Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Slavlje kraj Tise nije mogla da pokvari ni kiÅ¡a - BeÄejski mozaik
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Nijedna zima ne traje večno, <strong>ni</strong>ti<br />
proleće preskače svoj red.<br />
Hal Borlend, američki novinar<br />
(1900-1978)<br />
4. septembar 2009.<br />
broj 470.<br />
ZAVRŠENI „VELIKOGOSPOJINSKI DANI“ U NOVOM BEČEJU<br />
<strong>Slavlje</strong> <strong>kraj</strong> <strong>Tise</strong> <strong><strong>ni</strong>je</strong> <strong>mogla</strong> <strong>da</strong><br />
<strong>pokvari</strong> <strong>ni</strong> kiša<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Četvorodnevna<br />
dešavanja posetilo<br />
100.000 ljudi<br />
STRANE<br />
9-13<br />
Donošenjem ovog kupona u re<strong>da</strong>kciju Bečejskog <strong>mozaik</strong>a stičete pravo na besplatan<br />
mali oglas na dva jezika za broj 471. Kupon doneti do srede do 12 časova.<br />
Amennyiben elhozza ezt a szelvényt a Becsei Mozaik szerkesztőségébe, lapunk 471.<br />
számában ingyenes (szerb és magyar nyelvű) apróhirdetésre jogosul. A szelvényt<br />
szerdáig (12 óráig) kell eljuttat<strong>ni</strong> a Becsei Mozaik szerkesztőségébe.
2<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
ZAKON O JAVNOM INFORMISANJU<br />
Izmene ne donose<br />
dobro medijima<br />
POSLEDNJEG DANA avgusta 125<br />
posla<strong>ni</strong>ka Narodne skupštine glasalo<br />
je za Zakon o izmenama Zakona<br />
o javnom informisanju nakon<br />
što je pored vladi<strong>ni</strong>h amandmana<br />
(predlog izmena Zakona o javnom<br />
informisanju prvobitno je predviđao<br />
postojanje obaveznog os<strong>ni</strong>vačkog<br />
uloga od 50.000 evra, kao i veće<br />
kazne za medije koji krše zakon, ali<br />
je vla<strong>da</strong> nakon kritika javnosti i strukov<strong>ni</strong>h<br />
udruženja, amandma<strong>ni</strong>ma<br />
ukinula obavezu postojanja os<strong>ni</strong>vačkog<br />
kapitala i smanjila kazne)<br />
usvojen i amandman SRS-a, kojim<br />
se uki<strong>da</strong> obavezan depozit za os<strong>ni</strong>vanje<br />
medija i zabrana ra<strong>da</strong> medija<br />
u slučaju blokade računa duže od<br />
90 <strong>da</strong>na. Zakon o informisanju podržali<br />
su Demokratska stranka, G17<br />
plus, Partija ujedinje<strong>ni</strong>h penzionera<br />
Srbije, posla<strong>ni</strong>čki klub manjina sa<br />
izuzetkom Rize Halimija, posla<strong>ni</strong>ci<br />
Vla<strong>da</strong>n Batić (kas<strong><strong>ni</strong>je</strong> se ispostavilo<br />
<strong>da</strong> Batić ipak <strong><strong>ni</strong>je</strong>) i Jovan Damjanović,<br />
a većinu je, umesto SPS-a –<br />
ova partija je deo vla<strong>da</strong>juće koalicije,<br />
ali je bila uzdržana - obezbedila<br />
opoziciona Liberalno demokratska<br />
partija (bez Vesne Pešić i Žarka Koraća),<br />
koja je pre mesec <strong>da</strong>na još<br />
objašnjavala <strong>da</strong> je zakon toliko loš<br />
<strong>da</strong> se ne može popraviti. Sa<strong>da</strong>, međutim,<br />
šef posla<strong>ni</strong>čkog kluba Liberalno<br />
demokratske partije Čedomir<br />
Jovanović kaže <strong>da</strong> je za njegovu<br />
stranku najvaž<strong>ni</strong>ja strategija koja je<br />
dogovorena sa NUNS-om, OEBSom<br />
i Vladom Srbije, koja će „dovesti<br />
do potpune reforme medijskog zakono<strong>da</strong>vstva“...<br />
Jovanović je rekao i <strong>da</strong> amandma<strong>ni</strong><br />
na kojima su insistirali, menjaju<br />
karakter zakona i do<strong>da</strong>o <strong>da</strong> se<br />
pre svega radilo o pitanju evropske<br />
budućnosti zemlje i orijentacije našeg<br />
društva.<br />
Predsed<strong>ni</strong>k Srbije Boris Tadić<br />
je 31. avgusta potpisao Zakon o<br />
izmenama Zakona o javnom informisanju,<br />
koji je usvojila Skupština<br />
Srbije.<br />
Tako je usvojen ovaj zakon koji<br />
po mišljenju većine strukov<strong>ni</strong>h orga<strong>ni</strong>zacija<br />
i stručnjaka ne uvodi red<br />
u medijsku sferu, već kažnjava novinare,<br />
ured<strong>ni</strong>ke i vlas<strong>ni</strong>ke medija, i<br />
uči ih <strong>da</strong> pribegnu autocenzuri i koječemu<br />
još.<br />
Inače, u toku zase<strong>da</strong>nja parlamenta<br />
oko 50 članova Udruženja<br />
novinara Srbije i medijskih stručnjaka<br />
okupilo se na Trgu Nikole Pašića,<br />
protestujući protiv usvajanja<br />
izmena Zakona o javnom informisanju.<br />
Predsed<strong>ni</strong>ca UNS-a Ljiljana<br />
Smajlović rekla je <strong>da</strong> je zakon antievropski<br />
i antiustavan. Ona je kazala<br />
<strong>da</strong> će UNS tražiti od Ustavnog<br />
su<strong>da</strong> <strong>da</strong> se izjas<strong>ni</strong> o ustavnosti zakona,<br />
kao i <strong>da</strong> će uputiti predstavku<br />
Evropskom sudu za ljudska prava.<br />
Sa druge strane, u Nezavisnom<br />
udruženju novinara Srbije kažu<br />
<strong>da</strong> su zadovolj<strong>ni</strong> što su dva od tri<br />
amandmana koje je ovo udruženje<br />
prepoznalo kao kvalitetna, usvojena.<br />
Sporan ostaje neusvoje<strong>ni</strong><br />
amandman koji reguliše registar<br />
štampa<strong>ni</strong>h medija.<br />
Nakon usvajanja zakona NUNS<br />
je iz<strong>da</strong>o saopštenje u kojem poziva<br />
nadležne organe <strong>da</strong> „odgovorno i<br />
neselektivno primenjuju novousvojene<br />
izmene i dopune Zakona o<br />
javnom informisanju, a vlast <strong>da</strong> bez<br />
zastoja predloži, usvoji i potom u<br />
optimalnom roku kreira i sprovede<br />
obećanu medijsku strategiju i reformu<br />
medijskog zakono<strong>da</strong>vstva.<br />
NUNS poziva predlagače <strong>da</strong> usvojene<br />
izmene i dopune Zakona hitno<br />
upute na ekspertizu odgovarajućim<br />
međunarod<strong>ni</strong>m institucijama i <strong>da</strong><br />
kroz najavljenu reformu medijskog<br />
zakono<strong>da</strong>vstva otklone nedostatke,<br />
pre svega restriktivnost odredbe<br />
o obaveznom upisu glasila u registar.<br />
Iako je tokom iznuđene javne<br />
rasprave, vođene paralelno sa<br />
skupštinskim postupkom, predlog<br />
izmena i dopuna u značajnoj meri<br />
popravljen prihvatanjem prime<strong>da</strong>ba<br />
stručne javnosti i posla<strong>ni</strong>čkih amandmana,<br />
NUNS još jednom izražava<br />
nezadovoljstvo zbog nepotrebne<br />
hitnosti postupka i netransparentnosti<br />
u donošenju zakonskih izmena“,<br />
navodi se u saopštenju NUNS-a.<br />
Ovo udruženje je upozorilo Mi<strong>ni</strong>starstvo<br />
kulture, Vladu i Skupštinu<br />
<strong>da</strong> najavljenu medijsku strategiju i<br />
reformu ne mogu predlagati i usvajati<br />
bez konsultacija sa stručnom<br />
javnošću, medijima i njihovim udruženjima.<br />
Nezavisno društvo novinara<br />
Vojvodine zatražilo je od vlasti<br />
u Srbiji <strong>da</strong> ispu<strong>ni</strong> obećanje i izvrši<br />
potpunu reformu medijskog zakono<strong>da</strong>vstva,<br />
uključujući i donošenje<br />
hit<strong>ni</strong>h izmena usvojenog Zakona o<br />
informisanju. „Izmene Zakona o informisanju<br />
neće doneti <strong>ni</strong>šta dobro<br />
medijima, a posebno o<strong>ni</strong>m malobroj<strong>ni</strong>m<br />
medijima koji još uvek imaju<br />
nezavisnu uređivačku politiku i<br />
drže se profesional<strong>ni</strong>h i novinarskih<br />
principa“ navodi se u saopštenju te<br />
medijske orga<strong>ni</strong>zacije.<br />
NDNV je skrenuo pažnju <strong>da</strong><br />
mediji postoje i izvan Beogra<strong>da</strong> i <strong>da</strong><br />
su ti mediji najčešće na meti lokal<strong>ni</strong>h<br />
moć<strong>ni</strong>ka, zbog čega NDNV navodi<br />
<strong>da</strong> postoji bojazan <strong>da</strong> će ionako<br />
veliki broj tužbi protiv lokal<strong>ni</strong>h i<br />
regional<strong>ni</strong>h medija „sa<strong>da</strong> drastično<br />
uvećati sa ciljem <strong>da</strong> se neposluš<strong>ni</strong><br />
mediji jednom za svag<strong>da</strong> ućutkaju.“<br />
(...) „Ponavljamo stav <strong>da</strong> NDNV ne<br />
podržava rad takozva<strong>ni</strong>h beogradskih<br />
tabloi<strong>da</strong>, među kojima ima i<br />
o<strong>ni</strong>h koji uopšte <strong>ni</strong>su mediji, nego<br />
glasila različitih centara moći. Međutim,<br />
smatramo <strong>da</strong>, ukoliko je vlasti<br />
bila želja <strong>da</strong> upristoji medijsku<br />
scenu, to je <strong>mogla</strong> uči<strong>ni</strong>ti i primenom<br />
važećih zakona, a ne donošenjem<br />
izmene Zakona o informisanju“,<br />
piše u saopštenju.<br />
Pokretač listova Kurir i Glas javnosti<br />
Radisav Rodić zatražio je od<br />
Tadića <strong>da</strong> „zaustavi“ usvajanje izmena<br />
Zakona o javnom informisanju<br />
jer su one, kako je naveo, uperene<br />
protiv njega lično i „njegovih“<br />
novinara.<br />
Priredila: K.D.F.<br />
IZMEĐU DVA BROJA<br />
PROSLAVA DANA NOVOG SELA<br />
Živimo zajedno<br />
DAN NOVOG SELA, pod sloganom<br />
„Živimo zajedno - Együtt élünk“,<br />
četvrti put zaredom proslavljen je<br />
Gužva oko kotlića<br />
u subotu u prisustvu više stotina<br />
građana, među kojima su bili i predstav<strong>ni</strong>ci<br />
lokalne samouprave.<br />
U orga<strong>ni</strong>zaciji Mesne zajed<strong>ni</strong>ce<br />
Bratstvo jedinstvo Bečej (III MZ)<br />
održana su sportska takmičenja, takmičenje<br />
u kuvanju gulaša, priređen<br />
je kultur<strong>ni</strong> i zabav<strong>ni</strong> program i za to<br />
je iz opštinskog budžeta izdvojeno<br />
90.000 dinara.<br />
Dešavanja su počela u petak,<br />
u popodnev<strong>ni</strong>m satima, tur<strong>ni</strong>rom u<br />
malom fudbalu. Na sportskom terenu<br />
u centru Novog sela, snage<br />
su odmerile četiri ekipe. Skoro sve<br />
utakmice su završene nereše<strong>ni</strong>m<br />
rezultatom i penalima, pa je i u finalnom<br />
delu spretnost u izvođenju<br />
penala bila presudna. Pobed<strong>ni</strong>k<br />
tur<strong>ni</strong>ra je ekipa „Monca“, kojoj je<br />
Vožnja koja zaustavlja <strong>da</strong>h<br />
Vratolomije i u Holivudu<br />
Čaba Erdeš je pre nastupa rekao<br />
<strong>da</strong> je to samo je<strong>da</strong>n kratak deo<br />
njegove tačke kojom je postigao<br />
svetski rekord. Šesnaest godina je<br />
kaskader, a ovim sportom se bavi<br />
13 godina i ima tri titule Mađarske,<br />
tri međunarodne nagrade i dva svetska<br />
rekor<strong>da</strong>. Na pitanje otkud interesovanje<br />
za tako opasnu sportsku<br />
disciplinu, Erdeš je odgovorio <strong>da</strong> su<br />
ga od detinjstva privlačili ekstrem<strong>ni</strong><br />
sportovi, voleo je <strong>da</strong> gle<strong>da</strong> opasne<br />
scene u filmovima i zato se počeo<br />
baviti kaskaderstvom. „Imao sam<br />
prilike <strong>da</strong> radim razne stvari kao što<br />
FOTO: LJ.M.<br />
pripao pehar i 8.000 dinara, drugo<br />
mesto je osvojila ekipa „Fortuna“<br />
HK Bečej, trećeplasirana je ekipa<br />
SUR „Ljubica“, a četvrto mesto je<br />
zauzela ekipa „Tornado“.<br />
Sportsko takmičenje je nastavljeno<br />
u subotu u Bačkom Gradištu,<br />
u Sportskom centru „Đorđe Tapavica<br />
Džoja“, gde se se<strong>da</strong>m ekipa iz<br />
Temerina, Bačkog Gradišta i Bečeja<br />
nadmetalo u kuglanju. Prvo mesto i<br />
pehar osvojio je Kuglaški klub Bečej<br />
penzioneri I, drugoplasirana je<br />
bila ekipa „Agromiks“ III MZ pio<strong>ni</strong>ri,<br />
a treće mesto pripalo je Kuglaškom<br />
klubu Bečej penzioneri II.<br />
Istog <strong>da</strong>na, već od 15 časova,<br />
u centru Novog sela nastupio je duvački<br />
orkestar „DVD Bečej“, ka<strong>da</strong><br />
su počele i pripreme za takmičenje<br />
u kuvanju svinjskog gulaša. Nadmetanje<br />
je okupilo 15 ekipa koje su,<br />
kako se većina izjas<strong>ni</strong>la, bile tamo<br />
prvenstveno radi druženja i smatrali<br />
su <strong>da</strong> su svi pobed<strong>ni</strong>ci - jer <strong><strong>ni</strong>je</strong><strong>da</strong>n<br />
gulaš ne može biti loš. Iako je ove<br />
godine bilo manje takmičara (prošle<br />
godine ih je bilo 22), to <strong><strong>ni</strong>je</strong> olakšalo<br />
za<strong>da</strong>tak žiriju <strong>da</strong> oseti <strong>ni</strong>janse i<br />
o<strong>da</strong>bere najukus<strong>ni</strong>ji gulaš. Pobed<strong>ni</strong>čki<br />
gulaš je pripremila ekipa „Galik<br />
i kompa<strong>ni</strong>ja“, Laslo Galik, Ištvan<br />
Bartus, Dejan Milinkov i Ivan Mišić,<br />
koji su rekli <strong>da</strong> za dobar gulaš treba<br />
imati dobrog kuvara.<br />
Drugo mesto je osvojila ekipa<br />
SUR „Novo selo“, a trećeplasirana<br />
je bila Timea Kuljak iz Mađarske.<br />
Dok se prijatan miris iz kotlića<br />
širio unaokolo, a takmičarske ekipe<br />
su se družile uz muziku sa razglasa,<br />
pažnju posetilaca privukao je defile<br />
nekoliko stotina motorista i „street<br />
fight“ u okviru kojeg je glavnu ulogu<br />
imao gost iz Mađarske, Čaba Erdeš,<br />
evropski prvak u ovoj discipli<strong>ni</strong>.<br />
Dok je izvodio razne vratolomije<br />
na moćnom dvotočkašu, mnogima<br />
Moto susret<br />
Ovog viken<strong>da</strong> je u Bečeju održan<br />
drugi Međunarod<strong>ni</strong> moto susret<br />
u orga<strong>ni</strong>zaciji Moto kluba „Black<br />
Dog“ iz Bečeja. Oko 600 dvotočkaša<br />
iz pedesetak klubova iz Austrije,<br />
Mađarske, Rumu<strong><strong>ni</strong>je</strong>, Hrvatske, Republike<br />
Srpske, Bosne i Hercegovine<br />
i Srbije je bilo locirano u kampu<br />
pored termalnog bazena. Moto susret<br />
je trajao tri <strong>da</strong>na tokom kojih je<br />
orga<strong>ni</strong>zator za učes<strong>ni</strong>ke pripremio<br />
raznovrstan program, ali i paprikaš,<br />
„bajkerski“ pasulj u kotliću, domaće<br />
čvarke, a sve uz muziku tamburaškog<br />
orkestra „Dukat“ iz Srbobrana.<br />
Za noć<strong>ni</strong> provod bile su pripremljene<br />
dve bine sa kojih se širila rok<br />
i disko muzika, koncerte su održali<br />
„Kriz<strong>ni</strong> štab“, „Melmac riders“, „Cold<br />
shot“, „Bijelo dugme“ (tribute). Žestoki<br />
momci su se naravno baškarili<br />
u termalnom bazenu, a bilo je i tombole<br />
i striptiza. U subotu su učes<strong>ni</strong>ci<br />
moto susreta priredili defile i „street<br />
fight“ na dve lokacije, u centru gra<strong>da</strong><br />
i u centru Novog sela, na zadovoljstvo<br />
svih znatiželj<strong>ni</strong>ka i ljubitelja<br />
snaž<strong>ni</strong>h mašina, a u večernjim satima,<br />
posle letnjeg pljuska, dvočasov<strong>ni</strong><br />
nastup grupe „Bijelo dugme“<br />
razdrmao je do maksimuma raspoloženu<br />
publiku.<br />
se ledila krv u žilama, a oduševljenje<br />
publike je izazvao vožnjom na<br />
jednom točku sa neprovidnom platnenom<br />
kesom na glavi.<br />
Proslava je nastavljena nastupom<br />
ples<strong>ni</strong>h grupa MKD „Petefi<br />
Šandor“, „Oriona“ i škole „Šamu<br />
Mihalj“. Potom su publiku pozdravili<br />
Laslo Nemeš, predsed<strong>ni</strong>k Saveta III<br />
MZ i Peter Knezi, predsed<strong>ni</strong>k opštine<br />
Bečej koji je uručio pehare, me<strong>da</strong>lje<br />
i diplome prvoplasira<strong>ni</strong>m ekipama<br />
na takmičenjima.<br />
Ostatak večeri posetioci su<br />
proveli uz muziku orkestra „Ludvig“,<br />
piće i pasulj iz kotlića koji su<br />
pripremili članovi Mesne zajed<strong>ni</strong>ce,<br />
Šandor Kasaš i Andraš Ra<strong>da</strong>, dok<br />
se mnoštvo mališana zabavljalo na<br />
dečjem igralištu, sladilo šećernom<br />
vunom i drugim poslasticama koje<br />
su se pro<strong>da</strong>vale na štandovima privat<strong>ni</strong>h<br />
kolačarskih radio<strong>ni</strong>ca.<br />
LJ.M.<br />
su uskakanje kroz prozor na motoru<br />
ili skakanje s krova. U Holivudu sam<br />
prošle godine s<strong>ni</strong>mao scenu tuče u<br />
otvorenom helikopteru na visi<strong>ni</strong> od<br />
nekoliko stotina metara, a <strong>ni</strong>sam bio<br />
vezan. I ovaj sport podiže adrenalin,<br />
a pored toga mi omogućuje dinamičan<br />
život. Svakog viken<strong>da</strong> nastupam<br />
sa ekipom negde po Evropi i<br />
vrlo često gostujemo u Srbiji“, rekao<br />
je Erdeš i do<strong>da</strong>o <strong>da</strong> će se opas<strong>ni</strong>m<br />
sportovima baviti dok god mu zdravlje<br />
to bude dozvoljavalo i dok u sebi<br />
oseća izazov.<br />
B.M.
IZMEĐU DVA BROJA<br />
POČELA JE ŠKOLA<br />
Svečanost za prvake<br />
Prijem prvaka<br />
PROBLEM oko upisa četrnaestoro<br />
prijavljene dece iz<br />
romskih porodica - koja <strong>ni</strong>su<br />
pohađala priprem<strong>ni</strong> predškolski<br />
program - u osnovnu<br />
školu u Bačkom Petrovom<br />
Selu, prema rečima direktora<br />
Ferenca Beretke za sa<strong>da</strong> je<br />
rešen dogovorom.<br />
On je rekao <strong>da</strong> su od savet<strong>ni</strong>ka<br />
iz Školske uprave u<br />
Novom Sadu dobili preporuku,<br />
s obzirom na to <strong>da</strong> ne<br />
ŠKOLSKA GODINA je zva<strong>ni</strong>čno<br />
počela u utorak, ali je<br />
za đake prvake u veći<strong>ni</strong> škola<br />
u ponedeljak priređen sveča<strong>ni</strong><br />
prijem. Za buduće đake<br />
škole „Zdravko Gložanski“ i<br />
postoji dovoljan broj dece za<br />
otvaranje trećeg odeljenja<br />
na mađarskom jeziku u školi<br />
„Šamu Mihalj“ u Bačkom<br />
Petrovom Selu, <strong>da</strong> sačekaju<br />
i vide <strong>da</strong> li će ta deca zaista i<br />
krenuti u školu.<br />
Ukoliko se u školskim<br />
klupama pojavi ukupno 63<br />
prvaka (zajedno sa decom iz<br />
romskih porodica), dobiće se<br />
dozvola za otvaranje još jednog<br />
odeljenja, u suprotnom<br />
deca će se raspodeliti u postojeća<br />
odeljenja.<br />
„Do sa<strong>da</strong> se javilo samo<br />
njih troje-četvoro. S obzirom<br />
<strong>da</strong> se radi o deci iz romskih<br />
porodica koja su prilično neodgovorna<br />
po tom pitanju,<br />
ovih <strong>da</strong>na će se u rešavanje<br />
problema uključiti i Angela<br />
Slav<strong>ni</strong>ć, koordinatorka<br />
za romska pitanja u opšti<strong>ni</strong><br />
Bečej, kako bismo obišli te<br />
porodice i pozvali <strong>da</strong> decu<br />
njihove roditelje, uče<strong>ni</strong>ci <strong>ni</strong>žih<br />
razre<strong>da</strong> su u velikoj sali<br />
Gradskog pozorišta izveli lutkarsku<br />
predstavu i nekoliko<br />
muzičkih tačaka. Potom su<br />
učiteljice svoje prvake odvele<br />
u učio<strong>ni</strong>ce gde su im uruče<strong>ni</strong><br />
simbolič<strong>ni</strong> poklo<strong>ni</strong> i besplat<strong>ni</strong><br />
kompleti udžbe<strong>ni</strong>ka, koje<br />
je država po prvi put obezbedila<br />
za oko 80.000 đaka u<br />
Srbiji koji ove godine kreću u<br />
školu.<br />
I budući đaci u školi „Sever<br />
Đurkić“ su u holu škole<br />
imali sveča<strong>ni</strong> prijem, gde su<br />
uče<strong>ni</strong>ci <strong>ni</strong>žih razre<strong>da</strong> odigrali<br />
predstavu na srpskom i mađarskom<br />
jeziku uz pesmu i<br />
muziku, a nakon slatke zakuske<br />
usledilo je upoznavanje<br />
sa učiteljicom i učio<strong>ni</strong>com.<br />
Prvake u školama na teritoriji<br />
opštine posetili su i predstav<strong>ni</strong>ci<br />
lokalne vlasti, koji su<br />
im prvog <strong>da</strong>na školske godine<br />
uručili poklone. Deca su<br />
dobila knjige i, zarad veće<br />
bezbednosti u saobraćaju,<br />
fluorescentne narukvice i prsluke.<br />
LJ.M.<br />
ŠKOLA „ŠAMU MIHALJ“ U BAČKOM PETROVOM SELU<br />
Otvara se još jedno odeljenje?<br />
dovedu u školu. Pokušaćemo,<br />
bar onu decu koja su ispod<br />
se<strong>da</strong>m i po godina, <strong>da</strong><br />
usmerimo prvo na pohađanje<br />
pripremnog predškolskog<br />
programa <strong>da</strong> bismo kas<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
mogli <strong>da</strong> ih upišemo u prvi<br />
razred, jer po zakonu obavezno<br />
školovanje počinje već<br />
od tog pripremnog odeljenja<br />
u vrtiću, a ne od upisa u prvi<br />
razred“, rekao je Beretka.<br />
LJ.M.<br />
JP VODOKANAL<br />
Vodosnabdevanje naselje<strong>ni</strong>h<br />
mesta delimično preuzeto<br />
Žolt Galus<br />
JAVNO PREDUZEĆE Vodokanal<br />
1. septembra trebalo<br />
je <strong>da</strong> preuzme staranje o<br />
vodosnabdevanju u Bačkom<br />
Gradištu i Bačkom Petrovom<br />
Selu. Prema rečima Žolta<br />
Galusa, direktora Vodokanala,<br />
to se i desilo ali ne u punoj<br />
meri. Naime, stručne službe<br />
ovog preduzeća izlaze na<br />
teren u slučaju kvarova na<br />
mreži, a potpuno staranje o<br />
FOTO: S.M.<br />
vodosnabdevanju u ova dva<br />
naseljena mesta trebalo bi <strong>da</strong><br />
usledi posle donošenja odluke<br />
u Skupšti<strong>ni</strong> opštine Bečej<br />
o vodosnabdevanju, i posle<br />
potpisivanja ugovora između<br />
potrošača i Vodokanala.<br />
„Tek ka<strong>da</strong> se ispoštuju ti<br />
koraci možemo punopravno<br />
<strong>da</strong> se bavimo delatnošću<br />
vodosnabdevanja u Bačkom<br />
Gradištu i Bačkom Petrovom<br />
Selu, <strong>da</strong> održavamo mrežu,<br />
edukujemo potrošače, naplaćujemo<br />
isporučenu vodu, tužimo<br />
neplatiše ili ih isključujemo<br />
sa mreže. Skupština bi u<br />
septembru trebala <strong>da</strong> donese<br />
novu odluku o vodosnabdevanju<br />
kojom će biti sve precizirano.<br />
Potpisivanju ugovora<br />
sa potrošačima pristupićemo<br />
odmah, pa bi kompletno staranje<br />
o vodosnabdevanju u<br />
ta dva naseljena mesta trebalo<br />
<strong>da</strong> preuzmemo u oktobru“,<br />
rekao je Galus.<br />
U Vo<strong>da</strong>kanalu je u ponedeljak<br />
održan sastanak<br />
sa predstav<strong>ni</strong>cima mes<strong>ni</strong>h<br />
zajed<strong>ni</strong>ca Bačko Gradište i<br />
„8. oktobar“ (Bačko Petrovo<br />
Selo). Ta<strong>da</strong> je napravljen zapis<strong>ni</strong>k<br />
o stanju objekata, presek<br />
poslednjeg obračunskog<br />
perio<strong>da</strong> i potraživanja mes<strong>ni</strong>h<br />
zajed<strong>ni</strong>ca za isporučenu<br />
vodu. Potraživanja mesne<br />
zajed<strong>ni</strong>ce u Bačkom Petrovom<br />
Selu su oko četiri miliona,<br />
a u Bačkom Gradištu oko<br />
osam miliona dinara.<br />
„Prethodne dugove, napravljene<br />
do 31. avgusta,<br />
moraju servisirati mesne zajed<strong>ni</strong>ce,<br />
a mi ’nastupamo’ od<br />
1. septembra. Pred nama je<br />
težak period u kome ćemo<br />
morati <strong>da</strong> radimo na edukaciji<br />
FOTO: LJ.M.<br />
Vodomeri<br />
Ekipe Vodokanala su<br />
<strong>kraj</strong>em avgusta očitavale<br />
vodomere u Bačkom Gradištu.<br />
Tokom četiri <strong>da</strong>na rad<strong>ni</strong>ci<br />
ovog preduzeća „obišli“<br />
su oko 85 procenata vodomera,<br />
od 2.288 moglo se<br />
očitati samo 1.335. Od očita<strong>ni</strong>h<br />
vodomera tek pri narednom<br />
„čitanju“ znaće se<br />
koji su isprav<strong>ni</strong>, a koji ne. U<br />
Bačkom Gradištu ima i 120<br />
domaćinstava bez vodomera<br />
koja su direktno priključena<br />
na mrežu.<br />
U Bačkom Petrovom<br />
Selu ima samo 120 vodomera,<br />
i Vodokanal bi, ka<strong>da</strong><br />
u punoj meri preuzme staranje<br />
o vodosnabdevanju u<br />
ovim naselje<strong>ni</strong>m mestima,<br />
trebalo <strong>da</strong> obezbedi nedostajuće<br />
vodomere.<br />
Koliko će koštati njihovo<br />
ugrađivanje, u Vodokanalu<br />
<strong>ni</strong>su znali tačno <strong>da</strong> procene,<br />
a sve će biti jas<strong><strong>ni</strong>je</strong> ka<strong>da</strong><br />
počne akcija.<br />
potrošača vode u naselje<strong>ni</strong>m<br />
mestima. Naš za<strong>da</strong>tak <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
samo naplata vode, nego i<br />
stvaranje boljih uslova vodosnabdevanja<br />
i u kvantitativnom<br />
i u kvalitativnom smislu.<br />
Ka<strong>da</strong> potrošači vide poboljšanja,<br />
svakako će biti volj<strong>ni</strong><br />
<strong>da</strong> plate više i <strong>da</strong> to čine redovno.<br />
Ako ipak bude određe<strong>ni</strong>h<br />
problema, isključenje<br />
neplatiša sa mreže će sigurno<br />
biti jedna od poslednjih<br />
mera prema potrošačima“,<br />
rekao je Galus. S.M.<br />
ŠKOLE U BEČEJU<br />
Neće biti<br />
štrajka<br />
IAKO SU predstav<strong>ni</strong>ci sindikal<strong>ni</strong>h<br />
orga<strong>ni</strong>zacija obrazovanja<br />
nakon razgovora sa<br />
mi<strong>ni</strong>strom prosvete odložili<br />
štrajk najavljen za 1. septembar,<br />
još uvek stoji upozorenje<br />
<strong>da</strong> će, ako se do <strong>kraj</strong>a nedelje<br />
ne isplate julske zarade,<br />
prosvetari od 7. septembra<br />
stupiti u štrajk. U bečejskim<br />
SMENA DIREKTORA<br />
Revizija u<br />
Potisju<br />
NEDAVNO JE došlo do promene<br />
u komunalnoj firmi Potisje<br />
d.o.o. čiji su vlas<strong>ni</strong>ci opština<br />
Bečej (51 posto) i firma<br />
„Aliska terra“ (49 posto) iz<br />
Seksar<strong>da</strong>.<br />
Umesto direktora Lasla<br />
Kiralja, koji je, uz saglasnost<br />
lokalnog parlamenta,<br />
postavljen prošle godine, odne<strong>da</strong>vno<br />
ovo preduzeće vodi<br />
novi direktor, Mikloš Kevari<br />
iz Seksar<strong>da</strong>. Odluku o tome<br />
donela je skupština os<strong>ni</strong>vača<br />
firme – predstav<strong>ni</strong>k opštine<br />
i predstav<strong>ni</strong>k „Aliska terre“.<br />
Predstav<strong>ni</strong>k opštine je Peter<br />
Knezi, a predstav<strong>ni</strong>k drugog<br />
os<strong>ni</strong>vača je direktorica „Aliska<br />
terre“.<br />
Knezi <strong><strong>ni</strong>je</strong> mogao <strong>da</strong> odgovori<br />
na pitanje <strong>da</strong> li su isti<strong>ni</strong>te<br />
informacije o tome <strong>da</strong><br />
je novi direktor u stvari osoba<br />
u penziji. „Ne znam <strong>da</strong> li<br />
je u penziji, mi smo prihvatili<br />
predlog ’Aliska terre’, jer je<br />
po statutu firme njihovo pravo<br />
<strong>da</strong> <strong>da</strong>ju predlog o tome<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 3<br />
školama kažu <strong>da</strong> im raču<strong>ni</strong><br />
<strong>ni</strong>su <strong>ni</strong> bili blokira<strong>ni</strong>, <strong>da</strong> su im<br />
julske plate isplaćene i <strong>da</strong> je<br />
plaćen deo najhit<strong>ni</strong>jih dugovanja<br />
za komunalne usluge,<br />
tako <strong>da</strong> su o<strong>ni</strong> sprem<strong>ni</strong> <strong>da</strong><br />
nastavu izvode redovno po<br />
planu i programu, te štrajka u<br />
Bečeju neće biti.<br />
LJ.M.<br />
SEDNICA SO BEČEJ SREDINOM MESECA<br />
Uskoro<br />
licitacija<br />
NA SEDNICI Skupštine opštine<br />
koja bi trebala <strong>da</strong> se<br />
održi najkas<strong><strong>ni</strong>je</strong> do sredine<br />
septembra, najvaž<strong>ni</strong>ja tačka<br />
dnevnog re<strong>da</strong> odnosiće se<br />
na <strong>da</strong>vanje državne zemlje<br />
u zakup na teritoriji opštine<br />
– treba <strong>da</strong> se donese odluka<br />
<strong>da</strong> predsed<strong>ni</strong>k opštine raspisuje<br />
licitaciju za <strong>da</strong>vanje u<br />
zakup i <strong>da</strong> se formira komisija<br />
nadležna za sprovođenje<br />
javnog nadmetanja.<br />
Lokal<strong>ni</strong> posla<strong>ni</strong>ci trebalo<br />
bi <strong>da</strong> donesu odluku i o kreditnom<br />
zaduženju opštine do<br />
120 miliona dinara, a verovatno<br />
će prome<strong>ni</strong>ti i ne<strong>da</strong>vno<br />
usvojenu odluku o lokal<strong>ni</strong>m<br />
komunal<strong>ni</strong>m taksama. Naime,<br />
odluka kojom su lokalne<br />
takse povećane od 80 do<br />
500 posto, izazvala je nezadovoljstvo<br />
preduzet<strong>ni</strong>ka, te<br />
će lokal<strong>ni</strong> parlament verovatno<br />
odlučiti <strong>da</strong> se primena ove<br />
odluke prolongira do 1. januara<br />
2010. godine, a sigurno<br />
je <strong>da</strong> će i neki iznosi biti promenje<strong>ni</strong>.<br />
To znači <strong>da</strong> će preduzet<strong>ni</strong>ci<br />
koji su već dobili rešenja<br />
o plaćanju novih taksi,<br />
biti obavešte<strong>ni</strong> <strong>da</strong> ne treba<br />
<strong>da</strong> plate poveća<strong>ni</strong> iznos, već<br />
samo taksu koja se nalazi na<br />
rešenju koje su dobili početkom<br />
godine.<br />
Rebalans opštinskog budžeta<br />
neće biti na dnevnom<br />
redu ove sed<strong>ni</strong>ce, već sledeće,<br />
koja će se održati <strong>kraj</strong>em<br />
septembra. Očekuje se asimetrično<br />
smanjenje budžetskih<br />
stavki za oko 30 procenata.<br />
Za sa<strong>da</strong> se ne zna <strong>da</strong> li<br />
će lokal<strong>ni</strong> posla<strong>ni</strong>ci glasati i<br />
o sme<strong>ni</strong> i imenovanju člana<br />
Opštinskog veća, jer zahtev<br />
o tome do 2. septembra<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> upućen Skupšti<strong>ni</strong> opštine.<br />
Naime, u stranci „Kao<br />
jedna kuća“ ne<strong>da</strong>vno je došlo<br />
do promena, smenjen je<br />
predsed<strong>ni</strong>k varoškog odbora<br />
Endre Sabo, koji je član Opštinskog<br />
veća, te će, kako se<br />
očekuje, i po ovom pitanju<br />
doći do promene. Umesto<br />
Saboa član opštinske vlade<br />
verovatno će biti novi predsed<strong>ni</strong>k<br />
„Kuće“ Radomir Jelić.<br />
K.D.F.<br />
koga žele za direktora preduzeća“.<br />
Upitan <strong>da</strong> li ima informacija<br />
o tome <strong>da</strong> revizorski odbor<br />
Potisja – Slobo<strong>da</strong>n Zlokolica<br />
i Šandor Pal – vrše reviziju<br />
registracije i poslovanja firme,<br />
Knezi je odgovorio: „Čuo<br />
sam <strong>da</strong> su se pojavili tamo,<br />
ali <strong>ni</strong>su radili svoj posao nego<br />
su se interesovali <strong>da</strong> li je zako<strong>ni</strong>ta<br />
registracija firme“.<br />
S druge strane, po nezva<strong>ni</strong>č<strong>ni</strong>m<br />
informacijama, revizori<br />
su završili posao u Potisju<br />
- ispitivanje zako<strong>ni</strong>tosti os<strong>ni</strong>vanja<br />
i ra<strong>da</strong> firme - i uskoro<br />
će izveštaj uputiti Skupšti<strong>ni</strong><br />
opštine.<br />
Firma Potisje od prošle<br />
godine gazduje smećem na<br />
teritoriji gra<strong>da</strong> Bečeja i u naselje<strong>ni</strong>m<br />
mestima, ali nadlež<strong>ni</strong><br />
ovog preduzeća još uvek<br />
<strong>ni</strong>su ispu<strong>ni</strong>li svoja obećanja<br />
o tome <strong>da</strong> će domaćinstvima<br />
podeliti u<strong>ni</strong>formisane kante<br />
za smeće.<br />
K.D.F.
4<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
ŠTA ĆE BITI SA SIROMAŠNIMA?<br />
Još nema SOS<br />
pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ce<br />
MADA JE predsed<strong>ni</strong>k opštine<br />
Peter Knezi još u aprilu<br />
najavio <strong>da</strong> će SOS pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ca<br />
u Bečeju biti otvorena verovatno<br />
u maju, to se do <strong>da</strong>nas<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> desilo.<br />
Knezi je izjavio <strong>da</strong> je taj<br />
projekat bio u zastoju, ali je<br />
sa<strong>da</strong> ponovo aktuelan.<br />
Tom problematikom se<br />
bavi zame<strong>ni</strong>k predsed<strong>ni</strong>ka<br />
opštine Budislav Medurić,<br />
koji je rekao <strong>da</strong> su prostorije<br />
buduće SOS pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ce<br />
u neka<strong>da</strong>šnjoj U<strong>ni</strong>verzalovoj<br />
pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ci preko puta stražnjeg<br />
ulaza u školu „Petefi<br />
Šandor“ u ulici Nikole Tesle<br />
okrečene, a sa<strong>da</strong> je red na<br />
Gradskoj pekari, koja je nosilac<br />
projekta, <strong>da</strong> opremi pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>cu.<br />
Podsetimo, ideja o otvaranju<br />
SOS pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ce potekla<br />
je iz Gradske pekare, a<br />
plan je <strong>da</strong> će u ovoj pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ci<br />
pro<strong>da</strong>vati svoje pekarske<br />
proizvode i druge namir<strong>ni</strong>ce<br />
- mleko i mleč<strong>ni</strong> proizvodi,<br />
meso, ulje, brašno, šećer, so,<br />
začine - a proizvode će <strong>da</strong>ti i<br />
firma Sojaprotein, a verovatno<br />
i PIK „Bečej“.<br />
Sa<strong>da</strong> u Centru za socijal<strong>ni</strong><br />
rad defi<strong>ni</strong>šu kriterijume<br />
o tome koji će građa<strong>ni</strong> moći<br />
<strong>da</strong> kupuju u SOS pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ci,<br />
a potom sledi izra<strong>da</strong> tzv. socijal<strong>ni</strong>h<br />
karata. SOS pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ca<br />
- gde će socijalno ugrože<strong>ni</strong><br />
građa<strong>ni</strong> kupovati osnovne<br />
namir<strong>ni</strong>ce po znatno <strong>ni</strong>žim<br />
cenama nego u „normal<strong>ni</strong>m“<br />
pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>cama - treba <strong>da</strong><br />
bude otvorena <strong>kraj</strong>em oktobra<br />
ili početkom novembra,<br />
rekao je Medurić.<br />
K.D.F.<br />
VESTI IZ POLICIJE<br />
Poginuo mladi<br />
motorista<br />
NIKOLA DAVID, dvadesetogodišnjak<br />
iz Bačke Topole,<br />
poginuo je u subotu u Bečeju.<br />
On je bio učes<strong>ni</strong>k drugog<br />
međunarodnog susreta Moto<br />
kluba „Blek Dog“ iz Bečeja.<br />
Naime, grupa motorista je u<br />
subotu uveče vozila po kiši,<br />
a Nikola David je, u Zelenoj<br />
ulici, ne<strong>da</strong>leko o zgrade policije,<br />
u 22.50 časova, vozeći<br />
motor „suzuki“ okliznuo i pao.<br />
Prilikom uviđaja oštećena<br />
kaciga je nađena ne<strong>da</strong>leko<br />
od razbijenog motora.<br />
Mladić je zbog povre<strong>da</strong><br />
na glavi preminuo na licu<br />
mesta. Njegovo telo je poslato<br />
na obdukciju kako bi se<br />
utvrdio uzrok nesreće.<br />
Polio ga rakijom<br />
i zapalio<br />
Policijska uprava Novi<br />
Sad saopštila je <strong>da</strong> je bečejska<br />
policija lišila slobode Ištvana<br />
K. (42) iz Bačkog Petrovog<br />
Sela zbog osnovane<br />
sumnje <strong>da</strong> je poči<strong>ni</strong>o krivično<br />
delo teška telesna povre<strong>da</strong>.<br />
Naime, u subotu, u dvorištu<br />
osumnjičenog u Bačkom Petrovom<br />
Selu, Ištvan K. je nakon<br />
kraće rasprave polio Zoltana<br />
K. (27) rakijom i zapalio<br />
mu odeću. Zoltan K. je zadobio<br />
opekotine drugog stepena<br />
u predelu vrata, grudi i ruku.<br />
Ištvan K. je u ponedeljak, uz<br />
krivičnu prijavu, priveden na<br />
saslušanje istražnom sudiji u<br />
Bečeju.<br />
B.M.<br />
DIREKCIJA ZA ROBNE REZERVE<br />
Đubrivo za<br />
pše<strong>ni</strong>cu<br />
REPUBLIČKA DIREKCIJA za<br />
robne rezerve počela je<br />
juče ugovaranje naturalne<br />
robne razmene oko 25.000<br />
tona mineralnog đubriva<br />
FOTO: www.product.globalimporter.net<br />
NPK (15:15:15) za merkantilnu<br />
pše<strong>ni</strong>cu ovogodišnjeg<br />
ro<strong>da</strong> domaće proizvodnje.<br />
Kilogram đubriva NPK vredi<br />
2,61 kilograma pše<strong>ni</strong>ce. U<br />
naturalnoj razme<strong>ni</strong> po ovom<br />
paritetu mogu učestvovati<br />
registrovana poljoprivredna<br />
gazdinstva, zemljorad<strong>ni</strong>čke<br />
zadruge i ovlašće<strong>ni</strong> skladištari<br />
Direkcije za robne rezerve.<br />
Mineralno đubrivo NPK,<br />
u pakovanjima od po 50<br />
kilograma, nalazi se uskladišteno<br />
kod 15 ovlašće<strong>ni</strong>h<br />
skladištara republičke Direkcije<br />
za robne rezerve, a rok<br />
isporuke je tri <strong>da</strong>na od <strong>da</strong>na<br />
dostave ulaz<strong>ni</strong>h dokumenata<br />
od strane ovlašćenog skladištara.<br />
Akcija će trajati dok se<br />
ne razme<strong>ni</strong> predviđena kvota<br />
đubriva.<br />
BM (www.minpolj.<br />
sr.gov.yu)<br />
IAKO LETO još traje, mnogi<br />
se pripremaju za zimu i razmišljaju<br />
kako će se grejati ove<br />
sezone.<br />
Prema rečima vlas<strong>ni</strong>ka<br />
jednog stovarišta u Bečeju,<br />
INFO<br />
NOVI GRIP<br />
Bečejci su pripremlje<strong>ni</strong><br />
Nije bilo veće potražnje<br />
PREMA PREDVIĐANJIMA<br />
Svetske zdravstvene orga<strong>ni</strong>zacije<br />
nared<strong>ni</strong>h meseci će se<br />
ubrzati širenje novog gripa i<br />
očekuje se <strong>da</strong> će novim virusom<br />
(A H1N1) biti zaraženo<br />
oko dve milijarde ljudi. Početak<br />
školske godine i povratak<br />
zaposle<strong>ni</strong>h na posao nakon<br />
godišnjih odmora povećava<br />
mogućnost obolevanja od<br />
novog gripa.<br />
Do 30. avgusta u Srbiji<br />
je virusom A H1N1 inficirano<br />
131 osoba, a pretpostavlja<br />
se <strong>da</strong> će tokom jese<strong>ni</strong> i zime<br />
oboleti oko dva miliona ljudi.<br />
Simptomi kao što su visoka<br />
telesna temperatura, malaksalost,<br />
tegobe s respirator<strong>ni</strong>m<br />
orga<strong>ni</strong>ma će uticati <strong>da</strong> mnogi<br />
izostanu iz škole ili sa radnog<br />
mesta, međutim, prema<br />
izjavi epidemiologa Predraga<br />
Kona, ne očekuje se zatvaranje<br />
škola. On je rekao <strong>da</strong> je<br />
za pravovremeno reagovanje<br />
najvaž<strong><strong>ni</strong>je</strong> praćenje širenja<br />
virusa na osnovu kojeg<br />
bi se eventualno prime<strong>ni</strong>la<br />
takva mera, ali bi najverovat<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
bila lokalnog karaktera.<br />
Iz radne grupe Mi<strong>ni</strong>starstva<br />
zdravlja preporučuju <strong>da</strong> poslo<strong>da</strong>vci<br />
blagovremeno preduzmu<br />
mere i spremno dočekaju<br />
dva-tri u<strong>da</strong>rna talasa<br />
virusa A H1N1 do <strong>kraj</strong>a godine.<br />
To podrazumeva <strong>da</strong> poslo<strong>da</strong>vci<br />
ne tolerišu dolazak<br />
obolelih na posao, jer je to i<br />
u njihovom interesu, <strong>da</strong> reorga<strong>ni</strong>zuju<br />
posao (smanjenje<br />
broja zaposle<strong>ni</strong>h ili zamena),<br />
<strong>da</strong> pripreme zaštitne maske i<br />
rukavice.<br />
SNABDEVANJE OGREVOM<br />
Priprema za zimu - <strong>da</strong> ne bude<br />
iznenađenja<br />
Dovoljno ogreva<br />
potražnja za ogrev<strong>ni</strong>m materijalom<br />
je veća nego prethod<strong>ni</strong>h<br />
godina. „Pouče<strong>ni</strong> iskustvom<br />
od prethodne zime, odnosno<br />
gasnom krizom početkom godine,<br />
i o<strong>ni</strong> građa<strong>ni</strong> koji svoje<br />
U apotekama u Bečeju<br />
snabdevenost zaštit<strong>ni</strong>m maskama<br />
i rukavicama je uobičajena<br />
i do sa<strong>da</strong> <strong><strong>ni</strong>je</strong> bilo<br />
veće potražnje <strong>ni</strong>ti porudžbina<br />
većih količina za firme<br />
ili druge ustanove. Što se<br />
Doma zdravlja tiče, i Gradske<br />
apoteke koja je u sastavu<br />
ove ustanove, prema rečima<br />
direktora Si<strong>ni</strong>še Šijačića, nabavljena<br />
je dovoljna količina<br />
Poljoprivredna berza<br />
FOTO: LJ.M.<br />
FOTO: LJ.M.<br />
neophodnog materijala i zaštitne<br />
opreme za zaposlene<br />
u Domu zdravlja i za građane<br />
u slučaju <strong>da</strong> dođe do nagle<br />
pojave većeg broja obolelih.<br />
„Dom zdravlja je spreman za<br />
eventualnu pojavu naglog širenja<br />
virusa A H1N1 u opšti<strong>ni</strong><br />
Bečej, čak imamo 20 posto<br />
više neophodnog materijala<br />
za takve situacije, oformljene<br />
su ekipe i timovi, sa<strong>ni</strong>teti<br />
su takođe sprem<strong>ni</strong> i njima će<br />
se do bol<strong>ni</strong>ca prenositi samo<br />
životno ugrožena lica, tj. slučajevi<br />
sa teškom kli<strong>ni</strong>čkom<br />
slikom. ’Tamiflu’ vakcine za<br />
sa<strong>da</strong> nemamo, očekujemo<br />
<strong>da</strong> će i to stići, ali se ona primenjuje<br />
samo u određe<strong>ni</strong>m<br />
situacijama. Vakcina protiv<br />
novog gripa prema najavi mi<strong>ni</strong>stra<br />
tek treba <strong>da</strong> se uveze<br />
i način za njenu distribuciju<br />
i upotrebu će odrediti Mi<strong>ni</strong>starstvo<br />
zdravlja“, rekao je<br />
Šijaćić.<br />
Prema nezva<strong>ni</strong>č<strong>ni</strong>m informacijama,<br />
u lokalnoj samoupravi<br />
kriz<strong>ni</strong> štab sprovodi pripreme<br />
o načinu reagovanja<br />
ukoliko i u opšti<strong>ni</strong> Bečej dođe<br />
do pandemije novog gripa.<br />
LJ.M.<br />
domove greju preko Toplane<br />
ili imaju uveden gas, kupuju<br />
ogrevno drvo ili ugalj <strong>da</strong> se<br />
obezbede za svaki slučaj“, rekao<br />
je vlas<strong>ni</strong>k stovarišta.<br />
Kazao je <strong>da</strong> su obezbeđene<br />
dovoljne količine ogreva,<br />
snabdevanje i isporuka<br />
je uredna, ali i <strong>da</strong> se do <strong>kraj</strong>a<br />
godine očekuju problemi<br />
sa snabdevanjem, jer je nabavna<br />
cena ogrevnog drveta<br />
kod „Srbijašume“ poskupela<br />
od 250 do 300 dinara po prostornom<br />
metru, a to se prav<strong>da</strong><br />
poskupljenjem usluga dopremanja<br />
iz šume do asfaltira<strong>ni</strong>h<br />
puteva. Vlas<strong>ni</strong>k stovarišta<br />
naveo je <strong>da</strong> je za oko 30 procenata<br />
porasla potražnja za<br />
ugljem (lig<strong>ni</strong>t) i <strong>da</strong> je isporuka<br />
otežana, a to su potvrdili i drugi<br />
vlas<strong>ni</strong>ci drvara.<br />
Inače, cene su na <strong>ni</strong>vou<br />
prošlogodišnjih i kreću se od<br />
3.500 do 3.750 dinara za kubik<br />
tvrdog drveta (bukva, a u<br />
cenu je uključeno sečenje i<br />
prevoz). Balirano drvo (dva<br />
kubika) se može kupiti za<br />
5.500 i 6.000 dinara. Za tonu<br />
uglja lig<strong>ni</strong>t „kolubara“ treba<br />
platiti od 4.300 do 4.500 dinara<br />
(u cenu je uračunata i<br />
isporuka), sušeno pra<strong>ni</strong> ugalj<br />
„vreoci“ košta 8.600 dinara po<br />
to<strong>ni</strong>, a mrki ugalj iz Crne Gore<br />
od 10.500 do 11.000 dinara.<br />
Za razliku od vlas<strong>ni</strong>ka<br />
stovarišta s kojim smo razgovarali,<br />
vlas<strong>ni</strong>ci drugih drvara<br />
tvrde <strong>da</strong> je potražnja<br />
trenutno manja nego prošle<br />
godine. O<strong>ni</strong> kažu <strong>da</strong> građa<strong>ni</strong><br />
kupuju manje količine ogreva<br />
nego ra<strong><strong>ni</strong>je</strong> i smatraju <strong>da</strong> na to<br />
ima uticaja nelegalna pro<strong>da</strong>ja<br />
ogreva. Napominju <strong>da</strong> se na<br />
takvim mestima često dešava<br />
<strong>da</strong> se meko drvo lipe pro<strong>da</strong>je<br />
kao tvrdo drvo.<br />
LJ.M.
péntekenként<br />
2009. szeptember 4.<br />
új sorogat,<br />
470. szám<br />
A SZERBIAI PARLAMENT MÓDOSÍTOTTA A<br />
TÁJÉKOZTATÁSI TÖRVÉNYT<br />
Pártpolitika és<br />
médiaszabadság...<br />
A SZERBIAI KÉPVISELŐHÁZ<br />
képviselőinek többsége augusztus<br />
31-én elfogadta a<br />
tájékoztatási törvény módosításáról,<br />
valamint a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvényt.<br />
A tájékoztatási törvény<br />
módosítására 125 képviselő<br />
szavazott azt követően,<br />
hogy a kormány módosítási<br />
indítványai után elfogadták a<br />
Szerb Radikális Párt javaslatát<br />
is, hogy töröljék azt a rendelkezést,<br />
amely megtiltotta<br />
volna annak a médiumnak<br />
a további munkát, amelynek<br />
90 napnál hosszabban van<br />
zárolva a számlája. A törvény<br />
elfogadásához szükséges<br />
többséget a Liberális<br />
Demokrata Párt biztosította<br />
(csak Vesna Pešić és Žarko<br />
Korać szavaztak a törvény<br />
ellen) a Demokrata Párt, a<br />
G17 Plusz, a Szerbiai Egyesült<br />
Nyugdíjasok Pártja és<br />
a kisebbségi frakciócsoport<br />
mellett. Bár egy hónappal<br />
ezelőtt a liberálisok ellenezték<br />
a tájékoztatási törvény<br />
módosításáról szóló törvényt<br />
Kisebbségi tájékoztatási<br />
stratégia?<br />
Szerencsés Zsuzsanna,<br />
a Vaj<strong>da</strong>sági Újságírók Független<br />
Egyesületének médiakutatója<br />
augusztus 22-<br />
én a Magyar Szónak nyilatkozott<br />
a nemzeti tanácsok<br />
munkájáról és a kisebbségi<br />
média helyzetéről. Elmondta,<br />
hogy „Vaj<strong>da</strong>ságban<br />
immáron öt éve a nemzeti<br />
tanácsoknak komoly<br />
szerepük van, átvették az<br />
alapítói jogot a Tartományi<br />
Képviselőháztól a kisebbségi<br />
lapok esetében, s magukra<br />
vállalták azt is, hogy<br />
kidolgozzák az adott nyelvterületen<br />
a tájékoztatási<br />
stratégiát, ami sajnos nem<br />
történt meg. Ezért egyrészt<br />
az állam okolható, de másrészt<br />
a kisebbségi nemzeti<br />
tanácsoknál is komoly hiányosság<br />
tapasztalható. A<br />
magyar kisebbségi közösség<br />
esetében a Magyar<br />
Nemzeti Tanács még mindig<br />
nem dolgozta ki a magyar<br />
nyelvű tájékoztatás<br />
stratégiáját, noha ez fela<strong>da</strong>ta<br />
lett volna. Igaz, az idevágó<br />
felelősségét beírta az<br />
alapokmányba, a statútumukba,<br />
de mégsem történt<br />
semmi. Egy megdöbbentő<br />
a<strong>da</strong>tra is szeretnék emlékeztet<strong>ni</strong>,<br />
a Magyar Nemzeti<br />
Tanács intézőbizottsága az<br />
évi jelentésébe, amely<br />
2004-re vonatkozott, belefoglalta<br />
azt is, hogy 2005-re<br />
megszabta azt a fela<strong>da</strong>tot,<br />
amelyet a kisebbségi tájékoztatási<br />
stratégia terén el<br />
kell végez<strong>ni</strong>. Ma 2009-et<br />
írunk és a stratégiát még<br />
senki sem látta. Még egyszer<br />
visszatérek rá, hogy<br />
joggal beszélhetünk az állam<br />
felelősségéről, de mindennek<br />
tu<strong>da</strong>tában, komoly<br />
okunk van arra, hogy feltegyük<br />
a kérdést, vajon mi<br />
van a kisebbségi nemzeti<br />
tanácsok felelősségével,<br />
még konkrétabban fogalmazva:<br />
mi az, amit megtettek,<br />
és mi az, amit nem“,<br />
nyilatkozta Szerencsés a<br />
Magyar Szónak.<br />
mondván, hogy azon lehetetlen<br />
javíta<strong>ni</strong>, hirtelen nézőpontot<br />
változtattak, s Čedomir<br />
Jovanović, a párt elnöke<br />
kijelentette, hogy az elmúlt<br />
egy hónapban a módosítási<br />
javaslatokat összehangolták<br />
az újságírói szervezetek, valamint<br />
az Európai Biztonsági<br />
és Együttműködési Szervezet<br />
(EBESZ) követeléseivel<br />
is.<br />
A tájékoztatási törvény<br />
módosítása ellen „voksolt“ a<br />
tájékoztatási eszközök nagy<br />
része, a civil szervezetek, de<br />
az EBESZ belgrádi képviselete<br />
is. A Szerbiai Újságírók<br />
Egyesülete a képviselőház<br />
előtt tiltakozott a törvény<br />
megszavazása ellen, a Szerbiai<br />
Újságírók Független<br />
Egyesülete viszont támogatta<br />
(fenntartásokkal ugyan) a<br />
tájékoztatási törvény módosítását.<br />
A legtöbbet hangoztatott<br />
kifogás az, hogy a törvény<br />
pártpolitikai megfontolásból<br />
korlátozza a véleménynyilvánítás<br />
szabadságát, s óriási<br />
büntetéseket róhat ki a<br />
kiadóra (az eddigi 30 ezertől<br />
200 ezer dinárig terjedő<br />
büntetések helyett 1 millió<br />
és 10 millió dinárt lát elő) és<br />
a felelős szerkesztőre (100<br />
ezer dinártól 1 millió dinárig<br />
terjedő büntetés), hogy<br />
a törvénymódosításról nem<br />
tartottak közvitát, de a szakmai<br />
egyesületek véleményét<br />
sem kérték ki.<br />
A Szerbiai Újságírók<br />
Független Egyesülete felszólította<br />
az illetékes szerveket,<br />
hogy válogatás nélkül tartsák<br />
be az új törvény által előírt<br />
szabályokat, de azt is követeli,<br />
hogy a törvényt mihamarabb<br />
továbbítsák az illetékes<br />
nemzetközi szerveknek a<br />
hiányosságok elhárítása érdekében.<br />
A Vaj<strong>da</strong>sági Újságírók<br />
Független Egyesülete azt<br />
követeli a kormánytól, hogy<br />
fejezze be a megígért reformokat.<br />
„Az elfogadott tájékoztatási<br />
törvény semmi<br />
jót sem fog hoz<strong>ni</strong> a szerbiai<br />
médiának, főleg azoknak,<br />
amelyeknek független a<br />
szerkesztéspolitikájuk és hűségesek<br />
a professzionális újságírás<br />
elveihez“, tette közzé<br />
ez az egyesület.<br />
Boris Tadić államfő augusztus<br />
31-én aláírta a tájékoztatási<br />
törvényt annak<br />
ellenére, hogy a Szerbiai<br />
Újságírók Egyesülete kérte,<br />
hogy ezt ne tegye meg. Az<br />
Egyesület bejelentette, kér<strong>ni</strong><br />
fogja a szerbiai ombudsmant,<br />
hogy a tájékoztatási törvényt<br />
az Alkotmánybíróság előtt értékeljék.<br />
Elfogadták a<br />
nemzeti<br />
tanácsokról<br />
szóló törvényt<br />
A nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvényre a szerbiai<br />
parlament 129 képviselője<br />
voksolt. Az ellenzéki pártok<br />
közül senki sem vett részt a<br />
szavazáson, még a Liberális<br />
Demokrata Párt sem, bár<br />
a párt képviselői azt ígérték,<br />
hogy a nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvényre fognak szavaz<strong>ni</strong>.<br />
A törvényt csak a VMSZ<br />
támogatja, míg a Vaj<strong>da</strong>sági<br />
Magyar Demokrata Párt és a<br />
Vaj<strong>da</strong>sági Magyarok Demokratikus<br />
Közössége ellenzi.<br />
Páll Sándor, a VMDK elnöke<br />
arra kérte a Magyar Koalíció<br />
parlamenti képviselőit, hogy<br />
ne szavazzanak sem a tájékoztatási<br />
törvényjavaslatra<br />
sem a nemzeti tanácsokról<br />
szólóra. Szerinte a nemzeti<br />
tanácsokról szóló törvényjavaslat<br />
nem felel meg a Magyar<br />
Koalíció pártjai által közösen<br />
kidolgozott egységes<br />
elvárásoknak, amiben korábban<br />
a pártok megállapodtak.<br />
A nemzeti tanácsokról<br />
szóló törvény hatáskörökkel<br />
ruházza fel a kisebbségi önkormányzatokat,<br />
s pontosan<br />
megszabja, hogy mely kérdésekben<br />
dönthet egy-egy<br />
kisebbség nemzeti tanácsa.<br />
Az új törvény szerint a Magyar<br />
Nemzeti Tanács harmincöt<br />
tagját közvetlen titkos<br />
szavazással választják meg<br />
a polgárok. Ehhez azonban<br />
legalább 120.000 magyar<br />
polgárnak kell feliratkoz<strong>ni</strong>a<br />
a magyar választói névjegyzékre.<br />
Összeállította: F.D.K.<br />
ISKOLAKEZDÉS<br />
Ajándék az elsősöknek<br />
SZEPTEMBER elsején mintegy<br />
450 elsős kezdte meg<br />
tanulmányait. A községi önkormányzat,<br />
ahogy az elmúlt<br />
néhány évben is, ajándékkal<br />
kedveskedett az elsős diákoknak.<br />
A Községi Tanács tagjai<br />
és a képviselő-testület<br />
tisztségviselői kedden délelőtt<br />
Dreán, Mileševón, Radičevićen,<br />
Péterrévén és<br />
Bácsföldváron, valamint a<br />
Bratstvo iskolában ajándékozták<br />
meg a gyerekeket,<br />
míg a délutá<strong>ni</strong> órákban a város<br />
négy iskolájában lepték<br />
meg az elsősöket.<br />
A Petőfi Sándor iskolában<br />
Nagy Ildikó, a képviselőtestület<br />
elnökének helyettese<br />
és Acsai István, a Községi<br />
Tanács tagja osztották ki az<br />
VAJDASÁGI FEJLESZTÉSI HÁLÓ<br />
Információgyűjtés és<br />
pályázati tanácsadás<br />
KÉT ÉS FÉL HÓNAPJA működik<br />
a Vaj<strong>da</strong>sági Fejlesztési<br />
Háló becsei irodája a Petőfi<br />
Sándor Magyar Kultúrkörben.<br />
Nagy Klára iro<strong>da</strong>vezető<br />
munkanapokon 8 és 13 óra<br />
között fogadja az ügyfeleket.<br />
A Háló vezetősége augusztus<br />
27-én a kultúrkör<br />
kistermében bemutatkozó lakossági<br />
fórumot tartott, amelyen<br />
a község területén tevékenykedő<br />
vállalkozók, mezőgaz<strong>da</strong>sági<br />
termelők, valamint<br />
a civil szervezetek mintegy<br />
harminc aktivistája vett részt.<br />
A Vaj<strong>da</strong>sági Fejlesztési<br />
Háló munkájáról, céljairól,<br />
fela<strong>da</strong>táról Folberth Péter<br />
ügyvezető igazgató beszélt,<br />
aki a szabadkai központi irodán<br />
keresztül menedzseli a<br />
hálózatot. Ismertette, hogy a<br />
Háló megalakulásának célja,<br />
hogy segítse a vaj<strong>da</strong>sági<br />
magyarlakta területek gaz<strong>da</strong>sági,<br />
infrastrukturális fejlesztését,<br />
valamint a nemzeti<br />
identitás megőrzését, a történelmi<br />
hagyományápolást,<br />
a szociális kérdések megoldását,<br />
a rászoruló családok<br />
ajándékkönyveket, a foszforeszkáló<br />
mellényeket és<br />
karkötőket, amellyel a diákok<br />
Sokan voltak kíváncsiak a Háló bemutatkozására<br />
FOTÓ: Ricz Róbert<br />
Ajándékcsomagok a kis elsősöknek<br />
és egyének megsegítését és<br />
munkahelyek teremtését.<br />
„A Háló fela<strong>da</strong>tai közé<br />
tartozik az információgyűjtés<br />
és továbbítás az érdekelt felek<br />
irányába, a pályázati tanácsadás,<br />
a pályázatírás,<br />
vállalkozásfejlesztés és humán<br />
erőforrás képzés. A központi<br />
iro<strong>da</strong> Szabadkán van,<br />
de tizenkét vaj<strong>da</strong>sági helységben,<br />
Magyarcsernyén,<br />
Kisoroszon, Csókán, Törökka<strong>ni</strong>zsán,<br />
Ka<strong>ni</strong>zsán, Horgoson,<br />
Doroszlón, Kishegyesen,<br />
Tordán, Adán és Becsén<br />
is működnek irodák. A munkatársakon<br />
keresztül szeretnénk<br />
kapcsolatba lép<strong>ni</strong> az<br />
emberekkel, hogy szakmai<br />
információkat adjunk át nekik,<br />
hogy számukra fontos információkhoz<br />
juttassuk őket<br />
és tájékoztassuk a lakosságot.<br />
Az irodákban dolgozók<br />
a közvetítők a vaj<strong>da</strong>sági magyar<br />
szervezetek és intézmények<br />
között is. A Háló működtetésével<br />
elérhető, hogy<br />
egy sokrétű szervezeti forma<br />
létesüljön, amely több területet<br />
kiszolgáló fejlesztési<br />
FOTÓ: Nagy Klára<br />
biztonságosan közlekedhetnek.<br />
Erer<br />
rendszert és egy működtethető<br />
egységes régiót képez,<br />
ez pedig helyzeti előnyt jelent<br />
az Európai U<strong>ni</strong>ós projektumok<br />
megpályázásakor. A<br />
Háló nem kirekesztő és nem<br />
kizárólagos, az elsődleges<br />
célcsoport a magyarság, de<br />
más nemzetiségek, más közösségek<br />
is csatlakozhatnak<br />
hozzánk”, mondta Folberth.<br />
A Vaj<strong>da</strong>sági Fejlesztési<br />
Háló jú<strong>ni</strong>us óta működteti a<br />
területi irodákat, s képzi az<br />
ott dolgozó munkatársakat.<br />
Nagy Klára, a becsei iro<strong>da</strong><br />
vezetője elmondta, hogy<br />
a Vaj<strong>da</strong>sági Fejlesztési Háló<br />
tovább terjeszkedik, további<br />
területi irodákat nyitnak meg.<br />
„Napjainkban egyre nagyobb<br />
hangsúlyt kap a pályázati<br />
rendszerek ismerete<br />
és kihasználása, lassan minden<br />
forrás áttér a pályázati<br />
alapon történő támogatási<br />
rendszerre. Ennek megfelelően<br />
egyre több pályázati<br />
forrás válik elérhetővé számunkra<br />
is, belföldön és külföldön.<br />
A Hálónak már van<br />
egy pályázatfigyelő portálja,<br />
amely mindenki számára<br />
elérhető, és ahol az érintettek<br />
tájékozódhatnak a megfelelő<br />
pályázatokról: www.<br />
palyazat.vfhalo.eu.”, mondta<br />
Nagy Klára.<br />
Kijelentette, hogy folyamatban<br />
van egy községi<br />
a<strong>da</strong>tbázis elkészítése is,<br />
amelynek segítségével értesíte<strong>ni</strong><br />
tudja a megfelelő célcsoportot<br />
az adott információkról.<br />
A jelenlévők nagy o<strong>da</strong>figyeléssel<br />
hallgatták az ügyvezető<br />
igazgató és az iro<strong>da</strong>vezető<br />
bemutatkozását és a<br />
Háló bemutatását.<br />
B.M.
6<br />
ÚTKERESZTEZŐDÉS<br />
470. szám, 2009. szeptember 4.<br />
A SAMU MIHÁLY ISKOLÁBAN<br />
Új ablakok és ajtók<br />
ÖTSZÁZNYOLCVAN TANULÓ, tizennégy<br />
felsős és tizenkét alsó osztályos,<br />
kezdte meg szeptember<br />
Polyák Dóra, a Samu Mihály iskola igazgatónője<br />
elsején tanulmányait az Újfaluban,<br />
a Samu Mihály iskolában.<br />
Az 1925-ben épült iskolában a<br />
nyári szünetben több munkálatot<br />
kellett volna elvégez<strong>ni</strong>, de a gaz<strong>da</strong>sági<br />
válság „közbeszólt“.<br />
ÚJFALU ÜNNEPE<br />
Együtt élünk<br />
A TESTVÉRISÉG EGYSÉG helyi közösség<br />
augusztus 29-én már negyedik<br />
alkalommal szervezte meg<br />
Živimo zajedno - Együtt élünk címmel<br />
az Újfalu napját.<br />
Az ünnepség megnyitója<br />
A kispályás lab<strong>da</strong>rúgótornát -<br />
négy csapat vetélkedett - pénteken<br />
játszották. Az első helyet a Monca<br />
OLVASÓKUCKÓ<br />
Jó könyvek<br />
nevű csapat szerezte meg, mert a<br />
Monca lab<strong>da</strong>rúgói a döntőben legyőzték<br />
a Fortuna játékosait. A<br />
harmadik helyezett a SUR Ljubica<br />
nevű csapat.<br />
A tekézők másnap Bácsföldváron<br />
mérhették össze felkészültségüket.<br />
A Becsei Nyugdíjasok 1<br />
Bob Dent: Mesélő szobrok -<br />
Bu<strong>da</strong>pest köztéri emlékművei. E<br />
könyv célja, hogy megismertesse<br />
az olvasót Bu<strong>da</strong>pest köztéri szobraival:<br />
elmondja, kit vagy mit ábrázolnak,<br />
ki az alkotójuk, és tárgyalja<br />
magukat a műveket - a történetüket,<br />
hogy hol és miért épp ott állították<br />
fel őket, az eltávolításukat,<br />
esetleges visszahelyezésüket, egyszóval<br />
min<strong>da</strong>zt, amiről a szobrok<br />
mesélhetnek nekünk. Érdeklődést<br />
ébreszt a város „szoborkörnyezete“<br />
iránt, hogy maguk az olvasók<br />
tegyenek fel kérdéseket az emlékművekről:<br />
ki is az az ember, akinek<br />
FOTO: Ricz Róbert<br />
FOTO: LJ.M.<br />
„A községi vezetőség a szabadságok<br />
ideje alatt értesített, hogy<br />
készítik a községi büdzsé átütemezését.<br />
Reméltem, hogy ezzel<br />
sikerül iskolánknak is pénzhez jut<strong>ni</strong>a,<br />
de nem sok örömet szereztek<br />
nekünk. Sikerült néhány munkálatot<br />
elvégez<strong>ni</strong>, de sok megol<strong>da</strong>tlan<br />
probléma is maradt. Amikor bevezették<br />
a gázfűtést, a kazánokat<br />
abban a helyiségben helyezték el,<br />
ahol a kémiaoktatáshoz szükséges<br />
vegyszereket, mérgező anyagokat<br />
tároltuk addig. Idén nyáron sikerült<br />
egy helyiséget építe<strong>ni</strong> a vegyszereknek,<br />
ezzel ezt a gondot megoldottuk,<br />
valamint a régi épületen a<br />
több mint nyolcvan éves ajtókat és<br />
ablakokat is kicseréltük. Emellett új<br />
padok kerültek az iskolaudvarba,<br />
amit közös munkával szereztünk.<br />
Iskolánkban vasgyűjtési akciót<br />
szerveztünk, majd abból a pénzből,<br />
amelyet az iskola saját eszközeiből<br />
megtoldott, szereztük be az ülőalkalmatosságokat.<br />
A nyár folyamán<br />
kisebb festések is sorra kerültek, de<br />
az osztályok, folyosók meszelése<br />
elmaradt, pedig ráférne az iskolára<br />
egy fertőtlenítés”, mondta Polyák<br />
Dóra, az iskola igazgatónője.<br />
Elmondta, hogy szerinte fel kellene<br />
újíta<strong>ni</strong> a toaletteket, jó lenne<br />
aszfaltoz<strong>ni</strong> az udvart, a tantermekben<br />
a világítást szükséges megol<strong>da</strong><strong>ni</strong>,<br />
valamint az épületet újból kellene<br />
szigetel<strong>ni</strong>. „Teremhiánnyal is<br />
küzdünk, de <strong>ni</strong>ncs helyünk építkez<strong>ni</strong>,<br />
már így is kicsi az udvar. Sikerült<br />
a tanévkezdésre a szülői hozzájárulásból<br />
minőséges labdákat vásárolnunk,<br />
de a szülők segítségével<br />
tervezzük az osztályok szépítését<br />
is”, mondta Polyák.<br />
Erer<br />
csapata bizonyult a legjobbnak, a<br />
második az Agromix III. HK pionír<br />
csapata lett, míg a dobogó harmadik<br />
fokára a Nyugdíjasok 2 csapata<br />
állhatott.<br />
Szombaton már a délutá<strong>ni</strong><br />
órákban elkezdődött az ünneplés,<br />
amikor a becsei Önkéntes Tűzoltó<br />
Egyesület zenekara szórakoztatta<br />
a polgárokat a piactéren. Ezután<br />
kezdődött a disznópörkölt főző verseny<br />
- tizenöt bográcsban rotyogott<br />
a paprikás. A legjobb szakácsnak<br />
járó díjat Gálik László érdemelte ki.<br />
A második az Újfalu nevű csapat<br />
lett, míg a harmadik helyet a szegedi<br />
Kulják Tímea szerezte meg.<br />
A délután folyamán az egybegyűltek<br />
megcsodálták a motorosok<br />
felvonulását, valamint a motoros<br />
bemutatót.<br />
Az esti művelődési műsorban,<br />
amely előtt Knézi Péter polgármester<br />
és Nemes László, a helyi<br />
közösség tanácsának elnöke köszöntötték<br />
az egybegyűlteket, a<br />
Petőfi Sándor Magyar Kultúrkör<br />
tagjai, a Samu Mihály iskola tanulói<br />
és az Orion ME táncosai vettek<br />
részt. A hajnalig tartó mulatságnak,<br />
amelyen a Harmó<strong>ni</strong>a együttes húzta<br />
a talpalávalót, a vihar vetett véget.<br />
Az ünnepség támogatója a<br />
községi önkormányzat volt.<br />
Erer<br />
a szobrát naponta látják, mióta áll<br />
ott és miért? S végül demisztifikálja<br />
a köztéri szobrokat: ha úgy tetszik,<br />
ledönti őket a piedesztálról, s arra<br />
biztatja az olvasót, hogy kritikusan<br />
és játékosan viszonyuljon a szobrokhoz<br />
és történetükhöz.<br />
(Forrás: www.alexandra.hu)<br />
FOTO: Nagy Klára<br />
KÖZÉPISKOLAI IRATKOZÁS<br />
Kétezer dináros<br />
szülői hozzájárulás<br />
TAVALY 310 középiskolás diák<br />
utazási költségeinek egy részét fedezte<br />
a becsei önkormányzat. Idén<br />
augusztus folyamán, 17-e és 28-a<br />
között kérhettek támogatást a középiskolások.<br />
Nagy Ildikótól, a képviselőtestület<br />
elnökhelyettesétől, aki a<br />
kérelmek rendszerezését végzi,<br />
megtudtuk, hogy most másfélszer<br />
több, 465 vidéken tanuló diák adta<br />
át kérelmét. „Ez minden várakozást<br />
felülmúlt. Az önkormányzat<br />
idén nagyobb összeget látott elő a<br />
INTERETNO FESZTIVÁL<br />
Ezüstminősítés a<br />
Kiscimborának<br />
Ezüstminősítést nyert a Kiscimbora gyermekcsoport<br />
A SZABADKAI NÉPKÖR MAGYAR MŰ-<br />
VELŐDÉSI KÖZPONT, a bu<strong>da</strong>pesti Hagyományok<br />
Háza és Szabadka<br />
város önkormányzata augusztus<br />
22-e és 26-a között megszervezték<br />
a VII. Interetno Fesztivált.<br />
A fesztivál keretében hétfőn,<br />
augusztus 24-én tartották meg az<br />
Örökség Regionális Gyermektánc<br />
Fesztivált, amelyen az idei<br />
Kőketánc vetélkedő legjobb magyar<br />
gyermek néptáncegyüttesei<br />
mutatkoztak be. A produkciókat<br />
háromtagú zsűri minősítette:<br />
A HÉTEN MEGKEZDŐDÖTT a 2009/<br />
2010-es tanév. A középiskolák<br />
másodikosai, harmadikosai és negyedikesei<br />
a múlt héten iratkoztak.<br />
Az iskolák, az Oktatásügyi Mi<strong>ni</strong>sztérium<br />
figyelmeztetését semmibe<br />
véve, idén is „elvárták“ a tanulóktól,<br />
hogy szülői hozzájárulás gyanánt<br />
2.000 dinárt fizessenek be az iskola<br />
számlájára.<br />
Évről évre sok szülő panaszkodik,<br />
hogy a középiskolai beiratkozást<br />
az oktatási intézmények egy<br />
meghatározott összeg befizetésétől<br />
teszik függővé. A Tartományi Oktatási<br />
Titkárság és az Oktatásügyi Mi<strong>ni</strong>sztérium<br />
jú<strong>ni</strong>usban, az első évesek<br />
beiratkozása előtt, közleményt<br />
adtak ki, amelyben leszögezik,<br />
hogy az oktatási kerettörvény nem<br />
irányozza elő semmiféle hozzájárulás<br />
megfizettetését a középiskola<br />
első osztályába, illetve a második,<br />
harmadik, negyedik osztályba való<br />
iratkozás alkalmával.<br />
A törvény 144-es szakasza lehetőséget<br />
ad arra, hogy a szülők az<br />
oktatás feltételeinek javításához,<br />
a diákok megsegítéséhez anyagilag<br />
hozzájáruljanak. Erről a szülők<br />
tanácsa hoz döntést. A titkárság<br />
emlékeztet, hogy ez a szülői hozzájárulás<br />
csak önkéntes alapon történhet.<br />
B.M.<br />
AZ UTAZÁSI KÖLTSÉGEK TÁMOGATÁSÁRA<br />
465 középiskolás<br />
pályázott<br />
középiskolás diákok utazási költségeire,<br />
de ez sem lesz elég, havonta<br />
kb. egymillió dinárra van szükség.<br />
Szeptemberben várható a költségvetés<br />
átütemezése, akkor majd<br />
gondunk lesz arra, hogy erre a tételre<br />
is jusson még pénz”, mondta<br />
Nagy Ildikó.<br />
Az önkormányzat idén sem állított<br />
semmiféle kritériumot a középiskolásoknak,<br />
aki átadta a kitöltött<br />
ívet, valószínűleg kap<strong>ni</strong> fog támogatást.<br />
Erer<br />
Matókné Kapási Júlia szekszárdi<br />
néptánc-pe<strong>da</strong>gógus, Vörös Árpád,<br />
a Tébláb Művészeti Iskola alapítója<br />
és Szigetvári József, a magyarországi<br />
Örökség Népművészeti<br />
Egyesület regionális alelnöke, a<br />
Magyar Fesztivál Szövetség alelnöke.<br />
A megmérettetésen részt vett a<br />
Petőfi kultúrkör Kiscimbora gyermekcsoportja<br />
is. A Kiscimbora az<br />
Alszik a csősz című produkciójáért<br />
ezüstminősítést kapott.<br />
Erer
TÁRSADALOM<br />
470. szám, 2009. szeptember 4. 7<br />
A POKOL NEM A MÁSIK (II.)<br />
Identitás, integráció, többnyelvűség - mert<br />
együtt élünk<br />
UTAZOM. Egyedül vagyok<br />
a kocsiban. Valaki stoppol az<br />
út mellett. Mégsem állok<br />
meg. Nem akarom, hogy<br />
mellém üljön. Nem akarok<br />
vele beszélget<strong>ni</strong>, mert nem<br />
ismerem. Nem akarok vele<br />
együtt él<strong>ni</strong>, még addig sem,<br />
amíg utazunk.<br />
Az együttélés - az idegen<br />
elfogadása - problémája nem<br />
csupán a mi problémánk, s<br />
nem is újkeletű probléma.<br />
Ősidők óta létezik.<br />
Az együttéléshez, egymás<br />
elfogadásához, az integrációhoz<br />
elengedhetetlen<br />
bizonyos fogalmak ismerete,<br />
ezért megmagyarázzuk azokat<br />
a köznyelven forgó alapfogalmakat,<br />
amelyekről kevesen<br />
tudjuk, hogy mit is<br />
jelentenek.<br />
Identitás: azonosságtu<strong>da</strong>t,<br />
annak tu<strong>da</strong>tosítása,<br />
hogy ki és mi vagyok, hogy<br />
én – én vagyok. Az egyének<br />
a társas interakciók során,<br />
mások reakcióit megtapasztalva<br />
ébrednek saját létük tu<strong>da</strong>tára,<br />
s ezekből a tapasztalatokból<br />
építik fel énjüket. Az<br />
így létrejövő identitás különböző,<br />
gyakran egymásnak is<br />
ellentmondó elemeket foglal<br />
magába. Az identitásnak fontos<br />
alkotóeleme a társas<br />
identitás: egy csoporttal való<br />
azonosulás. Sok mai társa<strong>da</strong>lomban<br />
nyer teret az identitáspolitika:<br />
a faji, et<strong>ni</strong>kai,<br />
nemzeti, kulturális, nemi,<br />
szexuális orientáción stb.<br />
alapuló identitások csoportképzővé,<br />
az így kialakított<br />
csoportok („kisebbségek“)<br />
pedig fontos politikai tényezőkké<br />
válnak. A társa<strong>da</strong>lmi<br />
identitás kifejezés azokra a<br />
módokra utal, ahogyan az<br />
egyének és a közösségek az<br />
egymás közötti interakcióikban<br />
„elhelyezik“ magukat.<br />
Kettős identitást figyelhetünk<br />
meg például a Szerbiában<br />
élő magyar kisebbség esetében.<br />
Az integráció latin eredetű<br />
szó, mely egységesülést,<br />
beilleszkedést, beolvasztást<br />
jelent. Lehet<br />
viselkedésmintákhoz való<br />
hasonulás egyének, kisebbnagyobb<br />
csoportok, rétegek,<br />
osztályok, kisebbségek vagy<br />
egész társa<strong>da</strong>lmak részéről.<br />
Az integrációs politika legjobb<br />
példája Luxemburg,<br />
ahol három hivatalos nyelven<br />
kommu<strong>ni</strong>kálnak.<br />
A többnyelvűség (plurilingvizmus)<br />
azt jelenti, hogy<br />
egyetlen személy több nyelv<br />
használatára képes, míg<br />
soknyelvűség (multilingvizmus)<br />
alatt több nyelv egyetlen<br />
társa<strong>da</strong>lmi csoporton belüli<br />
együttélését értjük. A<br />
többnyelvűség az európai<br />
nyilvános vitákban a kommu<strong>ni</strong>káció<br />
legkívánatosabb és<br />
leghatékonyabb formája: a<br />
tolerancia, valamint a másság<br />
és a kisebbségek elfogadásának<br />
értékeit hordozza.<br />
A multikulturalizmus a<br />
kulturális pluralizmus elismerése<br />
és támogatása. Igyekszik<br />
megőriz<strong>ni</strong> a kulturális<br />
sokszínűséget, ugyanakkor<br />
a kisebbségi és a domináns<br />
kultúrák sokszor egyenlőtlen<br />
viszonyára helyezi a hangsúlyt.<br />
A multikulturalizmus a<br />
globalizációt és a homoge<strong>ni</strong>zációs<br />
elméleteket ellenző<br />
gondolatmenetet képviseli,<br />
valamint hangsúlyozza<br />
a kulturális, nemzeti és nemi<br />
különbségeket és sokféleséget.<br />
Az interkulturalizmus,<br />
ellentétben a multikulturalizmus<br />
fogalmával, amely ma<br />
általában több kultúra<br />
egyidőben való együttélését<br />
jelenti egy területen, mindenekelőtt<br />
a kapcsolatok kialakítását<br />
jelenti ezen kultúrák<br />
között.<br />
Az et<strong>ni</strong>citás a társa<strong>da</strong>lmi<br />
szerveződés elveként határozható<br />
meg, mely a kategoriális<br />
vonások szerint<br />
szabályozza a csoportok<br />
szerveződését a feltételezett<br />
közös származás alapján. Az<br />
et<strong>ni</strong>citás kritériumait Fredrik<br />
Barth dolgozta ki. Egy adott<br />
interakcióban résztvevők önazonosítása<br />
és ahogyan mások<br />
azonosítják őket, a következő<br />
kritériumok szerint<br />
megy végbe: a csoport határának<br />
megvonása (mi/ők), a<br />
közös származásba vetett<br />
meggyőződésre épülő identitás-szimbólumok<br />
rögzítése.<br />
Max Weber szerint „et<strong>ni</strong>kai<br />
csoportnak nevezzük az<br />
emberek olyan csoportjait,<br />
amelyek fenntartják a közös<br />
Cikksorozat a kisebbségi<br />
kérdésekről<br />
A pokol nem a Másik<br />
című, kilenc hónapig tartó<br />
projektum célja a Becsén<br />
és Törökbecsén élő magyar<br />
nemzeti kisebbség közösségbe<br />
való lényegi integrációjának<br />
elősegítése. A kétnyelvű<br />
(szerb és magyar)<br />
projektum keretében a Becsei<br />
Mozaik újságírói elemzések<br />
és tényfeltáró riportok<br />
segítségével igyekeznek<br />
majd bemutat<strong>ni</strong> a kisebbségi<br />
problémákat és kérdéseket.<br />
A nyilvánosság tájékoztatásának<br />
elő kellene<br />
segíte<strong>ni</strong>e, hogy felülkerekedjünk<br />
az előítéleteinken,<br />
megszűnjön a gyűlöletbeszéd,<br />
és hogy előmozdítsuk<br />
a nemzetek közötti együttműködést,<br />
mert ezek fontos<br />
elemei a közösség demokratizálódási<br />
folyamatának.<br />
A cikkek a Becsei Mozaik<br />
nyomtatott változatában<br />
fognak megjelen<strong>ni</strong>, valamint<br />
elérhetők lesznek az újság<br />
honlapján is. A projektumot<br />
a Norwegian People`s Aid<br />
szervezet támogatja.<br />
B.M.<br />
származásba vetett meggyőződésüket<br />
azért, mert hasonlóak<br />
a fizikai jegyeik vagy a<br />
szokásaik, esetleg mindkettő,<br />
illetve a kivándorlás és<br />
betelepülés emlékeit ápolják“.<br />
Az et<strong>ni</strong>kai kisebbségek<br />
egy adott társa<strong>da</strong>lmon belül<br />
felismerhető et<strong>ni</strong>kai csoportok,<br />
amelyeket a többségi és<br />
más kisebbségi csoportoktól<br />
megkülönböztet a közös eredet,<br />
vagy a sajátos kulturális<br />
és nemzeti jegyek. Világszerte<br />
4.000 körüli az<br />
etnokulturális identitások<br />
száma, s az államok 40 százaléka<br />
legalább öt ilyen identitást<br />
sorolhat fel. A<br />
multiet<strong>ni</strong>kus társa<strong>da</strong>lmak legerősebb<br />
példái között lehet<br />
felsorol<strong>ni</strong> Indiát és Nigériát,<br />
ahol több mint száz et<strong>ni</strong>kai<br />
identitás létezik. Vaj<strong>da</strong>ság is<br />
jó pél<strong>da</strong> a többféle et<strong>ni</strong>kum<br />
meglétére. A jelenkori<br />
multiet<strong>ni</strong>kus társa<strong>da</strong>lmakban<br />
többféle mecha<strong>ni</strong>zmus érvényesül<br />
a különböző et<strong>ni</strong>kai<br />
csoportok viszonyában, ilyenek<br />
az alávetés, a szegregáció,<br />
a diszkrimináció és az<br />
akkomodáció különböző formái.<br />
Az et<strong>ni</strong>kai kisebbségek<br />
problémájára való o<strong>da</strong>figyelés<br />
az utóbbi évtizedben<br />
megnőtt. A modern államok<br />
formálisan biztosítják az et<strong>ni</strong>kai<br />
kisebbségek jogait. Számos<br />
intézményes lépés történt,<br />
közöttük olyanok is,<br />
amelyek garantálják az et<strong>ni</strong>kai<br />
kisebbséghez tartozók bizonyos<br />
kollektív és egyé<strong>ni</strong> jogait.<br />
A legtöbb esetben ezek<br />
a rendelkezések az autonómia<br />
formáira, a decentralizációra<br />
vonatkoznak.<br />
A politika és a társa<strong>da</strong>lomtudomány<br />
rendszerint a<br />
domináns társa<strong>da</strong>lomnak<br />
alárendelt csoportként írja le<br />
a kisebbség pozícióját. Három<br />
alapvető tipológiát különböztetnek<br />
meg: a kisebbség<br />
elhelyezkedése szerint<br />
(kompakt/tömb, illetve szórvány/diaszpóra);<br />
eredetük<br />
szerint (bevándorlás stb.); a<br />
meghatározó sajátosság<br />
szerint (kulturális, et<strong>ni</strong>kai,<br />
vallási, ideológiai, gaz<strong>da</strong>sági<br />
stb.) Az alárendelt státusz<br />
fontosabb meghatározó jegy,<br />
mint a számbeli arány. A kisebbség<br />
külön társa<strong>da</strong>lmi<br />
csoportot alkot. Mint ilyen, a<br />
bizonyos szabályoknak megfelelő<br />
kötődés, a meghatározott<br />
jegyek alapján leírható<br />
kulturális viselkedés különbözteti<br />
meg a csoportot a<br />
többségtől. Jellegzetes, többnyire<br />
könnyen felismerhető<br />
jegyek és kódok határolják el<br />
a társa<strong>da</strong>lom többi részétől<br />
(így más kisebbségektől is).<br />
Nyelvi csoportot alkotnak<br />
az egy nyelvet beszélők,<br />
akik egy csoportot alkotnak,<br />
de nem feltétlenül et<strong>ni</strong>kai<br />
csoportot vagy nemzetet. A<br />
közös nyelv által kialakul az<br />
emberek közös identitástu<strong>da</strong>ta.<br />
A csoport nem feltétlenül<br />
él egy területen, et<strong>ni</strong>kailag<br />
nem mindig homogén, és<br />
az sem biztos, hogy kisebbségi<br />
csoportnak tekinthető. A<br />
nyelvi csoportnak három fajtáját<br />
különböztetjük meg. A<br />
legáltalánosabb az őshonos<br />
csoport; a nyelvi csoport kialakulásának<br />
másik oka a<br />
bevándorlás, vagy a mobilitás<br />
más formája lehet, így<br />
például a gyarmatosítás; a<br />
nyelvi csoport kialakulásának<br />
harmadik fajtája az, amikor<br />
marginális csoportok<br />
nyelvi csoportokká alakulnak,<br />
így biztosítva a másokétól<br />
megkülönböztetett identitásukat.<br />
Az előítélet egy más<br />
csoport tagjaira vonatkozó<br />
értékítélet, amely sem érvényes<br />
tapasztalatra, sem racionális<br />
érvre nem támaszkodik,<br />
viszont érzelmi<br />
telítettségű, nem változik és<br />
érzéketlen az egyé<strong>ni</strong> különbségekre.<br />
Az előítéletek erősen<br />
pozitív, illetve többnyire<br />
negatív viszonyt tükröző, merev<br />
sztereotípiákból származnak,<br />
amelyek alapja valamilyen<br />
érdek, történelmileg<br />
örökölt frusztráció, ellenőrizetlen<br />
eszme - leggyakoribb<br />
forrásuk az etnocentrizmus<br />
és a xenofóbia. Az előítéletek<br />
nem képesek megváltoz<strong>ni</strong> az<br />
újabb tapasztalatok, illetve<br />
ismeretek hatására sem.<br />
A sztereotípiák szélsőségesen<br />
leegyszerűsített és<br />
széles körben elterjedt megfigyelések<br />
valamely közösség<br />
tagjairól. Vagy pozitívak,<br />
vagy negatívak, vagy akár<br />
semlegesek is lehetnek. Közös<br />
vonásuk, hogy ellenállóak<br />
a tapasztalattal szemben<br />
és nem vesznek tudomást<br />
egyé<strong>ni</strong> különbségekről. A<br />
sztereotípiák általában más<br />
et<strong>ni</strong>kai csoportokra vagy pedig<br />
nemzetekre vonatkoznak,<br />
például, hogy az olaszok<br />
beszédesek, a németek<br />
pontosak... A sztereotípiák<br />
olyan elképzelések, melyek<br />
túlzásokon alapulnak és egy<br />
kategória részét képezik. A<br />
szerep, melyet betöltenek,<br />
<strong>ni</strong>ncs kapcsolatban a bennük<br />
foglalt tartalommal, hanem<br />
arra szolgál, hogy racionalizáljon<br />
egy bizonyos viselkedést,<br />
mely viselkedés egy<br />
adott kategóriához tartozik.<br />
Ily módon a sztereotípiák<br />
kettős szerepet töltenek be.<br />
Egyrészt legitimálják egy másik<br />
csoport elfogadását vagy<br />
elutasítását és másrészt meg<br />
is könnyítik az észlelés és a<br />
gondolkodás egységének<br />
fenntartását. Léteznek gyenge<br />
és erős sztereotípiák, melyek<br />
abban különböznek,<br />
hogy az erős sztereotípiák<br />
immu<strong>ni</strong>sak mindenféle információval<br />
szemben. A sztereotípiák<br />
szorosan összefüggnek<br />
az előítéletekkel, ám<br />
mégsem azonosak velük. Az<br />
et<strong>ni</strong>kai sztereotípiák könnyen<br />
szolgáltatnak alapot az előítélet<br />
és a társa<strong>da</strong>lmi megkülönböztetés<br />
(diszkrimináció),<br />
következésképp bizonyos kisebbségi<br />
csoportok üldöztetése<br />
számára.<br />
A tolerancia lényege a<br />
bárminemű pluralizmus tisz-<br />
Népszámlálás<br />
teletben tartása, legyen akár<br />
társa<strong>da</strong>lmi, kulturális vagy<br />
politikai jellegű. Hans Kelsen<br />
1933-as meghatározása<br />
nyomán a tolerancia minden<br />
demokrácia legalapvetőbb<br />
elve, amely lehetővé teszi a<br />
többség és kisebbség, a kormány<br />
és ellenzéke stb. békés<br />
egymás mellett élését,<br />
ami még az alkotmánnyal<br />
szemben ellenséges csoportokra<br />
is vonatkozik. Egy áttekinthető<br />
analitikus meghatározást<br />
ajánlott Mendus<br />
(1987). Ennek értelmében „a<br />
tolerancia az az erény, melynek<br />
gyakorlása azt jelenti,<br />
hogy tartózkodunk a hatalom<br />
és az erő gyakorlásától mások<br />
véleményével kapcsolatban,<br />
még abban az esetben<br />
is, ha az a miénktől számottevően<br />
eltér, esetleg morálisan<br />
sem tudunk egyetérte<strong>ni</strong>“.<br />
Így viszont a tolerancia erős<br />
és gyenge jelentéséhez jutunk.<br />
Első értelemben: „Toleráns<br />
vagyok, mert noha módomban<br />
állna megtilta<strong>ni</strong>,<br />
elviselek olyan dolgokat,<br />
amelyeket nem kedvelek,<br />
vagy egyenesen ízlésem ellen<br />
valók“.<br />
Erős értelemben: „Csak<br />
akkor vagyok toleráns, ha elviselek<br />
morális meggyőződésem<br />
ellen való dolgokat,<br />
amelyeket pedig hatalmamban<br />
állna megelőz<strong>ni</strong>“. Felmerül<br />
a kérdés, hogy miért kell<br />
erénynek tekinte<strong>ni</strong> bárminek<br />
az elviselését... Vagy: van<br />
olyan helyzet, amikor az államnak<br />
el kell tűr<strong>ni</strong>e bizonyos<br />
nézeteket, így például<br />
az intoleráns beszédmódot<br />
(gyűlöletbeszéd) a gondolatés<br />
szólásszabadság „fedőnév“<br />
alatt, de a polgároknak<br />
nem kell ilyesmit eltűr<strong>ni</strong>ük.<br />
F.D.K.<br />
(Forrás: A<strong>da</strong>tbank - Szótár<br />
plurális társa<strong>da</strong>lmaknak,<br />
Idegen szavak és<br />
kifejezések szótára)<br />
A 2002-ben végzett<br />
népszámlálás a<strong>da</strong>tai szerint<br />
Szerbia (Koszovo nélkül)<br />
összlakosságában<br />
1.135.393 kisebbség élt.<br />
Legtöbb – 26 – kisebbség<br />
Vaj<strong>da</strong>ság területén él.<br />
2002-ben Vaj<strong>da</strong>ság<br />
összlakosságában<br />
290.207 magyar volt,<br />
56.654 horvát, 56.637<br />
szlovák, 30.419 román,<br />
29.057 roma, 19.766 bunyevác,<br />
15.626 ruszin,<br />
11.785 macedón, 4.635<br />
ukrán...<br />
A 2002. évi népszámlálás<br />
a<strong>da</strong>tai szerint a szerbek<br />
Vaj<strong>da</strong>ság lakosságának<br />
65,05 százalékát<br />
képezik, a lakosság 34,95<br />
százalékát pedig a kisebbségek<br />
alkotják. A magyar<br />
kisebbség a tartomány lakosságának<br />
14,24 százalékát<br />
alkotja, ugya<strong>ni</strong>s<br />
290.207 magát magyarnak<br />
valló polgár él Vaj<strong>da</strong>ság területén,<br />
Közép-Szerbiában<br />
pedig mindössze 3.092.<br />
Ha a 2002. évi népszámlálás<br />
a<strong>da</strong>tait összehasonlítjuk<br />
az 1991. évivel,<br />
láthatjuk, hogy 49.284-el<br />
csökkent a magyar nemzetiségű<br />
polgárok száma.<br />
Az 1991. évi népszámlálás<br />
a<strong>da</strong>tai szerint ugya<strong>ni</strong>s<br />
Vaj<strong>da</strong>ságban 1.143.723<br />
(56,8 százalék) szerb nemzetiségű<br />
polgár élt, továbbá<br />
339.491 (16,9 százalék)<br />
magyar, 174.295 (8,7<br />
százalék) jugoszláv,<br />
74.808 (3,7 százalék) horvát,<br />
63.545 (3,2 százalék)<br />
szlovák, 44.838 (2,2 százalék)<br />
montenegrói, 38.809<br />
(1,9 százalék) román,<br />
24.366 (1,2 százalék)<br />
roma, 21.434 (1,1 százalék)<br />
bunyevác, 17.625 (0,9<br />
százalék) ruszin és 17.472<br />
(0,9 százalék) macedón.<br />
Becse község területén<br />
2002-ben 40.987 polgár<br />
élt, Becse városban<br />
25.774-en, a környező településeken<br />
pedig 15.213-<br />
an.<br />
Becse község lakosságának<br />
nemzetiségi összetétele:<br />
16.832 szerb (Becsén<br />
11.197), 20.018<br />
magyar (Becsén 11.725),<br />
1.070 jugoszláv (Becsén<br />
808), 479 roma (Becsén<br />
185), 437 horvát (Becsén<br />
298), 229 montenegrói<br />
(Becsén 172), 87 muzulmán<br />
(Becsén 71), 66 albán<br />
(Becsén 59), 62 macedón<br />
(Becsén 55), 46 német<br />
(Becsén 38), 37 szlovák<br />
(Becsén 27), 24 ruszin<br />
(Becsén 19), 16 bunyevác<br />
(Becsén 11), 15 szlovén<br />
(Becsén 10), 14 ukrán (Becsén<br />
13), 12 bolgár (Becsén<br />
9), 6 bosnyák (Becsén<br />
4), 824-en nem<br />
nyilatkoztak.<br />
Becse község területén<br />
a szerbek alkotják a lakosság<br />
41,06, a magyarok<br />
pedig 48,83 százalékát.<br />
Becse város területén<br />
is a magyar nemzetiségű<br />
polgárok vannak többen<br />
(45,49 százalék), majd a<br />
szerbek következnek<br />
(43,44 százalék).<br />
Bácsföldváron a magyarok<br />
alkotják a lakosság<br />
46,26 százalékát, a szerbek<br />
pedig 44,38 százalékát.<br />
Péterrévén szintén a<br />
magyarok vannak többségben<br />
(70,71 százalék),<br />
a szerbek pedig a lakosság<br />
21,41 százalékát alkotják.<br />
Mileševo nemzetiségi<br />
összetétele a<br />
következő: magyarok -<br />
51,07 százalék, szerbek -<br />
43,38 százalék; míg<br />
Radičevićen a többségi<br />
nemzet a szerb - 87,53<br />
százalék, a magyarok pedig<br />
a lakosság 2,10 százalékát<br />
alkotják.<br />
B.M.
8<br />
DRUŠTVO<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
PAKAO NISU DRUGI (II)<br />
Identitet, integracija, višejezičnost - jer<br />
živimo zajedno<br />
PUTUJEM. Sama sam u<br />
kolima. Neko stopira, ali neću<br />
stati. Ne želim <strong>da</strong> sedne<br />
pored mene. Ne želim <strong>da</strong><br />
pričam s njim, jer ga ne poznajem.<br />
Ne želim <strong>da</strong> živim<br />
zajedno s njim <strong>ni</strong> dok putujemo.<br />
Odbijanje zajed<strong>ni</strong>čkog<br />
života sa nekim – neprihvatanje<br />
„stranca“ – <strong><strong>ni</strong>je</strong> samo<br />
naš problem i <strong><strong>ni</strong>je</strong> od juče,<br />
već postoji oduvek.<br />
Za istinski zajed<strong>ni</strong>čki život<br />
potrebno je <strong>da</strong> poznajemo<br />
određene pojmove koje<br />
svakodnevno koristimo, ali<br />
ne znamo šta zaista znače.<br />
Identitet (isti, istovetnost):<br />
samosvest; označava<br />
način na koji pojedinac ili<br />
grupa doživljavaju sami sebe.<br />
Identitet je (ili bi trebalo<br />
<strong>da</strong> bude) odgovor na pitanje:<br />
Ko sam ja? Ko smo mi? Reč<br />
je o samosvesti osobe, o<br />
svesti o svojim karakteristič<strong>ni</strong>m<br />
svojstvima, koju ona stiče<br />
kroz društvene i kulturne<br />
procese. Potreba za identifikovanjem,<br />
razlikovanjem i<br />
poistovećivanjem može se<br />
smatrati kao trajna odlika<br />
ljudskosti. S jedne strane svi<br />
se međusobno razlikujemo,<br />
a s druge imamo potrebu <strong>da</strong><br />
se poistovećujemo i grupišemo<br />
sa drugim ljudima. Osnova<br />
za uspostavljanje društvenog<br />
identiteta je sposobnost<br />
razlikovanja na relaciji<br />
ja – drugi i mi – o<strong>ni</strong>. Identitet<br />
uvek upućuje na neku relaciju<br />
prema drugom i različitom.<br />
Integracija (sastavljanje,<br />
spajanje, sjedinjavanje).<br />
Socijalna integracija je proces<br />
međusobnog povezivanja<br />
pojedinaca ili društve<strong>ni</strong>h<br />
grupa i njihovog uklapanja u<br />
neku veću, manje-više<br />
skladnu društvenu celinu.<br />
Jačanje socijalne integracije<br />
vodi do obrazaca ponašanja<br />
koji su primere<strong>ni</strong> društve<strong>ni</strong>m<br />
normama i do skladnog i efikas<strong><strong>ni</strong>je</strong>g<br />
funkcio<strong>ni</strong>sanja grupe,<br />
a subjektivno gle<strong>da</strong>no,<br />
do povećanja zadovoljstva<br />
pojedinca, prihvatanja zajed<strong>ni</strong>čkih<br />
simbola i razvijanja<br />
identiteta grupe. Integracija<br />
znači <strong>da</strong> su u državi sve institucije<br />
na raspolaganju<br />
svim građa<strong>ni</strong>ma bez obzira<br />
na njihovu et<strong>ni</strong>čku ili neku<br />
drugu posebnost. Ona znači<br />
i <strong>da</strong> svi građa<strong>ni</strong> države, dobrovoljno<br />
učestvuju u njenom<br />
političkom i društvenom<br />
životu. Njen cilj je formiranje<br />
jedinstvenog civilnog društva<br />
unutar države.<br />
Višejezičnost (plurilingvizam)<br />
znači <strong>da</strong> je pojedinac<br />
u stanju <strong>da</strong> koristi više<br />
jezika, dok multilingvizam (i<br />
ova reč se prevodi kao višejezičnost)<br />
znači <strong>da</strong> više jezika<br />
živi zajedno u jednoj<br />
društvenoj grupi.<br />
Pojam multikulturalnosti<br />
<strong>da</strong>nas uglavnom označava<br />
istovremeno postojanje<br />
mnogobroj<strong>ni</strong>h kultura na nekom<br />
prostoru. Međutim, multikulturalizam<br />
u najširem<br />
smislu znači miran suživot<br />
različitih et<strong>ni</strong>čkih, kultur<strong>ni</strong>h i<br />
verskih zajed<strong>ni</strong>ca u istoj državi/na<br />
istom prostoru. Priznavanje<br />
prava kultur<strong>ni</strong>h<br />
grupa i pozitivno vrednovanje<br />
njihovih različitosti zbog<br />
toga je u centru multikultur<strong>ni</strong>h<br />
zahteva.<br />
Vil Kimlika naglašava <strong>da</strong><br />
je cilj multikultur<strong>ni</strong>h zahteva<br />
integracija manjina kroz njihovo<br />
priznavanje. Ako sistem<br />
postoji uz pristanak i<br />
saradnju svih aktera, on je time<br />
efikas<strong>ni</strong>ji. Ako se dominant<strong>ni</strong><br />
sistem vrednosti zalaže<br />
za toleranciju, pluralizam,<br />
različitost, on oplemenjuje<br />
društvenu svest koja postaje<br />
sve osetljivija na društvenu<br />
diskriminaciju i podstiče i<br />
njenu racionalnost. Multikulturalizam<br />
se suprotstavlja<br />
tendencijama globalizacije.<br />
Interkulturalnost, za razliku<br />
od pojma multikulturalnosti,<br />
pre svega označava<br />
veze i odnose između različitih<br />
kultura. U multikulturalnom<br />
društvu komu<strong>ni</strong>kacija<br />
između različitih grupa je<br />
moguća, ali <strong><strong>ni</strong>je</strong> obavezna.<br />
Zato se kao pojam koji podrazumeva<br />
komu<strong>ni</strong>kaciju i<br />
razmenu među grupama koristi<br />
pojam interkulturalnosti.<br />
On podrazumeva dijalog<br />
ravnoprav<strong>ni</strong>h strana, razmenu<br />
iskustava i saradnju, ali<br />
bez nužnog preuzimanja<br />
kultur<strong>ni</strong>h obrazaca.<br />
Et<strong>ni</strong>čka grupa i et<strong>ni</strong>čki<br />
identitet. Et<strong>ni</strong>čka grupa se<br />
Serijal tekstova o<br />
manjinskim pitanjima<br />
Cilj projekta „Pakao <strong>ni</strong>su<br />
drugi – integracija mađarske<br />
manjine u lokalne<br />
sredine“, koji traje devet<br />
meseci, je promocija suštinske<br />
integracije mađarske<br />
nacionalne manjine u društvo<br />
u Bečeju i u Novom Bečeju.<br />
U okviru dvojezičnog<br />
(srpski i mađarski) projekta<br />
novinari Bečejskog <strong>mozaik</strong>a<br />
će se baviti prezentacijom<br />
manjinskih problema i<br />
pitanja kroz istraživačke<br />
tekstove i analize, a informisanje<br />
i edukacija šire javnosti<br />
trebalo bi <strong>da</strong> doprinese<br />
prevla<strong>da</strong>vanju predrasu<strong>da</strong>,<br />
govora mržnje i unapređenju<br />
međunacionalne saradnje<br />
kao važ<strong>ni</strong>h či<strong>ni</strong>laca u<br />
demokratizaciji društva.<br />
Tekstovi će, osim u<br />
štampanom iz<strong>da</strong>nju Bečejskog<br />
<strong>mozaik</strong>a, biti dostup<strong>ni</strong><br />
i na internet stra<strong>ni</strong>ci novina<br />
(www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.<br />
rs).<br />
Projekat finansira Norveška<br />
narodna pomoć.<br />
zamišlja kao grupa ljudi zajed<strong>ni</strong>čkog<br />
porekla, čiji članovi<br />
dele određene kulturne<br />
obrasce i imaju zajed<strong>ni</strong>čku<br />
istorijsku sudbinu. Smatra<br />
se <strong>da</strong> pripad<strong>ni</strong>ci grupe dele<br />
zajed<strong>ni</strong>čki et<strong>ni</strong>čki identitet –<br />
zajed<strong>ni</strong>čke kulturne obrasce<br />
i zajed<strong>ni</strong>čke osobine. Verovanje<br />
u zajed<strong>ni</strong>čko poreklo,<br />
a ne u činje<strong>ni</strong>ce koje bi dokazivale<br />
njegovo stvarno postojanje,<br />
predstavlja karakterističnu<br />
crtu et<strong>ni</strong>čke identifikacije.<br />
Et<strong>ni</strong>čka pripadnost<br />
je u izvesnom smislu paradoksalan<br />
fenomen, jer se<br />
bazira u isto vreme na objektivnom<br />
poreklu i na subjektivnoj<br />
svesti o sopstvenoj<br />
pripadnosti. Ona najčešće<br />
jeste određena rođenjem, ali<br />
može biti i slobodnom voljom<br />
izabrana. Neki ljudi tokom<br />
života dolaze u situaciju<br />
<strong>da</strong> raskinu veze sa grupom<br />
kojoj pripa<strong>da</strong>ju po rođenju i<br />
<strong>da</strong> pristupe nekoj drugoj grupi.<br />
Neki ljudi ozbiljno i duboko<br />
doživljavaju svoju et<strong>ni</strong>čku<br />
pripadnost, a drugi površno,<br />
dok neki uopšte ne žele <strong>da</strong><br />
se izjašnjavaju o svojoj pripadnosti<br />
ili su, jednostavno,<br />
odlučili <strong>da</strong> nemaju pripadnost.<br />
Neki ljudi pak istovremeno<br />
mogu osećati povezanost<br />
sa više et<strong>ni</strong>čkih grupa i<br />
kultura. U nekim situacijama<br />
et<strong>ni</strong>citet se ispoljava samo<br />
kao razmena šala između<br />
različitih kultur<strong>ni</strong>h grupa koje<br />
običaje drugih doživljavaju<br />
kao tuđe i neobične. U drugim<br />
situacijama on vodi u<br />
nasilje. Savreme<strong>ni</strong> pristup<br />
et<strong>ni</strong>čkoj problematici počeo<br />
je <strong>da</strong> se formuliše u društve<strong>ni</strong>m<br />
naukama tokom šezdesetih<br />
godina prošlog veka.<br />
Taj pristup karakterišu dva<br />
stava: et<strong>ni</strong>čka pripadnost ne<br />
zavisi od objektiv<strong>ni</strong>h kultur<strong>ni</strong>h<br />
razlika nego od samosvesti<br />
aktera društvenog života<br />
(neko je Srbin ili Mađar<br />
zato što se tako oseća).<br />
Osnova za formiranje jedne<br />
et<strong>ni</strong>čke grupe <strong><strong>ni</strong>je</strong> objektiv<strong>ni</strong><br />
sadržaj kulture, nego sposobnost<br />
grupe <strong>da</strong> simbolički<br />
defi<strong>ni</strong>še svoje gra<strong>ni</strong>ce u odnosu<br />
na druge grupe iste vrste.<br />
Gra<strong>ni</strong>ce et<strong>ni</strong>čkih grupa<br />
ne poklapaju se nužno sa<br />
objektiv<strong>ni</strong>m kultur<strong>ni</strong>m različitostima<br />
i moguće je <strong>da</strong> ih ljudi<br />
i elementi kulture prelaze,<br />
a <strong>da</strong> se postojanje gra<strong>ni</strong>ce time<br />
ne dovede u pitanje (mešoviti<br />
brakovi ili postojanje<br />
istovet<strong>ni</strong>h kultur<strong>ni</strong>h obrazaca<br />
koje dve grupe dele, ne<br />
dovodi u pitanje njihovu ideju<br />
<strong>da</strong> predstavljaju dve različite<br />
et<strong>ni</strong>čke zajed<strong>ni</strong>ce). Najsnaž<strong>ni</strong>ji<br />
simboli et<strong>ni</strong>čke diferencijacije<br />
obično su jezik,<br />
vera, istorija, tradicija, teritorija...<br />
Ipak, <strong>ni</strong>su svi simboli<br />
kompleks<strong>ni</strong>, u multiet<strong>ni</strong>čkim<br />
sredinama ima i mnogo jednostav<strong>ni</strong>jih<br />
primera. Najuspeš<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
deluju o<strong>ni</strong> simboli<br />
koji najlakše pokreću zajed<strong>ni</strong>čke<br />
emocije – maternji jezik,<br />
praz<strong>ni</strong>ci koji slave herojsku<br />
prošlost, muzika i pesma,<br />
poezija, geografski<br />
predeli za koje se vezuje poreklo<br />
grupe...<br />
Nacionalna ili et<strong>ni</strong>čka<br />
manjina je izraz koji se koristi<br />
kako bi opisao društvene<br />
grupe temeljene na pripadnosti<br />
određenoj naciji i/ili et<strong>ni</strong>čkoj<br />
zajed<strong>ni</strong>ci koje tvore<br />
manjinu unutar stanov<strong>ni</strong>štva<br />
određene geografske regije<br />
i/ili političkog entiteta, najčešće<br />
suverene države. Nacionalne<br />
manjine se ponekad<br />
razlikuju od et<strong>ni</strong>čkih manjina<br />
po tome što prve predstavljaju<br />
deo nacije s vlastitom<br />
matičnom nacionalnom državom.<br />
U mnogim državama<br />
nacionalne manjine su<br />
službeno priznate od vlasti<br />
države i imaju određena manjinska<br />
prava, koja se najčešće<br />
tiču zastupljenosti u telima<br />
vlasti (rezervisana mesta<br />
u nacionalnom parlamentu)<br />
ili autonomije u određe<strong>ni</strong>m<br />
oblastima društvenog<br />
života.<br />
Pod et<strong>ni</strong>čkom manjinom<br />
u društve<strong>ni</strong>m naukama podrazumeva<br />
se grupa koja je<br />
brojčano inferiorna prema<br />
ostaloj populaciji u društvu i<br />
državi, koja politički <strong><strong>ni</strong>je</strong> dominantna<br />
i koja se reprodukuje<br />
kao et<strong>ni</strong>čka kategorija.<br />
U društve<strong>ni</strong>m naukama poslednjih<br />
godina pod pojmom<br />
manjina ne podrazumeva se<br />
samo grupa koja je u brojčanoj<br />
manji<strong>ni</strong>, nego svaka marginalna,<br />
društveno podređena<br />
grupa, grupa koja ima<br />
manju društvenu i političku<br />
moć bez obzira na brojnost.<br />
Postojanje većinskih i manjinskih<br />
grupa na teritoriji<br />
iste države otvara pitanje<br />
statusa ovih drugih, pogotovo<br />
ako je država defi<strong>ni</strong>sana<br />
kao nacionalna država većinskog<br />
naro<strong>da</strong>. Nacional<strong>ni</strong><br />
program je u ovom pogledu<br />
po pravilu ambivalentan – s<br />
jedne strane je demokratski i<br />
egalitaran prema pripad<strong>ni</strong>cima<br />
sopstvene nacije, ali <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
prema pripad<strong>ni</strong>cima drugih<br />
grupa. Prisustvo manjina na<br />
teritoriji jedne države predstavlja<br />
problem i za liberalne<br />
mislioce i političare – ako se<br />
postojanje različitosti priznaje,<br />
time se opasno narušava<br />
jedinstvo političkog prostora<br />
i princip jednakosti građana.<br />
Ako se negira, narušava se<br />
slobo<strong>da</strong> građana i pravo na<br />
izbor načina života. Manjina<br />
u jednom društvu/državi može<br />
<strong>da</strong> bude potpuno diskrimi<strong>ni</strong>sana<br />
ili potpuno integrisana,<br />
ali u stvarnosti većina<br />
manjinskih grupa nalazi se<br />
negde između. Zaštita manjina<br />
je važan segment u<br />
okviru jedne države. S druge<br />
strane, nejednakosti su <strong>da</strong>nas<br />
još uvek prisutne i zato<br />
se u svetu mnoge grupe bore,<br />
argumentujući svoju borbu<br />
postojanjem et<strong>ni</strong>čkih ili<br />
ras<strong>ni</strong>h predrasu<strong>da</strong> čije su<br />
one navodna ili stvarna žrtva.<br />
Konflikti manjina i većina<br />
javljaju se ne samo u nedemokratskim<br />
nego i u razvije<strong>ni</strong>m<br />
zemljama zapadne<br />
demokratije.<br />
Popis stanov<strong>ni</strong>štva<br />
Prema popisu stanov<strong>ni</strong>štva<br />
iz 2002. godine, u Srbiji,<br />
bez Kosova i Metohije,<br />
broj pripad<strong>ni</strong>ka nacional<strong>ni</strong>h<br />
manjina je 1.135.393. Najveći<br />
broj manjina - 26 - živi<br />
na teritoriji Vojvodine.<br />
Po popisu iz 2002. godine<br />
najviše je bilo Mađara<br />
(290.207), Hrvata (56.654),<br />
Slovaka (56.637), zatim Rumuna<br />
(30.419), Roma<br />
(29.057), Bunjevaca<br />
(19.766), Rusina (15.626),<br />
Makedonaca (11.785),<br />
U<strong>kraj</strong>inaca (4.635)...<br />
Srbi u Vojvodi<strong>ni</strong> po popisu<br />
iz 2002. godine čine<br />
65,05 odsto stanov<strong>ni</strong>štva, a<br />
34,95 posto su pripad<strong>ni</strong>ci<br />
nacional<strong>ni</strong>h manjina. Najveći<br />
broj Mađara živi u Vojvodi<strong>ni</strong>,<br />
290.207, što či<strong>ni</strong> 14,28<br />
posto u ukupnom stanov<strong>ni</strong>štvu<br />
Vojvodine, a u centralnoj<br />
Srbiji je nastanjeno<br />
samo 3.092 pripad<strong>ni</strong>ka ove<br />
zajed<strong>ni</strong>ce.<br />
Ukoliko uporedimo brojke<br />
iz popisa stanov<strong>ni</strong>štva iz<br />
1991. i 2002. godine, vidimo<br />
<strong>da</strong> se broj Mađara smanjio<br />
za 49.284.<br />
Naime, po po<strong>da</strong>cima<br />
popisa iz 1991. godine, u<br />
Vojvodi<strong>ni</strong> je bilo najviše Srba<br />
1.143.723 (56,8%) i Mađara<br />
339.491 (16,9%), zatim<br />
Jugoslovena 174.295<br />
(8,7%), Hrvata 74.808<br />
(3,7%), Slovaka 63.545<br />
(3,2%), Crnogoraca 44.838<br />
(2,2%), Rumuna 38.809<br />
(1,9%), Roma 24.366<br />
(1,2%), Bunjevaca 21.434<br />
(1,1%), Rusina 17.625<br />
(0,9%) i Makedonaca<br />
17.472 (0,9%).<br />
Stereotip je pojednostavljena<br />
slika ili ideja o drugim<br />
ljudima, pojedincima ili<br />
grupama. U društvenom životu,<br />
uloga stereotipa je <strong>da</strong><br />
pojednostavi komu<strong>ni</strong>kaciju i<br />
orijentaciju i omogući brzo<br />
donošenje su<strong>da</strong> o drugim<br />
ljudima. Stereotipi se ne zas<strong>ni</strong>vaju<br />
na stvarnosti i iskustvu,<br />
ali <strong>ni</strong>su uvek <strong>ni</strong> u sukobu<br />
sa njima. O<strong>ni</strong> ne moraju<br />
biti štet<strong>ni</strong>, naročito ka<strong>da</strong> ne<br />
podrazumevaju apriori negativan<br />
vrednos<strong>ni</strong> sud prema<br />
drugim ljudima, ali ako<br />
su apriori negativ<strong>ni</strong>, nepraved<strong>ni</strong><br />
i uvredljivi za druge,<br />
on<strong>da</strong> su štet<strong>ni</strong> i opas<strong>ni</strong> u komu<strong>ni</strong>kaciji.<br />
Ta<strong>da</strong> je reč o negativ<strong>ni</strong>m<br />
stereotipima i/ili<br />
predrasu<strong>da</strong>ma.<br />
Pojam predrasu<strong>da</strong> ukazuje<br />
na nešto što prethodi<br />
rasuđivanju. Predrasude su<br />
čvrsto uvrežene iako su najčešće<br />
pogrešne i veoma<br />
uvredljive za ljude na koje se<br />
odnose (recimo lenji Romi,<br />
prljavi Jevreji...). Predrasude<br />
u sušti<strong>ni</strong> oprav<strong>da</strong>vaju ili podstiču<br />
nasilje prema drugima.<br />
Tolerancija se odnosi<br />
na kolektivnu i pojedinačnu<br />
praksu prihvatanja i saradnje<br />
sa osobama koje <strong>ni</strong>su<br />
iste vere, ne misle na isti način,<br />
imaju drugačiji politički<br />
stav ili se razlikuju po nekom<br />
drugom osnovu. Tolerancija<br />
uključuje svesnu odluku <strong>da</strong><br />
se postupi nenasilno ili uzdržano.<br />
Zasnovana je i na verskim<br />
učenjima svih dominant<strong>ni</strong>h<br />
religija, ali i na držav<strong>ni</strong>m<br />
zako<strong>ni</strong>ma koji ustanovljavaju<br />
pravo na različito<br />
mišljenje i neugrožavanje<br />
pojedinca. Tolerancija u najširem<br />
smislu znači sposobnost<br />
dijaloga sa drugima.<br />
Reč tolerancija izvorno znači<br />
trpljenje, podnošenje, popuštanje.<br />
To značenje se u<br />
<strong>da</strong>našnje vreme menja u poštovanje<br />
drugog i drugačijeg,<br />
priznavanje prava na<br />
različitost, potrebu za dijalogom.<br />
Tolerantna osoba je<br />
ona koja dopušta i poštuje<br />
različita mišljenja, uključujući<br />
i ona sa kojima se ne slaže.<br />
K.D.F. (Izvori: Mi i o<strong>ni</strong><br />
drugi - Priruč<strong>ni</strong>k za<br />
istraživanje multiet<strong>ni</strong>čnosti<br />
u lokalnoj sredi<strong>ni</strong>,<br />
Grupa 484; Wikipedia;<br />
Leksikon stra<strong>ni</strong>h reči i<br />
izraza)<br />
Prema popisu iz 2002.<br />
godine u opšti<strong>ni</strong> Bečej živi<br />
ukupno 40.987 građana, u<br />
gradu Bečeju 25.774, a u<br />
naselje<strong>ni</strong>m mestima 15.213,<br />
od toga 16.832 Srba (u gradu<br />
Bečeju 11.197), 20.018<br />
Mađara (u gradu Bečeju<br />
11.725), 1.070 Jugoslovena<br />
(u Bečeju 808), 479 Roma<br />
(u Bečeju 185), 437 Hrvata<br />
(u Bečeju 298), 229 Crnogoraca<br />
(u Bečeju 172), 87<br />
Muslimana (u Bečeju 71),<br />
66 Albanaca (u Bečeju 59),<br />
62 Makedonaca (u Bečeju<br />
55), 46 Nemaca (u Bečeju<br />
38), 37 Slovaka (u Bečeju<br />
27), 24 Rusina (u Bečeju<br />
19), 16 Bunjevaca (u Bečeju<br />
11), 15 Slovenaca (u Bečeju<br />
10), 14 U<strong>kraj</strong>inaca (u<br />
Bečeju 13), 12 Bugara (u<br />
Bečeju 9), 6 Bošnjaka (u<br />
Bečeju 4); 824 građana <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
želelo <strong>da</strong> se izjas<strong>ni</strong> o nacionalnoj<br />
pripadnosti ili su bili<br />
neopredelje<strong>ni</strong>.<br />
Srbi čine 41,06, a Mađari<br />
48,83 odsto stanov<strong>ni</strong>štva<br />
na teritoriji opštine.<br />
U samom gradu Bečeju<br />
Mađari čine 45,49, a Srbi<br />
43,44 odsto stanov<strong>ni</strong>štva.<br />
U Bačkom Gradištu Mađari<br />
čine 46,26, a Srbi 44,38<br />
posto stanov<strong>ni</strong>štva; u Bačkom<br />
Petrovom Selu su takođe<br />
Mađari većina, jer čine<br />
70,71 posto stanov<strong>ni</strong>štva, a<br />
Srbi 21,41 posto; u Mileševu<br />
je većinsko stanov<strong>ni</strong>štvo<br />
takođe mađarsko (51,07<br />
posto), a Srbi čine 43,38<br />
posto; dok u Radičeviću živi<br />
87,53 posto Srba i 2,10 posto<br />
Mađara.<br />
B.M.
oj 105.<br />
„VELIKOGOSPOJINSKI DANI“ I OVE GODINE SU BILI USPEŠNI<br />
Sjajna stvar u Novom Bečeju, slava je za<br />
Gospojinu<br />
„STARA stvar u Novom<br />
Bečeju, slava je za Gospojinu“,<br />
stihovi Đorđa Balaševića<br />
trebalo bi <strong>da</strong> dožive malu promenu<br />
jer se u Novom Bečeju<br />
svake godine <strong>kraj</strong>em avgusta<br />
dešavaju nove pozitivne<br />
stvari vezane za „Velikogospojinske<br />
<strong>da</strong>ne“. Reč „stara“<br />
trebalo bi <strong>da</strong> zame<strong>ni</strong> „sjajna“,<br />
jer poslednje četiri godine orga<strong>ni</strong>zatori<br />
priređuju sve bogatiji<br />
i raznovrs<strong>ni</strong>ji program,<br />
u Novi Bečej <strong>kraj</strong>em avgusta<br />
dolazi sve više zvez<strong>da</strong> iz Srbije<br />
i sa prostora bivše Jugoslavije.<br />
U varošicu <strong>kraj</strong> <strong>Tise</strong><br />
dolazi i sve više posetilaca,<br />
o<strong>ni</strong>h „obič<strong>ni</strong>h“, ali i ljudi iz javnog<br />
života Srbije.<br />
Ove godine mnogobrojne<br />
posetioce<br />
„Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ zabavljali su Haris<br />
Džinović, YU grupa, Kiki<br />
Lesendrić, Neno Belan, Vlado<br />
Georgiev, „Dan 6.“, „Sveti<br />
gral“, održana je Smotra parad<strong>ni</strong>h<br />
zaprega, Etno bazar,<br />
revija borilačkih veština, ringišpili<br />
su se okretali, bilo je i<br />
ćeten alve i oras<strong>ni</strong>ca, džidžabidža<br />
svih vrsta, ića i pića...<br />
Ponovo pobedio<br />
bačvanski<br />
petopreg<br />
Ma<strong>ni</strong>festacija je počela<br />
u četvrtak (27. avgust) Smotrom<br />
parad<strong>ni</strong>h zaprega u orga<strong>ni</strong>zaciji<br />
Konjičkog kluba<br />
„Vranjevo“. Smotra je otvorena<br />
tradicional<strong>ni</strong>m obredom<br />
svećenja slavskog kolača koji<br />
su obavili svešte<strong>ni</strong>k Milenko<br />
Savić iz Bašai<strong>da</strong>, Milivoje Sekulić,<br />
names<strong>ni</strong>k novobečejski<br />
i Milivoj Vrebalov, predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine Novi Bečej.<br />
Iako je program kas<strong>ni</strong>o<br />
sat vremena i bilo je pakleno<br />
vruće, veliki broj posetilaca<br />
Protokol o bratimljenju<br />
U toku „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ potpisan je i protokol<br />
o bratimljenju Novog<br />
Bečeja sa opštinom Straža<br />
(Slove<strong>ni</strong>ja). Povelju su potpisali<br />
Milivoj Vrebalov, predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine Novi Bečej i<br />
Alojz Knafelj, predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine Straža u prisustvu<br />
delegacija iz bratskih gradova<br />
Knjaževca, Mezetura iz<br />
Mađarske i Krupa na U<strong>ni</strong>.<br />
Pokrovitelji i sponzori<br />
Pokrovitelji „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ bili su Mi<strong>ni</strong>starstvo<br />
ekonomije i regionalnog<br />
razvoja, Mi<strong>ni</strong>starstvo<br />
kulture i Po<strong>kraj</strong>inski<br />
sekretarijat za kulturu. General<strong>ni</strong><br />
sponzori su Naftna<br />
industrija Srbije i „BD Agro“<br />
Dobanovci, zva<strong>ni</strong>čna banka<br />
bila je Metals banka, a Amstel<br />
je bilo oficijelno pivo.<br />
Sponzori ovogodišnje<br />
ma<strong>ni</strong>festacije bili su i „Nexe<br />
group“, DDOR Novi Sad,<br />
Telekom Srbija, „Wait“,<br />
Aleva, „MVM motors“, Brantner<br />
otpadna privre<strong>da</strong>, Promes,<br />
Žitoprera<strong>da</strong>, MCI brodogradilište<br />
Novi Bečej,<br />
Građevinsko preduzeće<br />
Novi Bečej, „Knott autoflexyug“,<br />
Operativa Novi Bečej,<br />
Bečejprevoz, Agro Ilinčić,<br />
ZZ Vrebalov, FSH Bečejka,<br />
Metalopromet Kula i Jazak,<br />
zva<strong>ni</strong>čna vo<strong>da</strong> festivala.<br />
ispratio je šesnaestu Smotru<br />
parad<strong>ni</strong>h zaprega. Pred<br />
oko 3.000 gle<strong>da</strong>laca prodefilovala<br />
je 81 zaprega u četiri<br />
konkurencije – jednoprezi,<br />
dvoprezi, četvoroprezi i petoprezi.<br />
Najza<strong>ni</strong>mljivija je svakako<br />
bila para<strong>da</strong> petoprega,<br />
zaprega koje su kroz istoriju<br />
samo Novobečejci imali dozvolu<br />
<strong>da</strong> prežu. Ali, ne lezi<br />
vraže, Banaća<strong>ni</strong> već drugu<br />
godinu zaredom ostaju bez titule<br />
najboljeg petoprega. Kao<br />
i prošle godine, titula je otišla<br />
„s one strane <strong>Tise</strong>“. Najbolji<br />
petopreg (od ukupno 12)<br />
upregao je Vojislav Gaković<br />
iz Kucure, koji je pored slave<br />
dobio i ček na 50.000 dinara.<br />
Drugo mesto zauzeo je petopreg<br />
Stevana Dražete iz Banovaca<br />
(nagra<strong>da</strong> od 20.000<br />
dinara), a treće konji Milenka<br />
Ra<strong>da</strong>kovića iz Surčina<br />
(10.000 dinara). Pobed<strong>ni</strong>k u<br />
konkurenciji petoprega je posle<br />
uručenja nagra<strong>da</strong> blistao<br />
od sreće: „Presrećan sam.<br />
Nije samo novac u pitanju.<br />
Veliko je zadovoljstvo pobediti<br />
na ovakvoj ma<strong>ni</strong>festaciji.<br />
Konjarstvom se bavim ceo<br />
svoj vek, oko 40 godina, i ovo<br />
su neki od najlepših momenata<br />
u karijeri. U zaprezi su<br />
pored mene bili i moji sinovi<br />
Milan i Miloš, a najmlađi Borivoj<br />
je bio treći u takmičenju<br />
dvoprega. Me<strong>da</strong>lju smo uzeli<br />
i kod četvoroprega, tako <strong>da</strong><br />
smo u potpunosti zadovolj<strong>ni</strong>.<br />
Prošle godine smo imali drugi,<br />
sa<strong>da</strong> prvi petopreg, a doći<br />
ćemo i dogodine <strong>da</strong> ponovimo<br />
ovaj rezultat. Imamo još<br />
dobrih konja koji bi trebalo<br />
<strong>da</strong> zablistaju na 17-oj smotri<br />
u Novom Bečeju“, rekao je<br />
Gaković.<br />
U konkurenciji jednoprega<br />
pobedio je Slobo<strong>da</strong>n Pro<strong>da</strong>nović<br />
(Temerin), drugi je<br />
bio Stevan Dražeta, a treći<br />
Pobed<strong>ni</strong>čki petopreg<br />
Goran Petković<br />
Novobečejac Slavko Golušin.<br />
Pobedu je kod dvoprega<br />
odneo Nedeljko Srdić (Karađorđevo)<br />
ispred Olivera Bunfor<strong>da</strong><br />
(Subotica) i Borivoja<br />
Gakovića. Najbolji četvoropreg<br />
upregao je Milenko Ra<strong>da</strong>ković,<br />
Vojislav Gaković je<br />
bio drugi, a Antal Tot Vašingeri<br />
treći.<br />
Struč<strong>ni</strong> žiri je za najboljeg<br />
pastuva proglasio grlo<br />
„27 MTrampeta III“, vlas<strong>ni</strong>štvo<br />
Zrenja<strong>ni</strong>nca Aleksandra<br />
Mrkobrata, dok je za najbolju<br />
kobilu proglašena „7 Vila-XX“<br />
Bog<strong>da</strong>na Stojanova iz Kikinde.<br />
U pauzi Smotre parad<strong>ni</strong>h<br />
NIS za decu<br />
konja, na bi<strong>ni</strong> na Tiskom keju<br />
nastupila su deca iz predškolske<br />
ustanove „Pava Su<strong>da</strong>rski“<br />
koja su izvela predstavu<br />
„Banatska svadba“.<br />
Dok je na Tiskom keju<br />
trajala smotra, u crkvi Svetog<br />
Nikole i u manastiru Uspenja<br />
majke Božje održa<strong>ni</strong><br />
su liturgija i bdenje, a posle<br />
pozdravnog govora Milivoja<br />
Vrebalova, predsed<strong>ni</strong>ka opštine,<br />
ma<strong>ni</strong>festaciju je otvorio<br />
Goran Petković, predsed<strong>ni</strong>k<br />
orga<strong>ni</strong>zacionog odbora „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ i držav<strong>ni</strong><br />
sekretar za turizam u<br />
Mi<strong>ni</strong>starstvu ekonomije i regionalnog<br />
razvoja.<br />
Vrebalov je poželeo posetiocima<br />
dobrodošlicu u<br />
Novi Bečej, <strong>da</strong> se lepo osećaju<br />
u gradu <strong>kraj</strong> <strong>Tise</strong>, <strong>da</strong> popiju<br />
vino „krokan“, pojedu dobru<br />
riblju čorbu, nađu nove prijatelje,<br />
popiju malo tiske vode,<br />
jer će se na taj način ponovo<br />
vratiti u Novi Bečej. „Velikogospojinski<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong> se održavaju<br />
već više od 200 godina, ta<strong>da</strong><br />
su naši preci išli u manastir,<br />
palili sveće, molili se Bogu za<br />
zdravlje i polagali licitarska<br />
srca za ljubav. I <strong>da</strong>nas je sve<br />
isto, samo što smo tu mi i vi,<br />
što su prošle mnoge godine i<br />
što je sve postalo ovako veliko.<br />
Srećan sam što ste se<br />
okupili u ovako velikom broju,<br />
bilo <strong>da</strong> ste došli zbog Velike<br />
Gospojine, vina ’krokan’,<br />
Glavaševe kuće, najlepšeg<br />
keja na Tisi, starih prijatelja<br />
ili rodbine. Razlog <strong><strong>ni</strong>je</strong> bitan,<br />
bitno je <strong>da</strong> ste tu, jer bez vas<br />
U dvorištu Narodne biblioteke<br />
u subotu je održana<br />
„Avlija zabavlija“, tradicionalna<br />
ma<strong>ni</strong>festacija za<br />
decu.<br />
Uoči predstave „Lepotica<br />
i zmaj“ u izvođenju pozorišne<br />
trupe „Spot“ iz<br />
Novog Sa<strong>da</strong>, Naftna Industrija<br />
Srbije podelila je deci<br />
poklone i balone sa bubamarama,<br />
znakom nove NISove<br />
kampanje za promociju<br />
domaćeg evro dizela 5.<br />
ova ma<strong>ni</strong>festacija ne bi uspela.<br />
Želja mi je <strong>da</strong> u narednom<br />
periodu, uz vašu pomoć, od<br />
naše opštine napravimo mesto<br />
iz koje ljudi neće odlaziti,<br />
nego će se u nju rado vraća-<br />
Banatska svadba<br />
ti, mesto gde ćemo napraviti<br />
sigurnu budućnost za našu<br />
decu i njihove potomke“, rekao<br />
je Vrebalov.<br />
Petković je, otvarajući<br />
ma<strong>ni</strong>festaciju, rekao <strong>da</strong> je<br />
Mi<strong>ni</strong>starstvo ekonomije prepoznalo<br />
„Velikogospojinske<br />
<strong>da</strong>ne“ kao festival gde se sreću<br />
tradicija i budućnost. „U<br />
Srbiji postoji preko 700 različitih<br />
ma<strong>ni</strong>festacija i festivala,<br />
ali su samo jed<strong>ni</strong> ’Velikogospojinski<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>’. Ovo je mesto<br />
gde se okuplja dobra publika<br />
i izvođači, gde se poštuju<br />
drev<strong>ni</strong> običaji, mesto gde se<br />
spaja tradicija sa o<strong>ni</strong>m što je<br />
dobra zabava. Dobri festivali<br />
su je<strong>da</strong>n od najboljih proizvo<strong>da</strong><br />
u Srbiji, treba negovati<br />
tradiciju dobrih domaćina<br />
kod nas, a ’Velikogospojinski<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>’ su svakako dobar<br />
primer za to. I u budućnosti<br />
ćemo podržavati profesionalne<br />
i uspešne ma<strong>ni</strong>festacije“,<br />
FOTO: S. Malešev<br />
rekao je Petković.<br />
Posle svečanog otvaranja<br />
na binu je izašao bend<br />
„Betty Boop“, a posle jednosatne<br />
svirke devojaka iz Zrenja<strong>ni</strong>na<br />
Novom Bečeju se<br />
„dogodio“ Haris.<br />
Šmeker svetskog glasa,<br />
Haris Džinović je već prvim<br />
taktovima uvodne pesme<br />
uči<strong>ni</strong>o <strong>da</strong> se dogodi „hemija“<br />
između njega, ben<strong>da</strong> i preko<br />
20.000 posetilaca na Tiskom<br />
keju.<br />
Džinović je preko dva<br />
sata, sjaj<strong>ni</strong>m glasom (ponekad<br />
i nestvar<strong>ni</strong>m) „ispaljivao“<br />
hitove iz svog repertoara, a<br />
mogli su se čuti i hitovi Duška<br />
Kuliša („Ti me<strong>ni</strong> lažeš sve“,<br />
tekstopisac Džinović), „Bijelog<br />
dugmeta“, narodne izvorne<br />
pesme, kao i sev<strong>da</strong>linke.<br />
Više od 20.000 ljudi je<br />
zdušno pevalo „Dajte vina,<br />
hoću lom“, „I tebe sam sit<br />
kafano“, „Hladno je, ugrij<br />
me“, „Jesu l’ dunje procvale“,<br />
„Laže mjesec“. Publika je<br />
čak dva puta sprečila Harisa<br />
<strong>da</strong> ode sa bine. Njegov treći<br />
pokušaj bio je uspešan.<br />
Ukus Vojvodine -<br />
riblja čorba, vino<br />
i tamburaši<br />
Miris zapaljenog drveta<br />
i zvuci tambura u ra<strong>ni</strong>m poslepodnev<strong>ni</strong>m<br />
časovima najavljivali<br />
su drugi čin „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“. I pre<br />
zva<strong>ni</strong>čnog početka takmičenja<br />
u kuvanju riblje čorbe<br />
(18 sati), učes<strong>ni</strong>ci su za svoje<br />
društvo već pripremali različite<br />
specijalitete (pečena<br />
riba, roštilj, jagnjeći paprikaš,<br />
srneći gulaš), a atmosfera je<br />
bila vrela.<br />
Plato na Tiskom keju bio<br />
je postavljen za veliki broj<br />
ekipa, a orga<strong>ni</strong>zatori su podelili<br />
prostor na „ulice“, tako<br />
<strong>da</strong> su, makar za je<strong>da</strong>n <strong>da</strong>n,<br />
sokak sa svojim imenom u
10<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
Novom Bečeju imali Zdravko<br />
Čolić, Severina, Haris Džinović,<br />
Vlado Georgiev, Julija Bisak,<br />
„Van Gogh“...<br />
Prošlogodišnji pobed<strong>ni</strong>ci van konkurencije<br />
Sat pre početka „Velikogospojinskog<br />
kotlića“ počelo<br />
je i takmičenje tamburaških<br />
bandi. Takmičenje bandi<br />
koje su došle iz svih <strong>kraj</strong>eva<br />
Vojvodine sa bine su otvorili<br />
„Durka i sin“ prošlogodišnji<br />
pobed<strong>ni</strong>ci, koji su ovog puta<br />
Rampa za „Durku i sina“<br />
Objašnjenje zbog čega<br />
su „Durka i sin“ nastupili<br />
van konkurencije na takmičenju<br />
tamburaških bandi,<br />
<strong>da</strong>o je Milivoj Vrebalov,<br />
neposredno pre proglašenja<br />
najboljih tamburaša. „Svi<br />
znamo <strong>da</strong> su ’Durka i sin’<br />
najbolji u Novom Bečeju,<br />
Banatu, Vojvodi<strong>ni</strong>, Srbiji i<br />
na svetu. Međutim, Durka<br />
je u Novom Bečeju svima<br />
uzeo toliko novca <strong>da</strong> bi bilo<br />
’previše’ <strong>da</strong> i ove godine<br />
osvoji novčanu nagradu na<br />
takmičenju. Zbog toga mu<br />
<strong>ni</strong>smo dozvolili <strong>da</strong> nastupi<br />
sa svojom bandom u<br />
takmičarskoj konkurenciji“,<br />
rekao je Vrebalov.<br />
nastupali van konkurencije.<br />
Start kuvanja čorbi označio<br />
je i jurnjavu bandi od stola<br />
do stola, valjalo je zadovoljiti<br />
muzički ukus kuvara, jer<br />
su njihovi glasovi odlučivali<br />
o tome koja će biti najbolja<br />
tamburaška ban<strong>da</strong>.<br />
„Ludilo“ na Tiskom keju<br />
trajalo je do ra<strong>ni</strong>h jutarnjih<br />
sati. Svaki sto bio je svet za<br />
sebe, pevalo se i pilo, a tamburaša<br />
i gostiju bilo je i na<br />
stolovima, a i ispod njih.<br />
Vrela atmosfera još jednom<br />
je pokazala <strong>da</strong> su tambure,<br />
riblja čorba i dobro vino<br />
glav<strong>ni</strong> preduslovi za dobru<br />
zabavu u Vojvodi<strong>ni</strong>.<br />
Posle dva sata kuvanja<br />
međunarod<strong>ni</strong> žiri (21 član)<br />
sa Savom Pajićem na čelu<br />
(predsed<strong>ni</strong>k USR Tisa iz Novog<br />
Bečeja), povukao se <strong>da</strong><br />
degustira i ocenjuje 204 riblje<br />
čorbe. Posao <strong><strong>ni</strong>je</strong> bio lak i<br />
jednostavan, ali posle tri sata<br />
većanja proglašeno je deset<br />
najboljih čorbi. Prvo mesto<br />
pripalo je Nandoru Palotašu<br />
iz Bečeja, drugi je bio Milan<br />
Ludoški iz Taraša, treći Si<strong>ni</strong>ša<br />
Popović iz Bačkog Gradišta,<br />
četvrti Senća<strong>ni</strong>n Laslo<br />
Kočiš, peti Bečejac Zdravko<br />
Ličina, šesti Ferenc Bilicki iz<br />
Sente, sedmi Duško Kampf<br />
(Zrenja<strong>ni</strong>n), osmi Damir Vučenović<br />
(Vrbas), deveti Turinac<br />
Jevrem Moldovanov, a<br />
deseti Jovan Bokun iz Bečeja.<br />
Trojica prvoplasira<strong>ni</strong>h dobili<br />
su kotliće i plakete, a kuvari<br />
plasira<strong>ni</strong> od 4. do 10. mesta<br />
nagrađe<strong>ni</strong> su diplomama.<br />
Za najmlađu kuvaricu „Velikogospojinskog<br />
kotlića“ proglašena<br />
je petogodišnja Milica<br />
Jovanov iz Kumana.<br />
NOVI BEČEJ<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Tamburaške bande su još<br />
sat vremena posle proglašenja<br />
najboljih kuvara vredno<br />
skupljale poene svirajući<br />
tamburaškoj bandi „Đeram“<br />
iz Kikinde, drugi je bio orkestar<br />
„Vučedolski zvuci“ iz Vukovara,<br />
a treći ansambl „Još<br />
Pobed<strong>ni</strong>čki tamburaški orkestar „Đeram“ iz Kikinde<br />
de na takmičenju, u prvi plan<br />
je stavio kvalitet svih učes<strong>ni</strong>ka:<br />
„Sve bande su bile odlične,<br />
a mi smo, eto, ove godine<br />
bili najbolji. Tri godine već<br />
dolazimo na ovo takmičenje,<br />
a za ovu godinu smo se baš<br />
žestoko spremali. Ova ma<strong>ni</strong>festacija<br />
je veoma korisna za<br />
očuvanje tamburaške tradicije,<br />
posebno kod nas u Banatu.<br />
U našim <strong>kraj</strong>evima je ova<br />
vrsta muzike poslednjih godina<br />
nekako zamrla i na rubu je<br />
INTERVJU SA HARISOM DŽINOVIĆEM<br />
Jugonostalgičar sjajnog glasa<br />
HARIS DŽINOVIĆ je živa<br />
legen<strong>da</strong> sev<strong>da</strong>linke, narodne<br />
izvorne i romske muzike.<br />
Veoma je popularan na<br />
prostorima bivše SFRJ, a<br />
teško je zamisliti venčanje,<br />
krštenje i slavu, a <strong>da</strong> se ne<br />
zapeva barem jedna Harisova.<br />
Džinović je prvi put u<br />
karijeri pevao u Novom Bečeju<br />
i kaže <strong>da</strong> je prijatno<br />
iznenađen.<br />
Haris Džinović<br />
- Publika je bila sjajna,<br />
divno su pjevali, znaju tekstove<br />
svih pjesama, a to je<br />
za umjet<strong>ni</strong>ka na bi<strong>ni</strong> kao <strong>da</strong><br />
je dotakao nebo. Sve je bilo<br />
odlično i mogu reći <strong>da</strong> sam<br />
pomalo i iznenađen svime<br />
što se dešavalo.<br />
Godinama <strong>ni</strong>ste iz<strong>da</strong>li<br />
nov album, ma<strong>da</strong> i<br />
ovo što ste do sa<strong>da</strong><br />
uradili može <strong>da</strong> se<br />
sluša i za dva života.<br />
- Biće, evo ove godine,<br />
Bože zdravlja. Početkom<br />
novembra bi trebalo <strong>da</strong> izađe<br />
novi CD, pa ćemo videti<br />
kako će proći.<br />
Večeras ste otpevali i<br />
veliki hit Duška Kuliša<br />
„Ti me<strong>ni</strong> lažeš sve“ za<br />
koji ste i pisali tekst.<br />
Znam <strong>da</strong> ste tekstove<br />
pisali i za ostale umet<strong>ni</strong>ke,<br />
a izvodite samo<br />
jednu pesmu. Zbog<br />
čega?<br />
- Pisao sam pjesme i<br />
Šerifu Konjeviću, Hanki<br />
Paldum, Saši Matiću, ali mi<br />
je pjesma koju izvodi Kuliš<br />
prirasla za srce i nekako mi<br />
se programski uklapa u<br />
koncerte.<br />
A zbog čega ste pevali<br />
Bregovićevu pesmu?<br />
- A što <strong>da</strong> ne, sviđa mi<br />
se ta numera, a i on svakako<br />
pjeva moje ciganske<br />
pjesme.<br />
Nigde <strong>ni</strong>smo uspeli<br />
<strong>da</strong> saznamo ime ben<strong>da</strong><br />
koji vas je pratio.<br />
Kako se zove?<br />
- To je moj bend. Možete<br />
staviti: Haris i njegov<br />
bend.<br />
Narod vas voli u svim<br />
republikama bivše<br />
SFRJ. Koliko vam to<br />
prija?<br />
- Ja sam bio i ostao Jugosloven.<br />
Rodio sam se u<br />
državi koje, nažalost, više<br />
nema, ali ću ja uvek ostati<br />
njen građa<strong>ni</strong>n. Drago mi je<br />
što ljudi cene moj rad, bez<br />
obzira u kojoj republici žive.<br />
Jeste li stigli <strong>da</strong> razgle<strong>da</strong>te<br />
Novi Bečej?<br />
- Ne. Došao sam kasno,<br />
ali sudeći po divnoj<br />
publici, imate lep grad.<br />
Hoćete li prespavati u<br />
nekom od apartmana,<br />
pa <strong>da</strong> sutra razgle<strong>da</strong>te<br />
grad?<br />
- Pa nemojte tako, vi<br />
novinari uvek sve znate, kažite<br />
mi šta ću raditi sutra?<br />
Da li je i vama obećan<br />
apartman kao Čoliću,<br />
Severi<strong>ni</strong>, Georgievu?<br />
- Jeste i to polovan – rekao<br />
je u šali Džinović, uz<br />
opasku <strong>da</strong> žuri na zasluže<strong>ni</strong><br />
odmor.<br />
S.M.<br />
Deset prvoplasira<strong>ni</strong>h kulinara<br />
sve žešće i žešće. Kreščendo<br />
je bio ka<strong>da</strong> su se na bi<strong>ni</strong><br />
pojavile četiri bande, ali još<br />
<strong>ni</strong>ko <strong><strong>ni</strong>je</strong> znao ko je pobed<strong>ni</strong>k.<br />
Znalo se samo <strong>da</strong> to <strong>ni</strong>su<br />
„Durka i sin“, pošto su o<strong>ni</strong> svirali<br />
van konkurencije. Svi zajedno<br />
su odsvirali „Čamac na<br />
Tisi“, a on<strong>da</strong> je proglašen pobed<strong>ni</strong>k.<br />
Prvo mesto pripalo je<br />
Kuvar iz Australije<br />
Maksim Kekić<br />
ovu noć“ iz Sombora. Novčane<br />
nagrade (60, 30 i 10.000<br />
dinara) najboljim ban<strong>da</strong>ma<br />
uručio je predsed<strong>ni</strong>k opštine<br />
Novi Bečej.<br />
Aca Antunović, begešar<br />
„Đerma“, srećan posle pobe-<br />
„Velikogospojinski kotlić“<br />
imao je i međunarod<strong>ni</strong><br />
karakter. Je<strong>da</strong>n od kuvara<br />
bio je i Maksim Kekić (71),<br />
rođen u Liparu, žitelj Melburna<br />
od 1962. godine. U<br />
Vojvodi<strong>ni</strong> <strong><strong>ni</strong>je</strong> bio 47 godina,<br />
a ovog leta odlučio je<br />
<strong>da</strong> poseti domovinu. U vreme<br />
„Velikogospojinskih <strong>da</strong>na“<br />
bio je kod rodbine u<br />
Bečeju, pa je odlučio <strong>da</strong><br />
učestvuje i na takmičenju u<br />
kuvanju riblje čorbe. Iako<br />
se u radnom veku (sa<strong>da</strong> je<br />
penzioner) bavio kulinarstvom<br />
(bio je kuvar), Kekić<br />
kaže <strong>da</strong> je u Novom Bečeju<br />
prvi put kuvao riblju čorbu u<br />
kotliću, jer se tako nešto ne<br />
praktikuje u Australiji. Na<br />
pitanje kakav plasman očekuje<br />
(razgovor je vođen<br />
pre proglašenja pobed<strong>ni</strong>ka)<br />
Maksim je odgovorio: „Nisam<br />
pre<strong>da</strong>o uzorak žiriju.<br />
Čorbu sam kuvao za rodbinu,<br />
prijatelje i njihove goste,<br />
a najveća nagra<strong>da</strong> mi je što<br />
su svi hvalili čorbu i što je<br />
pojedena do poslednje kapi“.<br />
egzistencije. Zbog toga ’Velikogospojinske<br />
<strong>da</strong>ne’ i tamburaška<br />
takmičenja na njima<br />
treba negovati i razvijati“, rekao<br />
je Antunović.<br />
Kiša delimično<br />
<strong>pokvari</strong>la<br />
program<br />
Grmljavina motora na<br />
keju oko podne označila je<br />
početak trećeg <strong>da</strong>na festivala.<br />
Motociklisti iz svih <strong>kraj</strong>eva<br />
Vojvodine polako su pristizali<br />
u šumicu <strong>kraj</strong> budućeg apartmanskog<br />
naselja, a građa<strong>ni</strong><br />
su se okupljali <strong>da</strong> vide - i probaju<br />
- „paklene“ mašine. Uz<br />
zaglušujuće turiranje mašina<br />
i tri kotla pasulja, motociklisti<br />
su se družili, dok je oko 15<br />
časova na bi<strong>ni</strong> počela svirka.<br />
Prvi je nastupio novobečejski<br />
bend „Dan 6.“ koji je posetioce<br />
lagano zagrevao pesmama<br />
„ZZ topa“, „Generacije 5“,<br />
a odsvirali su i dve autorske<br />
pesme „Nestajem“ i „Uzmi<br />
me brzo“. Posle njih na binu<br />
je izašla novobečejsko-bečejsko-mitrovačka<br />
(Srem,<br />
Banat i Bačka) kombinacija,<br />
grupa „Sveti gral“ koja<br />
je svirala pesme AC/DC-a.<br />
I dok je na bi<strong>ni</strong> bio beogradski<br />
bend „Spektar“,<br />
motociklisti su se pripremali<br />
za defile gradom. Moć<strong>ni</strong>m
NOVI BEČEJ<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 11<br />
„hon<strong>da</strong>ma“, „suzukijima“, „kavasakijima“,<br />
BMW-ima itd.<br />
priključili su se i lokal<strong>ni</strong> klinci<br />
na nešto slabijim motorima,<br />
tako <strong>da</strong> je povorka izgle<strong>da</strong>la<br />
impresivno, posmatrajući iz<br />
kolone (hvala „Moto lalama“<br />
iz Bečeja) i sa strane. Povorku<br />
koja je prošla ulicama od<br />
keja, preko Starog Vranjeva,<br />
centra gra<strong>da</strong>, pa ponovo<br />
do Tiskog keja, ispred svojih<br />
kuća ispratio je veliki broj<br />
Novobečejaca, a kolonu je<br />
predvodio prvi čovek opštine<br />
Milivoj Vrebalov koji <strong>ni</strong> ove<br />
godine <strong><strong>ni</strong>je</strong> propustio priliku<br />
<strong>da</strong> se provoza i pokaže ljubav<br />
i strast prema motorima.<br />
Po povratku na Tiski kej<br />
održan je strit fajt šou, a vratolomije<br />
i „paljenje“ guma,<br />
motorima na dva i četiri točka,<br />
izveo je Dejan Fabijanović<br />
iz moto kluba „Streetfighter“<br />
iz Bačke Topole. Više<br />
od 2.000 posetilaca sa uživanjem<br />
je pratilo vratolomije<br />
momka iz Bačke Topole, a<br />
posle svake „figure“ čuo se<br />
gro<strong>mogla</strong>san aplauz.<br />
Dim „zapalje<strong>ni</strong>h“ guma<br />
se <strong><strong>ni</strong>je</strong> <strong>ni</strong> razišao, a na binu<br />
je izašla YU grupa. Dragi,<br />
Žika i Petar Jelić, potpomognuti<br />
bubnjarem Igorom Maleševićem,<br />
sjajnom svirkom<br />
još više su podigli raspoloženje<br />
gle<strong>da</strong>laca, kojih je kako<br />
je koncert odmicao, bilo sve<br />
više (oko 10.000). Prostorom<br />
Tiskog keja odzvanjali<br />
su „Mornar“, „Od zlata jabuka“,<br />
„Čudna šuma“, „Kosovski<br />
božuri“, „Cr<strong>ni</strong> leptir“, „Dunavom<br />
šibaju vetrovi“, a malo<br />
je reći <strong>da</strong> je publika uživala u<br />
stihovima. Iako je ispred bine<br />
bilo posetilaca svih staros<strong>ni</strong>h<br />
dobi, najviše je bilo mladih<br />
koji poštuju muziku grupe<br />
koja egzistira već 39 godina.<br />
Iako je jak vetar još tokom<br />
koncerta YU grupe najavio<br />
nevreme, atmosfera u<br />
publici i u okol<strong>ni</strong>m kafićima<br />
Sveža rakija za motoriste<br />
Na moto-susretima pivo<br />
je dominantan „artikl“. Zbog<br />
toga je neobičan potez Novobečejca<br />
Miloša Đumića<br />
koji je u moto-kampu pekao<br />
rakiju od jabuke za sve motoraše.<br />
„Penzioner sam i<br />
volim <strong>da</strong> uzgajam voće, a<br />
rakiju obožavam <strong>da</strong> pečem<br />
od svih sorti voća. To je moj<br />
Miloš Đumić i „veseli stroj“<br />
poklon za slavu svim posetiocima,<br />
a najpre motociklistima<br />
koji su došli iz svih<br />
<strong>kraj</strong>eva Vojvodine u naš<br />
Novi Bečej“, rekao je Đumić.<br />
Iako više vole pivo, učes<strong>ni</strong>ci<br />
moto-skupa <strong>ni</strong>su odbijali<br />
besplatnu rakiju.<br />
B.M.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Uz Nena Belana i po kiši<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> pala <strong>ni</strong> za milimetar ka<strong>da</strong><br />
je na binu izašao Zoran Kiki<br />
Lesendrić sa svojim devetočla<strong>ni</strong>m<br />
bendom (5 gitara),<br />
među kojima je bio i Mlađan<br />
Dinkić, mi<strong>ni</strong>star ekonomije i<br />
regionalnog razvoja.<br />
Neka<strong>da</strong>šnji pevač grupe<br />
„Piloti“ je tokom koncerta<br />
najviše pesama odsvirao baš<br />
iz opusa ove grupe, a mogle<br />
su se čuti i numere sa Lesendrićevog<br />
solističkog albuma<br />
„Mesec na vratima“ („Te noći<br />
ka<strong>da</strong> smo se potukli zbog<br />
nje“, „Uvek te đavo nađe<br />
lakše nego ja“). Pun gitarski<br />
zvuk i velika količina pozitivne<br />
energije obeležili su koncert<br />
Kikija i ben<strong>da</strong>, masa je<br />
odlično prihvatila hitove „Ne<br />
veruj u idole“, „Kao ptica na<br />
mom dlanu“, „Leto“, a usledio<br />
je i bis posle sat i po vremena<br />
svirke.<br />
Početak koncerta Nena<br />
Belana i „Fiumensa“ pratile<br />
su prve kapi kiše, a on<strong>da</strong><br />
se otvorilo nebo iznad Novog<br />
Bečeja. Jak pljusak oterao<br />
je sa Tiskog keja većinu posetilaca,<br />
a samo su o<strong>ni</strong> najupor<strong>ni</strong>ji<br />
(njih oko 200), ostali<br />
ispred bine ili u zaklonu ispod<br />
suncobrana. Belan je uspeo<br />
<strong>da</strong> odsvira nekoliko hitova<br />
svog bivšeg ben<strong>da</strong> („Đavoli“),<br />
„Rijeku snova“ i „Ivonu“,<br />
ka<strong>da</strong> je koncert prekinut.<br />
Jura Stublić („Film“) zbog<br />
nevremena <strong><strong>ni</strong>je</strong> <strong>ni</strong> nastupio u<br />
subotu, a njegov koncert bio<br />
je odložen za nedelju uveče.<br />
Gađajte<br />
predsed<strong>ni</strong>ka<br />
opštine<br />
Defile motociklista<br />
Poslednji <strong>da</strong>n ma<strong>ni</strong>festacije<br />
(31. avgust) počeo je<br />
u Domu kulture godišnjom<br />
skupštinom Zavičajnog kluba<br />
Novobečejaca i Vranjevčana.<br />
Potom je inž. Vasa Popović<br />
članovima kluba pričao o<br />
Tisi, dočaravajući istoriju vodoprivred<strong>ni</strong>h<br />
radova u opšti<strong>ni</strong><br />
Novi Bečej. Prisut<strong>ni</strong> su zatim<br />
posetili izložbu Tiva<strong>da</strong>ra Košuta<br />
i obišli Glavaševu kuću<br />
u kome se nalaze ostaci stilskog<br />
nameštaja i nekoliko<br />
portreta članova bivše porodice<br />
Glavaški. Deo enterijera<br />
ovog muzeja čine predmeti<br />
veza<strong>ni</strong> za poznatog novobečejskog<br />
kompozitora Josifa<br />
Marinkovića.<br />
Oko 18 časova u vazduhu<br />
je lebdela neizvesnost<br />
<strong>da</strong> li će koncert Jure Stublića,<br />
koji je zbog kiše otkazan<br />
<strong>da</strong>n ra<strong><strong>ni</strong>je</strong>, biti uopšte održan.<br />
Prostrujala je vest, koja<br />
je kas<strong><strong>ni</strong>je</strong> i zva<strong>ni</strong>čno potvrđena,<br />
<strong>da</strong> se Stublić spakovao i<br />
otišao za Hrvatsku. O razlozima<br />
njegovog odlaska <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
bilo zva<strong>ni</strong>č<strong>ni</strong>h informacija, ali<br />
se u tim trenucima znalo <strong>da</strong><br />
je koncert grupe „3+2“ iz Mađarske<br />
takođe otkazan, jer je<br />
u tom terminu trebalo <strong>da</strong> svira<br />
Stublić. Orga<strong>ni</strong>zator je takođe<br />
najavio <strong>da</strong> će koncert<br />
ben<strong>da</strong> iz Mađarske biti održan<br />
u vreme katoličkog Božića.<br />
Posetioci „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ <strong>ni</strong>su mnogo žalili<br />
za otkaza<strong>ni</strong>m koncertom<br />
Stublića, jer su u večernjim<br />
satima imali jedinstvenu priliku<br />
<strong>da</strong> balo<strong>ni</strong>ma pu<strong>ni</strong>m vode<br />
gađaju predsed<strong>ni</strong>ka opštine<br />
Milivoja Vrebalova, a posle<br />
toga Vlado Georgiev je imao<br />
koncert.<br />
Milivoj Vrebalov popeo<br />
se na toretu ispred bine na<br />
Tiskom keju, stao ispred svojih<br />
sugrađana rešen <strong>da</strong> istrpi<br />
pogotke nezadovolj<strong>ni</strong>h građana.<br />
Akcija „Gađajte predsed<strong>ni</strong>ka<br />
opštine“ imala je<br />
huma<strong>ni</strong>tar<strong>ni</strong> karakter, jer je<br />
je<strong>da</strong>n balon koštao 200 dinara,<br />
a sav prihod bio je<br />
namenjen školi za decu sa<br />
INTERVJU SA ČLANOVIMA YU GRUPE<br />
Rokeri koji prkose godinama<br />
YU GRUPU su <strong>da</strong>leke<br />
1970. godine osnovali Dragi<br />
i Žika Jelić, Miodrag Okrugić<br />
i Velibor Bog<strong>da</strong>nović. Objavili<br />
su 11 studijskih albuma,<br />
8 „singlica“ i u etar lansirali<br />
veliki broj hitova koji su i sa<strong>da</strong><br />
veoma popular<strong>ni</strong>. Osnovu<br />
grupe i <strong>da</strong>nas čine braća<br />
Dragi i Žika Jelić, a od 1992.<br />
godine u ekipu je „uvršten“ i<br />
njihov bratanac Petar Jelić.<br />
Posle veoma uspešne<br />
svirke na „Velikogospojinskim<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>ma“ članovi ben<strong>da</strong><br />
su bili zadovolj<strong>ni</strong>.<br />
- Bilo je sjajno, publika je<br />
bila predivna, a sama ma<strong>ni</strong>festacija<br />
me je oduševila,<br />
pogotovo što traje četiri <strong>da</strong>na.<br />
Pozdravljam napore orga<strong>ni</strong>zatora<br />
<strong>da</strong> prirede ovakva<br />
dešavanja, i tako treba<br />
<strong>da</strong> nastave i <strong>da</strong>lje – rekao je<br />
Žika Jelić.<br />
YU grupa osnovana je<br />
29. novembra 1970. godine,<br />
na praz<strong>ni</strong>k SFR<br />
Jugoslavije (Dan republike).<br />
Mnogo godina<br />
ste u Domu sindikata u<br />
Beogradu tog <strong>da</strong>na<br />
pravili koncerte. Te države<br />
više nema, ali YU<br />
grupa i <strong>da</strong>lje opstaje.<br />
- Bilo je raznoraz<strong>ni</strong>h situacija<br />
i perio<strong>da</strong>. Iduće godine<br />
slavimo četrdesetogodišnjicu<br />
postojanja, a za taj vremenski<br />
period, i u najmir<strong><strong>ni</strong>je</strong>m<br />
ljudskom životu, a kamoli<br />
rokerskom, svašta može<br />
<strong>da</strong> se dogodi. Bilo je i<br />
svetlih i opas<strong>ni</strong>h i neizves<strong>ni</strong>h<br />
momenata, ali smo sve to<br />
izgurali. Zadovoljan sam<br />
o<strong>ni</strong>m što smo uradili. Voleo<br />
bih <strong>da</strong> tako ostane i u nared<strong>ni</strong>m<br />
godinama.<br />
U ovoj postavi prvi put<br />
ste svirali u Novom Bečeju.<br />
Da li ste se<strong>da</strong>mdesetih<br />
godina prošlog<br />
veka svirali na nekoj<br />
igranci u ovom gradu?<br />
- Iskreno <strong>da</strong> vam kažem<br />
bili smo tih godina u Bečeju,<br />
ali ne znam u kojem (smeh).<br />
Ka<strong>da</strong> sam bio mlad znao<br />
sam <strong>da</strong> postoje dva Bečeja,<br />
ali <strong>ni</strong>ka<strong>da</strong> <strong>ni</strong>sam znao koji je<br />
koji. Kako sam ostario, znam<br />
<strong>da</strong> smo pre tri godine svirali<br />
u Starom Bečeju na rođen<strong>da</strong>nu<br />
kluba „Penny Lane“,<br />
sa<strong>da</strong> u Novom Bečeju, i na<br />
Petar, Žika i Dragi Jelić<br />
oba koncerta je bilo sjajno –<br />
rekao je Žika Jelić.<br />
Razgovoru se priključio i<br />
Petar Jelić, najmlađi član<br />
ben<strong>da</strong>, ljubimac ženskog dela<br />
publike.<br />
Kako se boriš sa emocijama<br />
koje izazivaš<br />
kod lepšeg pola?<br />
- Nije sve tako kako<br />
izgle<strong>da</strong> na prvi pogled. Prijaju<br />
mi simpatije koje izazivam<br />
kod ženskog dela naše publike,<br />
ali ka<strong>da</strong> se završi koncert<br />
jednostavno spakujem<br />
stvari i ćutim.<br />
Uz YU grupu, samo još<br />
„Riblja čorba“ i „Van<br />
Gogh“ dugi <strong>ni</strong>z godina<br />
opstaju na sce<strong>ni</strong>. Zbog<br />
čega ima sve manje rokenrola<br />
kod nas?<br />
- Toj vrsti muzike se kod<br />
nas, za razliku od razvijenog<br />
sveta, ne pri<strong>da</strong>je dovoljno<br />
prostora u medijima, pa je<br />
mladim bendovima teško <strong>da</strong><br />
dođu do šireg auditorijuma.<br />
Da bi uspeo <strong>da</strong> stigneš do<br />
vrha, treba mnogo energije,<br />
volje i živaca. Ka<strong>da</strong> posle<br />
napornog dugogodišnjeg ra<strong>da</strong><br />
i mnogo pokušaja ne dobiješ<br />
pozitivan povrat<strong>ni</strong> efekat,<br />
jednostavno odustaneš.<br />
Zbog toga mnogo mladih<br />
muzičara ne može <strong>da</strong> iskaže<br />
svoj talenat za rok muziku –<br />
rekao je Petar Jelić i bežeći<br />
od kiše, sa ostatkom ben<strong>da</strong><br />
napustio je prostor iza bine.<br />
S.M.
12<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
Georgiev dva puta<br />
prekinuo koncert<br />
Vlado Georgiev je u nedelju<br />
dva puta prekinuo koncert.<br />
Prvi put <strong>da</strong> bi poljubio<br />
devojku iz prvog re<strong>da</strong> koja<br />
mu se „nabacivala“, a drugi<br />
put <strong>da</strong> bi slikao razdraganu<br />
masu. Georgiev je na trenutak<br />
utišao svoj bend rekavši:<br />
poseb<strong>ni</strong>m potrebama „Milan<br />
Petrović“ iz Novog Sa<strong>da</strong>, čije<br />
bi istureno odeljenje trebalo<br />
<strong>da</strong> bude otvoreno i u Bočaru<br />
(posle preuređenja dvorca<br />
Hertelendi).<br />
U početku su posetioci,<br />
kojih je u tim trenucima bilo<br />
oko 5.000, bili sramežljivi,<br />
ali ka<strong>da</strong> je led probijen, Vrebalov<br />
je bio mokar do gole<br />
kože. Prema slobodnoj proce<strong>ni</strong>,<br />
prema predsed<strong>ni</strong>ku opštine<br />
Novi Bečej poletelo je<br />
osamdesetak balona pu<strong>ni</strong>h<br />
vode, a tridesetak je pogodilo<br />
cilj. Vrebalova su gađali<br />
„obič<strong>ni</strong>“ građa<strong>ni</strong> Novog Bečeja<br />
i Bečeja, ali i kumovi, <strong>da</strong>lji<br />
rođaci, volonterke ma<strong>ni</strong>festacije,<br />
deca i sarad<strong>ni</strong>ci (Saša<br />
Šućurović – ali <strong><strong>ni</strong>je</strong> pogodio).<br />
Vrebalov je sve stoički istrpeo,<br />
a izbegavajući vodene<br />
„hice“ pokazao je <strong>da</strong> je u dobroj<br />
fizičkoj formi, <strong>da</strong> mu je<br />
„refleks“ i <strong>da</strong>lje na visokom<br />
<strong>ni</strong>vou, za šta su sigurno zaslužne<br />
godine bavljenja rukometom.<br />
Gađanje predsed<strong>ni</strong>ka je<br />
bila sjajna uvertira za ono što<br />
je sledilo na bi<strong>ni</strong>. Do 21.30 na<br />
Tiskom keju skupilo se oko<br />
20.000 ljudi očekujući koncert<br />
Vlade Georgieva, jednog<br />
od najpopular<strong>ni</strong>jih pop<br />
pevača sa ovih prostora. I<br />
dobili su ono što su očekivali<br />
– spektakl. Bend koji je pratio<br />
Georgieva (11 članova) i<br />
Berarova teh<strong>ni</strong>ka, uz nepresušnu<br />
energiju pevača, dva i<br />
po sata držali su masu u stanju<br />
ekstaze, a prednjačile su,<br />
naravno, devojčice, devojke,<br />
Smuđ iz Beljanske bare<br />
za predsed<strong>ni</strong>ka<br />
Mnogo ljudi je tokom<br />
„Velikogospojinskih <strong>da</strong>na“,<br />
čestitajući slavu, predsed<strong>ni</strong>ku<br />
opštine Novi Bečej <strong>da</strong>rivalo<br />
razne poklone. Je<strong>da</strong>n<br />
od najoriginal<strong>ni</strong>jih Vrebalovu<br />
je uručio Jevrem Moldovanov.<br />
U kesu koju je uručio<br />
predsed<strong>ni</strong>ku upakovao<br />
je smuđa upecanog u Beljanskoj<br />
bari kod Turije. Vrebalov<br />
se zahvalio kuvaru iz<br />
Turije i ispričao anegdotu<br />
sa Kobasicijade. „U vreme<br />
ka<strong>da</strong> sam bio na Kobasicijadi<br />
postio sam, a ljubaz<strong>ni</strong><br />
domaći<strong>ni</strong> su mi nudili <strong>da</strong> jedem<br />
kobasice. Ubeđivali su<br />
me <strong>da</strong> je posna, jer je pečena<br />
na ulju, a ne na masti“.<br />
„Svi imate fotoaparate i samo<br />
me slikate. E pa imam<br />
ga i ja“. Ta<strong>da</strong> je otišao u <strong>kraj</strong><br />
bine i počeo <strong>da</strong> slika publiku<br />
(čitaj devojke), koja je njegove<br />
„bravure“ fotoaparatom<br />
ispratila cikom, vriskom<br />
i dizanjem ruku.<br />
žene. Ženski deo publike koji<br />
je u prvim redovima či<strong>ni</strong>o i<br />
70 procenata, crnogorskog<br />
pevača zasipao je pliša<strong>ni</strong>m<br />
medvedićima i srcima. Muški<br />
deo mu je doturao limenke<br />
piva, a Georgiev je u svemu<br />
tome uživao. Ređali su se hitovi<br />
„Živim <strong>da</strong> te nađem“, „Anđele“,<br />
„Nisam ljubomoran“,<br />
„Hej ti“, „Do svitanja“... Scenski<br />
efekti su takođe bili na visokom<br />
<strong>ni</strong>vou. Tokom koncerta<br />
desetine balona je poletelo<br />
u vazduh (mi<strong>ni</strong>jaturne kopije<br />
balona za letenje, sa gorio<strong>ni</strong>cima),<br />
a tokom bisa milio<strong>ni</strong><br />
konfeta zasuli su Georgieva i<br />
prve redove publike.<br />
Veličanstven vatromet koji<br />
je obasjao Tisu i kej spustio<br />
je zavesu na „Velikogospojinske<br />
<strong>da</strong>ne“ koji su bili bogatiji<br />
od prethod<strong>ni</strong>h.<br />
Slobo<strong>da</strong>n Malešev<br />
Etno bazar<br />
Dvodnev<strong>ni</strong> Etno bazar<br />
okupio je preko šezdeset<br />
zanatlija i umet<strong>ni</strong>ka iz raz<strong>ni</strong>h<br />
<strong>kraj</strong>eva Srbije (Niš,<br />
Loz<strong>ni</strong>ca, Zrenja<strong>ni</strong>n, Žabalj,<br />
Sremska Mitrovica, Beograd,<br />
Inđija, Čortanovci,<br />
Novi Sad, Subotica, Novi<br />
Bečej) na kome su posetioci<br />
mogli <strong>da</strong> pogle<strong>da</strong>ju i<br />
kupe brojne suve<strong>ni</strong>re i<br />
upotrebne predmete izrađene<br />
teh<strong>ni</strong>kama narodne<br />
radinosti, <strong>da</strong> degustiraju<br />
tradicionalna jela i pića i<br />
prisustvuju predstavljanju<br />
starih zanata. Posebnu<br />
pažnju posetilaca izazvala<br />
je Nišlijka čije ime se od<br />
2008. godine nalazi u Gi<strong>ni</strong>sovoj<br />
knjizi rekor<strong>da</strong> jer je<br />
napravila najduži stolnjak<br />
na svetu (108 metara).<br />
K.K.<br />
NOVI BEČEJ<br />
RAZGOVOR SA KIKIJEM LESENDRIĆEM<br />
„Vratio sam Dinkića na<br />
scenu“<br />
ZORAN KIKI LESENDRIĆ, pevač<br />
neka<strong>da</strong> popularne grupe<br />
„Piloti“, kao i većina muzičara<br />
na ovogodišnjim „Velikogospojinskim<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>ma“ prvi put je<br />
svirao u Novom Bečeju.<br />
- Svirka je bila odlična,<br />
publika je odlično reagovala<br />
na sve pesme, zadovoljan<br />
sam. Novobečejci su bili sjaj<strong>ni</strong>,<br />
ali mislim <strong>da</strong> <strong>ni</strong>su samo<br />
o<strong>ni</strong> bili u publici, bilo je tu naro<strong>da</strong><br />
iz svih <strong>kraj</strong>eva Vojvodine,<br />
a i iz Beogra<strong>da</strong>. Volim <strong>da</strong><br />
sviram na ovakvim festivalima,<br />
ka<strong>da</strong> u jednom <strong>da</strong>nu svira<br />
mnogo bendova. Tako je<br />
bilo i ka<strong>da</strong> sam počinjao karijeru<br />
i ovo večeras me je vratilo<br />
u ta srećna vremena.<br />
Solističkim albumom<br />
„Mesec na vratima“ koji<br />
je objavljen prošle<br />
godine, i koji je proglašen<br />
za najbolji CD u<br />
2008. vratio si se na<br />
muzičku scenu. Za tvoj<br />
povratak je, uslovno rečeno,<br />
najviše zasluga<br />
imao Mlađan Dinkić. Da<br />
li si se pokajao?<br />
- Nisam se pokajao, jer<br />
sam ja njega vratio na scenu.<br />
Ka<strong>da</strong> je u mogućnosti,<br />
svira sa nama i drago mi je<br />
zbog toga. Volim ka<strong>da</strong> nas<br />
na bi<strong>ni</strong> ima mnogo, pogotovo<br />
gitarista, jer mi je to ideal<br />
svirke.<br />
Posle prestanka ra<strong>da</strong><br />
„Pilota“ pisao si muziku<br />
za mnoge pevače,<br />
kod nas i u Grčkoj, a te<br />
pesme postale su hitovi.<br />
Kako „znaš“ <strong>da</strong> će<br />
neka pesma postati<br />
hit?<br />
- Po nekom svom unutrašnjem<br />
osećaju. Obično pišem<br />
pesme po senzibilitetu<br />
Nastup Kikija Lesendrića sa Mlađanom Dinkićem<br />
pevača za kojeg stvaram stihove.<br />
Pesme koje sam pisao<br />
za Viktoriju <strong>mogla</strong> je <strong>da</strong> peva<br />
samo ona, a opet, nekim pesmama<br />
koje sam pisao za<br />
druge izvođače, trebalo je<br />
dugo <strong>da</strong> postanu hit. U stvari,<br />
obično se sa sigurnošću<br />
ne može reći <strong>da</strong> će neka pesma<br />
biti hit. Za Grke ne pišem<br />
stihove, nego samo muziku,<br />
i to je već druga stvar.<br />
Novi album promovisao<br />
si u svim glav<strong>ni</strong>m<br />
gradovima bivše SFRJ,<br />
osim u Skoplju, i sa<strong>da</strong><br />
u Novom Bečeju. Kakav<br />
je plan za <strong>da</strong>lje?<br />
- Turneja u Srbiji traje do<br />
31. decembra, očekuju me i<br />
svirke u Hrvatskoj, Slove<strong>ni</strong>ji,<br />
Makedo<strong>ni</strong>ji, a ka<strong>da</strong> se to završi,<br />
ulazim u studio <strong>da</strong> s<strong>ni</strong>mim<br />
novi materijal – rekao je<br />
Lesendrić.<br />
S.M.<br />
DVA MINUTA SA ZORANOM KESIĆEM, AUTOROM „FAJRONT<br />
REPUBLIKE“<br />
Život je nekom majka, a<br />
nekom maćeha<br />
VODITELJI PROGRAMA na<br />
„Velikogospojinskim <strong>da</strong><strong>ni</strong>ma“<br />
bili su Slađana Đorđijev (Radio<br />
Novi Bečej), Jovana Bilić<br />
(freelancer) i Zoran Kesić,<br />
autor i voditelj emisije „Fajront<br />
republika“ na TV Fox.<br />
Kesić je bio zadužen za dobru<br />
atmosferu na bi<strong>ni</strong>, ali i<br />
oko nje. Šalio se s posetiocima,<br />
izvođačima, kolegama.<br />
Pristao je i na neobavezan<br />
razgovor za Bečejski <strong>mozaik</strong>.<br />
Otkud tebe u Novom<br />
Igor Bugarski i Zoran Kesić<br />
Bečeju?<br />
- Zvali me ljubaz<strong>ni</strong> opštinari,<br />
ja čuo kakva je ma<strong>ni</strong>festacija,<br />
kako <strong>da</strong> ne dođem<br />
ka<strong>da</strong> obožavam ovakva dešavanja.<br />
Nekom je život majka,<br />
nekom maćeha, a me<strong>ni</strong><br />
očigledno majka, čim me zovu<br />
na ovako divne ma<strong>ni</strong>festacije.<br />
Jesi li prvi put u ovom<br />
gradu?<br />
- Da znaš <strong>da</strong> jesam. Bio<br />
sam pre desetak godina u<br />
Bečeju, a o<strong>da</strong>tle je i moj s<strong>ni</strong>matelj<br />
Bugarski koji sve ovo<br />
beleži, pa ćemo plasirati u<br />
„Fajront republici“. Ka<strong>da</strong> sam<br />
bio u Bečeju pio sam one žute<br />
vode, za koju se vezuje<br />
legen<strong>da</strong> <strong>da</strong> se, ka<strong>da</strong> je popiješ,<br />
obavezno vratiš. To<br />
izgle<strong>da</strong> pali, ali se ja <strong>ni</strong>sam<br />
vratio u Bečej, nego u Novi<br />
Bečej, što je mož<strong>da</strong> i bolje.<br />
Šta će te podsećati na<br />
Novi Bečej?<br />
- Dobra riblja čorba, vino,<br />
tamburaši i lepe devojke.<br />
Upoznao sam mnogo lepih<br />
Vojvođanki, a zna se <strong>da</strong> postoji<br />
tradicija dobrih odnosa<br />
devojaka sa ovih prostora i<br />
nas Beograđana. Pa, <strong>ni</strong>ka<strong>da</strong><br />
se ne zna…<br />
Šta gle<strong>da</strong>oce Televizije<br />
Fox očekuje od septembra<br />
u „Fajront republici“?<br />
- Nova sezona „Fajront<br />
republike“ startuje 10. septembra,<br />
imaćemo nove fore i<br />
zezancije, i gle<strong>da</strong>oci mogu<br />
<strong>da</strong> očekuju još luđi serijal –<br />
rekao je Kesić i odjurio <strong>da</strong><br />
najavi novu tamburašku bandu<br />
na bi<strong>ni</strong>.<br />
S.M.<br />
INTERVJU SA NENOM BELANOM<br />
Popularnost prija<br />
NENO BELAN je sa svojim<br />
„Fiumensima“ iz Splita stigao<br />
i do Novog Bečeja. Posle<br />
koncerata u Nišu (2003. godine),<br />
ka<strong>da</strong> je prvi put posle<br />
nesreć<strong>ni</strong>h dešavanja na ovim<br />
prostorima devedestih godina<br />
nastupio u Srbiji, Belan je<br />
održao koncerte i u Beogradu,<br />
Novom Sadu, Zrenja<strong>ni</strong>nu i<br />
Bečeju, a sa<strong>da</strong> je zasvirao i u<br />
Novom Bečeju. Nažalost,<br />
koncert je prekinut zbog jake<br />
kiše, ali je Belan i pored toga<br />
bio zadovoljan nastupom.<br />
- Naravno <strong>da</strong> mi je žao<br />
što je pa<strong>da</strong>la kiša, ali su ljudi,<br />
koji su ostali, uživali u našoj<br />
muzici. Dali smo sve od<br />
sebe, a ljudi koji su pokisli do<br />
gole kože su nas pratili u<br />
stopu.<br />
Da li ostaješ i sutra u<br />
Novom Bečeju?<br />
- Da, ostaću do po<br />
podne, <strong>da</strong> razgle<strong>da</strong>m grad<br />
jer sam čuo sve najbolje o<br />
njemu i o ljudima koji tu žive.<br />
Kas<strong><strong>ni</strong>je</strong> idem za Slove<strong>ni</strong>ju<br />
jer imam zakazan koncert.<br />
Popularan si sa obe<br />
strane Dunava. Koliko<br />
ti to znači?<br />
- Prija, mnogo.<br />
Ostao si na istom muzičkom<br />
kursu. Koliko je<br />
to teško i isplativo izvesti<br />
u turbulent<strong>ni</strong>m<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Neno Belan<br />
tranzicio<strong>ni</strong>m godinama<br />
u obe države?<br />
- U prvim momentima se<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> isplaćivalo, ali na duge<br />
staze je to prava stvar. Teško<br />
jeste, ali treba ostati svoj, naporno<br />
raditi i doći do cilja.<br />
Da li postoji razlika između<br />
publike u Hrvatskoj<br />
i Vojvodi<strong>ni</strong>?<br />
- U Hrvatskoj je publika<br />
putem medija dobro upoznata<br />
s mojim radom sa „Fiumensima“,<br />
dok u Srbiji mediji<br />
nešto manje prate naš rad.<br />
Zbog toga ljudi ovde bolje<br />
reagiraju na starije stvari koje<br />
sam radio sa „Đavolima“,<br />
pesme tipa „Stojim na kantunu“,<br />
„Pričaj mi o ljubavi“, i<br />
pesme sa prvog solističkog<br />
albuma „Sunny <strong>da</strong>y“. Međutim,<br />
i to se menja, pre neki<br />
<strong>da</strong>n smo svirali u Novom<br />
Sadu i na moje iznenađenje<br />
publika je vrlo burno reagirala<br />
na „Rijeku snova“ i pesme<br />
koje sam uradio s klapama.<br />
Da li te uskoro možemo<br />
očekivati ponovo u Novom<br />
Bečeju ili Bečeju?<br />
- Znam <strong>da</strong> ima interesovanja<br />
za muziku koju stvaram<br />
i izvodim, ako me pozovu<br />
rado ću doći – rekao je<br />
Belan.<br />
S.M.
Bečejski kajakaši u<br />
Novom Bečeju<br />
IAKO U programu <strong><strong>ni</strong>je</strong> bilo<br />
najavljeno, gosti „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ za vreme<br />
„Velikogospojinskog kotlića“<br />
bili su kajakaši KKK Bečej.<br />
Više od 40 kajakaša svih<br />
uzrasta doveslalo je od Bečeja<br />
do Novog Bečeja raspoloživom<br />
klupskom „flotom“,<br />
a pristali su na Tiski<br />
kej. Milivoj Vrebalov primio<br />
Milivoj Vrebalov i kajakaši Bečeja<br />
POD POKROVITELJSTVOM<br />
opštine Novi Bečej i Mesne<br />
zajed<strong>ni</strong>ce Novi Bečej, u orga<strong>ni</strong>zaciji<br />
KBV Jedinstvo, u<br />
nedelju je održana tradicionalna<br />
revija borilačkih sportova.<br />
Pred pu<strong>ni</strong>m amfiteatrom<br />
na Tiskom keju pored<br />
takmičara novobečejskog<br />
kluba publika je imala priliku<br />
<strong>da</strong> posmatra borbe najboljih<br />
takmičara iz domaćih klubova,<br />
kao i klubova iz Crne<br />
Gore.<br />
Održano je deset borbi,<br />
a rezultati po kategorijama<br />
su: Srđan Popov (Jedinstvo)<br />
- Viktor Kovačević („G. Ostojić“<br />
Beograd) 0:3, Milan Rakita<br />
(Jedinstvo) – Marko<br />
Đurković („Arena“ Mali Iđoš)<br />
3:0, Marijana Rakić (Jedinstvo)<br />
– Jelena Milosavljevć<br />
(Senta) 3:0, Čaba Vereš<br />
(Jedinstvo) – Mirko Gajić<br />
(„Galaktik“ Sombor) 3:0,<br />
Dragica Bolozanov (Jedinstvo)<br />
– Marina Milosavljević<br />
Velikogospojinski<br />
susret penzionera<br />
OTVARANJU „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“ prisustvovalo<br />
je i oko 230 penzionera iz orga<strong>ni</strong>zacija<br />
sa kojima penzioneri<br />
iz Novog Bečeja neguju<br />
dugogodišnje bratske veze.<br />
Susret je počeo 27. avgusta<br />
pre podne, uoči Velike<br />
Gospojine u Domu penzionera,<br />
ka<strong>da</strong> su penzionere iz<br />
Negoslavaca, Borova (Hrvatska),<br />
Knjaževca, Bečeja,<br />
Boljevca, Bašai<strong>da</strong> i drugih<br />
orga<strong>ni</strong>zacija, kao i predstav<strong>ni</strong>ke<br />
mes<strong>ni</strong>h orga<strong>ni</strong>zacija<br />
je prvake Srbije u mi<strong>ni</strong>-kajaku<br />
i višestruke državne prvake<br />
u „velikom“ kajaku na<br />
bi<strong>ni</strong>, rekavši <strong>da</strong> sve više radi<br />
na približavanju dva Bečeja.<br />
„Ovaj trenutak sam želeo<br />
dugi <strong>ni</strong>z godina, <strong>da</strong> se napokon<br />
sprijateljimo i s Bečejom.<br />
Mož<strong>da</strong> to izgle<strong>da</strong> čudno,<br />
ali i Bečej i Novi Bečej,<br />
kao najbliže komšije, treba<br />
Revija borilačkih<br />
veština<br />
(Senta) 0:3, Petar Urošević<br />
(„Fanatk“ Stara Pazova) –<br />
Aleksan<strong>da</strong>r Dimitrijević<br />
(„Kralj Petar I“ Beograd) 3:0,<br />
Vla<strong>da</strong>n Tadić („Banat“ Zrenja<strong>ni</strong>n)<br />
– Stefan Miražić<br />
(Sremska Mitrovica) 0:3,<br />
Dragoljub Đurin („Banat“<br />
NOVI BEČEJ<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 13<br />
tesno <strong>da</strong> sarađuju. Drago mi<br />
je što su nam kajakaši došli<br />
u goste <strong>da</strong> nam čestitaju slavu<br />
i <strong>da</strong> se provedu sa nama“,<br />
rekao je Vrebalov.<br />
Jožef Šoti, bečejski kajakaš<br />
olimpijac, čestitao je<br />
Vrebalovu slavu gra<strong>da</strong> i poklo<strong>ni</strong>o<br />
mu rakiju, veslo i „perajicu“<br />
za riblju čorbu.<br />
S.M.<br />
Zrenja<strong>ni</strong>n) – Si<strong>ni</strong>ša Gambelić<br />
(Crna Gora) 3:0, Dušan<br />
Muždeka („Fanatk“ Stara<br />
Pazova) - Nikola Petrović<br />
(Crna Gora) 3:0 i Ljubiša<br />
Čestić ( Ruma) - Miloje Petrović<br />
(Crna Gora) 3:0.<br />
K.K.<br />
penzionera pozdravili predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine Milivoj Vrebalov,<br />
predsed<strong>ni</strong>k Saveza<br />
penzionera Vojvodine Milan<br />
Nenadić i predsed<strong>ni</strong>k opštinske<br />
orga<strong>ni</strong>zacije penzionera<br />
Novi Bečej Zoran Petrović.<br />
Gosti su zajedno sa domaći<strong>ni</strong>ma<br />
prisustvovali otvaranju<br />
„Velikogospojinskih <strong>da</strong>na“ i<br />
Smotri parad<strong>ni</strong>h zaprega. U<br />
toku večeri gosti i domaći<strong>ni</strong><br />
su se okupili u Domu penzionera<br />
na zajed<strong>ni</strong>čkoj večeri<br />
i druženju, a zatim su prisustvovali<br />
koncertu Harisa Džinovića<br />
na Tiskom keju. Po<br />
rečima predsed<strong>ni</strong>ka opštinske<br />
orga<strong>ni</strong>zacije penzionera<br />
Novi Bečej Zorana Petrovića,<br />
tradicional<strong>ni</strong>m susretom<br />
penzionera zadovolj<strong>ni</strong><br />
su bili i gosti i domaći<strong>ni</strong>, za<br />
šta posebne zasluge imaju<br />
predsed<strong>ni</strong>ca mesne orga<strong>ni</strong>zacije<br />
Novi Bečej Da<strong>ni</strong>ca Lukić,<br />
aktiv žena novobečejske<br />
mesne orga<strong>ni</strong>zacije i aktivistkinje.<br />
M. Kiselički<br />
FOTO: S. Malešev<br />
SPUŠTENA ZAVESA NA „VELIKOGOSPOJINSKE DANE“<br />
Novi rekord – više<br />
od 100.000 ljudi<br />
Stublić „pobegao“<br />
Medijima u Srbiji u utorak<br />
je prosleđeno zva<strong>ni</strong>čno<br />
saopštenje iz kabineta predsed<strong>ni</strong>ka<br />
opštine u kojem se<br />
iznose prvi utisci posle završe<strong>ni</strong>h<br />
„Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“.<br />
U saopštenju se izražava<br />
žal „zbog toga što je Jura<br />
Stublić, neka<strong>da</strong>šnji frontmen<br />
grupe ’Film’ prevario<br />
„NOVI BEČEJ je za četiri<br />
<strong>da</strong>na trajanja ’Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na’ posetilo više<br />
od 100.000 ljudi. U nedelju,<br />
ka<strong>da</strong> je sjajan koncert održao<br />
Vlado Georgiev, u gradu<br />
je bilo do 35.000 duša, a prvog<br />
<strong>da</strong>na ka<strong>da</strong> je svirao Haris<br />
Džinović u Novom Bečeju<br />
je bilo sve puno, centar gra<strong>da</strong>,<br />
kafići, kafane, restora<strong>ni</strong>,<br />
park i kej, i procenjujemo <strong>da</strong><br />
je bilo do 50.000 ljudi. Ka<strong>da</strong><br />
na to do<strong>da</strong>mo posetioce koji<br />
su u gradu bili u petak i subotu,<br />
možemo <strong>da</strong> kažemo<br />
<strong>da</strong> smo ove godine na ma<strong>ni</strong>festaciji<br />
imali više ljudi nego<br />
lane, što je i bio cilj“, bile su<br />
prve impresije Milivoja Vrebalova,<br />
predsed<strong>ni</strong>ka opštine<br />
Novi Bečej posle prve<br />
prespavane noći nakon završetka<br />
„Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“.<br />
Vrebalov je rekao <strong>da</strong> je<br />
ma<strong>ni</strong>festacija u potpunosti<br />
uspela, a <strong>da</strong> su sve službe<br />
besprekorno uradile svoj posao.<br />
„Policija je maksimalno<br />
profesionalno uradila svoj<br />
posao, privatno obezbeđenje<br />
koje je takođe bilo prisutno<br />
na terenu, bilo je na<br />
<strong>ni</strong>vou, a hvala Bogu, ozbilj<strong>ni</strong>jih<br />
incidenata <strong><strong>ni</strong>je</strong> bilo. Bilo<br />
je nekoliko sit<strong>ni</strong>h prestupa,<br />
ali su poči<strong>ni</strong>oci, kako sam<br />
obavešten, već identifikova<strong>ni</strong>.<br />
Posebnu zahvalnost hteo<br />
bih <strong>da</strong> uputim Komunalcu iz<br />
Novog Bečeja, čiji su zaposle<strong>ni</strong><br />
radili bukvalno 24 časa,<br />
i koji su posle svih velikih fešti,<br />
posle samo nekoliko sati,<br />
grad dovodili u besprekorno<br />
čisto stanje“.<br />
Predsed<strong>ni</strong>k opštine pohvalio<br />
je i zaposlene u Direkciji<br />
za puteve, koji su, kako<br />
je rekao, do početka ma<strong>ni</strong>festacije<br />
uspeli <strong>da</strong> osposobe<br />
put preko brane za dvosmer<strong>ni</strong><br />
saobraćaj, pa se tako <strong>ni</strong>su<br />
stvarale velike gužve.<br />
Govoreći o finansijskom<br />
„učinku“ „Velikogospojinskih<br />
<strong>da</strong>na“, Vrebalov je rekao <strong>da</strong><br />
je opština u „finom plusu, ali<br />
u ovom trenutku ne želim <strong>da</strong><br />
izlazim sa tač<strong>ni</strong>m iznosima.<br />
Vlado Georgiev<br />
Nismo do <strong>kraj</strong>a izvukli bilans,<br />
ali prema prvim procenama<br />
imamo lepu zaradu koja će<br />
biti usmerena na renoviranje<br />
dvorca Hertelendi. Drago mi<br />
je <strong>da</strong> su i moji sugrađa<strong>ni</strong> zadovolj<strong>ni</strong><br />
ma<strong>ni</strong>festacijom i <strong>da</strong><br />
su uspeli <strong>da</strong> zarade. Privat<strong>ni</strong>ci<br />
su izuzetno zadovolj<strong>ni</strong>, počev<br />
od vlas<strong>ni</strong>ka ugostiteljskih<br />
objekata i pro<strong>da</strong>v<strong>ni</strong>ca, pa do<br />
pekara, mesara i ostalih.<br />
Kako i ne bi ka<strong>da</strong> je u gradu<br />
za četiri <strong>da</strong>na bilo više od<br />
100.000 ljudi“.<br />
Pored finansijske pomoći<br />
dvorcu u Bočaru, tokom<br />
„Velikogospojinskih <strong>da</strong>na“<br />
još jedna huma<strong>ni</strong>tarna akcija<br />
obezbedila je novac za najugrože<strong><strong>ni</strong>je</strong>.<br />
Radi se o akciji<br />
„Gađajte predsed<strong>ni</strong>ka opštine“,<br />
u kojoj su zainteresova<strong>ni</strong><br />
mogli balo<strong>ni</strong>ma pu<strong>ni</strong>m<br />
Čobanov do<strong>ni</strong>rao svetleće<br />
balone<br />
Tokom koncerta Georgieva<br />
u vazduh je poletelo<br />
mnoštvo svetlećih balona.<br />
Reč je o svetlosnom efektu<br />
koji je prvi put viđen u Srbiji.<br />
„To je donacija Saše Čobanova,<br />
mog prijatelja koji<br />
živi na Floridi, i koji je hteo<br />
<strong>da</strong> to bude poklon Novobečejcima.<br />
Pored toga, Saša<br />
je učestvovao i u orga<strong>ni</strong>zaciji<br />
moto-susreta, a njegovih<br />
šest Harli-Dejvidsona prodefilovalo<br />
je ulicama gra<strong>da</strong>.<br />
Želim <strong>da</strong> mu se ovim putem<br />
zahvalim na ugođaju koji<br />
nam je priredio, a uz<strong>da</strong>si posetilaca<br />
koji su se čuli prilikom<br />
veličanstvene scene<br />
poletanja balona, govorili su<br />
sve. Drago mi je što se ljudi<br />
koji žive van Novog Bečeja,<br />
a rođe<strong>ni</strong> su ovde, polako<br />
vraćaju. Je<strong>da</strong>n od primera<br />
je i Tiva<strong>da</strong>r Košut koji nam<br />
je priredio izuzetnu izložbu“,<br />
rekao je Vrebalov.<br />
orga<strong>ni</strong>zatore, uzeo autorski<br />
honorar i pobegao iz Novog<br />
Bečeja ne održavši koncert.<br />
Tim povodom Vrebalov je<br />
posebno poručio orga<strong>ni</strong>zatorima<br />
koncert<strong>ni</strong>h dešavanja<br />
u zemlji <strong>da</strong> ubuduće <strong>ni</strong>kako<br />
ne ugovaraju koncert<br />
sa Stublićem, <strong>ni</strong>ti njegovim<br />
zastup<strong>ni</strong>cima“, kaže se u<br />
saopštenju.<br />
vode <strong>da</strong> gađaju Vrebalova<br />
(je<strong>da</strong>n balon je koštao 200<br />
dinara). „Sav prihod name<strong>ni</strong>li<br />
smo novosadskoj školi za<br />
decu sa poseb<strong>ni</strong>m potrebama<br />
’Milan Petrović’. Akcija je<br />
dobro zamišljena, ali <strong><strong>ni</strong>je</strong> dovoljno<br />
marketinški odrađena.<br />
Pogodili su predsed<strong>ni</strong>ka<br />
Trebalo je <strong>da</strong> u njoj učestvuju<br />
i direktori jav<strong>ni</strong>h preduzeća,<br />
škola, opštinari. Ovako<br />
je bilo sramežljivih posetilaca<br />
koji su se libili <strong>da</strong> gađaju<br />
predsed<strong>ni</strong>ka. Ja sam se<br />
stavio u funkciju huma<strong>ni</strong>tarne<br />
akcije, ali <strong>ni</strong>smo sakupili<br />
neki značaj<strong>ni</strong>ji novac. Sve to<br />
će popraviti Vlado Georgiev,<br />
koji je obećao <strong>da</strong> će do<strong>ni</strong>rati<br />
određenu svotu, pa će škola<br />
ipak dobiti korektan novča<strong>ni</strong><br />
iznos.“<br />
Ipak, <strong><strong>ni</strong>je</strong> sve bilo onako<br />
kako je zamišljeno. Svevišnji<br />
je provalom oblaka <strong>pokvari</strong>o<br />
program u subotu, a <strong>da</strong>n ra<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
je snažan vetar polomio<br />
64 tende koje su bile postavljene<br />
za kuvare ribljih čorbi i<br />
njihova društva.<br />
„Je<strong>da</strong>n propust smo nači<strong>ni</strong>li<br />
i mi sami. Plašeći se slabije<br />
posete u nedelju, jer je<br />
prethodno veče pa<strong>da</strong>la kiša,<br />
poslednji <strong>da</strong>n <strong>ni</strong>smo naplaćivali<br />
parking, pustili smo sve<br />
posetioce <strong>da</strong> kolima uđu u<br />
Novi Bečej, pa smo napravili<br />
haos u gradu. Sve to je ipak<br />
bilo minorno u odnosu na zabavu<br />
koja je bila priređena“,<br />
rekao je Vrebalov.<br />
S. Malešev
14<br />
PEŠČANIK<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
MLADI KAO POLITIČKI LIDERI: ČAČAK (XII)<br />
Uloga statiste<br />
Naši sagovor<strong>ni</strong>ci nemaju dileme ka<strong>da</strong> je položaj mladih u Čačku u pitanju. Jednom rečju - beznadežno, s tendencijom <strong>da</strong> situacija bude još lošija ako<br />
u skorije vreme ne dođe do promena u lokalnoj vlasti<br />
FELJTON<br />
U POLITIČKOM SMISLU Čačkom<br />
vla<strong>da</strong> nacionalističko-socijalistička<br />
lokalna vlast koju či<strong>ni</strong> koalicija Nova<br />
Srbija-DSS-SPS-PUPS-SRS. U<br />
propagandnom smislu Čačak je<br />
sedište orga<strong>ni</strong>zacije Dveri srpske.<br />
Ono što ovako komponovana lokalna<br />
vlast propušta u radu sa mladima,<br />
kompenzuju aktivisti Dveri<br />
srpskih, koji već godinama u ovom<br />
gradu imaju agresivan medijski nastup<br />
namenjen, pre svega, vrbovanju<br />
mladih ljudi. I ne samo to. Saradnja<br />
stranaka na vlasti u Čačku i<br />
Dveri srpskih <strong><strong>ni</strong>je</strong> samo na ideološkom<br />
i medijskom planu, već je operativna<br />
i u zajed<strong>ni</strong>čkim nastupima<br />
na mitinzima na gradskom trgu i<br />
slič<strong>ni</strong>m jav<strong>ni</strong>m skupovima, kao i u<br />
orga<strong>ni</strong>zaciji Letnjih <strong>da</strong>na kulture u<br />
Čačku, koji su finansira<strong>ni</strong> iz budžeta<br />
gra<strong>da</strong>, a prošle godine su gotovo<br />
u potpunosti programski bili oslonje<strong>ni</strong><br />
na Dveri srpske.<br />
Čačak je grad išaran nacionalističkim<br />
i šovi<strong>ni</strong>stičkim grafitima, pri<br />
čemu se nacistički kukasti krst može<br />
videti na mnogim fasa<strong>da</strong>ma i u<br />
samom centru, ali reakcije lokalne<br />
vlasti na tu pojavu nema. Na drugoj<br />
stra<strong>ni</strong> omladina se upućuje na ideologiju<br />
koja propagira srpstvo i<br />
ksenofobiju, netrpeljivost prema<br />
svemu što <strong><strong>ni</strong>je</strong> pravoslavno i zaziranje<br />
od svega što dolazi sa Zapa<strong>da</strong>.<br />
U takvom, nesumnjivo nepovoljnom<br />
ambijentu, svoje mesto<br />
pod Suncem traže o<strong>ni</strong> mladi ljudi u<br />
Čačku koji su se odlučili <strong>da</strong> aktiv<strong>ni</strong>m<br />
političkim delovanjem pokušaju<br />
<strong>da</strong> promene lokalnu politiku koja<br />
je, od stuba otpora Miloševićevom<br />
režimu i primera samoodržanja i<br />
ekonomske vitalnosti zahvaljujući<br />
privatnom preduzet<strong>ni</strong>štvu u vremenu<br />
privredne izolacije Srbije od<br />
ostatka sveta, Čačak žrtvovala političkoj<br />
karijeri jednog čoveka i pretvorila<br />
ga u učmalu srpsku palanku.<br />
Mladi u politici<br />
Naši sagovor<strong>ni</strong>ci na mi<strong>ni</strong> okruglom<br />
stolu posvećenom temi mladi<br />
i politika su Svetlana Konjikušić,<br />
predsed<strong>ni</strong>ca Kluba demokratske<br />
omladine pri Gradskom odboru<br />
DS, Jovana Civrić, čla<strong>ni</strong>ca Gradskog<br />
odbora LDP-a u Čačku i dr<br />
Slobo<strong>da</strong>n Blagojević, odbor<strong>ni</strong>k G17<br />
plus u Skupšti<strong>ni</strong> gra<strong>da</strong> Čačka. Evo<br />
kako o<strong>ni</strong> razmišljaju na temu učešća<br />
mladih ljudi u politici:<br />
- Generalno gle<strong>da</strong>no, učešće<br />
mladih u politici u Srbiji, a naročito<br />
u Čačku, je mi<strong>ni</strong>malno. Mladi su tu<br />
<strong>da</strong> učestvuju ali ne i <strong>da</strong> odlučuju,<br />
što je paradoksalno samo po sebi,<br />
jer upravo mladi ljudi koji su <strong>da</strong>nas<br />
politički aktiv<strong>ni</strong> su o<strong>ni</strong> koji će sutra<br />
donositi važne odluke i biti nosioci<br />
politika partija i stranaka kojima pripa<strong>da</strong>ju.<br />
Moj motiv <strong>da</strong> se politički<br />
aktiviram bio je program stranke<br />
G17 plus u kome sam prepoznao<br />
političke stavove i principe kroz čiju<br />
realizaciju Srbija sebi otvara puteve<br />
ka Evropi i vodi ostvarenju težnji<br />
koje prepoznajem i kao svoju ličnu<br />
težnju, a to je <strong>da</strong> građa<strong>ni</strong> Srbije postanu<br />
ravnoprav<strong>ni</strong> sa građa<strong>ni</strong>ma<br />
ostalih evropskih država. Ima i drugih<br />
političkih stranaka, demokratske<br />
opcije, sa programima koji vode<br />
istom cilju i mislim <strong>da</strong> je u tome<br />
naša snaga. Očigledno je <strong>da</strong> takve<br />
stranke mnogo više ulažu u svoje<br />
mlade članove, pre svega u edukaciju<br />
svog podmlatka, nego što to<br />
rade političke stranke koje imaju<br />
retrogradne programe. Recimo<br />
moja stranka ima izuzetnu saradnju<br />
sa Beogradskom otvorenom<br />
školom i Fon<strong>da</strong>cijom „Konrad Adenauer“,<br />
pa tako često imamo mogućnost<br />
učešća na edukativ<strong>ni</strong>m<br />
seminarima - kaže dr Slobo<strong>da</strong>n<br />
Blagojević.<br />
- Osnov<strong>ni</strong> cilj omladine političkih<br />
stranaka iz, nazovimo demokratskog<br />
bloka, je pre svega a<strong>ni</strong>macija<br />
mladih ljudi <strong>da</strong> izlaze na izbore.<br />
Cilj je <strong>da</strong> se mladima predoči<br />
sav značaj aktivnog učešća na izborima<br />
i preuzimanja građanske<br />
odgovornosti <strong>da</strong> svojim glasom na<br />
izbornom mestu kreiraju političke<br />
procese u državi. Mladi koji su pasiv<strong>ni</strong>,<br />
snose deo odgovornosti za to<br />
što se u Srbiji samo deklarativno,<br />
od izbora do izbora, otvaraju teme<br />
vezane za interese mladih ljudi, ali<br />
suštinski krivica je na strankama<br />
koje se mladih sete samo pred izbore.<br />
Moramo shvatiti <strong>da</strong> veće učešće<br />
mladih u politici donosi i veći<br />
uticaj na donošenje odluka, a time<br />
raste i stepen odgovornosti mladih<br />
ljudi za aktuelna dešavanja u društvu.<br />
Sve skupa utiče, naravno, na<br />
mnogo bolji kvalitet odluka koje se<br />
donose. Iz svog iskustva i kao profesor<br />
engleskog jezika, <strong>da</strong>kle sa život<strong>ni</strong>m<br />
opredeljenjem <strong>da</strong> se kroz<br />
svoj rad<strong>ni</strong> vek bavim obrazovanjem,<br />
znam <strong>da</strong> su ljudi <strong>da</strong>nas najvaž<strong>ni</strong>ji<br />
brend i <strong>da</strong> su mladi motor<br />
svakog društva. Shodno tome,<br />
mlade u DS doživljavam kao motornu<br />
pokretačku snagu stranke -<br />
ističe Svetlana Konjikušić, predsed<strong>ni</strong>ca<br />
Kluba demokratske omladine<br />
u Čačku.<br />
Mladi kao politički lideri<br />
Asocijacija lokal<strong>ni</strong>h nezavis<strong>ni</strong>h<br />
medija „Lokal pres“ od 25. maja<br />
realizuje projekat pod nazivom<br />
„Mladi kao politički lideri u Srbiji“.<br />
Projekat predstavlja serijal od 20<br />
istraživačkih tekstova koje pišu lokal<strong>ni</strong><br />
novinari i koji će biti dostup<strong>ni</strong><br />
i na sajtu www.localpress.org. rs.<br />
Stav mladih je: budi kreator a ne žrtva politike<br />
Uloga mladih, značaj, mesto u<br />
sprovođenju politike, njihov uticaj<br />
na zbivanja, koliko su aktiv<strong>ni</strong> učes<strong>ni</strong>ci,<br />
a koliko posmatrači su pitanja<br />
sa kojima namerava <strong>da</strong> se bavi<br />
ovaj projekat. Projekat finansira<br />
američka orga<strong>ni</strong>zacija NED.<br />
B.M.<br />
- Mladi u Srbiji <strong>da</strong>nas nemaju<br />
neku važnu društvenu opciju kao<br />
što je u poslednjih šezdeset godina<br />
<strong>ni</strong>ka<strong>da</strong> <strong>ni</strong>su <strong>ni</strong> imali. To je naročito<br />
izraženo u Čačku, gde ih se malo<br />
ko seti i pred izbore a, i ka<strong>da</strong> ih se<br />
neko seti, mladi su većinom nezainteresova<strong>ni</strong>.<br />
U Vladi i mi<strong>ni</strong>starstvima<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> <strong>ni</strong>šta bolje, a i ovo malo<br />
mladih koje imamo u vrhu vlasti ponašaju<br />
se kao starmali. Moje aktivno<br />
bavljenje politikom počelo je pre<br />
desetak godina pojavom Otpora,<br />
ka<strong>da</strong> sam stekla nadu <strong>da</strong> slede velike<br />
i značajne promene u našem<br />
društvu. Posle svega što se desilo,<br />
nakon nazovi demokratskih promena<br />
u Srbiji, priključila sam se<br />
LDP-u kao političkoj partiji koja je,<br />
po mom mišljenju, jedina spremna<br />
<strong>da</strong> nastavi započeti reformski put<br />
bez kompromisa. Či<strong>ni</strong> mi se <strong>da</strong><br />
predsed<strong>ni</strong>k moje partije još uvek<br />
prepoznaje interese mladih u politici<br />
na način kako ih je zastupao ka<strong>da</strong><br />
je i sam, kao vrlo mlad čovek,<br />
bio u žiži političkih zbivanja. Smatram<br />
<strong>da</strong> on najbolje od svih političkih<br />
lidera koje <strong>da</strong>nas u Srbiji imamo<br />
na najbolji način ume <strong>da</strong> politiku<br />
približi interesima mladih - smatra<br />
Jovana Civrić.<br />
Mladi u Čačku<br />
Naši sagovor<strong>ni</strong>ci nemaju dileme<br />
ka<strong>da</strong> je položaj mladih u Čačku<br />
u pitanju. Jednom rečju - beznadežno,<br />
sa tendencijom <strong>da</strong> situacija<br />
bude još lošija ako u skorije vreme ne<br />
dođe do promena u lokalnoj vlasti.<br />
- U našem gradu najmanje se<br />
ulaže u omladinu, a poneki lokal<strong>ni</strong><br />
političari retko ih se sete i pred izbore.<br />
A i ta<strong>da</strong> samo u funkciji lepljenja<br />
plakata i statiranja na izbor<strong>ni</strong>m<br />
listama. Pomoć na<strong>da</strong>re<strong>ni</strong>m uče<strong>ni</strong>cima<br />
i studentima prilikom školovanja<br />
je simbolična i svodi se na više<br />
nego bednu budžetsku stavku, a<br />
stimulacija povratka mladih ljudi u<br />
Čačak posle studiranja je <strong>ni</strong>kakva.<br />
Tako na studiranje svake godine iz<br />
Čačka ode čitava jedna generacija,<br />
a vrate se samo o<strong>ni</strong> koji <strong>ni</strong>kako <strong>ni</strong>su<br />
uspeli <strong>da</strong> završe studije ili <strong>da</strong> se<br />
i nekoliko godina po završenom<br />
studiranju zaposle u nekom većem<br />
gradu ili u inostranstvu, pa im je<br />
Čačak poslednja sta<strong>ni</strong>ca. Lokalna<br />
vlast, godinama unazad, ne radi <strong>ni</strong>šta<br />
na tome <strong>da</strong> školovanu omladinu<br />
vrati, <strong>da</strong> je stimuliše za <strong>da</strong>lje<br />
stručno usavršavanje ili zaposli -<br />
kaže dr Slobo<strong>da</strong>n Blagojević.<br />
Blagojević ističe <strong>da</strong> kao opozicio<strong>ni</strong><br />
odbor<strong>ni</strong>k u Skupšti<strong>ni</strong> gra<strong>da</strong>,<br />
malo može <strong>da</strong> utiče <strong>da</strong> se donošenjem<br />
adekvat<strong>ni</strong>h skupštinskih odluka<br />
situacija popravi.<br />
- Osnov<strong>ni</strong> problem je nespremnost<br />
odbor<strong>ni</strong>ka lokalne koalicione<br />
vlasti <strong>da</strong> podrže bilo koji predlog<br />
opozicije. Opozicio<strong>ni</strong> odbor<strong>ni</strong>ci vrlo<br />
aktivno učestvuju u radu Skupštine<br />
gra<strong>da</strong> i podnose brojne amandmane<br />
i predloge, ali politika lokalne<br />
vlasti u Čačku je <strong>da</strong> se apriori odbija<br />
svaki predlog opozicije, ma koliko<br />
konstruktivan bio. Zbog toga<br />
nam ostaje jedino mogućnost <strong>da</strong><br />
svoje ideje i predloge realizujemo<br />
va<strong>ni</strong>nstitucionalno, kad god je to<br />
moguće - konstatuje dr Blagojević.<br />
- Slobo<strong>da</strong>n je apsolutno u pravu<br />
kad kaže <strong>da</strong> ne postoji stimulacija<br />
za povratak mladih u Čačak,<br />
po završetku studiranja u Beogradu,<br />
Novom Sadu, Kragujevcu ili<br />
nekom drugom većem gradu. Mi<br />
stalno tražimo <strong>da</strong> se povećaju stipendije,<br />
jer par hilja<strong>da</strong> dinara onome<br />
ko studira u Beogradu <strong><strong>ni</strong>je</strong> <strong>ni</strong><br />
simbolična pomoć. Demokratska<br />
stranka je u svom predizbornom<br />
programu istakla i<strong>ni</strong>cijativu <strong>da</strong> se u<br />
Čačku otvori Kancelarija za mlade,<br />
kako bi se aktiv<strong><strong>ni</strong>je</strong> pristupilo rešavanju<br />
problema mladih u našem<br />
gradu. Nažalost, to i <strong>da</strong>lje stoji samo<br />
kao i<strong>ni</strong>cijativa jer DS <strong><strong>ni</strong>je</strong> na<br />
vlasti u gradu, a postojeća vlast ne<br />
nalazi za potrebno <strong>da</strong> takva kancelarija<br />
postoji. Mi ćemo i <strong>da</strong>lje insistirati<br />
na tome, a u međuvremenu<br />
Klub demokratske omladine DS će<br />
pokušati <strong>da</strong> stranka orga<strong>ni</strong>zuje u<br />
svojim prostorijama je<strong>da</strong>n informativ<strong>ni</strong><br />
punkt koji bi mladima <strong>da</strong>vao<br />
potrebne informacije o zapošljavanju,<br />
programima edukacije, kultur<strong>ni</strong>m<br />
dešavanjima i drugim oblastima<br />
za koje mladi pokazuju interes.<br />
Kao predsed<strong>ni</strong>ca KDO i<strong>ni</strong>cirala<br />
sam orga<strong>ni</strong>zovanje promocija i akcija<br />
na kojima mladima predstavljamo<br />
demokratske i evropske ideje,<br />
koje smatramo temelj<strong>ni</strong>m vrednostima<br />
svakog uređenog društva -<br />
kaže Svetlana Konjikušić.<br />
Ona ističe <strong>da</strong> je veoma važno<br />
pripremiti i edukovati svakog mladog<br />
čoveka kako bi mogao <strong>da</strong> učestvuje<br />
u političkom i društvenom životu<br />
zasnovanom na sistemu vrednosti<br />
koji je opšteprihvaćen u uređe<strong>ni</strong>m<br />
i demokratskim društvima.<br />
- Ja bih ulogu mladih u lokalnoj<br />
zajed<strong>ni</strong>ci i politici okarakterisala na<br />
isti način kao i ulogu mladih u srpskom<br />
društvu uopšte, a to je uloga<br />
statiste. Dok u Čačku bude važilo<br />
pravilo <strong>da</strong> je neko zelen <strong>da</strong> se bavi<br />
politikom dok ne napu<strong>ni</strong> šezdeset<br />
godina, nema uslova <strong>da</strong> se prome<strong>ni</strong><br />
uloga omladine u našoj lokalnoj<br />
zajed<strong>ni</strong>ci. Tačno je <strong>da</strong> je nezainteresovanost<br />
mladih ogromna, ali i<br />
kod ono malo njih koji bi <strong>da</strong> budu<br />
aktiv<strong>ni</strong>, ima ih koji povlače ručnu<br />
sve u strahu zbog pritisaka sa strane,<br />
pa <strong>da</strong> li će o<strong>da</strong>brati pravu stranačku<br />
opciju, pa kako će se protumačiti<br />
njihova namera <strong>da</strong> i o<strong>ni</strong> nešto<br />
kažu, pa <strong>da</strong> li će okolina <strong>da</strong> prihvati<br />
njihovu aktivnost, pa krenu<br />
ogovaranja i, na <strong>kraj</strong>u <strong>kraj</strong>eva, šta<br />
ako ne budu mogli <strong>da</strong> se zaposle<br />
zato što su politički aktiv<strong>ni</strong>. Generalno,<br />
ovaj grad, pod pritiskom vlasti<br />
kakvu ima, ne prihvata omladinu<br />
urbanog tipa. Ovde se neguje kičeraj,<br />
turbo-folk, kult pečenjare i novosrbijanski<br />
primitivizam. Ovaj<br />
grad sa sto hilja<strong>da</strong> stanov<strong>ni</strong>ka u<br />
gradskoj zo<strong>ni</strong> ima samo je<strong>da</strong>n Internet<br />
kafe. Godinama već <strong><strong>ni</strong>je</strong> bilo<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong>dne kvalitetne pozorišne predstave,<br />
sportskog događaja, a bioskop<br />
tavori, pa projekciju filma možete<br />
pogle<strong>da</strong>ti samo ako nahvatate<br />
još troje-četvoro ljudi koji bi bili volj<strong>ni</strong><br />
<strong>da</strong> u vonjivoj i hladnoj sali sede<br />
sa vama, jer projekcija ne počinje<br />
ako u sali nema najmanje petoro<br />
gle<strong>da</strong>laca. Pitijade i kupusijade su,<br />
po merilima lokalne vlasti, vrhunac<br />
kultur<strong>ni</strong>h događanja u gradu - zaključuje<br />
Jovana Civrić (LDP).<br />
Aktivan ili pasivan<br />
Na <strong>kraj</strong>u razgovora u okviru mi<strong>ni</strong><br />
okruglog stola na temu mladi i<br />
politika, naše sagovor<strong>ni</strong>ke pitali<br />
smo šta preporučuju svojim vršnjacima<br />
- biti politički aktivan ili na politiku<br />
gle<strong>da</strong>ti samo kao pasivan posmatrač.<br />
- Moja preporuka, u svakom<br />
slučaju je biti aktivan, jer samo ako<br />
uzmeš učešće u nečemu, možeš<br />
to <strong>da</strong> prome<strong>ni</strong>š i imaš pravo <strong>da</strong> kritikuješ.<br />
Ako si pasivan posmatrač<br />
nemaš pravo <strong>ni</strong> <strong>da</strong> kritikuješ ono<br />
što je loše, <strong>ni</strong> <strong>da</strong> hvališ ono što je<br />
dobro. Ima kod nas još uvek onog<br />
titoističkog shvatanja politike, e, šta<br />
će ko <strong>da</strong> pomisli o tvojim političkim<br />
stavovima i šta je dozvoljeno, a šta<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> i <strong>da</strong> li si na pravom kursu. Evidentno<br />
je <strong>da</strong> nas muče isti problemi,<br />
samo političke stranke često<br />
različito vide načine kako te probleme<br />
rešiti. U razme<strong>ni</strong> idej<strong>ni</strong>h rešenja<br />
leži ono konačno, a mlade ljude<br />
treba ohrabrivati <strong>da</strong>, u zavisnosti<br />
od svojih shvatanja i prihvatanja<br />
programa i delovanja političkih<br />
stranaka, postanu politički aktiv<strong>ni</strong> i<br />
vremenom i sami postanu o<strong>ni</strong> koji<br />
donose odluke - smatra dr Slobo<strong>da</strong>n<br />
Blagojević (G17 plus).<br />
- Mislim <strong>da</strong> je ovo pitanje oko<br />
koga ćemo se svi složiti: <strong>da</strong> defi<strong>ni</strong>tivno<br />
treba biti politički aktivan.<br />
Svaka vrsta apatičnosti, kako u našim<br />
privat<strong>ni</strong>m životima, tako i u našem<br />
političkom i društvenom životu<br />
je opasna već kao samo činje<strong>ni</strong>ca<br />
<strong>da</strong>, na takav način, odluku o svojim<br />
životima prepuštamo drugim ljudima,<br />
koji često znaju biti vrlo neodgovor<strong>ni</strong><br />
i sklo<strong>ni</strong> tome <strong>da</strong> društve<strong>ni</strong> i<br />
opšti interes uvek podrede svom<br />
ličnom interesu. Imali smo prilike<br />
<strong>da</strong> u najnovijoj istoriji tako nešto i<br />
sami doživimo i u Srbiji i u našem<br />
gradu - kaže Svetlana Konjikušić<br />
(DS).<br />
- Sigurno je <strong>da</strong> se treba aktivno<br />
uključiti u društvena dešavanja a<br />
samim tim i u politiku koja, na <strong>kraj</strong>u<br />
<strong>kraj</strong>eva, ta dešavanja i kreira i to,<br />
pre svega, zbog sebe samog, jer<br />
svako sebi, svojoj porodici i prijateljima<br />
želi najbolje i <strong>ni</strong>ko drugi mu<br />
neće, na uštrb sopstvenog interesa,<br />
či<strong>ni</strong>ti bilo kakvu uslugu. Rekla<br />
bih to ovako: učestvuj i budi kreator<br />
a ne žrtva politike - zaključuje Jovana<br />
Civrić (LDP). Stojan Marković
DRUGI DEČJI INTERKULTURALNI KAMP<br />
Rad sa decom sa<br />
poseb<strong>ni</strong>m potrebama<br />
Na vuka povika, a lisice kolo vode<br />
Tekst (čitalačko pismo;<br />
prim. re<strong>da</strong>kcije) povodom<br />
Dana Bečeja izazvao je, kao<br />
što se i očekivalo, određene<br />
reakcije. On izražava ne<br />
samo moje mišljenje, nego<br />
i osećanja o<strong>ni</strong>h sugrađana<br />
koji su revoltira<strong>ni</strong> procesima<br />
koji se ovde odvijaju prikriveno<br />
ili otvoreno, kao i mišljenja<br />
broj<strong>ni</strong>h Bečejaca koji su posle<br />
objavljivanja teksta bili saglas<strong>ni</strong><br />
sa iznetim stavovima.<br />
Inače, priznajem <strong>da</strong> prilikom<br />
pisanja neke stvari<br />
<strong>ni</strong>sam znao, na primer <strong>da</strong><br />
se to zove „Dan ravnopravnosti“<br />
(sa<strong>da</strong> ka<strong>da</strong> znam <strong>da</strong><br />
sam ravnopravan, mnogo<br />
mi je lakše), kao i to <strong>da</strong> je<br />
manjak u opštinskoj kasi 10<br />
miliona dinara.<br />
Moj tekst kritikuje ne<br />
samo opštinsku vlast koja je<br />
isforsirala 1. avgust kao Dan<br />
gra<strong>da</strong>, nego i one koji su<br />
omogućili <strong>da</strong> se takva odluka<br />
izglasa i <strong>da</strong> se takvi simboli<br />
gra<strong>da</strong> usvoje.<br />
U svome odgovoru predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine ipak <strong><strong>ni</strong>je</strong> opovrgao<br />
neke teze. Ne može<br />
se poreći <strong>da</strong> oktobarsko<br />
oslobođenje Bečeja nema<br />
veze sa oslobađanjem Evrope<br />
od fašizma. Takođe, ako<br />
done<strong>da</strong>vno neki <strong>ni</strong>su želeli<br />
<strong>da</strong> proslavljaju 8. oktobar<br />
kao Dan opštine, zašto on<strong>da</strong><br />
neki treba <strong>da</strong> slave <strong>da</strong>n donošenja<br />
Povelje kojom je<br />
<strong>da</strong>ta privilegija naslovljena<br />
sa „Hungaricae Natio<strong>ni</strong>“.<br />
Ne može se zbog klimatskih<br />
prilika koje su povoljne za<br />
Učes<strong>ni</strong>ci kampa<br />
È ITALAÈKA<br />
FOTO: LJ.M.<br />
DEČJI interkultural<strong>ni</strong> kamp<br />
„Pruži mi ruku, budi mi drug!<br />
- Nyújtsd felém a kezed, legyél<br />
barátom!“ za decu sa<br />
smetnjama u razvoju sa teritorije<br />
opštine Bečej je po drugi<br />
put održan ovog viken<strong>da</strong><br />
u domu Izviđačkog odre<strong>da</strong><br />
„Ivo Lola Ribar“ (Ra<strong>da</strong>rska<br />
sta<strong>ni</strong>ca) u Bečeju. Kamp je<br />
orga<strong>ni</strong>zovalo Društvo prijatelja<br />
dece u okviru Lokalnog<br />
plana akcije za decu (LPA)<br />
opštine Bečej u saradnji sa<br />
članovima „Kosmopolite“ iz<br />
Gimnazije Bečej.<br />
Oko 40 uče<strong>ni</strong>ka ŠOSO<br />
„Bratstvo“ se tri <strong>da</strong>na družilo<br />
na kreativ<strong>ni</strong>m, obrazov<strong>ni</strong>m<br />
radio<strong>ni</strong>cama i sportskim<br />
aktivnostima koje su pripremile<br />
„Kosmopolite“. U subotu<br />
su za decu orga<strong>ni</strong>zovane<br />
zabavne aktivnosti, kao što<br />
su jahanje po<strong>ni</strong>ja i vožnja fijakerima,<br />
koje je omogućio<br />
uzgajivač konja i izrađivač<br />
kočija Sima Gajić. Potom su<br />
članovi MKD „Petefi Šandor“<br />
učili decu <strong>da</strong> plešu, a polaz<strong>ni</strong>ci<br />
kampa su izveli i završnu<br />
priredbu kojoj su pored<br />
roditelja, članova LPA tima,<br />
predstav<strong>ni</strong>ka škola prisustvovali<br />
i predstav<strong>ni</strong>ci lokalne<br />
samouprave.<br />
„U kampu su okupljena<br />
deca sa smetnjama u razvoju<br />
različitog uzrasta i nacionalnosti,<br />
koja uz druženje,<br />
pomoć i podršku ’Kosmopolita’<br />
iz Gimnazije, uče i<br />
primenjuju stečena znanja,<br />
stiču različite veštine, savlađuju<br />
teškoće u komu<strong>ni</strong>kaciji,<br />
usvajaju osnovne higijenske<br />
i kulturne navike. Kroz ovakve<br />
aktivnosti možemo <strong>da</strong><br />
pratimo njihov rad i razvoj,<br />
jer su to deca koja su prošle<br />
godine boravila u kampu,<br />
tribina<br />
proslavu 1. avgusta, a nepovoljne<br />
14. marta (<strong>da</strong>na<br />
donošenja treće Povelje kojom<br />
se stvarno priznaje ravnopravnost<br />
žitelja Bečeja)<br />
falsifikovati istorija.<br />
Zastava nacionalne zajed<strong>ni</strong>ce<br />
je postojala i pre tridesetak<br />
godina kao trobojka<br />
crveno-belo-zeleno sa crvenom<br />
petokrakom. Ova sa<strong>da</strong>šnja<br />
zastava je trobojka sa<br />
držav<strong>ni</strong>m grbom Mađarske,<br />
bez ikakve specifičnosti koja<br />
bi označavala povezanost<br />
mađarskog stanov<strong>ni</strong>štva na<br />
ovim prostorima sa ovom državom.<br />
Upravo takva je bila<br />
državna zastava Mađarske<br />
u periodu 1940-1945. godine,<br />
u vreme koje ovde <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
ostalo u najlepšoj uspome<strong>ni</strong>.<br />
Naravno <strong>da</strong> znam <strong>da</strong> je ova,<br />
kao i neke druge zastave<br />
nacional<strong>ni</strong>h zajed<strong>ni</strong>ca, odobrena<br />
od strane Skupštine<br />
Srbije, ali nažalost ona izaziva<br />
neprijatna osećanja (isto<br />
kao i ra<strong><strong>ni</strong>je</strong> Dan oslobođenja<br />
kod nekih).<br />
Takođe, na svečanoj<br />
akademiji u Gradskom pozorištu<br />
se svirala državna<br />
himna Mađarske zbog prisustva<br />
predstav<strong>ni</strong>ka bratskih<br />
opština i Generalnog konzula,<br />
a uobičajeno je <strong>da</strong> se<br />
himna strane države svira<br />
samo na dočeku predsed<strong>ni</strong>ka<br />
druge države, prilikom<br />
smotre počasne garde ili<br />
važ<strong>ni</strong>h međunarod<strong>ni</strong>h sportskih<br />
takmičenja.<br />
Bečej je bio tolerantan<br />
grad u kojem su svi imali<br />
KALEIDOSKOP<br />
a uslov <strong>da</strong> i ove godine učestvuju<br />
je bio <strong>da</strong> su pokazali<br />
dobre rezultate u školi. Pored<br />
toga, sva deca su dobila<br />
higijenske pakete, obrazov<strong>ni</strong><br />
materijal za školu i majice“,<br />
rekla je Izabela Šormaz<br />
predsed<strong>ni</strong>ca Društva prijatelja<br />
dece.<br />
Rad kampa su finansirali<br />
opština Bečej (180.000<br />
dinara) i Fond Pestaloci, a<br />
kancelarija UNICEF-a iz Beogra<strong>da</strong><br />
je obezbedila potroš<strong>ni</strong><br />
materijal.<br />
LJ.M.<br />
prava i svi mirno živeli dok<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> počelo sa forsiranjem<br />
autonomija (po<strong>kraj</strong>inske, teritorijalne<br />
unutar Po<strong>kraj</strong>ine,<br />
personalne, kao i one unutar<br />
škola), zatim tolerancije,<br />
multiet<strong>ni</strong>čnosti, multinacionalnosti<br />
(isto znači, samo je<br />
jedno latinsko-grčka a drugo<br />
latinsko-latinska kova<strong>ni</strong>ca),<br />
multikulturalnosti, multikonfesionalnosti<br />
i ostalih zvuč<strong>ni</strong>h<br />
pojmova demagoške<br />
namene. Nemire su unele<br />
političke stranke u borbi za<br />
opstanak na vlasti. Ja lično<br />
<strong>ni</strong>ka<strong>da</strong> <strong>ni</strong>sam bio član <strong><strong>ni</strong>je</strong>dne<br />
stranke, pa <strong>ni</strong> KPJ, Mađare<br />
ce<strong>ni</strong>m i u školi sam sedeo<br />
u klupi sa Mađarima i<br />
sa<strong>da</strong> imam dobre prijatelje<br />
Mađare ali se, kao i mnogi<br />
drugi, protivim tome <strong>da</strong> se<br />
od Bačke pravi „Délvidék“,<br />
pa je stoga jedina zastava<br />
koju priznajem zastava Republike<br />
Srbije.<br />
U svome odgovoru predsed<strong>ni</strong>k<br />
opštine se u pisanju<br />
<strong><strong>ni</strong>je</strong> pokazao baš kao najbolji<br />
stilista pa je s<strong>ni</strong>zio <strong>ni</strong>vo<br />
dobrog ukusa koristeći izraze<br />
kao što su: „bitno je popljuvati...“,<br />
„...od ka<strong>da</strong> Vas je<br />
majka rodila...“, „...to je Vaša<br />
slika i prilika...“, „Vi i Vama<br />
slič<strong>ni</strong> su večiti gubit<strong>ni</strong>ci...“,<br />
„...miriše na bljuvotinu....“,<br />
„...samo što <strong><strong>ni</strong>je</strong> povratio...“,<br />
„...<strong>pokvari</strong>li ste stomak...“.<br />
Što se tiče teksta ured<strong>ni</strong>ce<br />
„Bečejskog <strong>mozaik</strong>a“ -<br />
hvala joj što me je tako opširno<br />
citirala i to ravnopravno,<br />
dvojezično. Vojin Reljin<br />
Dimitrije - Mita<br />
Milovanov<br />
LIKOVNA KOLONIJA NA RADARSKOJ STANICI<br />
Deca i umet<strong>ni</strong>ci<br />
U NEDELJU se na Ra<strong>da</strong>rskoj<br />
sta<strong>ni</strong>ci u Izviđačkom<br />
domu okupilo 15 amaterskih<br />
slikara iz Temerina, Bačkog<br />
Petrovog Sela i Bečeja koji<br />
su slikali zajedno sa decom<br />
iz interkulturalnog kampa.<br />
Članovi likovnog udruženja<br />
„Duga“ iz Bečeja svake godine<br />
u avgustu orga<strong>ni</strong>zuju likovnu<br />
kolo<strong>ni</strong>ju na Ra<strong>da</strong>rskoj<br />
sta<strong>ni</strong>ci u saradnji sa Izviđačkim<br />
odredom „Ivo Lola Ribar“<br />
i svoje radove poklanjaju domaćinu<br />
u huma<strong>ni</strong>tarne svrhe,<br />
a ovo je druga godina kako<br />
sarađuju i sa orga<strong>ni</strong>zatorima<br />
dečjeg interkulturalnog kampa.<br />
Predstav<strong>ni</strong>ca udruženja<br />
„Duga“ Katalin Holo rekla je<br />
<strong>da</strong> će i ove godine slike poklo<strong>ni</strong>ti<br />
u huma<strong>ni</strong>tarne svrhe,<br />
za decu opštine Bečej, i <strong>da</strong><br />
pla<strong>ni</strong>raju <strong>da</strong> ova akcija postane<br />
tradicionalna. „Slike sa<br />
prošlogodišnje likovne kolo<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
članova udruženja ’Duga’<br />
su pro<strong>da</strong>te na huma<strong>ni</strong>tarnoj<br />
aukciji, a sredstva su bila<br />
namenjena deci sa poseb<strong>ni</strong>m<br />
potrebama i materijalno<br />
ugrože<strong>ni</strong>m majkama sa decom,<br />
uzrasta ispod tri godine.<br />
Predstav<strong>ni</strong>ci ovog udruženja<br />
9.<br />
Dimitrije - Mita Milovanov<br />
TRAGAJUĆI ZA poznatim<br />
Bečejcima koji su svoju afirmaciju<br />
stekli van rodnog<br />
gra<strong>da</strong>, a <strong>da</strong> pri tome <strong>ni</strong>su zaboravili<br />
o<strong>da</strong>kle su, nailazimo<br />
na Dimitrija – Mitu Milovanova.<br />
I <strong>da</strong>n <strong>da</strong>nas se njegova<br />
fotografija nalazi u svečanoj<br />
sali upravne zgrade DTD u<br />
Novom Sadu.<br />
Ka<strong>da</strong> su, po idejnoj zamisli<br />
inž. Nikole Mirkova, počele<br />
pripreme za izgradnju<br />
velikog hidrosistema Dunav-<br />
Tisa-Dunav, Milovanovu je<br />
povereno mesto teh<strong>ni</strong>čkog<br />
direktora. U početku je vršio<br />
i dužnost direktora Direkcije<br />
za izgradnju kanala DTD i s<br />
izuzet<strong>ni</strong>m smislom postavio<br />
je studijsko-projektantsku i<br />
izvođačku službu. Njegova<br />
je velika zasluga što je ovaj<br />
gigantski projekat od početka<br />
dobio dobre osnove i što<br />
su tokom 15 godina, koliko<br />
je proveo u ovom preduzeću,<br />
ostvare<strong>ni</strong> veliki rezultati.<br />
U leto 1965. godine, ka<strong>da</strong><br />
je Dunav kod Novog Sa<strong>da</strong><br />
dostigao najveći poslerat<strong>ni</strong><br />
vodostaj i ka<strong>da</strong> je zapretila<br />
opasnost <strong>da</strong> Novi Sad<br />
bude poplavljen, Milovanov<br />
je na čelu gradskog štaba za<br />
odbranu rukovodio celokupnom<br />
operacijom. Preuzeo<br />
je na sebe veliku odgovornost<br />
u najkritič<strong>ni</strong>jim trenucima<br />
i uspeo je <strong>da</strong> odbra<strong>ni</strong><br />
grad. Zaslužan je i za odbranu<br />
Limana, koji su pojedinci<br />
hteli <strong>da</strong> žrtvuju radi spasavanja<br />
centralnog dela Novog<br />
Sa<strong>da</strong>.<br />
Dimitrije Milovanov je tokom<br />
svog radnog veka obavljao<br />
odgovorne dužnosti; od<br />
direktora Direkcije kanala<br />
DTD (1950-1953), pa do sekretara<br />
Samoupravne interesne<br />
zajed<strong>ni</strong>ce za osnovno<br />
uređenje vo<strong>da</strong> Vojvodine.<br />
Sa ove potonje je i otišao<br />
u penziju. Pokrenuo je<br />
godišnjak „Vode Vojvodine“ i<br />
jedno vreme bio njegov<br />
ured<strong>ni</strong>k. Nosilac je i visokih<br />
držav<strong>ni</strong>h odlikovanja: Ordena<br />
ra<strong>da</strong> i Ordena zasluga za<br />
narod, dobit<strong>ni</strong>k je nagra<strong>da</strong><br />
Oslobođenja gra<strong>da</strong> Novog<br />
Sa<strong>da</strong> (1964) i Oslobođenja<br />
gra<strong>da</strong> Bečeja (1972).<br />
Dimitrije – Mita Milovanov<br />
je rođen u Bečeju 1912.<br />
godine. Poreklom je iz seljačke<br />
porodice, od oca Aleksandra<br />
i majke Ljubice. Po<br />
završetku osnovne škole i<br />
gimnazije pohađa Teh<strong>ni</strong>čki<br />
fakultet u Beogradu. Diplomirao<br />
je 1938. godine. Posle<br />
odsluženja vojnog roka u<br />
Sarajevu, 1939. godine započinje<br />
svoj rad u vodoprivredi.<br />
Iako trajno nastanjen<br />
u Novom Sadu, Mita Milovanov<br />
je, zbog posla ili porodice,<br />
dolazio u rod<strong>ni</strong> grad bar<br />
jednom nedeljno. Uključio<br />
se, takođe, svojevremeno u<br />
projekat izgradnje keja na<br />
Tisi. Priča se <strong>da</strong> su njegovi<br />
saveti u bečejskoj vodoprivredi<br />
uvek pažljivo sasluša<strong>ni</strong><br />
i uvažava<strong>ni</strong>.<br />
U tihim penzionerskim<br />
<strong>da</strong><strong>ni</strong>ma, onako, za svoju dušu,<br />
prihvatio se izrade rodoslova<br />
porodice Milovanov.<br />
Ponosio se po<strong>da</strong>tkom <strong>da</strong> su<br />
prvi Milovanovi žitelji Bečeja<br />
još od 1711. godine.<br />
Umro je 1991. godine.<br />
Bio je oženjen Slavinkom,<br />
neka<strong>da</strong>šnjom nastav<strong>ni</strong>com<br />
matematike. Oba njihova sina,<br />
Aleksan<strong>da</strong>r i Ivan, postali<br />
su mašinski inženjeri.<br />
Dušan Opinćal<br />
su bili prisut<strong>ni</strong> prilikom uručenja<br />
paketa i uverili su se <strong>da</strong><br />
su sredstva zaista namenski<br />
potrošena. To je, na neki način<br />
učvrstilo našu saradnju,<br />
pa je odziv umet<strong>ni</strong>ka ove godine<br />
veći. Slike koje će sa<strong>da</strong><br />
poklo<strong>ni</strong>ti, biće ponuđene na<br />
huma<strong>ni</strong>tarnoj aukciji koju ćemo<br />
orga<strong>ni</strong>zovati pred Božić,<br />
a prikupljena sredstva će se<br />
usmeriti materijalno ugroženoj<br />
deci za obrazovanje“, rekla<br />
je Marija Lučev čla<strong>ni</strong>ca međusektorskog<br />
tima Lokalnog<br />
plana akcije za decu opštine<br />
Bečej.<br />
LJ.M.<br />
DRUŠTVO UČITELJA BEČEJA<br />
Neobavešte<strong>ni</strong> učitelji<br />
U ŠKOLI „Petefi Šandor“<br />
31. avgusta održana je 7.<br />
godišnja Skupština Društva<br />
učitelja Bečeja (DUB) na<br />
kojoj je prisustvovalo devet<br />
učitelja iz tri osnovne škole,<br />
„Petefi Šandor“, „Zdravko<br />
Gložanski“ iz Bečeja i „Novak<br />
Rado<strong>ni</strong>ć“ iz Mola.<br />
Na početku Skupštine,<br />
konstatovano je <strong>da</strong> je osnov<strong>ni</strong><br />
razlog slabog odziva učitelja<br />
to što u pojedi<strong>ni</strong>m školama<br />
ne postoji blagovremen i<br />
adekvatan prenos informacija,<br />
što otežava efikasan rad<br />
ovog udruženja. Podnet je<br />
zatim izveštaj o radu i ostvare<strong>ni</strong>m<br />
projektima DUB-a u<br />
prošloj godi<strong>ni</strong>, među kojima<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 15<br />
su obuka o dečjim pravima u<br />
okviru Lokalnog plana akcije<br />
za decu i inkluziv<strong>ni</strong> program<br />
(deca - starije osobe) koji<br />
su sufinansira<strong>ni</strong> iz opštinskog<br />
budžeta. Predstavljen<br />
je plan ra<strong>da</strong> do <strong>kraj</strong>a 2009.<br />
godine, razmatrano je učešće<br />
članova udruženja na<br />
23. Saboru učitelja Srbije u<br />
Beogradu i na konkursima<br />
koje raspisuje Udruženje<br />
vojvođanskih učitelja. Bilo je<br />
reči i o stručnom usavršavanju<br />
i napredovanju učitelja<br />
za koje se prvi petogodišnji<br />
ciklus završava, a novi počinje<br />
od 1. septembra 2009.<br />
godine i o najavi mi<strong>ni</strong>stra<br />
prosvete o proveravanju primene<br />
znanja stečenog na<br />
seminarima. Članovima je<br />
upućen i predlog Upravnog<br />
odbora <strong>da</strong> članarina, koja je<br />
do sa<strong>da</strong> bila kolektivna, od<br />
2010. godine bude individualna<br />
u iznosu od 400 dinara<br />
mesečno, čime bi se omogućilo<br />
bolje funkcio<strong>ni</strong>sanje<br />
udruženja.<br />
Prisut<strong>ni</strong>ma je saopšteno<br />
i <strong>da</strong> je Skupština Udruženja<br />
vojvođanskih učitelja za najaktiv<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
učiteljsko udruženje<br />
u Vojvodi<strong>ni</strong> u 2008. godi<strong>ni</strong><br />
proglasila Društvo učitelja<br />
Bečeja, a svečano uručenje<br />
plakete je pla<strong>ni</strong>rano prilikom<br />
obeležavanja Dana učitelja,<br />
5. oktobra. LJ.M.
16<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
OGLASNA<br />
Posle duge i teške bolesti naša draga mama<br />
Najdraža moja Babice,<br />
MATIÈNE VESTI<br />
VENČANI: Mihalj Šendula i Mo<strong>ni</strong>ka<br />
Takač, Momčilo Češljević i Zorica<br />
Štetin, Ferenc Kovač i Jelena<br />
Višković, Velimir Mikalački i Dragana<br />
Vlaškalin, Zvonko Ivanović i<br />
Dragica Kozlina.<br />
UMRLI: Karolj Drapoš (1919),<br />
Petar Ćelap (1940), Marija Mesaroš<br />
(1939), Sofija Gavrić (1928),<br />
Eržebet Vereš (1933), Gizela Kosoruš<br />
(1940).<br />
SONJA GAVRIĆ<br />
preminula je 26. avgusta 2009. godine.<br />
Večno smo joj zahval<strong>ni</strong> za svaki trenutak pažnje,<br />
podrške i ljubavi koju nam je poklo<strong>ni</strong>la.<br />
Njena Marica i Ika sa porodicama<br />
hvala ti za neizmernu ljubav što si mi pružila.<br />
U mojim si mislima i srcu.<br />
Pet poljubaca za svaki <strong>da</strong>n - kao i uvek!<br />
Bes<strong>kraj</strong>no te volim!<br />
Tvoja Van<strong>da</strong><br />
Potrebna devojka za rad u<br />
kafiću - stan i hrana besplat<strong>ni</strong>. Isplata<br />
dnev<strong>ni</strong>ce svaki <strong>da</strong>n. Može i<br />
devojka bez iskustva.<br />
Tel.: 064-114-79-41.<br />
Knjigovodstvene usluge,<br />
izra<strong>da</strong> biz<strong>ni</strong>s planova,<br />
poslov<strong>ni</strong>h analiza u<br />
OZ „MLADOST“, Bečej<br />
Svetozara Miletića 86<br />
Telefo<strong>ni</strong>: 021-6917-457, 064-<br />
412-0561, 064-704-6941<br />
APRÓHIRDETÉSEK<br />
• Karaoke partik és zsúrok<br />
szervezéséhez szükséges felszerelést<br />
adok bérbe. Tel.: 062-255-<br />
277.<br />
• Péterrévén új, rendbehozott<br />
ház eladó – 100 m 2 , 20 ár telek,<br />
mellékhelyiségek, gyümölcsös.<br />
Ára: 15.000 euró. Tel.: 063-77-29-<br />
208.<br />
• Négy hold föld eladó a<br />
Mézesdűlőben. Tel.: 064-11-43-878.<br />
• Tojótyúkoknak való automata<br />
ketrecek eladók. Tel.: 6917-420.<br />
• Becsén kétszobás bútorozott<br />
lakás kiadó (központi fűtés). Tel.:<br />
064-48-60-411.<br />
• Yugo 60-as személygépkocsi<br />
eladó. Tel.: 064-192-23-45.<br />
• Magánórákat tartok matematikából<br />
általános és középiskolás<br />
diákoknak. Tel.: 063-81-62-767.<br />
• Férfi és női fodrász házhoz<br />
megy. Tel.: 060-145-94-92.<br />
• Autóbádogos munkát végzek.<br />
Minőséges szolgáltatás és kedvező<br />
ár. Tel.: 060-145-95-19.<br />
• Hosszabb időre kiadó háromszobás,<br />
összkomfortos lakás Becse<br />
központjában. Tel.: 064-38-36-<br />
149.<br />
• Eladó vagy kiadó egy teljesen<br />
rendbehozott kétszobás lakás<br />
(sárga lakóépület, földszint). Tel.:<br />
063-771-47-69.<br />
• Eladó egy pár parádés lószerszám.<br />
Tel.: 062-563-790.<br />
• Eladó: megőrzött négyszárnyas<br />
dupla ablak rolóval és szúnyoghálóval.<br />
Kedvező ár. Tel.:<br />
062-563-790.<br />
• Magánórákat tartok matematikából<br />
általános és középiskolás<br />
diákoknak. Tel.: 065-69-20-628.<br />
• Eladó: 1998-as évjáratú, fehér<br />
színű, 1-es Opel Korsa gépkocsi,<br />
150.000 kilométert tett meg, a<br />
motor kiváló állapotban van. Ára<br />
3.100 euró. Tel.: 064-211-54-86.<br />
• Napközi iskolás gyerekek részére!<br />
Házi fela<strong>da</strong>t elkészítése,<br />
angol, szerb és magyar nyelvórák,<br />
más különórák és ebédelési lehetőség.<br />
Érdeklőd<strong>ni</strong> lehet a 6911-510<br />
és a 6916-374-es telefonszámokon.<br />
Vaši mali oglasi na: www.becejski-<strong>mozaik</strong>.co.rs<br />
Savet Mesne zajed<strong>ni</strong>ce Radičević raspisuje konkurs za prijem sekretara<br />
Mesne zajed<strong>ni</strong>ce Radičević. Rad<strong>ni</strong> odnos se zas<strong>ni</strong>va na četiri godine sa<br />
pu<strong>ni</strong>m rad<strong>ni</strong>m vremenom.<br />
USLOVI KONKURSA:<br />
Kandi<strong>da</strong>t treba <strong>da</strong> ispunjava opšte uslove za zas<strong>ni</strong>vanje radnog odnosa:<br />
1. <strong>da</strong> je državlja<strong>ni</strong>n Republike Srbije,<br />
2. <strong>da</strong> je punoletno lice,<br />
3. <strong>da</strong> ima opštu zdravstvenu sposobnost,<br />
4. <strong>da</strong> ima stručnu spremu.<br />
Kandi<strong>da</strong>t treba <strong>da</strong> ispunjava posebne uslove za zas<strong>ni</strong>vanje radnog odnosa:<br />
1. <strong>da</strong> je stanov<strong>ni</strong>k Radičevića,<br />
2. <strong>da</strong> ima najmanje 4. stepen stručne spreme,<br />
3. <strong>da</strong> ima najmanje tri godine radnog iskustva,<br />
4. <strong>da</strong> <strong><strong>ni</strong>je</strong> kažnjavan i <strong>da</strong> se protiv njega ne vodi krivič<strong>ni</strong> postupak.<br />
Potrebna dokumentacija:<br />
1. prijava na konkurs (u prijavi navesti i spisak dokumenata koji se pre<strong>da</strong>ju),<br />
2. uverenje o državljanstvu (ne starije od šest meseci),<br />
3. izvod iz matične knjige rođe<strong>ni</strong>h (ne starije od šest meseci),<br />
4. fotokopija lične karte,<br />
5. lekarsko uverenje za nezaposleno lice (ukoliko je trenutno zaposleno, lekarsko<br />
uverenje <strong><strong>ni</strong>je</strong> potrebno),<br />
6. overena fotokopija diplome o završenoj školi,<br />
7. radna knjižica ili potvr<strong>da</strong> firme o radnom stažu,<br />
8. uverenje <strong>da</strong> kandi<strong>da</strong>t <strong><strong>ni</strong>je</strong> kažnjavan i <strong>da</strong> se protiv njega ne vodi krivič<strong>ni</strong><br />
postupak.<br />
Konkurs je otvoren petnaest <strong>da</strong>na počev od <strong>da</strong>na objavljivanja na oglasnoj<br />
tabli Mesne zajed<strong>ni</strong>ce Radičević.<br />
Prijave podnositi u Mesnoj zajed<strong>ni</strong>ci Radičević, Veljka Vlahovića broj 2, u<br />
vremenu od 7 do 15 časova.<br />
Neblagovremene i nekompletne prijave se neće razmatrati.<br />
Savet Mesne zajed<strong>ni</strong>ce Radičević<br />
• Emajliramo kade svih<br />
tipova i dimenzija. Ulepšajte<br />
svoj stan! Za samo tri sata<br />
imaćete novu kadu uz garanciju<br />
kvaliteta! Tel.: 0230/54-<br />
059, 060/39-07-093.<br />
• Pro <strong>da</strong> jem do maće vi no,<br />
sezonsko voće i grožđe. Dostava<br />
na kućnu adresu. Te l.:<br />
063-531-833.<br />
• Pro<strong>da</strong>je se 4 jutra zemlje,<br />
tabla u Medenjači. Telefon:<br />
064-11-43-878.<br />
• Dajem privatne časove<br />
iz matematike đacima iz<br />
osnov<strong>ni</strong>h i srednjih škola. Telefon:<br />
065-69-20-628.<br />
• Iz<strong>da</strong>jem dvosoban stan<br />
(CG, telefon, interfon, kablovska,<br />
klima) u Malom ritu - žute<br />
kule. Tel.: 021/809-281,<br />
064-314-41-23.<br />
• Potrebna kuća za iz<strong>da</strong>vanje<br />
sa dvorištem. Tel.: 064-<br />
25-95-231.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem automatske<br />
kaveze za koke nosilje. Tel.:<br />
021/6917-420.<br />
• Iz<strong>da</strong>jem apartman na<br />
Zlatiboru - u centru. Tel.: 064-<br />
70-11-037.<br />
• Na pro<strong>da</strong>ju nova, sređena<br />
kuća u Bačkom Petrovom<br />
MALI OGLASI<br />
Selu - 100 m 2 , 20 ari placa,<br />
nusprostorije, voćnjak. Cena:<br />
15.000 evra. Tel.: 063-77-29-<br />
208.<br />
• Iz<strong>da</strong>jem opremljenu<br />
garsonjeru (30 m 2 ) - dva ležaja,<br />
prvi sprat, studentkinji<br />
medicine u Novom Sadu kod<br />
Sajma, blizu Medicinskog fakulteta.<br />
Zgra<strong>da</strong> ima centralno<br />
grejanje i video nadzor. Cena<br />
je 150 evra plus troškovi.<br />
Obavezan depozit 100 evra.<br />
Tel.: 062-252-022.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem „opel korsu“,<br />
1998. godište, 150.000 km,<br />
bele boje, 1.0 motor, u odličnom<br />
stanju. Cena: 3.100<br />
evra. Tel.: 064-211-54-86.<br />
• Na pro<strong>da</strong>ju nova metalna<br />
kapija (širina 3 m, visina<br />
1,90 m, bez stubova). Cena<br />
300 evra. Tel.: 021/6913-<br />
641.<br />
• Iznajmljujem komplet<br />
opremu za karaoke party i<br />
žurke. Tel.: 062-255-277.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem 4 jutra zemlje<br />
na izlazu iz Bečeja, na Srbobranskom<br />
putu, s desne strane.<br />
Cena 7.000 evra po jutru.<br />
Telefon: 063-108-70-70.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem ili iz<strong>da</strong>jem<br />
Iđoški put 24, Bečej<br />
Tel.: 021/6910-930, Vršimo i servis i popravke<br />
064-232-12-02 kuć<strong>ni</strong>h aparata, izradu svih<br />
vrsta električ<strong>ni</strong>h instalacija<br />
(interfona i slično).<br />
kompletno sređen dvosoban<br />
stan - žute kule - prizemlje.<br />
Tel.: 063-771-47-69.<br />
• Iz<strong>da</strong>je se dvosoban, namešten<br />
stan u Bečeju (CG).<br />
Tel.: 064-48-60-411.<br />
• Vršim popravke autolimarije<br />
- kvalitetno i povoljno.<br />
Tel.: 060-145-95-19.<br />
• Pružam muške i ženske<br />
frizerske usluge po kućama.<br />
Tel.: 060-145-94-92.<br />
• Na pro<strong>da</strong>ju Yugo 60.<br />
Tel.: 064-192-23-45.<br />
• Dajem časove iz matematike<br />
đacima iz osnov<strong>ni</strong>h i<br />
srednjih škola. Tel.: 063-81-<br />
62-767.<br />
• Vršimo selidbe i ostali<br />
transport (7 t, 6,20 m, 34 m 3 ).<br />
Telefon za informacije: 064-<br />
268-58-99.<br />
• Iz<strong>da</strong>jem trosoban, konforan<br />
stan u strogom centru<br />
Bečeja, na duže vreme. Tel.:<br />
064-38-36-149.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem je<strong>da</strong>n par parad<strong>ni</strong>h<br />
amova za konje. Tel.:<br />
062-563-790.<br />
• Pro<strong>da</strong>jem četvorokril<strong>ni</strong><br />
dupli prozor sa roletnama i<br />
komar<strong>ni</strong>kom. Očuvan. Povoljno.<br />
Tel.: 062-563-790.<br />
Vršimo uslužno čišćenje i održavanje elektroinstalacije vaših<br />
zgra<strong>da</strong>, stanova, lokala i slično.
Kombinacije za predstojeću<br />
jesen<br />
CRVENI OKVIRI za naočare<br />
će biti moder<strong>ni</strong> i posle<br />
leta, a u zavisnosti od oblika<br />
lica birajte okrugle ili četvrtaste<br />
okvire. Crve<strong>ni</strong> džemper<br />
sa zlat<strong>ni</strong>m dugmadima i šal<br />
u istoj boji garantuju <strong>da</strong> ćete<br />
biti šik i dok napolju pljušti<br />
kiša. Siva antilop tašna odlična<br />
je za posao, ali i za večernji<br />
izlazak. Umesto nakita<br />
HOLIVUDSKA glumica poriče<br />
glasine o plastičnoj hirurgiji.<br />
Demi Mur, koja će<br />
ovog novembra napu<strong>ni</strong>ti 47<br />
godina, tvrdi <strong>da</strong> svoj savršen<br />
izgled ne duguje skalpelu i<br />
umeću hirurga.<br />
„Nika<strong>da</strong> se <strong>ni</strong>sam operisala“,<br />
kaže glumica, za koju<br />
se već godinama priča <strong>da</strong> je<br />
potrošila više od 300.000<br />
dolara na razne kozmetičke<br />
OVAN<br />
(21.03. – 20.04.)<br />
Premor je znak <strong>da</strong><br />
ste preterali sa poslom.<br />
Priuštite sebi malo odmora<br />
i uživanja. Pozovite starog<br />
prijatelja iz inostranstva,<br />
jer taj kontakt može uroditi<br />
plodom. Ne preterujte u jelu i<br />
piću i više pažnje posvetite<br />
svom zdravlju.<br />
BIK<br />
(21.04. – 20.05.)<br />
Očekuje vas veliko<br />
spremanje u životu.<br />
Sa radošću ga prihvatate,<br />
ma<strong>da</strong> se ipak pribojavate. Normalno,<br />
jer je u ljudskoj prirodi<br />
prisutan strah od nepoznatog.<br />
Budite otvore<strong>ni</strong>ji za inovacije i<br />
<strong>da</strong>leko ćete dogurati.<br />
BLIZANCI<br />
(21.05. – 20.06.)<br />
Prijaju vam sve<br />
lepe stvari, ljubav i<br />
umetnost posebno. Fantastično<br />
se osećate, pod uslovom<br />
<strong>da</strong> osluškujete svoje unutrašnje<br />
potrebe. U protivnom, ako<br />
se budete žrtvovali za druge,<br />
nervoza vam ne gine.<br />
zahvate. „Ako neko želi <strong>da</strong><br />
svoj izgled popravi hirurškom<br />
intervencijom, nemam<br />
<strong>ni</strong>šta protiv. Ne bih osuđivala<br />
šta ko radi sa svojim telom.<br />
Ali, lično <strong>ni</strong>sam išla 'pod<br />
nož'. Ne sviđa mi se ideja<br />
odlaska kod lekara kako bi<br />
se na veštački način zaustavio<br />
proces starenja. Mislim<br />
<strong>da</strong> se ljudi tako bore protiv<br />
svojih neuroza“.<br />
Demi, koja sa bivšim<br />
mužem Brusom Vilisom ima<br />
tri ćerke, a trenutno je u<strong>da</strong>ta<br />
za 16 godina mlađeg Aštona<br />
Kučera, ne isključuje opciju<br />
odlaska na operaciju u budućnosti.<br />
„Ako jednog <strong>da</strong>na<br />
budem zaplakala ka<strong>da</strong> se<br />
pogle<strong>da</strong>m u ogle<strong>da</strong>lo, mož<strong>da</strong><br />
ću zatražiti pomoć hirurga.<br />
Za sa<strong>da</strong> više volim <strong>da</strong><br />
budem lepa žena u kas<strong>ni</strong>m<br />
četrdesetim, nego <strong>da</strong> očaj<strong>ni</strong>čki<br />
pokušavam <strong>da</strong> izgle<strong>da</strong>m<br />
kao <strong>da</strong> imam 30 godina“,<br />
zaključila je glumica.<br />
HOROSKOP<br />
RAK<br />
(21.06. – 22.07.)<br />
Poželjno je spustiti<br />
se na zemlju ka<strong>da</strong><br />
je posredi pravljenje planova.<br />
Ukoliko imate zdravstve<strong>ni</strong>h<br />
problema, pripišite ih planetar<strong>ni</strong>m<br />
uticajima. Sklonost ka<br />
prehla<strong>da</strong>ma i virus<strong>ni</strong>m infekcijama<br />
praćena malaksalošću<br />
<strong>da</strong>nas je izražena.<br />
LAV<br />
(23.07. – 22.08.)<br />
Pošto neumorno<br />
radite i maksimalno<br />
se iscrpljujete, moguća je<br />
nervoza kombinovana sa stanjem<br />
snažne emotivne napetosti.<br />
Zapitajte se <strong>da</strong> li ste<br />
mož<strong>da</strong> prece<strong>ni</strong>li svoje ne baš<br />
sjajne mogućnosti.<br />
DEVICA<br />
(23.08. – 22.09.)<br />
Dan je kao stvoren<br />
za uživanje. Ljubav,<br />
umet<strong>ni</strong>čki događaji i<br />
mnoštvo drugih ugodnosti su<br />
pred vama. Samo ukoliko nađete<br />
drugu preokupaciju, možete<br />
<strong>da</strong> <strong>pokvari</strong>te prijatne trenutke,<br />
koji su sve ređi.<br />
TIME OUT<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 17<br />
nosite sat veselih boja, a pepita<br />
dezen ovu kombinaciju<br />
uči<strong>ni</strong>će kompletnom. U obzir<br />
dolazi i nakit ili bižuterija u<br />
zlatnoj boji. Pantalone, koje<br />
krojem podsećaju na jahačke,<br />
u <strong>ni</strong>jansama sive boje<br />
dobro stoje i visokim i <strong>ni</strong>skim<br />
ženama.<br />
Cr<strong>ni</strong> okvir za naočare sa<br />
dioptrijom ne mora <strong>da</strong> izgle<strong>da</strong><br />
suviše strogo. Ublažite<br />
ga šminkom u pastel<strong>ni</strong>m ili<br />
jarkim tonovima. Kao protivteža<br />
ležeroj kombinaciji od<br />
struka nadole, savetuje se<br />
nešto elegant<strong>ni</strong>ja košulja.<br />
Inače, košulje se u nastupajućoj<br />
sezo<strong>ni</strong> vraćaju na velika<br />
vrata. Kao osveženje<br />
ubacite narukvice u jarkim<br />
bojama, drvene ili plastične,<br />
ZVEZDANA PRAŠINA<br />
Demi Mur: „Nisam se<br />
operisala!“<br />
FOTO: www,hollywood.celebrity.pictures.com<br />
FOTO: www.B92.net<br />
Seksi<br />
čirlidersica<br />
Britanska pevačica kupila<br />
je izazov<strong>ni</strong> kostim sportske<br />
igračice, na opšte oduševljenje<br />
svog supruga<br />
Dejvi<strong>da</strong>. Viktorija Bekam<br />
(35) otišla je u šoping u „Bar<strong>ni</strong>z“<br />
u Los Anđelesu i od pro<strong>da</strong>vačica<br />
zatražila u<strong>ni</strong>formu<br />
čirlidersice.<br />
„Iako deluje uobraženo,<br />
bila je veoma fina. Kikotala<br />
se i pitala nas <strong>da</strong> li bismo<br />
mogli <strong>da</strong> joj pronađemo kostim“,<br />
rekla je pro<strong>da</strong>vačica<br />
koja je insistirala na ano<strong>ni</strong>mnosti<br />
za „San“.<br />
List piše <strong>da</strong> je čla<strong>ni</strong>ca<br />
Spajs Grlsa, poznatija kao<br />
Poš, verovatno odlučila <strong>da</strong><br />
se sredi kao navijačica zbog<br />
svog supruga fudbalera L.A.<br />
VAGA<br />
(23.09. – 22.10.)<br />
Valja se učiti strpljenju.<br />
Vreme<br />
brzo prolazi, pa će, dok trepnete,<br />
vašim mukama doći<br />
<strong>kraj</strong>. Razmišljanja o pro<strong>da</strong>ji<br />
nekret<strong>ni</strong>na zaista su sulu<strong>da</strong>,<br />
odložite ih. Okre<strong>ni</strong>te se sebi,<br />
zdravlju i izbegavajte velike<br />
skupove.<br />
ŠKORPIJA<br />
(23.10. – 22.11.)<br />
O nečemu intenzivno<br />
maštate. Pošto<br />
ne uživate u sa<strong>da</strong>šnjem<br />
trenutku, grešite. Želite <strong>da</strong> se<br />
unapred obezbedite, ali vas<br />
okolnosti u tome sprečavaju.<br />
Ne pa<strong>ni</strong>čite, biće sve u redu.<br />
Spremite se za put.<br />
STRELAC<br />
(23.11. – 21.12.)<br />
Poslovi se odvijaju<br />
zadovoljavajućim<br />
tempom, ali želite <strong>da</strong> ih ubrzate.<br />
Kad bolje razmislite, nemate<br />
razloga <strong>da</strong> požurujete<br />
stvari. Ukoliko usporite tempo,<br />
bićete zadovolj<strong>ni</strong>ji i izbeći<br />
ćete izloženost rizicima.<br />
ili neki drugi efektan nakit.<br />
Svetle farmerke su ponovo<br />
in. Pojačanja na kole<strong>ni</strong>ma<br />
čine ovaj model sportskim,<br />
stilizovano motorističkim.<br />
Novi grandž stil prkosi seksepilu<br />
na prvu loptu. Glomazne<br />
čizme sa šik kaiševima<br />
dobro idu uz džins, ali i uz<br />
kratke suknje i šortseve.<br />
(Izvor: 24 sata)<br />
Galaksija Dejvi<strong>da</strong> (35), pošto<br />
je on oduševljen čirlidersicama.<br />
Dejvi<strong>da</strong> su paparaci<br />
nekoliko puta uhvatili kako<br />
čežnjivim izrazom lica posmatra<br />
igračice na utakmicama.<br />
„Insistirala je <strong>da</strong> kostim<br />
izgle<strong>da</strong> kao pravi srednjoškolski,<br />
sa sve pufnama koje<br />
se koriste pri igranju“, rekla<br />
je pro<strong>da</strong>vačica.<br />
Dejvid i Viktorija, je<strong>da</strong>n<br />
od najpoznatijih šoubiz<strong>ni</strong>s<br />
parova na svetu, u julu su<br />
proslavili deset godina braka.<br />
(MONDO)<br />
JARAC<br />
(22.12. – 19.01.)<br />
Iako situacija obećava,<br />
vi ste pesimista.<br />
Nepoverenje vas blokira.<br />
To je tipična osobina ovog<br />
znaka. Ozbiljno gle<strong>da</strong>te na život,<br />
idealno na ljubav, tako <strong>da</strong><br />
od stalnog partnera želite <strong>da</strong><br />
se na izvesno vreme distancirate.<br />
VODOLIJA<br />
(20.01. – 18.02.)<br />
Ko o čemu, vi o ljubavi.<br />
Pametno.<br />
Treba sve šanse iskoristiti.<br />
Niko ne sumnja u to <strong>da</strong> ćete<br />
ostati uskraće<strong>ni</strong> za nešto, naprotiv.<br />
Prija vam osećanje <strong>da</strong><br />
ste volje<strong>ni</strong> i <strong>da</strong> vas partner ne<br />
gnjavi čestim izlivima nežnosti.<br />
RIBE<br />
(19.02. – 20.03.)<br />
Pošto ste se nervirali<br />
i iscrpljivali u<br />
radu - morate i <strong>da</strong> se odmorite.<br />
Samoća je prava stvar. Pomaže<br />
vam <strong>da</strong> sredite utiske.<br />
Jedino partner, pod uslovom<br />
<strong>da</strong> vam <strong><strong>ni</strong>je</strong> dosadio, može <strong>da</strong><br />
vam pravi društvo.<br />
FOTO: www.friendice.hr<br />
FOTO: www.zena-blic.rs<br />
FOTO: www.<strong>da</strong><strong><strong>ni</strong>je</strong>la-commerce.com<br />
Krup<strong><strong>ni</strong>je</strong> oči u<br />
pet koraka<br />
KRUPNE OČI na ženama<br />
izgle<strong>da</strong>ju neodoljivo i seksi.<br />
Da biste šminkom postigli<br />
veći i sjaj<strong>ni</strong>ji izgled očiju,<br />
pratite naše savete.<br />
1. korak<br />
Prvo pincetom uklo<strong>ni</strong>te<br />
suvišne dlačice iznad kapaka.<br />
Da bi vam obrve bile<br />
ured<strong><strong>ni</strong>je</strong>, očešljajte ih starom<br />
četkicom za zube, koju ste<br />
prethodno poprskali lakom<br />
za kosu.<br />
2. korak<br />
O<strong>da</strong>berite boju senke za<br />
oči u dve <strong>ni</strong>janse. Svetliju<br />
senku nanesite preko celih<br />
gornjih kapaka, a tam<strong>ni</strong>ju <strong>ni</strong>jansu<br />
na same prevoje.<br />
3. korak<br />
Cr<strong>ni</strong>m krejonom iscrtajte<br />
li<strong>ni</strong>ju uz trepavice gornjih kapaka,<br />
a potom preko nje<br />
pređite štapićem s vatom <strong>da</strong><br />
biste ublažili oštrinu li<strong><strong>ni</strong>je</strong>.<br />
4. korak<br />
Za senzual<strong>ni</strong>, zavod<strong>ni</strong>čki<br />
pogled šminkeri predlažu <strong>da</strong><br />
donji kapak iscrtate kremastom<br />
belom olovkom, a možete<br />
<strong>da</strong> je nanesete i na<br />
unutrašnji ugao gornjeg i donjeg<br />
kapka.<br />
5. korak<br />
Guste i duge trepavice<br />
čine <strong>da</strong> oči izgle<strong>da</strong>ju krup<strong><strong>ni</strong>je</strong>.<br />
Prvo koristite uvijač za<br />
trepavice, a potom nanesite<br />
je<strong>da</strong>n sloj crne maskare. Više<br />
slojeva može <strong>da</strong> ulepi<br />
trepavice, a oči on<strong>da</strong> izgle<strong>da</strong>ju<br />
„teško“.<br />
Svetla senka otvara<br />
pogled<br />
Još je<strong>da</strong>n način <strong>da</strong> oči<br />
uči<strong>ni</strong>te prividno većim je <strong>da</strong><br />
po kapku uz rub obrve nanesete<br />
svetlu senku (belokrem).<br />
Nemojte zaboraviti<br />
<strong>da</strong> svetlu senku i senku za<br />
ostatak kapka izmešate kako<br />
biste dobili postepe<strong>ni</strong> prelaz<br />
iz boje u boju. Svetlu<br />
senku nanesite i na unutrašnji<br />
deo gornjeg kapka.<br />
(Izvor: Žena Blic)
18<br />
SPORTSKI MOZAIK<br />
broj 470. 4. septembar 2009.<br />
OK BEČEJ<br />
Igre ispred rezultata<br />
Ženska selekcija OK Bečej<br />
MUŠKA I ŽENSKA EKIPA<br />
Odbojkaškog kluba Bečej su<br />
prošlu sezonu takmičenja u<br />
vojvođanskim ligama odigrali<br />
u skladu sa svojim mogućnostima,<br />
a igra je bila nešto bolja<br />
nego što bi se po konač<strong>ni</strong>m<br />
plasma<strong>ni</strong>ma moglo zaključiti.<br />
Muški tim je u Prvoj ligi<br />
Vojvodine zauzeo deveto<br />
mesto od deset takmičarskih<br />
ekipa (šest pobe<strong>da</strong>, dvanaest<br />
poraza, osvojili su dvadeset<br />
je<strong>da</strong>n bod). Plasmanom<br />
na pretposlednje mesto<br />
na tabeli Bečejci su uspeli<br />
<strong>da</strong> obezbede opstanak.<br />
U se<strong>ni</strong>orskoj konkurenciji<br />
kod <strong>da</strong>ma su nastupale devojčice<br />
rođene ´95. godine,<br />
tako <strong>da</strong> je plasman na peto<br />
mesto (od se<strong>da</strong>m ekipa) u<br />
Drugoj ligi Vojvodine – Srednja<br />
Bačka uspeh. Bečejke<br />
su uspele <strong>da</strong> ostvare skor od<br />
dve pobede i osam poraza,<br />
a osvojile su šest bodova.<br />
- Igre muške ekipe <strong>ni</strong>su<br />
bile tako loše kao što tabela<br />
pokazuje. Skoro sa svima<br />
smo igrali „egal“, tokom<br />
prvenstva samo smo dve<br />
utakmice izgubili maksimal<strong>ni</strong>m<br />
rezultatom. Naša igra<br />
je u pojedi<strong>ni</strong>m momentima<br />
bila odlična, a neka<strong>da</strong> loša.<br />
Uzrok čestih oscilacija smo<br />
analizirali i trudićemo se <strong>da</strong><br />
ih u novoj sezo<strong>ni</strong> otklo<strong>ni</strong>mo<br />
– rekao je Luka Božić, trener<br />
muške i ženske prve ekipe<br />
OK Bečej. – Ženska ekipa<br />
je ostvarila ono što smo<br />
i očekivali. Prošlog leta smo<br />
napravili „rez“ kod devojaka,<br />
krenuli smo praktično od<br />
nule. Selektirali smo ekipu<br />
od devojčica koje su rođene<br />
´95. godine, sa izuzetkom<br />
kapitenke koja je ´91. i liberke<br />
koja je ´93. godište. Devojčice<br />
su pokazale <strong>da</strong> na<br />
njih možemo računati, a cilj<br />
nam je <strong>da</strong> na okupu ostanu<br />
bar tri godine.<br />
U klubu je pauza, nekoliko<br />
igračica iz prvog tima je<br />
bilo u kampu koji je odbojkaški<br />
savez orga<strong>ni</strong>zovao u<br />
Bečeju, a pripreme bi trebalo<br />
<strong>da</strong> počnu u ponedeljak.<br />
Odbojkaši će još neko vreme<br />
biti na pauzi, jer sezona<br />
u Prvoj ligi Vojvodine startuje<br />
<strong>kraj</strong>em oktobra. Božić u novoj<br />
sezo<strong>ni</strong> očekuje bolje igre<br />
obe selekcije.<br />
- Na<strong>da</strong>m se <strong>da</strong> momci<br />
neće ponoviti prošlu sezonu,<br />
ka<strong>da</strong> smo iz jedne mirne<br />
DTV PARTIZAN<br />
Sređena velika sala<br />
POSLE 14 GODINA, od ka<strong>da</strong><br />
u objekat DTV Partizana <strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
ulagano mnogo, pre desetak<br />
<strong>da</strong>na počelo je delimično renoviranje<br />
velike sale. Radovi<br />
su u završnoj fazi, parket<br />
je ishoblovan, truli delovi su<br />
zamenje<strong>ni</strong> novim, obavljeno<br />
je lakiranje, a promenjen je i<br />
deo rasvete. Radovi koštaju<br />
oko 120.000 dinara, a novac<br />
su obezbedili klubovi koji<br />
trenaž<strong>ni</strong> proces obavljaju u<br />
Partizanu – Kik boks klub<br />
Bečej, Te<strong>ni</strong>ski klub „Spin“,<br />
Bokserski klub Bečej i Stonote<strong>ni</strong>ski<br />
klub Bečej. Lokalna<br />
samouprava bi trebala,<br />
i stabilne sezone došli u situaciju<br />
<strong>da</strong> u poslednja četiri<br />
kola moramo <strong>da</strong> strepimo za<br />
egzistenciju u ovoj ligi. Poslednje<br />
četiri utakmice smo<br />
izgubili iako smo, prema prikazanoj<br />
igri, bar u tri trebali<br />
<strong>da</strong> pobedimo. Međutim, dešavalo<br />
se <strong>da</strong> se naši igrači<br />
posvađaju na terenu u trenutku<br />
ka<strong>da</strong> vodimo sa 2:1 i<br />
16:10. To je nedopustivo, i<br />
takve stvari ćemo morati <strong>da</strong><br />
rešimo u narednoj sezo<strong>ni</strong>.<br />
Od ženskog tima očekujem<br />
napre<strong>da</strong>k u odnosu na prošlu<br />
sezonu i sazrevanje u odbojkaškom<br />
smislu.<br />
U OK Bečej trenutno radi<br />
devedesetak odbojkaša, a<br />
najbroj<strong>ni</strong>ja je škola odbojke<br />
u kojoj domi<strong>ni</strong>raju devojčice.<br />
Škola odbojke ima četiri<br />
grupe, sa devojčicama rade<br />
Aleksan<strong>da</strong>r Ikić, Mate Radina<br />
i Aleksan<strong>da</strong>r Bakić, a sa<br />
dečacima Marinko Momčičević.<br />
Bečejski odbojkaški<br />
klub je masovan, ali od os<strong>ni</strong>vanja<br />
(2002. godine) ima<br />
problem u vezi sa dovođenjem<br />
stručnog trenera koji bi<br />
postavio sistem ra<strong>da</strong>. Čel<strong>ni</strong>ci<br />
OK Bečej stupili su u kontakt<br />
sa Slobo<strong>da</strong>nom Galeševim,<br />
neka<strong>da</strong>šnjim trenerom NIS<br />
Vojvodine, Mladog rad<strong>ni</strong>ka<br />
iz Požarevca, kragujevačkog<br />
Rad<strong>ni</strong>čkog, a sa<strong>da</strong> je na<br />
kormilu Petrovaradina koji je<br />
obećao pomoć.<br />
- Otvaraju nam se nove<br />
mogućnosti za rešenje dugogodišnjeg<br />
problema. U<br />
Novom Sadu ima mnogo<br />
klubova, igrača i trenera, a<br />
nemaju svi prostora za dokazivanje<br />
i napre<strong>da</strong>k. Postoji<br />
šansa <strong>da</strong> neko od mladih<br />
i perspektiv<strong>ni</strong>h trenera dođe<br />
u Bečej i kod nas „peče“ zanat,<br />
a Galešev će nam pomoći<br />
<strong>da</strong> nađemo trenera –<br />
rekao je Božić. S.M.<br />
„MCDONALD’S STREET FOOTBALL LIGA ’09“<br />
Liga šampiona na Pogači<br />
barem kako je najavljeno,<br />
<strong>da</strong> pokrije deo troškova.<br />
Inače STK Bečej je ovog<br />
leta o svom trošku renovirao<br />
malu salu, gde je takođe<br />
sređen parket i rasveta,<br />
a renovirano je i osvetljenje i<br />
rashlad<strong>ni</strong> sistem.<br />
Dakle, velika i mala sala<br />
u Partizanu su cakum-pakum<br />
i za očekivati je <strong>da</strong> sve<br />
veći broj klubova bude zainteresovan<br />
za ovaj objekat<br />
koji se ne koristi u dovoljnoj<br />
meri. Doduše, treba rešiti<br />
problem grejanja, ali je tu<br />
Sportski savez na potezu.<br />
S.M.<br />
TURNIR „McDonald’s street<br />
football liga ’09“ za decu do<br />
10 godina starosti, 14. put<br />
po redu u ovoj sezo<strong>ni</strong>, biće<br />
odigran od <strong>da</strong>nas do nedelje.<br />
Takmičenje je posvećeno<br />
Ligi fudbalskih šampiona,<br />
tako <strong>da</strong> će ekipe koje će nastupiti<br />
na Pogači nositi imena<br />
velikih evropskih klubova<br />
kao što su Mančester junajted,<br />
Barselona, Juventus...<br />
Na tur<strong>ni</strong>ru će nastupiti sve<br />
osnovne škole sa teritorije<br />
opštine , kao i Škola fudbala<br />
„Bečej 2008“. Mečevi po<br />
FOTO: S. Malešev<br />
ODBOJKA<br />
Nove sudije<br />
Stonote<strong>ni</strong>ski savez<br />
Vojvodine je u ponedeljak u<br />
Novom Sadu orga<strong>ni</strong>zovao<br />
polaganje za sudije. Na ispitu<br />
su se pojavila i devetorica<br />
Bečejaca koji su uspešno<br />
položili test. Nove stonote<strong>ni</strong>ske<br />
sudije u Bečeju su<br />
Ferenc Čeh, Đorđe Petrov,<br />
Milutin Dumanović, Dejan<br />
Zeremski, Oto Balzam,<br />
Vlatko Tarbuk, Zoltan<br />
Horvat, Goran Dragin i<br />
Dragan Lu<strong>da</strong>jić.<br />
B.M.<br />
grupama počinju <strong>da</strong>nas od<br />
16 sati, a finale je u nedelju.<br />
Pobed<strong>ni</strong>k tur<strong>ni</strong>ra obezbediće<br />
plasman na završnu<br />
smotru koja će biti odigrana<br />
u Beogradu od 25. do 27.<br />
septembra.<br />
S.M.<br />
PRVENSTVO VOJVODINE DO 14 GODINA<br />
Akademija je pobed<strong>ni</strong>k<br />
VATERPOLO KLUB AKADE-<br />
MIJA ovog leta uspešno je<br />
nastupao na prvenstvima<br />
Vojvodine za mlađe kategorije.<br />
Na po<strong>kraj</strong>inskom prvenstvu<br />
za dvanaestogodišnjake<br />
u Senti Bečejci su<br />
zauzeli treće mesto (od pet<br />
ekipa), ostvarivši skor od po<br />
jedne pobede i remija i dva<br />
poraza. Akademija je pobedila<br />
pančevački Dinamo sa<br />
7:6, remizirala sa subotičkim<br />
Spartakom (7:7), a poražena<br />
je od Sente (3:9) i Proletera<br />
iz Zrenja<strong>ni</strong>na (4:7).<br />
Prvo mesto na tur<strong>ni</strong>ru<br />
osvojio je Dinamo, a druga<br />
je bila Senta.<br />
Na Prvenstvu Vojvodine<br />
u Kikindi za šesnaestogodišnjake<br />
Akademija je nastupila<br />
sa dve godine mlađom<br />
selekcijom, koja je zauzela<br />
drugo mesto iza ekipe Bečeja<br />
2005. Mladi vaterpolisti<br />
Akademije pobedili su ŽAK<br />
sa 10:8 i ekipu Jezera sa<br />
13:3, a poraže<strong>ni</strong> su od Bečeja<br />
6:12.<br />
Prvenstvo za vaterpoliste<br />
do 14 godina starosti održano<br />
je u dva gra<strong>da</strong>, učestvovalo<br />
je osam ekipa, a Akademija<br />
je osvojila prvo mesto.<br />
Na takmičenju po grupama,<br />
Bečejci su u Senti savla<strong>da</strong>li<br />
sve svoje rivale (Senta 12:7,<br />
Spartak 19:5, ŽAK 13:11),<br />
<strong>da</strong> bi u Beloj Crkvi u polufinalu<br />
pobedili domaću ekipu<br />
Jezero sa 20:3 i u finalu ponovo<br />
Sentu sa 12:11.<br />
U klubu su nastupe na<br />
po<strong>kraj</strong>inskim prvenstvima oce<strong>ni</strong>li<br />
kao dobre.<br />
- Zadovolj<strong>ni</strong> smo nastupima<br />
naših selekcija na vojvođanskim<br />
prvenstvima, kako<br />
rezultatima, tako i ostvarivanjem<br />
kontinuiteta na takmičenjima<br />
– rekao je Bog<strong>da</strong>n<br />
Aleksandrić, predsed<strong>ni</strong>k VK<br />
Akademija – U letnje uspehe<br />
uvrstio bih i nastup naših<br />
momaka na tur<strong>ni</strong>ru koji smo<br />
orga<strong>ni</strong>zovali za proslavu praz<strong>ni</strong>ka<br />
opštine, koji smo orga<strong>ni</strong>zovali<br />
dobro, a bili smo i<br />
prvi.<br />
Trenutno u VK Akademiji<br />
tre<strong>ni</strong>ra šezdesetak<br />
vaterpolista. Letnji tur<strong>ni</strong>ri<br />
su završe<strong>ni</strong>. U koja<br />
takmičenja ćete se<br />
uključiti na jesen?<br />
- Imamo dve kompletne<br />
selekcije, do 12 i 14 godina,<br />
a oformićemo i najmlađu selekciju.<br />
Svi o<strong>ni</strong> dogodine prelaze<br />
u starije kategorije, pa<br />
ćemo tako imati selekcije do<br />
12, 14 i 16 godina. Do početka<br />
Prve A i B lige je zatišje, a<br />
ka<strong>da</strong> one počnu, startovaće i<br />
lige za mlađe kategorije. Da<br />
bi naša deca imala što više<br />
utakmica pla<strong>ni</strong>ramo <strong>da</strong> se<br />
prijavimo i za ligu u Mađarskoj<br />
koja startuje u oktobru.<br />
Liga za mlađe kategorije u<br />
Mađarskoj je vrlo jaka, u njoj<br />
učestvuju i Slovaci i Rumu<strong>ni</strong>,<br />
i igranje u njoj će biti izuzetno<br />
dobro za nas.<br />
U Bečeju postoje dva<br />
aktivna vaterpolo kluba.<br />
To je mnogo za sredinu<br />
u kojoj egzistiraju.<br />
Priča se <strong>da</strong> će doći do<br />
dogovora i stvaranja<br />
jednog kluba. U kojoj<br />
fazi su pregovori?<br />
- Bečej je mala sredina<br />
i nema potrebe za postojanjem<br />
dva kluba. Ali, bez<br />
kurtoazije, Akademija je za<br />
ove tri godine čvrsto stala<br />
na noge, sa decom se radi<br />
kvalitetno i transparentno,<br />
uprava je homogena, na oficijel<strong>ni</strong>m<br />
takmičenjima smo<br />
postigli mnogo, i ne vidim razlog<br />
zašto bismo sve to gasili<br />
i prešli u klub sa novim<br />
imenom. U nekoliko navrata<br />
smo razgovarali sa najvišim<br />
rukovodstvom Bečeja<br />
2005, predložili smo <strong>da</strong> ime<br />
MARATON NA KRIVAJI<br />
Zlato za Farkaša<br />
POSLEDNJE TAKMIČENJE u<br />
sezo<strong>ni</strong> <strong>da</strong>ljinskog plivanja<br />
održano je na Krivaji kod<br />
Bačke Topole uz učešće oko<br />
100 takmičara. Na takmičenju<br />
su nastupili i plivači PK<br />
Bečej, i kao što je to bilo na<br />
veći<strong>ni</strong> maratona ove sezone<br />
u Vojvodi<strong>ni</strong>, osvojili su pregršt<br />
me<strong>da</strong>lja.<br />
U apsolutnoj konkurenciji,<br />
na stazi dužine 3 kilometra,<br />
pobedio je Tamaš<br />
Farkaš ispred klupskih drugova<br />
Sebastijana Saboa i<br />
Šebešćena Šinkoviča. Sabo<br />
je bio najbolji u konkurenciji<br />
plivača od 15 do 19 godina,<br />
a u istoj konkurenciji Šinkovič<br />
je osvojio srebrnu me<strong>da</strong>lju.<br />
Farkaš je bio pobed<strong>ni</strong>k i<br />
FOTO: S. Malešev FOTO: S. Malešev<br />
Vaterpolisti Akademije sa trenerima<br />
u svojoj uzrasnoj kategoriji<br />
(do 14 godina), a u kategoriji<br />
„bubamara“ na deo<strong>ni</strong>ci od<br />
Plivači PK Bečej<br />
VATERPOLO<br />
kluba ostane Akademija i <strong>da</strong><br />
se članovi Bečeja 2005 „uliju“<br />
u naš klub. Da ne bude<br />
nesporazuma, <strong>ni</strong>koga ne želimo<br />
<strong>da</strong> odbacimo, <strong>ni</strong> decu <strong>ni</strong><br />
trenere iz drugog kluba. Odbacili<br />
smo samo predlog <strong>da</strong><br />
se u jedinstvenom klubu sa<br />
imenom Akademija menja<br />
upravljački sistem koji je trenutno<br />
na snazi u našem klubu.<br />
Uostalom, priča o fuziji<br />
otpa<strong>da</strong> posle odluke Upravnog<br />
odbora Vaterpolo saveza<br />
Srbije o zaštiti prava igrača<br />
i trenera u klubovima koji<br />
Odluka VSS<br />
U stavu 3 Odluke o<br />
zaštiti prava igrača i trenera<br />
u klubovima koji su članovi<br />
Vaterpolo saveza<br />
Srbije, na zva<strong>ni</strong>čnom sajtu<br />
saveza, kaže se: „Klubovi<br />
koji izvrše promenu imena,<br />
ili nastanu fuzio<strong>ni</strong>sanjem<br />
dva ili više kluba, i tako<br />
ostvare članstvo u VSS,<br />
duž<strong>ni</strong> su <strong>da</strong> izmire sva<br />
dugovanja koja su imali<br />
klubovi pre promene imena<br />
ili fuzio<strong>ni</strong>sanja“.<br />
su članovi VSS. Zbog toga<br />
je najbolja solucija <strong>da</strong> se Bečej<br />
2005 „ulije“ u Akademiju<br />
i <strong>da</strong> postoji moćan klub sa<br />
preko stotinu vaterpolista i<br />
još jačim struč<strong>ni</strong>m štabom<br />
nego što je to sa<strong>da</strong> – rekao<br />
je Aleksandrić. S.M.<br />
PLIVANJE<br />
100 metara pobedila je Karolina<br />
Tot Hasnoši.<br />
S.M.
NOVI BEČEJ: Najveću pažnju,<br />
ako je suditi po broju<br />
gle<strong>da</strong>laca, u 3. kolu Vojvođanske<br />
lige-Istok privukla je<br />
utakmica u Novom Bečeju,<br />
komšijski derbi između Jedinstva<br />
i Vojvodine iz Novog<br />
Miloševa. Duel velikih<br />
rivala na stadionu <strong>kraj</strong> <strong>Tise</strong><br />
posmatralo je blizu hiljadu<br />
ljubitelja fudbala, koji su po<br />
idealnom vremenu od aktera<br />
ovog susreta očekivali<br />
<strong>da</strong>leko više od jednog gola.<br />
Posle 90 minuta prosečne<br />
igre stadion su zadovolj<strong>ni</strong>ji<br />
napustili navijači Jedinstva,<br />
pošto su njihovi ljubimci tradicionalno<br />
neugodnog rivala<br />
pobedili sa 1:0. Gol odluke<br />
pao je već u 7. minutu, ka<strong>da</strong><br />
je posle odličnog prodora po<br />
levoj stra<strong>ni</strong>, u ovom susretu<br />
veoma zapaže<strong>ni</strong> Srđan Lisica<br />
idealno centrirao, a pred<br />
golom Vojvodine najspret<strong>ni</strong>ji<br />
je bio Žarko Đokić, koji je<br />
loptu glavom smestio <strong>kraj</strong><br />
iskusnog Palfija.<br />
Brzo vođstvo <strong>da</strong>lo je do<strong>da</strong>t<strong>ni</strong><br />
motiv domaćim fudbalerima,<br />
koji su ubrzo mogli<br />
<strong>da</strong> razreše sve dileme oko<br />
SPORTSKI MOZAIK<br />
VOJVOĐANSKA LIGA - ISTOK<br />
Đokić presudio komšijama<br />
pobed<strong>ni</strong>ka. Strelac vodećeg<br />
gola Žarko Đokić je u<br />
18. minutu, posle asistencije<br />
Šijanovića, uči<strong>ni</strong>o ono<br />
što se či<strong>ni</strong>lo nemogućim: sa<br />
5-6 metara promašio je prazan<br />
gol. U idealnoj prilici <strong>da</strong><br />
oprav<strong>da</strong> ulogu startera, minut<br />
kas<strong><strong>ni</strong>je</strong> bio je i Miša Iličić,<br />
koji je sve uradio po fudbalskim<br />
pravilima, ali je njegov<br />
u<strong>da</strong>rac sa ivice kaznenog<br />
prostora golman Vojvodine<br />
Palfi na čudesan način odbra<strong>ni</strong>o.<br />
U drugom poluvremenu<br />
Vojvodina je preuzela<br />
terensku i<strong>ni</strong>cijativu, a najbolju<br />
priliku za izjednačenje<br />
imala je u 56. minutu ka<strong>da</strong><br />
je Stanojević poslao pravi<br />
projektil ka golu Jedinstva,<br />
ali je Bojan Nemčev sjajno<br />
interve<strong>ni</strong>sao i zasluženo<br />
dobio aplauz za bravuroznu<br />
odbranu.<br />
Kao i u prvom kolu protiv<br />
Rad<strong>ni</strong>čkog iz Bajmoka,<br />
Novobečejci u nastavku kao<br />
<strong>da</strong> <strong>ni</strong>su imali dovoljno snage<br />
<strong>da</strong> ponove igru iz prvog<br />
poluvremena. Fudbaleri Vojvodine<br />
ipak to <strong>ni</strong>su iskoristili,<br />
pošto je posle ulaska Ćurčića<br />
i Parabuckog, strelac<br />
jedinog gola Đokić preuzeo<br />
ulogu korektora odbrane<br />
koju je odlično obavio i sasvim<br />
zasluženo poneo epitet<br />
igrača utakmice.<br />
Trener Jedinstva Milorad<br />
Popović i posle drugog<br />
trijumfa na klupi Jedinstva<br />
bio je veoma uzdržan:<br />
- Mogu biti zadovoljan<br />
samo rezultatom i pobedom,<br />
<strong>da</strong>leko smo od igre<br />
koju bih želeo <strong>da</strong> vidim. U<br />
PODRUČNA LIGA NOVI SAD<br />
Andrić za prve bodove<br />
UTAKMICAMA 1. KOLA u<br />
subotu i u nedelju, startovalo<br />
je takmičenje Područne<br />
lige Novi Sad u sezo<strong>ni</strong><br />
2009-2010.<br />
Na premijernoj utakmici<br />
u novoj sezo<strong>ni</strong> na Gradskom<br />
stadionu Bečej Old<br />
gold je sa 2:1 (1:0) savla<strong>da</strong>o<br />
ekipu Fruškogorca.<br />
U prvih pola sata igre<br />
oko 100 gle<strong>da</strong>laca <strong><strong>ni</strong>je</strong> imalo<br />
priliku <strong>da</strong> vidi mnogo od fudbalske<br />
igre. Obe ekipe su<br />
igrale previše oprezno, pa<br />
se igra uglavnom odvijala<br />
između dva šesnaesterca,<br />
bez prilika za gol. Od 30. minuta<br />
Bečejci su agil<strong><strong>ni</strong>je</strong> krenuli<br />
ka golu protiv<strong>ni</strong>ka i posle<br />
terenske i<strong>ni</strong>cijative došli<br />
su i do prvog pogotka. Igrao<br />
se 37. minut, Lukač je izveo<br />
tri kornera zaredom, a tek<br />
poslednji je urodio plodom.<br />
Lukač je do<strong>da</strong>o do Durmišija,<br />
koji je loptu produžio<br />
dublje u šesnaesterac, a<br />
na pravom mestu našao se<br />
Vender i glavom loptu sproveo<br />
u mrežu (1:0).<br />
Bečejci su tri minuta kas<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
dobili i brojčanu prednost<br />
na terenu jer je Medić,<br />
odbrambe<strong>ni</strong> igrač Fruškogorca,<br />
posle pogibeljnog<br />
starta nad Malićem dobio<br />
crve<strong>ni</strong> karton.<br />
U drugom poluvremenu<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Rezultati i najava<br />
1. kolo: Bečej Old gold<br />
– Fruškogorac 2:1, Kabel<br />
– Hercegovac 2:0, Omladinac<br />
– Vrbas 1:0, Mladost<br />
(BP) – Jedinstvo (R) 4:0,<br />
Obilić – Tvrđava 2:0, Mladost<br />
(NS) – Borac (Š) 0:0,<br />
Srbobran – Sremac 3:0,<br />
Petrovaradin – Slavija 1:1.<br />
Si<strong>ni</strong>ša Todorović<br />
2. kolo (5-6. septembar,<br />
17 sati): Borac (Š) – Bečej<br />
Old gold, Hercegovac<br />
– Slavija, Sremac – Petrovaradin,<br />
Fruškogorac – Srbobran,<br />
Tvrđava – Mladost<br />
(NS), Jedinstvo (R) – Obilić,<br />
Vrbas – Mladost (BP),<br />
Kabel – Omladinac.<br />
FOTO: S. Malešev<br />
Lisica (desno) asistirao je kod gola<br />
Bečejci su od starta bili reše<strong>ni</strong><br />
<strong>da</strong> „unovče“ brojčanu<br />
prednost, a priliku za to imali<br />
su već u 47. minutu. Lovre<br />
se posle solo prodora izborio<br />
za šut sa ivice šesnaesterca,<br />
ali <strong><strong>ni</strong>je</strong> bio dovoljno<br />
precizan. Ono što <strong><strong>ni</strong>je</strong> uspeo<br />
Lovre, pošlo je za nogom<br />
Mrakiću. Osmajić je u<br />
51. minutu sjajno uposlio<br />
Mrakića koji je fintom „izbacio“<br />
golmana gostiju i zatresao<br />
mrežu (2:0). I ka<strong>da</strong> su<br />
svi na stadionu očekivali <strong>da</strong><br />
domaći fudbaleri nastave u<br />
istom ritmu i „do<strong>kraj</strong>če“ protiv<strong>ni</strong>ka,<br />
posle jedne greške<br />
odbrane domaćih Fruškogorac<br />
se vratio u igru. Milanović<br />
je prošao po levoj stra<strong>ni</strong>,<br />
uputio dobar centaršut, domaći<br />
igrači su zaboravili na<br />
Pavlica kojem <strong><strong>ni</strong>je</strong> bilo teško<br />
<strong>da</strong> sa desetak metara savla<strong>da</strong><br />
Andrića (2:1). Do <strong>kraj</strong>a<br />
utakmice gosti su imali bolje<br />
šanse za gol (Pavlic, Ćatović),<br />
ali je Miloš Andrić sa<br />
dve sjajne odbrane sačuvao<br />
pobedu Bečeja.<br />
U stručnom štabu Bečeja<br />
posle utakmice vla<strong>da</strong>lo je<br />
zadovoljstvo:<br />
- I mi i ekipa Fruškogorca<br />
imali smo veliku želju <strong>da</strong><br />
se na startu prvenstva publici<br />
predstavimo u najboljem<br />
svetlu. U toj želji smo<br />
mož<strong>da</strong> više grešili nego što<br />
smo smeli, ali je najvaž<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
<strong>da</strong> smo na <strong>kraj</strong>u pobedili –<br />
rekao je Si<strong>ni</strong>ša Todorović,<br />
šef struke Bečeja Old gold.<br />
– Pobedu smo očekivali, ali<br />
smo do nje došli teže nego<br />
što smo mislili. Nismo imali<br />
mnogo informacija o protiv<strong>ni</strong>ku,<br />
ali se ispostavilo <strong>da</strong> su<br />
disciplinovana, mla<strong>da</strong> ekipa,<br />
teh<strong>ni</strong>čki dobro potkovana.<br />
Posle ubedljivog vođstva<br />
smo se opustili, protiv<strong>ni</strong>k<br />
je to kaz<strong>ni</strong>o i do <strong>kraj</strong>a smo<br />
spašavali sopstvenu mrežu.<br />
Ipak, najvaž<strong><strong>ni</strong>je</strong> je <strong>da</strong> smo<br />
osvojili tri bo<strong>da</strong>.<br />
U 2. kolu Područne lige<br />
Bečej u nedelju igra protiv<br />
Borca. Todorović i sa „vrućeg“<br />
terena u Šajkašu očekuje<br />
povoljan rezultat.<br />
- Borac je prava domaćinska<br />
ekipa koja na svom<br />
terenu igra „tvrd“ fudbal i<br />
teško prepušta bodove protiv<strong>ni</strong>cima.<br />
Međutim, ako budemo<br />
dovoljno hrabri i agil<strong>ni</strong><br />
u Šajkašu, možemo do povoljnog<br />
rezultata – rekao je<br />
Todorović.<br />
S.M.<br />
narednom periodu moramo<br />
mnogo toga popraviti,<br />
a posebno igru u drugom<br />
delu utakmice. Ove nedelje<br />
RK JEDINSTVO NOVI BEČEJ<br />
Bez većih<br />
ambicija<br />
FUDBAL<br />
nas očekuje jedno od težih<br />
gostovanja, a u Banatskom<br />
Velikom Selu protiv Kozare<br />
moramo pružiti <strong>da</strong>leko bolju<br />
igru od ove, ukoliko želimo<br />
<strong>da</strong> se vratimo neporaže<strong>ni</strong> –<br />
rekao je Popović.<br />
Kapiten Vojvodine Slavoljub<br />
Tomić, koji je sve vreme<br />
budno motrio na kapitena<br />
Jedinstva Šijanovića<br />
ističe:<br />
- Mislim <strong>da</strong> je ovog puta<br />
pobedio sreć<strong>ni</strong>ji tim. Primili<br />
smo gol veoma rano što nas<br />
je dosta uzdrmalo, međutim,<br />
u drugom poluvremenu smo<br />
bili bolji i mislim <strong>da</strong> smo zaslužili<br />
bar je<strong>da</strong>n bod. Na <strong>kraj</strong>u<br />
ipak čestitam fudbalerima<br />
Jedinstva na pobedi.<br />
Davorinu Šijanoviću je<br />
pobe<strong>da</strong> protiv komšija od<br />
velikog značaja:<br />
- Konačno možemo <strong>da</strong><br />
o<strong>da</strong>hnemo. Bili smo pod<br />
velikim pritiskom, imali smo<br />
imperativ pobede, što nas je<br />
do<strong>da</strong>tno opteretilo, pogotovo<br />
u drugom poluvremenu,<br />
ka<strong>da</strong> smo počeli <strong>da</strong> čuvamo<br />
stečenu prednost. Naravno<br />
<strong>da</strong> sam zadovoljan što smo<br />
ostvarili pobedu, koja je, <strong>da</strong><br />
smo bili spret<strong>ni</strong>ji, <strong>mogla</strong> biti<br />
i ubedljivija. Sa<strong>da</strong> sve misli<br />
okrećemo ka sledećem protiv<strong>ni</strong>ku<br />
Kozari koja je odlično<br />
startovala, bićemo na velikom<br />
iskušenju, ali očekujem<br />
<strong>da</strong> uspešno okončamo i<br />
to gostovanje - rekao je Šijanović.<br />
S. Davidović<br />
RUKOMET<br />
NOVI BEČEJ: Ovog viken<strong>da</strong><br />
startuje šampionat u Prvoj<br />
ligi Vojvodine koje će<br />
rukometaši Jedinstva iz Novog<br />
Bečeja, ako je suditi po<br />
rezultatima ostvare<strong>ni</strong>m na<br />
kontrol<strong>ni</strong>m utakmicama, dočekati<br />
sprem<strong>ni</strong>.<br />
U taboru Novobečejaca,<br />
u odnosu na proteklu sezonu<br />
koju su završili na sedmom<br />
mestu na tabeli, ima<br />
mnogo promena, kako u trenerskom,<br />
tako i u igračkom<br />
kadru.<br />
Umesto trenera Marka<br />
Ristića ekipu je preuzeo<br />
Vladislav Lukić, dugogodišnji<br />
igrač Jedinstva, dok je<br />
rad sa ju<strong>ni</strong>orskom ekipom<br />
poveren Nikoli Antonoviću,<br />
još uvek aktivnom igraču.<br />
Ekipu su napustili Strahinja<br />
Ristić koji je pristupio<br />
drugoligašu Hajduku iz Čuruga,<br />
i golman Bra<strong>ni</strong>slav Krstić,<br />
sa kojim <strong><strong>ni</strong>je</strong> postignut<br />
dogovor oko <strong>da</strong>ljeg angažovanja.<br />
Na spisku trenera<br />
Vladislava Lukića samo su<br />
dva nova imena, golman<br />
Mirko Kovačević i igrač Slobo<strong>da</strong>n<br />
Jović, obojica iz Bečeja.<br />
Novu sezonu Jedinstvo<br />
dočekuje sa 17 rukometaša,<br />
a to su: Mirko Kovačević,<br />
Bog<strong>da</strong>n Stanković, Mihajlo<br />
Jelicki, Đorđe Vujackov,<br />
Ivan Crnjin, Miloš Fodok,<br />
Nenad Petković, Slobo<strong>da</strong>n<br />
Jović, Nikola Antonović, Igor<br />
Dujin, Jovan Ristić, Milovan<br />
Petrović, Ervin Ginter, Miroslav<br />
Macura, Silvester Jenei,<br />
Lazar Dakić i Aleksan<strong>da</strong>r<br />
Aćimov.<br />
Da li je to dovoljno za<br />
uspešan start?<br />
- Igrački smo nešto slabiji<br />
u odnosu na prošlu sezonu,<br />
pogotovo što na startu<br />
prvenstva ne možemo<br />
<strong>da</strong> računamo na iskusnog<br />
Silvestera Jeneija, koji je<br />
operisao prepone - rekao<br />
je Vladislav Lukić. - Ono što<br />
me raduje je vidljiva motivacija<br />
kod svih igrača, što je<br />
osnov<strong>ni</strong> preduslov za dobre<br />
rezultate. Nama je otežalo<br />
rad i onemogućilo <strong>da</strong> u potpunosti<br />
realizujemo pla<strong>ni</strong>rano<br />
to što u proteklih mesec<br />
<strong>da</strong>na <strong>ni</strong>smo bili komplet<strong>ni</strong>.<br />
Sa<strong>da</strong> su na okupu svi igrači,<br />
tako <strong>da</strong> je napre<strong>da</strong>k i te<br />
kako vidljiv.<br />
Šta su pokazale kontrolne<br />
utakmice?<br />
- Odigrali smo šest utakmica<br />
koje su nam dobro<br />
došle <strong>da</strong> uigramo ekipu.<br />
Najbolju utakmicu odigrali<br />
smo protiv Hajduka iz Čuruga,<br />
a dobri smo bili i protiv<br />
Potisja Pleteks iz Ade. Igra<br />
Jedinstva će se bazirati na<br />
jakoj odbra<strong>ni</strong>, a pošto nemamo<br />
klasičnog šutera, moramo<br />
se opredeliti za brzi napad,<br />
odnosno polukontre i<br />
kontre.<br />
Koje su ambicije kluba?<br />
- Ambicije su relativno<br />
skromne, cilj nam je <strong>da</strong> budemo<br />
među prvih pet ekipa<br />
što ovaj sastav, koji već nekoliko<br />
godina igra zajedno,<br />
svakako može <strong>da</strong> ostvari.<br />
Ukoliko nam se ukaže šansa<br />
za bolji plasman naravno<br />
<strong>da</strong> je nećemo propustiti – rekao<br />
je Vladislav Lukić.<br />
Jedinstvo u prvom kolu<br />
igra u sredu (9. septembra)<br />
u Novom Sadu protiv Slavije.<br />
S.D.<br />
broj 470. 4. septembar 2009. 19<br />
3. kolo: Borac – Rad<strong>ni</strong>k<br />
0:3, Bačka 1901 – Budućnost<br />
(A) 6:1, Bačka Topola – Crvena<br />
zvez<strong>da</strong> 2:1, BAK – Kozara<br />
1:3, Jedinstvo – Vojvodina<br />
1:0, Slobo<strong>da</strong> – Polet 3:0,<br />
Budućnost (SC) – Rad<strong>ni</strong>čki<br />
(B) 3:1, Dinamo – Obilić 0:1,<br />
Bačka (P) – Rad<strong>ni</strong>čki (Z) 1:1.<br />
1. Bačka 1901 3 3 0 0 14:2 9<br />
2. Slobo<strong>da</strong> 3 3 0 0 7:0 9<br />
3. Jedinstvo 3 2 1 0 5:3 7<br />
4. Vojvodina 3 2 0 1 6:2 6<br />
5. Obilić 3 2 0 1 5:3 6<br />
6. Borac 3 2 0 1 5:3 6<br />
7. Budućnost (SC) 3 2 0 1 7:6 6<br />
8. Kozara 3 2 0 1 5:4 6<br />
9. Rad<strong>ni</strong>čki (Z) 3 1 1 1 4:5 4<br />
10. Bačka (P) 3 1 1 1 2:5 4<br />
11. Dinamo 3 1 0 2 4:3 3<br />
12. Rad<strong>ni</strong>k 3 1 0 2 3:4 3<br />
13. Budućnost (A) 3 1 0 2 4:7 3<br />
14. Bačka Topola 3 1 0 2 2:5 3<br />
15. Rad<strong>ni</strong>čki (B) 3 0 1 2 3:6 1<br />
16. Polet 3 0 1 2 3:7 1<br />
17. BAK 3 0 1 2 4:9 1<br />
18. Crvena zvez<strong>da</strong> 3 0 0 3 2:11 0<br />
4. kolo (5-6. septembar<br />
16.30: Rad<strong>ni</strong>k - Rad<strong>ni</strong>čki<br />
(Z), Obilić - Bačka (P), Rad<strong>ni</strong>čki<br />
(B) - Dinamo, Polet -<br />
Bu-dućnost (SC), Vojvodina<br />
- Slobo<strong>da</strong>, Kozara - Jedinstvo,<br />
Crvena zvez<strong>da</strong> - BAK,<br />
Budućnost (A) - Bačka Topola,<br />
Borac - Bačka 1901.<br />
TELEKS<br />
FUDBAL<br />
Vojvođanska liga – Istok<br />
3. kolo<br />
Jedinstvo (Novi Bečej) –<br />
Vojvodina (NM) 1:0<br />
4. kolo (5-6. septembar<br />
16.30)<br />
Kozara (BVS) – Jedinstvo<br />
(Novi Bečej)<br />
Vojvodina (NM) – Slobo<strong>da</strong><br />
(NK)<br />
Područna liga Novi Sad<br />
1. kolo<br />
Bečej Old gold – Fruškogorac<br />
2. kolo (5-6. septembar,<br />
17.00)<br />
Borac (Š) – Bečej Old<br />
gold<br />
MFL Kikin<strong>da</strong>-Novi Bečej<br />
1. kolo<br />
Jedinstvo (B) – „2. oktobar“<br />
(Kumane) 3:2<br />
2. kolo (nedelja, 6. septembar<br />
16.30)<br />
Vojvodina (B) - „2. oktobar“<br />
(Kumane)<br />
Borac (Iđoš) – Jedinstvo<br />
(B)<br />
RUKOMET<br />
Prva vojvođanska liga<br />
(m)<br />
1. kolo (sre<strong>da</strong>, 9. septembar)<br />
Slavija (NS) – Jedinstvo<br />
DIZANJE TEGOVA<br />
Novobečejci šesti<br />
NOVI BEČEJ: Na odlično<br />
orga<strong>ni</strong>zovanom međunarodnom<br />
Kupu Subotice<br />
u dizanju tegova, koji je<br />
proteklog viken<strong>da</strong> održan<br />
u Subotici, učestvovale<br />
su ekipe iz Srbije, Hrvatske,<br />
Mađarske, Slove<strong><strong>ni</strong>je</strong><br />
i Bosne i Hercegovine. Na<br />
prvom takmičenju posle<br />
letnje pauze, u konkurenciji<br />
30 takmičara iz deset<br />
klubova, ekipa Jedinstva<br />
iz Novog Bečeja zauzela<br />
je šesto mesto. Za ekipu<br />
trenera Branka Vlaškalina<br />
nastupili su Atila Sa<strong>ni</strong>slo<br />
165 (75,90), Oto Galamboš<br />
155 (70,85) i Čaba<br />
Čeh 217 (102,115) kg. S.D.
20 broj<br />
arl.noaa.gov<br />
pripremio-pomo<br />
470. 4. septembar 2009.<br />
Prognoza za vikend<br />
Petak<br />
Subota<br />
Nedelja<br />
FENJER<br />
Opis vremena<br />
Pre podne<br />
oblaèno sa<br />
kišom.<br />
Po podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Pre podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Po podne<br />
oblaèno sa<br />
kišom.<br />
Pre podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Po podne<br />
promenljivo<br />
oblaèno.<br />
Temp.<br />
min/max<br />
21°C 33°C<br />
17°C 25°C<br />
16°C 24°C<br />
Šorom sredom...<br />
• Privatizacija + tajku<strong>ni</strong>zacija = naš<br />
kapitalizam.<br />
• Plate u poslednje vreme sve više liče<br />
na kusur.<br />
• Dvoje u sporu je pokušaj <strong>da</strong> oboje<br />
kažu poslednju reč prvi.<br />
Svetislav Travica<br />
PROBLEMATIKA 233<br />
Izbor: M. Dragović<br />
L.B. Zaljkind<br />
Mat u dva poteza<br />
ĆOŠE<br />
H A<br />
–<br />
H A<br />
Slomio Lala ruku. Došao<br />
kod doktora <strong>da</strong> mu skinu<br />
gips. Doktor ga pregle<strong>da</strong> zadovoljan<br />
oporavkom.<br />
- Je l', doktore - pita Lala<br />
- <strong>da</strong> l' ću ja sad moći, mislim<br />
posle ovoga, <strong>da</strong> radim one<br />
stvari sa Sosom, znaš, ono<br />
u krevetu?<br />
- Ta, moći ćeš, Lalo, kako<br />
ne bi mogao - odgovori mu<br />
doktor.<br />
- Uf, dobro je - zadovoljno<br />
će Lala - dosad <strong>ni</strong>sam<br />
mogo.<br />
Rešenje: Se5<br />
Priredio: Goran Topličević