strategija održivog razvoja destinacije općine tar-vabriga - Istra

MUZE D.O.O., ZA SAVJETOVANJE I UPRAVLJANJE PROJEKTIMA U KULTURI I TURIZMU,
KRAJIŠKA 28, 10 000 ZAGREB
STRATEGIJA ODRŽIVOG
RAZVOJA DESTINACIJE
OPĆINE TAR-VABRIGA
12.2.2008

Sadržaj
UVOD ....................................................................................................................................................... 7
1. INICIJACIJA IZRADE NACRTA STRATEGIJE ........................................................................................ 7
2. FILOZOFIJA NACRTA STRATEGIJE ..................................................................................................... 7
3. POSTAVKE NACRTA STRATEGIJE ...................................................................................................... 8
4. CILJEVI NACRTA STRATEGIJE ............................................................................................................ 8
ANALITIČKI DIO ........................................................................................................................................ 9
1. MAKROANALIZA - Analiza specifičnosti sektora .............................................................................. 9
1.1. TRENDOVI U TURIZMU ............................................................................................................. 9
1.1.1 Prema „mekom turizmu“- kulturni turizam i turističke destinacije ................................... 9
1.1.2. Definicije kulturnog turizma .............................................................................................. 9
1.1.3. Kulturni turizam u europskom kontekstu ....................................................................... 10
1.1.4. Razvoj i aktualnost kulturnog turizma ............................................................................. 11
1.1.5. Kulturna baština .............................................................................................................. 12
1.1.6. Materijalna kulturna baština ........................................................................................... 13
Nepokretna kulturna dobra ................................................................................................... 13
Pokretna kulturna dobra ....................................................................................................... 13
1.1.7. Nematerijalna kulturna baština ....................................................................................... 13
1.2. TURISTIČKA DESTINACIJA ....................................................................................................... 15
1.2.1. Definicija destinacije ........................................................................................................ 15
1.2.2. Elementi destinacije ........................................................................................................ 15
1.2.3 Destinacija i turističke atrakcije ........................................................................................ 16
1.1.4.Efikasni destinacijski menadžment .................................................................................. 16
1.1.5. Lokalna zajednica, turisti i destinacija ............................................................................. 17
1.1.6. Interpretacija BRENDA – ključni element razvoja destinacije ......................................... 17
Definicija brenda i brendinga ................................................................................................ 17
Kulturno brendiranje ............................................................................................................. 18
Brendiranje destinacije .......................................................................................................... 18
2. MIKROANALIZA – Analiza stanja, resursa, turističke ponude, razvijenosti i aktivnosti ................. 19
2.1. OPĆI PODACI ........................................................................................................................... 19
2.1.1.Geografski resursi ............................................................................................................. 19
2.1.2.Stanovništvo ..................................................................................................................... 19
2.1.3. Povijest ............................................................................................................................ 19
2.1.4. Gospodarstvo .................................................................................................................. 21
2.1.5.Klima ................................................................................................................................. 21
2.1.6.Vegetacija ......................................................................................................................... 21
2.2. KULTURNE PRIVLAČNOSTI I RESURSI ...................................................................................... 22
2.2.1. Materijalna kulturna baština – nepokretna kulturna dobra: .......................................... 22
2.2.2. Materijalna kulturna baština – pokretna kulturna dobra ............................................... 23
2.2.3. Nematerijalna kulturna baština – povijesni životni stilovi .............................................. 23
2.2.4. Nematerijalna kulturna baština – manifestacije ............................................................. 25
2.3. PRIRODNE PRIVLAČNOSTI I RESURSI ...................................................................................... 26
2.3.1. Morska flora i fauna ........................................................................................................ 26
2.3.2. Mediteranska flora .......................................................................................................... 26
2.3.3. Ornitofauna ..................................................................................................................... 26
2.3.4. Špilje ................................................................................................................................ 26
2.3.5. Ušće rijeke Mirne............................................................................................................. 26
2.4. TURISTIČKE PRIVLAČNOSTI I RESURSI ..................................................................................... 27
2.4.1. Turistički smještaj: Hoteli, kampovi, apartmani .............................................................. 27
2.4.2. Ostala turistička ponuda.................................................................................................. 28
2.5. Zaključci mikro analize ............................................................................................................ 29
2

2.5.1. Procjena sadašnje situacije.............................................................................................. 29
2.5.2. Procjena konkurentnosti vrijednosti ............................................................................... 30
STRATEŠKI DIO ....................................................................................................................................... 31
1.VIZIJA RAZVOJA DESTINACIJE ......................................................................................................... 31
1.1. Izjava o viziji razvoja destinacije ............................................................................................. 31
1.2. O čemu ovisi razvoj brenda destinacije Tar Vabriga .............................................................. 31
2. GLAVNE TEME DESTINACIJE .......................................................................................................... 32
2.1. Maslinarstvo – glavni tematski potencijal destinacije ............................................................ 33
2.1.1. Važnost teme maslina ..................................................................................................... 33
2.2. Ostali tematski odabrani potencijali na kojima se temelji interpretacija destinacije .......... 33
3. CILJEVI RAZVOJA DESTINACIJE ....................................................................................................... 34
3.1. Krovni ciljevi ........................................................................................................................... 34
3.2. Specifični ciljevi....................................................................................................................... 34
3.3. Preporuke do ciljeva ............................................................................................................... 35
4. ŽELJENE CILJNE SKUPINE DESTINACIJE .......................................................................................... 36
5. SWOT DESTINACIJE - OCJENA ODRŽIVOSTI RAZVOJA DESTINACIJE .............................................. 38
6. DIONICI RAZVOJA DESTINACIJE ..................................................................................................... 39
7.BENCHMARK ANALIZA DOBRIH PRIMJERA PROIZVODA PREMA ODABRANIM TEMAMA ............. 40
7.1. Muzej maslina, Italija .............................................................................................................. 40
7.2. Ruta maslinovog ulja, Sabina, Italija ....................................................................................... 41
7.3. Park i put maslina, Lugano, Švicarska .................................................................................... 41
7.4. Ruta šparoga, Baden, Njemačka ............................................................................................. 42
7.5. Arheološka ruta Dysert O’Dea, Irska ...................................................................................... 43
7.6. Sakralna Ruta Svetaca, Krakow .............................................................................................. 44
7.7. Arheološki park u Cortoni ....................................................................................................... 44
7.8. Park ptica, Villars-les-Dombes ................................................................................................ 45
7.9. Festival mora i ribe, Sardinija ................................................................................................. 46
7.10. Festival šparoga, Schwetzingen i Bruchsal, Njemačka ......................................................... 47
7.11. Kamenolom – pozornica, Dalhala, Švedska .......................................................................... 48
8. LINIJA PROIZVODA DESTINACIJE - IZBOR NOVIH CILJNIH TURISTIČKIH PROIZVODA .................... 49
8.1.“KUĆA MASLINA I MASLINARSTVA“ ........................................................................................ 49
POSLANJE ............................................................................................................................... 49
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 50
CILJEVI .................................................................................................................................... 50
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 51
Motivatori za posjetu ............................................................................................................ 51
DIONICI .................................................................................................................................. 52
SASTAVNICE „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“ ................................................................. 53
SADRŽAJ GLAVNE TEME STALNOG POSTAVA „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“ .............. 55
SADRŽAJ - OSTALE TEME STALNOG POSTAVA ....................................................................... 56
UPRAVLJAČKA STRUKTURA „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“ .......................................... 57
AKCIJSKI PLAN ZA „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“ ......................................................... 57
8.2. TEMATSKE RUTE ..................................................................................................................... 58
8.2.1. Ruta maslina .................................................................................................................... 58
POSLANJE ............................................................................................................................... 58
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 58
CILJEVI .................................................................................................................................... 59
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 60
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 60
DIONICI .................................................................................................................................. 61
AKCIJSKI PLAN ZA RUTU MASLINA......................................................................................... 61
8.2.2. Ruta šparoga .................................................................................................................... 62
3

POSLANJE ............................................................................................................................... 62
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 62
CILJEVI .................................................................................................................................... 62
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 63
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 63
DIONICI .................................................................................................................................. 64
AKCIJSKI PLAN PROIZVODA ZA RUTU ŠPAROGA ................................................................... 64
8.2.3. Ruta arheologije .............................................................................................................. 65
POSLANJE ............................................................................................................................... 65
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 65
CILJEVI .................................................................................................................................... 65
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 66
DIONICI .................................................................................................................................. 67
AKCIJSKI PLAN ZA RUTU ARHEOLOGIJE ................................................................................. 67
8.2.4. Sakralna ruta ................................................................................................................... 68
POSLANJE ............................................................................................................................... 68
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 68
CILJEVI .................................................................................................................................... 68
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 69
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 69
DIONICI .................................................................................................................................. 70
AKCIJSKI PLAN ZA SAKRALNU RUTU ...................................................................................... 71
8.3. TEMATSKI PARKOVI ................................................................................................................ 72
8.3.1. Park maslina .................................................................................................................... 72
POSLANJE ............................................................................................................................... 72
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 72
CILJEVI .................................................................................................................................... 72
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 73
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 73
DIONICI .................................................................................................................................. 74
AKCIJSKI PLAN ZA RAZVOJ PARKA MASLINA ......................................................................... 74
Slika 41 Tarski maslinici ............................................................................................................. 75
8.3.2. Arheološki park ................................................................................................................ 76
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 76
POSLANJE ............................................................................................................................... 76
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 76
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 76
DIONICI .................................................................................................................................. 77
AKCIJSKI PLAN ZA ARHEOLOŠKI PARK ................................................................................... 78
8.3.3. Ornitološki park ............................................................................................................... 79
POSLANJE ............................................................................................................................... 79
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 79
CILJEVI .................................................................................................................................... 79
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 80
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 80
DIONICI .................................................................................................................................. 81
AKCIJSKI PLAN ZA ORNITOLOŠKI PARK .................................................................................. 81
8.4. MANIFESTACIJE ...................................................................................................................... 82
8.4.1. Festival maslina ............................................................................................................... 82
POSLANJE ............................................................................................................................... 82
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 82
CILJEVI .................................................................................................................................... 82
4

CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 83
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 83
DIONICI .................................................................................................................................. 84
AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL MASLINA ................................................................................... 84
8.4.2. Festival mora i ribarstva .................................................................................................. 85
POSLANJE ............................................................................................................................... 85
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 85
CILJEVI .................................................................................................................................... 86
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 87
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 87
DIONICI .................................................................................................................................. 88
AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL MORA I RIBARSTVA ................................................................... 88
8.4.3. Festival šparoga ............................................................................................................... 89
POSLANJE ............................................................................................................................... 89
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 89
CILJEVI .................................................................................................................................... 89
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 89
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 89
DIONICI .................................................................................................................................. 90
AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL ŠPAROGA .................................................................................. 91
8.5. AMFITEATAR U KAMENOLOMU ............................................................................................. 92
POSLANJE ............................................................................................................................... 92
KRATKI OPIS ........................................................................................................................... 92
CILJEVI .................................................................................................................................... 92
Atrakcije - motivatori za posjetu ........................................................................................... 93
CILJNE SKUPINE ..................................................................................................................... 93
DIONICI .................................................................................................................................. 94
AKCIJSKI PLAN ZA AMFITEATAR U KAMENOLOMU ............................................................... 94
9.Razvoj i unaprjeđenje postojeće ponude destinacije te preporuke za daljnji razvoj ..................... 95
9.1. Gastronomija i enologija ........................................................................................................ 95
9.2. Smještaj .................................................................................................................................. 95
9.3. Ruralni turizam ....................................................................................................................... 95
9.5. Transport ................................................................................................................................ 96
9.6. Produljenje sezone ................................................................................................................. 97
9.7. Ljudski resursi ......................................................................................................................... 97
MARKETINŠKI DIO DOKUMENTA ........................................................................................................... 98
1. MARKETINŠKA STRATEGIJA DESTINACIJA...................................................................................... 98
1.1. Definicija ................................................................................................................................. 98
1.2 Trendovi ................................................................................................................................... 98
2.VIZIJE I CILJEVI MARKETINŠKOG PLANA DESTINACIJE TAR-VABRIGA ............................................. 99
3. MARKETINŠKI PLAN DESTINACIJE TAR VABRIGA ........................................................................... 99
3.1. Preporuke ............................................................................................................................... 99
4. MARKETINŠKI PLAN DESTINACIJE TAR VABRIGA PREMA CILJNIM PROIZVODIMA ..................... 102
4.1. „Kuća maslina i maslinarstva“ .............................................................................................. 102
4.2. Ruta maslina ......................................................................................................................... 103
4.3. Arheološka ruta .................................................................................................................... 103
4.4. Ruta šparoga ......................................................................................................................... 104
4.5. Sakralna ruta......................................................................................................................... 104
4.6. Festival mora i ribarstva ....................................................................................................... 105
4.7. Festival maslina .................................................................................................................... 105
4.8. Park maslina ......................................................................................................................... 106
4.9. Arheološki park ..................................................................................................................... 106
5

4.10. Ornitološki park .................................................................................................................. 107
4.11. Amfiteatar u kamenolomu ................................................................................................. 108
6

UVOD
1. INICIJACIJA IZRADE NACRTA STRATEGIJE
Izrada nacrta strategije razvoja destinacije općine Tar/Vabriga inicirana je od strane Turističke
zajednice Tar-Vabriga a uz potporu i učestvovanje lokalne zajednice. Oformljena je radna grupa čija je
zadaća upravljanje i koordinacija pri procesu rada na nacrtu studije, prihvaćanje njezine konačne
verzije te kasnije implementacije. Članovi radne grupe su: direktor turističke zajednice općine Tar-
Vabriga g. Denis Žužić, predsjednik turističke zajednice g. Franco Palma, direktorica Zavičajnog
muzeja Poreštine gđa. Elena Uljaničić Vekić te g. Gaetano Benčić, predsjednik Talijanske zajednice
općine Tar-Vabriga. Nacrt strategije je u svojim fazama nastanka predstavljen Vijeću turističke
zajednice Tar-Vabriga
2. FILOZOFIJA NACRTA STRATEGIJE
Osnovna pitanja na koji „Nacrt strategije razvoja destinacije općine Tar/Vabriga“ daje mogući
odgovor su: „Po čemu je ovo područje jedinstveno? Što ga čini različitim od drugih područja u
županiji, Hrvatskoj, Europi, svijetu?“, Što od te jedinstvenosti i na koji način razvijati?...“
U pokušaju što preciznijih argumentiranja mogućih odgovora na postavljena pitanja, a koje studija
sustavno donosi u narednim poglavljima, polazi se od dva stručna uvida.
Prvi je uvid da je turistička destinacija odraz kolektivnog samo-razumijevanja, a turizam barometar
koji mjeri stupanj razvijenosti samorazumijevanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. 1 Da bi se natjecao u
privlačenju posjetitelja i turista, područje općine Tar-Vabriga mora postati mikrodestinacija koja se
svojom posebnošću i jedinstvenošću može natjecati s ostalim mikrodestinacijama ne samo u
Hrvatskoj, već i u puno širem europskom kontekstu. Način kako će prepoznati, artikulirati i
komunicirati svoju jedinstvenost od presudnog je značaja za, ne samo turistički, već ukupni rast i
razvoj ovog područja.
Drugi važan uvid kojim je projektna studija u cijelosti prožeta, jest neizmjeran potencijal kulture i
njezina ključna uloga u stvaranju vrhunske destinacije pa tako i u ostvarenju održivog razvoja lokalnih
zajednica, u ovom slučaju područja općine Tar-Vabriga, a što je u skladu s globalno raširenim
trendom. Naime, u većini razvijenih zemalja kulturna ekonomija čini oko 5% BDP, a po svim
ekonomskim standardima to je znakoviti pokazatelj. 2 Kultura je postala glavni pokretač razvoja
turističke potražnje, a kulturna baština postavlja se u središte urbanih i ruralnih razvojnih strategija
širom svijeta. Pri tom važno da je potrebno veliku pažnju posvetiti načinu iskorištavanja i upravljanja
1 Kirschenblatt-Gimblett B.: Destination Culture. Tourism, Museums, Heritage. University of California
PressBerkeley Los Angeles, London 1998., str. 139., 141.
2 Trosby D.: The economic dimension of culture: an analytic perspective. U: The International Bank for
Reconstruction and Development/The World Bank: Culture Counts. Financing, Resources and the Economics of
Culture in Sustainable Development. Preceedings of the Conference, Firenca. Washington DC 2001., str. 38.-41.

kulturnom i prirodnom baštinom, procesu njezina tematiziranja i “turistizacije“ kako bi se financijska
sredstva potrebna za njihovo održavanje vratila natrag zajednici i omogućila reinvestiranje u razvoj i
njegovanje vlastita kulturnog identiteta. Upravo s tom vizijom pristupilo se i kreiranju projektnog
nacrta održivog razvoja destinacije općine Tar-Vabriga.
3. POSTAVKE NACRTA STRATEGIJE
Studija je podijeljena u tri glavna dijela – poslije uvoda slijedi analitički, potom strateški i na kraju
marketinški dio studije. U analitičkom djelu obrađuje se cjelina „Makroanaliza“ koja donosi pregled
definicija osnovnih pojmova važnih za razumijevanje nacrta razvojne strategije kao što su destinacije,
brend, brendiranje destinacije, kulturni turizam i dr. U istom djelu, cjelina „Mikroanaliza“ analizira
stanje resursa, turističke ponude i ukupne razvijenosti općine Tar-Vabriga.
U drugom, strateškom dijelu razrađuje se „Razvoj destinacije“ gdje se donose osnovni elementi za
razvoj destinacije općine, s tekstom razvojne vizije za dugoročno razdoblje, interpretacija destinacije
kroz njezino brendiranje, ciljevi njezina razvoja i njezini dionici, a zatim „Razvoj linije proizvoda“ u
kojem se detaljno razrađuju novi proizvodi destinacije, odnosno proces njihova razvoja kao i
benchmarking analiza. Poslije razrade svakog proizvoda nalazi se akcijski plan posebno za taj
proizvod.
Treći dio studije obrađuje marketinšku strategiju destinacije koja uključuje zasebni akcijski plan.
4. CILJEVI NACRTA STRATEGIJE
„Nacrt strategije razvoja destinacije općine Tar/Vabriga“ daje viziju održivog razvoja destinacije kao i
strateški plan njezina razvoja.
Nacrt je namijenjen prvenstveno lokalnoj upravi i samoupravi, posebice njezinom turističkom i
kulturnom sektoru, kao i njezinim ostalim dionicima.
Nacrt je kreiran kako bi se na programski i usmjeren način razvijala destinacija, te kako bi se i odluke
o financiranju budućih projekata i programa iz područja kulture i turizma od strane lokalne zajednice
i drugih izvora, donosile u skladu s razvojnim smjernicama. To je osnovna pretpostavka za uspješno
konkuriranje na natječajima za sufinanciranje na županijskoj, nacionalnoj i europskoj razini. Jedino
koordinirana i ciljno usmjerena aktivnost svih lokalnih čimbenika garantira ne-lokalnim partnerima
ozbiljnost pristupa koja je nužna za uspješnu implementaciju razvojnog projekta i ostvarenja njegova
glavnog cilja – dugoročne koristi i dobiti za sve njegove dionike i cijelu zajednicu.
8

ANALITIČKI DIO
1. MAKROANALIZA - Analiza specifičnosti sektora
1.1. TRENDOVI U TURIZMU
1.1.1 Prema „mekom turizmu“- kulturni turizam i turističke
destinacije
Sintagma „novi” turizam pojavljuje se sve češće kao naziv za cjelokupnu reakciju na značajke
„masovnog” turizma.
Promjene koje su se zbile na svjetskom turističkom tržištu početkom 80-ih godina XX. stoljeća snažno
su utjecale na transformaciju turističkih tokova, uglavnom u kvalitativnom pogledu. Manje su
djelovale na intenzitet putovanja, a više na strukturu turističke ponude i potrošnje i ponašanje samih
turista. Turizam se počeo transformirati iz „tvrdoga” u „meki” oblik, postao je humaniji i više okrenut
pojedincu. Na tom se tragu naglašeno razvijaju različite vrste turizma, primjerice - gradski, kulturni,
ruralni, nautički, kongresni, vjerski, eko, avanturistički i dr. Za stvaranje slojevite i transparentne
turističke ponude kakvu traži „novi” turizam, više nije dovoljna samo jedna udarna turistička
atrakcija, kao što je toplo more ili snježne planinske padine, koja se u „masovnom” turizmu
označavaju kao primarni turistički prostor.
Može se zaključiti da „novi” turizam nije rezultat kreatora turističke ponude, koji inače planiraju i
programiraju turističku izgradnju, već posljedica strukturnih promjena u turističkoj potražnji.
Turistička se ponuda, po inerciji, još uvijek bavi samo turističkim smještajnim kapacitetima, a „novi”
turisti traže funkcionalno artikuliranu prostornu cjelinu koja se sve više označava sintagmom
„turistička destinacija”.
Turistička destinacija je širi prostor funkcionalne cjeline koji svoj turistički identitet gradi na konceptu
kumulativnih atrakcija koje, zbog doživljaja koji omogućuju i dodatnom turističkom infrastrukturom,
predstavljaju prostor intenzivnog okupljanja turista. 3
1.1.2. Definicije kulturnog turizma
U stručnoj se literaturi nalaze brojne definicije kulturnog turizma. Njihova se raznolikost može
djelomično objasniti širokim područjem ovoga sektora i raznolikosti njegovih proizvoda. Autori
recentnog izdanja knjige o kulturnom turizmu BobMc Kercher i Hilary du Cros definicije kulturnog
turizma podijelili su u četiri kategorije: turističke definicije deriviraju iz šireg turističkog konteksta,
motivacijske se odnose na motivaciju posjetitelja, doživljajne na njihov doživljaj, a operacionalne na
širok spektar aktivnosti i sadržaja kulturnog turizma.
3 Turizam i prostor E. Kuπen 1-14 9[2001] 1[21] PROSTOR
9

Najrasprostranjenija definicija prve skupine je svakako ona koja kulturni turizam prepoznaje kao
turizam posebnih interesa u kojemu kultura čini temelj kojim se privlače posjetitelji. 4
U drugu skupinu možemo svrstati definiciju kulturnog turizma donesenu od strane Svjetske turističke
organizacije (WTO). Prema istoj kulturni turizam obuhvaća kretanje ljudi motivirano kulturom, a u
nastavku definicije navode se razni oblici toga kulturom motiviranog kretanja: studijske ture, ture
izvođačkih umjetnosti ili slične kulturne ture, putovanja na festivale i druga kulturna događanja,
posjete zaštićenim mjestima i spomenicima, putovanja s ciljem proučavanja prirode, folklora,
umjetnosti ili hodočašća. 5
Kulturni turizam je i doživljajan, pa time dolazimo do treće skupine definicija. Naime, u doživljajnom
smislu kulturni se turizam shvaća kao ponuda pomoću koje posjetitelji dolaze u kontakt s
jedinstvenim socijalnim, povijesnim i baštinskim karakteristikama destinacije koju posjećuju, njezinim
lokalnim stilom života koji posjetiteljima pomažu sagledavanje sadašnjosti mjesta kroz slojevitiju i
bogatiju prizmu. 6
Operacionalna grupa definicija kulturnog turizma može se svesti na činjenicu da je kulturni turizam
krovni pojam koji obuhvaća široku skalu srodnih aktivnosti koje uključuju povijesni, baštinski, etnički,
umjetnički, muzejski i festivalski turizam. 7
1.1.3. Kulturni turizam u europskom kontekstu
Procijenjeno je da 5% radnih mjesta i 5% potrošnje u Europskoj zajednici pokriva turizam. 8 To je jedan
od najvećih europskih ekonomskih sektora i uzima se za najveću ključnu industriju 21. stoljeća. WTO
je 2000. godine procijenio da će se broj međunarodnih dolazaka u Europsku uniju do 2020. godine
povećati do 720 milijuna turista, a već je 2005. broj dosegao nepredvidljivih 808 milijuna. 9
S druge strane, u većini država Europske zajednice kulturna ekonomija čini 5% ili više BDP-a i po
mnogim je standardima ovaj postotak od velikog značaja za europsku ekonomiju. U okviru Europske
zajednice ima oko 200.000 zaštićenih urbanih cjelina i 2.5 miliona građevina pod zaštitom. To je
izniman potencijal, pa je sasvim logično što je kultura postala glavni pokretač turističke potražnje i
rasta, tako da su istodobno resursi kulturne baštine stavljeni u središte urbanih i ruralnih razvojnih
strategija.
Stoga ne čudi da je kulturni turizam, kao spoj sektora kulture i turizma, sve popularniji i jedan od
oblika turizma za kojega se predviđa da će doživjeti najveći rast u budućnosti. Prema studiji Europske
komisije 20% turista koji posjećuju Europu motivirani su kulturom, dok 60% europskih turista
4 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage
Management. The Haworth Press New York 2002., str. 3.-6.
5 The states role in protecting and promoting culture as a factor in tourism development and the proper use
and exploitation of the national cultural heritage of sites and monuments for tourists. World Tourism
Organization. Madrid 1985., str. 131.
6 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage
Management. The Haworth Press New York 2002., str. 5.
7 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage
Management. The Haworth Press New York 2002., str. 5.
8 COM, 2001. 428. „Final. White Paper on European Governance“
9 World Tourism Organization: European tourism forecast. International Tourism Fair 2000.
10

pokazuje interes za kulturom tijekom putovanja. Zbog jedinstvene kulturne baštine, Europa je na
prvom mjestu destinacija kulturnog turizma u svijetu i privlači 60% internacionalnih dolazaka.10
Kulturni turizam postao je glavni tržišni segment u Europi budući posljednjih godina stimulira snažan
razvoj novih turističkih proizvoda. 11
Osnovni razlozi rasta popularnosti kulturnog turizma u Europi prema PICTURE projektu su 12 :
- rasprostranjenost i demokratizacija kulture od sredine 20. st., koja je dovela do proširenja
koncepta kulture;
- promjena uzorka turizma – jasna je tendencija kraćim boravcima i većoj fragmentaciji
praznika koja povećavaju kratke posjete većinom turizma kulturnog i urbanog predznaka;
- pristupačnost jeftinih (engl. low-cost) prijevoznika;
- demografski faktori kao što je starenje stanovništva;
- snažna aktivnost lokalnih, nacionalnih i europskih vlasti koji prepoznaju turizam kao izvor
dobiti i otvaranja radnih mjesta;
- nova svijest o zaštiti i pristupačnosti prirodne i kulturne baštine;
- rast „sofisticiranih“ turista koji su u potrazi za raznolikim i neotkrivenim sadržajima.
U brojnim europskim poveljama i dokumentima kulturni je turizam prepoznat kao jedan od ključnih
pokretača europskog ekonomskog rasta i razvoja. On igra vitalnu ulogu u jačanju većeg razumijevanja
bogatstva i raznolikosti regionalnih kultura Europe i dubljeg poštivanja zajedničke nam europske
baštine. Kulturni je turizam jedan od najznačajnijih izraza kulturne razmijene između ljudi u Europskoj
zajednici i jedan od najvrjednijih instrumenata interkulturnog dijaloga. 13
1.1.4. Razvoj i aktualnost kulturnog turizma
Kulturni turizam je fenomen koji je zadnjih desetljeća postao sve aktualniji. Kao proizvod
demografskih i društvenih trendova, kulturni turizam prepoznaje se kao unosni sektor u zamahu
razvoja unutar industrije turizma. Budući da masovne tvornice nastavljaju smanjivati broj radnika i
proizvodnju, kao i profit, mnoge zajednice okrenule su se kulturnom turizmu kao pokretaču
ekonomskog rasta i stvaranja poslova.
Iskustvo kulturnog turizma može obuhvaćati mnoge različite aktivnosti - osim aktivnosti koje se mogu
kategorizirati, kao posjećivanje muzeja, galerija i povijesnih, lokacija baštine, umjetnička događanja,
prisutne su i druge vrste turističkih aktivnosti poput eko - turizma, edukacijskog turizma,
avanturističkog turizma, turizma orijentiranog na baštinu i čak agro-turizma. Kulturni turizam također
može uključivati aktivnosti poput shoppinga, doživljaja, restorana, kafića i drugih ponuda kao i sličnih
načina doživljavanja kulture jedne zajednice. Ključni moment, koji je inherentan svim ovim
10 World Tourism Organization: European tourism forecast. International Tourism Fair 2000.
WTO
11 Boniface P.: Managing quality cultural tourism. Rotledge London 1995.
12 Dumont E.: PICTURE (Pro-active management of the Impact of Cultural Tourism upon Urban Resources and
Economies) Deliverable D25; 2006., str. 18. (http://www.picture-project.com)
13 COUNCIL OF EUROPE COMMITTEE OF MINISTERS: Recommendation Rec(2003) 1 of the Committee of
Ministers to member states on the promotion of tourism to foster the cultural heritage as a factor for
sustainable development 15 January 2003.
11

aktivnostima, i samom kulturnom turizmu, jest da iskustva koja se nude posjetiteljima moraju
posjedovati autentičnost - ovaj naglasak na autentičnosti zapravo je povezan s potragom za dubljim
značenjem i obogaćivanjem kulturno - turističkih proizvoda.
Kulturno - turistički proizvod ne treba sadržavati sve značajke i karakteristike kulture i povijesti grada,
lokacije, ali treba imati nešto ključno za identitet što je povezano s povijesnim ili kulturnim
nasljeđem. Odrediti izvore kulturnog identiteta koji se mogu povezati ili pretvoriti u proizvode je
osnova razvoja plana kulturnog turizma. 14
1.1.5. Kulturna baština
Kulturna baština jedan je glavnih segmenata kulture na kojemu se temelji ponuda kulturnog turizma.
Stoga se i za nastanak nacrta ove strategije važno osvrnuti na glavne aspekte kulturne baštine
donoseći pregled osnovnih pojmova i legislative.
Prema Zakonu o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske 15 , kulturna su dobra pokretne
i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i
znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče
o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost. To su i
nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i
bibliografska baština te zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i
dokumentacija o njima.
Možemo reći da materijalna kulturna baština predstavlja „tvrdu“, opipljivu kulturu neke zajednice,
dok nematerijalna baština predstavlja njezin „meki“, neopipljivi oblik: ljude, njihove tradicije i znanja
koja posjeduju. 16
14 Barry Lord, Cultural Tourism and Museums, presented in Seoul, Korea, 2002
15 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 2.
16 Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between Tourism and Cultural Heritage
Management. The Haworth Press New York 2002., str. 83.
12

1.1.6. Materijalna kulturna baština
Materijalna kulturna baština uključuje sva dobra koja su na neki način materijalna utjelovljenja
određenih kulturnih vrijednosti, poput povijesnih gradova, građevina, arheoloških nalazišta, kulturnih
krajolika i predmeta ili predmeta pokretne kulturne baštine 17 .
Zbog svoje raznolikosti i raznorodnosti, dobra materijalne baštine dijelimo na nepokretna, odnosno
ona koja se ne mogu izmjestiti iz svog izvornog okruženja i pokretna dobra, koja nisu fizički vezana uz
izvorno okruženje u kojemu su nastala.
Nepokretna kulturna dobra
Nepokretno kulturno dobro može biti grad, selo, naselje ili njegov dio, građevina ili njezini
dijelovi, te građevina s okolišem, elementi povijesne opreme naselja, područje, mjesto,
spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama, arheološko nalazište i
arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone, područje i mjesto s etnološkim i
toponimskim sadržajima, krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture,
koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji i parkovi, tehnički objekt s
uređajima i drugi slični objekti. 18
Građevine i arheološka nalazišta najčešći su dokumentirani tipovi nepokretne materijalne
baštine, a tu su također povijesni gradovi, odnosno zaštićene povijesne cjeline, kulturni
putovi kojima se prate koraci povijesnih trgovačkih poduhvata (poput puta svile, puta jantara,
puta soli i sl.), te kulturni krajolici koji objedinjuju različite aspekte kulturne baštine s
prirodnom baštinom na određenom području, a često su isprepleteni s nekim autentičnim
oblikom nematerijalne kulturne baštine. 19
Pokretna kulturna dobra
Pokretno kulturno dobro može biti zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i
drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima
uključujući i kod fizičkih osoba, crkveni inventar i predmeti, arhivska građa, zapisi, dokumenti,
pisma i rukopisi, filmovi, arheološki nalazi, antologijska djela likovnih i primijenjenih
umjetnosti i dizajna, etnografski predmeti, stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri,
poštanske marke i druge tiskovine, dokumentacija o kulturnim dobrima, kazališni rekviziti,
skice, kostimi i sl., uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna
sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije. 20
1.1.7. Nematerijalna kulturna baština
Prema UNESCO-voj Konvenciji 21 , nematerijalna baština obuhvaća načine djelovanja, predstavljanja,
izražavanja, znanja, umijeća, kao i instrumente, alate, predmete, umjetnine i kulturne prostore
17 www.unesco.org/culture/heritage/intangible/treasures/html_eng/method.htm
18 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 7.
19 Klasifikacija je preuzeta iz knjige: Mc Kercher B., du Cros H.: Cultural Tourism. The Partnership Between
Tourism and Cultural Heritage Management. The Haworth Press New York 2002., str. 65.-99.
20 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 8.
21
Konvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, Paris 2003., čl. 2.;
13

povezane s njima, a koje zajednice, skupine, i u ponekim slučajevima pojedinci, prepoznaju kao dio
svoje kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baštine, prenošena s generacije na generaciju, svaki se
put iznova ponovno stvara od strane zajednica i skupina u odnosu prema okolini, interakciji s
prirodom i lokalnom povijesti i daje im osjećaj identiteta i kontinuiteta, promovirajući poštivanje
kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.
Nematerijalna kulturna baština manifestira se u slijedećim područjima: oralne tradicije i ekspresije,
uključujući jezik kao glavno sredstvo prenošenja nematerijalne kulturne baštine; izvođačke
umjetnosti, socijalne prakse, rituali i svečanosti; znanja i djelovanja povezana s prirodom i svemirom;
tradicionalni obrti.
UNESCO-va definicija oralne kulture i nematerijalne baštine obuhvaća tradicionalnu i popularnu
kulturu kao sveukupnost kreacija kulturne zajednice temeljene na tradiciji. Te su kreacije nastale od
strane skupine i pojedinaca, te su prepoznate kao ono kroz što se odražava očekivanje zajednice:
njezin kulturni i socijalni identitet. Pored ostalog uključuju jezik, književnost, glazbu, ples, igre,
mitologiju, rituale, običaje, zanate, arhitekturu, kao i tradicionalni oblici komunikacije i informacije.
U hrvatskom Zakonu o kulturnim dobrima 22 , nematerijalna kulturna dobra mogu biti razni oblici i
pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito: jezik, dijalekti,
govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta; folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa,
predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote; tradicijska umijeća i obrti.
Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i
poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama.
Nematerijalna baština izrazito je povezana uz mjesto i kontekst u kojem se javlja. Uklanjanje
nematerijalne kulturne baštine izvan njezina konteksta može jako ugroziti njezinu autentičnost. Živi
nositelji nematerijalne kulturne baštine su pojedinci ili skupine koje igraju odlučujuću ulogu u
promoviranju kontinuiteta nematerijalne kulturne baštine, pa su i prepoznati kao nacionalni ili
internacionalni čuvari kulture. Tu su također i umjetnici i izvođači koji koriste i njeguju tradicionalne
metode ili načine kulturnog izražavanja. Jedan od oblika zaštite takvih oblika nematerijalne baštine je
osnivanje instituta, kulturnih centara, koncertnih dvorana, parkova ili muzeja na temu nekog
specifičnog aspekta nematerijalne kulturne baštine.
http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001325/132540e.pdf
22 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99, čl. 9.
14

1.2. TURISTIČKA DESTINACIJA
1.2.1. Definicija destinacije
Turistička destinacija je platforma za raznolika turistička iskustva i doživljaje – ovi doživljaji mogu se
konceptualizirati kao „linija proizvoda“ koju nudi turistička destinacija ili je s njom povezana. Ovakva
konceptualizacija omogućuje menadžeru destinacije da upotrijebi logiku i disciplinu povezanu s
najboljom mogućom realizacijom linije proizvoda. 23
1.2.2. Elementi destinacije
23 Harold Daniel, Ph.D., PORTFOLIO ANALYSIS OF A DESTINATION’S TOURISM “PRODUCT LINE
15

1.2.3 Destinacija i turističke atrakcije
Bit turističkih atrakcija, za potrebe ove teme, najbolje je određena ekonomikom turizma, prema kojoj
svaka turistička usluga sadrži tri obvezatne grupe činitelja ponude. To su:
• Atraktivni činitelji ponude (turističke atrakcije u destinaciji)
• Komunikativni činitelji ponude (prometni uvjeti za pristup destinaciji)
• Receptivni činitelji ponude (smještaj i prehrana u destinaciji).
Iznimnost atraktivnog činitelja turističke ponude u tom trokutu čini njegova nenadomjestivost jer
turisti u turističku destinaciju poglavito dolaze zbog turističkih atrakcija, a ne zbog smještajnih
kapaciteta ili dobre prometne povezanosti turističke destinacije s emitivnim područjima. To je razlog
da se turizam može razviti samo u područjima koja posjeduju potencijalne ili realne turističke
atrakcije, iz čega slijedi zaključak da turističke atrakcije u turističkom gospodarstvu imaju funkciju
njegove „sirovine”, tj. da su njegov temeljni resurs. U tom smislu, A. A. Lew započinje svoju raspravu
o okviru za istraživanje turističkih atrakcija sljedećom tautologijom – „bez turističkih atrakcija ne bi
bilo turizma, ali bez turizma ne bi bilo ni turističkih atrakcija“, citirajući C. A. Gunna, i zaključuje da se
većina istraživača slaže u tome da su turističke atrakcije temeljni resurs na kojem se razvio turizam.
Zbog toga su turističke atrakcije integralni dio velikoga turističkog sustava. 24
1.2.4.Efikasni destinacijski menadžment
Omogućuje kvalitetne doživljaje
Pospješuje dugoročniji prosperitet i razvoj lokalne zajednice - poslova, prihoda, pogodnosti
Povećava profitabilnost turističkog sektora
Pokretač i temelj svake industrije destinacijskog turizma
Kooridinarano upravljanje (menadžment) svih elemenata koji čine destinaciju
Upravlja marketingom koji potiče ljude da se odluče posjetiti destinaciju
Pruža usluge koje osiguravaju da se očekivanja koja destinacija obećava ispune
Osigurava odgovarajuću okolinu (fizičke, društvenu i ekonomsku) u kojoj se turizam
destinacije razvija
24 Turizam i prostor E. Kuπen 1-14 9[2001] 1[21], PROSTOR
16

1.2.5. Lokalna zajednica, turisti i destinacija
Apsolutni prioritet uspješne destinacije je zadovoljenje zahtjeva turista i njihovih želja, ali je jednako
tako važno da se raspodjela pritiska unutar destinacije na više točaka. Pritisci razvoja moraju se
previdjeti i svesti na minimum kako bi se održali i očuvali resursi područja, te da se spriječi zasićenje
destinacije kako se ne bi previše iskoristila ili kako se ne bi naštetilo proizvodima i lokalnim
stanovnicima. Plan destinacije trebao bi uključivati lokalno stanovništvo na korist sviju, zapošljavajući
ih i učeći znanjima, te ih tako poticati na sudjelovanje u turizmu. Plan za destinaciju svakako treba
davati sve informacije putnicima i potencijalnim posjetiteljima, ali također se treba brinuti da
destinacija očuva svoj jedinstveni identitet dok u isto vrijeme proširuje vidike posjetitelja.
1.2.6. Interpretacija BRENDA – ključni element razvoja
destinacije
Definicija brenda i brendinga
Brend (engl. brand) je marketinški pojam. Definira se kao sastojak svih informacija povezanih
uz određeni proizvod ili uslugu na simboličnoj razini. Obično brend uključuje ime, logo i druge
vizualne elemente kao što su slike i simboli. No, što je jednako važno, brend također
obuhvaća niz očekivanja koje se pojavljuju u umu korisnika, a povezana su s određenim
proizvodom. 25
Postupak nastanka brenda naziva se brendiranje (engl. branding). Svoje korijene nalazi u
reklamiranju iz 1950.-tih u Americi. Tada su proizvodi oglašavani poručujući samo jednu
određenu kvalitetu i korist reklamiranog proizvoda za njegove korisnike. Iz toga se razvio tzv.
idejno brendiranje (engl. mind share) od 1970.-tih nadalje. Prema njemu je glavna
karakteristika uspješnog brenda sadržavanje jednostavne, fokusirane pozicije proizvoda u
umu korisnika, a korist za korisnika mora biti povezana sa specifičnom kategorijom
25
en.wikipedia.org/wiki/Brand
17

proizvoda. 26 Brend ima strukturu lukovice: tvrda, objektivna pojavnost proizvoda ili usluge
nalazi se u jezgri. Na jezgru se slažu različite subjektivne asocijacije koje korisnici-potrošači
vežu uz određeni proizvod ili uslugu: koristi od proizvoda, korisnikove osobine, emocije, i sl.
Snaga brenda leži u tim apstraktnim asocijacijama. Strategija idejnog brendiranja započinje
upravo identificiranjem posebne konstelacije tih apstraktnih koncepata u umu korisnika –
potrošača. Emocionalno brendiranje samo je jedna inačica idejnog brendiranja u kojem se
posebna pažnja posvećuje naglašavanju emocionalno nabijenih odnosa između korisnikapotrošača
i proizvoda. 27
Kulturno brendiranje
Kulturno brendiranje stavlja komunikaciju u središte vrijednosti korisnika-potrošača. Proizvod
je kanal kroz koji korisnici-potrošači doživljavaju priču koju proizvod komunicira. Efektna
kulturna strategija kreira proizvod „s pričom“ koji ima jedinstvenu pojavu (oznaku, dizajn…)
kroz koju korisnik-potrošač doživljava identitet proizvoda. Vrijednost kulturnog brenda je u
njegovoj specifičnoj kulturnoj ekspresiji: određeni kulturni sadržaji i specifične ekspresije tih
sadržaja u komunikaciji. Važna je uloga kulturnog brenda u procesu transformacije kulture i
društva i način njegove ekspresije u tom procesu. 28
Brendiranje destinacije
Jedan način opisivanja brenda je da je to ono što ljudi govore o nekoj zajednici kad su prisutni
pripadnici te iste zajednice. Iako se čini prejednostavno, podjednako je istinito ako se radi o
brendu grada, regije, općine ili zajednice. Doživljaj brenda je kombinacija emocionalnih i
intelektualnih reakcija posjetitelja na različita iskustva, marketinšku komunikaciju i ponašanje
ljudi na koje nailaze. Proces brendiranja je pokušaj grada, općine, regije, da poboljša i
sofisticira doživljaj mjesta od strane ljudi izvan zajednice. Brend je mješavina atributa –
opipljivih i neopipljivih – koji stvaraju vrijednost i utjecaj. Iz marketinške ili perspektive
korisnika ta „vrijednost“ je obećanje da će dobiti vrhunski doživljaj. A ako brend obećava
određeno iskustvo, zajednica se time obavezuje da će ga i pružiti!. Brend je ono što pomaže
korisnicima – turistima, gospodarskim dionicima, lokalnom stanovništvu da se određena
zajednica izdvoji i postane prepoznatljiva među drugim na tržištu.
Zajednica i oni koji ju vode imaju odgovornost stvoriti snažnu i istinitu reputaciju – put do nje
je nalaženje „konkurentnog identiteta“ u regiji. Ovaj identitet potječe iz povijesti, kulture,
zemljopisa i društva jednog mjesta – kao takav treba biti istinit odraz volje i duha ljudi
zajednice. Brend se ne stvara – on se otkriva unutar duše zajednice. Zajednica integrira i upija
ovako pronađen brend – a zbog ove činjenice izuzetno je koristan vlastima zajednice u
unaprjeđenju ekonomskih, političkih i društvenih ciljeva zajednice. Zapravo, dobro i jasno
artikuliran brend može od dobre zajednice napraviti vrhunsku. 29
26 Holt. B. Douglas: How Brands become Icons. The Principles of Cultural Branding. Harvard Business School
Press Boston 2004., str. 15.
27 Holt. B. Douglas: Isto, str. 21.
28 Holt. B. Douglas: How Brands become Icons. The Principles of Cultural Branding. Harvard Business School
Press Boston 2004., 36.-37.
29 http://www.northstarideas.com/index.php
18

2. MIKROANALIZA – Analiza stanja, resursa, turističke
ponude, razvijenosti i aktivnosti
Slika 1 Tar-Vabriga iz zraka
Slika 2 Tar-Vabriga - detalj
2.1. OPĆI PODACI
2.1.1.Geografski resursi
Općina se nalazi na plodnoj visoravni na 112 metara nadmorske visine, koja se s jedne strane spušta
prema moru, a s druge prema ušću rijeke Mirne. S ovog se divnog vidikovca pruža lijep pogled na
sjever prema Novigradu, a na jug prema Poreču. Za vedrijih se dana vide i Alpe, a s tarskog zvonika
ponekad i Venecija
2.1.2.Stanovništvo
Općina ima oko 2000 stanovnika.
2.1.3. Povijest
Toponim Torre (Tar) i niz srednjovjekovnih dokumenata potvrđuju da je srednjovjekovno naselje
nastalo u blizini jedne kule. U 13 st. U izvorima se razlikuju dva lokaliteta : Stari Tar, tj. naseobina
spominjana 983. godine, i Novi Tar, tj. sadašnje naselje. Stari Tar nastao je na prostoru između
kasnoantičke kule i crkve sv. Križa. Već u 9. st. imao je dva svetišta, dok je Novi tar nastao u 13 st.
Najvjerojatnije je Novi Tar osnovan kao naselje u drugoj polovini 13. st., u njemu je sagrađena crkva
sv. Martina koja od 14. st. župna crkva.
Porečka biskupija je u 16. st. odlučila uz župu Tar ustanoviti i župe Vabriga i Frata. Danas su sva tri
naselja, Tar, Frata i Vabriga objedinjena u jednoj općini. U prošlosti su to dakle bile tri župe, tri
zvonika, tri crkve: Sv. Martina, Sv. Mihovila arkanđela, Sv. Antona. U sastavu općine danas se nalazi
19

šest naselja (stanje 2006.g.), a to su: Frata (Fratta), Gedići, Perci, Rošini,Tar (Torre) i Vabriga
(Abrega). Općina je ustrojena 2006. godine, izdvajanjem iz sastava grada Poreča.
Slika 3 Sakralna zbirka, Tar
Na to ovom relativno malom području kao da je
sublimiran presjek povijesti: jasno vidljivi tragovi stopa
dinosaurusa, stari šezdesetak milijuna godina, otkrivene
kosti i kljove mamuta, gradine pretpovijesnih ljudi.
Zatim, nalazi iz rimskog razdoblja, budući da povijest
Tara ponire u kasnu antiku – bogata arheološka
nalazišta: rimske ville rusticae, uljare, ladanjske vile
patricija i carskih obitelji, "tvornice" amfora, žrvnja za
tiještenje maslina i grožđa i dr. Podno Tara i Vabrige, u
Červaru i Loronu, i danas se vrše arheološka iskapanja.
Tu su srednjovjekovne crkve, poput tarske župne crkve
sv. Martina iz 14. St, te druga povijesna i sakralna
baština. Crkva sv. Martina proširena je i obnovljena
početkom 19. stoljeća u spomen dolaska pape u obližnju
Tarsku valu. O tome svjedoči kameni latinski natpis na
zabatu iznad ulaznih vrata crkve: NJEGOVA SVETOST
PAPA PIO VII. BIO JE U LUCI TARSKE VALE 13. I 14.
KOLOVOZA 1800. U crkvi Blažene Djevice Marije u
Vabrigi dvije su slike majstora Zorzi Venture iz 1602.
Godine, a Fratu krasi romanički zvonik iz 13. stoljeća.
Slika 4 Villa Rustica, Červar Porat
20

2.1.4. Gospodarstvo
Gospodarstvo Tar-Vabrige vezano je uglavnom uz turizam, kako uz iznajmljivanje privatnog smještaja,
tako uz turističko naselje Lanterna udaljeno 3 km. Ribarstvo i ugostiteljstvo su na drugom mjestu
zastupljenosti, a ljudi su se sve više počeli baviti poljoprivredom i maslinarstvom. Većina stanovništva
vezana je uz rad u Poreču. Kraj je poznat po izvanrednom maslinovom ulju a, prema stručnjacima
FAO-a, upravo se podno Tara, na plantaži Larun, uzgajaju masline od kojih se dobiva najbolje
maslinovo ulje u Europi. Oduvijek se u ovom kraju živi s maslinom i vinovom lozom, ali uspijeva i
pšenica i povrće, bademi i smokva. Tarčani i Vabrižani danas su svi pomalo ugostitelji i turistički
djelatnici. . 30
Slika 5 Tar-Vabriga iz zraka
2.1.5.Klima
Blaga mediteranska klima odlikuje ovaj prostor: topla i sušna ljeta, blage i ugodne zime. Prosječna
količina sunčeva sjaja iznosi 2.388 sati. Zbog dužine dana i prevage vedrina tijekom ljeta je insolacija
najduža. Dnevni prosjek ljeti u istarskim kupalištima iznosi oko 10 sati. Karakteristični su vjetrovi bura
(vjetar puše od sjevera k jugu, donosi vedro vrijeme), jugo (topli vjetar donosi kišu) i maestral (puše
ljeti od kopna k moru). Temperatura mora najniža je u ožujku kada se kreće od 9,3 st C do 11,1 st C,
najviša u kolovozu od 23,3 st C do 24,1 st C. Salinitet mora prosječno iznosi od 36 do 38promila.
2.1.6.Vegetacija
Na području općine Tar-Vabriga duž obale i na otocima prevladavaju borove šume i prepoznatljiva
zelena makija. Glavni predstavnici makije su crnika i planika. Prisutna je raznovrsna mediteranska
vegetacija, a kraj je najpoznatiji po maslinovom drveću.
30 http://www.tar-vabriga.hr/default.aspx?str=onama&j=cro
21

2.2. KULTURNE PRIVLAČNOSTI I RESURSI
2.2.1. Materijalna kulturna baština – nepokretna kulturna
dobra:
Arhitektura javne namjene i stambena arhitektura
- Kaštel u Taru, 19. St.
- Kuća Radojković. 18-19.st., Tar
- „Duga kuća“, Tar, 19.st.
- Gradska loža, 19. St., tar
- Župna kuća, Tar
- Škola, 20. St. (1902.),Vabriga
- Kuća Blažević, 19/20 st., Vabriga
- Kuća Stojnić, 19-20 st., Vabriga
Slika 6 Župna crkva sv. Martina, Tar
Sakralna arhitektura:
- Župna crkva Sv. Martina u Taru, 18.st.
- Zvonik crkve Sv. Martina, tar, 18.st
- Kapela sv. Križa u Rogovićima, 18. St., sjeveroistočno od Tara, 18. st.
- Crkva sv. Martina starog, 19. St.
- Crkva sv. Petra, Tar
- Crkva sv. Križa, 8-9. St., zapadno od Tara
- Crkva sv. Mihovila arkanđela, 18-19. St., Frata
- Zvonik, 17-18.st., Frata
- Stupa za križ, 17.st?, crkva sv. Mihovila, Frata
- Crkva Bezgrešmog začeća Blažene djevice Marije, 16, st, 18 st., Vabriga
22

Arheološki lokaliteti:
- Područje Blek - lokalitet istočno od kuća Stancije Blek
- Arheološko nalazište kompleksa Loron - na lokalitetu gospodarskog
objekta Loron
Kulturni krajolik:
- Kamenolom kod Tarske vale
2.2.2. Materijalna kulturna baština – pokretna kulturna dobra
Etnografske zbirke:
- privatna etnografska zbirka Zuprić
- etnografska zbirka kovača –Angelo Palma
Sakralne zbirke:
- zbirka sakralne umjetnosti župe Tar/Vabriga crkve sv Martina u Taru
- zbirka inventara Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Vabriga
- zbirka inventara crkve sv. Mihovila arhanđela, Frata
2.2.3. Nematerijalna kulturna baština – povijesni životni stilovi
Tradicionalni obrti, znanja i vještine:
- Uzgoj maslina, proizvodnja maslinovog ulja, izrada tradicionalnih
predmeta i alata za maslinarstvo:
Zavičaj maslinovog ulja Stručnjaci FAO-a znanstveno su utvrdili kako
upravo podno Tara, na plantaži Larun, zori maslina koja daje najbolje ulje
u Evropi. Maslina, ta biblijska biljka, zri i bere se u studenom. Tajna je u
blagoj hladnoći, tada maslina ne sazrije do kraja, te ulje ima bogatiji
sastav kiselina. To je bilo poznato i antičkim narodima. Najčuveniji rimski
pisac epigrama, Marko Valerije Marcijal (40. - 103. godine), hvaleći svoju
rodnu Kordobu, ovako joj je pjevao: UNCTO CORDUBA LAETIOR VENAFRO
23

HISTRA NEC MINUS ABSOLUTE TESTA (Kordobo, koja si rodnija od
uljevitog Venafra a savršena kao ulje iz Istre). 31
Slika 7 Tarska maslina
- Ribarstvo – izlov cipala i ostale ribarske vještine:
Ribarenje u Tarskoj vali odvija se na isti način stotinama godina. O tome
svjedoče nebrojeni dokumenti, najčešće oni koje govore o pravu na izlov
ribe porečkih biskupa. Mrežom se zatvara zaljev, opkoli riba, potom se
mreža, duga i do dva kilometra, vuče prema kraju. Ribe, najčešće brancini
i cipli, u velikim jatima dolaze odvajkada u ovaj zaljev, gdje se miješa
slatkovodna Mirna s morskom vodom. Drugi ribarski zaljev je Santa
Marina, on pripada Vabrižanima. Ribarske brodice isplovljavaju u
predvečer ka pučini, "bacaju" se mreže, a narednog jutra, s mrežom se
vadi riba. U ovom zaljevu je i uzgajalište školjaka. 32
Slika 8 Jato cipla
Slika 9 Ribarstvo u Tar-Vabrigi
- tradicionalna obrada zemlje
- sakupljanje aromatičnog i ljekovitog bilja,
- limena glazba
- napjevi i plesovi
31 http://www.istra.com/tar-vabriga/cro/index.html
32 http://www.istra.com/tar-vabriga/cro/index.html
24

- kamenolom
- vinske ceste
2.2.4. Nematerijalna kulturna baština – manifestacije
Tarska fešta poznata je po tradicionalnoj utrci magaraca, alegorijskom i
maskiranom dječjom povorkom, izuzetnim kulinarskim specijalitetima,
dobrom glazbom, zabavom za stare i mlade, luna-parku…
- Gastronomska manifestacija - Izložba maslinova ulja
- Pučka fešta - Dan Općine Tar
- Vjerska proslava- Sv. Marija – Vabriga
- Praznik mladog vina Sv. Martin– Tar
- Turistička fešta - Tar 2008
- Ribarska fešta - Fešta od pedoči, Santa Marina
- „ Fešta od sardona“ u Vabrigi
- Ljetni karneval
- Vjerska proslava - Sv. Marija Karmelska, Tar
Slika 10 Fešte u Taru
25

2.3. PRIRODNE PRIVLAČNOSTI I RESURSI
2.3.1. Morska flora i fauna
Bogatstvo riba, posebice cipala i brancina.
2.3.2. Mediteranska flora
Mediteranska vegetacija – zimzelene biljke poput borova i zelene makije, bilja poput bosiljka, kadulje
i dr. , maslinovo drveće…
2.3.3. Ornitofauna
Bogatstvo ptičjih vrsta na području ušća Mirne.
2.3.4. Špilje
Jame Beredine, spilja riznica stalagmita i stalaktita, podzemnih skulptura nastalim dugotrajnim radom
vode. Posebno se ističu: desetak metara dugačke visoke "zavjese", vrlo realističan kip Bogorodice,
tijelo pastirice Milke, snješko - lučonoša koji je postao zaštitnim znakom ove spilje, te grotlo široko 4
m i duboko 66 m koje se spušta do podzemnih jezera. Posjetitelje vodič provodi kroz pet dvorana, pet
galerija apstraktnih i realističnih skulptura, u 40 minuta ugodne šetnje. Zanimljivost je i bogatstvo
podzemne faune: čovječju ribicu, račići i kukci i dr. Na ulazu u spilju postavljena je muzejska vitrina u
kojoj su izloženi ostatci lončarije prethistorijskog čovjeka. 33
Slika 11 Jama Beredine
2.3.5. Ušće rijeke Mirne
Mirna je najduža istarska rijeka. Duga je 32 km. Izvor rijeke Mirne nalazi se na području Buzeštine, u
dolini Kotli. Rijeka Mirna bila je plovna još 1500. godine, sve do luke Baštija, u okolici Grožnjana.
Mirna je tipična kraška rijeka koja je stoljećima nosila materijal iz svojeg gornjeg toka i nanosima
podizala razinu kopna. Zbog nanošenja materijala ušće Mirne je s vremenom izgubilo na dubini, no u
antici je bilo mnogo dublje. Još i danas u Tarskoj vali postoje spomenici brodarenja. Uzvodno, sve do
Istarskih Toplica, ploviti su mogli brodovi dužine 5 do 10 metara, kojima gaz nije prelazio 1,5 metara.
33 http://www.istra.com/tar-vabriga/cro/index.html
26

2.4. TURISTIČKE PRIVLAČNOSTI I RESURSI
2.4.1. Turistički smještaj: Hoteli, kampovi, apartmani 34
Kampovi:
Auto-kamp Lanterna
Jedan od najljepših i najvećih kampova u Hrvatskoj, smješten na poluotoku Lanterna. Hrastove i
borove šume štite posjetitelje od vrućine, a mnogobrojne usluge uključuju: sportske aktivnosti i
sadržaje, najam šatora, kamp prikolica i mobilnih kućica, a sve uz vrhunsku uslugu.
Slika 12 Auto-kamp Lanterna
Kamp Solaris
U netaknutoj prirodi zelenog poluotoka Lanterna smješten je kamp Solaris. Ovo područje pravi je raj
za sve ljubitelje prirode koji mogu uživati kupajući se i upijajući zrake sunca na obali sa brojnim
uvalama i otočićima ili se opustiti uz zvukove, boje i mirise mediteranske prirode.
Hoteli i apartmani:
Slika 13 Kamp Solaris
Valamar Club Tamaris
Valamar Club Tamaris smješten je na mediteranskom poluotoku Lanterna, sto metara od mora
i šljunčanih plaža. Odličan je izbor za obitelji s djecom i sve one koji žele aktivan odmor.
Valamar Club nudi bogati izbor mediteranskih specijaliteta, veliki izbor zabavnih i sportskih
aktivnosti za djecu i odrasle te opuštanje uz wellness sadržaje.
Valamar Tamaris Residence***/****
Klimatizirani apartmana u pitoresknim mediteranskim kućicama na poluotoku Lanterni nude
luksuzan smještaj u netaknutoj prirodi uz visoko kvalitetnu uslugu i udobnost. Idealan
smještaj za obiteljski odmor, razonodu, sport i rekreaciju.
34 http://www.istra.com/tar-vabriga/new/default.aspx?str=hoteli&j=cro&t=0
27

Apartmani Lanterna**
Apartmansko naselje poluotoka Lanterne, udaljeno je samo desetak kilometara biciklističkom
stazom od Poreča. Mjesto je savršeno za obiteljski odmor, sportsku razonodu i opuštanje.
Apartmani Sunset Lanterna**
Sunset Lanterna apartmani, u apartmanskom naselju Lanterna smještenomna na istoimenom
porečkom poluotoku. Udaljenost mora je tek 100 metara od apartmana.
Naturist Solaris Residence**/***
Naturističko naselje na poluotoku Lanterni okruženo je lijepim plažama a usluge uključuju
raznovrstan program sportsko–rekreativne i zabavne animacije za djecu i odrasle, večernju
glazbu u apartmanskom naselju te vanjski bazen uz more.
Privatni smještaj:
Apartmani i sobe: 140 smještajnih jedinica.
Ukupno :400 kreveta
Ugostiteljski objekti:
Al PORTO - Tar, Tarska vala ARKADA - Tar, Istarska 58
CAPRI - Tar, Sv. Martin 2 DALMATINI - Tar, Turistička 5.
GERANINA - Tar, Frata bb.
ISTRA - Tar, Sv. Martin 2a
KIWI - Vabriga, Turistička 22 LABUD - Vabriga, Istarske kontrade 35
PINO - Tar, Borgo 61
SANTA MARINA - Vabriga, Santa Mari
STEAKHAUS - Tar, Istarska 6a STELIO - Vabriga, Ribarska 3
TERAN - Tar, Istarska 35 TORRE - Tar, Istarska 27
TRI KANTUNA - Tar, Glavica bb TURRIS - Tar, Istarska 15
ULIKA - Tar, Istarska 8. VABRIGA - Vabriga,Istarske kontrade 39
SLASTIČARNICA ONDA BLU - Tar, Istarska 6
BIERGARTEN - Porečka 5
2.4.2. Ostala turistička ponuda
- Biciklizam
- Ronjenje
- Izleti
- Speleoavanturizam
- Vođeni posjeti špiljama Jame Beredine
- Autodrom- karting
28

2.5. Zaključci mikro analize
2.5.1. Procjena sadašnje situacije
ATRAKCIJE INFRASTRUKTURA USLUGE
Prirodni resursi
Širok raspon prirodnih resursa koja se
ističu po ljepoti mediteranske flore I
faune. Bogatstvo riba – posebno cipla,
zaljevi – Tarska vala i Santa Marina.
Maslinici.
Kulturni resursi
Veliko bogatstvo kulturnih resursa:
arheološka materijalna baština,
sakralna arhitektura; sakralna zbirka;
etnološka zbirka; nematerijalna
baština maslinarstva, ribarstvo,
vinogradarstvo…
Manifestacije
Manifestacije zanimljive I brojne ali
uglavnom koncepcijski lokalnog
karaktera
Kulturna infrastruktura
Prosječno slabo razvijena,
nedostaje adekvatno uređenih
prostora i sadržaja; nedostaje
manifestacija s regionalnim i
nacionalnim dosegom; potrebno
osmisliti kulturnu ponudu na
institucionalnoj razini.
Kopneni pristup
Pristup je dobar ali trebalo bi još
poboljšati ceste
Ostalo
Povoljna mediteranska klima;
noćenja su značajno uvećana u
2008. u odnosu na prethodnu
godinu. Tehnološka
infrastruktura slaba (npr. nema
Internet cafea).
Opće turističke usluge
Dobro razvijene, dobar rad
Turističke zajednice.
Primarne turist. uslugesmještaj
Apartmani, kampovi, brojni
privatni smještaj Odlične
informacije o svakoj smještajnoj
jedinici.
Sekundarne turist. usluge -
hrana i piće
Potrebno uređenje ugostiteljskih
objekta.
Rijetko se mogu nabaviti izvorni,
lokalni proizvodi. Suvenira je
malo, obrta također. Potrebna
nadopuna i razvoj turističkih
promotivnih materijala
Ostalo
Noćni život slabo razvijen; Go -
cart, kupanje, rekreativna vožnja
biciklima, šetnje po krajoliku,
vinske ceste, speleoavanturizam,
ronjenje; neprepoznatljivost
destinacije, nema brenda,
destinacijski menadžment,
kvalitetnog vizualnog identiteta,
marketinške strategije…
29

2.5.2. Procjena konkurentnosti vrijednosti
Visoka konkurentnost
Prirodni okoliš
Smještajni kapaciteti
Kulturni resursi
Ljepota prirode i
raznolikost prirodnih
resursa
Bogatstvo i vrijednost
materijalne baštine i
arheoloških nalazišta
Profesionalnost ljudskih
resursa
Kultura usluživanja
Kvalitetan info na web-u
TZ-a o smještaju i ponudi
Srednja konkurentnost
Kulturna opremljenost
Kulturne manifestacije
Estetika uređenja općine
Kultura opremanja
okućnica i uslužnih
prostora
Raznovrsnost sadržaja
Razvijenost linije
proizvoda
Niska konkurentnost
Gastronomski objekti i
raznovrsnost ponude
Gastronomija
Sadržaji za djecu
Vrijednost =
Rezultati proizvedeni
za +
Osjećaji +
Kvaliteta pružanja
usluga
30

STRATEŠKI DIO
1.VIZIJA RAZVOJA DESTINACIJE
1.1. Izjava o viziji razvoja destinacije
Destinacija Tar-Vabriga je destinacija prepoznatljiva po svojem brendu maslina prikazanom na
jedinstven način kroz liniju atraktivnih, ciljano i pomno stvorenih kulturno-turističkih proizvoda.
Privlači turiste iz cijele Hrvatske, ali i šire regije i Europe. Posjetitelji imaju prilike uživati u
prosperitetnom i razvijenom kraju koji pruža izuzetno iskustvo za svakoga. Ovdje se nalazi jedinstveni
arheološki park u Hrvatskoj, oblikovan na najmodernijim tehničkim i stručnim načelima. Posjetitelj se
ovdje može upoznati s tajnama rimskog doba u jednom od najznačajnijih nalazišta u Europi, Loronu,
između ostalog centru za proizvodnju amfora u kojima se čuvalo i maslinovo ulje, te privlači
stručnjake i posjetitelje iz cijelog svijeta. „Kuća maslina i maslinarstva“ kvalitetom se stavlja na sam
vrh ljestvice tematski sličnih centara i muzeja na Mediteranu. Ovdje upotreba multimedije i
najrazličitijih izložaka u atraktivnim sobama pruža doživljaj značaja maslina, maslinovog drveta i ulja,
protkan kroz povijest, tradiciju, običaje, svakodnevni život lokalnih ljudi… Kamenolom, prirodni
amfiteatar u Tarskoj Vali, predstavlja atrakciju koja privlači publiku na vrhunske koncerte i predstave,
a ornitološki park na ušću Mirne oduševljava nevjerojatnom ljepotom flore i faune, raznolikošću i
bogatstvom ptičjih vrsta, zaštićenom na europskoj razini. Ovaj je park uređen prema najvišim
standardima gdje posjetitelji mogu na različite načine učiti o prirodi i njezinim čudima. Destinacija
Tar-Vabriga posjetiteljima iz Hrvatske, Europe i iz cijelog svijeta pruža savršenu sintezu različitih
doživljaja s naglaskom na izraziti brend maslinarstva po čemu je cijela destinacija, posebice „Kuća
maslina i maslinarstva“ umrežena s drugim sličnim centrima Mediterana…
1.2. O čemu ovisi razvoj brenda destinacije Tar Vabriga
- razvoju/pokretanju novih proizvoda – linije proizvoda i atrakcija za posjetitelje, te unutar te
linije isključivoj potpori razvoja onih proizvoda koji se poklapaju s odabranim
snagama/temama branda destinacije;
- stvaranju jakog vizualnog identiteta brenda pravilno primijenjenog;
- jačanju vitalnosti mjesta uključivanjem širokih slojeva i dionika lokalne zajednice u razvoj
branda destinacije;
- razvijanju ponude tijekom cijele godine (van sezone) i ponuda za vikend odmor.
31

2. GLAVNE TEME DESTINACIJE
Glavna pitanja koja su nas dovela do odluke o odabiru tema za oblikovanja identiteta ponude i
brendiranja destinacije su :
- Koje su jedinstvene karakteristike općine koje se odmah ističu čim pomislimo na općinu Tar -
Vabrigu?
- Da li neke od karakteristika općine imaju konfliktno značenje za potencijalne turiste?
- Da li možemo kreativno upakirati te posebnosti općine kako bismo kreirali zaista jedinstvenu
destinaciju?
Na temelju odgovora na prethodno postavljena pitanja odlučili smo se za slijedeće teme koje će
najviše isticati posebnost destinacije:
32

2.1. Maslinarstvo – glavni tematski potencijal destinacije
Tema koja najviše ističe posebnost destinacije Tara i Vabrige je maslinarstvo, odnosno masline,
maslinovo drvo, proizvodnja maslinovog ulja i sve direktno i indirektno povezano s uzgojem maslina,
a što je vidljivo nakon provedene mikroanalize kulturnih i prirodnih resursa kraja. Naravno, resursi
općine Tar-Vabriga su vrlo raznoliki i pokrivaju široki spektar te su svi atraktivni na svoj način, ali zbog
prepoznatljivosti destinacije, i „hvatanja“ njezine istinske biti, važno je sustavno razvijati glavnu,
najprepoznatljiviju temu.
2.1.1. Važnost teme maslina
Maslinovo drvo jedno je od najtipičnijih obilježja Mediteranskog podneblja, a maslinovo ulje je jedno
od najstarijih i najpoznatijih proizvoda materijalne i nematerijalne kulture na svijetu. Povijest
kultiviranog maslinovog drveta počela je u 4. mileniju pr.n.e. Njegovo širenje povezano je s razvojem
velikih mediteranskih civilizacija, od prvih organiziranih gradova-država na Bliskom Istoku do
suvremenog doba.
Istru je kroz milenije određivala maslina i njezin je zaštitni znak. I prva pisana svjedočanstva vezana za
ovaj poluotok vezana su uz masline, odnosno maslinovo ulje i to još iz vremena starih Grka i Rimljana.
Tada je istarsko ulje bilo sinonim za najbolje ulje, takve kakvoće s kojom su se sva druga ulja
uspoređivala. Osim mnogobrojnih pisanih svjedočanstva, ostali su i materijalni dokazi: ostaci antičkih
uljara duž cijele zapadno-istarske obale, posebice na Brijunima, u Barbarigi, Poreču, Červar Portu. Do
njih bile su industrijske zone proizvodnje amfora. Uz te pogone bili veliki nasadi maslina i to
autohtonih istarskih sorti bjelica, karbonera, buža i ostale. 35 Danas kraj ima odličnu klimu i sastav
zemlje, pedigre sorti, pogodan geografski smještaj, tradiciju, iskustvo i stručnjake, no, ipak zaostaje za
novim svjetskim trendovima i saznanjima. Istri predstoji veliki izazov u stvaranju maslinika probranih
autohtonih sorti, vrhunskog ulja, prihvaćanju novih tehnologija u uzgoju kao i izgradnji suvremenih
uljara. Posebnost istarskog poluotoka u uzgoju maslina očituje se u tome što je dvotisućljetnom
tradicijom i izuzetnom marljivošću istarskog čovjeka na tom prostoru stvoreno nekoliko specifičnih
autohtonih istarskih sorti.
2.2. Ostali tematski odabrani potencijali na kojima se temelji
interpretacija destinacije
- arheologija
- ornitologija
- more i ribarstvo
- šparoge
- amfiteatar u kamenolomu
- sakralna baština
35
http://www.istria-gourmet.com/hr/dozivljaji/turizam_maslinova_ulja/0-ch-0?
33

3. CILJEVI RAZVOJA DESTINACIJE
3.1. Krovni ciljevi
- Unapređenje kvalitete cjelokupnog turističkog proizvoda i turističke ponude općine
Tar-Vabriga i okolice što treba rezultirati povećanjem broja gostiju (domaćih i
inozemnih, jednodnevnih i višednevnih) tijekom cijele godine i povećanje ukupnog
BDP-a općine;
- Kreiranje novih i kreativnih radnih mjesta kao i razvijanje poduzetništva i
uspostavljanje kriterija izvrsnosti u razvoju turističkog i kulturnog sektora;
- Poticanje potrebe za otvaranjem i razvojem poslovanja privatnog sektora te
pomaganje razvoja održive, profitabilne i profesionalne industrije turizma s
naglaskom na kulturnom turizmu putem suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora;
- Podizanje razine kvalitete prezentacije, opremljenosti i interpretacije kulturnih i
prirodnih resursa kreiranjem i razvojem linije jedinstvenih, zanimljivih i stručno
tematiziranih, osmišljenih i realiziranih turističkih i kulturno – turističkih proizvoda
koji se temelje na autentičnim kulturnim i prirodnim potencijalima lokalne zajednice;
- Osvještavanje vlastite vrijednosti i jedinstvenosti, što treba rezultirati podizanjem
razine ponosa kod članova lokalne zajednice;
- Poticanje međunarodne suradnje, te razvoj projekta na način kompatibilan s
kriterijima natječaja EU predpristupnih fondova koji se planiraju koristiti za realizaciju
pojedinih faza implementacije projekata.
3.2. Specifični ciljevi
- Stvaranje prepoznatljive mikrodestinacije Tar-Vabriga temeljene na brendu
maslinarstva koji se manifestira i prezentira u atraktivnoj liniji proizvoda, turističkih
atrakcija;
- Maksimalno povećati doprinos turizma lokalnoj ekonomiji pozicioniranjem općine
Tar-Vabrige kao privlačne destinacije same za sebe, a ne samo u kontekstu susjednih
destinacija (Poreč, Rovinj…)
- Razvijanje i promoviranje linije originalnih kulturno – turističkih proizvoda brenda
destinacije u sinergiji lokalne zajednice i struke koji će maksimalno poboljšati iskustvo
posjetitelja putem kreiranja jedinstvenih doživljaja;
- Jamčenje stručnog i dugoročnog planiranja i realiziranja projekta izradom nacrta
razvojne studije kao temeljnog dokumenta prema čijim se smjernicama vrši
realizacija projekta;
- Efikasna implementacija u stopu prati projektno planiranje razvojem glavnih kulturno
– turističkih proizvoda (naglasak na europskoj orijentaciji, multimedijalnosti i
interdisciplinarnosti, timskom radu lokalnih čimbenika i stručnjaka s područja
kulturnog menadžmenta, dizajna, marketinga, fotografije i drugih tzv. kulturnih
industrija);
34

- Kreiranje prepoznatljivog i jedinstvenog vizualnog identiteta destinacije i njezinih
kulturno-turističkih proizvoda (logo, web stranica, flyeri, deplijani, jumbo plakati,
tematske table, smjerokazi, suveniri i paketi suvenira…) i razvijanje inovativnih načina
promocije i marketinga destinacije.
3.3. Preporuke do ciljeva
- Uključivanje lokalnog stanovništva u proces razvoja turizma i linije proizvoda
destinacije;
- Financiranje, podržavanje i implementacija akcijskog plana od strane svih projektnih
partnera, kao i uključivanje javno-privatnog sektora;
- Imenovanje nezavisnog koordinatora koji nadgleda tijek implementacijskog procesa;
- Sustavno razvijanje svijest o snazi partnerstva i timskog rada (stručno usavršavanje
komunikacijskih vještina i sl.);
- Kreiranje kratkoročnih i srednjoročnih detaljnih planova kako bi se što uspješnije
realizirali i najambiciozniji planovi.
35

4. ŽELJENE CILJNE SKUPINE DESTINACIJE
Prema preporukama za razvoj kulturno – turističkih strategija koje donosi europski projekt 36 , ali i u
svim drugim relevantnim izvorima koja se odnose na planiranje i upravljanje destinacijama i
plasiranjem njezinih proizvoda na tržište, ističe se da je od iznimne važnosti u početnim fazama
planiranja razvoja destinacije identificirati tko sačinjava ciljnu skupinu kojoj se destinacija i njezini
proizvodi obraćaju. Što profil ciljne skupine bude jasniji i bolje određen, to je veća mogućnost da se
proizvod u inicijalnoj fazi kreiranja prilagodi upravo toj skupini.
Segmentacija željene ciljne skupine
prema duljini boravka
Višednevni
Vikend/dvodnevni
Jednodnevni
Poslovni
Ciljne skupine prema duljini boravka
Skupine Motivacija %
Višednevni Provode višednevni godišnji odmor 70%
Vikend/dvodnevni
Provode vikend odmor ili dvodnevni boravak
(blizina Rijeke, Pule, Zagreba, Trsta, Udina,
Ljubljane)
15%
Jednodnevni Jednodnevni ili poludnevni posjet (na
proputovanju kroz Istru, uz obalu ili jedrenje)
Poslovni Povezani uz kongrese, arheologiju,
poduzetništvo, ali i team building…
7%
5%
36 Dumont E.: PICTURE (Pro-active management of the Impact of Cultural Tourism upon Urban Resources and
Economies) Deliverable D25; 2006., str. 13.-19. (http://www.picture-project.com)
36

Psihografička segmentacija ciljne skupine
Motivacija Opis ponude u općini Tra-Vabriga %
Relaksacija uživanje u prirodi i šetnje, u različitim rutama –
maslina, šparoga, sakralnoj, arheološkoj; zdrava
prehrana; festival šparoga; festival maslina; festival
mora i ribarstva – raznolik zabavni sadržaj
30%
Noćni život kamenolom, diskoteke, noćni barovi i drugi klubovi… 15%
Avanturizam sportovi - Go-cart, biciklizam – biciklističke staze 10%
Romantika
Edukacija
romantične šetnje i gastronomski užitci, romantični
eventi - u parku maslina…
tematske rute, „Kuća maslina i maslinarstva“, rute
arheologije, ornitološki park
20%
25%
37

5. SWOT DESTINACIJE - OCJENA ODRŽIVOSTI RAZVOJA
DESTINACIJE
Snage
- zrelost turističke zajednice i spremnost za
inovacije i pomake u razvoju destinacijskog
menadžmenta i kulturnog turizma;
- znatan turistički rast u posljednjih nekoliko
godina - stabilni rast broja noćenja;
- atraktivna lokacija, pristupačnost lokacije;
- bogatstvo prirodnih i kulturnih resursa;
- potencijali za cijelu liniju destinacijskih
proizvoda;
- snažan potencijal za brendiranje destinacije
u vidu jake tradicije maslinarstva i jake
povijesti maslinarstva;
- posebnost kombinacije raznorodnih
resursa - poput bogatstva faune - ptice,
arheološki lokaliteti, maslinarstvo, tradicija
ribarstva...
- kompatibilnost kulturne baštine i prirodnih
resursa - mogućnost spajanja u liniju
proizvoda pod krovnom temom destinacije
-maslinarstava
Slabosti
- nedovoljna prepoznatljivost kulturnih
potencijala općine u turističkom smislu;
- nedostatak jedinstvenog brenda koji bi
omogućio prepoznatljivost i izrazio
jedinstveni identitet;
- manjak kadra u turističkom i kulturnom
sektoru;
- manjak kulturne infrastrukture;
- manjak restorana i kafića;
- manjak prepoznatljivih turističkih i kulturnoturističkih
proizvoda
Prilike
- jedinstvenost potencijala u europskom
kontekstu;
- originalnost projekta;
- poboljšanje razine kvalitete kulturnoturističke
ponude tijekom cijele godine;
- povećanje osjećaja lokalnog ponosa;
- povećanje poduzetničkih ulaganja;
- poticanje kulturnog, turističkog i
ekonomskog napredovanja;
- poticanje održivog razvoja destinacije
općine Tar-Vabriga
Prijetnje
- pitanje konkurencije unutar županije i
republike;
- improviziranje u implementaciji – ne
angažiranje struke – posebno stručnih timova
za svaki pojedini proizvod iz linije proizvoda;
- poseban oprez potreban pri održavanju
planske i kontinuirane koordinacije i
evaluacije projekta zbog njegove
kompleksnosti;
- neprihvaćanje određenih proizvoda od strane
lokalne zajednice
38

6. DIONICI RAZVOJA DESTINACIJE
Turistička zajednica općine Tar-Vabriga je glavni nositelj ove studije, pa je i njihov interes i podrška
razvoju projekta od iznimne važnosti. Općina Tar -Vabriga se odredila i jasno usmjerio prema razvoju
turizma kao jednoj od prioritetnih gospodarskih grana, dakle izvoru ekonomskog blagostanja i rasta
lokalne zajednice. S druge strane, u sklopu modernih strategija razvoja destinacija i destinacijskih
proizvoda donosi određene novitete u dosadašnjoj praksi upravljanja kulturnim i prirodnim resursima
u Tar-Vabrigi, pa je implementacija projekta zasigurno snažan poticaj za okretanje suvremenim
tokovima, posebno važnima u procesu pripreme za ulazak Hrvatske u Europsku zajednicu.
Destinacijski turizam obuhvaća široku skalu dionika u privatnom, javnom i civilnom sektoru,
uključujući lokalne vlasti, lokalno stanovništvo, udruge građana, javne agencije za turizam, zaštitu
spomenika ili zaštitu okoliša, lokalne poduzetnike, putničke agencije, regionalne razvojne agencije,
transportne operatore, atrakcije, profesionalne turističke organizacije kao i regionalne, nacionalne i
međunarodne vlasti koje provode politiku i donose smjernice rada koje imaju izravni utjecaj na
lokalne prilike.
Svaki uspješan projekt ima izbalansiran odnos između svojih dionika i stoga je učešće dionika u
razvoju projekta potrebno pažljivo planirati.
Lokalni dionici:
- općinske vlasti;
- turistički sektor: TZ općine Tar- Vabriga, turističke agencije, privatni
smještaj itd.
- kulturni djelatnici: umjetnici…
- poduzetnici – gospodarski sektor;
- stanovništvo općine Tar-Vabriga i okolice…
Ne-lokalni dionici pokrivaju široki spektar: od politike i gospodarstva na županijskoj i nacionalnoj
razini do pedagoga, znanstvenika, poduzetnika i kulturnjaka iz Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Njihova
uloga u razvoju projekta nije izravna kao ona lokalnih dionika, ali ima vrlo važan značaj u
marketinškom razvoju projekta, kao i za njegovu implementaciju (snaga projekta i prepoznavanje
kvalitete i važnosti projekta izvan lokalne zajednice važna je za dobivanje financijske podrške
potrebne za implementaciju projekta).
Ne-lokalni dionici:
- županijske i republičke vlasti;
- turistički sektor na razini županije i republike;
- poduzetnici – županijski, nacionalni, europski;
- umjetnici i kulturni dionici, znanstvenici, stručnjaci u poljima
botanike, maslinarstva, gastronomije, arheologije, ornitologije,
zaštitari prirode i dr. – županijski, nacionalni, europski…
39

7.BENCHMARK ANALIZA DOBRIH PRIMJERA
PROIZVODA PREMA ODABRANIM TEMAMA
7.1. Muzej maslina, Italija
Museo dell'Olivo osnovan je 1992., prosječno ima 30.000 posjetitelja godišnje, a od osnivanja muzej
je posjetilo oko 200.000. Jedan je od najvećih privatnih muzeja u Italiji, a osnovali su ga članovi obitelj
Carli. Nalazi se na Ligurnijskoj rivijeri, jednom od najvažnijih područja proizvodnje i uzgoja maslinovog
ulja na Mediteranu.
Poslanje muzeja je predstavljanje maslinovog stabla, simbola Mediterana koje je 6.000 godina igralo
vodeću ulogu u ekonomskoj, tehničkoj, umjetničkoj i religijskoj povijesti čovječanstva.
Slika 14 Museo dell'Olivo
Predmeti koje je obitelj Carli sakupljala desetljećima ilustriraju povijest i evoluciju maslinovog drveta
kroz 6000 godina.
Unutar muzeja nalaze se prostorije za pohranu maslinovog ulja, specijalizirana knjižnica muzeja, kafić
i suvenirnica te dvorana sa video i zvučnim instalacijama za konferencije i sl. Museo dell’ Olivo
dobitnik je posebnog priznanja European Museum of the Year Award za 1993. kao “primjer kako
poduzetništvo može služiti kulturi i poticati razvoj kulturnog života u Italiji“.
Slika 15 Soba u Museo dell'Olivo
40

7.2. Ruta maslinovog ulja, Sabina, Italija
Ruta je posvećena isključivo maslinovom ulju, a započinje u Rimu. Uključuje posjet najstarijem stablu
masline na svijetu, potom posjet muzeju maslina smještenom u srednjevjekovnoj Perelli palači:
posjeta sobi sjećanja, manufakturi ulja i kolekciji preša, zatim posjet povijesnom centru i crkvi San
Donato (9 st.) okruženoj vrtom stabala maslina iz cijelog svijeta.
Organizirano je i kušanje svjetski slavnog maslinovog ulja "La Mola", paštete od maslina i drugih
tradicionalnih recepata koje i sami posjetitelji mogu naučiti spravljati uz stručno vodstvo, u
prekrasnom ambijentu na terasi samostanskog srednjovjekovnog tornja.
Slika 16 Ruta maslina, Grčka
7.3. Park i put maslina, Lugano, Švicarska
Prirodni park u terasama, pokriven je cvjetnim livadama, a staza parka vodi kroz područje rijetke
prirodne ljepote, stare nasade drveća maslina koje rastu zajedno s recentnijim implantacijama.
Većina stabala i grmova je iz područja Mediterana: maslinovo drveće, zeleni čempresi, lovor, mirta i
dr. Na zaravni raste i divlje
bilje: kadulja, bosiljak, kao i
tratinčice, karanfili, narcise,
divlji tulipani…
41

Put maslina (Sentiero dell'Olivo) prolazi kroz više malih plantaža mladih maslinovih stabala između
Gandrije i centra Castagnole, u prekrasnom krajoliku. Na putu se nalaze nekoliko primjera vrlo starog
drveća poput čuvenog ‘Olivo di Carlin’(10 m visine i 45 cm promjera). Put je označen zelenim
znakovima i zavija 2 km duž obale jezera. Put masline nudi šetnju kroz raskošni kraj s impresivnim
panoramama kao i korisni informacijama koji posjetiteljima pomažu razumijevanju posla uzgoja.
Slika 17 Park kraj jezera, Lugano
Slika 18 Put maslina, Lugano
7.4. Ruta šparoga, Baden, Njemačka
Baden ruta šparoga i paralelna biciklistička staza pokrivaju oko 136 km od Schwetzingena, čuvenog
grada proizvođača šparoga, do Scherzheima preko Reilingena, Karlsruhea i Rastatta. Žetva šparoga je
između sredine travnja i kraja lipnja. Tijekom ovih tjedana odvija se festival šparoga diljem cijele rute
šparoga i tako su prilike da se probaju svježe pripremljeni specijaliteti šparoga. Kada branje završi,
zelene biljke i crvene bobice čine polja šparoga vidljivima i u jesen. Uz polja šparoga, druge atrakcije
uz rutu su polja puna cvijeća, jezera za kupanje, muzeji i povijesni lokaliteti.
Slika 19 Baden ruta šparoga
Osim kulinarskih užitaka posjetitelji mogu slijediti i vrlo informativni put o uzgoju šparoga. Najveći
festival šparoga u Europi održava se u Bruchsalu, koji leži na ravnici Gornje Rajne. Posjetitelji se mogu
diviti baroknoj palači u Bruschalu. Posebnost popularnog Neudorf Festivala šparoga, koji se održava u
svibnju, je pojavljivanje kraljice Šparoga. Karlsruhe, bivši vojvodski grad, nudi u sklopu rute posjetu
Baden State Museum sa prekrasnim vrtovima.
42

7.5. Arheološka ruta Dysert O’Dea, Irska
Arheloška ruta Dysert O’Dea dio je ponude The Clare Arheloškog Centra. Dysert O’Dea dvorac i
arheološki lokaliteti i spomenici koji ga okružuju (njih 25) vrhunska su atrakcija koju treba vidjeti.
Slika 20 Desert O'Dea dvorac, Irska
U autentično obnovljenom dvorcu Dysert O’Dea iz 15. st., uprišta O'Dea klana, nalazi se The Clare
arheološki centar otvoren 1986 i od tada je primio mnogobrojne nacionalne nagrade. Dysert O’Dea
arheološka ruta (4km) koja uključuje 25 originalnih spomenika. Po ruti se može voziti ili hodati. 37
Arheološki spomenici datiraju od 1000 pr.n.e. do 1850.n.e. i uključuje dvije romaničke crkve, dva
tornja iz 15. st.Spomenici su prikazani i opisani u vodiču i na mapi .
Slika 21 Lokaliteti na arheološkoj ruti Desert O'Dea
Ruta uključuje i zemljane utvrde, svete bunare, kuće plemića, srednjovjekovni putovi i dr. Vodič za
ture po ruti je na raspolaganju, kao i suvenirnica.
37 http://www.dysertcastle.com/links.htm
43

7.6. Sakralna Ruta Svetaca, Krakow
Antičko -rimske crkve u Krakowu, stvorile su imidž "Malog Rima". U Starom
gradu nalaze se 120 templarskih objekata i samostana. Preko 30 crkava
predstavljaju arhitektonski stil od početka kršćanstvu 10.s t. u Poljskoj - od
rimskog perioda preko gotičkog, baroknog, klasičnog do modernih stilova.
Također nema grada u kojem ima više grobnica svetaca od Krakowa.
Ruta Svetaca potiče na razmišljanje na samo o arhitekturi grada već i njenoj
duhovnoj povijesti, manifestiranoj kroz živote biskupa svetaca, misionara,
kraljeva, prinčeva a vidljiva je i u životima današnjih skromnih svećenika.
opatica kao i običnih ljudi. Neke od najljepših i najznačajnijih crkava su: Crkva sv. Andreja - najbolje
očuvana i jedna od najstarijih, iz 11. st.; ogromna barokna crkva sv. Petra i Pavla iz 17.st.; crkva svetog
trojstva dominikanskog reda iz 13. st., renovirana nakon požara u 19.st i neo-gotičkom stilu;
nevjerojatno umjetničko djela - Crkva sv. Ane - unutrašnjost je barokni stil u najboljem svijetlu; Crkva
Sv. Adalberta - iz 11. st, modernizirana u baroknom stilu u 18 st. a u ispod zemlje nalazi se arheološki
muzej, i mnoge druge. 38
7.7. Arheološki park u Cortoni
Cortona se može pohvaliti sa mnogim zanimljivim ostatcima iz prošlosti kada je bila etruščanski graddržava.
Krajolik u njezinom okruženju ispunjen je ostatcima starih zidina, zgrada i ceremonijalnih
grobnica.
Arheološki park i muzej Cortona ustanovljen je s namjerom da se ova baština nemjerljive vrijednosti -
jedna od najboljih u Italiji - bude poznata široj publici. Muzej i park sadrže neke od najvrjednijih dijela
koja su stvorila etruščanska civilizacije.
Slika 22 Arheološka zbirka u Cortoni
38 http://www.cracow.org/churches.ht
44

Novi arheološki muzej predstavljat će park te dokumentacijski i edukacijski centar. Jedan od
najznačajnijih arheoloških nalaza je Tabula Cortonensis, najduži etruščanski napis dosada otkopan,
kao i etruščanski zid, dug 15 metara za koji se vjeruje da je bio zid etruščanske akropole, tu su i
grobnice, prolazi, dijelovi cesta, i drugi značajni nalazi. Park se sastoji od dvije odvojene rute
obilaska. 39
7.8. Park ptica, Villars-les-Dombes
„Parc des Oiseaux“ je jedan od najpopularnijih parkova Europi i najveći u Francuskoj. Cilj parka nije da
se ptice samo izlože kao u muzeju, već da se za njih osiguranju vrhunski uvjeti, kako bi se mogle
proučavati – njihovo ponašanje, fizičke karakteristike, i dr. Park također brine i za neke zaštićene
vrste. Aktivnosti parka uključuju sadržaje za djecu i odrasle. Igralište za djecu na temu ptica, poštuje
prirodno okružje, uklapajući se u krajolik. U obliku je labirinta koji obuhvaća 14 „gnijezda“ do kojih se
dolazi različitim putovima. Svako gnijezdo je specifično, s vodom, raskoši vegetacije, različitim
zabavnim igrama koje zahtijevaju razmišljanje i vještinu.
Slika 24 Posjetitelji parka hrane ptice
Slika 23 Park ptica, Francuska
39 http://www.en.cortonaguide.com/parco_archeologico.htm
45

Tura parkom organizirana je s vlakom koji vozi pola sata kroz park, pruža pogled na instalacije parka
kao i na mnoge od najzanimljivijih ptičjih vrsta, uz objašnjenja o povijesti i ekosistemima.
Unutar parka nalazi se i uzgajalište ptica gdje se osoblje brine za ptice kako bi povećali njihovu
reprodukciju. Ovo je jedno od najboljih mjesta za uzgoj ptica u Europi. Posjetitelji mogu pratiti čitav
reproduktivni ciklus – jaja koja se drže u inkubatoru, izlijeganje ptica…
Restoran sa vrhunskom gurmanskom ponudom i terasom s pogledom na stanište ptica, zajendo s
organiziranim mjestima za piknik, dio je ponude kako bi posjetitelji mogli uživati u gastronomiji i
prekrasnoj prirodi.
Eventi: park priprema jedinstveni show: "Ptice u letu". Održat će se u amfiteatru s 850 sjedećih
mjesta. Više od 20 različitih vrsta ptica letjet će ispred očiju posjetitelja.
Slika 26 Park ptica, Francuska
Slika 25 "Ptice u letu" - događanje
7.9. Festival mora i ribe, Sardinija
Međunarodni festival posvećen moru i ribarstvu, održava se na Sardiniji u pitoresknom zaljevu Svete
Lucije tijekom četiri dana. Uz zabavne sadržaje i gurmanske užitke, festival ima misiju osvještavanja
ekoloških pitanja, očuvanje ekosistema, mora, morske flore i faune, zaštite morskog teritorija,
zdravog života uz mediteransku prehranu i dr. Festival je posjetilo oko 40.000 posjetitelja u četiri
izdanja .
Predstavljaju se lokalni specijaliteti od riba - uz natjecanje lokalnih kuhara na kojem se bira najbolje
jelo, posjetitelje zabavljaju brojni koncerti proslavljenih međunarodnih umjetnika, posebni program
za djecu koja sačinjavaju veliki dio publike, kako festival traje i tijekom dana - organizirane su
igraonice, likovne radionice za mlađe i starije - oslikavanje okućnica morskim temama (kuće u uvalui
pretvorile su se u galeriju s muralima na vanjskim zidovima), sportska natjecanja, ali i konferencije
(nacionalne i međunarodne) o očuvanju i zaštiti mora.
46

Slika 27 Koncerti, festival mora i ribarstva, Sardinija
Slika 28 Spektakli festival, Sardinija
Slika 29 Umjetnost mora na okućnicama
Slika 30 Natjecanja za djecu
Slika 31 Koferencija o zaštiti mora
7.10. Festival šparoga, Schwetzingen i Bruchsal, Njemačka
Schwetzingen festival, koji se održava prvog vikenda u svibnju, nudi kao poseban doživljaj banket
šparoga u vrtu rezidencije, uz koncerte i kazališne izvedbe u rokoko kazalištu dvorca. Vrhunac je
krunidba kraljice ili kralja šparoga.. U gradu je i spomenik ženama koje rade u polju i nose šparoge na
tržnicu. Bruchsal festival, održava se u svibnju, najveći je festival šparoga u Europi. Posjetitelji kušaju
jela od šparoga koja pripremaju lokalni i međunarodni izlagači te uzivaju u muzičkim izvedbama. U
blizini je i fantastična barokni dvorac. Jedini europski muzej šparoga nalazi se u gradu
Schrobenhausenu u Gornjoj Bavariji. Muzej informira o povijesti i uzgoju šparoga.
47

7.11. Kamenolom – pozornica, Dalhala, Švedska
Zovu ga možda najljepšom otvorenom pozornicu na svijetu i predstavlja vrhunsku atrakciju na
svjetskom nivou. Ovaj prirodni amfiteatar ima iznimne akustične kvalitete a i njegova estetika je
također jedinstvena. Ovdje se odvijaju koncert vrhunskih izvođača – klasične ali i moderne glazbe,
glazbenika svjetskog glasa – prostor privlači budući sa jedinstvenom akustikom kojoj nije potrebno
previše tehničke opreme. U prostoru se odvijaju i predstave.
Slika 32 Kamenolom u Dalhali, Švedska
48

8. LINIJA PROIZVODA DESTINACIJE - IZBOR NOVIH
CILJNIH TURISTIČKIH PROIZVODA
8.1.“KUĆA MASLINA I MASLINARSTVA“
POSLANJE
Poslanje „Kuće maslina i maslinarstva“ je da kao vrhunski kulturno – turistički proizvod na zanimljiv i
kreativan način valorizira, očuva, i širem krugu posjetitelja komunicira značajnu stoljetnu ulogu
maslina i maslinarstva u razvoju i životu Tara, Istre ali i zemalja šireg mediteranskog konteksta.
„Kuća“ pospješuje i aktivno doprinosi identitetu destinacije specifičnom interpretacijom teme kojom
postiže i snažnu europsku dimenziju .
„Kuća“ ima istaknutu ulogu u zajednici kao mjesto okupljanja, druženja, saznavanja novih stvari,
pogleda usmjerenih na život u zajednici vezano uz masline i život s maslinarstvom. Lokalnom
stanovništvu i posjetiteljima nude se raznoliki sadržaji koji odgovaraju njihovoj edukaciji,
obrazovanju, svakodnevici, a djeluju na pospješivanje kvalitete njihovog života.
49

KRATKI OPIS
„Kuća maslina i maslinarstva“ sastoji se od dva dijela: „Kuće maslina i maslinarstva“ i tematskih ruta i
putova. Međusobno se nadopunjuju u obrađivanju glavnih tema destinacije.
„Kuća maslina i maslinarstva“ (unutar zidova) – multimedijalni je i interdisciplinarni centar koji svojim
posjetiteljima pruža doživljaj središnje teme destinacije – maslinarstva, ali i ostalih destinacije
(arheologije, mora i ribarstva, ornitologije, sakralne baštine), na pristupačan, zanimljiv, poticajan i
kreativan način. Putem najnovijih tehnologija i interaktivnim pristupom, „Kuća“ pruža posjetiteljima
doživljaj za sva osjetila i istovremeno im pristupa edukativno i zabavno svojim atraktivnim i
suvremenim postavom, temeljenim na timskom radu vrhunskog stručnog i kreativnog tima.
„Kuća“ se nalazi u sklopu kaštela/uljare, na cca 150-200 m², a sastoji se od: galerije stalnog postava,
galerije za povremene izložbe, dokumentacijskog centra, knjižare/suvenirnice i kušaone maslinovog
ulja i vina.
Slika 33 "Kaštel", Tar
CILJEVI
- stvaranje prepoznatljivog proizvoda vezanog na glavnu temu destinacije – maslinarstva koji je
ključan u osnaživanju brenda i kroz njega cijele destinacije
- promocija ostalih proizvoda i sadržaja destinacije
- unaprjeđenje turističke ponude
- kreiranje novih i kreativnih radnih mjesta
- povećanje posjetitelja kroz cijelu godinu
50

- privlačenje kulturnog turista
- razvijanje poduzetništva i uspostavljanje kriterija izvrsnosti u razvoju turističkog i kulturnog
sektora.
- poticanje javno-privatnog sektora kroz elemente centra za posjetitelje
- poticanje lokalnog ponosa u lokalnoj zajednici na način podizanja kvalitete ukupne lokalne
kulturne i turističke produkcije
- umrežavanje s europskim centrima i muzejima srodne tematike
- oživljavanje uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja
CILJNE SKUPINE
Motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda: nematerijalna baština: maslinarstvo i proizvodnja maslinovog, ribarstvo,
materijalna baština: arheološka nalazišta i sakralna baština; prirodni resursi: ornitofauna,
mediteranska flora i fauna, morska flora i fauna;
Emocionalni i iskustveni okidači - ovdje je to sinergija raznovrsnih i atraktivnih doživljaja: priča o
maslinama i maslinarstvu iz raznih kutova, doživljaji svih osjetila - kušanje vrhunskog maslinovog ulja i
vina; doživljaji mirisa - maslinovog ulja i maslina, mediteranskih biljaka i začina; doživljaji zvukova
Mediterana - mora, šuštanje krošnja, cvrčaka, ptica; vizualnog doživljaja prekrasno uređenog
interijera ispunjenog zanimljivim i atraktivnim izlošcima, obogaćivanje znanja preko informativnih
screenova i kompjutera, dokumentacijskog centra, nošenje uspomene na centar u obliku suvenira iz
suvenirnice, poseban doživljaj "ulaska" u virtualni model arheološkog parka i mnogi drugi.
51

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Zavičajni muzej Poreštine
- Gospodarski sektor – poduzetnici (izrada suvenira, hrana), maslinari, vinari, ugostitelji
- Turistički sektor – turističke agencije, hoteli
- Turistički sektor na županijskom nivou
- Lokalno stanovništvo – doniranje izložaka centru
52

SASTAVNICE „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“
Stalni galerijski postav
U „Kući maslina i maslinarstva“ pred posjetiteljima se odvija priča o maslinama kao središnja tema,
ispričana kroz različite tematske okosnice: maslinarstvo u Taru, Vabrigi i Istri, povijest maslina,
proizvodnju maslinovog ulja, prikaz različitih upotreba maslinovog ulja, trgovanje maslinovim uljem,
povijest starih civilizacija i maslinarstva, botaniku i maslinovo drvo, mediteransku prehranu. Poseban
doživljaj ove, ali i drugih priča određenih ostalim temama stalnog postava, omogućit će suvremena
tehnologija - multimedijalni izlošci i interaktivna pomagala poput touch screenova koji daju
informacije i omogućuju ulazak u različite priče o maslinama i maslinarstvu, kao i modeli i
rekonstrukcije predmeta i nalazišta, video projekcije, izlošci poput preša, amfora za maslinovo ulje,
starih fotografija… Spoj novog i starog daje jedinstveni i autentični ambijent i prikaz teme.
Tehnologija omogućuje i dodatnu komponentu koja upotpunjuje doživljaj - mirisi, zvukovi i okusi
(kušaona maslinovog ulja) Mediterana (upotpunjuju vizualne, olfaktivne i auditivne elemente).
53

Referencijalni virtualni centar predstavljen je s nekoliko kompjutera na kojima će posjetitelji moći
upoznati sve dijelove muzeja, izvan i unutar građevine, mapu ruta i parkova te sve informacije o
temama centra i cjelokupnoj destinaciji.
Suvenirnica i specijalistička knjižara
Ponuda i prodaja knjiga na temu maslina, njihovih proizvoda, maslinarstva, kao i knjiga o drugim
resursima destinacije te kuharica s receptima lokalne tradicionalne kuhinje; ponuda i prodaja
visokokvalitetnih proizvoda - suvenira, povezanih s temom maslina, uključujući proizvode visoke
gastronomske vrijednosti, poput vrhunskih maslinovih ulja, paste od maslinovog ulja, zatim prodaja
kozmetička linije na bazi maslinovog ulja. Svi proizvodi su pakirani tako da odražavaju brend,
osmišljeni su kao idealan spoj suvremenog dizajna i tradicije. Suvenirnica i knjižara nude i sve
informacije o centru ali i cijeloj destinaciji, kataloge, brošure i mape, audio-vodiče za muzej i ostalo.
Dokumentacijski centar
Dokumentacijski centar sabirno je mjesto u kojemu se sakuplja sva pisana i slična građa povezana s
temama centra ali cjelokupne destinacije. Predstavlja interdisciplinarni poligon koji je baza svih
provedenih istraživanja, ali i temelj svim budućim istraživanjima. Stručno je vođen, također je
namijenjen posjetiteljima, posebno ukoliko se radi o skupinama turista program kojih je edukativnog,
znanstvenog karaktera.
Dokumentacijski centar također je važna karika centra za posjetitelje maslina i maslinarstva prilikom
uspostave međunarodne suradnje i organiziranja međunarodnih stručnih skupova i ekskurzija i daje
stručni i znanstveni dignitet projektu, ali i održivom razvoju destinacije.
U njemu se pohranjuju:
- Stručna literatura
- Foto-dokumentacija,
- Video-dokumentacija,
- Artefakti…
Galerija za povremene izložbe
Potencijal prostora galerije je gotovo neograničen – ovdje se mogu izlagati fotografije, predmeti,
umjetnička djela – sve na temu maslinarstva i drugih tema centra i destinacije.
Multifunkcionalna dvorana
Multifunkcionalna dvorana za najrazličitije namjene, može služiti i kao mjesto za okupljanje projekcije
filmova, konferencije, predstave...
Kušaonica maslinovog ulja i vina
Prostorija ugodnog ambijenta, nudi kušanje vrhunskih maslinovih ulja i vina uz touch screen na kojem
se odabirom na određenu sortu mogu dobiti sve informacije o njoj. Ambijent dodatno stvara
uređenje, police s bocama maslinovog ulja koje se čuvaju na optimalnoj temperaturi, izlošci posebno
starih ulja… Auditivni element je pomno izabrana glazba u pozadini.
54

SADRŽAJ GLAVNE TEME STALNOG POSTAVA „KUĆE MASLINA I
MASLINARSTVA“
1. Maslinarstvo u Tar - Vabrigi i Istri: Povijest maslinarstva u općini Tar-Vabriga i diljem Istre –
primjerice priča o prvom pojavljivanju maslinovog drveta, značenje maslinarstva za stanovništvo…
Sadržaj: predmeti koji komuniciraju povijest maslinarstva – antičke amfore u kojima se čuvalo
maslinovo ulje; fotografije ili ostatci najstarijih maslinovih stabala; prikazi uzgoja maslina i
proizvodnje maslinovog ulja na samim počecima uzgoja - na interaktivnim touch screenovima koji
pričaju priču animacijom, rekonstrukcijama nekadašnjeg maslinarstva; komuniciranje povijesti preko
vodiča, audio vodiča ili glasa naratora iz zvučnika; prikaz na mapi - gdje je sve putovalo maslinovo ulje
s ovog područja; prikaz najstarijih maslina;
2. Povijest maslina i starih civilizacija Mediterana – ispreplitanje razvoja mediteranskih civilizacija i
razvoja maslinarstava; povijest uzgoja maslinovog drveta i njegovo značenje u svakodnevnom životu,
ekonomskom razvoju, vjerskom životu (obredi...). Povijest maslinarstava i maslinovog drveta od
starih civilizacija Rimljana, Grka, Feničana, preko srednjeg vijeka do današnjeg doba.
Sadržaj: naracija (iz zvučnika u prostoriji) o zanimljivim i prijelomnim događajima u povijesti
maslinarstva i starih mediteranskih civilizacija; video prikazi najstarijih i najznačajnijih ostataka
vezanih uz maslinarstvo - predmeta sa cijelog Mediterana poput amfora, različitih posuda gdje se
držalo maslinovo ulje, slike najstarijih maslinovih stabala; priča o počecima uzgoja domaćeg
maslinovog stabla;
3. Botanika i maslinovo drvo - objašnjenje i prikaz karakteristika maslinovog drveta kao i njegovih
različitih vrsta; posebne karakteristike poput njegove praktičke besmrtnosti zbog velike sposobnosti
regeneracije.
Sadržaj: stručno objašnjenje (vodič ili narativni glas u prostoriji) botaničkih karakteristika maslinovog
drveta koje su zaista posebne, zatim vrste maslina (velika mapa koja prikazuje zastupljenost različitih
vrsta maslinovog drveta po Mediteranu s informacijama o svakoj vrsti); rast maslinovog drveta video
prikazom; usporedbe nekadašnjeg i današnjeg načina uzgoja i dobivanja maslinovog ulja - fotografije
današnjih vrsta maslinovog ulja (ili posađena maslinova stabla) uz virtualnu rekonstrukciju izgleda
nekadašnjih maslinovih stabala.
4. Dobivanje maslinovog ulja – opisivanje različitih faza dobivanja ulja - ekstrakcija, prešanje,
mljevenje itd. - kako su se tehnike razvijale kroz povijest.
Sadržaj: video prikaz različitih faza i različitih tehnika dobivanja maslinovog ulja iz maslina kako se to
kroz povijest u različitim zemljama Mediterana; izlošci ili fotografije različitih preša drvenih,
željeznih...), od najstarijih do najmodernijih - hidrauličkih preša.
5. Mediteranska kuhinja – maslinovo ulje, riba, začinskim biljkama – mediteranska prehrana slovi za
jednu od najzdravijih dijeta na svijetu prema mnogim znanstvenim istraživanjima.
55

Sadržaj: prikaz elemenata mediteranske prehrane, dobrobiti mediteranske prehrane prema
istraživanjima - informacije na izloženim pločama; prikaz – touch screenovi ili projekcija - današnjeg
načina prehrane u različitim dijelovima Mediterana.
6. Trgovanje maslinovim uljem - Put širenja maslinovog ulja putem trgovine brodovima i drugim
putovima - uz širenje maslinovog ulja od Palestine i Sirije prema Atlantskom oceanu razvijale su se i
stare civilizacije.
Sadržaj: Prikaz putova trgovačkih brodova koji su prevozili maslinovo ulje po starom Mediteranu, na
velikom platnu, uz izloške amfora u kojima je putovala dragocjena tekućina. touch screenu) virtualna
rekonstrukcije antičkog broda (primjerice rimskog) – na kojem bi se mogli istraživati njegovi dijelovi
koji prenosi amfore s malinovim uljem)
7. Upotreba maslinovog ulja: maslinovo ulje kroz povijest imalo je i ima brojne primjene - u prehrani,
medicini, religijskim obredima, kozmetici, tretmanima ljepote ali i korišteno je za lampe i imalo je
mnoge druge primjene.
Sadržaj: prikazi, ilustracije žena starih civilizacija, poput Rimljanka ili starih Egipćanka, kako koriste
maslinovo ulje u kozmetičke svrhe; prikazi i izlošci posuda koje su se koristile u kozmetičke svrhe kao i
onih iz religijskih obreda s maslinovim uljem itd.; touch screen na kojima posjetitelj može saznati o
raznim primjenama maslinovog ulja uz informacije i digitalne prikaze, slike iz života civilizacije kroz
povijest.
SADRŽAJ - OSTALE TEME STALNOG POSTAVA
Ornitologija – o temi ornitologije, bogata fauna kraja – posebno ornitološka fauna
Sadržaj: izložba fotografija ptica vrhunskih fotografa, kao i izlošci perja, krila, kostura različitih ptičjih
vrsta, uz interaktivne zaslone sa svim informacijama o vrstama i njihovim staništima itd.
Arheologija – vrijednost arheoloških nalazišta i lokaliteta kraja
Sadržaj: edukacijski centar; izlošci s nalazišta; virtualni rekonstrukcijski model kao dio arheološkog
parka (vanjskog dijela centra) koji će prikazivati kako su arheološki lokaliteti izgledali, a posjetitelji će
moći i sami ući i kretati se unutar modela
More i ribarstvo – važnost mora i ribarstva za povijest kraja, za život ljudi kroz povijest pa sve do
danas.
Sadržaj: život uz more, život ribara od davnina u ovom kraju, prikaz predmeta kojim su se koristili,
mreža za lov ribe, slike i modeli brodica…
Enologija: istraživanje sorti vina i njegove izrade od trenutka sadnje grožđa do arhiviranja vina.
Povijest vještine koja seže još u doba starih Grka i do danas nije mnogo promijenjena.
Sadržaj: video prikaz procesa dobivanja vina – usporedba današnjeg procesa i prvobitnog, iz antičkih
dana; izlošci najstarijih vina, boca i sorti; touch screen s informacijama o sortama vina kraja.
56

UPRAVLJAČKA STRUKTURA „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“
Centrom za posjetitelje upravlja konzorcij u kojem ravnopravnu ulogu imaju Zavičajni muzej
Poreštine - kojem „Kuća“ predstavlja podružnicu - i Turistička zajednica općine Tar-Vabriga, te drugi
predstavnici općine Tar-Vabriga iz gospodarskog, turističkog i kulturnog sektora, ovisno o dogovoru
dionika uključenih u projekt.
AKCIJSKI PLAN ZA „KUĆE MASLINA I MASLINARSTVA“
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3. Okupljanje kreativnog projektnog tima: stručnog, istraživačkog i projektantskog tima
te izrada idejnog rješenja za projekt centar za posjetitelje maslina i maslinarstva
4. Izrada izvedbenih projekata za cjelokupni projekt i izrada detaljnog troškovnika
5. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava
6. Izrada marketinškog plana, provođenje marketinških strategija i stvaranje imidža
predloženih u marketinškom planu (web stranica, pokretanje aktivnosti oko izrade
krovnog dizajna centra i destinacije…)
7. Izrada projektne dokumentacije za kandidiranje na EU fondove (project FISH, cost
benefit analiza, studija izvedivosti, tender dosje)
8. Unaprjeđenje postojećih aktivnosti i sadržaja i drugih preporučenih proizvoda i
sadržaja destinacije (npr. Festival maslina i ruta maslina, koji ujedno promovirali
destinaciju i budući centar) za premošćivanje pauza u implementaciji
9. Izrada web stranice - vodila bi kroz atrakcije virtualno - video koji vodi u unutrašnjost muzeja
itd. ( u sklopu stranice destinacije)
10. U sklopu promocije čitave destinacije i centra kao ključne kulturno - turističke
atrakcije osmišljavanje i izrada promotivnog materijala, dijelio bi se u turističkim
agencijama i TZ-ima, lokalno i na županijskoj razini
11. Postupna implementacija projekta prema usvojenoj projektnoj dokumentaciji, u
skladu s prilivom sredstava
12. Prezentacija u sklopu promocije kulturno - turističkih proizvoda i destinacija, atrakcija
čitave županije
57

8.2. TEMATSKE RUTE
8.2.1. Ruta maslina
POSLANJE
Ruta maslina, optimalno osmišljena i implementirana, ima jak učinak na razvoj destinacije i jačanje
centralne teme maslinarstva zajedno s parkom maslina, festivalom maslina i „Kućom maslina i
maslinarstva“ . Tako ovaj proizvod ima važnu ulogu u osvještavanju vrijednosti prirodnog bogatstva i
identiteta kraja kod lokalnog stanovništva, kao i u promociji lokalnih proizvoda i mogućnosti lokalnih
poduzetnika da razvijaju ponudu hrane, suvenira, prodaju ljekovitog i začinskog bilja. Svi proizvodi
trebaju imati poseban dizajn s vizualnim identitetom brenda destinacije.
KRATKI OPIS
Ruta maslina je atrakcija koja se jednako obraća organiziranim, grupnim i individualnim
posjetiteljima. Uređenje rute maslina obuhvaća vizualnu signalizaciju s interpretacijskim pločama
smještenim u blizini najznačajnijih prirodnih i kulturnih znamenitosti, zatim označavanje raznih
ugostiteljskih i drugih sadržaja posebno dizajniranim piktogramima, tiskani materijal s legendama i
kartom mjesta i okolice, te prezentaciju rute na internetu preko inovativno dizajnirane web stranice
destinacije.
Ruta ili put masline namijenjena je šetnjama kroz krajolik posjetiteljima zainteresiranim za obilazak
prirode uz priču o maslinama, informirajući se o uzgoju i proizvodima maslinovog drveta kao i
povijesti maslina. Ruta maslina čini mrežu ruta s ostalim rutama i ona predstavlja početnu rutu
budući da se temelji na glavnoj temi destinacije. A kako dočarava glavnu temu njezina priča se
proteže i na teme drugih ruta, direktno ili indirektno povezanih s maslinarstvom. Put je zamišljen da
prolazi kroz maslinike, parkove, prirodne i uređene, ali i mjesta od kulturne zanimljivosti i
58

ugostiteljske objekte, mjesta ponude i prodaje maslinovog ulja i proizvoda maslina. Na ruti će
posjetitelji putem informativnih ploča (na četiri jezika), putokaza, piktograma,mapa te audio i pravih
vodiča osjetiti bit Mediterana: vizualno kroz ljepotu prirode, maslina i drugih vrsta drveća
karakterističnih za mediteransko područje kao i bilja i različitog cvijeća, zatim olfaktivno: mirisom i
auditivno: doživljajem zvukova prirode. Osim s poviješću i uzgojem maslina, te dobivanjem
maslinovog ulja, upoznat će se i s mnogim svojstvima i primjenama začinskog i ljekovitog
mediteranskog bilja, branjem maslina, tradicionalnim prešama za masline i dr.
Slika 34 Put maslina, Lugano
CILJEVI
- ruta je jedna od karika cijelog brenda destinacije - maslinarstva
- atrakcija može biti zasebna, ali odlično povezuje sve druge proizvode destinacije koji se vežu
na temu maslinarstva i nadovezuje se i na druge dijelove mreže ruta
- poticanje uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja
- oživljavanje starih tradicija uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja
- umrežavanje s drugim rutama maslina na županijskom nivou
- poticanje lokalnog ponosa
59

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda – prirodni resursi – mediteranska fauna, kulturni krajolik; nematerijalna
baština – maslinarstvo, proizvodnja maslinovog ulja
Emocionalni i iskustveni okidači - uz prekrasnu prirodu, utkana je i priča o povijesti, saznanja o
maslinarstvu - uz doživljaj svih osjetila, kušanje proizvoda na bazi maslinovog ulja, tu su i mirisi
Mediterana, začinskog bilja, vegetacije - elementi koji čine proizvod zanimljivim. Buđenje osjeta
starih civilizacija Mediterana doživljajem proizvoda rute maslina.
60

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji, maslinari, proizvođači hrane, suvenira…
- Turistički sektor – turističke agencije itd.
- Turistički sektor na razini županije;
- Lokalno stanovništvo
AKCIJSKI PLAN ZA RUTU MASLINA
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3 Okupljanje kreativnog projektnog tima: stručnog, istraživačkog i projektantskog tima za
izradu idejnog rješenja
4 Izrada idejnog rješenja za rutu – područje po kojem bi se prostirala (izrada mape rute);
određivanje točaka rute na kojima se postavljaju putokazi, interpretacijske ploče, mape,
određivanje lokacija kulturnih i prirodnih znamenitosti kao i ugostiteljskih objekata, mjesta
prodaje proizvoda lokalnih ljudi i poduzetnika koji su dio sadržaja rute.
5. Uređivanje rute prema idejnom rješenju – terenski radovi
6. Osmišljavanje koncepta i vizualnog identiteta interpretacijskih ploča za rutu
7. Postavljanje interpretacijskih ploča za rutu
8. Uključivanje lokalnih poduzetnika i ugostitelja u rute - ponuda proizvoda na točkama rute -
kušanje i prodaja; osmišljavanje paketa sadržaja, poput „izleta rutom maslina“ uz obilazak
Kuće maslina i maslinarstva, parka maslina, ručka u jednom od ugostiteljskih objekata,
kušanje maslinovog ulja i drugih proizvoda na bazi maslinovog ulja, obilazak maslinika i dr.
9. Umrežavanje svih ruta putokazima i interaktivnim pločama te mapama – rute arheologije,
sakralne rute, rute šparoga. Posjetitelji tako mogu uz mape i interaktivne ploče i sami i uz
pomoć vodiča istraživati mrežu ruta destinacije
11. Promocija putem prezentacije, web stranice destinacije istarske županije - promocija u
sklopu ponude čitave županije, prezentacije itd.
61

8.2.2. Ruta šparoga
POSLANJE
Ova ruta je jedinstvena na nacionalnoj razini, a značajna je za lokalne poduzetnike i stanovništvo koji
su u nju uključeni na različitim lokacijama gdje prodaju raznolike proizvode. Posebnost rute i
originalnost njene teme jača ponos kod lokalnog stanovništva i promovira cijelu destinaciju što je
dobro i za promociju drugih proizvoda destinacije.
KRATKI OPIS
Ruta šparoga, atrakcija u vrijeme njihovog branja, jednako se obraća organiziranim, grupnim i
individualnim posjetiteljima. Uređenje rute šparoga obuhvaća vizualnu signalizaciju s
interpretacijskim pločama smještenim u blizini najznačajnijih prirodnih i kulturnih znamenitosti, zatim
označavanje raznih ugostiteljskih i drugih sadržaja koji nude tradicionalno jelo od šparoga, posebno
dizajniranim piktogramima, tiskanim materijalom s legendama i mapom rute i okolice, te prezentaciju
rute na internetu preko inovativno dizajnirane web stranice destinacije.
Sezonu šparoga danas gurmani očekuju kao veliku deliciju . Ruta šparoga vodi kroz krajolik mjestima
gdje rastu divlje šparoge, posjetitelji mogu naučiti kako se pravilno beru te saznati tradicionalne
recepte uz degustaciju kao i prodaju proizvoda na štandovima uz rutu. Ruta uključuje restorane gdje
se jedu jela od šparoga, povezena na županijskoj razini, a dodatni proizvodi rute su: kuharice, letci s
receptima i sl. Prolaskom rutom mogu se vidjeti parkovi i vrtovi, mjesta od kulturnog interesa,
povijesni lokaliteti i dr. Ruta se može doživjeti pješke i biciklom – uređenim i označenim stazama.
Slika 35 Tarske livade
CILJEVI
- stvaranje atrakcije koja može biti zasebna ali i koja se nadovezuje se i povezuje s drugim
rutama – dio je mreže ruta (sakralne, arheološke, rute šparoga) koja funkcionira kao
jedinstvena ponuda destinacije - ruta se povezuje i sa vinskim cestama
- njegovanje tradicije branja i prodaje divljih šparoga
- umrežavanje s drugim rutama šparoga na županijskom nivou
- poticanje poduzetništva i turističkih proizvoda: suvenira, kuharica itd.
- poticanje lokalnog ponosa prirodnim resursima kraja
62

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda - prirodni resursi; nematerijalna baština – tradicionalni običaji;
Emocionalni i iskustveni okidači - uz prekrasnu prirodu i lokalitete kulturnog interesa, jedinstveni
gastronomski doživljaj; opuštajući doživljaj koji dopušta temeljito razgledavanje svih zanimljivosti,
sudjelovanje u berbi šparoga, doticaj s prirodom i načinom života zajednice...
63

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji…
- Turistički sektor – turističke agencije,
- Turistički sektor na razini županije;
AKCIJSKI PLAN PROIZVODA ZA RUTU ŠPAROGA
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3. Okupljanje kreativnog projektnog tima: stručnog, istraživačkog i projektantskog tima
za izradu idejnog rješenja
4. Idejno rješenje za rutu – područje po kojem bi se prostirala (izrada mape rute);
određivanje točaka rute na kojima se postavljaju putokazi, interpretacijske ploče,
mape, određivanje lokacija kulturnih i prirodnih znamenitosti kao i ugostiteljskih
objekata, mjesta prodaje proizvoda lokalnih ljudi i poduzetnika koji su dio sadržaja
rute.
5. Uređivanje rute prema idejnom rješenju
6. Osmišljavanje koncepta i vizualnog identiteta interpretacijskih ploča za rutu
7. Priprema terena, postavljanje interpretacijskih ploča za rutu
8. Uključivanje lokalnih poduzetnika i ugostitelja u rute - ponuda proizvoda na točkama
rute - kušanje i prodaja; osmišljavanje paketa sadržaja, poput „izleta rutom šparoga“
ručka ili večere u jednom od ugostiteljskih objekata, kušanje jela od šparoga, u sezoni
sudjelovanje u branju šparoga, i dr.
9. Umrežavanje svih ruta putokazima i interaktivnim pločama te mapama – rute
arheologije, sakralne rute, rute maslina. Posjetitelji tako mogu uz mape i interaktivne
ploče istraživati mrežu ruta destinacije
10. Promocija putem prezentacije, web stranice destinacije istarske županije - promocija
u sklopu ponude čitave županije, prezentacije itd.
64

8.2.3. Ruta arheologije
POSLANJE
Osvještavanje snage teme arheologije u općini Tar-Vabriga kao i vrhunske baštinske vrijednosti
arheoloških lokaliteta, nekih na nacionalnoj, a nekih na europskoj razini. Ruta arheologije predstavlja
spoj doživljaja baštinskih vrijednosti, prirode i kretanja, jednako lokalnoj zajednici, struci, i
posjetiteljima.
KRATKI OPIS
Ruta arheologije je cjelogodišnja atrakcija, koja se jednako obraća organiziranim, grupnim kao i
individualnim posjetiteljima. Obuhvaća vizualnu signalizaciju s interpretacijskim pločama smještenim
u blizini najznačajnijih arheoloških znamenitosti, zatim označavanje raznih ugostiteljskih i drugih
sadržaja posebno dizajniranim piktogramima, tiskani materijal s legendama i mapom rute te mjesta i
okolice, te prezentaciju rute na internetu preko inovativno dizajnirane web stranice destinacije. Ruta
će povest posjetitelja povezujući atraktivne i vrijedne lokacije, a ključna atrakcija ove rute biti će
izuzetno značajni arheološki lokaliteti Loron važan na europskoj razini, koji godinama privlači
znanstvenike iz Hrvatske i iz Europe. Osim
Lorona lokalitet Blek je jedno od najznačajnijih
arheoloških nalazišta iz vremena kasnog
bizanta, odnosno ranog srednjeg vijeka, a
povezan je s postankom tara. Ruta funkcionira
kao zasebni proizvod, ali i poveznica
arheološkog parka, raznih arheoloških
lokaliteta vrijednosti na području. Ruta se
može doživjeti pješke i biciklom – uređenim i
označenim stazama.
Slika 36 Loron
CILJEVI
- objedinjavanje svih točaka vezanih na arheološku temu stavljanjem pod krov brenda - jasan i
prepoznatljiv identitet i dobra označenost i informacije o rutama i vezanim točkama
- umrežavanjem s drugim arheološkim rutama (poticanje na formiranje) na razini županije
- poticanje istraživanja uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka - neprocjenjiva promocija
cijele destinacije
- privlačenje kulturnog turista u užem i širem smislu
- stvaranje atrakcije koja može biti zasebna ali odlično povezuje sve druge proizvode
destinacije koji se vežu na temu maslinarstva i nadovezuje se i na druge – dio mreže ruta i
funkcionira kao jedinstvena ponuda obilaska mreže ruta
- poticanje poduzetništva i turističkih proizvoda: suvenira, autohtonih proizvoda…
- poticanje lokalnog ponosa
65

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji- materijalna kulturna baština – arheološka nalazišta;
Emocionalni i iskustveni okidači – doživljaj povijesti od antike i drugih razdoblja – posebno kroz pravi
arheološki lokalitet čuven na europskom nivou interpretiran na suvremen i svima razumljiv način
66

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor poduzetnici, ugostitelji…
- Turistički sektor – turističke agencije itd.
- Ministarstvo kulture
AKCIJSKI PLAN ZA RUTU ARHEOLOGIJE
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3 Okupljanje kreativnog projektnog tima: stručnog, istraživačkog i projektantskog tima za
izradu idejnog rješenja
4. Idejno rješenje za rutu – područje po kojem bi se prostirala (izrada mape rute);
određivanje točaka rute na kojima se postavljaju putokazi, interpretacijske ploče, mape,
određivanje lokacija kulturnih i prirodnih znamenitosti kao i ugostiteljskih objekata, mjesta
prodaje proizvoda lokalnih ljudi i poduzetnika koji su dio sadržaja rute.
5. Uređivanje rute prema idejnom rješenju
6. Osmišljavanje koncepta i vizualnog identiteta interpretacijskih ploča za rutu
7. Postavljanje interpretacijskih ploča za rutu
8. Uključivanje lokalnih poduzetnika i ugostitelja u rute - ponuda proizvoda na točkama rute -
kušanje i prodaja; osmišljavanje paketa sadržaja, poput „izleta arheološkom rutom“ uz
obilazak lokaliteta, arheoloških i povijesnih, ugostiteljskih objekata, ulasci u druge rute..
9. Umrežavanje svih ruta putokazima i interaktivnim pločama te mapama – rute arheologije,
sakralne rute, rute šparoga. Posjetitelji tako mogu uz mape i interaktivne ploče i sami i uz
pomoć vodiča istraživati mrežu ruta destinacije
11. Promocija putem prezentacije, web stranice destinacije istarske županije - promocija u
sklopu ponude čitave županije, prezentacije itd.
67

8.2.4. Sakralna ruta
POSLANJE
Sakralna ruta posjetiteljima sustavan i atraktivan obilazak sakralnih objekata destinacije – crkava,
zbirki i drugih sakralnih baštinskih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, uz vodiča koji upoznaje
posjetitelje s povijesti kraja ali i sa načinom života kroz povijest, običajima i tradicijama. Vjerski
praznici i blagdani integralno se uključuju u rutu tijekom godine.
KRATKI OPIS
Sakralna ruta je cjelogodišnja atrakcija, posebno u vrijeme vjerskih praznika i blagdana, koja se
jednako obraća organiziranim, grupnim kao i individualnim posjetiteljima. Uređenje rute obuhvaća
vizualnu signalizaciju s interpretacijskim pločama smještenim u blizini najznačajnijih kulturnih
znamenitosti, zatim označavanje raznih drugih sadržaja posebno dizajniranim piktogramima, tiskani
materijal s legendama i mapom rute, mjesta i okolice, te prezentaciju rute na internetu preko
inovativno dizajnirane web stranice destinacije. Ruta se može doživjeti pješke i biciklom – uređenim i
označenim stazama.
Slika 37 Frata, crkva
Slika 38 Kapela sv. Križa u Rogovićima
CILJEVI
- jačanje destinacije sakralnom rutom koja povezuje točke lokacija sakralne baštine
- vrednovanje sakralne baštine kraja te osvještavanje njezine velike vrijednosti i važnosti na
nacionalnom nivou
- isticanje vrijednosti materijalne i nematerijalne sakralne baštine u životu općine kroz povijest
- privlačenje posjetitelja - kulturnih turista
68

- stvaranje jedinstvene rute
- jačanje brenda rute kao jedne od karika u razvoju destinacije
- stvaranje atrakcije koja može biti zasebna ali odlično povezuje sve druge proizvode
destinacije koji se vežu na temu maslinarstva i nadovezuje se i na druge – dio mreže ruta
(rute maslina, arheološke rute, rute šparoga) i funkcionira kao jedinstvena ponuda obilaska
mreže ruta
CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji - materijalna baština, pokretna i nepokretna; nematerijalna baština – vjerski
blagdani
Emocionalni i iskustveni okidači – doživljaj povijesti i vjere te običaja kraja, važnim u povijesti i životu
općine vođenim obilascima objektima vrijedne sakralne baštine iz različitih povijesnih razdoblja;
saznanja o povijesti crkava, razgledavanje sakralnih zbirki…
69

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Ministarstvo kulture
- Lokalna vjerska zajednica
- Turistički sektor – turističke agencije itd.
- Lokalni ugostitelji
- Lokalni poduzetnici - prodaja kataloga sakralne baštine, knjiga o povijesti crkava i crkvenih
zbirki
Slika 39 Sakralna zbirka, Tar
Slika 40 Sakralna zbirka, Tar
70

AKCIJSKI PLAN ZA SAKRALNU RUTU
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3 Okupljanje kreativnog projektnog tima: stručnog, istraživačkog i projektantskog tima za
izradu idejnog rješenja
4. Idejno rješenje za rutu – područje po kojem bi se prostirala (izrada mape rute);
određivanje točaka rute na kojima se postavljaju putokazi, interpretacijske ploče, mape,
određivanje lokacija kulturnih i prirodnih znamenitosti kao i ugostiteljskih objekata, mjesta
prodaje proizvoda lokalnih ljudi i poduzetnika koji su dio sadržaja rute, popis vjerskih
blagdana kao dio oživljavanja ruta
5. Uređivanje rute prema idejnom rješenju
6. Osmišljavanje koncepta i vizualnog identiteta interpretacijskih ploča za rutu
7. Postavljanje interpretacijskih ploča za rutu
8. Uključivanje lokalnih poduzetnika i ugostitelja u rute - ponuda proizvoda na točkama rute - kušanje
i prodaja; osmišljavanje paketa sadržaja, poput „izleta sakralnom rutom“ uz obilazak crkava, skarlanih
zbirki, povijesnih lokaliteta, drugih ruta itd.
9. Umrežavanje svih ruta putokazima i interaktivnim pločama te mapama – rute arheologije,
ruta maslina, rute šparoga. Posjetitelji tako mogu uz mape i interaktivne ploče i sami i uz
pomoć vodiča istraživati mrežu ruta destinacije
10. Promocija putem prezentacije, web stranice destinacije istarske županije - promocija u
sklopu ponude čitave županije, prezentacije itd.
71

8.3. TEMATSKI PARKOVI
8.3.1. Park maslina
POSLANJE
Park maslina je turistička atrakcija poznata po svojoj ljepoti i privlači doživljajem Mediterana te
privlači turiste iz regije, Hrvatske i inozemstva, ali jednako tako jača osjećaj vrijednosti i ponosa kod
lokalnog stanovništva, potrebu za njihovim očuvanjem i zaštitom te kontinuiranom brigom. Park
maslina je mjesto koje obogaćuje životni prostor u kojem lokalno stanovništvo obitava te tako
pridonosi kvaliteti života. Također, povezan je u turističkoj ponudi s rutom maslina i s „Kućom za
posjetitelje maslina i maslinarstva“, te tako jača identitet i turističku snagu destinaciju
KRATKI OPIS
Park maslina, poput parkova prirode, prije svega je znanstvena i kulturno-odgojna atrakcija,
osnovana radi održavanja prirodnog stanja, očuvanja prirodnih karakteristika i upoznavanja širokih
slojeva pučanstva sa zakonitostima prirode. Zbog različitosti i raznovrsnosti flore ovoga područja,
potrebna je odgovarajuća zaštita, čija osnova treba biti u prvom redu na znanstvenim spoznajama
stručnjaka, poput maslinara, stručnjaka u uređenju krajobraza, botaničara i dr.
Park je zamišljen kao rasadnik različitih vrsta autohtonih vrsta maslinovog drveća, ali i drugih vrsta
maslinovog drveta uvezenih iz mediteranskih zemalja, mediteranska vegetacija poput zimzelene
vegetacije, karakterističnih biljaka poput origana, bosiljka, kadulja te raznovrsnog cvijeća koje raste
maslinovim drvetom. Ova bogata flora stvara raznobojne uzorke i čarobne mirise koji posjetitelji ne
zaboravljaju. Park je vrhunski uređen, poštujući prirodni krajolik, tradicionalnog izgleda, kroz njega
prolazi uređena šetnica uz interaktivne ploče, mape i putokaze o svakoj vrsti drveća i vegetacije kao i
povijesti maslinovog drveta. Unutar parka nalazi se i kušaona i prodaja maslinovog ulja i drugih
proizvoda kao i prodaja suvenira destinacije.
CILJEVI
- stvaranje zasebne turističke atrakcije koja privlači posjetitelje i a istovremeno se povezuje s
drugim proizvodima iz linije proizvoda destinacije - jačanje destinacijskog brenda
- stvaranje mreže s drugim parkovima i rutama koje posjetitelj može istraživati po slobodnom
nahođenju, sljedeći oznake i informativne ploče ili uz vodiča
- uključenost lokalnih poduzetnika - ponuda proizvoda - maslinovo ulje, začinsko bilje itd.
- atrakcija za turiste ali i mjesto u kojem mogu uživati lokalni ljudi, koje će obogatiti izgled kraja
u kojem žive i osvijestiti u njima vrijednost resursa koje posjeduju
- oživljavanje uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja
72

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baština – prirodni resursi – mediteranska flora; kulturni krajolik; nematerijalna baština –
maslinarstvo;
Emocionalni i iskustveni okidači - uz prekrasnu prirodu, utkana je i priča o povijesti, maslinarstvu - uz
doživljaj svih osjetila,kušanje proizvoda na bazi maslinovog ulja; uživanje u raznolikim bojama,
bogatstvu vegetacije, krajoliku….
73

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji…
- Ministarstvo kulture RH – zaštita prirodne baštine
- Turistički sektor – turističke agencije itd.
AKCIJSKI PLAN ZA RAZVOJ PARKA MASLINA
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3. Angažiranje stručnog istraživačkog tima: botaničari, maslinari okupljanje stručnog
projektantskog tima: dizajneri vanjskog prostora (uređenje krajobraza), botaničari -
zajedno kreiraju rješenje za izgled i funkcije parka
4. Timovi zajedno kreiraju rješenje za izgled i funkcije parka: uređenje prostora,
obilježavanje prostora pločama, mapama, putokazima itd., izrada vizualnog identiteta
itd.
5. Određivanje granica prostora - pronalaženje optimalnog prostora kojeg je moguće urediti u
park - prostor koji ima mediteransku vegetaciju i maslinovo drveće te uvjete za uzgajanje i
presađivanje drugih vrsta
6. Izrada idejnog rješenja za park i sve njegove sastavnice i izrada preliminarnih
troškovnika
7. Izrada izvedbenih projekata za cjelokupni projekt i izrada detaljnog troškovnika
8. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava
9. Uređenje parka prema smjernicama idejnog projekta: uređenje prostora,
obilježavanje prostora pločama, mapama, putokazima itd., izrada vizualnog identiteta
10. Plan produkcije sadržaja - aktivnosti i postupna implementacija projekta
11. Izrada marketinškog plana, provođenje marketinških strategija i stvaranje imidža
predloženih u marketinškom planu (web stranica, pokretanje aktivnosti oko izrade
krovnog dizajna centra i destinacije…)
12. Prezentacija u sklopu promocije kulturno - turističkih proizvoda i destinacija, atrakcija
čitave županije
74

Slika 41 Tarski maslinici
75

8.3.2. Arheološki park
KRATKI OPIS
Arheološki park je prije svega znanstvena i kulturno-odgojna institucija, osnovana radi očuvanja i
zaštite arheoloških lokaliteta, a istodobno i upoznavanja šireg pučanstva, ne samo stručnjaka,
arheologa i povjesničara, sa vrijednošću i značenjem arheoloških nalaza, Ipak stručnjaci su ključni u
zaštiti, vrednovanju i otkrivanju novih nalazišta.
Arheološki park predstavlja značajni dio mozaika linije proizvoda destinacije budući da je tema
arheologija izuzetno snažna zbog vrhunskih arheoloških nalazišta na području općine. Park se nalazi
na području čuvenih arheoloških lokaliteta, a sadržajno nudi rute obilaska, radionice za stručnjake,
studente i laike, označen je s informativnim pločama, putokazima i mapama prema kojima posjetitelji
i bez vodiča mogu sami otkrivati sve što ih zanima i istraživati antiku kraja. Interaktivne ploče
informiraju osim o nalazima i koje daju informacije o povijesti, mape lokaliteta kao rekonstruiranih
predmeta uz informacije o svakom i dr. Nastavlja se na Centar za posjetitelje kao njegov vanjski dio, u
Centru se također nalaze touch screenovi, rekonstrukcije i modeli koji prikazuju nalazište .
POSLANJE
Arheološki park je turistička atrakcija poznata po svojem značaju u struci i ali i običnom posjetitelju -
te privlači turiste iz regije, Hrvatske i inozemstva, ali jednako tako jača osjećaj vrijednosti i ponosa
kod lokalnog stanovništva, potrebu za njihovim očuvanjem i zaštitom. Povezan je s arheološkom
rutom te tako jača identitet teme arheologije unutar destinacije kao i samu destinaciju.
Park je atrakcija europskog nivoa, promovirana na međunarodnom nivou putem konferencija i
gostovanja stranih stručnjaka.
CILJEVI
- osvještavanje vrijednosti arheoloških lokaliteta na lokalnom i nacionalnom nivou
- očuvanje i zaštita arheoloških lokaliteta na nacionalnom nivou
- privlačenje kulturnih turista – iz Hrvatske a posebno inozemstva
CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji- materijalna kulturna baština - arheološka nalazišta; prirodni resursi – krajolik i
vegetacija
Emocionalni i iskustveni okidači - doživljaj prošlosti - antike, edukativni element saznanja o prošlosti,
ulaženje u povijest putem obilaska i direktnog doživljaja arheoloških nalazišta; poseban doživljaj
interaktivnog ulaska u virtualnu rekonstrukciju parka; sve u okružju mediteranskog krajolika
76

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Zavičajni muzej Poreštine
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji…
77

- Turistički sektor – turističke agencije itd.
- Zaštita materijalne baštine - Ministarstvo kulture
- Fakulteti - odjeli povijesti (Pula, Rijeka, Zagreb)
AKCIJSKI PLAN ZA ARHEOLOŠKI PARK
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3. Okupljanje kreativnog projektnog tima, stručnog istraživačkog tima- arheolozi,
povjesničari; projektantskog tima: dizajneri , tim za uređivanje krajobraza i dr.
4. Određivanje granica prostora
5. Izrada idejnog rješenja za park i sve njegove sastavnice i izrada preliminarnih
troškovnika
6. Izrada izvedbenih projekata za cjelokupni projekt i izrada detaljnog troškovnika
7. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava
8. Uređenje parka prema smjernicama idejnog projekta: uređenje prostora,
obilježavanje prostora pločama, mapama, putokazima itd., izrada vizualnog identiteta
9. Plan produkcije sadržaja - aktivnosti i postupna implementacija projekta
10. Izrada marketinškog plana, provođenje marketinških strategija i stvaranje imidža
predloženih u marketinškom planu (web stranica, pokretanje aktivnosti oko izrade
krovnog dizajna centra i destinacije…)
11. Prezentacija u sklopu promocije kulturno - turističkih proizvoda i destinacija, atrakcija
čitave županije
78

8.3.3. Ornitološki park
POSLANJE
Ornitološki park je turistička atrakcija, vrhunski zaštićeni park prirode, poznata po svojoj ljepoti i
bogatstvu flore i faune te privlači turiste iz regije, Hrvatske i inozemstva, ali jednako tako jača osjećaj
vrijednosti i ponosa kod lokalnog stanovništva, potrebu za njihovim očuvanjem i zaštitom te
kontinuiranom brigom. Također, park je mjesto gdje se i lokalno stanovništvo može opustiti, uživati u
prirodi te saznati više o vlastitim resursima i bogatstvu faune njihovog kraja
KRATKI OPIS
Park je prostrano područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, prvenstveno područje sa
velikom raznolikošću ornitofaune. Namjena mu je prvenstveno znanstvena, kulturna, odgojnoobrazovna
i rekreativna. Turističke djelatnosti u ulozi su: posjećivanja, razgledavanja sa stručnim
vodičima, popularnog „bird-watchinga“ (promatranja ptica), radionicama za mlade znanstvenike –
primjerice proučavanje selidbi ptica, njihovog ponašanja kao i radionice u kojima će običan posjetitelj
moći naučiti kako se brine o pticama (hranjenje uz stručno nadgledanje i vodstvo), zabavnog parka za
djecu i odrasle s interaktivnim, edukativnim i zabavnim igrama, posebnih predavanja stručnjaka,
natjecanja u crtanju i slikanju - radovi postaju dio izložbe najboljih slika (izlažu se u centru za
posjetitelje maslina i maslinarstava, u dijelu posvećenom pticama).
Prostor parka bit će optimalno označen, s interaktivnim pločama i mapama, piktogramima i
obilježenim putovima koji će voditi kroz park. Interaktivne ploče informirat će o svakoj vrsti ptica i
njihovim obilježjima. Na području parka nalazi se i moderni restoran i kafić. Park se može doživjeti
pješke i biciklom – uređenim i označenim stazama.
CILJEVI
- zaštititi i očuvati područje na kojem su staništa ptica
- „Bird watching“ destinaciji daje privlačnost na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini
- osvijestiti važnost očuvanja ptičjih vrsta koje se tamo nalaze
- stvoriti vrhunsku i jedinstvenu atrakciju na nacionalnoj razini
79

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda – prirodni resursi – ornitofauna;
Emocionalni i iskustveni okidači - uz prekrasnu prirodu, tu je i edukativni element - jačanje osjećaja
za potrebu zaštite flore i faune, u ovom slučaju ptica na području destinacije, zatim jedinstven je
doživljaj hranjenja i brige za ptice; doživljaj specifičnog ekosistema uz zvukove ptica, različite boje
njihovog perja; doživljaj gastronomskog užitka s pogledom na različite ptičje vrste...
80

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji…
- Ministarstvo kulture RH – zaštita prirodne baštine
- Turistički sektor – turističke agencije
- Turistički sektor na razini županije;
- Pedagoški i obrazovni djelatnici
AKCIJSKI PLAN ZA ORNITOLOŠKI PARK
1. Definiranje funkcija i odgovornosti radnog tijela i realizacijskih timova
2. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije projekta
3. Provjera mogućnosti zaštite područja kao parka prirode na nacionalnoj razini
4. Angažiranje stručnog istraživačkog tima: ornitolozi; okupljanje stručnog
projektantskog tima: dizajneri vanjskog prostora i dr.
5. Timovi zajedno kreiraju rješenje za izgled i funkcije parka: uređenje prostora,
obilježavanje prostora pločama, mapama, putokazima itd., izrada vizualnog
identiteta, osmišljavanje infrastrukture prostora - zabavnog parka, igraonice,
restorana,itd.
6. Određivanje granica prostora - pronalaženje optimalnog prostora
7. Izrada idejnog rješenja za park i sve njegove sastavnice i izrada preliminarnih
troškovnika
8. Izrada izvedbenih projekata za cjelokupni projekt i izrada detaljnog troškovnika
9. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava
10. Uređenje parka prema smjernicama idejnog projekta: uređenje prostora, gradnja
infrastrukture, obilježavanje prostora pločama, mapama, putokazima itd., izrada
vizualnog identiteta
11. Plan produkcije sadržaja - aktivnosti i postupna implementacija projekta
12. Izrada marketinškog plana, provođenje marketinških strategija i stvaranje imidža predloženih
u marketinškom planu (web stranica, pokretanje aktivnosti oko izrade krovnog dizajna
centra i destinacije…)
13. Prezentacija u sklopu promocije kulturno - turističkih proizvoda i destinacija, atrakcija čitave
županije
81

8.4. MANIFESTACIJE
8.4.1. Festival maslina
POSLANJE
Festival maslina je katalizator razvitka, posebice u segmentu turizma, koji svojim sadržajem i temom
(uz centar maslina i maslinarstva i rutu maslina) jača identitet destinacije. Umjetnost i kultura kroz
festival maslina pospješuje turističku ponudu, generacijsko zapošljavanje, investicije i ekonomski
razvoj. Također, pospješuje razvoj starih zanata, proizvodnje proizvoda karakterističnih za kraj –
maslinovo ulje, vino, tradicionalni suveniri… Poslanje ovog kulturno – turističkog proizvoda je
stvaranje festivala koji će imati prepoznatljivi i jedinstveni identitet u Hrvatskoj i Europi, umrežiti se s
drugim festivalima slične tematike a istodobno jačati ponos zajednice, osjećaj zajedništva, suradnje i
slavljenja zajedničkih kulturnih tradicija.
KRATKI OPIS
Festival maslina je specifični kulturno – turistički događaj kreiran oko središnje teme destinacije -
maslinarstva. Festival nudi raznovrsni sadržaj za čitav spektar ciljanih skupina: gastronomski doživljaj
– priprema i kušanje najboljih tradicionalnih jela s maslinama i maslinovim uljem, prezentacija novih
proizvoda; prodaja maslinovog ulja i proizvoda od maslinovog ulja, prodaja knjiga o maslinarstvu i
maslinama, prodaja suvenira i umjetničkih predmeta izrađenih od maslinovog drveta i lišća, strojevi
za proizvodnju maslinovog ulja, izbor najboljeg lokalnog maslinovog ulja, vođene ture po ruti i parku
maslina te po centru maslina i maslinarstva, održavanje filmskih projekcija (filmovi zemalja
Mediterana povezanih sa jakim tradicijama maslinarstva) u centru za posjetitelje, održavanje
konferencija stručnjaka iz područja maslinarstva na županijskoj i nacionalnoj razini uz gostujuće
stručnjake izvana – primjerice kako unaprijediti maslinarstvo, zatim sportska natjecanja, program za
djecu, zabavni program – koncerti, predstave, ulični zabavljači i dr.
CILJEVI
- povećanje trajanja vrha sezone ili stvaranje sasvim nove sezone
- medijska pokrivenost koju generiraju festivali, koja pomaže destinacijama da izgrade
povjerenje i pozitivnu sliku o sebi na tržištu
- festival promovira i jača vidljivost svih ostalih proizvoda destinacije - centra maslina, rute
maslina...
- sudjelovanje lokalnog stanovništva i lokalnih poduzetnika
- jačanje ponosa zajednice prema posebnosti i osobitosti vlastitog kraja; oživljavanje mjesta
- kreiranje vrijednosti zajednice stvaranjem njezinih snažnih, jedinstvenih i posebnih identiteta
- aktivni doprinos atraktivnosti destinacije,
- kreiranje dinamičnog ambijenta, usluga i zabave
- privlačenje šireg spektra posjetitelja
- umrežavanje s drugim festivalima maslina u zemljama Mediterana (u cilju promocije i
vidljivosti festivala)
82

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baština - nematerijalna baština - maslinarstvo, proizvodnja maslinovog ulja;
Emocionalni i iskustveni okidači - upoznavanje s maslinarstvom, doživljaj maslinarstva na različite
načine – kroz kušanje različitih sorti maslinovog ulja, saznanja o maslinarstvu kroz knjige,
prezentacije; aktivno sudjelovanje u festivalu – natjecanjima, sportskim natjecanjima, upoznavanje s
tradicijama kraja, zabavnom programu – koncertima, veseloj šarolikoj atmosferi i prekrasnom
ambijentu i dr.
83

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – maslinari, poduzetnici, ugostitelji, proizvođači hrane, suvenira…
- Turistički sektor – turističke agencije, hoteli, privatni smještaj (sudjeluju u informiranju i
promoviranju festivala koji i njima povećava broj posjetitelja)
- Lokalno stanovništvo – proizvodnja suvenira karakterističnih za kraj, ponuda lokalnih jela i
recepata za vrijeme festivala…
AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL MASLINA
1. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije festivala i definiranje funkcija i
odgovornosti produkcijskih timova
2. Osmišljavanje koncepta festivala - razviti strateški integrirani i sustavni model kako bi
rezultati bili zadovoljavajući za sve dionike
3. Određivanje lokacije festivala - efikasno vodstvo i upravljanje javnim i privatnim
prostorima: atraktivni ambijent u blizini rute maslina, parka maslina i centra za
posjetitelje maslina i maslinarstva.
4. Osmišljavanje programa - raznolik i bogat program razrađen po različitim
segmentima uz savjetovanje stručnjaka za svaki - gastronomski, kulturni, zabavni,
edukativni, umjetnički...
5. Odabir i kontaktiranje učesnika festivala: organizacija gostovanja međunarodnih i
nacionalnih maslinara, gastronoma, umjetnika koji održavaju koncerte, predstave,
stručnjaka koji prisustvuju konferencijama, i dr.
6. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava
7. Produkcija i izvršna produkcija festivala: provođenje festivala
8. Izrada marketinškog plana, promocija festivala prema smjernicama marketinških strategija i
stvaranju imidža predloženih u marketinškom planu (web stranica, vizualni identitet u sklopu
identiteta destinacije - dio krovnog vizualnog identiteta);
9. Prezentacija u sklopu promocije kulturno - turističkih proizvoda i destinacija, atrakcija
čitave županije
10. Kontaktiranje i pokretanje suradnje s drugim festivalima maslina u Europi, posebno na
Mediteranu, umrežavanje
84

8.4.2. Festival mora i ribarstva
POSLANJE
Festival je kreiran tako da zadovolji širok spektar posjetitelja i omogući im posebni doživljaj
destinacije ali i da koristi lokalnoj zajednici, jača turističku ponudu i pospješuje ekonomski razvoj ,
posebno malih poduzetnika. Prekrasno mjesto održavanja te spoj tema i aktivnosti garantira vidljivost
i posjećenost. Objedinjavanje postojećih aktivnosti i sadržaja vezanih uz fešte - jačanje destinacije i
odličan marketing - kao što je karakteristično za festivale sa dobrom temom i sadržajem, a uspješnost
se temelji i na ukorijenjenosti teme u tradiciji kraja, tako da festival nije samo "nakalemljen" u kraj s
kojim nema poveznice. Festival se razvija u skladu sa zahtjevima zajednice što dovodi do
autentičnijeg i održivijeg kulturno – turističkog proizvoda, na zadovoljstvo lokalnih stanovnika i
posjetitelja. Naime, posjetitelji žele autentični doživljaj, žele doživjeti kako ljudi zaista žive.
KRATKI OPIS
Festival mora i ribarstva je kulturno-turistički događaj koji putem bogatog kulturnog, umjetničkog,
zabavnog i edukativnog programa slavi more i ribarstvo, posebno izlov cipla te promovira njihovo
očuvanje i zaštitu te njegovanje elemenata tradicionalnog načina života. Festival mora i ribarstva
građen je na snažnom pečatu koji daju lokalni ljudi, doživljavajući ga kao proslavu svog načina života i
svojih vrijednosti u kojeg stvaraju i u kojem aktivno sudjeluju.
Festival mora i ribarstva odličan je poligon za oblikovanje raznolikog programa koji uključuje
gurmanski doživljaj - predstavljanje tradicionalnih ribljih jela, šarenu i atraktivnu atmosferu zabavnih
sadržaja i aktivnosti, poput koncerta, predstava,uličnih zabavljača, sportskih natjecanja u kanuu i
jedrenju, ekskurzije po okolici i uz obalu, natjecanja u tradicionalnim igrama, igrama osmišljenim za
djecu, likovnih radionica na temu mora i morske flora i faune i dr. Festival je i mjesto okupljanja
političara, novinara, stručnjaka, lokalnih ljudi koji na konferencijama raspravljaju o aktualnim
temama vezanim za očuvanje i zaštitu mora .
Slika 42 Santa Marina
85

CILJEVI
- povećanje trajanja vrha sezone ili stvaranje sasvim nove sezone
- medijska pokrivenost festivala - pomaže destinacijama da izgrade povjerenje i pozitivnu sliku
o sebi na tržištu
- festival promovira i jača vidljivost svih ostalih proizvoda destinacije
- osvještavanje vrijednosti očuvanja i zaštite mora te njezinih resursa – ribe, posebno izlova
cipla
- pokazivanje važnosti ribarstva za život kraja i njegove uloge u povijesti kraja
- sudjelovanje lokalnog stanovništva i lokalnih poduzetnika
- oživljavanje mjesta
- jačanje ponosa zajednice prema posebnosti i osobitosti vlastitog kraja, osjećaj zajedništva,
suradnje, vodstva, slavljenja zajedničkih kulturnih tradicija, kapaciteta za utjecanje na vlastiti
razvoj, poboljšanja na socijalnom planu i na planu očuvanja okoliša
- kreiranje vrijednosti zajednice stvaranjem njezinih snažnih, jedinstvenih i posebnih identiteta
- kreiranje dinamičnog ambijenta, usluga i zabave
- privlačenje šireg spektra posjetitelja
- promocija destinacije i mjesta ("stavljanje destinacije na mapu") budući da je festival vrlo
snažan način za označavanje i izražavanje identiteta po čemu destinacija često postane
najpoznatija
- umrežavanje s drugim srodnim festivalima u zemljama Mediterana (u cilju promocije i
vidljivosti festivala)
Slika 43 Tarska vala
Slika 44 Festival mora i ribarstva
86

CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda – nematerijalna kulturna baština – ribarstvo, tradicionalni običaji;
prirodni resursi – more, morska flora i fauna, izlov cipala i dr. riba
Emocionalni i iskustveni okidači - uz ambijent prekrasne prirode, tik uz more, tu su gastronomski
užici, aktivno sudjelovanje u festivalu koje ostaje u sjećanju – natjecanja, igre, sportovi, umjetničke
radionice, atmosfera festivala - vesela, raznolika, puna glazbe, mirisa, okusa, mnoštva ljudi; doživljaj
života na moru, doživljaj tradicionalnih običaja.
87

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji,
- Turistički sektor – turističke agencije
- Lokalno stanovništvo – lokalni umjetnici, ribari, kuhari…;
AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL MORA I RIBARSTVA
1. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije festivala i definiranje funkcija i
odgovornosti produkcijskih timova
2. Osmišljavanje koncepta festivala - razvijanje strateški integriranog i sustavnog
modela kako bi rezultati bili zadovoljavajući za sve dionike
3. Određivanje lokacije festivala - pronalaženje atraktivne lokacije uz more (Santa
Marina...) - efikasno vodstvo i upravljanje javnim i privatnim prostorima
4. Osmišljavanje programa - raznolik i bogat program razrađen po različitim
segmentima uz savjetovanje stručnjaka za svaki - gastronomski, kulturni, zabavni,
edukativni...
5. Odabir i kontaktiranje učesnika festivala: organizacija gostovanja međunarodnih i
nacionalnih maslinara, gastronoma, umjetnika koji održavaju koncerte, predstave,
stručnjaka koji prisustvuju konferencijama, i dr.
6. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava;
7. Produkcija i izvršna produkcija festivala: provođenje festivala
8. Izrada marketinškog plana, promocija festivala prema smjernicama marketinških
strategija i stvaranju imidža predloženih u marketinškom planu (web stranica,
vizualni identitet u sklopu identiteta destinacije - dio krovnog vizualnog identiteta);
9. Kontaktiranje i pokretanje suradnje s drugim festivalima maslina u Europi, posebno
na Mediteranu, umrežavanje
88

8.4.3. Festival šparoga
POSLANJE
Festival šparoga ima ulogu oživljavanja mjesta i cijele destinacije i izvan sezone, svojom specifičnom
temom jača turističku privlačnost a pospješuje i poduzetništvo kod lokalnog stanovništva
usmjeravanjem na dosta neiskorišteni resurs šparoga.
Poslanje ovog kulturno – turističkog proizvoda je stvaranje festivala koji će imati prepoznatljivi i
identitet, posebno lokalno i regionalno, a istodobno činiti lokalnu zajednicu prepoznatljivom po ovom
specifičnom festivalu.
KRATKI OPIS
Festival šparoga je specifični kulturno – turistički događaj kreiran oko šparoga – jedne od tema
destinacije, koji se održava u proljeće, u vrijeme branja šparoga. Festival nudi raznovrsni sadržaj za
spektar ciljanih skupina: gastronomski doživljaj – priprema i kušanje gastronomskih delicija sa
šparogama, natjecanja u kuhinju, predstavljanje proizvoda lokalnog stanovništva, izbor najveće
ubrane divlje šparoge, vođene ture po ruti i drugim rutama destinacije, sportska natjecanja, program
za djecu, zabavni program – koncerti, predstave, ulični zabavljači i dr.
CILJEVI
- postati mjesto za vrhunsku gastronomsku priču temeljenu na šparogama
- stvoriti sasvim novu sezonu – travanj/svibanj
- medijska pokrivenost koju generiraju festivali pomaže destinacijama da izgrade povjerenje i
pozitivnu sliku o sebi na tržištu.
- festival promovira i jača vidljivost svih ostalih proizvoda destinacije
- sudjelovanje lokalnog stanovništva, lokalnih poduzetnika
- promocija destinacije i mjesta
- jačanje cjelokupnog brenda
CILJNE SKUPINE
Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda –prirodno resursi; nematerijalna baština – tradicionalni običaji;
Emocionalni i iskustveni okidači - jedinstveni gastronomski doživljaj uz zabavne sadržaje u kojima
posjetitelji i sami sudjeluju; doživljaj oživljavanja mjesta, jedinstvenog osjećaja mira i jednostavnih
užitaka...
89

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, ugostitelji…
- Turistički sektor – turističke agencije itd.
- Lokalno stanovništvo
90

AKCIJSKI PLAN ZA FESTIVAL ŠPAROGA
1. Osnivanje upravljačke strukture koordinacije festivala i definiranje funkcija i
odgovornosti produkcijskih timova
2. Osmišljavanje koncepta festivala - razviti strateški integrirani i sustavni model kako bi
rezultati bili zadovoljavajući za sve dionike
3. Određivanje lokacije festivala - efikasno vodstvo i upravljanje javnim i privatnim
prostorima: atraktivni ambijent u blizini rute šparoga
4. Osmišljavanje programa - raznolik i bogat program razrađen po različitim
segmentima uz savjetovanje stručnjaka za svaki - gastronomski, kulturni, zabavni,
edukativni, umjetnički...
5. Izrada preliminarnog financijskog plana i plana kampanje nalaženja sredstava;
6. Produkcija i izvršna produkcija festivala: provođenje festivala
7. Izrada marketinškog plana, promocija festivala prema smjernicama marketinških
strategija i stvaranju imidža predloženih u marketinškom planu (web stranica, vizualni
identitet u sklopu identiteta destinacije - dio krovnog vizualnog identiteta);
91

8.5. AMFITEATAR U KAMENOLOMU
POSLANJE
Kamenolom privlači posjetitelje svojim atraktivnim ambijentom i vrhunskim programom, obogaćuje
noćni život destinacije, kako za turiste, tako i za lokalno stanovništvo: obogaćuje kvalitetu njihovih
života, mjesto je okupljanja i druženja, dovodi vrhunske atrakcije u njihov kraj te jača ponos zbog
jedinstvenosti atrakcije u prirodnom amfiteatru. Također, ključno je okretanje poduzetnika ulaganju
u proizvode vlastitog kraja. Projekt kamenolom je mjesto koje pobuđuje nezaboravne doživljaje
svojim posjetiteljima i lokalnoj zajednici
KRATKI OPIS
Projekt kamenolom predstavlja spoj dara prirode – prirodnog amfiteatra u vidu kamenoloma i
vrhunskog kulturno-umjetničkog sadržaja. Ovakvi amfiteatri su posebne atrakcije u svijetu, a njihova
vrijednost se povećava time što ih nema mnogo. Upotreba kamenoloma na ovaj način, oblikovanog
tako da pruža mogućnost postavljanja velike bine ispred polukruga koji čini linija kamenoloma,
posebna je. Akustika je prirodna, i nije potrebna previše tehnike za koncerte predstave, svečanosti,
priredbe i druge aktivnosti. U blizini amfiteatra nalazi se golf igralište. Projekt kamenolom postaje
jedinstvena i prepoznatljiva atrakcije na nacionalnom nivou dovođenjem renomiranih svjetskih
umjetnika – glazbenika i sl. U ovakvom prostoru organiziraju se veliki koncerti, za veliki broj publike.
Također, idealni su i za kazališne predstave.
CILJEVI
- proizvod koji ima mogućnosti maksimalno promovirati destinaciju
- podizanje razine kvalitete života za lokalno stanovništvo
- privlačenje posjetitelja i izvan sezone
- privlačenje mlađe publike
- neprocjenjiv dodatak za noćni život destinacije
92

Atrakcije - motivatori za posjetu
Baštinski temelji proizvoda – kulturni krajolik – kamenolom;
Emocionalni i iskustveni okidači – uživanje u vrhunskim kulturno-umjetničkim i zabavnim sadržajima
u jedinstvenom ambijentu; doživljaj posebno osvijetljenog kamenoloma po noći kao i jedinstvenog
zvuka u kamenolomu.
CILJNE SKUPINE
93

DIONICI
- Turistička zajednica Tar-Vabriga
- Gospodarski sektor – poduzetnici, tvrtke - investitori
- Turistički sektor – turističke agencije
AKCIJSKI PLAN ZA AMFITEATAR U KAMENOLOMU
1. Stručnjaci koji će procijeniti akustičnost lokacije
2. Izrada idejnog rješenja za projekt kamenolom i izrada preliminarnih troškovnika;
3. Okupljanje kreativnog i stručnog projektantskog tima
4. Nalaženje partnera - javno-privatno partnerstvo ili koncesija
5. Građevinski poslovi - uređenje prostora, gradnja potrebne infrastrukture
6. Marketinški plan Izrada marketinškog plana, provođenje marketinških strategija i
stvaranju imidža predloženih u marketinškom planu (web stranica, vizualni identitet u
sklopu identiteta destinacije - dio krovnog vizualnog identiteta);
7. Određivanje kulturno-umjetničkog programa
94

9.Razvoj i unaprjeđenje postojeće ponude destinacije
te preporuke za daljnji razvoj
9.1. Gastronomija i enologija
- poboljšanje i uvođenje novih ugostiteljskih sadržaja
- novo uređenje ugostiteljskih objekata - umijeća iz tradicionalne gastronomije – knjige
recepata, autohtone namirnice i jela,
- plan izvedivosti za ugostiteljski sadržaj u okviru nekoj od tradicionalnih starih kuća
- edukacija ugostitelja u području enologije;
- informiranje lokalnih ugostitelja o najnovijim trendovima u struci;
- raznovrsnost i originalnost ponude u restoranima;
- poticanje korištenja lokalno proizvedene hrane u restoranima;
- održavanje gastronomskog festivala u suradnji s lokalnim ugostiteljima;
- uklapanje restorana u rute;
- krovni marketing za lokalne ugostitelje putem web stranice destinacije ;
- povezivanje s gastronomskim festivalima i inicijativama u Hrvatskoj i Europi;
- gastronomska ponuda sastavni je dio gastronomskih inicijativa Europi
9.2. Smještaj
- kreiranje originalnih i atraktivnih privatnih apart-hotela i tematiziranih hotela
- povećanje razine opremljenosti i sadržaja smještajnih jedinica (sport, usluge…), te usluga
(hrana, piće);
- dodavanje specijalnih oznaka smještaju (obiteljski, baštinski…)
- povećanje razine kvalitete privatnog smještaja (tradicionalno opremanje soba, uređenje
okućnica…)
9.3. Ruralni turizam
- poticanje obnove tradicionalnih kuća (stancije i dr.) za potrebe razvoja ruralnog turizma
(obiteljska gospodarstva s tradicijskim kućama i tradicijskom proizvodnjom hrane…);
- prilagodba postojećih stambenih i gospodarskih objekata u turističke svrhe s naglaskom na
tradicionalno opremanje interijera i eksterijera (upotreba tradicionalnih materijala,
namještaja) – provođenje edukacije privatnih iznajmljivača smještaja;
- poticanje proizvodnje i razvoja lokalnog gastronomskog branda
- osiguranje promocije lokalnih proizvoda (hrana, piće, zanatski proizvodi…) i njihovo
nadopunjavanje linije proizvoda destinacije – web stranica destinacije, marketing, razvoj
vještina u području turizma;
95

- razvijanje kvalitetne prometne povezanosti lokalnih cesta prema zaseocima i selima i
održavanje istih, ciklo-turističke rute
- poticanje korištenja prehrambenih namirnica lokalnih proizvođača u lokalnim restoranima;
- povezivanje hrane, pića i drugih lokalnih proizvoda s poduzetnicima u turizmu;
Slika 45 Okućnice u Taru i Vabrigi
9.5. Transport
- poboljšanje mreža putova za šetnju, biciklizam i cikloturizam;
- poboljšavanje lokalnih autobusnih linija tako da omoguće pristup turističkim odredištima;
- promocija javnog transporta putem web stranice destinacije;
- poboljšati povezanost javnim transportom unutar regije, akcije povezanih atrakcija;
- povećavanje trenda „turizam bez prometa“ kako bi se povećao dolazak turista autobusom;
- poboljšati javni promet u seoskim sredinama, povezivanjem lokalnih atrakcija , šetnica i
biciklističkih staza;
- važno je stvoriti optimalnu mrežu putova koji povezuju sve važne atrakcije destinacije
- poticanje da lokalni plan razvoja prometa uključi i alternativne putove za turiste, te pomogne
razvoju turizma;
96

9.6. Produljenje sezone
- osigurati da se marketinške kampanje destinacije fokusiraju jednako na sezonsku kao i izvan
sezonsku ponudu putem razvoja raznolike kulturno - turističke ponude sa naglaskom na
razvoj centra maslinarstva, festivala i ruta...;
- poticanje privatnog sektora za dodavanje vrijednosti destinacije posebnim programima izvan
sezone u skladu s temom destinacije (gastronomija, otvaranje dućana, razvijanje eko
proizvoda, tradicionalni obrti…);
- dugoročno promoviranje tema destinacije - prirodnih i kulturnih ljepota i atrakcija;
- dugoročno promoviranje kulturno - turističkih proizvoda i atrakcija vezanih uz destinaciju;
- producirati na stalnoj osnovi elektronske novine za lokalni sektor smještaja i atrakcija kako bi
ih se potaknulo na razvoj posebne ponude u sezoni i izvan iste (tematska gastronomska
ponuda, radionice…);
- koordinirati i poticati atrakcije i ostale usluge za posjetitelje u pred i post sezoni
- poticanje razvijanja proizvoda dodane vrijednosti i marketinške aktivnosti privatnog sektora
radi povećavanja izvan sezonskih posjeta.
9.7. Ljudski resursi
- poboljšati poslovne sposobnosti i vještine u turističkom sektoru i podići profil turizma na
razinu profesije visoke kvalitete – organiziranje seminara, radionica na teme iz gastronomije,
enologije, hortikulturnog uređenja, novih trendova u hoteljerstvu, wellnessu, SPA, o
proizvodnji eko namirnica, ekološkom zbrinjavanju otpada…
- omogućiti poslovno savjetovanje za unapređenje poslovanja privatnog sektora u turizmu
putem osobnih kontakata, web stranica i e-mail lista;
- izraditi program edukacije za poticanje poduzetništva u turističkom sektoru;
- povećati turizam visoke vrijednosti;
- poboljšati rad postojećih poduzetnika u turizmu i stimuliranje i poticanje novih;
- obrazovati i ekipirati lokalne ljude za rad u lokalnoj industriji i turizmu;
- poticati lokalne poduzetnike da više zapošljavaju;
- poticanje školovanja mladih kadrova za rad u turističkom i uslužnom sektoru
97

MARKETINŠKI DIO DOKUMENTA
1. MARKETINŠKA STRATEGIJA DESTINACIJA
1.1. Definicija
Marketing turističke destinacije je opće priznat kao ključni element upravljanja destinacijom.
Marketing je alat za upravljanje, a destinacijski marketing je oblik „tržišno orijentiranog strateškog
planiranja“ – dakle strateški pristup razvoju više nego alat za promociju. 40 Destinacijski marketing
postaje sve kompetitivniji po cijelom svijetu. Njegova misija bi trebala biti uravnoteživanje strateških
ciljeva dioničara jednako kao i održivost i očuvanje lokalnih resursa. Destinacije trebaju stvarati
različite proizvode i razvijati partnerstva između javnog i privatnog sektora, lokalno, kako bi mogle
koordinirati željeni rezultat. Korištenje novih tehnologija i interneta omogućuje destinacijama da
povećaju svoju konkurentnost povećanjem vidljivosti, smanjujući troškove i poboljšavajući lokalnu
suradnju. Destinacijski marketing mora voditi optimizaciji djelovanja i utjecaja turizma te
ostvarivanju strateških ciljeva svih dionika. 41
1.2 Trendovi
Prema Poslovnom vijeću World Trade Organization (WTO), trenutni trend u gotovo svim područjima
svijeta razvija se prema polu-javnim, ali autonomnim turističkim organizacijama, s uključivanjem
privatnog sektora i regionalnih i/ili lokalnih vlasti. Tijekom posljednjeg desetljeća, što se tiče
putovanja i turizma, uloge i odgovornosti vlada, ali i privatnog sektora i društva, značajno su se
promijenile. Nekad je država imala glavnu odgovornost za turistički razvoj i promociju, a danas javni
sektor ima obavezu napuštanja tradicionalnih dužnosti i aktivnosti u korist utjecanja lokalnih i
regionalnih vlasti na ponašanje vlade i poslovanja općenito.
Trend prema decentralizaciji menadžmenta turizma i njegove promocije kao i trend usmjeren javnoprivatnim
partnerstvima, prema Poslovnom vijeću WTO-a, povećao je potrebu za novim, fleksibilnim i
multidisciplinarnim pristupima destinacijskom menadžmentu.
U pogledu definicija, destinacija je zemljopisno područje u kojem se odvija cjelokupni turistički
doživljaj. Iako državna politika uobičajeno potiče konkurentnost u turizmu, efikasno partnerstvo koje
uključuje ključne dionike je nužno za poboljšanje privlačnosti, tržišne snage, održivosti i kvalitete
usluga destinacije. 42
40 Blumberg, Katrin; Tourism destination marketing – A tool for destination management? A case study from
Nelson/Tasman Region, New Zealand; Asia Pacific Journal of Tourism Research, Volume 10, Number 1, March
2005 , pp. 45-57(13)
41 dr Dimitrios Buhalis, Department of Tourism, University of Westminster, Marketing the competitive
destination of the future
42 http://www.gwutourism.org/destination_management.htm
98

2.VIZIJE I CILJEVI MARKETINŠKOG PLANA DESTINACIJE
TAR-VABRIGA
- Privući kvalitetne posjetitelje u svrhu povećanja prihoda od turizma kako bi se održala zdrava
i dinamična ekonomija, i u isto vrijeme zaštitila i očuvala zajednica, njezine vrijednosti i okoliš
- Poticanje stvaranja održivog, vrhunskog turističkog proizvoda, podupiranjem razvoja
destinacije općine Tar – Vabriga koja nudi kvalitetnu ponudu i uslugu i pozitivni doživljaj
posjetitelja.
- Povećanje broja posjetitelja koji posjećuju kulturna događanja
- Razvijanje jedinstvenog brenda - identiteta destinacije
- Informacije za posjetitelje, koji potiču noćenja i pomoć u putovanju.
- Konstantno poboljšanje proizvoda destinacije
- Širenje partnerstava u kulturnom turizmu, i dr. specifičnim oblicima turizma
- Poticanje profesionalnosti, kvalitetne usluge, kreativnog razvoja proizvoda, lokalne i
regionalne suradnje
- Ispunjavanje potreba dionika turizma i radnika u turizmu kroz edukaciju i radionice
- Sakupljanje podataka i istraživanja koja pomažu da turistička marketinška strategija osigura
najbolje korištenje javno-privatnih resursa
3. MARKETINŠKI PLAN DESTINACIJE TAR VABRIGA
3.1. Preporuke
- Izrada krovnog vizualnog identiteta destinacije
- Izrada promotivnih materijala destinacije i linije proizvoda destinacije
- Suveniri s vizualnim identitetom: suvenira - majica, čaša, kapa, privjesaka, vrećica, kabanica
- Tradicionalni suveniri
- Promotivni materijali: brošure, katalozi, pocket guide, tiskanje brošura, plakata, razglednica,;
- Organiziranje sponzoriranih posjeta destinaciji u partnerstvu s turističkim agencijama;
- Poticanje javno-privatnih partnerstava u stvaranju pojedinih proizvoda destinacije
- Poboljšanje znanja u turizmu i uslužnim djelatnostima,
- E-mail liste obavijesti potencijalnim dionicima destinacije.
- Web oglašavanje – paketi aranžmana – prema broju posjete ili pak prema korisnicima –
kulturni odmor, avanturistički odmor,
- Internet korišten u marketinške svrhe: rezervacija smještaj preko interneta, informacije o
ponudi destinacije kao i ponudi okolnih destinacije, ponuda „krojena“ po željama različitih
skupina dobne skupine i psihografičke (avanturizam, romantika, opuštanje itd.)
99

- Novo uređenje web stranice - treba odražavati teme destinacije, izgled, privlačnosti
destinacije te prijedloge za odmor ili jednodnevni posjet temeljene na lokalnim
specifičnostima - ugostiteljstva, lokalnog jela i pića, festivala, prirode - šetnja i biciklizma,
kulturnih događanja, sportskih aktivnosti itd.;
- Razviti bolju upotrebu novih tehnologija i interneta, on-line medija za promotivne svrhe;
- Predstavljanje destinacije na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim turističkim
sajmovima;
3.2. Strategija komuniciranja
ALATI
PREPORUKE ZA UPORABU
Web stranica • Treba predstavljati općinu Tar-Vabriga kao destinaciju za
posjetitelje i pružati korisne informacije korisnicima
• Olakšava planiranje puta
• Pokriva informacije koje zanimaju i lokalne ljude, kao i
posjetitelje
• Povezanost s Internet stranicama turističkih organizacija –
okolnih destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske
županije). Uključujući web stranicu TZ Hrvatske.
E- mail • Upotreba za internu komunikaciju
• Upotreba za usko ciljanu komunikaciju s korisnicima
• Služi za anketiranje korisnika i dionika turizma
E- newsletter • Informiranje dioničara turizma o događanjima i aktivnostima i
mogućim partnerstvima i suradnjama koji su dio
marketinškog programa destinacije
Turistički forumi • Informiranje za dionika turizma – interno i putem
nadograđivanja znanja/vještina
Press kitovi • Jasno prikazuje općinu Tar-Vabriga kao destinaciju za
posjetitelje – u tiskanom i elektroničkom obliku
• Informacije o destinaciji i njezinoj ponudi distribuiraju se
putem mailing liste medija
• Informacije se obnavljaju za prikaz linije proizvoda i vezanih
aktivnosti
• Organizirane su prema temama destinacije
• Odražavaju brending destinacije
Brošure • Temelj je jaki vizualni identitet, odražavaju iskustvo
posjetitelja i sve mogućnosti koje pruža destinacija
Vodiči za turističku
infrastrukturu
(smještaj, restorani…)
• Visokokvalitetne i živopisne fotografije
• Mogu se slati i mailom na upite korisnika
• Lista i opis svih turističkih resursa, proizvoda i aktivnosti koji
su od interesa korisnicima
• Odražavaju brending destinacije
100

Masovni mailovi • U obliku kratkih E-razglednica koje je lako čitati i ekonomično
distribuirati – za korisnike
• U obliku e-mailova – za internu upotrebu
Odnosi s javnošću • Ostvariti suradnju s medijima – senzibilizirati ih za širenje
informacija – za posjetitelje i lokalnu zajednicu
• Potrebna internetska „Soba za medije“ na web stranici
destinacije kao i Press kit (Paket materijala za medije) – daju
informacije o cjelokupnoj ponudi destinacije kao i vremenski
ograničenim kategorijama poput događanja.
• Plan kampanje pri izlaženju u javnost sa brendingom
destinacije i stranicom destinacije
• Ture za novinare – organiziraju se periodično ili za potrebe
promocije novog proizvoda/aktivnosti
• Partnerstvo s hotelima/restoranima/turističkim
organizacijama za pružanje posebnih iskustava i upoznavanje
s ponudom – za medije
Razglednice destinacije • Izbor najljepših lokacija destinacije
• Podupiru razvoj slike destinacije
• Koriste se i u medijskim i paketima i materijalima koji se dijele
kod tura i obilazaka
• Prodaju se u Info centrima i Centrima za posjetitelje i drugim
odgovarajućim lokacijama
Distribucija brošura • Distribucija po info centrima, Tz-ma općine i TZ-ma okolnih
općina, TZ-i županije, događanjima, eventima, festivalima,
recepcijama hotela, galerijama, restoranima (ako je moguće) i
dr. lokacijama
Turistički proizvod i
promocija
• Linija turističkih proizvoda i implementacija – stvarana od
strane vanjskih suradnika a promovirana i postavljena na
tržište od strane lokalnih turističkih dionika koji upravljaju
turizmom destinacije
Fototeka destinacije • Visokokvalitetne fotografije renomiranih fotografa uz
autorska prava
Videoteka destinacije • Visokokvalitetni video zapisi destinacije
101

4. MARKETINŠKI PLAN DESTINACIJE TAR VABRIGA
PREMA CILJNIM PROIZVODIMA
4.1. „Kuća maslina i maslinarstva“
1. Izrada vizualnog identiteta na temu maslina , jedinstvenog i prepoznatljivog– angažiranje
vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina i TZ Istarske županije te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija centra za posjetitelje kao zasebnog proizvoda ali i kao dio destinacije – ponuda
linije proizvoda prema različitim potrebama korisnika
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima
6. Izrada suvenira
7. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju jedinstvenog centra, članci u novinama i
časopisima – uz komentare stručnjaka
8. Svečano otvorenje – u vrijeme festivala maslina ili uz bogati program i medijsko pokrivanje
9. Ključno za promociju na međunarodnom nivou – umrežavanje sa srodnim centrima i
muzejima u Europi
10. Organizacija različitih javnih događanja u centru – predstavljanje knjiga – vezano uz
maslinarstvo ali i druge teme- organizacija kulturnih i zabavnih događanja u centru,
primjerice s poznatim piscem koji će dobiti medijsku pažnju
11. Organizacija stručnih skupova na temu maslinarstva – promocija i dobar PR efekt pozivanjem
eminentnih međunarodnih stručnjaka
12. Predstavljanja novih proizvoda – maslinovog ulja , vina i sl. – uz gostovanje stručnjaka
13. Predstavljanje proizvoda na gastronomskim sajmovima, na nacionalnoj i međunarodnoj razini
– u sklopu promocije proizvoda promocija destinacije
14. Predstavljanje na sajmovima turizma
15. Promocija destinacije i centra za posjetitelje na lokalnom, županijskom i nacionalnom nivou
16. Povezivanje sa sličnim centrima i muzejima u Europi i svijetu, te smještanje na rutu masline
nastaloj uz sufinanciranje EU
102

4.2. Ruta maslina
1. Izrada vizualnog identiteta - tema maslina ali sa varijacijama posebno za rutu - angažiranje
vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Uključivanje rute u EU rutu maslina (projekt iz EU)
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima; obavještavanje korisnika o sadržajima i aktivnostima rute, u
koje doba godine je najatraktivnija
6. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju rute, članci u novinama i časopisima – uz
komentare stručnjaka
7. Ključno za promociju - umrežavanje sa srodnim rutama na županijskom nivou
8. Predstavljanje proizvoda i gastronomske ponude kraja – na web stranici i svim promotivnim
materijalima
4.3. Arheološka ruta
1. Izrada vizualnog identiteta - tema arheologije sukladna s krovnim identitetom destinacije -
angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija rute kao zasebnog proizvoda ali i kao dio destinacije – ponuda linije proizvoda
prema različitim potrebama korisnika
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima; obavještavanje korisnika o sadržajima i aktivnostima rute, u
koje doba godine je najatraktivnija
6. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju rute, članci u novinama i časopisima – uz
komentare stručnjaka
7. Posebno promocija – medijska - vrhunskog virtualnog modela arheološkog parka
8. Ključno za promociju - umrežavanje sa srodnim rutama na županijskom nivou
103

9. Organizacija stručnih skupova na temu arheologije u centru za posjetitelje – promocija i
predstavljanje arheološke rute i dobar PR efekt pozivanjem eminentnih međunarodnih
stručnjaka
4.4. Ruta šparoga
1. Izrada vizualnog identiteta – tema šparoga sukladna s krovnim identitetom- angažiranje
vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija rute kao dio mreže ruta ali i zasebnog proizvoda
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima; obavještavanje korisnika o sadržajima i aktivnostima rute, u
koje doba godine je najatraktivnija
6. Ključno za promociju - umrežavanje sa srodnim rutama na županijskom nivou
7. Predstavljanje proizvoda i gastronomske ponude kraja – na web stranici i svim promotivnim
materijalima
4.5. Sakralna ruta
1. Izrada vizualnog identiteta - tema sakralne baštine sukladna s krovnim identitetom
destinacije - angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija rute kao dio mreže ruta ali i zasebnog proizvoda
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima; obavještavanje korisnika o sadržajima i aktivnostima rute
6. Ključno za promociju - umrežavanje sa srodnim rutama na županijskom nivou
104

4.6. Festival mora i ribarstva
1. Izrada vizualnog identiteta , jedinstvenog i prepoznatljivog– angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima
5. Izrada suvenira
6. Izrada dobre PR kampanje
7. Svečano otvorenje uz medijsko pokrivanje
8. Ključno za promociju na međunarodnom nivou – umrežavanje sa srodnim festivalima
9. Predstavljanje proizvoda na gastronomskim sajmovima, na nacionalnoj i međunarodnoj razini
– u sklopu promocije proizvoda promocija destinacije
10. Predstavljanje na sajmovima turizma
11. Promocija destinacije i centra za posjetitelje na lokalnom, županijskom i nacionalnom nivou
4.7. Festival maslina
1. Izrada vizualnog identiteta na temu maslina , jedinstvenog i prepoznatljivog– angažiranje
vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala festivala
4. Promocija festivala kao zasebnog proizvoda ali i kao dio destinacije – ponuda linije proizvoda
prema različitim potrebama korisnika
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima
6. Izrada suvenira
7. Izrada dobre PR kampanje
8. Svečano otvorenje uz medijsko pokrivanje
9. Ključno za promociju - umrežavanje sa festivalima na međunarodnom nivou, te uključivanje
105

u rutu maslina na EU i mediteranskoj razini
10. Predstavljanja novih proizvoda – maslinovog ulja , vina i sl. – uz gostovanje stručnjaka
11. Predstavljanje na sajmovima turizma
12. Promocija na lokalnom, županijskom i nacionalnom nivou
4.8. Park maslina
1. Izrada vizualnog identiteta na temu maslina , jedinstvenog i prepoznatljivog– angažiranje
vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija zajedno s drugim proizvodima na temu maslina, uključivanje u EU i Mediteransku
rutu maslina
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima
6. Izrada suvenira
7. Izrada dobre PR kampanje –
8. Svečano otvorenje – u vrijeme festivala maslina ili uz bogati program i medijsko pokrivanje
9. Organizacija različitih eventa – promocija parka kao odličnog mjesta za primjerice vjenčanja ili
druga svečana događanja koja zahtijevaju idilično okružje
4.9. Arheološki park
1. Izrada vizualnog identiteta - tema arheologije sukladna s krovnim identitetom destinacije -
angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija kao zasebnog proizvoda ali i kao dio destinacije – ponuda linije proizvoda prema
različitim potrebama korisnika
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
106

novom proizvodu korisnicima; zajednička promocija arheološke rute i parka
6. Izrada suvenira
7. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju arheološkog parka na jednom od
najznačajnijih nalazišta, članci u novinama i časopisima – uz komentare stručnjaka
8. Posebno promocija – medijska - vrhunskog virtualnog modela arheološkog parka
9. Organizacija stručnih skupova na temu arheologije u centru za posjetitelje – promocija i
predstavljanje arheološke rute i dobar PR efekt pozivanjem eminentnih međunarodnih
stručnjaka
10. Radionica u parku s poznatim međunarodnim stručnjacima i studentima arheologije uz
konferenciju – medijski popraćeno
11. Promocije po školama – letci, obavijesti, kontakti – organizirane školske ekskurzije
4.10. Ornitološki park
1. Izrada vizualnog identiteta - tema ornitologije sukladna s krovnim identitetom destinacije -
angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija parka kao zasebnog proizvoda ali i kao dio destinacije – ponuda linije proizvoda
prema različitim potrebama korisnika
5. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima;
6. Izrada suvenira
7. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju značajnog parka prirode na nacionalnom
nivou
8. Kampanje važnosti zaštite ornitofaune i prirodnog staništa ptica – organizacija stručnih
skupova na temu ornitologije i zaštite ptica; radionica u parku s poznatim međunarodnim
stručnjacima i studentima arheologije uz konferenciju – medijski popraćeno
9. Promocije po školama – letci, obavijesti, kontakti – organizirane školske ekskurzije
107

4.11. Amfiteatar u kamenolomu
1. Izrada vizualnog identiteta , jedinstvenog i prepoznatljivog– angažiranje vrhunskih dizajnera
2. Izrada web stranice koja je povezana s Internet stranicama turističkih organizacija – okolnih
destinacija, gradova, općina, županije (i TZ Istarske županije) te web stranice TZ Hrvatske.
3. Izrada promotivnih materijala
4. Promocija putem interneta – osim web stranice, newsletteri, e-mailovi s obavijestima o
novom proizvodu korisnicima
5. Promocija različitih aktivnosti u kamenolomu – obavijesti o rasporedu koncerata, predstava,
zasebna promocija za svaki veći događaj
6. Izrada dobre PR kampanje – emisije o otvaranju jedinstvenog centra, članci u novinama i
časopisima – isticanje jedinstvenosti posebnosti projekta
7. Svečano otvorenje – uz bogati program i medijsko pokroviteljstvo
108