Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
DRUGI DEČJI INTERKULTURALNI KAMP<br />
Rad sa decom sa<br />
poseb<strong>ni</strong>m potrebama<br />
Na vuka povika, a lisice kolo vode<br />
Tekst (čitalačko pismo;<br />
prim. re<strong>da</strong>kcije) povodom<br />
Dana Bečeja izazvao je, kao<br />
što se i očekivalo, određene<br />
reakcije. On izražava ne<br />
samo moje mišljenje, nego<br />
i osećanja o<strong>ni</strong>h sugrađana<br />
koji su revoltira<strong>ni</strong> procesima<br />
koji se ovde odvijaju prikriveno<br />
ili otvoreno, kao i mišljenja<br />
broj<strong>ni</strong>h Bečejaca koji su posle<br />
objavljivanja teksta bili saglas<strong>ni</strong><br />
sa iznetim stavovima.<br />
Inače, priznajem <strong>da</strong> prilikom<br />
pisanja neke stvari<br />
<strong>ni</strong>sam znao, na primer <strong>da</strong><br />
se to zove „Dan ravnopravnosti“<br />
(sa<strong>da</strong> ka<strong>da</strong> znam <strong>da</strong><br />
sam ravnopravan, mnogo<br />
mi je lakše), kao i to <strong>da</strong> je<br />
manjak u opštinskoj kasi 10<br />
miliona dinara.<br />
Moj tekst kritikuje ne<br />
samo opštinsku vlast koja je<br />
isforsirala 1. avgust kao Dan<br />
gra<strong>da</strong>, nego i one koji su<br />
omogućili <strong>da</strong> se takva odluka<br />
izglasa i <strong>da</strong> se takvi simboli<br />
gra<strong>da</strong> usvoje.<br />
U svome odgovoru predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine ipak <strong><strong>ni</strong>je</strong> opovrgao<br />
neke teze. Ne može<br />
se poreći <strong>da</strong> oktobarsko<br />
oslobođenje Bečeja nema<br />
veze sa oslobađanjem Evrope<br />
od fašizma. Takođe, ako<br />
done<strong>da</strong>vno neki <strong>ni</strong>su želeli<br />
<strong>da</strong> proslavljaju 8. oktobar<br />
kao Dan opštine, zašto on<strong>da</strong><br />
neki treba <strong>da</strong> slave <strong>da</strong>n donošenja<br />
Povelje kojom je<br />
<strong>da</strong>ta privilegija naslovljena<br />
sa „Hungaricae Natio<strong>ni</strong>“.<br />
Ne može se zbog klimatskih<br />
prilika koje su povoljne za<br />
Učes<strong>ni</strong>ci kampa<br />
È ITALAÈKA<br />
FOTO: LJ.M.<br />
DEČJI interkultural<strong>ni</strong> kamp<br />
„Pruži mi ruku, budi mi drug!<br />
- Nyújtsd felém a kezed, legyél<br />
barátom!“ za decu sa<br />
smetnjama u razvoju sa teritorije<br />
opštine Bečej je po drugi<br />
put održan ovog viken<strong>da</strong><br />
u domu Izviđačkog odre<strong>da</strong><br />
„Ivo Lola Ribar“ (Ra<strong>da</strong>rska<br />
sta<strong>ni</strong>ca) u Bečeju. Kamp je<br />
orga<strong>ni</strong>zovalo Društvo prijatelja<br />
dece u okviru Lokalnog<br />
plana akcije za decu (LPA)<br />
opštine Bečej u saradnji sa<br />
članovima „Kosmopolite“ iz<br />
Gimnazije Bečej.<br />
Oko 40 uče<strong>ni</strong>ka ŠOSO<br />
„Bratstvo“ se tri <strong>da</strong>na družilo<br />
na kreativ<strong>ni</strong>m, obrazov<strong>ni</strong>m<br />
radio<strong>ni</strong>cama i sportskim<br />
aktivnostima koje su pripremile<br />
„Kosmopolite“. U subotu<br />
su za decu orga<strong>ni</strong>zovane<br />
zabavne aktivnosti, kao što<br />
su jahanje po<strong>ni</strong>ja i vožnja fijakerima,<br />
koje je omogućio<br />
uzgajivač konja i izrađivač<br />
kočija Sima Gajić. Potom su<br />
članovi MKD „Petefi Šandor“<br />
učili decu <strong>da</strong> plešu, a polaz<strong>ni</strong>ci<br />
kampa su izveli i završnu<br />
priredbu kojoj su pored<br />
roditelja, članova LPA tima,<br />
predstav<strong>ni</strong>ka škola prisustvovali<br />
i predstav<strong>ni</strong>ci lokalne<br />
samouprave.<br />
„U kampu su okupljena<br />
deca sa smetnjama u razvoju<br />
različitog uzrasta i nacionalnosti,<br />
koja uz druženje,<br />
pomoć i podršku ’Kosmopolita’<br />
iz Gimnazije, uče i<br />
primenjuju stečena znanja,<br />
stiču različite veštine, savlađuju<br />
teškoće u komu<strong>ni</strong>kaciji,<br />
usvajaju osnovne higijenske<br />
i kulturne navike. Kroz ovakve<br />
aktivnosti možemo <strong>da</strong><br />
pratimo njihov rad i razvoj,<br />
jer su to deca koja su prošle<br />
godine boravila u kampu,<br />
tribina<br />
proslavu 1. avgusta, a nepovoljne<br />
14. marta (<strong>da</strong>na<br />
donošenja treće Povelje kojom<br />
se stvarno priznaje ravnopravnost<br />
žitelja Bečeja)<br />
falsifikovati istorija.<br />
Zastava nacionalne zajed<strong>ni</strong>ce<br />
je postojala i pre tridesetak<br />
godina kao trobojka<br />
crveno-belo-zeleno sa crvenom<br />
petokrakom. Ova sa<strong>da</strong>šnja<br />
zastava je trobojka sa<br />
držav<strong>ni</strong>m grbom Mađarske,<br />
bez ikakve specifičnosti koja<br />
bi označavala povezanost<br />
mađarskog stanov<strong>ni</strong>štva na<br />
ovim prostorima sa ovom državom.<br />
Upravo takva je bila<br />
državna zastava Mađarske<br />
u periodu 1940-1945. godine,<br />
u vreme koje ovde <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
ostalo u najlepšoj uspome<strong>ni</strong>.<br />
Naravno <strong>da</strong> znam <strong>da</strong> je ova,<br />
kao i neke druge zastave<br />
nacional<strong>ni</strong>h zajed<strong>ni</strong>ca, odobrena<br />
od strane Skupštine<br />
Srbije, ali nažalost ona izaziva<br />
neprijatna osećanja (isto<br />
kao i ra<strong><strong>ni</strong>je</strong> Dan oslobođenja<br />
kod nekih).<br />
Takođe, na svečanoj<br />
akademiji u Gradskom pozorištu<br />
se svirala državna<br />
himna Mađarske zbog prisustva<br />
predstav<strong>ni</strong>ka bratskih<br />
opština i Generalnog konzula,<br />
a uobičajeno je <strong>da</strong> se<br />
himna strane države svira<br />
samo na dočeku predsed<strong>ni</strong>ka<br />
druge države, prilikom<br />
smotre počasne garde ili<br />
važ<strong>ni</strong>h međunarod<strong>ni</strong>h sportskih<br />
takmičenja.<br />
Bečej je bio tolerantan<br />
grad u kojem su svi imali<br />
KALEIDOSKOP<br />
a uslov <strong>da</strong> i ove godine učestvuju<br />
je bio <strong>da</strong> su pokazali<br />
dobre rezultate u školi. Pored<br />
toga, sva deca su dobila<br />
higijenske pakete, obrazov<strong>ni</strong><br />
materijal za školu i majice“,<br />
rekla je Izabela Šormaz<br />
predsed<strong>ni</strong>ca Društva prijatelja<br />
dece.<br />
Rad kampa su finansirali<br />
opština Bečej (180.000<br />
dinara) i Fond Pestaloci, a<br />
kancelarija UNICEF-a iz Beogra<strong>da</strong><br />
je obezbedila potroš<strong>ni</strong><br />
materijal.<br />
LJ.M.<br />
prava i svi mirno živeli dok<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> počelo sa forsiranjem<br />
autonomija (po<strong>kraj</strong>inske, teritorijalne<br />
unutar Po<strong>kraj</strong>ine,<br />
personalne, kao i one unutar<br />
škola), zatim tolerancije,<br />
multiet<strong>ni</strong>čnosti, multinacionalnosti<br />
(isto znači, samo je<br />
jedno latinsko-grčka a drugo<br />
latinsko-latinska kova<strong>ni</strong>ca),<br />
multikulturalnosti, multikonfesionalnosti<br />
i ostalih zvuč<strong>ni</strong>h<br />
pojmova demagoške<br />
namene. Nemire su unele<br />
političke stranke u borbi za<br />
opstanak na vlasti. Ja lično<br />
<strong>ni</strong>ka<strong>da</strong> <strong>ni</strong>sam bio član <strong><strong>ni</strong>je</strong>dne<br />
stranke, pa <strong>ni</strong> KPJ, Mađare<br />
ce<strong>ni</strong>m i u školi sam sedeo<br />
u klupi sa Mađarima i<br />
sa<strong>da</strong> imam dobre prijatelje<br />
Mađare ali se, kao i mnogi<br />
drugi, protivim tome <strong>da</strong> se<br />
od Bačke pravi „Délvidék“,<br />
pa je stoga jedina zastava<br />
koju priznajem zastava Republike<br />
Srbije.<br />
U svome odgovoru predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine se u pisanju<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> pokazao baš kao najbolji<br />
stilista pa je s<strong>ni</strong>zio <strong>ni</strong>vo<br />
dobrog ukusa koristeći izraze<br />
kao što su: „bitno je popljuvati...“,<br />
„...od ka<strong>da</strong> Vas je<br />
majka rodila...“, „...to je Vaša<br />
slika i prilika...“, „Vi i Vama<br />
slič<strong>ni</strong> su večiti gubit<strong>ni</strong>ci...“,<br />
„...miriše na bljuvotinu....“,<br />
„...samo što <strong><strong>ni</strong>je</strong> povratio...“,<br />
„...<strong>pokvari</strong>li ste stomak...“.<br />
Što se tiče teksta ured<strong>ni</strong>ce<br />
„Bečejskog <strong>mozaik</strong>a“ -<br />
hvala joj što me je tako opširno<br />
citirala i to ravnopravno,<br />
dvojezično. Vojin Reljin<br />
Dimitrije - Mita<br />
Milovanov<br />
LIKOVNA KOLONIJA NA RADARSKOJ STANICI<br />
Deca i umet<strong>ni</strong>ci<br />
U NEDELJU se na Ra<strong>da</strong>rskoj<br />
sta<strong>ni</strong>ci u Izviđačkom<br />
domu okupilo 15 amaterskih<br />
slikara iz Temerina, Bačkog<br />
Petrovog Sela i Bečeja koji<br />
su slikali zajedno sa decom<br />
iz interkulturalnog kampa.<br />
Članovi likovnog udruženja<br />
„Duga“ iz Bečeja svake godine<br />
u avgustu orga<strong>ni</strong>zuju likovnu<br />
kolo<strong>ni</strong>ju na Ra<strong>da</strong>rskoj<br />
sta<strong>ni</strong>ci u saradnji sa Izviđačkim<br />
odredom „Ivo Lola Ribar“<br />
i svoje radove poklanjaju domaćinu<br />
u huma<strong>ni</strong>tarne svrhe,<br />
a ovo je druga godina kako<br />
sarađuju i sa orga<strong>ni</strong>zatorima<br />
dečjeg interkulturalnog kampa.<br />
Predstav<strong>ni</strong>ca udruženja<br />
„Duga“ Katalin Holo rekla je<br />
<strong>da</strong> će i ove godine slike poklo<strong>ni</strong>ti<br />
u huma<strong>ni</strong>tarne svrhe,<br />
za decu opštine Bečej, i <strong>da</strong><br />
pla<strong>ni</strong>raju <strong>da</strong> ova akcija postane<br />
tradicionalna. „Slike sa<br />
prošlogodišnje likovne kolo<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
članova udruženja ’Duga’<br />
su pro<strong>da</strong>te na huma<strong>ni</strong>tarnoj<br />
aukciji, a sredstva su bila<br />
namenjena deci sa poseb<strong>ni</strong>m<br />
potrebama i materijalno<br />
ugrože<strong>ni</strong>m majkama sa decom,<br />
uzrasta ispod tri godine.<br />
Predstav<strong>ni</strong>ci ovog udruženja<br />
9.<br />
Dimitrije - Mita Milovanov<br />
TRAGAJUĆI ZA poznatim<br />
Bečejcima koji su svoju afirmaciju<br />
stekli van rodnog<br />
gra<strong>da</strong>, a <strong>da</strong> pri tome <strong>ni</strong>su zaboravili<br />
o<strong>da</strong>kle su, nailazimo<br />
na Dimitrija – Mitu Milovanova.<br />
I <strong>da</strong>n <strong>da</strong>nas se njegova<br />
fotografija nalazi u svečanoj<br />
sali upravne zgrade DTD u<br />
Novom Sadu.<br />
Ka<strong>da</strong> su, po idejnoj zamisli<br />
inž. Nikole Mirkova, počele<br />
pripreme za izgradnju<br />
velikog hidrosistema Dunav-<br />
Tisa-Dunav, Milovanovu je<br />
povereno mesto teh<strong>ni</strong>čkog<br />
direktora. U početku je vršio<br />
i dužnost direktora Direkcije<br />
za izgradnju kanala DTD i s<br />
izuzet<strong>ni</strong>m smislom postavio<br />
je studijsko-projektantsku i<br />
izvođačku službu. Njegova<br />
je velika zasluga što je ovaj<br />
gigantski projekat od početka<br />
dobio dobre osnove i što<br />
su tokom 15 godina, koliko<br />
je proveo u ovom preduzeću,<br />
ostvare<strong>ni</strong> veliki rezultati.<br />
U leto 1965. godine, ka<strong>da</strong><br />
je Dunav kod Novog Sa<strong>da</strong><br />
dostigao najveći poslerat<strong>ni</strong><br />
vodostaj i ka<strong>da</strong> je zapretila<br />
opasnost <strong>da</strong> Novi Sad<br />
bude poplavljen, Milovanov<br />
je na čelu gradskog štaba za<br />
odbranu rukovodio celokupnom<br />
operacijom. Preuzeo<br />
je na sebe veliku odgovornost<br />
u najkritič<strong>ni</strong>jim trenucima<br />
i uspeo je <strong>da</strong> odbra<strong>ni</strong><br />
grad. Zaslužan je i za odbranu<br />
Limana, koji su pojedinci<br />
hteli <strong>da</strong> žrtvuju radi spasavanja<br />
centralnog dela Novog<br />
Sa<strong>da</strong>.<br />
Dimitrije Milovanov je tokom<br />
svog radnog veka obavljao<br />
odgovorne dužnosti; od<br />
direktora Direkcije kanala<br />
DTD (1950-1953), pa do sekretara<br />
Samoupravne interesne<br />
zajed<strong>ni</strong>ce za osnovno<br />
uređenje vo<strong>da</strong> Vojvodine.<br />
Sa ove potonje je i otišao<br />
u penziju. Pokrenuo je<br />
godišnjak „Vode Vojvodine“ i<br />
jedno vreme bio njegov<br />
ured<strong>ni</strong>k. Nosilac je i visokih<br />
držav<strong>ni</strong>h odlikovanja: Ordena<br />
ra<strong>da</strong> i Ordena zasluga za<br />
narod, dobit<strong>ni</strong>k je nagra<strong>da</strong><br />
Oslobođenja gra<strong>da</strong> Novog<br />
Sa<strong>da</strong> (1964) i Oslobođenja<br />
gra<strong>da</strong> Bečeja (1972).<br />
Dimitrije – Mita Milovanov<br />
je rođen u Bečeju 1912.<br />
godine. Poreklom je iz seljačke<br />
porodice, od oca Aleksandra<br />
i majke Ljubice. Po<br />
završetku osnovne škole i<br />
gimnazije pohađa Teh<strong>ni</strong>čki<br />
fakultet u Beogradu. Diplomirao<br />
je 1938. godine. Posle<br />
odsluženja vojnog roka u<br />
Sarajevu, 1939. godine započinje<br />
svoj rad u vodoprivredi.<br />
Iako trajno nastanjen<br />
u Novom Sadu, Mita Milovanov<br />
je, zbog posla ili porodice,<br />
dolazio u rod<strong>ni</strong> grad bar<br />
jednom nedeljno. Uključio<br />
se, takođe, svojevremeno u<br />
projekat izgradnje keja na<br />
Tisi. Priča se <strong>da</strong> su njegovi<br />
saveti u bečejskoj vodoprivredi<br />
uvek pažljivo sasluša<strong>ni</strong><br />
i uvažava<strong>ni</strong>.<br />
U tihim penzionerskim<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>ma, onako, za svoju dušu,<br />
prihvatio se izrade rodoslova<br />
porodice Milovanov.<br />
Ponosio se po<strong>da</strong>tkom <strong>da</strong> su<br />
prvi Milovanovi žitelji Bečeja<br />
još od 1711. godine.<br />
Umro je 1991. godine.<br />
Bio je oženjen Slavinkom,<br />
neka<strong>da</strong>šnjom nastav<strong>ni</strong>com<br />
matematike. Oba njihova sina,<br />
Aleksan<strong>da</strong>r i Ivan, postali<br />
su mašinski inženjeri.<br />
Dušan Opinćal<br />
su bili prisut<strong>ni</strong> prilikom uručenja<br />
paketa i uverili su se <strong>da</strong><br />
su sredstva zaista namenski<br />
potrošena. To je, na neki način<br />
učvrstilo našu saradnju,<br />
pa je odziv umet<strong>ni</strong>ka ove godine<br />
veći. Slike koje će sa<strong>da</strong><br />
poklo<strong>ni</strong>ti, biće ponuđene na<br />
huma<strong>ni</strong>tarnoj aukciji koju ćemo<br />
orga<strong>ni</strong>zovati pred Božić,<br />
a prikupljena sredstva će se<br />
usmeriti materijalno ugroženoj<br />
deci za obrazovanje“, rekla<br />
je Marija Lučev čla<strong>ni</strong>ca međusektorskog<br />
tima Lokalnog<br />
plana akcije za decu opštine<br />
Bečej.<br />
LJ.M.<br />
DRUŠTVO UČITELJA BEČEJA<br />
Neobavešte<strong>ni</strong> učitelji<br />
U ŠKOLI „Petefi Šandor“<br />
31. avgusta održana je 7.<br />
godišnja Skupština Društva<br />
učitelja Bečeja (DUB) na<br />
kojoj je prisustvovalo devet<br />
učitelja iz tri osnovne škole,<br />
„Petefi Šandor“, „Zdravko<br />
Gložanski“ iz Bečeja i „Novak<br />
Rado<strong>ni</strong>ć“ iz Mola.<br />
Na početku Skupštine,<br />
konstatovano je <strong>da</strong> je osnov<strong>ni</strong><br />
razlog slabog odziva učitelja<br />
to što u pojedi<strong>ni</strong>m školama<br />
ne postoji blagovremen i<br />
adekvatan prenos informacija,<br />
što otežava efikasan rad<br />
ovog udruženja. Podnet je<br />
zatim izveštaj o radu i ostvare<strong>ni</strong>m<br />
projektima DUB-a u<br />
prošloj godi<strong>ni</strong>, među kojima<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 15<br />
su obuka o dečjim pravima u<br />
okviru Lokalnog plana akcije<br />
za decu i inkluziv<strong>ni</strong> program<br />
(deca - starije osobe) koji<br />
su sufinansira<strong>ni</strong> iz opštinskog<br />
budžeta. Predstavljen<br />
je plan ra<strong>da</strong> do <strong>kraj</strong>a 2009.<br />
godine, razmatrano je učešće<br />
članova udruženja na<br />
23. Saboru učitelja Srbije u<br />
Beogradu i na konkursima<br />
koje raspisuje Udruženje<br />
vojvođanskih učitelja. Bilo je<br />
reči i o stručnom usavršavanju<br />
i napredovanju učitelja<br />
za koje se prvi petogodišnji<br />
ciklus završava, a novi počinje<br />
od 1. septembra 2009.<br />
godine i o najavi mi<strong>ni</strong>stra<br />
prosvete o proveravanju primene<br />
znanja stečenog na<br />
seminarima. Članovima je<br />
upućen i predlog Upravnog<br />
odbora <strong>da</strong> članarina, koja je<br />
do sa<strong>da</strong> bila kolektivna, od<br />
2010. godine bude individualna<br />
u iznosu od 400 dinara<br />
mesečno, čime bi se omogućilo<br />
bolje funkcio<strong>ni</strong>sanje<br />
udruženja.<br />
Prisut<strong>ni</strong>ma je saopšteno<br />
i <strong>da</strong> je Skupština Udruženja<br />
vojvođanskih učitelja za najaktiv<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
učiteljsko udruženje<br />
u Vojvodi<strong>ni</strong> u 2008. godi<strong>ni</strong><br />
proglasila Društvo učitelja<br />
Bečeja, a svečano uručenje<br />
plakete je pla<strong>ni</strong>rano prilikom<br />
obeležavanja Dana učitelja,<br />
5. oktobra. LJ.M.