ObrtniÄke novine broj 112 - Hrvatska obrtniÄka komora

Str. 14 

Str. 17 

• 

• 

Str. 10 

IZMJENE ZAKONA O PRIJEVOZU 

U CESTOVNOM PROMETU 

Novosti za taksi 

prijevoznike 

Str. 6 

KOLUMNE 

dr. Ante Babić 

Kamo je otišao dolar? 

Ružica Mikačić 

Sezona – od euforije do omalovažavanja 

GOST 

SAVJETNIK 

Ines Čalušić 

Narudžba s plaćanjem 

kompenzacijom 

Obrtničke novine 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

UTE MELJENA 1852. 

• 

BROJ 112 • LISTOPAD 2009. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

»KRiZNI POREZ« 

ZA OBRTNIKE 

Upute za plaćanje 

poreza 

OBRAZOVANJE 

Analiza upisa 

u obrtničke 

programe 

Str. 3 

Str. 24 

14. susret ribara 

Nužna nova 

strategija ribarstva 

OKRUGLI STOL 

O MIRENJU 

Poželjnija metoda 

rješavanja sporova 

PRILOZI 

Obrtnički savjetnik 

Obrtnički savjetnik 

GODINA IV, BROJ 20 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA 

Str. 26 

OBNOVLJENA 

1994. 

1 8 5 2. 

U T E M E L J E N A 

Uz strategiju ribarstva, važna su i dva nova temeljna zakona: 

Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o strukturnoj potpori i uređenju 

tržišta u ribarstvu, čiji je cilj uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s 

europskim, ali i očuvati interese hrvatskog ribarstva 

Str. 5 

 

Z 

P 

Županijska kronika 

GOSPIĆ 

Lički obrtnici u novom prostoru 

Ličko-senjski obrtnici sele u 103 m 2 novih 

prostora 

Otvoren 

centar 

za vjenčanja 

rije 14 godina Sandra Brajković Fonović je nakon 

rada u poznatoj pulskoj firmi Arena modna 

trikotaža krenula u obrtničke vode u malom prostoru 

od 20 četvornih metara, a 9. listopada ove godine, 

njezina je agencija na ulazu u Pazin otvorila 

prvi Istarski centar za vjenčanja – Yes. U novom 

poslovnom prostoru veličine 700 četvornih metara, 

mladenci će dobiti kompletnu uslugu u vezi s vjenčanjem, 

jer se osim salona agencije Sandra sa 20 

zaposlenih djelatnika, u Centru još nalaze i poklon 

dućan Happy day, zlatarnica Daka, Foto festival, 

videoprodukcija Artimi, cvjećarnica Viole te, frizerski 

salon Studio Fashion te ca fe bar Inside. Među 

brojnim uzvanicima svečanosti otvaranja Centra bio 

je nazočan i predsjednik Obrtničke komore Istarske 

županije Aldo Ukanović, koji je čestitao Sandri Brajković 

Fonović na otvaranju prvog istarskog centra 

za vjenčanja. Agencija Sandra djeluje u svojim salonima 

u Pazinu, Rijec i Zagrebu i za vlastite je kreacije 

vjenčanica dobila oznaku Hrvatska kvaliteta, koju 

dodjeljuje HGK. To je prvi salon vjenčanica u RH 

s tom oznakom. Prema statistici agencije Sandra 

Istra godišnje bilježi od 1020 do 1120 vjenčanja. 

Yes nudi kompletnu uslugu 


broj 

www.hok.hr 

SISAK 

Obrtnici darovali EKG uređaj 

Dječji odjel sisačke Opće bolnice primio vrijednu 

donaciju 

74. ZLATNA IGLA ZAGREBA 

Obrtničke novine / veljača 2009. 9 

DUBROVNIK 

11 

Listopad 

2009. 

Školjke će se izvoziti u EU 

Uzgajivači iz Dubrovačko-neretvanske županije 

spremaju se za izlazak na Europsko tržište 

Bogata tradicija zagrebačkih obrtnika 

Na tradicionalnoj Zlatnoj igli 

predstavljeni proizvodi iz 

radionica zagrebačkih obrtnika 

T 

Novine u Zaštiti na radu 

Anđelko Vojvoda, mr. sc. 

a provedbu preuzetih obveza iz pregovaračkog stajališta te 

za privremeno zatvaranje poglavlja bilo je potrebno provesti 

odgovarajuće izmjene Zakona o zaštiti na radu. Nakon ocjene 

Europske komisije o usklađenosti/neusklađenosti navedenog 

Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, slijede dodatni 

zahtjevi u odnosu na potpunu usklađenost s Direktivom vijeća 

89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. Prema najnovijim dodatnim zahtjevima 

predstavnika Europske komisije, potrebno je redefinirati 

ili dodatno pojasniti neke od već ranije ugrađenih odredbi. Stoga 

se u hitnom postupku, 17. lipnja 2009. godine našao prijedlog novih 

izmjena Zakona, koji je i prihvaćen. 

Slijedom pretpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak 

u punopravno članstvo Europske unije uslijedile su izmjene 

i dopune Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96., 94/96., 114/03., 

100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.). Posljednjom izmjenom najvažnije 

promjene nastale su u dijelu obveze poslodavca koji mora: 

kontinuirano pratiti promjene procesa rada i procjenjivati možebitne 

opasnosti. Sukladno tome, radnicima koji nisu obuhvaćeni 

obvezom redovnih zdravstvenih pregleda po posebnom 

propisu (Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada), 

utvrđeno je pravo da u vremenskom razdoblju od svake tri godine, 

mogu zatražiti preventivni zdravstveni pregled. 

Poslodavci imaju obvezu međusobne suradnje ne samo na radilištima 

već i u slučaju kada njihovi radnici istovremeno obavljaju 

poslove. 

Svaki poslodavac mora imati osobu zaduženu za provedbu 

aktivnosti zaštite na radu, a radnici mogu kod svakog poslodavca, 

bez obzira na njegovu veličinu, izabrati povjerenika za 

zaštitu na radu. 

radicionalna, 74. Zlatna igla 

Zagreba, održana 16. listopada 

u studiju Anton Marti na 

Hrvatskoj televiziji, okupila je petstotinjak 

gledatelja iz cijele Hrvatske 

željnih vidjeti presjek ponude domaćih 

kreatora obrtnika. Zagrebačka 

obrtnička revija bila je prilika da se 

 

NOVOST ZA 

ISTARSKE 

PAROVE 

Vlado Crkvenac, Darko Horvat, Mato Topić, Branka Jengić, Ivo Jelušić i Mirza Šabić 

u 19 izlazaka, uz proizvode iz radionica 

zagrebačkih obrtnika tekstilne 

djelatnosti i proizvodnje, prikaže i 

umijeće njihovih kolega iz drugih gradova. 

Kako je istaknuo predsjednik 

Udruženja obrtnika Grada Zagreba 

Vlado Crkvenac, Zlatna igla Zagreba 

dio je građanske tradicije i dokaz 

da su obrtnici modne struke uporni u 

svom nastojanju da zagrebačko i hrvatsko 

modno stvaralaštvo opstane. 

Prema riječima predsjednice Revijskog 

odbora Branke Jengić, scenarijem 

ove najveće hrvatske revije 

obrtnika nastojalo se najkvalitetnije 

predstaviti najviše produkcijske i 

estetske standarde proizvoda obrtničkih 

radionica tekstila (dnevna, 

večernja i vjenčana odjeća, obuća, 

krzno, koža, šešir, moda za muškarce), 

ali i radionica postolara, kožne 

galanterije, zlatara, cvjećara, kao i 

ponajbolje iz salona frizera i kozmetičara. 

Generalni pokrovitelj ovogodišnje 

Zlatne igle bilo je Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

pokrovitelj i suorganizator Grad Zagreb, 

suorganizatori su bili Hrvatska 

obrtnička komora, Obrtnička komora 

Zagreb i Turistička zajednica Zagreba, 

a zlatni sponzor Obrtnička štedna 

banka. Hrvatska radiotelevizija 

i ove je godine bila suorganizator i 

medijski pokrovitelj. 

Povijest obrtništva na osamsto stranica 

Smatrali smo svojom moralnom 

obvezom zastati, osvrnuti se, 

proučiti, valorizirati i zapisati povijest 

obrtništva, rekao je Karlo Mišković, 

naglasivši kako je riječ o jedinstvenoj 

monografi ji ne samo u Hrvatskoj 

nego i u velikom dijelu Europe 

H 

rvatska akademija znanosti i 

umjetnosti – Zavod za znanstveni 

i umjetnički rad u Osijeku i Obrtnička 

komora Osječko-baranjske županije, 

zajedno s udruženjima obrtnika 

Osijeka, Našica, Đakova, Donjeg Miholjca, 

Valpova i Baranje, nakon gotovo pet 

godina mukotrpnog rada na prikupljanju 

podataka, promovirali su u rujnu monografi 

ju pod naslovom »Obrt i obrtnici 

Osječko-baranjske županije 1872. – 

2007.«. U dva sveska, na ukupno osam 

stotina stranica, nalazi se povijest obrta 

i obrtništva te popis obrtnika koji su 

djelovali na području Osječko-baranjske 

županije. 

»U 21. stoljeću, u kojem tehnološki 

napredak tjera suvremenoga čovjeka da 

grabi naprijed, a pri tome mu ne dopušta 

zastajkivati, smatrali smo svojom moralnom 

obvezom učiniti baš to: zastati, 

osvrnuti se, proučiti, valorizirati i zapisati 

povijest obrtništva«, istaknuo je predsjednik 

OK Osječko-baranjske županije Karlo 

Mišković. 

Monografi ja svjedoči o obrtništvu kakvo 

je nekada bilo i kakvo je danas, ali 

i o njegovoj spremnosti da odgovori izazovima 

budućnosti. Mišković je posebice 

zahvalio prof. emer. Juliju Martinčiću, 

voditelju projekta monografi je, kao i svim 

autorima, predsjednicima i tajnicima 

udruženja obrtnika te Osječko-baranj- 

Svi poslodavci su dužni izraditi procjenu opasnosti, što je do 

sada bila obveza samo u djelatnosti industrije, graditeljstva, 

poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, prometa i zdravstva te poslodavci 

u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa 

u kojima postoji mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih 

bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli 

izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. 

Odredbe Zakona o zaštiti na radu 

odnose se na: 

Poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava 

jednog ili više radnika i koji je u skladu s općim propisima 

radnog zakonodavstva odgovoran za osiguranje uvjeta za rad 

radnika na siguran način, uključujući tijela državne uprave, regionalne 

i lokalne uprave i samouprave i javne ustanove. 

Odredbe Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost 

osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad 

drugih osoba. 

Osobe koje obavljaju posao za poslodavca su: 

radnici, 

volonteri, učenici i studenti koji kod poslodavca rad obavljaju 

na temelju posebnog propisa 

osobe koje poslove obavljaju za vrijeme izdržavanja kazne zatvora 

ili odgojne mjere 

osobe koje poslove obavljaju osobnim radom. 

Drugim osobama u smislu Zakona smatraju se osobe koje se 

po bilo kojoj osnovi rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca 

(primjer, poslovni suradnici, djelatnici tijela državne uprave, 

korisnici usluga i druge osobe). 

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pripadnike oružanih 

snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i 

sigurnosti i na kućne pomoćnice. 

PROMOVIRANA MONOGRAFIJA 

»OBRT I OBRTNICI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 1872. – 2007.« 

Predsjednik OK Osječko-baranjske županije 

Karlo Mišković 

skoj županiji. Naime, Osječko-baranjska 

županija, prva je fi nancijski pripomogla u 

izdavanju monografi je. »Uvijek smo bili i 

bit ćemo partneri obrtnika, jer obrtništvo 

je dragocjen segment gospodarstva«, 

naglasio je na promociji župan dr. sc. 

Vladimir Šišljagić. 

Promociji su nazočili i predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, 

predsjednici udruženja obrtnika, predstavnici 

gradova i brojni obrtnici. 

Autori poglavlja su prof. emer. Julije 

Martinčić, Karlo Mišković, mr. sc. Dražen 

Kušen, prof. dr. sc. Stjepan Sršan, prof. 

Marko Landeka, prof. Blaženka Sudar, 

mr. sc. Vesna Božić-Drljača, mr. sc. Petar 

Đidara, prof. dr. sc. Vladimir Cini, mr. sc. 

Marina Vinaj, prof. Ida Horvat, prof. Branka 

Uzelac, Jasmina Jurković, prof. Silvija 

Lučevnjak, Zdenka Frajtag, prof. Janos 

Andocsi i prof. Stjepan Ham. 

novi Zakon o radu 

Uključiti HOK i HGK 

u Gospodarskosocijalno 

vijeće 

Završena ovogodišnja 

sezona međunarodnih 

sajmova 

Str. 22 

Zabrana pušenja – 

prijelazno razdoblje 

za prilagodbu 

do travnja 2010. 

Str. 2 – 3 

Str. 2 – 3

Obrtničke novine listopad 2009. 

AKTUALNO 

UVODNIK 

Poštovani čitatelji, 

u novom, jesenskom broju Obrtničkih 

novina pripremili smo za Vas 

aktualne teme i nadamo se da ćete 

pronaći informacije koje će Vam 

pomoći u poslovanju. U Obrtničkom 

savjetniku izdvojeni su stručni 

tekstovi naših savjetnika, nemojte 

ih propustiti. Dajemo Vam pojašnjenje 

obračuna »kriznog poreza« 

za obrtnike te ukazujemo na novine 

u Zakonu o izmjenama Zakona o 

ograničavanju uporabe duhanskih 

proizvoda kao i na novi Zakon o 

ODBOR ZA TRADICIJSKE I UMJETNIČKE OBRTE 

Apliciranje i isticanje znaka 

Matija Duić 

radu. Na snagu je stupio još jedan 

zakon, vezan za prijevoz u cestovnom 

prometu, što će zanimati autotaksi 

prijevoznike. U Jakišnici na 

otoku Pagu pratili smo 14. susret 

ribara koji je okupio 200 sudionika 

i na kojem je nakon zanimljive rasprave 

zaključeno kako je za domaće 

ribare najvažnije izraditi Strategiju 

hrvatskog ribarstva. Možda će Vas 

zanimati analiza upisa u obrtnička 

zanimanja ili želite da se tradicija i 

kvaliteta Vašeg proizvoda ili usluge 

potvrdi i znakom Tradicijskog 

ili Umjetničkog obrta, više o tome 

pročitajte u ovom broju. Nastupima 

na sajmovima u Grazu i Zenici završena 

je ovogodišnja sajamska sezona, 

a ujedno najavljujemo i nove 

sajmove u 2010. godini. Popratili 

smo i Okrugli stol o mirenju, pročitajte 

što zapravo znači medijacija 

(mirenje) i kako možete rješavati 

sporove mimo suda. Naravno, preporučujemo 

i Županijsku kroniku 

kao i sve ostale tekstove, a u međuvremenu, 

do izlaska sljedećeg broja, 

čitajte novosti na www.hok.hr 

Glavna urednica 

Snježana Tomić 

Kao što smo u prethodnim brojevima 

obavještavali, projektom Hrvatske 

obrtničke komore Obrti s 

tradicijom, odnosno Umjetnički obrti, nastoji 

se javnosti, a ponajprije potencijalnim 

potrošačima predstaviti one obrte čiji 

se proizvodi i usluge kvalitetom izrade te 

jasnim oslanjanjem na tradicijsku kulturu 

izdvajaju od sličnih proizvoda koji se nalaze 

na tržištu. U tu svrhu, podnositeljima 

zahtjeva čiji proizvodi zadovolje preliminarni 

pregled Odbora, a zatim i pregled 

radionice od strane stručne Komisije, 

izdaje se uvjerenje o stjecanju statusa 

Obrta s tradicijom, odnosno Umjetničkog 

obrta. Zajedno s Uvjerenjem, podnositelju 

zahtjeva, odnosno, vlasniku obrta 

dodjeljuje se pravo isticanja znaka Obrt s 

tradicijom, odnosno Umjetnički obrt koji 

izdaje Hrvatska obrtnička komora, a koji 

se u obliku privjeska ili kao naljepnica 

stavlja uz proizvod. 

Tržišna atraktivnost 

Na posljednjoj sjednici Odbora za tradicijske, 

odnosno umjetničke obrte, održanoj 

u rujnu ove godine, na razmatranje 

su uzeti proizvodi na kojima je nositelj 

znaka umjesto privjeska ili naljepnice 

utisnuo znak na sam proizvod ili na njegovu 

ambalažu. S obzirom na to da takvo 

isticanje znaka nije bilo predviđeno Pravilnikom 

o tradicijskim, odnosno umjetničkim 

obrtima (NN 112/07), Odbor je 

mišljenja da takvoj praksi treba pristupiti 

s oprezom. Naime, znak Tradicijskog 

odnosno Umjetničkog obrta sastoji se od 

niza elemenata koji mu, ako se izmijene 

ili zanemare, mogu oduzeti bitno svojstvo 

autentičnosti i prepoznatljivosti. 

Ipak, Odbor je uzeo u obzir činjenicu da 

je kod nekih proizvoda isticanje znaka na 

način na koji to predviđa Pravilnik neadekvatno 

ili otežano. Isto tako, Odbor je 

svjestan činjenice da uspješno istaknut 

znak, čija će forma i sadržaj odgovarati 

službenoj verziji, može pozitivno utjecati 

na tržišnu atraktivnost proizvoda za 

koji je isticanje znaka odobreno. 

Primjerak na uvid 

Pregledavši proizvode koje je dobio na 

uvid, a na kojima je znak istaknut na način 

da se utisne na sam proizvod ili njegovu 

ambalažu, Odbor je došao do zaključka 

da se nositeljima dopusti apliciranje znaka 

u vlastitom aranžmanu, ali isključivo 

nakon uvida i dopuštenja Odbora za 

tradicijske i umjetničke obrte. Odnosno, 

prije nego što nositelj stavi na tržište proizvod 

na koji je aplicirao znak (na način 

da je utisnut u proizvode od kože, stakla, 

keramike, ugraviran u drvo ili našiven na 

tkaninu i sl.) potrebno je da Odboru da na 

uvid primjerak takvog proizvoda ili fotografiju 

istog iz koje se jasno može vidjeti 

kako je aplikacija znaka ostvarena. Ako 

Odbor zaključi da je takvo apliciranje 

znaka primjereno, tada se proizvod može 

slobodno staviti na tržište. 

Više informacija o mogućnostima 

dobivanja znaka Tradicijskog, 

odnosno Umjetničkog 

obrta na www.hok.hr/cehovi 

22. kongres ugostitelja i turističkih 

djelatnika Hrvatske obrtničke komore, 

održava se 9. i 10. studenoga 

2009. godine u Bolu na Braču (hotel 

BLUESUN HOTEL ELAPHUSA), u 

organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika HOK-a. Domaćin 

ovogodišnjeg Kongresa je Obrtnička 

komora Splitsko-dalmatinske 

županije, a pokrovitelj je Ministarstvo 

turizma. Na ovaj tradicionalni 

stručni skup prijavljeno je oko 

600 sudionika. Kroz rad Kongresa 

zastupa se i prezentira snaga, 

problemi i ideje više od 16.000 

registriranih hrvatskih obrtnika 

– ugostitelja. Izvještaj s ovogodišnjeg 

Kongresa objavit ćemo u sljedećem 

broju Obrtničkih novina. 

TEMA BROJA 

www.hok.hr 

Uskoro novi Zakon o radu 

I HOK i HGK u Gospod 


U 

proceduru donošenja upućen je 

Prijedlog Zakona o radu, s tim da 

Hrvatska obrtnička komora nije 

sudjelovala u izradi tog prijedloga, niti 

joj je tekst ovog Zakona, prije upućivanja 

u zakonodavnu proceduru, bio dostavljen 

na mišljenje. Komora je zaobiđena u izradi 

važnog zakona za cjelokupno hrvatsko 

gospodarstvo, iako u obrtništvu radi oko 

250.000 zaposlenika koji čine respektabilnu 

brojku od jedne četvrtine aktivno 

zaposlenih u RH. 

Na taj način HOK-u je uskraćeno 

pravo na pravovremenost informiranja 

članstva, kao i na iznošenje prijedloga, 

a u cilju zakonom zacrtane zadaće zastupanja 

interesa obrtnika. Stoga je HOK 

predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati 

donošenje ovog zakona po hitnom 

postupku, te je istovremeno, direktno kao 

i preko svojih predstavnika u saborskim 

odborima, u saborsku proceduru uputila 

tri amandmana na tekst prijedloga zakona. 

Na tekst Konačnog prijedloga Zakona 

o radu predložena su tri amandmana. 

AMANDMAN I. 

»Radnikom u smislu ovog Zakona smatra se i obrtnik 

koji osobno obavlja jednu ili više djelatnosti u vlastitom 

obrtu, ako prava u vezi s radnim odnosom ne ostvaruje 

po drugoj osnovi.« Odredbom stavka 2. članka 3. Zakona o 

obrtu (»Narodne novine« br. 77/03., 90/96., 102/98., 64/01., 

71/01., 49/03. – pročišćeni tekst i 68/07.) propisano je da radom 

u obrtu obrtnik ostvaruje prava u svezi s radnim odnosom, 

ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi. U tumačenjima 

važećih propisa kojima se uređuju radni odnosi i prava s 

tih osnova, zauzet je stav u nadležnom ministarstvu da obrtnik 

koji osobno radi u obrtu nije u radnom odnosu. Na temelju 

tog stava obrtnik, ne samo da nema ugovor o radu već nema 

ni prava s osnove nezaposlenosti, pravo na beneficirani staž 

i dr. Na taj način je obrtnik koji radi u svom obrtu stavljen u 

IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA 

Prijelazni rok za prilag 

Prijelaznim rokom 

za prilagodbu do 

9. travnja 2010. 

godine, na temelju 

izmjena Zakona, 

dopušteno je pušenje 

u svim objektima koji 

isključivo uslužuju 

pića, nevezano uz 

veličinu objekta, 

tehničke uvjete i sl. 

Krešimir Tomić 

Objavom Zakona o izmjenama i 

dopunama Zakona o ograničavanju 

uporabe duhanskih proizvoda 

stupile su na snagu nove odredbe 

vezano uz konzumaciju duhanskih proizvoda 

i pušenja. Stupanjem na snagu 

Zakona, 9. listopada 2009. g. započeo 

je prijelazni rok od 6 mjeseci, u kojem 

je potrebno prilagoditi ugostiteljske 

objekte zakonskim odredbama, za one 

objekte gdje je moguće i gdje vlasnici 

odluče da će dopustiti pušenje. 

U prijelaznom roku, do 9. travnja 

2010. g., na temelju izmjena Zakona, 

dopušteno je pušenje u svim objektima 

koji isključivo uslužuju pića, nevezano 

na veličinu objekta, tehničke 

uvjete i sl. 

Vezano za detalje provedbe zakona 

u prijelaznom razdoblju, obavljeni su 

načelni dogovori u Ministarstvu zdravstva 

i socijalne skrbi, te očekujemo i pismenu 

potvrdu dalje navedenih usmenih 

dogovora: 

Radi velikog broja upita od strane 

ugostitelja koji posluju u sklopu zatvorenih 

javnih prostora, trgovačkih 

centara, razmatrala se mogućnost 

dopuštenja pušenja u prijelaznom 

razdoblju i za takve objekte. Naime, 

nepovoljniji položaj od vlasnika trgovačkog društva koji radi 

u vlastitom trgovačkom društvu. To povlači za sobom ustavno-pravnu 

nejednakost za koju zasigurno nema ni osnova ni 

opravdanja. Hrvatska obrtnička komora još jednom ukazuje 

na to da je fizička osoba – obrtnik kao vlasnik obrta i zaposlenik 

u tom obrtu u istom položaju kao i fizička osoba – vlasnik 

trgovačkog društva i zaposlenik u tom društvu. Ističemo 

da se u tom slučaju obrtnik pojavljuje i kao poslodavac i kao 

radnik, te da nema osnove da mu se ta prava ne priznaju. Uvažavanjem 

ove činjenice udovoljilo bi se ustavnom načelu o 

jednakosti svih pred zakonom kao i načelu jednakosti svih poduzetnika 

na tržištu. Predloženim Amandmanom ovaj Zakon 

usuglašava se s navedenom odredbom Zakona o obrtu kao i s 

navedenim ustavnim načelima. 

ugostiteljski objekti koji isključivo 

uslužuju pića, mogli bi dozvoliti 

pušenje u svojim objektima, iako 

nisu klasično »zatvoreni« objekti sa 

sve četiri strane, već su djelomično 

otvoreni prema drugim sadržajima u 

sklopu trgovačkog centra, kao što su 

hodnik, terase, šetnice i slično. Važno 

je napomenuti da se pušenje ne bi 

dopustilo na dijelovima koji nisu dio 

ugostiteljskih objekata, a to su stolovi 

na prije spomenutim hodnicima, šet-

arsko-socijalno vijeće 

Komora je 

zaobiđena u 

izradi važnog 

zakona za 

cjelokupno 

hrvatsko 

gospodarstvo, 

iako u 

obrtništvu radi 

oko 250.000 

zaposlenika 

koji čine 

respektabilnu 

brojku od 

jedne četvrtine 

aktivno 

zaposlenih u RH 

U stavku 2. članka 285. dodaje 

se rečenica koja glasi: »Udrugom 

poslodavaca u smislu ovog Zakona 

smatra se i Hrvatska obrtnička 

komora i Hrvatska gospodarska 

komora.« 

Ovim Amandmanom predlaže 

se da se u sustav socijalnog partnerstva 

uključe i komore (HOK i 

HGK) koje su osnovane na temelju 

odbu do travnja 2010. 

nicama i sličnim prostorima unutar 

trgovačkih centara. 

Isto tako, dopustilo bi se pušenje u 

posebno odvojenim prostorima za pušenje 

u sklopu ugostiteljskih objekata u 

kojima se uslužuje i hrana. 

Takvi bi objekti u ovom prijelaznom 

roku trebali »osposobiti« prostor za pušenje 

uređen tako da iz njega nije moguć 

protok zraka onečišćenog duhanskim 

dimom u drugi prostor, odnosno 

fizički odvojenog od ostalog prostora i 

ne bi smio biti namijenjen prijelazu u 

druge prostore. 

Svi drugi tehnički uvjeti poput 

ventilacije i sličnih tehničkih detalja, 

u prijelaznom roku ne moraju biti zadovoljeni, 

te se u istima može pušiti, 

ali nije moguće usluživanje hrane i 

pića. 

Konzumacija hrane i pića u takvim 

prostorima bila bi dozvoljena. 

U cilju realnog određivanja 

ukupne površine prostora za 

usluživanje, od strane Ministarstva 

zdravstva i socijalne 

skrbi, očekujemo da će se 

prihvatiti stav Komore da 

se veličina prostora mjeri od 

vanjskog dijela šanka prema 

blagovaonici, što i je namijenjeno 

usluživanju gostiju, a 

da se prostor »iza« šanka ne 

računa u površinu. Također, u 

površinu namijenjenu usluživanju, 

uzimalo bi se u obzir 20 

% od površine samog šanka. 

U stavku 2. članka 267. Konačnog 

prijedloga Zakona o radu 

riječi »koji imaju najveći broj 

članova« zamjenjuju se riječima 

»koji imaju više od 50% članova 

u djelatnosti za koju se odnosi 

odluka«, a riječi »koja ima najveći 

broj radnika« zamjenjuju 

se riječima »koja ima više od 

50% radnika«. U stavku 3. iza 

riječi »Gospodarsko-socijalnog 

vijeća« dodaju se riječi »uz prethodno 

pribavljeno mišljenje Hrvatske 

obrtničke komore i Hrvatske 

gospodarske komore«. Ovim 

Amandmanom predlažemo da sindikat 

(odnosno udruge poslodavaca), 

koji su zaključili kolektivni 

ugovor čija se proširena primjena 

predlaže, imaju u svom sastavu 

više od 50% radnika zaposlenih 

na području na koje se kolektivni 

ugovor proširuje. Mišljenja smo 

da je to jedan od bitnih preduvjeta 

za utvrđivanje javnog interesa 

za proširenje (tj. da je u sklapanju 

kolektivnog ugovora sudjelovalo 

više od 50% radnika). Proširenje 

AMANDMAN III. 

AMANDMAN II. 

primjene kolektivnog ugovora na 

sve radnike koji rade na području 

na koje se kolektivni ugovor proširuje, 

zasigurno je od interesa za 

sve poslovne subjekte, tj. za sva 

trgovačka društva i obrte. Za proširenje 

primjene kolektivnog ugovora 

traži se utvrđivanje javnog interesa 

na temelju procjene učinaka 

koju daje Gospodarsko-socijalno 

vijeće. Kako u radu GSV-a prema 

ovom Konačnom prijedlogu ne 

sudjeluju između ostalih predstavnici 

obrtnika, predlažemo da GSV 

prije davanja procjene učinaka 

obvezno pribavi mišljenje Hrvatske 

obrtničke komore, odnosno 

Hrvatske gospodarske komore. 

Napominjemo da su HOK i HGK 

osnovane posebnim zakonima na 

temelju kojih predstavljaju interese 

svih gospodarskih subjekata 

RH. Ujedno, obje komore raspolažu 

najvjerodostojnijim podacima 

za procjenu učinka proširenja 

primjene određenog kolektivnog 

ugovora, te ih treba uključiti u postupak 

na predloženi način. 

posebnih zakona, te koje kao takve 

zastupaju interese svih gospodarstvenika 

– poslodavaca RH. 

U dosadašnjem sustavu Gospodarsko-socijalnog 

vijeća nema 

predstavnika obrtnika kao poslodavaca. 

Ukazujemo da 100.000 obrtnika 

zapošljava cca. 150.000 radnika, 

što u ukupnosti brojke čine respektabilni 

broj kako poslodavaca tako 

i zaposlenih u RH. 

U cilju zaštite i promicanja gospodarskih 

i socijalnih prava, odnosno 

interesa radnika i poslodavaca, 

od velike je važnosti da se u Gospodarsko-socijalnom 

vijeću čuje glas 

i obrtnika, koji u ukupnosti svoje 

brojke čine zasigurno najvećeg poduzetnika 

Republike Hrvatske. 

Ako u ugostiteljskom objektu postoji 

prodaja hrane u bilo kakvom obliku, 

konfekcioniranom i sl., a da se »podrazumijeva« 

da ju gost neće konzumirati 

u ugostiteljskom objektu, nažalost, nije 

ga moguće poistovjetiti s objektima koji 

isključivo uslužuju pića, a u kojima je u 

ovom prijelaznom roku dopušteno pušenje. 

Bilo kakva prodaja hrane u ugostiteljskom 

objektu podrazumijeva i usluživanje, 

te u takvim objektima nema mogućnosti 

pušenja u prijelaznom periodu. 

Mnogobrojni restorani i slični ugostiteljski 

objekti koji uslužuju hranu imaju 

u sklopu svojeg objekta izdvojen šank 

sa prostorom u kojem je moguća samo 

konzumacija pića i to tako da su takvi 

prostori i fizički odvojeni od glavnog 

prostora u kojem se konzumira hrana. 

U takvim prostorima navedenih restorana, 

dopustilo bi se pušenje u prijelaznom 

razdoblju. 

Podsjećamo da je na temelju naputka 

Ministarstva zdravstva i socijalne 

skrbi od lipnja ove godine i dalje na 

snazi mogućnost da se na ugostiteljskim 

terasama (za koje 

je rješenjem nadležnog 

tijela za utvrđivanje 

uvjeta za obavljanje 

poslova ugostiteljstva 

utvrđeno da ispunjavaju 

uvjete propisane za 

prostore za usluživanje 

na otvorenom, sukladno 

propisima na području 

ugostiteljstva), mogu 

usluživati jela i pića te 

dopustiti pušenje, jer se 

ne smatraju zatvorenim 

javnim prostorom. Ukoliko naknadno 

nakon provedenog postupka utvrđivanja 

ispunjavanja uvjeta za prostore za usluživanje 

na otvorenom sukladno propisima 

na području ugostiteljstva, budu izvršene 

određene preinake u smislu prenamjene 

otvorenog prostora (postavljanje staklenih 

stijena i sl.), navedeni prostor više se 

neće smatrati prostorom za usluživanje 

na otvorenom, već zatvorenim javnim 

prostorom u smislu odredbe članka 13. 

stavka 2. Zakona o ograničavanju uporabe 

duhanskih proizvoda (»Narodne 

novine« broj 125/08., 55/09. – ispravak i 

119/09.). U tom smislu nadležna inspekcijska 

tijela imaju ovlasti poduzimanja 

odgovarajućih upravnih mjera te pokretanja 

prekršajnog postupka. 

i U slučaju da imate dodatnih 

pitanja ili komentara, 

molimo da se obratite na 

broj tel.: 01/4806 631, Krešimir Tomić 

ili u Savjetodavnu službu HOK-a 

062 000 026. 

www.hok.hr 


ZAKON O POSEBNOM POREZU NA PRIMITKE OD 

SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE 

»Krizni porez« 

za obrtnike 

Osnovica za plaćanje »kriznog poreza« utvrđuje se u 

ovisnosti o načinu plaćanja poreza na dohodak, te se 

razlikuje za obrtnike koji vode poslovne knjige i za obrtnike 

koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu 

Sanja Želinski Matunec 

Zakon o posebnom porezu na primitke 

od samostalne djelatnosti i 

ostale primitke (NN 119/09) stupio 

je na snagu 1. listopada 2009. godine 

i ostaje na snazi do 28. veljače 2011. godine. 

Ovim Zakonom uvedena je obveza 

plaćanja posebnog tzv. »kriznog poreza« 

i obrtnicima na dohodak koji ostvaruju 

obavljanjem obrtničke djelatnosti. Obveznik 

i obračuna i plaćanja »kriznog 

poreza« je sam obrtnik, te Porezna uprava 

za ovu vrstu poreza ne izdaje porezno 

rješenje. Osnovica za plaćanje »kriznog 

poreza« utvrđuje se u ovisnosti o načinu 

plaćanja poreza na dohodak, te se razlikuje 

za obrtnike koji vode poslovne knjige 

i za obrtnike koji porez na dohodak 

plaćaju u paušalnom iznosu. 

Obrtnici koji vode poslovne 

knjige, »krizni porez« plaćat će 

tijekom godine kao predujam 

(akontaciju), i to: 

od 1. 10. 2009. do 31. 1. 

2010. – na temelju porezne 

prijave za 2008. godinu 

od 1. 2. 2010. do 31.12. 

2010. – na temelju porezne 

prijave za 2009. godinu. 

Osnovica za obračun akontacije 

izračunava se po formuli: 

ostvareni ukupni dohodak od 

obrtničke djelatnosti po poreznoj 

prijavi 

– propisana umanjenja dohotka 

– preneseni gubitak 

– obračunata obveza poreza na 

dohodak i prireza na prijavljeni 

dohodak 

/ 12 = osnovica za obračun 

akontacije kriznog poreza 

Napomena: ako je obrtnik poslovao 

samo dio godine, izračunatu godišnju 

osnovicu dijeli s brojem mjeseci poslovanja 

u svrhu izračuna mjesečne osnovice 

za obračun akontacije. Obrtnici koji počinju 

obavljati obrtničku djelatnost u prvoj 

godini akontaciju »kriznog poreza« obračunavaju 

i plaćaju prema predviđenom 

dohotku za tu godinu, o čemu su dužni 

Poreznu upravu obavijestiti u roku od 8 

dana od početka obavljanja djelatnosti. 

Visina poreza utvrđuje se 

primjenom propisanih 

poreznih stopa: 

od 2% – ako mjesečna osnovica 

iznosi više od 3.000,00 kuna do 

6.000,00 kuna 

od 4% – ako mjesečna osnovica 

iznosi više od 6.000,00 kuna. 

Napomena: 

Ako je mjesečna osnovica manja od 

3.000,00 kuna, akontacija »kriznog poreza« 

se ne plaća. 

 

Ako je mjesečna osnovica od 3.000,01 

kuna do 6.000,00 kuna, akontacija »kriznog 

poreza« se na cijeli iznos osnovice 

obračunava po stopi od 2%. 

Ako je mjesečna osnovica 6.000,01 

ili više kuna, akontacija »kriznog poreza« 

se obračunava na cijeli iznos osnovice 

po stopi od 4%. 

Uplata akontacije »kriznog poreza« 

mora se izvršiti do kraja mjeseca, 

za tekući mjesec. Prvu uplatu treba 

izvršiti zaključno do 31. listopada 

2009. godine, na račun 1902 – Poseban 

porez na plaće, mirovine i druge 

primitke (model: »22«; poziv na broj 

odobrenja: »1902-JMBG«). Naredbom 

o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, 

obveznik doprinosa te prihoda 

za financiranje drugih javnih potreba u 

2009. godini nije propisan novi, posebni 

račun za obrtnike. Po isteku godine, 

a zajedno sa izradom i predajom prijave 

poreza na dohodak, obrtnici su dužni 

napraviti godišnji obračun »kriznog 

poreza«. Temelj za obračun je po istoj 

formuli izračunata osnovica, prema konačnim 

podacima iz poslovnih knjiga, 

odnosno porezne prijave poreza na dohodak. 

Konačni obračun sastavlja se na 

posebnom obrascu godišnjeg izvješća, 

kojeg ministar financija treba propisati 

pravilnikom. Kako se porezna prijava 

poreza na dohodak predaje do kraja veljače 

za prethodnu godinu, to se već u 

veljači obračunava i uplaćuje akontacija 

»kriznog poreza« na novu osnovicu. 

U 2011. godini, obveza uplate 

»kriznog poreza« odnosi se samo 

na dva mjeseca, i to: 

za siječanj 2011. godine – na temelju 

porezne prijave za 2009. 

godinu 

za veljaču 2011. godine – na temelju 

porezne prijave za 2010. 

godinu. 

Iznos »kriznog poreza« uplaćen u 

ova dva mjeseca u 2011. godini smatra 

se konačnim porezom. To znači da 

te dvije uplate nisu akontacija i da se za 

ta dva mjeseca ne radi godišnji obračun 

kada se bude u 2012. godini predavala 

porezna prijava poreza na dohodak za 

2011. godinu. Obrtnici koji porez na 

dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, 

»krizni porez« dužni su obračunati i uplatiti 

tromjesečno, do posljednjeg dana u 

tromjesečju. Iznimno, za razdoblje siječanj-veljača 

2011. godine, rok za plaćanje 

je 28. veljače 2011. godine. Osnovica za 

obračun su prosječni mjesečni primitci 

naplaćeni za tromjesečje i umanjeni za 

Zakonom priznate izdatke u visini 50% 

primitaka. 

Godišnje izvješće o obračunatom i 

uplaćenom »kriznom porezu«, paušalisti 

su dužni Poreznoj upravi dostaviti do 

kraja godine na koju se obračun odnosi, 

tj. do 31. prosinca 2009. za 2009. godinu, 

te do 31. prosinca 2010. za 2010. godinu, 

a za siječanj-veljaču 2011. do 28. veljače 

2011. godine.


MEĐUNARODNA SURADNJA 

GLOBALNO OKO 

Kamo je 

otišao dolar? 

USVAJANJE EUROPSKE PRAVNE STEČEVINE 

Pregovori s EU ulaze 

u završnu fazu 

Predviđa se da 

će pregovori 

biti dovršeni 

do ljeta 2010. 

godine kada bi 

se u Europski 

parlament mogao 

uputiti Sporazum 

o pridruživanju RH 

 

Natko Vlahović 

Prof. dr. sc. Ante Babić, 

osnivač i direktor Centra 

za međunarodni razvoj 

Dolar se opasno približio tečaju od 1,5 dolara za jedan 

euro. Prilikom početka eura, 1. 1. 1999. godine (prije 

10 godina), euro je vrijedio 1,06 dolara, a 2001. godine 

0,9 dolara – dolar je bio jači otprilike onoliko koliko je 

sada jači euro prema dolaru i odonda slabi prema euru. 

Rusija, zemlje izvoznice nafte i Kina razmišljaju o tome 

da cijene roba na burzama više ne kotiraju u dolaru, te da 

zemlje više ne drže rezerve u dolarima. Je li to kraj dolara? 

Ako te zemlje počnu kotirati naftu i druge sirovine u euru 

i drugim valutama, te smanje udio rezervi koje drže u dolaru, 

to može smanjiti potražnju za dolarom, ali će to samo malo 

umanjiti njegovu ulogu u svijetu. 

Naime, dolar je vrlo stabilna valuta – puno stabilnija od 

mnogih valuta latinskoameričkih, afričkih i azijskih zemalja 

i u njemu bi se bez obzira na sve odvijalo 25% svjetskih 

transakcija, koliko iznosi udio BDP-a SAD-a u svjetskoj 

ekonomskoj aktivnosti (mjerenoj bruto domaćim proizvodom). 

Na tih 25% još se danas pribraja 20% svjetskih transakcija 

zbog uloge dolara kao pokretačke valute, odnosno valute u 

kojoj se kotiraju nafta i druge burzovne robe na svim važnijim 

burzama roba u svijetu, te transakcije između zemalja 

koje nemaju ugovorene aranžmane prebijanja ili nemaju 

stabilne valute (kada međusobno trguju ekonomski subjekti 

iz npr. Hrvatske i Afrike, istočne europe, Azije ili Latinske 

Amerike). 

Prije nego što je nastao euro 1999. godine iz europske valutne 

obračunske jedinice (ECU), dolar je imao više od 55% 

svjetskih transakcija, valute zemalja Europske unije zajedno 

(marka, franak, funta) svega 15%, japanski jen 20%, dok se 

ostatak obavljao u ostalim valutama. 

Nakon što se uvidjelo da je euro stabilna valuta, on je proširio 

svoj utjecaj širom Europe i nešto Afrike (zbog bivših 

kolonijalnih veza) i povećao svoj udio u svjetskim transakcijama 

na 25%, čime je ojačao svoju poziciju i vrijednost u 

svijetu. Japanski jen je zadržao svojih 15-20%, dok je dolar 

pao na oko 40% svjetskih transakcija – djelomično uslijed 

povećavanja uloge eura, no većim dijelom i zbog rasta i značaja 

zemalja poput Brazila, Rusije, Kine i Indije, čiji se udio 

u svjetskom BDP-u povećao s ispod 5% početkom 1990-ih 

do više od 15%, a čije se domaće transakcije vode u njihovim 

domaćim valutama (realu, rublji, juanu i rupiji). 

Doista, kineski juan koji se polako oslobađa fiksiranja prema 

dolaru i do 2020. će postati slobodno kotirana i konvertibilna 

valuta prema planovima kineskih – postat će relevantna 

svjetska valuta s udjelom od 15%. 

Ako u dogledno vrijeme na nekim svjetskim burzama (europskim 

prije svega) robe i počnu kotirati u eurima, burzovne 

robe će se i dalje kotirati u dolarima u području utjecaja dolara, 

kao što je Latinska Amerika (bez Brazila), dio zemalja 

izvoznica nafte, te dijela azijskih zemalja (koje se neće vezivati 

niti uz jen, juan ili rupiju). 

Upravljanje međunarodnim rezervama, kao i portfeljima 

u svijetu i dalje će radi diverzificiranja i smanjivanja rizika 

tražiti imovinu u dolarima, pa makar se udio te imovine smanjivao 

ispod 40%, jer su financijska tržišta u SAD-u najrazvijenija 

u svijetu i omogućuju bezuvjetno i lako unovčavanje, 

a bez obzira na oscilacije od -20% do +50% prema euru 

pokazuju dugoročnu stabilnost tečaja prema većini svjetskih 

valuta. 

Ono što treba imati na umu je da iako se smanjila uloga 

dolara u svijetu, a time i potražnja za njime, veći dio fluktuacija 

u valutarnom odnosu između dolara i eura te dolara i 

drugih svjetskih valuta dolazi iz deficita u vanjskoj trgovini i 

u budžetu, koje SAD značajnije gomila od 2001. godine (11. 

rujna), te zbog povećane količine dolara kojim se financira 

oporavak američkoga gospodarstva, koji se sve više vidi iz 

statističkih podataka. 

Nakon višemjesečne blokade 

pregovora Republike 

Slovenije, u drugoj 

polovici 2009. godine očekuje 

se izuzetno dinamično razdoblje 

usvajanja europske pravne 

stečevine*. U tom smislu prvi 

su rezultati ostvareni 2. listopada 

kada se u Bruxellesu održala 

8. međuvladina konferencija na 

kojoj je otvoreno šest, a zatvoreno 

5 pregovaračkih poglavlja. 

Delegaciju Europske unije 

predvodio je Carl Bildt, ministar 

vanjskih poslova Švedske. 

Hrvatsku delegaciju predvodio 

je Gordan Jandroković, ministar 

vanjskih poslova i europskih integracija. 

Konferencija, koja je 

plod opsežnog rada tijekom više 

mjeseci, bavila se u potpunosti s 

jedanaest poglavlja i predstavlja 

ključan korak u pristupnom procesu 

Hrvatske. EU je naglasila 

da će cijelim tijekom pregovora 

o svim poglavljima nastaviti s 

praćenjem napretka u usklađenju 

s pravnom stečevinom EU i njezinom 

provedbom. Ovim činom 

više od 60% pregovora je gotovo, 

a ostaju najteža poglavlja kao što 

su poljoprivreda, državne potpore, 

pravosuđe, porezi i financijski 

paket koji se odnosi na proračun. 

Predviđa se da će pregovori biti 

dovršeni do ljeta 2010. godine 

kada bi se u Europski parlament 

mogao uputiti Sporazum o pridruživanju 

RH. Važnost za Hrvatsku 

imat će i skora verifikacija 

Lisabonskog sporazuma koji 

će dodatno potaknuti proces proširenja. 

U razgovoru s poljskim 

diplomatima doznali smo da je 

najozbiljniji problem njihovim 

gospodarskim udruženjima bio 

formiranje timova koji će dobro 

koristiti pretpristupna sredstva 

EU-a. Na žalost, u Poljskoj je 

velik broj natječaja (bespovratnih 

sredstava) ostao neiskorišten 

upravo iz razloga nespremnosti. 

Danas je situacija daleko bolja, 

jer institucije imaju adekvatne 

kadrove koji rade posao pisanja 

i kandidiranja projekata. HOK-u 

su savjetovali da budemo spremi 

i u razdoblju prije članstva kandidiramo 

što veći broj projekata, 

bez obzira na uspješnost realizacije. 

Naime, projekti koji dolaze 

nakon članstva u EU bit će daleko 

složeniji nego sadašnji, a 

tražit će se reference, prethodno 

iskustvo i stabilan proračun. 

HOK-ov Odbor za koordinaciju i stručno praćenje pregovora 

RH s EU na sjednici održanoj 15. listopada razmotrio je stanje 

nastalo deblokadom pregovora između RH i EU te zaključio da 

će HOK intenzivirati svoje aktivnosti u apliciranju projekata za 

EU fondove. 

Predsjednik ovog HOK-ovog odbora, predsjednik HOK-a, 

Mato Topić naglasio je da je apliciranje za EU fondove složen 

Otvorena poglavlja 

Konferencija je otvorila 

pregovore o šest poglavlja: 4. 

poglavlje – Sloboda kretanja 

kapitala; 11. poglavlje – Poljoprivreda 

i ruralni razvitak; 12. 

poglavlje – Sigurnost hrane, 

veterinarska i fitosanitarna politika; 

16. poglavlje – Porezi; 

22. poglavlje – Regionalna politika 

i koordinacija strukturnih 

instrumenata; te 24. poglavlje 

– Pravda, sloboda i sigurnost. 

Privremeno zatvorena 

poglavlja 

Konferencija je privremeno 

zatvorila pet dodatnih poglavlja: 

2. poglavlje – Sloboda 

kretanja radnika; 6. poglavlje 

– Pravo trgovačkih društava; 

18. poglavlje – Statistika; 21. 

poglavlje – Transeuropske mreže, 

te 29. poglavlje – Carinska 

unija. 

Na temelju informacija koje 

je iznijela Hrvatska i znatnim 

napretkom učinjenim na pripremama 

po svim područjima 

po tim poglavljima, EU je 

konstatirala da u ovoj fazi nisu 

potrebni dodatni pregovori po 

ovim poglavljima. EU je naglasila 

da će osobitu pažnju posvetiti 

praćenju svih specifičnih 

pitanja navedenih u ovih pet 

poglavlja, u svrhu osiguranja 

Započela 

koordinacija 

poslova s UEAPME 

administrativnog kapaciteta za 

učinkovito provođenje pravne 

stečevine. EU će se, ukoliko to 

bude potrebno, vratiti na ova 

poglavlja u odgovarajućem trenutku. 

Od početka pregovora otvoreno 

je dvadeset i osam poglavlja, 

od čega je dvanaest privremeno 

zatvoreno. Iduće će se pristupne 

konferencije planirati kada to 

bude potrebno, a u svrhu napretka 

procesa. 

* informacije dobivene iz Delegacije 

Europske komisije u Zagrebu, 

Europske komisije u Bruxellesu i 

Europskog udruženja obrta, malih i 

srednjih poduzetnika (UEAPME) 

UEAPME je pokrenula inicijativu mjesečnih sastanaka predstavničkih 

ureda u Bruxellesu na koje je pozvana i Hrvatska 

obrtnička komora kao jedino predstavništvo jedne obrtničke 

komore iz zemlje nečlanice. Prvi sastanak svih predstavničkih 

ureda održan je 12. listopada, a govorilo se o problemima 

obrtnika na razini EU-a te što koja komora radi kako bi pomogla 

svojim članovima i koje se inicijative treba uputiti prema 

predstavnicima Europske komisije. Ova koordinacija je izuzetno 

korisna jer sudjelovanjem HOK dobiva »status« jednakog 

partnera u europskim pitanjima koja se odnose na obrtništvo. 

Nakon deblokade pregovora 

intenzivnije prema EU fondovima 

posao, za koji će HOK zatražiti ponude i prezentacije od agencija, 

tvrtki i drugih organizacija koje se time bave, ali i iskoristiti 

iskustva i znanja koja postoje u savjetodavnim i drugim službama 

i odjelima HOK-a. 

Voditelj HOK-ovog Ureda u Bruxellesu Natko Vlahović istaknuo 

je, prezentirajući aktivnosti od srpnja ove godine do danas, 

kako je posao ovog Ureda da pribavi potrebne informacije o raspoloživim 

EU-fondovima, dok aplikacije za pojedine projekte 

moraju izrađivati stručni timovi. 

Prihvaćajući podnesene informacije i izvještaje, članovi Odbora 

založili su se za djelovanje na dvije razine apliciranja za 

EU-fondove. Jedna se odnosi na samostalno apliciranje HOK-a 

ili dijelova Komorskog sustava koji imaju pravnu osobnost za 

projekte u kojima će neposredno sudjelovati. Druga razina pak 

odnosi se na usluge koje HOK ili dijelovi Komorskog sustava 

mogu pružiti obrtnicima koji su kao gospodarski subjekti zainteresirani 

za apliciranje za EU fondove. 

U oba slučaja trebaju se, smatraju članovi HOK-ovog Odbora za 

koordinaciju i stručno praćenje pregovora RH s EU, koristiti iskustva 

drugih komora s kojima HOK ostvaruje dugogodišnju suradnju 

(HWK, UNIZO, OZS i dr.), te po potrebi u partnerstvu sa njima aplicirati 

na aktualne i buduće projekte koji se financiraju iz pretpristupnih, 

odnosno kohezijskih i strukturnih EU fondova. 

www.hok.hr

CEHOVI 


 

14. SUSRET RIBARA 

Nužna nova strategija ribarstva 

Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Ante 

Fabijanić naglasio je kako je hrvatsko ribarstvo u 

jednom od najdelikatnijih trenutaka u svojoj povijesti 

BRODOGRADNJA 

I OBRTNIŠTVO 

Kooperanti na 

nesigurnom moru 


Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva 

i ruralnog razvoja u 

2008. godini izdvojilo je 150 

milijuna kuna pomoći ribarskom sektoru 

u obliku poticaja, kompenzacija 

i sufinanciranja cijene plavog dizela 

– istaknuo je državni tajnik za ribarstvo 

Tonči Božanić, otvarajući 14. 

susret ribara HOK-a, koji se, u organizaciji 

Ceha za ribarstvo i akvakulturu 

HOK-a, održavao 30. i 31. listopada u 

Jakišnici na otoku Pagu. 

I ove godine pomogli smo brojnim 

ribarima, a trenutačno je otvoren još 

Očuvati interese 

hrvatskog ribarstva 

Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Ante Fabijanić u svom je 

uvodnom izlaganju naglasio kako je hrvatsko ribarstvo u jednom od 

najdelikatnijih trenutaka u svojoj povijesti. »U završnoj smo fazi priprema 

za konačne pregovore u poglavlju 13 s EU. U tom smislu se donose i dva 

osnovna zakona za hrvatske ribare: Zakon o morskom ribarstvu i Zakon 

o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu. Oba zakona imaju prvenstveni 

cilj uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s europskim, ali i očuvati 

interese hrvatskog ribarstva«, kazao je Fabijanić. Upozorio je i na pritužbe 

ribara koje se odnose na ulov nedorasle ribe, u kočarstvu postoje problemi 

s kočarenjem brodovima prevelike snage čime se utječe na opstanak 

malih kočara, profesionalni ribari s malim obalnim alatima su u sukobu s 

rekreativcima, a ne smije se zaboraviti ni neriješen status škverova za potrebe 

ribarske flote. Podsjetio je da ribari podnose žrtvu zbog izostale primjene 

ZERP-a na članice EU. Nismo zaboravili obećanje da će se plasirati 

značajne investicije u ribarsku infrastrukturu, rekao je Fabijanić, navodeći 

da ribari očekuju nove ribarske luke i uređena iskrcajna mjesta. 

Okvir/ZAKLJUČCI 

1. Tražimo da se 

napravi nova strategija 

ribarstva – morskog i 

slatkovodnog, koja će 

sadržavati ribarsku in- 

Tražimo da se napravi nova strategija ribarstva 

– morskog i slatkovodnog, koja će sadržavati 

ribarsku infrastrukturu (luke, iskrcajna mjesta, 

remontna brodogradilišta za ribarske brodove, 

te mjesta prve prodaje za ribe i školjke) na način 

da bude obvezujuća u provođenju za sve 

strukture državne uprave, regionalne uprave i 

lokalne samouprave. 

Predlažemo da Vlada RH u najskorijem roku 

kroz svoja ministarstva osigura funkcioniranje 

jedan natječaj. Ministarstvo je osiguralo 

i određena sredstva za luke, 

vezove i iskrcajna mjesta, rekao je 

Božanić. 

Božanić je kazao kako Ministarstvo 

i Vlada RH žele pomoći ribarskom 

sektoru da se stabilizira do ulaska Hrvatske 

u EU. Ribarstvo je proizvodnja 

hrane, izvoz, znači zapošljavanje 12 

mjeseci, to je djelatnost koja je pretežito 

na otocima i zato je svaka kuna koju 

država uloži u taj sektor zlata vrijedna, 

zaključio je Božanić. 

Obraćajući se skupu, predsjednik 

HOK-a Mato Topić rekao je kako su 

brojna otvorena pitanja hrvatskog ribarstva 

pokrenuta upravo na ovakvim 

ANTE FABIJANIĆ, predsjednik Ceha ribara 

Zaključci 

skupovima, a ribarski prijedlozi imali 

su veliki odjek u javnosti. Cehovski 

skupovi koje organizira Hrvatska 

obrtnička komora, kao što su ovi ribarski, 

pa ugostiteljski, prijevoznički, 

trgovački i drugi... pokazali su se 

učinkovitim za raspravu, razmjenu 

iskustva i upućivanje konkretnih inicijativa 

predstavnicima nadležnih 

institucija. Na ovom tradicionalnom 

ribarskom skupu, koji je okupio dvjestotinjak 

sudionika, od brojnih ribara 

do predstavnika resornih ministarstava 

i institucija, kroz stručna izlaganja 

i raspravu, razmotrene su brojne teme 

vezane za ribarstvo. 

Ministar Čobanković 

s ribarima 

Uvečer 29. listopada, uoči 14. 

susreta ribara, u Jakišnicu je 

došao i resorni ministar Petar 

Čobanković i održao sastanak 

s vodstvom HOK-a i Ceha. Tema 

razgovora bila je Savudrijska vala 

i granica sa Republikom Slovenijom, 

Zakon o morskom ribarstvu 

i njegova buduća primjena. Ribari 

su istaknuli potrebu izrade 

kvalitetne strategije hrvatskog 

iskrcajnih mjesta za ribu i rješavanje tog statusa 

u svim prostornim planovima odgovarajućih 

gradova i općina. 

Ribarima koji prodaju svoju ribu krajnjem potrošaču 

u količini do 50 kg, odnosno vrijednosti 

do 1000 kn, treba odgoditi obvezu slanja 

izvješća o prvoj prodaji do ulaska u Europsku 

uniju. 

Prihvaća se institucija malog obalnog ribolova 

uz poštivanje socijalnog i starosnog cenzusa, 

Domaćin ovogodišnjeg susreta ribara 

bila je Obrtnička komora Ličko-senjske 

županije, a pokrovitelj Ministarstvo 

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. 

Predsjednik Organizacijskog odbora 

14. susreta ribara bio je Aldo Ukanović, 

potpredsjednik HOK-a, a članovi: 

Ana Šerić Konjikovac, predsjednica 

Obrtničke komore Ličko-senjske županije, 

Ante Fabijanić, predsjednik 

Ceha ribara HOK-a, Miljenko Milohnić, 

potpredsjednik Ceha ribara 

HOK-a, Zlatko Borović, član Ceha 

ribara HOK-a te Antun Pavlović, član 

Ceha ribara HOK-a. 

ribarstva, koja bi, među ostalim, 

trebala riješiti problem manjka 

rashladnog lanca, privezišta te 

problem održavanja i servisiranja 

ribarske flote. Ministar Čobanković 

poručio je ribarima da se pitanje 

rashladnih lanaca može riješiti 

preko EU fondova te da će Ministarstvo 

participirati u troškovima 

izrade projektne dokumentacije 

preko IPA programa. 

ali uz uvjet da se riba iz malog obalnog ribolova 

ne smije prodavati. Također, tražimo da ova 

odredba stupi na snagu danom donošenja 

novog Zakona o morskom ribarstvu. 

Na ključnim punktovima povećati efikasnost 

kontrole prometa ribom kod svih sudionika, 

od prvog kupca do krajnjeg potrošača. 

Uključiti u pregovore sa EU i predstavnike ribara. 

Sljedeći, 15. susret ribara održat će se u Istarskoj 

županiji. 

Vlada će morati preuzeti daleko 

veći trošak od 8 milijardi kuna, 

koliko iznose krediti škverova 

pokriveni jamstvima države, jer 

su obveze narasle na 12 milijardi 

kuna, od čega je dug dobavljačima 

2,5 milijardi kuna, rečeno 

je neposredno nakon okončanja 

prvog pokušaja privatizacije 6 hrvatskih 

brodogradilišta na koji su 

pristigle samo dvije ponude. 

Svjesni da brode na nesigurnom 

privatizacijskom moru, na izložbenom 

prostoru OK Primorsko-goranske 

županije na ovogodišnjem 

Međunarodnom obrtničkom sajmu 

u Zagrebu svoje je proizvodne 

mogućnosti pod sloganom »Obrtnici 

– partneri hrvatske brodogradnje« 

tematski predstavilo 12 obrtnika 

čija je djelatnost u znatnoj 

mjeri vezana uz brodogradnju. 

Brodogradnja i obrtništvo međusobno 

su snažno isprepleteni 

– bez vrsnih obrtnika, njihovih 

znanja i vještina nemoguće je zamisliti 

suvremenu hrvatsku brodogradnju 

koja značajan dio svojih 

proizvoda visoke razine izrade 

i kvalitete izvozi na svjetska tržišta. 

Na svjetskim tržištima recesija 

je, međutim, donijela opći pad 

potražnje, a time i proizvodnje, 

trgovine i transporta kopnom, 

zrakom, ali i morima, što je dovelo 

do značajnog opadanja interesa 

za izgradnju novih brodova. 

Čak i da je prvi krug privatizacije 

brodogradilišta uspio, bili bismo 

u vakuumu barem narednih 

2-3 mjeseca od okončanja privatizacije, 

dok bi novi vlasnik preuzeo 

sve poluge upravljanja, kažu 

obrtnici-kooperanti. 

U drugi krug privatizacije brodogradilišta 

neće se ići dok se ne 

postigne novi dogovor s Europskom 

komisijom – vjerojatno će 

se tražiti manje sudjelovanje poduzetnika 

u troškovima restrukturiranja 

ili će drugi natječaj biti raspisan 

bez obvezujućih uvjeta za 

investitore, što znači da će država 

morati preuzeti na sebe daleko 

veći trošak nego što je planirala. 

Zato je sada država na potezu 

kako kriza sa brodogradilištima ne 

bi predugo trajala. Naime, i kooperanti-obrtnici 

već razmišljaju o 

preusmjeravanju na druge proizvode, 

što im, kažu, neće biti lako 

jer su visoko specijalizirani upravo 

za brodograđevnu industriju. Iz 

tog razloga dio njih već razmišlja 

staviti ključ u bravu jer se zalihe 

tope, a gubici rastu. Najteže bi 

nam palo ako bismo izgubili vrsne 

majstore koji su godinama usavršavali 

svoja umijeća u izradi dijelova 

za brodograđevnu industriju jer 

je nove nemoguće naći na tržištu 

rada, a za usavršavanje preostalih 

majstora nema mnogo vremena, 

kažu obrtnici-kooperanti. 

Nikada nam nije bilo teže nego 

u ovom prijelaznom razdoblju 

– iako možemo razumjeti potencijalne 

investitore koji očekuju 

da se Vlada prije drugoga kruga 

odredi i prema tzv. skrivenim gubicima 

koji će nastati kao posljedica 

novih ugovora i trenutnih 

gradnji, kažu kooperanti. 

Nenad Klapčić 

www.hok.hr

Obrtničke novine listopad 2009. CEHOVI 

ZAKON O 

KOMBINIRANOM 

PROMETU 

Uređivanje 

temeljnih pojmova 

Zakon o kombiniranom prometu 

(NN 124/09) objavljen je 

16. listopada 2009. u »Narodnim 

novinama«. Ovaj Zakon stupa na 

snagu 1. siječnja 2010., osim pojedinih 

odredbi koje stupaju na snagu 

danom pristupanja Republike 

Hrvatske Europskoj uniji. 

Ovim se Zakonom uređuju temeljni 

pojmovi i udaljenosti u 

kombiniranom prijevozu, oslobađanje 

od obveze plaćanja godišnje 

naknade za uporabu javnih cesta, 

oslobađanje od dozvola i kvota i 

oslobađanje od ograničenja prometa 

na cestama za sudionike kombiniranog 

prijevoza, kao i dokumenti 

koje tijekom svakog prijevoza vozač 

teretnog automobila u kombiniranom 

prijevozu mora imati. 

Radi dugoročnog i koordiniranog 

razvitka kombiniranog (intermodalnog) 

prometa i poticanja 

razvoja logistike u Republici Hrvatskoj 

donosi se Strategija razvitka 

kombiniranog prometa u Republici 

Hrvatskoj. Strategiju donosi 

Vlada Republike Hrvatske. Vlada 

Republike Hrvatske će u roku od 

šest mjeseci od dana stupanja na 

snagu ovoga Zakona donijeti Strategiju 

razvitka kombiniranog prometa 

u Republici Hrvatskoj. (mj) 

ZAKON O JAVNIM 

CESTAMA 

Izmjene zakona 

od 24. listopada 

Zakon o izmjenama Zakona o 

javnim cestama (NN 124/09) objavljen 

je 16. listopada 2009. u »Narodnim 

novinama«. Ovaj Zakon stupa 

na snagu osmog dana od dana 

objave u »Narodnim novinama«. 

Ovim se Zakonom uređuje 

pravni položaj javnih cesta, razvrstavanje 

javnih cesta, planiranje, 

građenje, rekonstrukcija i održavanje 

javnih cesta, mjere za zaštitu 

javnih cesta i prometa na njima, 

koncesije, upravljanje, financiranje 

i nadzor javnih cesta. (mj) 

EDUKACIJA 

Predavanja za 

prijevoznike 

Pod pokroviteljstvom Ministarstva 

mora, prometa i infrastrukture 

i Ministarstva unutarnjih 

poslova održat će se serija stručno-edukativnih 

predavanja za prijevoznike 

i njihove vozače. 

Teme predavanja bit će: Edukacija 

prijevoznika glede ustroja novog 

sustava kontrole poslovanja u 

sjedištu tvrtke i na cesti, od strane 

Inspekcije prometa Ministarstva 

mora prometa i infrastrukture, 

Centra za vozila Hrvatske, Ministarstva 

unutarnjih poslova i Carinske 

uprave Republike Hrvatske, 

a bit će i redovnih kao i periodičkih 

izobrazbi vozačkog osoblja. 

Prvi krug predavanja održat će 

se u sljedećim gradovima: Šibenik 

21. listopada 2009., Poreč 4. studenog 

2009., Krapina 18. studenog 

2009., Slavonski Brod 2. prosinca 

2009. i Bjelovar 16. prosinca 

2009. (mj) 

ZAKON O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU 

Novosti za autotaksi prijevoznike 

Ovim se Zakonom 

određuju uvjeti i način 

obavljanja djelatnosti 

prijevoza putnika i 

tereta u unutarnjem 

cestovnom prometu 

Matija Justament 

Zakon o izmjenama Zakona o 

prijevozu u cestovnom prometu 

(NN 124/09) objavljen je 

16. listopada 2009. u »Narodnim novinama«. 

Ovaj Zakon stupa na snagu 

osmog dana od dana objave u »Narodnim 

novinama«. 

Ovim se Zakonom određuju uvjeti i 

način obavljanja djelatnosti prijevoza 

putnika i tereta u unutarnjem cestovnom 

prometu, pružanje kolodvorskih usluga, 

prijevoz za vlastite potrebe kao i nadležnosti 

tijela zaduženih za provođenje 

i nadzor nad provedbom ovoga Zakona. 

Donesene izmjene Zakona o prijevozu u 

cestovnom prometu (NN 124/09) odnose 

se na obavljanje autotaksi prijevoza. 

Do sada se Zakonom o prijevozu u cestovnom 

prometu obavljanje djelatnosti 

svih vrsta javnog cestovnog prijevoza 

temeljilo na sustavu dozvola, osim kod 

Zbog učestalih upita prijevoznika 

za obrascima evidencije radnog 

vremena osoba koje obavljaju mobilnu 

djelatnost i obrasca potvrde o 

aktivnostima u suradnji sa Područnom 

obrtničkom komorom Istarske županije 

izrađeni su navedeni obrasci. Naime, 

obrasci se ne mogu nabaviti u Narodnim 

novinama niti u Ministarstvu mora, prometa 

i infrastrukture. Uputa od resornog 

ministarstva je da prijevoznici preuzmu 

obrasce s interneta. S obzirom na to da 

dio prijevoznika nema pristup internetu, 

zainteresirani prijevoznici obrasce 

mogu preuzeti u Udruženjima obrtnika i 

Područnim obrtničkim komorama. 

Na temelju Pravilnika o prijenosu podataka 

o radnom vremenu mobilnih radnika 

i o vođenju evidencije (NN 43/09) 

poslodavci su dužni voditi evidenciju 

radnog vremena mobilnih radnika, u pisanom 

ili elektroničkom obliku. Podaci 

za pojedinog mobilnog radnika redovito 

se upisuju u evidenciju, a najkasnije 

u roku od 35 dana od dana prethodnog 

upisa podataka za istu osobu. 

Zakonom o radnom vremenu, obveznim 

odmorima mobilnih radnika i 

uređajima za bilježenje u cestovnom 

autotaksi prijevoza, u kojem je ostavljena 

mogućnost obavljanja djelatnosti na 

temelju licencija ili koncesija. 

Uvođenje sustava dozvola 

Ovim Zakonom uvodi se sustav dozvola 

i u djelatnost autotaksi prijevoza 

i preciznije utvrđuje područje na kojem 

prijevoznik obavlja autotaksi prijevoz. 

Način dobivanja licencija i dozvola: 

Autotaksi prijevoz obavlja se na temelju 

ovoga Zakona i propisa koji u 

obrasci za prijevoznike 

Preuzmite obrasce na 

www.hok.hr 

Matija Justament 

prijevozu (NN 60/08) uređuju se radno 

vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika 

i vozača u cestovnom prijevozu, 

vremena vožnje, prekidi vožnje i razdoblja 

odmora vozača koji obavljaju 

cestovni prijevoz tereta i putnika, način, 

uvjeti i postupak stjecanja dozvole 

za radionice, uređaji za bilježenje u 

cestovnom prijevozu (tahografi), uvjeti 

i postupci kontrole, nadležnost tijela i 

njihove ovlasti, službene evidencije, te 

prekršaji i kaznene odredbe. 

Pravilnikom o tahografima i ograničivaču 

brzine (NN 89/08 i 48/09) propisuju 

se tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati 

uređaji za bilježenje u cestovnom prometu 

kojima se osigurava upis vremena 

vožnje članova posade vozila, vremena 

provedenog u obavljanju profesionalne 

aktivnosti koja ne predstavljaju upravljanje 

vozilom, vremena odmora, brzine 

kretanja vozila i prijeđene udaljenosti, 

izvedbeni zahtjevi za uređaje za bilježenje 

i tahografski listići, uvjeti za ugradnju, 

aktivaciju, ispitivanje, pregled, kalibriranje, 

plombiranje i popravak uređaja 

za bilježenje, tipno ispitivanje uređaja za 

bilježenje i tahografskih listića, izgled 

službene oznake, upute za upotrebu i ispitivanje 

ograničivača brzine. 

Obrasci su dostupni na 

www.hok.hr/cehovi 

Matija Duić 

Kao i prethodnih godina, Hrvatska 

obrtnička komora izradit 

će CD Poslovne informacije 

2010. sadržaj kojeg će, između 

ostalog, uključivati i bazu podataka 

proizvodnih, ali i ostalih obrta. 

Kao što je već poznato, baza podataka 

nalazi se i na internetskim stranicama 

HOK-a, a podaci se mogu pretraživati 

po proizvodnom programu, djelatnostima 

te svim ostalim navedenim podacima. 

Također, podaci su prevedeni 

(engleski, talijanski, njemački), te su 

na taj način upotrebljivi i na stranom 

tržištu. Podaci u bazi na internetu koristit 

će se za izradu raznih poslovnih 

ispisa, kataloga, strukovnih pregleda, 

promociju i poslovno povezivanje. 

Raspoloživi podaci o pojedinom 

obrtu su: kontakt podaci (adresa, tel., 

faks, e-mail), potencijalne mogućnosti 

obrta (djelatnosti prema katalogu 

djelatnosti HOK-a, raspoloživa oprema 

i strojevi, radni prostor), voljnost 

sudjelovanja u katalozima HOK-a, 

stručne nagrade, certifikati i najvažnije 

– proizvodni program. 

skladu s ovim Zakonom donosi nadležno 

tijelo jedne ili više jedinica lokalne 

samouprave, odnosno Grada Zagreba. 

Autotaksi prijevoz obavlja se na temelju 

dozvole koju izdaje nadležno tijelo 

jedinice lokalne samouprave, odnosno 

Grada Zagreba, pravnoj ili fizičkoj osobi 

koja ispunjava sljedeće uvjete: ima 

važeću licenciju za obavljanje autotaksi 

prijevoza i ima položen ispit, odnosno 

zaposlenog vozača s položenim ispitom 

o poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, 

gospodarskim turističkim i inim 

značajnim objektima i znamenitostima na 

području na kojima obavljaju prijevoz. 

Obavljanje autotaksi 

prijevoza 

Propisom koji jedinice lokalne samouprave 

donose sukladno s ovim 

Zakonom mogu utvrditi organizaciju 

obavljanja autotaksi prijevoza, autotaksi 

stajališta i način njihova korištenja, 

broj sjedala u vozilu kojim se obavlja 

autotaksi prijevoz, te druge uvjete koji 

se odnose na izgled i opremu vozila. 

Na području jedinice lokalne samouprave 

u kojoj se ne izdaju dozvole, 

autotaksi prijevoz se obavlja na temelju 

licencije za obavljanje autotaksi prijevoza, 

koje izdaje Ured državne uprave 

u županiji. 

Autotaksi prijevoz obavlja se na 

području i sa područja one jedinice 

lokalne samouprave, odnosno Grada 

Zagreba, na čijem području prijevoznik 

ima sjedište/prebivalište. Propisom koji 

donosi nadležno tijelo jedne ili više jedinica 

lokalne samouprave, odnosno 

Grada Zagreba može se utvrditi pod 

kojim uvjetima je autotaksi prijevoz 

dozvoljen prijevoznicima sa sjedištem/ 

prebivalištem izvan područja te jedinice 

lokalne samouprave, odnosno Grada 

Zagreba. 

BAZA PODATAKA – AŽURIRANJE PODATAKA 

U pripremi 

CD Poslovne 

informacije 2010. 

Osim navedenih podataka, 

imate mogućnost 

staviti na internet 

i fotografije, kojima 

promovirate vaše proizvode 

ili kapacitete. 

Također, omogućujemo 

vam da besplatno 

postavite vašu kompletnu 

web stranicu – s 

više fotografija, teksta i 

drugih informacija. 

Za promjenu podataka 

nije nužno imati 

kompjutor i internet. 

Ovo se može učiniti 

u svakom udruženju 

obrtnika, područnoj 

komori, ali i kod vašeg 

poznanika koji ima pristup internetu. 

Za promjenu podataka potrebni su 

korisničko ime i lozinka. Ako do sada 

niste osobno mijenjali korisničko ime 

i lozinku, navedene podatke možete 

saznati u vašem udruženju obrtnika, u 

vašoj područnoj komori i u Hrvatskoj 

obrtničkoj komori. S obzirom na to da 

su korisnički podaci (ime i lozinka) 

poslovna tajna, potrebno je osobno 

se obratiti ili tražiti podatke dopisom. 

Korisničke podatke se može dobiti i 

na e-mail, ali je potrebno u upitu dati 

korektan »JMBG i Broj obrtnice«. 

Novi korisnici koji se prijavljuju 

u bazu, trebaju popunjeni, potpisani 

i pečatirani formular s podacima poslati 

na HOK, Ilica 49, Zagreb. 

Više detalja, obrazac za upis podataka 

i drugo, pogledajte na našim web 

stranicama http://com.hok.hr, vidi 

Uputstva. Eventualna pitanja uputite 

na cehovi@hok.hr, faks 01 48 46 610, 

tel. 48 06 626, 48 06 632. 

Ukoliko želite da vaši obnovljeni 

podaci budu na novom CD-u Poslovne 

informacije 2010., potrebno 

je da promjene ili novi upis izvršite 

do 15. prosinca 2009. godine. 

www.hok.hr

CEHOVI 


 

CEH GRADITELJSTVA 

Licenciranje – potrebna nova 

potvrda u dokumentaciji 

Predloženo je da se 

početkom sljedeće 

godine u Zagrebu 

organizira Stručni 

skup graditeljstva 

Ivica Štambuk 

Ceh graditeljstva HOK-a na 3. 

sjednici održanoj 27. listopada, 

raspravljao je o Pravilniku o suglasnosti 

za započinjanje obavljanja djelatnosti 

građenja, kao i o drugim pravilnicima 

koji se odnose na ovu struku te o 

organizaciji Stručnog skupa graditelja. 

Zakonodavac je, među ostalim, Pravilnikom 

i Zakonom odgovarajućim brojem 

i kvalifikacijom radnika htio postići 

veću kvalitetu građevinskih radova. Na 

žalost, u praksi su se dokazivanja broja i 

kvalifikacije »radnika« u nekim slučajevima 

pokazali kao problem za provedbu 

prvotne namjere zakonodavca. Može li 

se vlasnik obrta računati kao jedan od 

stručnih radnika, jer ne mora raditi u obrtu 

ili biti osobno kvalificiran; što u slučajevima 

kada se kao građevinski radnici 

prijavljuju i zaposlenici koji nisu iz građevinske 

struke; tko je radnik i u kojem 

obrtu ako je pojedinac vlasnik više obrta 

i slična pitanja, postavljala su se pred 

povjerenstva za odobravanje licenci. 

Zbog navedenog je resorno ministarstvo 

prvotno predložilo ishodovanje RSM 

obrazaca i za vlasnike obrta-građevina- 

NOSITELJ ZNAKA »OBRT S TRADICIJOM« 

re. Ovo bi izazvalo probleme i nužnost 

promjene oporezivanja sa »dohotka« 

na »dobit«, te osjetni porast mjesečnih 

davanja na račun mirovinskog i drugih 

osiguranja. Kako je prezentirano od 

strane Ceha HOK-a Ministarstvu, na temelju 

stvarnog broja pojedinaca sa više 

obrta, način izdavanja poreznog rješenja, 

odnosno potrebnih davanja na račun 

mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, 

iz čega se indirektno može zaključiti da 

je osiguranik (vlasnik obrta) ujedno i 

radnik u svom obrtu (samozaposlenost), 

mogućnosti dokazivanja potrebne stručne 

spreme vlasnika, koji može imati i 

poslovođu odgovarajuće stručne spreme, 

ako sam nema potrebnu spremu, a što se 

provjerava uvidom u obrtni registar na 

web stranici MINGORP-a, konačno je 

dogovoreno da se uz već poznate dokumente 

uz zahtjev za licenciranje prilaže 

novi dokument: »Izjava o radu u punom 

radnom vremenu na poslovima građenja«, 

ovjerena kod javnog bilježnika. 

Navedeno će svakako biti jednostavnije 

i jeftinije za praktičnu provedbu. 

Ugovor o osiguranju 

Obveza osiguranja proizlazi iz Zakona 

o arhitektonskim i inženjerskim 

poslovima i djelatnostima u prostornom 

uređenju i gradnji (NN 152/2008), a gdje 

se dalje u Pravilniku o suglasnosti za 

započinjanje obavljanja djelatnosti građenja 

(NN 43/2009) u popisu potrebne 

dokumentacije kod predaje zahtjeva traži 

i ugovor o osiguranju, odnosno policu 

osiguranja od odgovornosti za štetu koju 

bi obavljanjem djelatnosti građenja izvođač 

mogao učiniti investitoru 

ili drugim osobama ili dokaz 

da je osiguravatelju podnio zahtjev 

za sklapanje tog ugovora. 

Navedenom se, na temelju pojašnjenja 

Ministarstva, može 

udovoljiti Ugovorom o osiguranju, 

odnosno policom osiguranja 

od odgovornosti za štetu 

koju bi obavljanjem djelatnosti 

gradnje izvođač mogao učiniti 

trećim osobama ili dokazom da 

je podnesen zahtjev osiguravatelju 

za sklapanjem ugovora o 

osiguranju od odgovornosti za 

štetu trećim osobama. Vodstvo 

Ceha zaključilo je da bi trebalo 

pronaći rješenje kojim će se 

obrtnicima omogućiti najpovoljnije 

udovoljavanje navedenom 

zahtjevu kroz pregovore s 

osiguravajućim kućama. 

Stručni skup 

graditeljstva 

Na sjednici Ceha razgovaralo 

se i o novim propisima 

za koje je Ministarstvo 

zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva zatražilo očitovanje 

Hrvatske obrtničke komore, 

vezanim uz graditeljstvo. Riječ je o 

sljedećim propisima: Nacrt tehničkog 

propisa za građevne proizvode; Pravilnik 

o izmjeni i dopuni pravilnika o 

ocjenjivanju sukladnosti i označavanju 

građevnih proizvoda; Tehnički propis 

za spregnute konstrukcije od čelika i 

betona te Nacrt tehničkog propisa za 

niskonaponske električne instalacije. 

Također, predloženo je da se početkom 

sljedeće godine u Zagrebu organizira 

Stručni skup graditeljstva, a kao 

potencijalne teme navedeni su sljedeći 

prijedlozi: »Aktualno stanje u graditeljstvu«, 

»Rad na crno u graditeljstvu« te 

stručne teme vezane uz područje građevinskih 

materijala i izvođenja građevinskih 

radova. 

FRIZERIMA 

PRIZNANJE 

PREDSJEDNIKA 

REPUBLIKE 

Nagrađeni 

humanost 

i stoljetna 

solidarnost 

Udruga frizerskih obrtnika nedavno 

je iz ruku predsjednika Republike 

Stjepana Mesića, primila 

veliko priznanje za svoj, doslovno, 

stoljetni rad. Predsjednik Mesić 

odlikovao je Udrugu frizerskih 

obrtnika Poveljom RH za osobit 

doprinos promicanju obrtništva 

u Republici Hrvatskoj povodom 

105. obljetnice njena utemeljenja. 

Vrijedno priznanje preuzela 

je predsjednica Udruge Ana Jakopović 

koja je, kaže, beskrajno 

ponosna na ovaj trenutak, u više 

od stoljeća dugoj povijesti organizacije, 

što neumorno skrbi o 

dobrobiti svojih članova. 

– Naša je udruga osnovana još 

1904. godine na inicijativu kolega 

frizera da se pomogne frizerima 

koji su bili u nemoći. Kako se 

tada nije plaćalo mirovinski fond, 

nije se imalo ni za mirovine. Ljudi 

su radili do kada su mogli, a kada 

bi oboljeli nije im bilo pomoći. 

Umirali bi u užasnim uvjetima, 

gladni, u kućama bez grijanja. 

Udruga bi ih od članarina tada 

financirala i pomagala. Tako je 

bilo onda, a tako je i danas. Naša 

je udruga prvenstveno humanitarna 

organizacija. Danas, nakon 

105 godina, čelni ljudi u Poglavarstvu, 

u Udruženju obrtnika 

i u Komori predložili su nas za 

Povelju predsjednika koju smo 

nedavno i dobili. Bili smo kod 

predsjednika Mesića koji nam 

je dodijelio povelju i bila je nam 

je to velika čast – kaže ponosna 

Tradicija u rukama treće 

generacije zagrebačkih postolara 

Sve je više uvozne nekvalitetne obuće na tržištu, 

no tradiciju još čuva nekolicina postolara među 

kojima je i Renato Bočak iz Zagreba. Konkurira 

isključivo vrhunskom kvalitetom zbog čega je 

višekratno nagrađivan 

Predsjednik RH Stjepan Mesić 

i predsjednica Udruge Ana 

Jakopović 

Kvalitetom se prkosi poplavi jeftine obuće 

Dubravko Mihić 

Renato Bočak rođen je 1967. godine 

u Zagrebu. Postolarski obrt 

»Bočak« datira još od davne 

1934. godine, a današnji vlasnik Renato 

Bočak uspješno nastavlja 

obiteljsku tradiciju 

izrade muških cipela kao 

pripadnik treće generacije postolara. 

– Ja sam treća generacija postolara 

u obitelji. Sve je počelo s bratom moje 

bake, o čemu je sve zapisano u arhivu 

grada. Moj je otac k njemu došao 

1951. godine kao naučnik. Godine 

1968. preuzeo je obrt i vodio ga do 

1994., kada sam ga preuzeo ja. 

Tata još uvijek pomaže iako je u mirovini. 

Imam dvoje djelatnika i 

naučnika, a žena radi kao 

trgovac – objašnjava 

Renato Bočak. 

U izradi cipela 

postolarskog 

obrta »Bočak« 

prisutan je velik 

udio ručnog 

rada do 

čak 70 posto, 

kod nastajanja 

pojedinog 

primjerka 

obuće. 

Upotreba 

kvalitetne kože i 

majstorska, nadasve 

solidna izrada uz 

dobar dizajn, kod svih 

primjeraka nastalih u postolarskoj 

radionici »Bočak« rezultira 

kvalitetnom i dopadljivom muškom 

obućom kod koje je, srećom, izbjegnuta 

isprazna pomodnost toliko prisutna u 

www.hok.hr 

serijskoj, konfekcijskoj produkciji što se 

može vidjeti u gotovo svim trgovinama 

obuće. 

– Situacija je vrlo nepovoljna i ne 

može se usporediti sa 70-im i 80-im 

godinama kada ponuda nije bila tako 

velika. Danas je ponuda ogromna, i to 

se osjeti i kod nas. Zanimljivo je da se 

povećao interes stranaca koji su oduševljeni 

i cijenom i kvalitetom – kaže 

Bočak. 

Tradicija i vrhunska kvaliteta zaštitni 

su znak ovog obrta starog više od sedam 

desetljeća, koji je uspješno zakoračio i u 

novi milenij. 

Renato Bočak i njegov obrt već su 

vlasnici brojnih prestižnih nagrada i 

medalja za kvalitetu kao i visoku razinu 

inventivnosti. 

Obrt Bočak izvozi 30 posto svojih 

proizvoda, no kakva je budućnost postolarskih 

obrta u nas? 

– Trideset posto izvozimo, čime smo 

počeli prije pet godina. Izvozimo u Beograd 

gdje se u centru grada u jednom dućanu 

prodaju samo naše cipele. Interesa 

za ovo zanimanje ima upravo onoliko 

koliko je potrebno s obzirom na to da je 

sve manje ovakvih radionica. Već desetak 

godina postoji trend zatvaranja postolarskih 

obrta – kaže Renato Bočak. 

predsjednica Udruge frizerskih 

obrtnika Ana Jakopović. 

Udruga danas, u vrijeme kada 

egzistencijalni problemi više ne 

muče obrtnike u onoj mjeri kako 

je to bilo prije jednog stoljeća, 

nesebično pomaže razne humanitarne 

projekte, a skrbi i o edukaciji 

svojih članova. 

– Udruga na području čitave 

Hrvatske danas okuplja oko 800 

članova. Kako ne bi kolegama 

pomagali samo financijski i humanitarno, 

osnovali smo centar 

kojem je zadatak educiranje 

frizera. Dovodimo frizere i velike 

stiliste iz svijeta koji našim 

članovima pokazuju najnovije 

trendove šišanja i bojenja kose, 

a uz to, od prikupljenog novca 

redovito humanitarno pomažemo 

nekoj od organizacija i projekata. 

Mi smo frizeri volonteri 

i od svega za sebe nemamo ni 

kune. Jedinstvena smo ovakva 

udruga u svijetu. Mogli bismo 

reći da smo pravi hrvatski brand 

i vrlo sam ponosna što sam danas 

upravo ja na njenom čelu 

– kaže predsjednica Ana Jakopović. 

(dm)


www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 


broj 

11 

Listopad 

2009. 

 

GOSPIĆ 

Lički obrtnici u novom prostoru 

Ličko-senjski obrtnici sele u 103 m 2 novih 

prostora 

Str. 14 

SISAK 

Obrtnici darovali EKG uređaj 

Dječji odjel sisačke Opće bolnice primio vrijednu 

donaciju 

Str. 17 

DUBROVNIK 

Školjke će se izvoziti u EU 

Uzgajivači iz Dubrovačko-neretvanske županije 

spremaju se za izlazak na Europsko tržište 

Str. 10 

74. Zlatna igla Zagreba 

Bogata tradicija zagrebačkih obrtnika 

Na tradicionalnoj Zlatnoj igli 

predstavljeni proizvodi iz 

radionica zagrebačkih obrtnika 

Tradicionalna, 74. Zlatna igla 

Zagreba, održana 16. listopada 

u studiju Anton Marti na 

Hrvatskoj televiziji, okupila je petstotinjak 

gledatelja iz cijele Hrvatske 

željnih vidjeti presjek ponude domaćih 

kreatora obrtnika. Zagrebačka 

obrtnička revija bila je prilika da se 

u 19 izlazaka, uz proizvode iz radionica 

zagrebačkih obrtnika tekstilne 

djelatnosti i proizvodnje, prikaže i 

umijeće njihovih kolega iz drugih gradova. 

Kako je istaknuo predsjednik 

Udruženja obrtnika Grada Zagreba 

Vlado Crkvenac, Zlatna igla Zagreba 

dio je građanske tradicije i dokaz 

da su obrtnici modne struke uporni u 

svom nastojanju da zagrebačko i hrvatsko 

modno stvaralaštvo opstane. 

Prema riječima predsjednice Revijskog 

odbora Branke Jengić, sce- 

Vlado Crkvenac, Darko Horvat, Mato Topić, Branka Jengić, Ivo Jelušić i Mirza Šabić 

narijem ove najveće hrvatske revije 

obrtnika nastojalo se najkvalitetnije 

predstaviti najviše produkcijske i 

estetske standarde proizvoda obrtničkih 

radionica tekstila (dnevna, 

večernja i vjenčana odjeća, obuća, 

krzno, koža, šešir, moda za muškarce), 

ali i radionica postolara, kožne 

galanterije, zlatara, cvjećara, kao i 

ponajbolje iz salona frizera i kozmetičara. 

Generalni pokrovitelj ovogodišnje 

Zlatne igle bilo je Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

pokrovitelj i suorganizator Grad Zagreb, 

suorganizatori su bili Hrvatska 

obrtnička komora, Obrtnička komora 

Zagreb i Turistička zajednica Zagreba, 

a zlatni sponzor Obrtnička štedna 

banka. Hrvatska radiotelevizija 

i ove je godine bila suorganizator i 

medijski pokrovitelj. 

• 

•NOVOST ZA 

ISTARSKE 

PAROVE 

Otvoren 

centar 

za vjenčanja 

Prije 14 godina Sandra Brajković Fonović je nakon 

rada u poznatoj pulskoj firmi Arena modna 

trikotaža krenula u obrtničke vode u malom prostoru 

od 20 četvornih metara, a 9. listopada ove godine, 

njezina je agencija na ulazu u Pazin otvorila 

prvi Istarski centar za vjenčanja – Yes. U novom 

poslovnom prostoru veličine 700 četvornih metara, 

mladenci će dobiti kompletnu uslugu u vezi s vjenčanjem, 

jer se osim salona agencije Sandra sa 20 

zaposlenih djelatnika, u Centru još nalaze i poklon 

dućan Happy day, zlatarnica Daka, Foto festival, 

videoprodukcija Artimi, cvjećarnica Violette, frizerski 

salon Studio Fashion te caffe bar Inside. Među 

brojnim uzvanicima svečanosti otvaranja Centra bio 

je nazočan i predsjednik Obrtničke komore Istarske 

županije Aldo Ukanović, koji je čestitao Sandri Brajković 

Fonović na otvaranju prvog istarskog centra 

za vjenčanja. Agencija Sandra djeluje u svojim salonima 

u Pazinu, Rijeci i Zagrebu i za vlastite je kreacije 

vjenčanica dobila oznaku Hrvatska kvaliteta, koju 

dodjeljuje HGK. To je prvi salon vjenčanica u RH 

s tom oznakom. Prema statistici agencije Sandra 

Istra godišnje bilježi od 1020 do 1120 vjenčanja. 

Yes nudi kompletnu uslugu 

PROMOVIRANA MONOGRAFIJA 

»OBRT I OBRTNICI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 1872. – 2007.« 

Povijest obrtništva na osamsto stranica 

Smatrali smo svojom moralnom 

obvezom zastati, osvrnuti se, 

proučiti, valorizirati i zapisati povijest 

obrtništva, rekao je Karlo Mišković, 

naglasivši kako je riječ o jedinstvenoj 

monografiji ne samo u Hrvatskoj 

nego i u velikom dijelu Europe 

Hrvatska akademija znanosti i 

umjetnosti – Zavod za znanstveni 

i umjetnički rad u Osijeku i Obrtnička 

komora Osječko-baranjske županije, 

zajedno s udruženjima obrtnika 

Osijeka, Našica, Đakova, Donjeg Miholjca, 

Valpova i Baranje, nakon gotovo pet 

godina mukotrpnog rada na prikupljanju 

podataka, promovirali su u rujnu monografiju 

pod naslovom »Obrt i obrtnici 

Osječko-baranjske županije 1872. – 

2007.«. U dva sveska, na ukupno osam 

stotina stranica, nalazi se povijest obrta 

i obrtništva te popis obrtnika koji su 

djelovali na području Osječko-baranjske 

županije. 

»U 21. stoljeću, u kojem tehnološki 

napredak tjera suvremenoga čovjeka da 

grabi naprijed, a pri tome mu ne dopušta 

zastajkivati, smatrali smo svojom moralnom 

obvezom učiniti baš to: zastati, 

osvrnuti se, proučiti, valorizirati i zapisati 

povijest obrtništva«, istaknuo je predsjednik 

OK Osječko-baranjske županije Karlo 

Mišković. 

Monografija svjedoči o obrtništvu kakvo 

je nekada bilo i kakvo je danas, ali 

i o njegovoj spremnosti da odgovori izazovima 

budućnosti. Mišković je posebice 

zahvalio prof. emer. Juliju Martinčiću, 

voditelju projekta monografije, kao i svim 

autorima, predsjednicima i tajnicima 

udruženja obrtnika te Osječko-baranj- 

www.hok.hr 

Predsjednik OK Osječko-baranjske županije 


skoj županiji. Naime, Osječko-baranjska 

županija, prva je financijski pripomogla u 

izdavanju monografije. »Uvijek smo bili i 

bit ćemo partneri obrtnika, jer obrtništvo 

je dragocjen segment gospodarstva«, 

naglasio je na promociji župan dr. sc. 

Vladimir Šišljagić. 

Promociji su nazočili i predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, 

predsjednici udruženja obrtnika, predstavnici 

gradova i brojni obrtnici. 

Autori poglavlja su prof. emer. Julije 

Martinčić, Karlo Mišković, mr. sc. Dražen 

Kušen, prof. dr. sc. Stjepan Sršan, prof. 

Marko Landeka, prof. Blaženka Sudar, 

mr. sc. Vesna Božić-Drljača, mr. sc. Petar 

Đidara, prof. dr. sc. Vladimir Cini, mr. sc. 

Marina Vinaj, prof. Ida Horvat, prof. Branka 

Uzelac, Jasmina Jurković, prof. Silvija 

Lučevnjak, Zdenka Frajtag, prof. Janos 

Andocsi i prof. Stjepan Ham.

10 Obrtničke novine listopad 2009. 

ŽUPANIJE 

XXI. 

I. ZAGREB 

ZAGREBAČKA 

ŽUPANIJA 

OK ZAGREB 

10000 ZAGREB 

Ilica 49/II 

Telefon: 

01/48 46 741 

Telefaks: 

01/48 46 615 

E-mail: 

ok.zagreb@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Obad 

Tajnik: 

Miran Šoić 

stranicu pripremiLA: 

Fedora Zoković 

EKO ETNO JASKA 

Fešta vina, hrane 

i dobrog raspoloženja 

U 

sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti 

od 16. do 20. rujna, prvi 

put održala se obrtničko-turistička 

izložba pod nazivom »Eko-etno 

Jaska«. Pod velikim šatorom i izvan 

njega odvijao se bogat program. Za 

izlagače su prostor, štandovi i dodatna 

oprema osigurani besplatno. 

Svečanom otvorenju izložbe nazočili 

su predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Mato Topić, predstavnici Obrtničke 

komore Zagreb na čelu s predsjednikom 

Ivanom Obadom, koji je ujedno 

i otvorio izložbu, te predstavnici ostalih 

udruženja i institucija. Predstavljeni su 

mnogobrojni obrti s područja Jastrebarskog, 

a grad Samobor koji je ove godine 

bio grad partner vinskim svečanostima, 

također je predstavio svoje obrtnike. 

Izlagali su i gosti iz susjednog Udruženja 

obrtnika grada Karlovca. Unikatni 

namještaj od drva predstavio je obrtnik 

Goran Tonkić iz Slavonskog Broda. 

Jaskanske 

vinske svečanosti 

tradicionalna su 

degustacijskoprodajna 

manifestacija 

koja se održava 

sredinom rujna uz 

Jesenski zagrebački 

velesajam 

Uz glazbeno-scenske nastupe kulturno-umjetničkih 

društava, ansambala i 

grupa s područja Jaske, posjetitelje su 

zabavljali Toni Cetinski, Goran Karan i 

klapa Kampanel, Slavonski dukati, Kićo 

Slabinac i ženski tamburaški ansambl 

Garavuše te Danijela Martinović. 

Na ovoj tradicionalnoj vinskoj svečanosti 

sudjeluju poznati vinari i vinogradari 

plešivičko-okićkog, krašićko-slavetičkog 

i svetojanskog vinogorja uz bogatu 

kulinarsku ponudu i prigodan kulturnoumjetnički 

program. 

Predsjednik Udruženja Stipe Bučar 

zahvalio je na pomoći svima koji su na 

bilo koji način pomogli i dali podršku 

u organizaciji ovog sajma, prije svega 

gradu Jastrebarskom i Mihaelu Zmajloviću, 

njegovom gradonačelniku, gradu 

Samoboru, Turističkoj zajednici grada 

Jastrebarskog, obrtnicima i ostalim 

izlagačima te svim udrugama i medijima 

koji su pratili ovu manifestaciju. 

2. NATJECANJE KOZMETIČARA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 

Kreativnost, elegancija i otmjenost 

Trećeg listopada 2009. godine 

u Udruženju obrtnika grada 

Zagreba na Mažuranićevom trgu 

Sekcija kozmetičara Udruženja 

obrtnika grada Zagreba i Ceh frizera 

i kozmetičara Obrtničke komore 

Zagreb organizirali su drugo 

natjecanje kozmetičara Zagreba i 

Zagrebačke županije pod nazivom 

Zlatni ruž. Ruž za usne sastavni je 

dio dekorativne kozmetike gotovo 

svake žene, a prvi ruž napravljen 

je u Parizu 1883. godine. Budući da 

je ljubičasta boja ovogodišnji modni 

trend, a simbolizira kreativnost, eleganciju 

i otmjenost, i ovogodišnja 

tema natjecanja kozmetičara bila je 

2. Zlatni ruž 

Rezultati natjecanja kozmetičara grada 

Zagreba i Zagrebačke županije 

KATEGORIJA: UČENICI 

MAKE UP 

1. mjesto – LEONTINA GRBAVAC – Zdravstveno 

učilište 

2. mjesto – SANDRA HUĐIN – Prirodoslovna 

škola V. Preloga 

3. mjesto – MARTINA DRAGUN – Prirodoslovna 

škola V. Preloga 

NAIL ART 

1. mjesto – PETRA BUČAR – kozmetički salon 

Beata 

2. mjesto – BARBARA KOVAČEC – salon ljepote 

Kozjak 

KATEGORIJA: OBRTNICI, RADNICI 

MAKE UP 

1. mjesto – SARA BRČIĆ – kozmetički salon 

Ivana 

»Dama u ljubičastom«. Natjecanje 

u make-upu i nail-artu organizirano 

je u dvije kategorije: obrtnici, odnosno 

njihovi djelatnici i učenici. 

Nakon pozdravnih govora Vlade 

Crkvenca, predsjednika Udruženja 

obrtnika grada Zagreba, Ivana 

Obada, predsjednika Obrtničke 

komore Zagreb i Mirjane Kosinec, 

pročelnice Sekcije kozmetičara 

Udruženja obrtnika grada Zagreba, 

predstavili su se prijavljeni učenici 

– vizažisti s modelima. Brzo i 

spretno u zadanom vremenu, pod 

stalnim nadzorom sutkinja i uz velik 

broj prisutnih posjetitelja mogli 

su se vidjeti rezultati šminkanja. 

Istovremeno je započelo i natjecanje 

u uređivanju noktiju – nail-art. 

Nakon učenica, natjecanju su 

pristupile starije kolegice, koje su 

za 30 minuta uspješno obavile svoj 

zadatak. Nakon toga slijedio je najuzbudljiviji 

dio: proglašenje pobjednica 

kao i uručenje priznanja i vrlo 

lijepih statua u obliku ruža. 

I drugo natjecanje kozmetičara 

Zagreba i Zagrebačke županije 

zaslužuje sve pohvale. Interes 

i natjecateljica i zainteresiranih 

posjetitelja bio je velik te sa sigurnošću 

možemo očekivati da ćemo 

i 2010. godine uživati u Trećem 

natjecanju kozmetičara. 

2. mjesto – ANTONIJA TRETINJAK – de luxe 

uslužni obrt 

3. mjesto – VIKTORIJA GLAVAK – kozmetički 

salon Senjka, Sesvete 

NAIL ART 

1. mjesto – MATEA KNEZ – salon ljepote Tea, Sv. 

Ivan Zelina 

2. mjesto – DANIJELA DROPUČIĆ – studio 

ljepote Rosa, Sv. Ivan Zelina 

3. mjesto – IVANA DROPUČIĆ – kozmetički 

salon Tanja, Sesvete 

DUBROVNIK 

XIX. 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 

ŽUPANIJA 

OK DUBROVAČKO- 

NERETVANSKE ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK 

Široka 4/2 

Telefon: 

020/323 550 

Telefaks: 

020/323 560 

E-mail: 

ok.dubrovnik@hok.hr 

Predsjednik: 

Svetan Pejić 

Tajnik: 

Nikola Kalafatović 

STRANICU PRIPREMIO: 

Nikola Kalafatović 

UGOSTITELJI KOD DOGRADONAČELNIKA DUBROVNIKA 

Nezadovoljstvo 

zabranom reklamiranja 

Na inicijativu članova Predsjedništva 

Sekcije za ugostiteljstvo 

i turizam održan 

je hitan sastanak s predstavnicima 

grada Dubrovnika. Razlog hitnog 

zahtjeva za održavanje sastanka je 

iznenadna akcija djelatnika komunalnog 

redarstva, kojom su prilikom 

uklonjeni svi oblici reklamiranja iz 

povijesne jezgre Grada Dubrovnika. 

Na sastanku, kojem su ispred gradske 

uprave nazočili dogradonačelnik 

Šalje i pročelnici Upravnog odjela 

za komunalnu djelatnost, Upravnog 

odjela za prostorno planiranje i 

Upravnog odjela za gospodarenje 

nekretninama, razgovaralo se o nastalom 

problemu, koji direktno utječe 

na rad ugostitelja i ostalih obrtnika, 

ali i na niz ostalih situacija s kojima 

ugostitelji nisu zadovoljni. 

Dogovoreno je da će, u što kraćem 

roku, ugostitelji provesti anketu 

među svojim članovima kako bi se 

mogao dostaviti kvalitetan prijedlog 

reklamiranja ugostiteljske ponude u 

povijesnoj jezgri Dubrovnika. 

SVJETSKI DAN TURIZMA 

Humanitarna »Fešta od mušula« 

Već tradicionalna »Fešta od mušula«, koja se svake godine održava 

prigodom obilježavanja Svjetskog dana turizma, 27. rujna, i ove 

godine je okupila znatan broj ugostitelja, koji su građanima Dubrovnika 

i brojnim gostima ponudili mušule na buzaru, na pohano, na salatu i na 

sto drugih načina. Posebno treba istaknuti učenice i učenike Turističkougostiteljske 

škole, koji su znatno pomogli u održavanju ove manifestacije 

svojom marljivošću, poslužujući goste i građane Dubrovnika s pripravljenim 

delicijama. Manifestacija koja se održala na glavnom gradskom 

trgu oko Orlandovog stupa i ove godine je imala dobrotvorni karakter. 

Sredstva koja su prikupljena ovom prilikom, donirat će se u fond sredstava 

za opremanje zdravstvene ambulante u povijesnoj jezgri Grada, a 

svim sudionicima i suorganizatorima bit će uručena prigodna priznanja. 

promicanje proizvodnje riba i školjaka 

Školjkaši se približili EU standardima 

Hrvatski veterinarski institut – Podružnica 

veterinarski zavod Split, 

u Splitu je 14. 10. 2009. g., organizirao 

tečaj s ciljem promicanja proizvodnje 

ribe i školjaka, kao zdrave i 

zdravstveno ispravne hrane u hrvatskim 

uzgajalištima ribe i školjaka. 

Na Tečaju za obuku o zdravstvenoj 

ispravnosti hrane i usklađenosti s EU 

zakonodavstvom u proizvodnji i trgovini 

ribom i školjkama, koji su vodili 

ugledni talijanski i hrvatski stručnjaci, 

bili su prisutni i mnogi uzgajivači ribe 

i školjaka s područja Dubrovačko-neretvanske, 

Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske 

i Zadarske županije. 

Nazočni uzgajivači školjaka iz Malostonskog 

zaljeva i Malog mora su 

posebno zainteresirani za uspostavljanje 

sustava dobre proizvođačke 

prakse te da se na odobrenim otprem- 

nim centrima za školjke uspostavi i 

sustav dobre higijenske prakse. Posebno 

ih je ohrabrilo saznanje da će 

postojeći otpremni centri za školjke 

koji se nalaze na plovilima moći zadovoljiti 

EU standarde. Svi su sudionici, 

a posebno uzgajivači školjaka i ribe, 

s velikom pozornošću slušali o proizvodnim 

procesima na uzgajalištima, 

sustavu kontrole sigurnosti hrane u 

svim fazama proizvodnog procesa i 

distribucije: berba, čišćenje, pakiranje, 

otprema, sljedivost i certifikacija 

sukladno EU standardima. 

Nakon završenog tečaja Uprava ribarstva 

pri Ministarstvu poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnog razvoja je obećala 

pomoći uzgajivačima uspostaviti dobru 

proizvođačku praksu na hrvatskim 

uzgajalištima školjka, kao i dobru 

higijensku praksu na odobrenim 

objektima, otpremnim centrima za 

školjke, a što bi bio jedan od uvjeta 

koji se mora ispuniti da bi se školjke 

iz Hrvatske konačno mogle izvoziti u 

zemlje EU. Za ovo su posebno zainteresirani 

uzgajivači školjaka iz Dubrovačko-neretvanske 

županije. 

www.hok.hr 

 

PLOČANSKI OBRTNICI O PROBLEMIMA 

Rasteretiti obrtnike 

i suzbiti rad na crno 

Delegacija Udruženja obrtnika 

Ploča se prvi put nakon 

lokalnih izbora susrela s novim 

pločanskim gradonačelnikom, 

gospodinom Krešimirom Vejićem 

i njegovim suradnicima. Otvoreno 

se razgovaralo o važnim temama 

ovdašnjih obrtnika koji su istaknuli 

kako su oni druga »firma« u gradu 

koja zapošljava više od 500 ljudi. 

Obrtnici su zatražili smanjenje 

lokalnih nameta gdje god je to 

moguće. Tako je iznijeto kako je 

u Pločama: jedan od većih poreza 

na tvrtku, sezonsko naplaćivanje 

traje šest mjeseci, previsok 

je zakup javnih površina itd. Svi 

zahtjevi su uspoređivani s drugim 

sredinama, a gradonačelnik je 

obećao razmotriti zahtjeve prije 

rebalansa proračuna. 

Osim toga, istaknuti su problemi 

koji ugrožavaju legalne 

pločanske obrtnike kao što su 

nelegalna trgovina povrćem, cvijećem, 

ribom i tekstilom koja se 

odvija po cijelom gradu, a nerijetko 

i pred vratima obrtničkih radnji. 

To je posao za komunalnog redara 

i tržne i sanitarne inspektore, a 

rezultati ovih razgovora najbolje 

će se vidjeti već za blagdan Svih 

svetih kada svatko izlazi na cestu 

i prodaje cvijeće.

ŽUPANIJE Obrtničke novine / veljača listopad 2009. 

11 

BJELOVAR 

VII. 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 

ŽUPANIJA 

OK BJELOVARSKO- 

BILOGORSKE ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR 

Preradovićeva 4/I 

Telefon: 

043/242 242 

Telefaks: 

043/241 280 

E-mail: 

ok.bjelovar@hok.hr 

Predsjednik: 

Josip Renić 

Tajnik: 

Davorin Vezmarović 

stranicu pripremio: 

Goran Grgić 

 

DEFICITARNA ZANIMANJA 

Sedam novih stipendija 

Već više godina Područna obrtnička komora Bjelovar, u suradnji i dijeleći 

solidarno troškove s Ministarstvom gospodarstva, stipendira 

16 učenika za deficitarna obrtnička zanimanja. Prošle školske godine 

su svi stipendisti uspješno završili razred, a njih šestero i ukupno školovanje, 

te se otvorila mogućnost za dodjelu isto toliko novih stipendija. 

Očit dokaz da ova korisna akcija iz godine u godinu postaje sve 

popularnija jest podatak da se prijavilo čak 18 kandidata, trostruko 

više nego li je stipendija bilo na raspolaganju. Zainteresirano je bilo 8 

budućih stolara, 7 bravara, 2 zidara i 1 soboslikar. 

SVEČANOST URUČENJA MAJSTORSKIH DIPLOMA 

Promocija 34 nova majstora 

Kako je već i običaj u POK-u Bjelovar, 

svi novi majstori koji nisu 

mogli doći u Zagreb na svečanu 

akademiju u HNK, pozvani su na 

prigodnu svečanost u Bjelovar da 

ondje prime svoju Majstorsku diplomu. 

U prethodnoj školskoj godini 

promovirana su 34 nova majstora, 

što je neznatno manje nego prethodne 

godine. U ovoj je Komori u 

posljednjih pet godina tako promovirano 

128 novih majstora, dok je za 

sljedeći rok prijavljeno još 5 novih. 

Poslije kratkog pozdrava predsjednika 

POK-a, Josipa Renića, i 

njegove tople dobrodošlice u obrtničke 

redove, komorski tajnik Davorin 

Vezmarović nove je majstore 

upoznao s osnovama komorskog 

sustava, ali i važnom informacijom 

kako Komorski ured Područne obrtničke 

komore postoji doslovno i isključivo 

radi njih, te da se slobodno 

tako i ponašaju u budućnosti. 

Novi majstori u Bjelovaru 

O 

teškom položaju bjelovarskog 

obrtništva, zatvaranju 

obrta i utjecaju gospodarske 

krize, te putevima za izlazak 

iz problema, razgovarali smo s Ivicom 

Pavičićem, predsjednikom UO 

Bjelovar. 

● Opetovano ističete i upozoravate 

da je položaj bjelovarskih 

obrtnika znatno lošiji nego što bi 

se mogao steći dojam i pozivate 

na hitne mjere. Zašto? 

– Mislim da je gospodarska kriza 

u obrtništvu stvorila još gore probleme 

nego li u tzv. velikoj privredi. 

U gradu Bjelovaru je ove godine 

već zatvoreno više od 50 obrta, i 

to ozbiljnih, do sada uspješnih, višegodišnjih. 

Više od 30% obrtnika 

posluje s dugotrajno blokiranim poslovnim 

računom zbog nemogućnosti 

izvršenja obveza prema državi i 

dobavljačima, što i nije najgore, jer 

pouzdano znam da bi ta brojka u 

stvarnosti mogla biti i dvostruka da 

nema svojevrsnog razumijevanja 

naše Porezne uprave. Ipak, nije ne- 

IVICA PAVIČIĆ, PREDSJEDNIK UO BJELOVAR 

S.O.S. za bjelovarsko 

obrtništvo 

Pavičić: Ugrožena je praktično 

čitava uslužna djelatnost, 

ugostitelji, trgovci, prijevoznici, 

građevinari kao i uslužni obrti, a 

u posljednje vrijeme, zbog sve 

teže naplate svojih potraživanja, 

ugrožena je i proizvodnja 

Ivica Pavičić, predsjednik UO Bjelovar 

realno očekivati novi val blokada i 

zatvaranja krajem godine. 

● Koji su osnovni razlozi za takvo 

stanje? 

– Uz aktualnu gospodarsku recesiju 

to je sigurno zapostavljenost obrtnika 

do granice ignoriranja. To se vidi 

po nizu loših zakona koji su proizveli 

izravnu štetu obrtnicima i načinili od 

njih svojevrsne pokusne kuniće. Sjetimo 

se samo posljednjih nekoliko godina, 

famoznih nula promila, zabrane 

rada nedjeljom trgovcima, Zakona o 

starosti kamiona, Zakona o graditeljstvu, 

pa sada aktualnih lutanja sa Zakonom 

o zabrani pušenja u ugostiteljskim 

objektima. Pogledajte činjenicu 

da država obrtnicima naplaćuje zatezne 

kamate veće od 15% na njihova 

dugovanja, što nitko ne može nazvati 

dobronamjernim. U slučaju bilo kakvog 

duga obrtnika, banke prekidaju 

svaki dotok kreditnih sredstava, bez 

obzira koliko ste do tada bili značajan 

i uredan klijent. Uvijek je obrtnik 

posve sam i nezaštićen za razliku od 

mnogih, većih poduzeća sa sličnim 

problemima. Ne vidim zašto se ne bi 

primijenila ista pravila igre. 

● Koliko su obrtnici krivi za to 

što se o našim problemima tako 

malo i tiho govori? 

– Uskoro naše Udruženje organizira 

sastanak predstavnika svih cehova 

na kojemu želim upravo dati priliku 

kolegama da jasno kažu koliko su 

zadovoljni ili nezadovoljni onim što 

za njih čini komorski sustav u ovim 

kriznim vremenima, od Udruženja 

do HOK-a. Činjenica je da već mjesecima 

upozoravamo na probleme 

i prave apsurde na koje nailazimo, 

da smo ih davno formulirali i proslijedili 

u Područnu komoru, kakav je i 

red. Znam da su ih i oni, objedinjene 

sa zahtjevima drugih udruženja, 

proslijedili HOK-u. Isto ponavljam i 

prilikom redovitih sastanaka s našim 

Gradonačelnikom, s kojim imamo 

vrlo dobre odnose i suradnju, pa 

smo već naznačili moguće smjerove 

pomoći obrtnicima, kroz privremeno 

smanjenje komunalne naknade, 

spomeničke rente i slično. 

XII. 

SLAVONSKI BROD 

BRODSKO-POSAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK BRODSKO- 

POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD 

Petra Krešimira IV. 46/1 

Telefon: 

035/447 017 

Telefaks: 

035/407 441 

E-mail: 

ok.slavonski.brod@hok.hr 

Predsjednik: 

Zvonimir Ćirić 

Tajnica: 

Željka Pergl 


Marijan Vrkljan 

KRIZA I OPSTANAK OBRTA 

Općinama svanulo, 

obrtnicima smrklo 

Aktualna kriza odnijela je svoj danak. 

Broj zatvorenih obrta sada je prerastao 

broj novootvorenih obrta. Prema 

dostupnim podacima ove godine 

otvoreno je 118, a zatvoreno 188 obrta 

Šest godina nakon predaje decentraliziranih 

funkcija (školstvo, zdravstvo, socijalna 

skrb) država je za njihovo funkcioniranje 

od potrebnih 69,11 milijuna kuna morala naknadno 

dostaviti Brodsko-posavskoj županiji 

čak 54,11 milijuna kuna. Na općinskom nivou 

situacija je još složenija, ondje probleme 

i proračun mogu lako poljuljati i obaveze 

poput vatrogasaca i obrane od tuče. 

Početkom ljeta političari su kao prašinu 

u oči javnosti bacili najavu o reduciranju lokalne 

uprave kako bi se smanjio i pritisak na 

gospodarstvo. Međutim, s prvim jesenskim 

kišama prašina je nestala, a poduzetnicima 

i dalje ostali teški nameti. Općinama je tako 

na kratko svanulo, ali ne i obrtnicima. 

Aktualna kriza odnijela je svoj danak. 

Broj zatvorenih obrta sada je prerastao broj 

novootvorenih obrta. Prema dostupnim podacima 

ove godine otvoreno je 118, a zatvoreno 

188 obrta. 

Najveći broj zatvorenih obrta je u uslužnim 

djelatnostima (83), a pad potrošnje i 

borba s velikim trgovačkim lancima bila je 

pogubna za 42 obrtnika. Obrt je odjavilo i 

29 ugostitelja, 24 proizvodna obrta. U sektoru 

proizvodnog obrtništva na strani novootvorenih 

je samo sedam obrta. Jedino broj 

otvorenih (11) i zatvorenih (10) ima pozitivan 

omjer. 

Broj nezaposlenih u Brodskoposavskoj 

županiji početkom 

rujna dosegao je brojku 

od 13.757, sa stopom nezaposlenih 

u županiji od gotovo 25 posto. 

Gora situacija još je samo u Virovitičko-podravskoj, 

Sisačko-moslavačkoj 

i Vukovarsko-srijemskoj 

županiji. Među nezaposlenima, 

žene čine 8.590 ili 62,4 posto. Njih 

više od 5.000 ima završenu srednju 

školu, a 1.121 žena evidentirana 

na zavodu za zapošljavanje 

nema završenu osnovnu školu. 

Žene teže dolaze do radnog mjesta, 

a one zaposlene većinom su 

slabije plaćene nego muškarci na 

istim poslovima. 

Ovi podaci i nastojanje da se 

unaprijedi položaj žena na tržištu 

rada bili su poticaj za okrugli stol 

www.hok.hr 

ŽENE NA TRŽIŠTU RADA 

Obitelj treba biti potpora 

ženama u poduzetništvu 

U Hrvatskoj, zavisno od 

županije do županije, udio 

žena vlasnica obrta kreće 

se od 20 do 38 posto. 

U Brodsko-posavskoj 

županiji žene imaju razvijen 

poduzetnički duh i nalaze 

se među četiri županije s 

najvećim udjelom žena u 

ukupnom broju vlasnika 

obrta 

na kojem su govorili predstavnici 

svih institucija vezanih uz tržište 

rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje 

predstavio je program 

koji provodi u sklopu IPA fonda. 

Program je namijenjen ženama 

starijim od 40 godina, samohranim 

majkama, korisnicama 

socijalne pomoći, pripadnicama 

nacionalnih manjina. 

Marko Neretljak, pročelnik 

HZZ Područne službe Slavonski 

Brod pozvao je sve zainteresirane 

da se uključe u ovaj program, 

Žene su oslonac 

nacionalne ekonomije 

a poziv je upućen kako ženama 

pojedinačno da koriste programe 

osposobljavanja, tako i ostalim 

akterima civilnog društva da 

osmisle različite programe koji 

bi se mogli financirati iz ovog 

projekta. Primjer bi im mogle biti 

brojne žene koje su već same 

krenule u poduzetničke vode. 

Jedna od njih je Anita Didović, 

vlasnica cvjećarskog obrta. 

»Kada se govori o ženama poduzetnicama, 

tada treba imati 

na umu da one i dalje vode brigu 

o kućanstvu, djeci, školi, vrtiću i 

svemu ostalom. Međutim, ženu 

to ne ograničava da bude poduzetnica. 

Naravno, angažman 

žene tada obitelj osjeti. Osjeti i 

žena, slobodnog vremena nema 

ili smo na poslu ili rješavamo 

kućne obaveze. 

Kako pomoći ženama da krenu 

u poduzetništvo? 

Ne znam! Mislim, ako postoji 

volja i ljubav prema onom što 

rade, može se uspjeti. Ja svoj 

posao volim i zato sam otvorila 

obrt. Međutim, kad sam u radnji, 

ja nisam šefica, ja sam radnica. 

Radim sa srcem. Točno je da dio 

žena ne kreće u poduzetništvo 

jer ne žele da obitelj trpi. Zato 

mislim da treba razumijevanja 

i od ukućana, ali i odlučnosti. 

Tada dobiju i potporu ukućana«, 

kaže Anita Didović. Kada je riječ 

o obrtništvu u Hrvatskoj zavisno 

od županije do županije udio 

žena vlasnica obrta kreće se 

od 20 do 38 posto. U Brodskoposavskoj 

županiji žene imaju 

razvijen poduzetnički duh i nalaze 

se među četiri županije s najvećim 

udjelom žena u ukupnom 

broju vlasnika obrta. Ne treba 

zanemariti i činjenicu da žene 

čine znatan udio u radnoj snazi 

u obrtima, a time i snažan oslonac 

nacionalnoj ekonomiji.


ŽUPANIJE 

KARLOVAC 

IV. 

KARLOVAČKA 

ŽUPANIJA 

OK KARLOVAČKE 

ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC 

J. Haulika 14 

Telefon: 

047/612 058 

Telefaks: 

047/611 742 

E-mail: ok.karlovac@hok.hr 

Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hr 

Predsjednik: 

Ivan Podvorac 

Tajnik: 

mr. Vlado Jelkovac 


Zdenko Živčić 

Ivan Žganjer i kćer Lidija 

Ovih dana poznati restoran 

»Žganjer« iz Jaškova kraj 

Ozlja obilježava 35 godina 

rada. Ivan, vlasnik istoimenog restorana 

u Jaškovu, često je puta 

znao reći kako za ovo malo mjesto 

nedaleko od Ozlja nitko vjerojatno 

nikad ne bi ni čuo da nema njegova 

restorana koji je u cijeloj Hrvatskoj 

poznat po odličnim jelima i usluzi, a 

posebice po mladoj janjetini. 

OBLJETNICA: 35 GODINA RESTORANA »ŽGANJER« 

Deset godina među 100 najboljih 

restorana u Hrvatskoj 

Ivan Žganjer: Prepoznatljivi smo postali po pečenoj janjetini i 

odojku, ali s vremenom smo proširivali ponudu. Sada pratimo što 

je novo u ponudi ostalih jela. Recept za uspjeh je kvaliteta 

Restoran danas vodi kći Lidija. 

Od skromnih početaka 1974. godine, 

ovaj je objekt danas zahvaljujući 

kvalitetnoj i prepoznatljivoj gastronomskoj 

ponudi od 1997. godine na 

listi 100 najboljih restorana u Hrvatskoj. 

– Restoran je otvoren 24. listopada 

1974. godine i tada je to bio buffet 

»K lovcu«. Imao je oko 40 sjedećih 

mjesta, no 1990. godine smo 

taj lokal preuredili u jedan krasan 

restoranski prostor sa 120 sjedećih 

mjesta i lijepim zimskim vrtom, 

koji ima 160 sjedećih mjesta. Zatim 

smo 2005. godine otvorili prostor za 

svadbene svečanosti veličine 360 

kvadrata, tako da ukupno primamo 

280 gostiju. Osim restorana u 

Jaškovu, 1998. godine smo otvorili 

restoran na plitvičkoj cesti, na Turnju. 

Taj restoran ima i 10 soba te 

120 sjedećih mjesta uz dvije terase, 

koje imaju oko 80 mjesta – kazao 

je kratko o povijesti restorana Ivan 

Žganjer. 

Iako možda ima i dugovječnijih 

restorana, ovaj je ipak jedinstven 

po tome što već 35 godina ima iste 

vlasnike. Da bi se restoran tako 

dugo održao, te zadržao mjesto 

među vodećima, potrebno je puno 

rada i truda, ali i praćenje trendova 

u ugostiteljstvu – kažu Ivan i Lidija 

Žganjer. 

Na pitanje koji je recept uspjeha 

njihovog restorana, Ivan Žganjer 

kaže kako je on vrlo jednostavan 

– puno odricanja, obiteljskog zalaganja 

i naravno – kvaliteta, koja je 

stalno pod kontrolom, kako za same 

vlasnike, tako i za svakog gosta. 

– Prepoznatljivi smo postali po 

pečenoj janjetini i odojku, ali s vremenom 

smo proširivali ponudu, tako 

da sada pratimo što je novo i u ponudi 

ostalih jela – ističe Ivan Žganjer. 

Restoran na Turnju kraj Karlovca 

– Naglasak nam je na sezonskim 

namirnicama domaćeg podrijetla i 

nastojimo imati što više jela vlastite 

proizvodnje. Od domaćih kolača, 

slastica, kruha, preko raznih suhomesnatih 

proizvoda. U velikoj mjeri 

olakšala nam je posao vlastita klaonica 

koja je uređena po europskim 

standardima i ima certifikat, tako da 

je valjanost klaonice trajna, što imaju 

vrlo rijetki. Sve više pažnje posvećujemo 

i cateringu. Organiziramo i 

posebna događanja, kongrese, poslovne 

sastanke. Ukratko, pratimo 

što naši gosti žele – nadovezala se 

na oca Lidija Žganjer. 

Popusti gostima 

Obilježavanje 35. godišnjice 

rada službeno je započelo u subotu, 

24. listopada na sam datum 

početka rada, a gosti koji su 

toga dana pa i nadalje posjetili 

restoran »Žganjer« u Jaškovu 

moći će kušati posebne sezonske 

menije sa specijalitetima od 

kestena, bundeva i vrganja, a 

samo na dan rođendana gosti 

su dobili 10 posto popusta. Poseban 

program pripremljen je i 

za mladence u 2010. godini. Oni 

čija se svadbena svečanost održi 

u restoranu dobit će besplatan 

vikend na Krku u apartmanima 

s četiri zvjezdice. 

XVIII. 

PAZIN 

ISTARSKA 

ŽUPANIJA 

OK ISTARSKE 

ŽUPANIJE 

52100 PULA 

Mletačka 12/1 

SUSRET OBRTNIKA ŽUPANJE, SAMOBORA, POŽEGE I PULE 

Razmjena iskustava 

u Puli 

Tijekom 12. obrtničkog sajma 

Istre u Puli je upriličen i susret 

obrtnika udruženja obrtnika 

Županje, Samobora i Pule, a 

priključili su im se i predstavnici 

obrtnika Požege 

Telefon: 

052/216 153 

Telefaks: 

052/383 744 

 

E-mail: 

ok-istre@hok.hr 

Web: www.ok-istre.hr 

Predsjednik: 

Aldo Ukanović 

Tajnik: 

Eros Sorić 


Asim Čabaravdić 

1. BARBANSKI OBRTNIČKI SAJAM 

Uspješan start nove 

obrtničke priredbe 

Natali i Lara u novom salonu 

Dogradonačelnica Radolović pozdravila je goste obrtnike 

Obrtnike iz četiri hrvatska grada 

primila je dogradonačelnica 

Vera Radolović, i tom 

prigodom istaknula da Grad Pula 

nastoji pomoći pulskim obrtnicima 

subvencioniranjem kamata kreditnih 

linija i 50-postotnim smanjenjem komunalnog 

doprinosa za proizvodne 

djelatnosti. Tajnik pulskog Udruženja 

obrtnika Sergio Stupar, rekao je da 

se recesija odrazila i na Istarsku županiju, 

a u najvećoj krizi su građevinari. 

Evidentan je i pad broja obrtnika 

i obrta, a istodobno raste broj 

insolventnih obrtnika Istarske županije, 

tako da nepodmirene obveze 

obrtnika iznose 325 milijuna kuna. 

Zanimljivo je da Samobor pruža 

potporu obrtnicima time što nije 

uveo prirez i ukinuo je spomeničku 

rentu, dok odvoz komunalnog otpada 

naplaćuje po kanti, a ne kvadraturi 

poslovnog prostora. 

Za sudionike obrtničkog susreta 

priređen je prijem u Obrtničkom 

domu Pula u sklopu kojeg su obrtnici 

Samobora i Županje predstavili 

svoje prehrambene proizvode. 

LARA SOŠIĆ U SVOM SALONU 

Labinski centar ljepote 

Mlada labinska frizerka Lara Sošić, koja se na Desetom 

državnom prvenstvu frizera u Šibeniku izvrsno plasirala, 

zajedno sa svojom prijateljicom kozmetičarkom Natali 

Honović, u Labinu je otvorila frizersko-kozmetički salon. 

– Otvaranje salona bila je moja životna želja, posebice nakon 

državnog natjecanja u Šibeniku. Salon je frizersko-kozmetički, 

tako da uz njegu kose, šišanje, bojanje i izradu vjenčanih 

frizura, nudimo i masaže, depilacije, njegu lica i tijela. Kozmetički 

dio salona vodi Natali Honović, i nadam se i vjerujem da 

ćemo dobro raditi i poslovati – kazala je Lara Sošić. 

www.hok.hr 

Sredinom rujna, u slikovitom 

istarskom gradiću Barbanu, 

održan je 1. barbanski obrtnički 

sajam na kojem je 50-ak istarskih 

izlagača nudilo svoje proizvode 

brojnim posjetiteljima. Pozdravljajući 

sve nazočne, predsjednik 

Obrtničke komore Istarske županije 

Aldo Ukanović, odao je priznanje 

općini Barban na organizaciji 

ove sajamske manifestacije koja 

će bez sumnje dati svoj prilog daljnjoj 

afirmaciji našeg obrtništva. 

– Barban je prva istarska općina 

koja je samostalno organizirala 

Obrtnički sajam koji zaslužuje 

maksimalnu potporu jer je to još 

jedna dobra prilika našim obrtnicima 

da se predstave i ponude 

svoje proizvode, a znatan dio njih 

Franco Hrelja 

reže smokvenjak 

živi i radi na Barbanštini. Obrtnici 

– izlagači, kao i posjetitelji, iskazali 

su veliko zanimanje za ovu 

prvu sajamsku manifestaciju koja 

ima budućnost u Barbanu, gradiću 

nadaleko poznatom po konjičkoj 

manifestaciji »Trci na prstenac« 

– naglasio je Ukanović. 

Među brojnim izlagačima bio je 

i poznati pulski ugostitelj Franco 

Hrelja (konoba Franco), koji je 

predstavio devet vrsta džemova 

i smokvenjaka. 

– Uz dobro afirmiranu i poznatu 

»Trku na prstenac« svakako je 

dobro da je Barban dobio i obrtnički 

sajam, koji je već na startu bio 

uspješan i stoga vjerujem da će u 

budućnosti okupiti još više izlagača 

i posjetitelja – rekao je Hrelja.


13 

KOPRIVNICA 

VI. 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 

ŽUPANIJA 

NEOBIČNA PREZENTACIJA 

Obrtnici izlažu na 

autobusnom kolodvoru 

Turistička zajednica 

Koprivničkokriževačke 

županije 

u suradnji s Hrvatskom 

gospodarskom 

komorom – županijskom 

komorom Koprivnica, 

Obrtničkom 

komorom Koprivničko-križevačke 

županije, 

PORA-om, Razvojnom 

agencijom 

Izložba je namijenjena putnicima 

Podravine i Prigorja, Udruženjem obrtnika Koprivnica i Podravkom prezentaciju 

županijskog gospodarstva upriličili su na Autobusnom kolodvoru 

u Zagrebu. U sljedeća dva mjeseca putnici će imati prilike vidjeti proizvode 

i usluge 25 obrtnika i poduzetnika iz Koprivničko-križevačke županije. U 

prigodi ovog načina predstavljanja gospodarstva, ispred Autobusnog kolodvora 

vijore se zastave županije i Podravke. Uz sudjelovanje mušketira 

i haramija iz koprivničke Turističke zajednice, članova KUD-a Koprivnica i 

slikara Mije Jakovića iz Molvi, u prigodnom programu, prezentaciju je otvorio 

župan Darko Koren, a na otvaranju su bili brojni gosti i uglednici među 

kojima i predsjednik HOK-a Mato Topić. 

STRUKOVNO OBRAZOVANJE 

Promocija obrtničkih zanimanja 

Predstavnici Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije održali su 

radni sastanak s ravnateljima strukovnih škola s područja županije, dožupanima 

Ivanom Palom i Darkom Sobotom, županijskim pročelnikom za društvene 

djelatnosti Mladenom Antolićem i križevačkim pročelnikom za financije 

Darkom Masnecom. Tema sastanka bila je suradnja u ovoj školskoj godini, a 

najavljene su i aktivnosti za sljedeću s ciljem promocije upisa obrtničkih, posebice 

deficitarnih zanimanja. Na ovogodišnjem Obrtničkom i gospodarskom 

sajmu u Križevcima od 6. do 8. studenoga, učenici koji se školuju za zanimanja 

frizera, kozmetičara, zidara, strojobravara, pekara, slastičara, krojača, 

kuhara i konobara, prezentirat će, pod sloganom »Želim biti majstor«, vještine 

i znanja koja su stekli tijekom školovanja. 

OK KOPRIVNIČKO- 

KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA 

Duga ulica 23 

Telefon: 

048/623 408 

Telefaks: 

048/623 408 

E-mail: 

ok.koprivnica@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hr 

Predsjednik: 

Zvonko Pecikozić 

Tajnik: 

Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: 

Adela Sočev 

ULAGANJE U OBRAZOVANJE 

Pola milijuna kuna 

za učeničke stipendije 

Ministarstvo gospodarstva 

izdvaja 218.000 kuna za 

stipendiranje učenika obrtničkih 

zanimanja 

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke 

županije 

nastavlja s tradicijom stipendiranja 

učenika koji se školuju 

za deficitarna zanimanja. Učenici 

će tako tijekom ove školske godine 

dobivati stipendije u iznosu od 700 

kuna mjesečno, a Obrtnička komora 

osigurala je s partnerima novac 

za stipendiranje 65 učenika. 

– Pola milijuna kuna je osigurano 

za stipendije, a u projekt su 

uključena sva tri grada, Koprivnica, 

Križevci i Đurđevac, koprivničko 

Udruženje obrtnika, tvrtke Segrad 

i Radnik te desetak obrtnika i malih 

poduzetnika iz naše županije. 

Obrtnici u posjetu Grazu 

Križevačkim 

učenicima osigurane 

stipendije 

Županija smo u kojoj se školuje u 

skladu s potrebama gospodarstva. 

Stipendiramo najviše učenika na 

području RH upravo za deficitarna 

zanimanja – rekla je Melita Ivančić, 

stručna suradnica za obrazovanje 

u OK Koprivničko-križevačke 

županije i istaknula kako je 

važnu potporu ovom projektu dalo 

Ministarstvo gospodarstva, rada 

i poduzetništva s osiguranih 218 

tisuća kuna. 

Posjet sajmu u Grazu 

Tridesetak obrtnika s područja Koprivničko-križevačke 

županije već su tradicionalno posjetili jesenski Međunarodni 

sajam u Grazu. Obišli su izlagački prostor hrvatskih 

obrtnika i poduzetnika i to u danu kada je na sajmu tradicionalno 

upriličen Dan Hrvatske. S obrtnicima iz Koprivničkokriževačke 

županije bili su i križevački gradonačelnik Branko 

Hrg, a pridružila im se i delegacija Koprivničko-križevačke 

županije predvođena županom Darkom Korenom. 

KRAPINA 

II. 

1. Ukidanje beneficiranog 

radnog staža za vozače 

teretnih motornih vozila 

– usklađenje s radnim zakonodavstvom 

EU s obzirom 

na to da članice EU nemaju 

beneficiranog radnog staža 

za vozače. 

2. Izmjena zakona o sigurnosti 

prometa na cestama gdje bi 

se uveo pojam vozač pripravnik, 

a što znači dobivanje C i 

E kategorije prije 19. godine 

starosti – razlog deficitarni 

kadar vozača. 

3. Ukidanje naknade u iznosu 

od oko 15,00 kn po danu 

HZZO-a za potvrdu o pravu 

na korištenje zdravstvene 

zaštite u inozemstvu. 

4. Ukidanje periodičnih pregleda 

za kamione iznad 7,5 

tona ukupne mase po uzoru 

na EU. 

5. Ukidanje poreza po stopi od 

15% na policu osiguranja autoodgovornosti 

za gospodarska 

vozila. 

KRAPINSKO-ZAGORSKA 

ŽUPANIJA 

3. SJEDNICA CEHA PRIJEVOZNIKA OKKZŽ 

Detektirani problemi prijevoznika 

Na sjednici Ceha prijevoznika OKKZŽ, održanoj 11. rujna, detektirani 

su sljedeći problemi prijevoznika Krapinsko-zagorske županije: 

6. Ukidanje poreza po stopi od 

10% na policu autokaska za 

gospodarska vozila. 

7. Izmjena i dopuna Pravilnika 

o visini godišnjih naknada za 

uporabu javnih cesta, što se 

plaća pri registraciji motornih 

i priključnih vozila. 

8. Realizacija – termin isplate 

subvencije za EURO 5 vozila 

– rok realizacije. 

9. Ukidanje naknade za parkiranje 

na graničnim prijelazima 

– rok realizacije. 

10. Isticanje prometnim znakovima 

da se sav tranzitni teretni 

promet usmjeri na autoceste 

(na graničnim prijelazima). 

11. Povećanje kontrole ispravnosti 

vozila i radnog vremena 

vozača prilikom ulaska u RH, 

a naročito stranaca. 

12. Smanjenje iznosa naknada i 

ostvarivanje popusta za korištenje 

autocesta u RH. 

13. Rješavanje problema rasutih 

tereta, posebno na županijskoj 

cesti Golubovec – Zabok. 

SAJAM TRADICIJSKIH I UMJETNIČKIH OBRTA 

U Zlataru oživjela zanatska prošlost 

sklopu »Dana kajkavskih riječi« Zlatar 2009., 26. i 27. rujna, Udruženje 

U obrtnika Zlatar organiziralo je »Sajam tradicijskih i umjetničkih zanata«. Na 

Sajmu su predstavljene izvorne drvene igračke, češljevi i unikatni nakit od roževine 

i kosti, unikatni oslikani suveniri od stakla, bačvarski proizvodi, suveniri 

od lijevano obojenih metala, lončarski proizvodi i proizvodi od sira i lavande. 

OK KRAPINSKO- 

ZAGORSKE ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA 

Magistratska 2 

Sjednica Upravnog odbora 

Obrtničke komore Krapinskozagorske 

županije održana je 

28. rujna, a na njoj su raspravljane 

sljedeće teme: 1. Informacije o aktivnostima 

OKKZŽ od 23. sjednice 

Upravnog odbora: 3. sjednica Ceha 

prijevoznika, Izvješće sa 17. zagorskog 

gospodarskog zbora Krapina 

09. (09. – 12. 09. 2009.), Izvješće sa 

www.hok.hr 

Telefon: 

049/300 545 

Telefaks: 

049/370 616 

E-mail: 

ok.krapina@hok.hr 

Web: www.okkzz.hr 

Predsjednik: 

Dragutin Ranogajec 

Tajnica: 

Renata Vranić 


Renata Vranić 

24. sjednica upravnog odbora OKKZŽ 

O stipendijama i potporama 

Sukladno suradnji OKKZŽ te zajedničkom 

interesu očuvanja 

i razvoja tradicijskih i umjetničkih 

obrta, Krapinsko-zagorska županija 

je 18. rujna 2009. godine raspisala 

natječaj za dodjelu bespovratnih 

potpora tradicionalnim obrtima. 

Korisnici potpora su obrtnici 

s područja Krapinsko-zagorske 

županije koji se bave tradicionalnim 

obrtima: bačvar, bakrokotlar, 

Na 51. međunarodnom sajmu obrtništva (MOS) Zagreb, 

koji se održavao od 15. do 19. rujna 2009. 

godine u Zagrebu, i ove su godine uspješno nastupili 

obrtnici Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. 

U paviljonu 5 na štandu br. 28 na 90 m 2 unutarnjeg 

prostora i na 10 m 2 vanjskog izložbenog prostora, uz 

sufinanciranje OKKZŽ, svoje proizvode i usluge predstavilo 

je 20 obrtnika – izlagača i jedan vlasnik kućne 

radinosti. 

51. međunarodnog obrtničkog sajma 

Zagreb (15. – 19. 09. 2009.), 3. sjednica 

Odbora za praćenje i razvoj komorskog 

sustava i Statuta; 2. Nacrt 

prijedloga Statuta Hrvatske obrtničke 

komore; 3. Natječaj Obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije 

za dodjelu šest stipendija učenicima 

1. razreda srednjih škola s područja 

Krapinsko-zagorske županije za šk. 

ŽUPANIJSKE POTPORE 

Natječaj za tradicionalne obrte 

Predstavili se na MOS-u 

god. 2009./2010. – razmatranje pristiglih 

prijava, Informacije o raspisanom 

natječaju Krapinsko-zagorske 

županije za dodjelu potpora tradicionalnim 

obrtima; Hrvatska obrtnička 

komora organizator okruglog stola 

na temu »Rad na crno« – prijedlozi 

POK-ova; Rasprava o prijedlogu poslovne 

suradnje Z1; Izvješća Udruženja 

obrtnika OKKZŽ. 

kovač, lončar, keramičar, pećar, 

kolar, sitar, ljevač, stolar, koji se 

isključivo bavi restauriranjem, 

model-stolar, puškar-graver, košarač, 

remenar, postolar, medičar, 

svjećar, tkalac na tkalačkom 

stanu, izrada autohtonih suvenira 

koji održavaju tradiciju Krapinskozagorske 

županije, užar, kitničar, 

glazbalar, vlasuljar, klobučar, dimnjačar, 

kišobranar, krznar, pismoslikar, 

staklopuhač, krovopokrivač 

slamnatih krovova, urar, koji se 

bavi popravkom, poplunar, lutkar, 

šivanje po mjeri i druge djelatnosti 

slične navedenima. 

Potpore se odobravaju za: poboljšanje 

uvjeta radionica, izlaganje 

na specijaliziranim sajmovima, izradu 

promidžbenog materijala. Maksimalna 

visina potpore utvrđena je u 

iznosu od 5.000,00 kuna. 

Na MOS-u 

izlagalo 20 

obrtnika


ŽUPANIJE 

IX. 

GOSPIĆ 

LIČKO-SENJSKA 

ŽUPANIJA 

OK LIČKO-SENJSKE 

ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ 

Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: 

053/573 012 

Telefaks: 

053/573 012 

E-mail: 

ok.gospic@hok.hr 

Predsjednica: 

Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: 

Ankica Šubarić 


Željko Mataija 

JESEN U LICI 

Radionice o pečenju 

ličke šljivovice 

Nije beznačajno spomenuti da 

teret uspjeha Jeseni u Lici već 

godinama nose upravo ličkosenjski 

obrtnici kojima je ovo 

prilika dokazivanja tradicije 

kvalitete ili afirmacija u velikoj 

obrtničkoj obitelji 

Na ovogodišnjoj, jedanaestoj 

smotri tradicijskih proizvoda 

nastupilo je 240 izlagača, što 

je tridesetak više nego lani. Nastupili 

su izlagači iz četrnaest hrvatskih županija, 

Mađarske, Bosne i Hercegovine, 

Srbije te Slovenije, a za sve njih 

je izložbeni prostor bio besplatan. 

»Jesen u Lici« organizirali su Županijska 

razvojna agencija i Ličko-senjska 

županija uz visoko pokroviteljstvo 

Vlade i Sabora RH. U ime Vlade 

i Sabora okupljenima su se obratili 

ministri Damir Bajs i Darko Milinović. 

Prema procjenama organizatora, 

»Jesen u Lici« posjetilo je petnaestak 

tisuća posjetitelja, čemu je pridonijelo 

i angažiranje turističkog vlaka na relaciji 

Zagreb – Gospić i natrag, te autobusa 

koji su prevozili brojne goste, 

posebno Ličane izvan Like. 

Osim klasičnog izlaganja i ponude, 

održane su i radionice s demonstracijama, 

a ovogodišnje su bile u 

znaku novih tehnologija proizvodnje 

ličke šljivovice te tehnološkog procesa. 

Nije nedostajalo edukativnih 

Oživljena lička tradicija 

aktivnosti poput pripreme i kuhanja 

pekmeza, predenja vune, izrade 

tambura, pletenja košara ili izrade 

metli od šiblja, uglavnom od brezinih 

grana. Posebne stručne komisije 

ocjenjivale su med, sir i rakiju za 

što je nagrađenima nagrade uručio 

dožupan Ivica Mataija. 

Nakon svega ostaje zaključak 

da organizatore već nekoliko godina 

muče slatke brige gdje iduće 

godine smjestiti sve izlagače jer su 

se prostor gradske i osmoškolske 

sportske dvorane te nekoliko golemih 

šatora i tisuća četvornih metara 

otvorenog prostora pokazali premalenima 

za sve izloženo i ponuđeno 

kroz rukotvorine, gastro ponudu, 

proizvode iz drveta, gline, agrara, 

etnografiju, tradiciju i običaje. 

nove prostorije ličkih obrtnika 

Dosta je podstanarstva! 

Nesebičnom 

financijskom 

pomoći Hrvatske obrtničke 

komore, ličko-senjski obrtnici 

konačno dobivaju svoj prostor 

u kojemu je pri samom kraju 

adaptacija, odnosno početak 

preseljenja. Prostor su u sklopu 

zgrade FINA agencije kupili 

POK i UO Gospić. Prostor je 

veličine 103 četvorna metra, a 

uređenje je financijski pomogla 

nekolicina udruženja, POK-a, 

grad Gospić i drugi. 

Radove na uređenju je na 

natječaju kao najpovoljniji dobio 

obrt Amst cop iz Smiljana 

kod Gospića, koji ih izvodi na 

osnovi izvedbenog projekta s 

troškovnikom zagrebačkog poduzeća 

za projektiranje, Arhel. 

Ljepota Like 

vidi se i pod 

zemljom 

Nakon radova 

slijedi useljenje 

Obrtnici u 

spilji Samograd 

Nakon razgledavanja sajamske smotre 

Jesen u Lici ugledni predstavnici 

udruženja obrtnika i POK-ova koji 

su boravili u Gospiću, njih tridesetak, 

posjetilo je spilju Samograd u Perušiću. 

Predstavnici obrtništva iz svih dijelova 

Hrvatske ostali su zadivljeni kalcitnim 

naslagama pretvorenim u višemetarske 

sige, stupove i mostove. Inače, riječ je o 

jednoj četvrtini od ukupnog broja zaštićenih 

speleoloških objekata u državi. Prvim 

posjetiteljima na osnovi grafita, smatra 

se skupina austrougarskih časnika koja 

je davne 1835. godine posjetila ovo bogatstvo 

podzemnih kraških oblika. 

ČAKOVEC 

XX. 

MEĐIMURSKA 

ŽUPANIJA 

OK MEĐIMURSKE 

ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC 

Park R. Kropeka 1 

Telefon: 

040/312 643 

Telefaks: 

040/312 643 

E-mail: 

ok.cakovec@hok.hr 

Predsjednik: 

Slavko Faltak 

Tajnik: 

Anđelko Crnčec 


Robert Varga 

MEĐIMURCI NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 

Zapažen nastup 

na 51. MOS-u u Zagrebu 

D. Horvat s 

izlagačima 

»Vrijedne ruke« jabukama 

Keramike Vrbanec 

Suradnja Obrtničke komore 

Međimurske županije i Međimurske 

županije nastavljena 

je i na 85. jesenskom velesajmu u 

Zagrebu, tradicionalno najpoznatijem 

i najstarijem brandu Zagrebačkog 

velesajma, koji se postupno iz 

općeg sajma transformira u skup 

specijaliziranih sajmova s globalnim 

aktualnim temama kao što su energetika, 

ekologija, inovacije, graditeljstvo 

i promet. 

Nagrada jabukama 

Keramike Vrbanec 

Izložbeni prostor Obrtničke komore Međimurske 

županije na 51. MOS-u u Zagrebu krasile su 

unikatno izrađene zlatne jabuke »Keramike Vrbanec« 

iz Mačkovca, koje su na prigodnoj svečanosti 

na Zagrebačkom velesajmu ovjenčane 

još jednom nagradom. Naime, vlasnici obiteljskog 

obrta s 15-godišnjom tradicijom, Ivanka i 

Dražen Vrbanec za svoje su unikatne predmete, 

nastale u kombinaciji prirodne i ručne izrade 

proizvoda, dobili 2. nagradu »Vrijedne ruke« Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva u kategoriji »Tradicionalni 

(umjetnički) proizvod«. 

Atraktivnost i odlična pozicija 

izložbenog prostora, vrhunski 

proizvodi i pozitivna atmosfera 

bila su obilježja nastupa 

međimurskih obrtnika 

Skupu od osam specijaliziranih 

sajmova koji su se u vremenu od 

15. do 19. rujna održavali pod zajedničkim 

nazivom 85. jesenski međunarodni 

zagrebački velesajam, 

ove je godine pridružen i 51. međunarodni 

sajam obrtništva na kojem 

su se predstavili i međimurski obrtnici 

okupljeni u Obrtničkoj komori 

Međimurske županije. 

U Paviljonu 5, na štandu 2, na 

36 m 2 zajedničkog izložbenog prostora 

predstavilo se četvero međimurskih 

obrtnika. Stolarija Kikelj 

iz Čakovca izlagala je vrhunsko 

izrađena drvena vrata, unikatne 

suvenire Keramika Vrbanec iz Mačkovca, 

a Pahek Alatnica iz Čakovca 

sustav obrane od tuče. Na obrtničkom 

sajmu u Zagrebu već tradicionalno 

se kolekcijom lamela i disk 

pločica predstavila »Lamela«, strojobravarski 

obrt iz Gornje Dubrave. 

Zahvaljujući zajedničkoj suradnji i 

sufinanciranju Međimurske županije 

i Obrtničke komore Međimurske 

županije, međimurskim obrtnicima 

ponovo je dana mogućnost besplatnog 

nastupa na uređenom izložbenom 

prostoru. 

www.hok.hr 

sklopu dvodnevnog 

boravka u U 

najsjevernijoj hrvatskoj 

županiji, Obrtničku 

komoru Međimurske 

županije 

posjetili su predstavnici 

Općine Ljubuški. 

Slavko Faltak, predsjednik 

i Anđelko Crnčec, 

tajnik Obrtničke 

komore Međimurske 

županije, gostima su 

MEĐIMURJE – LJUBUŠKI 

Uskoro i suradnja 

Konkretna suradnja već dogodine 

predstavili aktualnu 

gospodarsku situaciju i potencijalne mogućnosti gospodarske suradnje 

s vrijednim obrtnicima »kraja med Murom i Dravom«. Nevenko Barbarić, 

načelnik Općine Ljubuški, bio je ugodno iznenađen količinom aktivnosti 

koje Obrtnička komora Međimurske županije provodi. Istaknuta je važnost 

produbljivanja gospodarske suradnje, s čime su se složili domaćini 

te predložili vrlo konkretne oblike suradnje već početkom iduće godine. 

Na Obrtničkom sajmu Istre koji se 

od 8. do 11. listopada održavao 

u Puli predstavilo se i dvoje obrtnika 

iz Međimurske županije. Na zajedničkom 

prostoru Obrtničke komore 

Međimurske županije, posjetitelji 

su mogli vidjeti suvenire »Keramike 

Fajgl« iz Zasadbrega i »B unique«, 

obrta za organizaciju i dizajn iz Čakovca. 

Od ukupno 187 izlagača koji 

su u tri dana predstavili svoje proizvode 

i usluge u šatorima podno pulske 

Arene, 94 ih je bilo iz Istre, 76 iz 

ostalih hrvatskih županija, dok je njih 

17 došlo iz Italije i Slovenije. 

OBRTNIČKI SAJAM ISTRE 

Međimurci izložili suvenire 

Ravnatelj Horvat s 

međimurskim obrtnicama


15 

OSIJEK 

XIV. 

OSJEČKO-BARANJSKA 

ŽUPANIJA 

OK OSJEČKO- 

BARANJSKE ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK 

Svilajska 35/2 

Telefon: 

031/310 160 

Telefaks: 

031/310 161 

E-mail: 

ok.osijek@hok.hr 

Web: www.okobz.hr 

Predsjednik: 


Tajnica: 

Blaženka Bogdan 


Ivana Rab-Guljaš 

Na majstorski ispit, čiji je praktični 

dio proveden od 14. do 

23. rujna, prijavilo se 49 kandidata 

u 19 zanimanja, od kojih je 

35 kandidata položilo, doznajemo 

od Željka Belajdžića, stručnog 

suradnika za obrazovanje 

Obrtničke komore Osječko-baranjske 

županije. 

Za majstorski se ispit prijavilo 

deset frizera, šest kuhara, 

četiri zidara, po tri automehaničara, 

plinoinstalatera, pedikera 

i očnih optičara, po dva 

autoservisera, vodoinstalatera 

– instalatera grijanja i klimatizacije, 

električara-mehaničara, 

elektroinstalatera, soboslikara-ličioca, 

stolara, te po jedan 

dimnjačar, tokar, strojobravar, 

fasader i natkonobar. 

Završeni majstorski ispiti 

Položilo 35 kandidata 

DEFICITARNA ZANIMANJA 

Stipendije osmorici učenika 

Obrtnička komora Osječko-baranjske županije i Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva i ove su školske godine, u omjeru 50:50 posto, 

osigurali sredstva za stipendiranje osmorice učenika prvih razreda koji 

se školuju po JMO u deficitarnim zanimanjima. Robert Prosan (zidar), Tomica 

Rukavina (zidar) i Gabrijel Henc (zidar) iz Obrtničke škole Antuna Horvata 

Đakovo, Stjepan Pavošević (tokar) i Ivan Varga (tokar) iz Srednje škole 

Valpovo, Semir Kunić (limar) i Mihael Zetaić (limar) iz Strojarske tehničke 

škole Osijek te Toni Kiš (tokar) iz Srednje škole Donji Miholjac u školskoj godini 

2009./2010., primat će 500 kuna mjesečne stipendije. Stipendije se, naglašava 

Željko Belajdžić, stručni suradnik za obrazovanje Obrtničke komore 

Osječko-baranjske županije, dodjeljuju od školske godine 2006./2007. 

U 

organizaciji Udruženja 

obrtnika Baranje i Poduzetničkog 

centra Grada 

Belog Manastira, u okviru Obrtnici na sajmu u velikom postotku 

manifestacije »Jesen u Baranji 

2009.«, održan je 19. rujna u Belom 

Manastiru Sajam obrtništva i poduzetništvaća, 

koji su u Nastavno-športskoj 

gospodarstava, udruga i poduze- 

Nastupilo je 47 izlagača iz cijele dvorani sedmi put predstavili svoje 

Hrvatske, obrtnika različitih djelatnosti, 

obiteljskih poljoprivrednih li 30 posto izlagača, a posebno 

proizvode i usluge. Obrtnici su čini- 

je 

BELI MANASTIR 

Odlično posjećen Sajam 

obrtništva i poduzetništva 

Sajam je privukao veliki broj 

posjetitelja, a obrtnici su 

činili 30 posto izlagača. 

Nastupili su tradicionalni 

i umjetnički obrti, pa su 

posjetitelji mogli probati 

proizvode od vina i meda 

Lijepo je vrijeme išlo 

naruku izlagačima 

Sajam obrtništva i malog poduzetništva, 

održan 26. rujna u Valpovu po treći put, 

ocijenjen je kao najuspješniji do sada. Lijepo 

je vrijeme išlo na ruku izlagačima na 

Trgu kralja Tomislava, među kojima su bili i 

obrtnici koji su tamo predstavili svoje proizvode 

i usluge. 

Sajam je otvorio valpovački gradonačelnik 

Leon Žulj, a sudionicima i posjetiteljima 

važno što su nastupili tradicijski 

i umjetnički obrti – proizvođači 

etno suvenira i tkanja te proizvođači 

vina, meda, lavande i tradicionalnih 

jela i pića, doznajemo 

od Marine Brkić, tajnice Udruženja 

obrtnika Baranje. 

Sajam je privukao velik broj 

posjetitelja, otvorio ga je predsjednik 

Udruženja obrtnika 

Baranje Stipo Vlahović, a na 

otvorenju su govorili predsjednik 

Obrtničke komore Osječko-baranjske 

županije Karlo Mišković, 

dožupan Osječko-baranjske 

županije Željko Kraljičak, gradonačelnik 

Grada Belog Manastira Ivan 

Doboš, dok su gosti bili predsjednici 

i tajnici udruženja obrtnika Donjeg 

Miholjca, Našica, Đakova, Valpova 

i Osijeka. 

Uspješan Sajam obrtništva u Valpovu 

obratili su se i Karlo Mišković, predsjednik 

Obrtničke komore Osječko-baranjske županije 

i Ivana Bagarić, direktorica Poduzetničkog 

centra Valpovo. 

Sajam su obišli i predstavnici udruženja 

iz drugih gradova. Sajam je pobudio veliko 

zanimanje Valpovčana i njihovih gostiju, što 

jamči da se i dogodine neće odustati od njegove 

organizacije. 

RIJEKA 

VIII. 

Ovogodišnji dobitnik nagrade za 

životno djelo OK Primorsko-goranske 

županije upitan, kako je stekao 

reputaciju izvoznika i izvođača 

gotovo specijalnih pothvata u stojobravariji, 

odgovara: 

– To je došlo samo po sebi. Ljudi 

vide da radite, a rad vas najviše reklamira. 

Puno sam u početku radio 

po Rijeci. To je bio više građevinski 

dio, radio sam građevinsku bravariju i 

građevinsku limariju u što spadaju i te 

PRIMORSKO-GORANSKA 

ŽUPANIJA 

Održan seminar o mirenju 

Na interaktivnom seminaru, održanom 2. listopada u Hotelu Kontinental 

u Rijeci, Suzana Kolesar, tajnica Centra za mirenje Hrvatske 

obrtničke komore upoznala je prisutne s prednostima takvog načina 

rješavanja sporova, te o dosadašnjim iskustvima na tom području 

u SAD-u i europskim zemljama. 

ANDRIJA RUŠIN – DOBITNIK NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO 

OBRTNIČKE KOMORE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 

Najbolje vas reklamira vaš rad 

barokne kupole na »Jadroliniji«, svaka 

teška 1100 kilograma bakra. Ljudi 

tako vide da radite, da je to kvalitetno, 

da poštujete rokove. Sve to mora biti 

zajedno. Moj marketing je bio moj napravljeni 

posao, preko nekog drugog 

se nisam reklamirao, niti je bilo potrebe. 

Metal mora opstati, bez metala 

nema napretka. To s gašenjem metala, 

to je drugi par cipela, to je politika, 

to nema veze sa stvarnošću. U zanatima 

se uvijek stvara nešto novo, 

dodatno. Nije to kao kad radite na tokarskom 

stroju i stalno tokarite jedan 

Bez metala nema 

napretka 

te isti profil ili na bušilici stalno bušite 

rupu. Ovdje u obrtu je dinamičnije, 

kažem, uvijek se stvara nešto novo. 

I to je meni interesantno, to je izazov 

– objašnjava Rušin. 

Rušin je i danas prisutan u radu 

Udruženja obrtnika Krk, u kojemu 

je svojedobno bio član Upravnog 

odbora i Skupštine. Dugo je bio 

angažiran u komisiji za licenciranje 

obrtničkih radionica, te u komisiji 

za polaganje pomoćničkih ispita. O 

obrtništvu na Krku danas, odnosno 

Gradu Krku, kaže kako je bogato i 

raznoliko. Dodaje kako je šteta što 

ima premalo proizvodnih obrta. 

OK PRIMORSKO- 

GORANSKE ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA 

Zanonova 1/III 

Udruženje potiče obrtnike i 

građane da postanu aktivniji 

sudionici u sadržajima i organiziranju 

Matejne, gdje dolazi do 

izražaja poduzetnički duh kroz proizvod, 

uslugu, materijalne, duhovne, 

kulturne i sportske sadržaje, koje se 

moglo pronaći i u organizaciji Matejne 

2009. Program promocije Viškova 

kao atraktivne ugostiteljske, turističke 

i izletničke destinacije, i ove se godine 

odvijao u konobama, restoranima 

i kafićima na području Viškova 

i okolnim mjestima od 16. do 20. rujna. 

Za sve posjetitelje domaćini su 

po promotivnoj cijeni priredili piće 

dobrodošlice i jelo iz tradicije našeg 

kraja. U sklopu bogate ugostiteljske 

www.hok.hr 

Telefon: 

051/325 599 

Telefaks: 

051/325 590 

E-mail: 

ok.rijeka@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-rijeka.hr 

Predsjednik: 

Boris Vukelić 

Tajnik: 

Željko Dimitrić 


Željko Dimitrić 

MATEJNA 2009. 

Moda i gastronomija 

Prva je Matejna organizirana 

1993. godine. Tada se vjerovalo 

da će upravo gospodarstvo 

i poduzetništvo biti pokretač 

razvoja u stvaranju novog, 

bogatijeg i sretnijeg društva 

ponude održao se i već tradicionalni 

lovački kotlić. To događanje svake 

godine privuče sve više ugostitelja 

koji se druže, izmjenjuju iskustva i 

savjete, ali, naravno, i posjetitelja, 

koji su iz godinu u godinu sve brojniji 

i zadovoljniji pripremljenim delicijama. 

U sklopu »Matejne 2009.«, 

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE 

Za bolje financijske učinke 

Na Matejni je održana 

modna revija 

u četvrtak 17. rujna organizirana je 

modna revija u koju su se uključili 

obrtnici, proizvođači odjeće, vjenčanica, 

večernjih haljina, te butici s casual 

i dječjom odjećom. Za make-up 

i frizure modela bili su zaduženi poznati 

i renomirani frizeri i kozmetičari 

s područja Viškova. 

prostorijama Udruženja obrtnika Rijeka u sklopu 

U ciklusa predavanja »Dani otvorenih vrata«, održano 

je zanimljivo i korisno predavanje pod nazivom 

»Elektroničko poslovanje u obrtu«. Svrha upoznavanja 

obrtnika s ovom suvremenom i sve raširenijom 

praksom poslovanja bila je ukazati im kako se elektroničkim 

poslovanjem mogu smanjiti troškovi poslovanja, 

a pritom povećati poslovnu učinkovitost. 

Predavanjem su prezentirana osnovna obilježja 

elektroničkog poslovanja, te područja na kojima je 

ono prisutno, kao i modeli poslovanja i tržišta koja 

elektronsko poslovanje obuhvaća.


ŽUPANIJE 

XI. 

POŽEGA 

POŽEŠKO-SLAVONSKA 

ŽUPANIJA 

OK POŽEŠKO- 

SLAVONSKE ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA 

Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: 

034/272 457 

Telefaks: 

034/272 457 

E-mail: 

ok.pozega@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Bulić 

Tajnik: 

Zvonko Martinović 


Slaven Paponja 

POŽEGA – DESETI OBRTNIČKI I PODUZETNIČKI SAJAM 

U gradu na Orljavi 180 izlagača 

Požeški sajam 

razgledali su 

predsjednik HOK-a 

Mato Topić i Darko 

Horvat, ravnatelj 

Uprave za obrt 

realni sektor proživljava svoje teške 

dane. Požeško-slavonska županija 

opredijelila se za razvoj gospodarstva, 

pa je i ovaj sajam mali doprinos 

tomu, a naši obrtnici i poduzetnici uvijek 

mogu računati na našu pomoć. 

Poslije otvaranja sajma, u razgledanje 

64 sajamska štanda, u pratnji 

domaćina Ivana Bulića, predsjednika 

Obrtničke komore Požeškoslavonske 

županije, zaputili su se 

predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Mato Topić, Darko Horvat, 

državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, 

dopredsjednik Hrvatske 

gospodarske komore Šime Vidulin, 

Mario Paliska, predsjednik HOKova 

Odbora za sajmove, požeškoslavonski 

župan Marijan Aladrović 

te drugi gosti. 

Za požeški sajam i ove 

godine vladalo je veliko 

zanimanje 

M. Aladrović: Požeško-slavonska županija opredijelila se za 

razvoj gospodarstva, pa je i ovaj sajam mali doprinos tomu, a naši 

obrtnici i poduzetnici uvijek mogu računati na našu pomoć 

Požeško-slavonski župan Marijan 

Aladrović imao je čast 

otvoriti deseti jubilarni Obrtnički 

i poduzetnički sajam u Požegi, 

koji je ove godine prvi put održan 

u Industrijskoj ulici. Na sajmu, koji 

je od Hrvatske obrtničke komore 

(HOK) dobio regionalni karakter, 

čime se može podičiti još samo sedam 

hrvatskih sajmova, predstavilo 

se više od 180 izlagača iz deset 

županija, što je rekord požeškoga 

sajma. 

– Kako godine odmiču, nerazumijevanjem 

grada domaćina, mjesto 

održavanja ovoga sajma sve 

je bliže periferiji grada, no za nas 

je važno da on svake godine ima 

sve više izlagača te da zadovoljava 

interes onih čijoj promociji treba pridonijeti 

– kazao je župan Aladrović, 

otvarajući sajam te dodao: 

– Više od 180 ovogodišnjih izlagača 

najbolje pokazuju da za požeški 

sajam postoji veliko zanimanje, što 

je posebno važno u ovoj godini kada 

Uz predstavljanje izlagača, obrtnika 

i poduzetnika, sajam su pratili 

i požeški medari, kroz svoje županijsko 

natjecanje te lovci, kroz kuhanje 

lovačkoga čobanca, a prvi su 

put tom prilikom gosti Požege bili 

Istrani, prezentiravši svoje delicije, 

dok je održan i trening u pripremanju 

najdužeg kolača u Hrvata, dugog 

152 metra. 

– Zadovoljan sam kako je sve 

proteklo, a vjerujem da su zadovoljni 

i brojni posjetitelji koji su kroz tri 

dana imali što vidjeti na našem sajmu. 

Sajam smo organizirali uz pomoć 

dobrih ljudi, kojima ovim putem 

zahvaljujem – kazao je Ivan Bulić, 

predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske 

županije. 

SPLIT 

XVII. 

SPLITSKO-DALMATINSKA 

ŽUPANIJA 

OK SPLITSKO- 

DALMATINSKE ŽUPANIJE 

21000 SPLIT 

Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon: 

021/470 114 

Telefaks: 

021/470 115 

E-mail: 

ok.split@hok.hr 

Predsjednik: 

Dražan Krolo 

Tajnica: 

Katja Šabić 


Nada Brezec 

U 

Splitu je od 21. do 25. listopada 

2009. na Žnjanu održan 

Sajam SASO koji okuplja 

niz specijaliziranih sajmova. 

Ove godine SASO 

je sačinjavao: 

14. sajam graditeljstva 

14. sajam drvne industrije 

14. sajam alata, strojeva i 

opreme 

14. sajam metalne industrije 

11. sajam obrtništva, male 

privrede i poduzetništva 

10. SEET – elektrotehnika, 

energetika i telekomunikacije 

4. SAFIR – sajam financija, 

investicija i razvoja 

2. sajam ekologije 

Uprkos krizi obrtnici idu dalje 

Na sajmu su održani i 

stručni skupovi, okrugli 

stolovi i prezentacije, i to: 

11. dan obrtnika 

5. energetski summit 

5. Safir konferencija 

3. dan građevinara 

2. dan ekologije 

Sajam SASO svojom kvalitetom 

izložaka i stručnim programom 

konferencija i prezentacija odavno 

je prestao biti samo sajam, on se 

danas u poslovnim krugovima cijele 

regije uvažava kao gospodarski događaj 

najvišeg značaja. 

Na ovogodišnjem sajmu svoje 

proizvode izlažu izlagači iz 14 ze- 

www.hok.hr 

Ostvarili značajne rezultate 

Usprkos lošim vremenskim uvjetima sajam je posjetilo četrdeset 

devet tisuća posjetitelja, koji su sigurno našli ponešto za sebe. 

Obrtnici izlagači vrlo su zadovoljni, kako posjetom, tako i postignutim 

rezultatima te su najavili svoj dolazak na 12. sajam obrtništva, poduzetništva 

i male privrede 2010. godine. 

malja: Slovenije, Bosne i Hercegovine, 

Srbije, Austrije, Italije, Belgije, 

Mađarske, Njemačke, Češke, Poljske, 

Francuske, Nizozemske, Slovačke 

i Hrvatske. Obrtnici iz cijele 

Hrvatske odlučili su i ove godine 

sudjelovati na 800 kvadrata unutarnjeg 

i 400 kvadrata vanjskog izložbenog 

prostora i svima pokazati da 

su vrlo konkurentni, te su prisutni na 

ovoj najvećoj i najznačajnijoj gospodarskoj 

manifestaciji u regiji.


17 

SISAK 

III. 

SISAČKO-MOSLAVAČKA 

ŽUPANIJA 

PROJEKT »PODUZETNIČKI KREDITI« 

Realizacija unatoč rastu kamata 

Projekt »Poduzetnički krediti« 

koji zajedno sa Sisačko-moslavačkom 

županijom provodi 

županijska Obrtnička komora u 

Sisku, doživio je značajne promjene. 

Banke su, zbog stanja 

na tržištu i financijske krize redom 

odustajale od suradnje, i u 

konačnici niti jedna od poslovnih 

banaka-partnera, nije ostala u 

programu. Kako bi se nastavilo 

s realizacijom projekta, banke 

predlažu povećanje kamata za 

dva posto. Županija je, kao nositelj 

projekta, predložila da se 

i u tim novim uvjetima nastavi s 

provedbom, odnosno pristaje na 

izmjenu kamatne stope, kako bi 

se provedba ovog projekta mogla 

nesmetano nastaviti. 

Promocija obrtništva Gline 

Grad Glina je na Bjelovarskom sajmu u Gudovcu, u dva izložbena dana, 

11. i 12. rujna predstavio ekološku proizvodnju, proizvode sela, proizvode 

zadruga koje se bave voćarstvom i povrtlarstvom, suvenire Grada Gline 

i prezentirao 

kulturnu baštinu. 

Udruženje obrtnika 

Glina je prvi 

put nastupilo na 

ovom sajmu, te 

drugi dan sajma, 

na izložbenom 

štandu Grada 

Gline dobilo priliku 

za promociju 

obrtništva s 

područja Grada 

Obrtnici u Gudovcu ponudili kvalitetu i tradiciju 

Gline. 

Uspješan nastup na MOS-u 

Hrvatska obrtnička komora, OK Sisačko-moslavačke županije i Sisačko-moslavačka 

županija subvencionirali su nastup naših izlagača na 

51. obrtničkom sajmu u Zagrebu. U organizaciji Obrtničke komore Sisačko-moslavačke 

županije na 75 m 2 , nastupilo je šest izlagača. Nagrađena 

je stolarija Guberac u kategoriji najboljeg izvoznog proizvoda. 

OK SISAČKO- 

MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

44000 SISAK 

Ulica Ante Starčevića 13 

Telefon: 

044/521 134 

Telefaks: 

044/522 487 

E-mail: 

ok.sisak@hok.hr 

Web: www.ok-smz.hr 

Predsjednik: 

Željko Vrbanus 

Tajnik: 

Violeta Jelić 


Siniša Vidović 

HUMANI SISAČKI TRGOVCI 

Dječjem odjelu darovali 

EKG 

Pedijatrija sisačke Opće bolnice 

dobila je zahvaljujući tamošnjim 

obrtnicima prijeko potrebni EKG 

uređaj 

Predstavnici Udruženja obrtnika 

Sisak i Udruge trgovaca 

Sisak predali su 24. rujna 

Pedijatriji sisačke Opće bolnice 

»Dr. Ivo Pedišić« vrijednu donaciju 

– EKG uređaj za potrebe Dječjeg 

odjela. Nadaju se da će donacija 

pomoći liječnicima da još kvalitetnije 

pružaju pomoć svojim malim 

pacijentima, rekao je predsjednik 

Udruženja obrtnika Sisak Damir 

Horžić. 

Inicijativa je krenula od Udruge 

trgovaca Sisak, a EKG uređaj, koji 

su sisački trgovci i obrtnici uručili 

Proizvodi su izrađivani pred posjetiteljima 

Predsjednik UO Sisak, Damir Horžić predao je donaciju 

Odjelu pedijatrije, koštao je oko 26 

tisuća kuna. 

Ankica Rožić, predsjednica Udruge 

trgovaca Sisak zadovoljna je što 

ovakva suradnja s Dječjim odjelom 

traje već godinama u sklopu njihove 

akcije »Mali za male«, a na uručenoj 

donaciji zahvalila je doktorica Dolores 

Petrović, voditeljica Odjela pedijatrije 

koja je objasnila i koliko će ovaj 

novi, moderniji uređaj značiti u kvalitetnijem 

radu s malim pacijentima. 

KOSTAJNIČKA KESTENIJADA 

Izložba tradicijskih obrta 

Raznovrsnosti ponude ovogodišnje »Kestenijade«, održane u 

Hrvatskoj Kostajnici uvelike je pridonijela i »Izložba i prezentacija 

tradicijskih obrta« koju je organiziralo gradsko Udruženje 

obrtnika. Šesnaest izlagača predstavilo je svoje proizvode na 96 

četvornih metara natkrivenog prostora. Neke od prezentiranih 

tradicionalnih djelatnosti su: izrada suvenira od keramike, bidermajer 

buketa, prirodnog sapuna, nakita, predmeta od čipke, ribarskih 

alata i suvenira, predmeta od gline, predmeta od stakla, 

a svoj su rad prikazali i medičar-licitar, kovač, postolar i drugi. 

XV. 

ŠIBENIK 

ŠIBENSKO-KNINSKA 

ŽUPANIJA 

OK ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK 

Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: 

022/311 715 

Telefaks: 

022/336 641 

E-mail: 

ok.sibenik@hok.hr 

Predsjednik: 

Ante Mihić 

Tajnik: 

Slaven Jakelić 


Nikola Urukalo 

SAJAM EKO-ETNO HRVATSKA 2009. 

Predstavljeni autohtoni 

proizvodi šibenskog kraja 

Obrtnička komora Šibenskokninske 

županije na 7. ekoetno 

sajmu u zagrebačkoj Areni 

bila je zastupljena s 15 izlagača. 

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 

Aralica, vlasnice Branke 

Aralice predstavilo se maslinovim 

uljem, džemom i likerom od višnje 

maraske, džemom od crne smokve 

i oraha, te bademima u šećeru. 

Poljoprivredna zadruga Primošten 

izložila je maslinovo ulje 

i suhe smokve, dok je Poslovna 

jedinica Dalmacijavina iz Drniša 

predstavila svoja vina, alkoholna 

pića i sokove. Obrt Rožić iz Šibenika 

predstavio je integralni kruh 

prosenicu i vino, a s vinom je bio 

zastupljen i obrt Lasin, vlasnika 

Ivice Džape. 

Udruga Žena iz Drniša ponudila 

je svoje odjevne etno proizvode, 

mušku i žensku nošnju, crvenu 

kapu, ali i ekološke vrećice. 

Seosko gospodarstvo Druga 

strana iz Zatona, vlasnika Ivana 

Živkovića izložilo je seosku košaru 

u kojoj se nalazilo maslinovo 

ulje, vino, rakija, smokve, višnjin 

liker i sirup. 

Poljoprivredni obrt M&A MED 

iz Knina, vlasnika Milenka Čavline 

ponudilo je med, medne likere, 

medni ocat i propolis. 

Na sajmu je nastupio još jedan 

kninski obrtnik Pero Antičević, koji 

u svom obrtu Api-herba proizvodi 

zeleni med, čajeve od ljekovitog 

bilja, meleme, pčelinji vosak i ljekovite 

jastuke. Bogatstvo šibenskih 

izlagača upotpunio je i Obrt 

za izradu odjevnih predmeta i edukaciju 

Lipa iz Prvić Šepurine, vlasnice 

Lipe Kuštović koja je izložila 

ručno izrađene povijesne kape. 

Narodnim nošnjama, šibenskom 

i ličkom kapom, te čestitkama 

predstavio se Atelier Venel, 

vlasnice Nelice Knežević iz Vodica. 

Tradicionalnu proizvodnju pršuta 

i suhomesnatih proizvoda 

predstavila je Udruga proizvođača 

drniškog pršuta. 

Obrt za usluge Maslinjak, vlasnice 

Zvone Bašić iz Murtera izložio 

je mreže za ribarstvo, nautiku 

i sport. Raznolikost tradicionalne 

gastro i etno ponude šibenskog 

područja upotpunio je i obrt Filippo 

– Baćulov Dvor, vlasnice Jadranke 

Bolanča s rakijom, vinom, 

djevičanskim uljem u prigodnim 

pakiranjima, orasima, bademima 

i suhim smokvama, te suvenirima 

od kamena i vune, kao i žitaricama 

iz eko uzgoja. 

Seosko domaćinstvo Jurlinovi 

dvori, vlasnika don Stipe Perkova 

iz Primoštena predstavilo se 

autohtonim primoštenskim proizvodima: 

vinom Babić, slanim 

srdelama, ovčjim sirom, kruhom 

ispod peke i rakijom lozovačom. 

MURTER – IZLOŽBA DRVENE BRODOGRADNJE 

Stari hrvatski drveni 

ljepotani 

U 

marini Vinici, vlasnika Marka 

Bašića Bačvara, održana je 

prva izložba starih hrvatskih 

brodova, koji su od nekoć teretnih 

brodova preuređeni za jednodnevni 

ili kruzerski prijevoz turista. Tako su 

www.hok.hr 

Tradicija nije izumrla 

LATINSKO IDRO 

Sačuvana povijest brodogradnje 

Predstavnici Obrtničke komore Šibensko-kninske županije sudjelovali 

su na regati Latinsko idro, koja se tradicionalno održava 

na otoku Murteru. Riječ je o regati na kojoj se plovi isključivo latinskim 

jedrom u tradicijskim brodovima raspoređenima u tri kategorije: 

leut, gajeta i kaić. Latinsko jedro izmišljeno je u 13. stoljeću i od 

tada je zaštitni znak Sredozemlja, ali i kornatskog identiteta. 

Mate Bašić 

Posebna vrijednost izložbe bila 

je i mogućnost sudjelovanja u 

starim obrtničkim radovima na 

oplati drvenog broda 

se na izložbi našle bracere, 

logeri, štele i druge vrste drvenih 

ljepotana kojima je zajednička karakteristika 

to što su svi stari, a neki 

od njih uhvatili su sto i više godina. 

Izgled i opstanak ovih iznimno vrijednih 

brodova danas je ovisan o tek nekolicini 

majstora, koji unatoč mnogim 

problemima još uvijek njeguju tradiciju 

drvene brodogradnje. Posjetitelji 

u marini Vinici mogli su čuti priču o 

povijesti svakog izloženog broda, razgledavati 

stare alate, brodske 

motore, kopče i ostalu opremu. 

Posebna vrijednost 

izložbe bila je i mogućnost 

sudjelovanja u starim 

obrtničkim radovima 

na oplati drvenog broda, 

leuta i kaića, na izradi 

vesala i jarbola, stupanju 

i zabijanju čavala. Izložba 

je organizirana s namjerom 

da se javnosti i nadležnim državnim 

institucijama pokaže vrijednost 

tradicijske drvene brodogradnje koja 

zbog svoje originalnosti ima status 

nacionalnog bogatstva. 

Povijest i ljepota


ŽUPANIJE 

VARAŽDIN 

V. 

VARAŽDINSKA 

ŽUPANIJA 

OK VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN 

Vodnikova 4 

Telefon: 

042/320 986 

Telefaks: 

042/320 949 

E-mail: 

ok.varazdin@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-vz.hr 

Predsjednik: 

Vladimir Habek 

Tajnik: 

Ivan Vusić 


Ivica Njegovec 

NOVI VARAŽDINSKI OBRTNIČKI DOM 

Nakon 15 godina u vlastitom prostoru 

Za izgradnju novog Obrtničkog 

doma površine 290 četvornih 

metara utrošeno je 2,5 milijuna 

kuna 

Gosti su razgledali prostorije 

U 

godini kada obilježava 15. 

godišnjicu postojanja, Obrtnička 

komora Varaždinske 

županije prvi put ima vlastite prostorije 

u potpuno renoviranom i obnovljenom 

objektu u Vodnikovoj 4, čije 

je uređenje trajalo tri godine. 

U povodu ovog, za županijsko 

obrtništvo povijesnog događaja, 7. 

listopada upriličena je svečanost 

otvaranja Obrtničkog doma, u nazočnosti 

brojnih uzvanika, među kojima 

su bili Mato Topić, predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, Darko 

Horvat, ravnatelj Uprave za obrt 

u Ministarstvu gospodarstva, Čedomil 

Cesarec, predsjednik županijske 

Gospodarske komore, Ivan 

Čehok, varaždinski gradonačelnik, 

predstavnici Varaždinske županije i 

obrtničkih udruženja, te slovenskih 

obrtnika, a Obrtnički dom je blagoslovio 

varaždinski biskup msgr. Josip 

Mrzljak. 

Ne krijući zadovoljstvo i ponos 

zbog tog velikog uspjeha, predsjednik 

Obrtničke komore Varaždinske 

županije Vladimir Habek je na svečanosti 

otvorenja istaknuo: 

– Danas sam najsretniji predsjednik 

Obrtničke komore u Hrvatskoj 

jer je naše županijsko obrtništvo 

prvi put u svom postojanju dobilo 

Svečanosti otvorenja prisustvovali su 

brojni gosti i uzvanici 

vlastite prostorije Obrtničkog doma. 

Podsjetio je da su tijekom dosadašnjih 

15 godina bili »podstanari« 

u zgradi varaždinskog Udruženja 

obrtnika za što su za godišnji najam 

izdvajali 100 tisuća kuna. 

Za izgradnju vlastitog objekta 

ukupne površine 290 četvornih 

metara, u čijem se podrumskom 

dijelu nalazi velika hala za sastanke, 

u prizemlju kancelarije tajnika 

i predsjednika te prijamna prostorija, 

a na katu kancelarije službe 

računovodstva i stručne suradnice 

za obrazovanje, kao i prostorija 

Udruženja ugostiteljskih i turističkih 

djelatnika, utrošeno je 2,5 milijuna 

kuna. 

Većina 

sredstava 

(2,1 milijun kuna) 

osigurana je bankovnim kreditom, 

a ostatak je financirala županijska 

Obrtnička komora uz pomoć 

HOK-a. 

Čestitajući čelnicima varaždinske 

županijske obrtničke komore 

na poduhvatu izgradnje Obrtničkog 

doma, gradonačelnik Čehok je istaknuo 

bogatu varaždinsku obrtničku 

i cehovsku tradiciju koja se i danas 

obogaćuje novim sadržajima 

primjerenim modernom obrtništvu, 

pri čemu je i te kako potrebna 

uzajamna suradnja. 

Novi Obrtnički dom otvorili su 

Mato Topić i Vladimir Habek 

– Suradnja Grada 

Varaždina s obrtnicima je 

dosad bila više nego primjerena 

i takva treba ostati nadalje jer 

bez međusobnog zajedništva nema 

napretka – rekao je Čehok. 

Značaj obrtništva istaknuo je i 

Darko Horvat, ravnatelj Uprave za 

obrt u Ministarstvu gospodarstva, 

koje je dosad za malo i srednje poduzetništvo 

plasiralo 340 milijuna 

kuna, od čega 39 milijuna u obrtništvo 

Varaždinske županije. 

Kako je obećao, u sljedećoj godini 

Ministarstvo će informatički opremiti 

novi varaždinski Obrtnički dom 

u cilju daljnje informatičke edukacije 

obrtnika. 

Obrtnički dom na simboličan su 

način otvorili Vladimir Habek i predsjednik 

HOK-a Mato Topić, koji je 

napomenuo da je njegovom izgradnjom, 

započetom prije tri godine, 

ostvaren veliki poduhvat za obrtništvo 

Varaždinske županije, značajan i 

za buduće generacije. Najavio je plasman 

sredstava od 12 milijuna kuna 

putem Obrtničke banke za obrtničke 

kredite pod povoljnim uvjetima kao 

pomoć obrtnicima u prevladavanju 

teškoga gospodarskog stanja. 

Nakon svečanosti otvaranja, 

upriličeno je razgledavanje prostorija 

Obrtničkog doma, a potom je za 

sve uzvanike u šatoru ispred novog 

objekta priređen domjenak. 

VIROVITICA 

X. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK VIROVITIČKO- 

PODRAVSKE ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA 

Pavla Radića 3 

Telefon: 

033/721 258 

Telefaks: 

033/726 028 

E-mail: 

ok.virovitica@hok.hr 

Web: www.okvpz.hr 

Predsjednik: 

Josip Novogradec 

Tajnik: 

Božidar Jeremić 


Katica Kovačević 

Još kao mala djevojčica brijala 

sam moga djeda i već tada znala 

što ću biti u životu. No u to sam 

vrijeme prvo morala završiti školu za 

brijača, a tek kasnije i školu za frizerku. 

Ta su dva zanata u mojoj obitelji i 

s mamine i s tatine strane već skoro 

sto godina – kaže Branka Đurđević, 

PRIZNANJE VIROVITIČKOJ FRIZERKI 

Branka čuva stogodišnju 

obiteljsku tradiciju 

Priznanje Branki Đurđević za 

40 godina rada u obrtništvu 

frizerka iz Virovitice, dobitnica priznanja 

za 40 godina rada u obrtništvu. 

• Hoće li netko od mlađih u obitelji 

nastaviti tradiciju? 

– Hoće, moja nećakinja, kćerka 

moga najmlađeg bratića, upravo 

uči zanat od mene – zadovoljna je 

Branka. 

Imam manje mušterija nego 

nekada. Nije mi ih uzeo »rad na 

crno« već su umrle. Pa ipak ja 

radim već 40 godina, no dolaze 

nove mušterije, a život ide dalje 

• Kako u današnjim uvjetima 

poslovanja spajate kraj s krajem? 

– Ne žalim se. Svoj zanat volim, a 

u poslu uvijek imate boljih i lošijih razdoblja. 

Imala sam ih i ja, no upornim 

radom, daleko dužim od osam sati 

dnevno, uspije se opstati. Ja sam sve 

svoje obveze, što se tiče posla i radnje, 

uvijek na vrijeme izvršavala. 

• Smeta li vam »rad na crno« koji 

je dosta prisutan u vašoj branši? 

– Moglo bi se tu reći puno toga, 

ali što to vrijedi, zato se ne žalim. 

Tako o svom poslu priča Branka 

koja u radnji ima naučnicu i pomoćnicu, 

a radit će, kaže, dok joj to Svevišnji 

dozvoli. 

DAN OBRTNIKA VIROVITICE 

Za rad i zasluge, članovima uručena priznanja 

Svečanom sjednicom Skupštine i podjelom priznanja 

i zahvalnica Udruženje obrtnika Virovitice obilježilo je 

svoj dan 22. rujna, kada je prije 235 godina utemeljena 

njihova udruga. Najsvečaniji dio sjednice odnosio se 

na dodjelu priznanja za dugogodišnji rad u obrtništvu. 

Za 10 godina rada priznanje je dobilo 11 obrtnika, za 

20 godina 5, za 35 godina Videc Leon, a za 40 godina 

rada u obrtništvu priznanje je primila Branka Đurđević, 

frizerka iz Virovitice. Posthumno su dodijeljena dva priznanja. 

Osim priznanja uručene su i tri zahvalnice za 

doprinos razvoju obrtništva i to Turističkoj zajednici grada 

Virovitice, Josipu Kaliniću i Nikoli Sajfertu. 

www.hok.hr 

VIROVITIČANI NA OBRTNIČKOM SAJMU ISTRE 

Potpisan Sporazum 

o prijateljstvu i suradnji 

Među događajima nakon 

otvorenja sajma, 8. listopada, 

za virovitičko-podravske 

obrtnike najvažniji se 

dogodio upravo na njihovom 

izložbenom prostoru gdje su 

predsjednici Obrtničke komore 

Istarske županije, Aldo 

Ukanović i Obrtničke komore 

Virovitičko-podravske županije, 

Josip Novogradec, 

potpisali Sporazum o suradnji. 

Svečanosti potpisivanja Svečano potpisivanje Sporazuma o suradnji 

sporazuma nazočili su tajnici 

i drugi komorski djelatnici, te članovi upravnih odbora obje komore, 

predsjednik HOK-a Mato Topić sa suradnicima, predstavnici Hrvatske 

gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva i brojni drugi gosti. 

Zadovoljstvo potpisom sporazuma izrazili su predsjednici obje komore 

naglašavajući da će koristi od povezivanja imati svi kako u gospodarskom, 

tako i u drugim oblicima života i rada. Predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore, Mato Topić, je uz čestitke i pohvale promicanju suradnje 

među komorama i regijama istaknuo da bi bilo dobro da se povežu sve 

kontinentalne i primorske komore jer će to pridonijeti ostvarivanju projekta 

»Spojimo zeleno i plavo«. 

Uručene svjedodžbe 

o pomoćničkom zvanju 

prostoru Industrijsko-obrtničke škole u Slatini održana je, sredinom listopada, 

mala svečanost dodjele svjedodžbi o pomoćničkom zvanju 

U 

svim učenicima trogodišnjeg obrazovanja za obrtnička zanimanja, koji su 

svoje obrazovanje završili u protekloj školskoj godini. Ukupno je svjedodžbe 

primilo 95 učenika među kojima:16 automehaničara, 12 frizera, 7 instalatera 

grijanja i klimatizacije, 14 krojača, 14 konobara,19 kuhara, 7 stolara 

i 6 vodoinstalatera.


19 

VUKOVAR 

XVI. 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 

ŽUPANIJA 

OK VUKOVARSKO- 

SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI 

Ljudevita Gaja 17 

Telefon: 

032/333 304 

Telefaks: 

032/338 239 

E-mail: 

ok.vinkovci@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Klarić 

Tajnik: 

Đuro Kadoić 


Anica Fridl 

U 

2. ETNO SAJAM U VUKOVARU 

Predstavljeno bogatstvo 

različitosti 

organizaciji Gradskog poglavarstva, 

u Vukovaru je 10. i 11. 

listopada 2009. godine održan 2. 

etno sajam. U nekadašnjem Radničkom 

domu, u središtu grada, 

svoje je proizvode i usluge predstavilo 

70-ak izlagača tradicijskih 

obrta, rukotvorina, antikviteta, te 

proizvođača hrane i pića. Tijekom 

dvodnevnog sajma održavale su 

se i radionice tradicijskih zanata 

i rukotvorina. Drugoga dana sajma 

održan je i kulturno-umjetnički 

program pripadnika nacionalnih 

manjina. Pod nazivom »Bogatstvo 

različitosti«, predstavila su se 

vukovarska kulturno-umjetnička 

društva i udruge mađarske, rusinske, 

ukrajinske, njemačke, srpske 

te austrijske nacionalne manjine. 

NA OBRTNIČKOM SAJMU ISTRE 

Komori treća nagrada za 

najbolju prezentaciju 

S nagradom za sajamsku prezentaciju 

Premda je na Obrtničkom sajmu Istre, održanom u Puli od 8. do 11. listopada 

2009. g. sudjelovalo samo pet izlagača iz Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske 

županije, čini se kako je njih petero dostojno zastupalo ovu 

komoru. Potvrđuje to činjenica da je Područna komora Vukovarsko-srijemske 

županije, osim priznanja 

za sudjelovanje na 

sajmu, koje su dobili 

svi izlagači, osvojila i 

treću nagradu za najbolju 

sajamsku prezentaciju. 

Stoga ovih 

pet izlagača zaslužuje 

da ih se još jednom 

nabroji: Tomislav Tomičić 

iz Vinkovaca, 

Ilija Jelović iz Županje, 

Damir Jarić iz Starih 

Mikanovaca, te Ljubica 

Brdar i Jure Rajković 

iz Vinkovaca. 

Talijanska 

moda iz 

Slavonije 

Kada je prije sedam i pol godina 

Ana Kožar kročila na stazu 

obrtništva, nije mogla ni zamisliti 

u kakav rizik se upušta. S obzirom 

na to da su Vinkovci bili jedan 

od jačih centara kožarske industrije 

u Hrvatskoj i kako je kao krojačica 

godinama radila u poznatoj tvornici 

»Đuro Salaj«, hrabro se odlučila za 

samostalnu djelatnost. 

Tvornica se zatvorila, Ana je ostala 

bez posla, a slučajno poznanstvo 

Sedam obrtnika 

nastupilo na MOS-u 

Na ovogodišnjem je MOS-u u Zagrebu svoj izložbeni 

prostor imala i Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske 

županije. Na površini od 36 četvornih 

metara izlagalo je sedam obrtnika iz vinkovačkog i 

županjskog udruženja. Njihove prezentacije na sajmu 

izazvale su veliku pozornost posjetitelja. 

KOŽNA KONFEKCIJA »FASHION PELLE« 

Versace i Cavalli 

iz Vinkovaca 

s jednom Talijankom presudilo je u 

daljnjim planovima. S talijanskom 

tvrtkom sklopila je poslovni dogovor, 

oni su joj poslali šivaće strojeve 

i dobavljali kožu za proizvode, a 

investiciju vrijednu 150 tisuća eura 

djelomično je otplaćivala i proizvodima. 

Neko vrijeme je bilo posla na 

pretek, pa je Ana proširila djelatnost. 

Uz znatna vlastita sredstva, 

uzela je i kredit od 70 tisuća eura, 

te kupila stambeno-poslovni prostor 

te napravila halu u kojoj je sve 

do prošle godine radilo 50 djelatnica. 

Neko vrijeme su odolijevali 

krizi, no kada je poslovni partner u 

Italiji zatvorio tvornicu, smanjio se 

obim proizvodnje, pa je i Ana bila 

prisiljena smanjiti broj djelatnica 

kojih je sada 24. Tražeći izlaz, u 

Vukovaru je otvorila »Svijet mode« 

I dalje se u Aninoj radionici 

izrađuju modeli za modnu kuću 

Cavalli, unatoč smanjenim 

narudžbama, a Ana Kožar 

se nada da će kriza i recesija 

uskoro proći 

gdje četiri djelatnice obavljaju usluge 

popravaka kože, krzna i tekstila, 

izrađuju modele po mjeri, te 

same prodaju gotove modele koji 

su izloženi, jer je promet tako mali 

da se ne isplati uposliti djelatnicu 

za prodaju. 

Vukovarski prostor je realiziran 

sredstvima Fonda za obnovu i razvoj. 

U stalnom traženju novih rješenja 

u »Fashion pelleu« su počeli 

izrađivati i ženske torbice, no Ana je 

u stalnom strahu kako će podmiriti 

kredit, državu i djelatnice. 

Iločki obrtnici 

Tečaj informatike 

organizaciji Udruženja obrtnika Ilok, a uz pomoć 

sredstava Ministarstva gospodarstva, 

U 

obrtnici ovoga udruženja moći će se osposobiti za 

rad na računalima, što je u današnje vrijeme neophodno 

za svako poslovanje. Tečaj je organiziran u 

večernjim satima, a provodit će se u dvije grupe. 

ZADAR 

XIII. 

ZADARSKA 

ŽUPANIJA 

OK ZADARSKE 

ŽUPANIJE 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 

Telefon: 

023/319 224 

Telefaks: 

023/311 383 

E-mail: 

ok.zadar@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-zadar.hr 

Predsjednik: 

Eduard Vicković 

Tajnik: 

Ive Marin 


Damir Maričić 

 

Pad prometa od 11 posto 

Ostvareni ugostiteljski promet 

u drugom tromjesečju ove 

godine na području Hrvatske 

nominalno je za 5,4 posto manji 

nego u istom tromjesečju 2008., 

no s obzirom na 3,8 postotni porast 

cijena ugostiteljskih usluga 

realno je manji za 8,9 posto, navodi 

DZS. 

Zadarsko ugostiteljstvo spada 

u važnije u zemlji, a zabilježilo 

je i jedan od većih padova u 

UGOSTITELJSKI PROMET 

deficitarna zanimanja 

zemlji od 10 posto. Zadarska je 

županija uvećala broj ugostiteljskih 

poslovnih jedinica u ovom 

razdoblju za čak 30 posto, a riječ 

je o širenju, ali i mnoštvu sezonskih 

obrta, odnosno lokala. S tim 

uvećanjem lokala i prihodom od 

203 milijuna kuna u drugom tromjesečju 

pad ugostitelja iznosio 

je čak 12 posto. U šest mjeseci je 

sa 296 milijuna prihod ugostitelja 

pao 11 posto. 

Stipendije za 37 učenika 

Obrtnička komora Zadarske županije na osnovi raspisanog natječaja za 

dodjelu stipendija učenicima deficitarnih obrtničkih zanimanja za šk. g. 

2009./2010. zaključila je natječaj te dodijelila stipendije za 37 učenika, odnosno 

26 učenika prvog razreda i 11 učenika drugog razreda, ovdašnjih srednjih 

škola koje obrazuju obrtnike. Nakon dva ponovljena natječaja za dodjelu 

stipendija učenicima deficitarnih zanimanja, Komisija za dodjelu stipendija 

zaključila je natječaje te je utvrdila da za prve razrede ima 26 zahtjeva, a za 

druge 11 zahtjeva. Prijedlog da učenici i prvog i drugog razreda dobiju iznos 

stipendije iste visine, odnosno 500 kuna, proizašao je iz situacije manjeg 

broja zahtjeva. Prvotno 

je bilo planiralo da iznosi 

budu različiti, ali je odaziv 

na natječaj ispao manji 

od očekivanog. Prijedlog 

o dobitnicima stipendija 

i mjesečnom iznosu jednoglasno 

je prihvaćen na 

sjednici Upravnog odbora 

Obrtničke komore Zadarske 

županije te slijedi 

Većina stipendija za 

ugostiteljska zanimanja 

– kuhar i konobar 

postupak potpisivanja 

ugovora sa zakonskim zastupnikom 

stipendista. 

Trošak parkiranja na teretnim 

kolodvorima snosit će uvoznik, 

odnosno izvoznik robe 

– Nama je u Zadru problem Gaženica, 

ali niti Gaženica niti nitko 

drugi u Hrvatskoj, osim Jankomira, 

ni nema dokumentaciju za iznajmljivanje, 

odnosno rad kao propisno 

parkiranje. Mi smo godinu dana 

kontaktirali s nadležnima zbog naplate 

na nepropisnom mjestu. Zakon 

zabranjuje parkiranje ispod i 

iznad nadvožnjaka i kažnjava ga, a 

ovdje je parkiranje upravo pod njim. 

No u međuvremenu, nakon što su 

kolege u Europi riješili taj problem i 

ne snose naplatu parkiranja na carinskim 

parkiralištima, što je ispravno, 

jer tamo nismo svojom voljom, 

Zadarski obrtnici trgovci u trendu su koji pogađa cijelu 

Hrvatsku, odnosno ovog trenutka od oko 13.000 

zaposlenih u obrtu u Zadarskoj županiji, trgovina angažira 

2.000 do 2.200 (sezonalni utjecaj), koji su u svom 

opstanku sve ugroženiji. Prije dvije godine na približnom 

broju zaposlenih u obrtništvu trgovina je angažirala 

2.500 do 2.600 osoba. U 2005. godini od tada nešto 

manje zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima 

(12.500) u trgovini je radilo 2.650. 

www.hok.hr 

NAPLATA CARINSKOG PARKIRANJA 

Zadarski prijevoznici 

ne plaćaju! 

naša se akcija 

usmjerila 

u tom 

pravcu zajedno 

s ko- 

Dragan Brzoja 

legama iz 

cijele zemlje. Pročelnik zadarske 

carinske ispostave je čak prvi u 

zemlji i dao naputak da parkirališni 

listić nije uvjet prihvaćanja carinske 

MUKE PO TRGOVCIMA 

Mali trgovci na udaru 

deklaracije na obradu. Datira još od 

15. rujna – kaže Dragan Brzoja. 

Trošak parkiranja na teretnim kolodvorima 

na kojima se carini roba 

snosit će uvoznik, odnosno izvoznik 

robe, a model naplate parkiranja 

utvrdit će otpremnici u suradnji s 

predstavnicima terminala, prijevoznika, 

Ministarstva mora, prometa i 

infrastrukture i Ministarstva financija. 

Možemo kazati da je u obrtničkim trgovačkim radnjama 

kroz manje od pet godina izgubljeno oko 600 radnih 

mjesta. 

Kod svojevremenih detaljnijih i studioznijih analiza 

kretanja istaknuto je nekoliko stvari koje bi koliko-toliko 

mogle pomoći ovdašnjim trgovcima obrtnicima u inače 

negativnoj budućnosti. Prije svega, računa se da će 

krajevi poput Zadarske županije malim trgovcima donijeti 

blagotvoran utjecaj turizma.


www.hok.hr

GASTRO & ENO 


21 

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA 

Sezona – od euforije do omalovažavanja 

da doista teško mogu dokučiti tko je u konačnici 

u pravu. 

Takvoj javnoj zbrci u razmišljanju o sezoni 

dobrim dijelom »kumuju« i mediji koji sezonu i 

njezinu uspješnost tumače ovisno o tome tko im 

je sugovornik i što želi dokazati, pa se upinju istu 

činjenicu okretati i tumačiti na različite načine. 

U tome su im često pri ruci i sami ugostitelji, 

iznajmljivači, obrtnici svih uslužnih profila koji 

rade s turistima izravno ili posredno, a koji su također 

često kontradiktorni u svojim tvrdnjama i 

dokazivanjima. 

Posljednji primjer za to bilo je upiranje jednog 

dijela ugostitelja (Udruge restoratera) da dokaže 

članstvu i javnosti kako odgoda primjene Zakona 

o nepušenju nije u interesu svih iz te struke 

podjednako, i to baš u trenutku kada se javnosti 

činilo da su ugostitelji izborili nešto što se činilo 

nemogućim. 

Najgore od svega jest kada 

o nečijoj zaradi govore oni 

koji s njom nemaju baš 

nikakve veze, pa broje tuđe 

novce, goste, potrošnju i 

daju senzacionalne izjave 

o tome koliko je zaradio – 

netko drugi... U tome smo 

poslu u Hrvatskoj pravi 

majstori, jer je nekako 

većini lakše baviti se tuđim, 

nego vlastitim poslom 

Isto tako dok su vlasnici kafića, barova, klubova 

i sličnih dokazivali da im je pad prometa i do 

30 posto zbog tog zakona, zadarska se zračna luka 

oglasila s podatkom kako su tamošnji ugostitelji 

zaradili rekordnih 308 milijuna kuna samo od putnika 

u niskotarifnim zrakoplovima! 

A odmah potom se oglasi Državni zavod za 

statistiku s podatkom da je u 13 od 21 županije 

zabilježen pad prometa u ugostiteljstvu, a u istoj 

toj zadarskoj regiji taj pad iznosi 10,7 posto! 

Dakle, s ocjenama polako, promišljeno i pametno. 

Nitko više nema živaca slušati svakidašnje jadikovke 

onih koji su ipak pristojno zaradili, a mogli 

su i više. 

No, još je manje strpljenja za sve one frustrirane 

»promatrače« tuđeg posla koji bi najradije 

da ni turizma, ni ugostiteljstva, ni turista uopće 

nema. 

Piše: Ružica Mikačić, 

novinarka Slobodne Dalmacije 

Kada se s prvim jesenskim kišama počne podvlačiti 

crta pod učinak turističke sezone, najvažnije 

je koliko je ostalo u blagajnama svih 

onih koji su se turizmom bavili. 

Jer, zarada je ono radi čega se taj posao i radi, pa 

je pravi rezultat sezone zapravo ono što pokazuju noćenja 

turista u svim smještajnim objektima, a u ugostiteljskim 

uslugama ono što je konzumirano i naplaćeno. 

I u tome ne može i ne smije biti euforije jer se radi 

o egzaktnim podacima kojima ne treba ni dodavanje 

kako bi bili ljepši, ali ni omalovažavanje, kako bi se 

umanjila važnost tog posla. 

A u Hrvatskoj kao da bez tih dviju potpuno nepotrebnih 

emocija ne može proći ni jedan kraj ljeta, kada 

se u analize bez valjanih argumenata počnu upuštati 

svi oni promatrači turističke sezone kojima je osobni 

dojam ključni dokaz svake teze koju brane. 

Dolazi se tako do euforičnih konstatacija kako je 

sezona bila najbolja moguća, sudeći po gužvi na plažama 

ili trgovima, brodovima u luci, kolonama na cestama, 

noćnim provodima (?!). 

S druge, pak, strane, čuje se gunđanje onih koji su 

blagodati takve sezone trebali osjetiti na zaradi, ali 

nisu u tolikoj mjeri da bi i sami potvrdili tezu o odličnom 

ljetnom poslu, pa s pravom negoduju. 

A najgore od svega jest kada o nečijoj zaradi govore 

oni koji s njom nemaju baš nikakve veze, pa broje 

tuđe novce, goste, potrošnju i daju senzacionalne izjave 

o tome koliko je zaradio – netko drugi... 

U tome smo poslu u Hrvatskoj pravi majstori jer 

je nekako većini lakše baviti se tuđim, nego vlastitim 

poslom. Tako o zaradi ugostitelja najčešće govore 

zdravstveni radnici, direktori zračnih luka, trgovci i 

drugi. Istovremeno, o hotelskom biznisu sve znaju 

automehaničari, prodavači sladoleda i iznajmljivači 

ležaljki na plažama. 

O ukupnom, pak, turističkom kretanju, sezoni, dolascima 

i potrošnji, najglasniji su – sociolozi, povjesničari 

umjetnosti i političari. 

I nakon svega toga prosječan građanin treba se odlučiti 

kome vjerovati i tko je u pravu kad govori o 

(ne)uspješnosti sezone? 

Toliko ih se zasipa poluinformacijama sa svih strana, 

svjesno ili nesvjesno krivo tumačenim podacima 

www.hok.hr

22 Obrtničke novine listopad 2009. SAJMOVI 

VODIČ ZA SAJMOVE 

Treba li nam hostesa 

na štandu? 

Darko Prister 

Osoblje na štandu treba biti 

primjereno odjeveno. Prilikom 

izbora odjeće posebno treba 

voditi računa o sljedećem: 

odjeća treba biti decentna – pozornost 

treba privući proizvod, a 

ne mi 

obuća i odjeća trebaju biti klasičnog 

kroja 

odjeća mora biti takva da se u njoj 

ugodno osjećamo 

po mogućnosti na štandu treba 

imati rezervnu obuću, kako bi je 

mogli mijenjati s obzirom na to da 

čitav dan stojimo 

na odjeći svakako trebamo nositi 

bedž sa svojim imenom i imenom 

onoga koga predstavljamo 

određene proizvode najbolje reklamiraju 

kostimirane hostese ili 

osobe prerušene u interesantne 

likove. 

Hostesa – domaćica na 

štandu? 

Izbor hostese također je jedan od 

faktora koji pridonosi cjelokupnom 

dojmu našeg nastupu na sajmu. Izlagač 

treba jasno upoznati domaćicu 

s poslovima koje treba obavljati na 

štandu. Na što treba obratiti pozornost 

prilikom angažiranja hostese za 

štand: 

Štand u inozemstvu 

hostesu možemo angažirati preko 

sajma vodeći računa da govori i 

naš jezik, zbog lakše komunikacije 

s nama, te da u slučaju gužve 

na štandu pomogne u komunikaciji 

sa zainteresiranim stranim posjetiteljima 

možemo povesti našu domaćicu 

za koju trebamo osigurati smještaj 

i platiti joj ostale troškove 

(smještaj, putni troškovi, dnevnice). 

Za štand u zemlji hostesu možemo 

angažirati: 

preko sajma 

preko studentskog servisa 

poznatu hostesu koja inače radi 

kod nas za vrijeme sajma. 

Poslovi hostese: 

održava čistoću na štandu 

brine se oko potrebne količine reprezentacije 

na štandu 

ugošćuje goste na štandu 

vodi brigu oko promotivnih materijala 

– nadopunjuje materijale na 

policama 

daje osnovne informacije o izlagačima. 

Izbor dobre hostese bitno olakšava 

posao izlagaču. 

Kako spriječiti otuđenje osobnih 

stvari i robe sa štanda? 

Prilikom pripremanja nastupa na 

sajmu, treba voditi računa da se na 

sajmu često otuđuju stvari, bilo osobne 

bilo proizvodi koje izlažemo. Mogućnost 

otuđenja stvari svest ćemo na 

minimum tako da unaprijed poduzmemo 

neke mjere. Kako bismo spriječili 

otuđenje osobnih stvari – dokumenata, 

novaca, mobitela i slično, potrebno je: 

s izvođačem štanda dogovoriti 

postavu namještaja / ormarića 

koji ima bravu i ključ 

imati priručnu torbicu koju nosimo 

oko pojasa za dokumente, 

ključeve, novce 

zadužiti domaćicu da priručnu kuhinju 

u kojoj se nalaze naše osobne 

stvari zaključava kada nije u njoj. 

Kako bi spriječili otuđenje 

izložaka potrebno je: 

sa izvođačem štanda dogovoriti vitrine 

sa ključevima (ako se radi o 

sitnijim vrjednijim predmetima) 

na kraju radnog dana sajma vrjednije 

(lakše i manje) eksponate staviti 

u prostoriju koju zaključavamo. 

MEĐUNARODNI JESENSKI SAJAM U GRAZU 

Tradicija izlaganja 

duga 15 godina 

N. Klapčić, S. Tomić 

Među 480 izlagača iz 12 zemalja, 

koji su od 26. rujna do 4. 

listopada 2009. godine nastupili 

na 103. međunarodnom jesenskom 

sajmu u Grazu HERBSTMESSE 2009., 

u organizaciji Hrvatske obrtničke komore 

na zajedničkom štandu predstavilo se 

i osam hrvatskih obrtnika, od kojih tri po 

prvi put. U Grazu su nastupili obrti koji 

se bave proizvodnjom zlatnog i srebrnog 

nakita, unikatnog namještaja i stubišta 

te opremanjem interijera u drvu, proizvodnjom 

i servisiranjem automatskih i 

poluautomatskih strojeva za pakiranje i 

zamatanje, pružanjem usluga pakiranja, 

izradom namještaja po mjeri, građevne 

stolarije, namještaja, stepenica i uređenjem 

stambenog i poslovnog prostora 

po mjeri na specifičan obrtnički način, 

proizvodnjom i plastifikacijom metalnih 

proizvoda, obradom metala po narudžbi 

kupaca, izradom suvenira-unikata i 

umjetničke i uporabne keramike te produkcijom 

proizvoda od lijevanih obojenih 

metala uz strojnu obradu (umjet- 

okviru Međunarodnog jesenskog sajma u Grazu, 

U Vlada Pokrajine Štajerske i Hrvatsko-austrijska trgovinska 

komora iz Graza, 29. rujna organizirale su Dan 

Hrvatske, tradicionalnu gospodarsku manifestaciju koja 

okuplja gospodarstvenike te predstavnike gospodarskog 

i političkog života RH i Pokrajine Štajerske. Ove godine 

Dan Hrvatske održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva RH. O izazovima 

hrvatskog obrtništva u vrijeme gospodarske krize govorio 

je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, 

koji je i potpredsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinnički 

i industrijski odljevci). I turističke 

usluge hrvatskih izlagača ovog su puta 

bile zastupljene, kao i obrtničko zadrugarstvo 

s proizvodima vezanim uz svoje 

članove metalce koji proizvode dijelove 

i komponente za automobilsku i tekstilnu 

industriju, ugostitelje, plastičare itd. 

Ovogodišnji izlagači bili su: »Zlatarna 

Križek« iz Velike Gorice, »Notos« iz 

Bestovja, »DUNI ljevaonica obojenih 

metala« iz Kumrovca, »PNEO« iz Svetog 

Ivana Zeline, »PROMEGA – metaloprerađivačka 

i trgovačka radnja« iz 

Radoboja, »Atelier Varga« iz Zlatara, 

»Hrvatski savez obrtničkih zadruga« 

i »Milenij Hoteli« d.o.o. iz Opatije. 

Dan Hrvatske 

ske komore. On je tom prilikom, među ostalim, istaknuo, 

kako osim povećanja broja obrta s blokiranim računima, 

obrtnike zabrinjava i nelojalna konkurencija te je Hrvatska 

obrtnička komora posebno zainteresirana za pravnu 

i zakonodavnu pomoć koju im u tom smislu mogu pružiti 

razvijene ekonomije, poput austrijske. Kao odgovor na 

poteškoće hrvatskog obrtništva u vrijeme gospodarske 

krize, kazao je Topić, HOK zagovara intenzivnije državne 

potpore za otvaranje novih obrta i radnih mjesta u njima, 

kao i olakšavanje pristupa kapitalu te pomoć obrtnicima 

koje je pogodila kriza. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva Miljenko Pavlaković 

je kazao da je za ovu godinu kroz programe podrške 

obrtništvu i malom poduzetništvu osigurano više od 340 

milijuna kuna, kao i da se za 2010. godinu planira da taj 

iznos ostane barem na istoj razini ili da se poveća, ako 

bude mogućnosti. Predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske 

komore Markus Mair izrazio je pak uvjerenje da 

će Hrvatska u iduće dvije do tri godine postati članica EU 

u čemu će imati punu podršku Austrije. 

 

NAJAVLJUJEMO 

Četiri Münchenska sajma u 2010. 

GHM – zastupstvo münchenskog sajma i Belimpex, kao njihov partner u Hrvatskoj, 

prezentirali su danas u suradnji sa HOK-om četiri njemačka sajma koja 

će se održati u prvoj polovini 2010. godine (münchenske sajmove IHM – međunarodni 

sajam obrta, OPTI – sajam optike te FAF – sajam bojenja, fasada i završnih 

radova te DACH + HOLZ – kölnski sajam krovova i drva). Premda ni 2010. 

godina neće biti ekonomski laka, možda čak i teža nego ova godina, Ministarstvo 

gospodarstva rada i poduzetništva (MINGORP) podupirat će nastup hrvatskih 

obrtnika i poduzetnika na sajmovima u inozemstvu, naglasio je pozdravivši predstavnike 

GHM-a, Belimpexa, HOK-a, područnih obrtničkih komora, udruženja 

obrtnika i medija, ravnatelj Uprave za obrt MINGORP-a Darko Horvat. Za hrvatske 

obrtnike posebno je značajan IHM – međunarodni sajam obrta koji se u dva 

svoja dijela (IHM – PROFI i IHM PRIVAT) održava od 3. do 7., odnosno 3. – 9. 

ožujka. Potpredsjednik HOK-a Željko Vrbanus najavio je nastup hrvatskih obrtnika 

i na ovom sajmu, istaknuvši da HOK već gotovo dva desetljeća organizira i 

financijski podupire nastup hrvatskih obrtnika na IHM-u, kojega je prošle godine 

posjetilo oko 170.000 posjetitelja, od čega 73.000 poslovnih i stručnih. Hrvatski 

izlagači, obrtnici i poduzetnici nama su u Bavarskoj i Njemačkoj posebno značajni 

jer preko njih otvaramo vrata jugoistočne Europe, rekao je predstavljajući sajmove 

direktor projekta IHM Siegbert Heiber uz Belimpexove direktore Antona i 

Tončija Belana. OPTI – sajam optike održava se u Münchenu 15. – 17. siječnja, 

FAF – sajam bojenja, fasada i završnih radova je 24. – 27. ožujka, dok je DACH 

+ HOLZ – sajam krovova 

i drva 24. – 27. 

veljače u Kölnu. 

Kroz većinu ovih 

sajmova provlači se 

tema energetske učinkovitosti, 

modernizacije 

i opskrbe, a za 

sva pitanja oko danas 

predstavljanih njemačkih 

sajmova zainteresirani 

se mogu 

javiti Belimpexu na 

office@belimpex.hr. 

OBRTNICI NA SAJMU ZEPS 2009 

U Zenici završena ovogodišnja 

sajamska sezona 

D. Prister, S. Tomić 

Nastup na ZEPS-u označio je 

završetak ovogodišnje sezone organizacije 

zajedničkih izložbi pod 

okriljem HOK-a na međunarodnim 

obrtničkim sajmovima, koja je započela 

u ožujku sa Münchenskim 

obrtničkim sajmom. Obrtnici su 

u travnju izlagali na Međunarodnom 

gospodarskom sajmu u Mostaru, 

u svibnju na Sajmu tehnike 

u Beogradu te na Međunarodnom 

poljoprivrednom sajmu u Novom 

Sadu, a u rujnu na Međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Celju, 

Međunarodnom obrtničkom sajmu 

u Zagrebu te na Jesenskom 

međunarodnom sajmu u Grazu. 

www.hok.hr 

Generalnom bosanskohercegovačkom 

općem sajmu ZEPS 2009 

(Zenica, BiH), koji se održavao 

od 6. do 11. listopada 2009. godine, osmu 

godinu za redom na zajedničkoj izložbi 

izlagali su hrvatski obrtnici u organizaciji 

Hrvatske obrtničke komore, koja im je 

sufinancirala 50 posto troškova nastupa. 

U paviljonu B, na izložbenom prostoru 

površine 56 m 2 , ove godine nastupilo je 

sedam izlagača, koji su predstavili svoje 

proizvode i usluge iz raznih djelatnosti: 

proizvodnja televizijskih antena i antenske 

opreme; proizvodnja CNC strojeva; 

izrada ovjesa uličnih javnih rasvjeta, 

proizvodnja poljoprivrednog alata, opreme 

za mjerenje, regulaciju i procesno 

upravljanje u industriji, zatim proizvodnja 

opreme za profesionalnu uporabu u 

ugostiteljstvu, trgovini i zdravstvu; završni 

radovi u građevinarstvu te prijevoz 

robe i organizacija prijevoza robe u domaćem 

i međunarodnom prometu. 

Među sedam ovogodišnjih izlagača tri 

su bila nova: MKE iz Svetog Ivana Zeline, 

vlasnika Marija Koščeca, s proizvodima 

antenskog sustava; CNC TEH iz 

Zagreba, vlasnika Željka Košeka, s CNC 

TEH strojevima i AGIT d.o.o. iz Zagreba, 

koji je nudio usluge prijevoza robe. 

Na ZEPS-u su ponovo nastupili: PRO- 

MEGA iz Radoboja, vlasnika Marija 

Kiseljaka, koji je predstavio ormariće za 

protupožarne aparate, metalne nosače te 

ukrasne svjetiljke i šipke; ELEKTRON 

iz Stubičkih Toplica, vlasnika Ivana Sokača, 

s opremom za mjerenje, regulaciju 

i procesno upravljanje u industriji; KUP 

iz Kaštel Lukšića, vlasnika Željka Rimca, 

s uzorcima PVC vratašca, rozetama i 

rasvjetnim tijelima; PEGAZ iz Slavonskog 

Broda, vlasnika Darija Turčinovića, 

sa specijaliziranom plinskom ugostiteljskom 

opremom. U okviru ZEPS-a održan 

je i sajam ZEPS Intermetal, na kojem 

je obrt MKE osvojio priznanje stručnog 

žirija za proizvod.

SAJMOVI 

12. OBRTNIČKI SAJAM ISTRE 

Predstavljeno 118 obrta 


23 

Na ovogodišnjem 

12. obrtničkom sajmu 

Istre u Puli, okupilo 

se čak 187 izlagača 

iz Hrvatske, Italije i 

Slovenije 

Na 12. obrtničkom sajmu Istre, 

koji se održavao u Puli od 8. do 

11. listopada svoje je proizvode 

predstavilo ukupno 187 izlagača: 

118 obrta, 27 poduzeća, 24 komore i 

udruženja, deset inovatora, tri škole 

te 12 izlagača iz drugih kategorija na 

površini od dvije tisuće četvornih metara 

natkrivenog i oko 600 četvornih 

metara otvorenog izložbenog prostora. 

U ime pokrovitelja sajma, Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva, ravnatelj 

Uprave za obrt Darko Horvat na 

svečanosti otvaranja kazao je kako je na 

gospodarstvenicima i obrtnicima u ovo 

»turbulentno gospodarsko vrijeme« da 

osmisle i projekte i načine kako se iz 

gospodarske krize što lakše i što bezbolnije 

izvući. Predsjednik Hrvatske 

obrtničke komore Mato Topić istaknuo 

je značaj ovog sajma za male i srednje 

poduzetnike dodavši kako je ovaj sajam 

postao prepoznatljiv brend ovog područja 

po pitanju poduzetništva. Prema 

njegovim riječima, veliki je uspjeh činjenica 

što u ovoj krizi sajam nije smanjio 

broj izlagača, a što je znak, kako je 

rekao, »da su poduzetnici žilavi i da će 

se i dalje održati«. Nakon otvaranja sajma 

potpisani su sporazumi o suradnji između 

Udruženja obrtnika Poreč i Udruženja 

trgovaca grada Zagreba te između 

Obrtničke komore Istarske i obrtničkih 

komora Virovitičko-podravske odnosno 

Zagrebačke županije. 

Tijekom sajma, komisija u sastavu 

Aldo Ukanović, predsjednik i članovi 

Loredana Krbavčić i Vladimir Antolović, 

dodijelila je priznanja za uspješnu 

sajamsku prezentaciju: VETRO MIANI, 

Čavle, vlasnice Emine Miani, HEKIĆ, 

bravarska radionica, Sv. Petar u Šumi, 

vlasnika Valtera Hekića, i Obrtnička komora 

Vukovarsko-srijemske županije, 

Vinkovci. Dobitnik priznanja za oblikovanje 

proizvoda je Bezak, stolarski 

obrt, Žminj, vlasnika Eduarda Žufića. 

Najboljim proizvodima Sajma proglašeni 

su: BETONCOMERCE, Tinjan, vlasnika 

Jove Bukvića, AMETIST, Sveta 

Nedjelja, vlasnice Sandre Grabovec, za 

proizvode umjetničkog obrta – lutaka i 

nakita i PRESTIGE d.o.o., Pula, vlasnika 

Darka Špelića za mirisne granule za 

usisivače. 

Od proizvođača sirovina do uglednog proizvođača gotovih proizvoda 

Blaženka s kćeri i majkom na pulskom sajmu 

Nekići osvajaju medalje gdje god da se 

pojave, a u samo dvije godine zablistali su 

brončanim, srebrnim i zlatnim sjajem 

Blaženku Sekulić-Nekić iz OPG-a Nekić Orahovica 

zatekli smo na izložbenom prostoru 

POK-a Virovitica gdje je zajedno s još deset 

obrtnika izlagala svoje proizvode na ovogodišnjem 

12. obrtničkom sajmu Istre u Puli. U samo 

dvije godine, koliko se pojavljuje na sajmovima 

i izložbama, Blaženka je pomrsila račune brojnim 

poznatim i priznatim proizvođačima slatkih 

delicija uzevši im medalje koje su očekivali. 

Zamolili smo Blaženku da nam ispriča kako se 

to dogodilo? 

– Imamo plantažu od 90 stabala višanja i 

da bismo mogli legalno prodavati urod otkupljivaču, 

tvrtki Voće Orahovica, morali smo se 

2003. registrirati kao OPG. No otkupna cijena 

višnje se s vremenom snižavala, pa smo, kako 

bismo opstali, počeli s preradom. U početku 

sam pravila sokove, kompote i drugo, prerađivala 

sam zapravo sve što smo uzgajali na našoj 

zemlji u zimnicu. Ono što je nama tada bilo 

višak poklanjala sam drugima za najrazličitije 

prigode i upravo su ti ljudi, rođaci i prijatelji bili 

moji kritičari i ocjenjivači. Hvalili su moje proizvode 

tako da sam iskoristila jedan natječaj za 

ocjenu pekmeza i prijavila se kako bih saznala 

jesu li moji pekmezi, koje svi hvale, priznati i od 

struke, profesionalaca. Bila sam ugodno iznenađena 

kad su stigli rezultati. Dobila sam dvije 

medalje, srebrnu za pekmez od šipka i brončanu 

za pekmez od žutih šljiva, a ocjenjivanje je 

provedeno u sklopu Drugog festivala pekmeza, 

džema i marmelade održanog početkom 

listopada prošle godine u Dubrovniku. 

Nakon bronce i srebra uslijedilo je i zlato, 

i to na međunarodnom ocjenjivanju? 

– Da, početkom travnja ove godine održan 

je u Opatiji međunarodni kongres i izložba 

ECO WORLD FEST na kojemu je OPG Nekić dobilo 

zlatnu medalju za »Pire od jabuke s cimetom«. 

To iznimno ohrabruje i daje poticaje za 

još bolji rad jer konkurencija je bila jako velika, 

116 proizvoda od 26 proizvođača iz Hrvatske, 

Italije, Srbije i Rusije. 

Osim zlata, ove smo godine dobili i broncu 

za pekmez od marelice (prije nekoliko dana, 

3. listopada) na Trećem festivalu pekmeza, 

džema i marmelade u Dubrovniku. Iskreno se 

nadam da će se uspjesi nastaviti nizati i dalje. 

Sljedeći sajam na koji idemo je u Zagrebu, Hrvatski 

suvenir, a prvi u 2010. godini, naš sajam, 

Viroexpo u Virovitici. 

Tko vam pomaže, koliko vas na imanju 

radi? 

– Suprug je nositelj imanja, ja sam radnik, a 

tu je i kći, koja je doduše još malena, ali pomaže 

koliko može. Kad treba pomažu i roditelji i 

rođaci i prijatelji. (K. K.) 

www.hok.hr

24 Obrtničke novine listopad 2009. OBRAZOVANJE 

IPA PROGRAM 

Informativne 

radionice o razvoju 

ljudskih potencijala 

ANALIZA UPISA U PROGRAME ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA I TRŽIŠTE RADA 

Bolji odaziv za 

deficitarna zanimanja 

u većini županija 

Mirela Franović, prof. 

Agencija za strukovno obrazovanje, 

Odjel za financiranje i 

ugovaranje IPA programa (DEFCO), 

održala je 28. i 29. rujna u Ministarstvu 

znanosti, obrazovanja i športa 

informativne radionice (info-dane) 

za grant-shemu »Implementacija 

novih kurikuluma«, EuropeAid/128900/M/ACT/HR, 

pod prioritetom 

3, mjera 3.1, operacija 3.1.3, u 

sklopu 4. komponente IPA programa 

– Razvoj ljudskih potencijala. 

IPA program je Instrument pretpristupne 

pomoći (engl. Instrument 

for Pre-Accession Assistance) za 

razdoblje od 2007. do 2013. godine 

koji zamjenjuje dosadašnje programe 

CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. 

Osnovni ciljevi ovog programa su 

pomoć u izgradnji institucija i vladavine 

prava, ljudskih prava, uključujući 

i temeljna prava, prava manjina, 

jednakost spolova i nediskriminaciju, 

administrativne i ekonomske reforme, 

ekonomski i društveni razvoj, 

pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu 

i prekograničnu suradnju. Program 

podupire i izgradnju institucionalnih 

sposobnosti u pripremama za 

korištenje fondova koji će Hrvatskoj 

biti na raspolaganju kao državi članici 

Unije (strukturni fondovi i Kohezijski 

fond). 

Program IPA ima ukupno 

pet komponenti: 

1. Pomoć u tranziciji i izgradnja 

institucija 

2. Prekogranična suradnja 

3. Regionalni razvoj 

4. Razvoj ljudskih potencijala 

5. Ruralni razvoj. 

U Hrvatskoj je ugovaračko tijelo 

za IPA program Agencija za 

strukovno obrazovanje, Odjel za 

financiranje i ugovaranje IPA programa 

(ASO DEFCO). U okviru 

održanih informativnih radionica 

predstavljen je opći pregled uloga 

i odgovornosti operativne strukture 

za 4. komponentu IPA-e. Predstavnici 

Odjela za financiranje i ugovaranje 

IPA programa predstavili su 

ciljeve i prioritete ove grant sheme 

te prihvatljive aktivnosti i akcije. 

Detaljno je predstavljen vremenski 

slijed aktivnosti kod pripreme i 

predaje prijedloga projekta, kriteriji 

prihvatljivosti i sekundarna nabava. 

Predstavnici Agencije dali su i 

važne savjete o izvješćivanju i pravilima 

vidljivosti, te savjete i preporuke 

za uspjeh. Posebno je naglašeno 

kako je za provedbu projekata 

potrebno osigurati odvojen računovodstveni 

sustav koji je transparentan 

i lako provjerljiv u slučaju revizije. 

Svu je dokumentaciju potrebno 

čuvati sedam godina nakon završne 

isplate. Službeni jezik projekata je 

engleski, te se u proračunu ne mogu 

predvidjeti troškovi prijevoda prijedloga 

projekta ni kasnijih izvješća 

tijekom provedbe projekata. 

U okviru prvog dana radionice 

predstavljen je i primjer dobre prakse. 

Radi se o Poljoprivrednoj školi 

iz Zagreba koja je uspješno provela 

projekt »Agroturistički edukativni 

poligon – hrvatski model« 

financiran iz programa potpore EU 

CARDS 2003. Predstavnici škole 

su detaljno opisali način pripreme i 

provedbe navedenog projekta. 

Drugi dan radionice bio je posvećen 

predstavljanju obrasca za 

prijavu projekta, logičke matrice i 

proračuna. Nakon iscrpnog informiranja 

sudionici su pristupili praktičnoj 

izradi prijedloga projekata, a 

zatim te prijedloge prokomentirali s 

trenerom, koji je bio zasut brojnim 

pitanjima. 

Detaljnije informacije o prihvatljivim 

aplikantima i aktivnostima 

nalaze se na stranicama Odjela za 

financiranje i ugovaranje IPA programa 

http://www.aso.hr/defco/ 

Upis u zanimanja 

alatničara, 

autolakirera, brodskog 

mehaničara, pedikera, 

stolara, instalatera 

sustava vode, plina, 

grijanja i hlađenja i 

automehatroničara 

i zlatara porastao je 

od 40 do 100% i više 

u odnosu na prošlu 

godinu 

mr. sc. Olga Lui 

U 

Republici Hrvatskoj, kao i u zemljama 

Europske unije, većina 

se građana obrazuje u sustavu 

strukovnog obrazovanja. Postojeći sustav 

strukovnog odgoja i obrazovanja 

obuhvaća 70,9% ukupne srednjoškolske 

populacije, odnosno 135.930 učenika u 

290 škola. Prema podacima Hrvatskog 

zavoda za zapošljavanje iz rujna 2009. 

g., nezaposlenost u kolovozu iste godine 

povećala se za 1% u odnosu na prethodni 

mjesec, a za 14,4% u usporedbi s 

istim mjesecom prethodne godine. Na 

Zavodu za zapošljavanje u kolovozu 

je evidentirano 251.005 nezaposlenih 

osoba. Od siječnja do kolovoza 2009. 

g. prosječno je evidentirano mjesečno 

256.394 nezaposlene osobe. Struktura 

nezaposlenih s obzirom na spol je 

58,9% žena prema 40,1% nezaposlenih 

muškaraca. U evidentiranoj nezaposlenosti 

prevladavaju osobe sa završenom 

trogodišnjom školom za zanimanja, kojih 

je u kolovozu 2009. g. bilo 85.770, 

odnosno 34,2%. Iza toga slijede osobe 

sa završenom 4-godišnjom školom i 

gimnazijama. Najmanje je nezaposlenih 

osoba sa završenim visokoškolskim 

Broj planiranih/ostvarenih upisa 

16.000 

14.000 

12.000 

10.000 

8.000 

6.000 

4.000 

2.000 

0 

obrazovanjem. Također je vidljiv nerazmjer 

između ponude i potražnje radnih 

mjesta za trogodišnja zanimanja s liste 

vezanih obrta. Broj prijavljenih slobodnih 

radnih mjesta je za sva zanimanja 

mali, dok je broj nezaposlenih osoba u 

istim zanimanjima znatno veći, ponekad 

čak i 30 puta. Djelomično je to posljedica 

toga što poslodavci nisu obavezni 

prijaviti potrebu za radnom snagom, pa 

Zavod za zapošljavanje ne može iskazati 

točne podatke. 

Hrvatska obrtnička komora kao nositelj 

javnih ovlasti u ovom području zalaže 

se da unatoč nepostojećim projekcijama 

razvoja gospodarstva osigura dovoljan 

broj mladih ljudi u obrtničkim zanimanjima 

koji mogu pridonijeti održivom 

razvoju gospodarstva i podići kvalitetu 

proizvoda i usluga na razinu dostojnu 

konkurentnosti. Kako bi osigurala što 

bolji upis mladih ljudi u obrtnička zanimanja, 

Komora je u ovoj godini promijenila 

oblik i sadržaj svojih promotivnih 

aktivnosti i spustila ih na regionalnu razinu. 

Sve područne obrtničke komore u 

suradnji s ostalim dionicima zainteresiranim 

za razvoj školstva u regijama promovirale 

su upise u obrtnička zanimanja 

na gotovo isti način. Upisi pokazuju da 

je situacija ove godine u većini županija 

za deficitarna zanimanja bolja nego što 

je bila u 2008. g. Tako, primjerice, upis 

u zanimanja poput alatničara, autolakirera, 

brodskog mehaničara, pedikera, 

stolara, instalatera sustava vode, plina, 

grijanja i hlađenja i automehatroničara i 

zlatara porastao je od 40 do 100% i više 

u odnosu na prošlu godinu. 

Upisi u programe obrtničkih zanimanja 

2007/2008 2008/2009 

Školska godina 

Zanimanja u kojima imamo 

najveći broj učenika su sljedeća: 

kuhar – 1588 

frizer – 1090 

konobar – 946 

automehaničar – 888 

instalater grijanja i klimatizacije 

– 528. 

Upisi učenika u posljednje tri godine 

2009/2010. 

Planirano 

Upisano 

Ove godine niti jedan učenik 

nije odabrao zvanje preciznog 

mehaničara 

Ostala zanimanja bilježe upis manji od 

500 učenika. 

Zanimanja u koja se nije upisao 

niti jedan učenik su: 

fasader, glazbalar za gudačka glazbala, 

graditelj drvenih brodova, graditelj 

metalnih brodova, graditelj orgulja, 

graditelj plastičnih plovila, klobučar, 

kotlar, kovač, krovopokrivač, krznar, 

ljevač, mlinar, mljekar, pećar i precizni 

mehaničar 

U program očni optičar također se ne 

upisuju učenici, međutim, postoji sličan 

četverogodišnji program koje škole radije 

koriste. 

U posljednje tri godine najviše učenika 

imamo u sljedećim zanimanjima: 

kuhari (4484), frizeri (3510), automehaničari 

(2928), konobari (2764), instalateri 

grijanja i klimatizacije (1866), 

elektroinstalateri (1249), stolari (1200), 

vodoinstalateri (1068), a ostala zanimanja 

ispod 1000. Pregled upisa po županijama 

pokazuje da je upisani broj učenika 

u odnosu na planirani bio 81,8%. I 

ovogodišnji upis je pokazao da Komora 

treba i dalje jačati svoju suradnju sa nadležnim 

ministarstvima, razvijati svoj dio 

strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog 

učenja kako bi buduća generacija obrtnika 

mogla ostvariti razvoj svoje profesionalne 

karijere i jačati svoje socijalne 

kompetencije u svrhu ostvarivanja vlastitih 

životnih ciljeva, razvoja građanske 

svijesti i preuzimanja više pozicioniranih 

uloga u društvu. 

POSJET HRVATSKOM GOSPODARSKOM DRUŠTVU ZA RAZMJENU UČENIKA I STUDENATA 

Mladi obrtnici odlaze na hospitaciju u Njemačku 

mr. sc. Olga Lui 

Na poziv Hrvatskog gospodarskog društva 

za razmjenu učenika i studenata, a 

u okviru projekta URU (Uči-Radi-Upoznaj) 

zajedno s Miranom Šoićem, tajnikom Obrtničke 

komore Zagreb posjetili smo sjedište 

društva u Frankfurtu. U okviru posjeta vođeni 

su intenzivni razgovori o hospitaciji naučnika 

i mladih obrtnika u Obrtničkoj komori 

Wiesbaden i Obrtničkoj komori Rhein-Main 

u Frankfurtu. Prvi dan bio je organiziran 

posjet Obrazovnom i tehnološkom centru i 

Obrtničkoj komori Rhein-Main u Frankfurtu 

i Weiterstadtu te razgovor o mogućnostima 

primanja hospitanata na jednomjesečni boravak 

u Obrazovno-tehnološkom centru i kod 

www.hok.hr 

registriranih obrtnika hrvatskog podrijetla. I 

Komora i Obrazovno-tehnološki centar izrazili 

su svoju želju za suradnjom s Obrtničkom 

komorom Zagreb i Udruženjem obrtnika 

Grada Zagreba. 

Detalji suradnje trebaju biti dogovoreni 

putem sporazuma. Isti dan bio je organiziran 

prijem u Industrijsko-trgovinskoj komori 

Mainz, kojem je prisustvovao i predstavnik 

Generalnog konzulata Republike 

Hrvatske te počasni konzul. Drugi dan posjeta 

obavljeni su razgovori sa gospodinom 

Brandesom, glavnim tajnikom Obrtničke 

komore Hessen, i njegovim suradnicima. 

Obrtnička komora Hessen također je izrazila 

želju za suradnjom s Obrtničkom komorom 

Zagreb te ostavila otvorenom mogućnosti 

prijema mladih obrtnika. Dogovoreno 

je da će Grad Zagreb i Obrtnička komora 

Zagreb sklopiti Ugovor o suradnji o slanju 

prvih šest mladih obrtnika na hospitaciju u 

Njemačku, s tim da Grad Zagreb podmiruje 

troškove puta i smještaja, a da će se o 

troškovima naknade boravka u BTZ-u naknadno 

dogovarati kad Uprava BTZ-a dostavi 

ponudu. Isti dan održan je prijem kod 

gradonačelnika Grada Mainza na kojem su 

osim predstavnika Hrvatsko-gospodarskog 

udruženja, Generalnog konzulata RH, Grada 

Zagreba, Obrtničke komore Zagreb bili 

prisutni i studenti koji momentalno hospitiraju 

u Frankfurtu i Mainzu. Izraženo 

je zadovoljstvo 40-godišnjom suradnjom 

Grada Zagreba i Mainza i pozdravljena je 

inicijativa proširenja te suradnje u procesu 

edukacije obrtnika.


25 

www.hok.hr

26 Obrtničke novine listopad 2009. CENTAR ZA MIRENJE 

Okrugli stol »Jačanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova« 

Medijacija poželjnija metoda 

rješavanja sporova 

Jedinstveni etički 

kodeks bio bi koristan 

kao obvezatno pravilo 

za sve registrirane 

medijatore 

Nenad Klapčić 

Okrugli stol »Jačanje mirenja kao 

alternativnog načina rješavanja 

sudskih sporova« koji je održan 

14. listopada u Hrvatskoj obrtničkoj komori 

u okviru projekta financiranog od 

europskog fonda Phare 2005, čiji je nositelj 

Ministarstvo pravosuđa, okupio je 

uz predstavnike Ministarstva pravosuđa, 

voditelje i implementatore projekta, kao 

HOK podržava 

djelatnost medijacije 

Josip Kos 

Na Okruglom stolu »Jačanje mirenja 

kao alternativnog načina rješavanja 

sudskih sporova« aktivno je 

sudjelovao impozantan, visoko stručan 

i ugledan skup stručnjaka, koji su 

mogli meritorno raspravljati o dotičnim 

temama, a svi su izrazili potrebu 

te korisnost razvoja miriteljstva (medijacije) 

i miriteljskog sustava u RH. 

Predsjednik Centra za mirenje 

pri HOK-u Josip Kos i tajnica 

Centra za mirenje HOK-a Suzana 

Kolesar tom su prilikom posebno 

naglasili: 

1. da je izvansudsko rješavanje 

sporova mirenjem (medijacijom) 

najpovoljniji i najciviliziraniji način 

rješavanja sporova između stranaka 

u sporu; 

2. da Hrvatska obrtnička komora 

podržava djelatnost medijacije i pra- 

vilan te prirodan sustav medijacije u 

Republici Hrvatskoj, i to, izvan sudskih 

postupaka; 

3. da u sustavu pružanja pravne 

zaštite strankama u sporu u RH treba 

odrediti adekvatno mjesto medijaciji 

kao najbržem i najprirodnijem načinu 

rješavanja sporova; 

4. da treba odrediti i urediti pravo 

miritelja na naknadu, jer nitko 

ozbiljan neće obavljati tu funkciju 

besplatno; 

5. da mirenje pri sudovima, u postojećim 

sudskim sporovima, ima 

opravdanje i smisao dok se i ako se 

time smanji broj sudskih predmeta; 

6. da bi između sudova i svih 

drugih izvansudskih miriteljskih institucija 

te njihovih osnivača (HOK, 

HGK, HUP, Hrvatska odvjetnička 

komora itd.) trebalo razviti jedinstvo 

svijesti (konsenzus) o mirenju i 

konstruktivnu, prijateljsku suradnju 

usmjerenu na upućivanje stranaka na 

mirenje pri izvansudskim institucijama 

(udrugama i centrima za mirenje), 

a u čemu suci i odvjetnici imaju 

nezamjenjivu ulogu; 

7. da u praksi treba razlikovati nadležnosti 

sudova časti od nadležnosti 

miriteljskih institucija i arbitraža; 

8. da miriteljske institucije (udruge 

i centri za mirenje) učine dostupnima 

svoje pravilnike o radu i druge 

uvjete mirenja pred njima, a sve radi 

transparentnosti svojih postupaka i 

pružanja miriteljskih usluga. 

Čini nam se korisnim uputiti na razliku 

između nadležnosti i suštine rada 

sudova časti i miriteljskih institucija: 

U izvansudskim postupcima 

pred sudovima časti – ako stranke 

ne sklope nagodbu koja bi bila ovršna 

isprava – takvi sudovi donose odluke 

primjenom temeljnih načela pojedinih 

zakona, prvenstveno Zakona o obveznim 

odnosima, te primjenom pravila 

morala u poslovnim odnosima koja 

proizlaze iz duha i svrhe pojedinih 

odredbi zakona ili uredbi, ocjenjujući 

od slučaja do slučaja koje je ponašanje 

sukladno, a koje nije sukladno pravilima 

poslovnog morala. Pravila morala, 

dakle, sudovi časti utvrđuju od slučaja 

do slučaja, pa jednom utvrđena takva 

pravila služe kao mjerila za ponašanje 

stranaka tih postupaka i za suđenje u 

budućim predmetima. 

U postupcima pak pred institucijama 

za mirenje vrijede postupovna 

pravila određena pravilnicima dotičnih 

institucija i kodeksi etike miritelja, 

ali stranke u takvim postupcima 

mogu postići sporazumno rješenje 

spora, o zahtjevima i protuzahtjevima, 

s kojima smiju raspolagati, na 

temelju svojih ekonomskih, partnerskih, 

emotivnih ili bilo kojih drugih 

razloga. Stranke (fizičke i/ili pravne 

osobe) se u takvim postupcima ravnaju 

po svojim osobnim interesima 

i nakon uspostavljenoga ponovnog 

poslovnog ili bilo kojeg drugog kontakta 

u razgovoru, uz pomoć miritelja, 

rješavaju sporno pitanje. Pri tome 

ne moraju ni misliti na propise ni 

primjenjivati bilo koji propis, osim 

što moraju respektirati stroge propise 

koji im zabranju raspolaganje s dotičnim 

zahtjevima ili protuzahtjevima 

– tražbinama ili protutražbinama. 

mr. sc. Josip Kos, predsjednik 

Suda časti i Centra za mirenje pri 

Hrvatskoj obrtničkoj komori 

www.hok.hr 

Mirenje poboljšava 

pristup pravdi 

Postoji alat za poboljšanje pristupa 

pravdi; zove se mirenje/alternativno 

rješavanje sporova. Na hrvatske 

sudove stiže sve veći broj sporova, što 

dovodi do sve dužeg perioda rješavanja 

sporova. Sudski troškovi rastu do takvih 

iznosa da često postaju nerazmjerni 

s obzirom na vrijednost samog spora. 

Mirenje se ne smije smatrati lošijom alternativom 

sudskom postupku, mirenje 

je zapravo mogućnost da se spor riješi 

brže, uz manje troškove i uz veće zadovoljstvo 

stranaka. 

U skladu sa svojom Direktivom 

2008/52/EC o određenim aspektima 

mirenja u građanskim i trgovačkim 

predmetima, Komisija vjeruje da je mirenje 

učinkovit alat za osiguranje pristupa 

pravdi. 

U okviru projekta financiranog od 

strane EU 1 , 14. listopada 2009. održan 

je okrugli stol o mirenju koji je predstavio 

dobar primjer hrvatskog sustava 

alternativnog rješavanja sporova. 

Sudionici iz centara za medijaciju, 

strukovnih organizacija, uprave i sudstva 

su priznali potrebu za većom sinergijom 

sustava sudskog i izvansudskog 

mirenja. Korištenje postupka mirenja 

za rješavanje sporova definitivno bi 

se povećalo ako bi se u ugovore unijele 

odredbe o mirenju. Vlada i državna 

uprava bi trebale pružati primjer na način 

da u slučaju sporova postižu nagodbe 

umjesto da se ide na sud u parnični 

postupak. 

Takav stav bi za širu javnost bio 

najbolja reklama za korištenje alternativnog 

rješavanja sporova. Mi u Europskoj 

komisiji imamo standardiziranu 

odredbu o alternativnom rješavanju 

sporova za opće uvjete u svim našim 

ugovorima 2 . 

Nedavno smo uspješno koristili 

postupak mirenja u ugovoru vanjske 

pomoći za Hrvatsku. Naše iskustvo je 

pokazalo da je dobra volja (»bone fides«) 

stranaka minimalni preduvjet da 

mirenje bude uspješno, no također da 

dio uspješnosti čini vještine izmiritelja. 

Stoga je važno da izmiritelji prođu 

odgovarajući trening i poštuju Etički 

kodeks. Izmiritelji mogu biti fleksibilni 

u određivanju medijacijskog 

procesa, njegove strukture i donošenju 

odluka. 

No javnost ne bi trebala biti izložena 

izmiriteljima koji ne poštuju Etička 

pravila. Smatram da postoji rizik da se 

izmiriteljima dopusti »samoreguliranje«. 

Strukovne asocijacije izmiritelja bi 

provodile objektivniji nadzor svojih 

izmiritelja. Uređenje rada izmiritelja bi 

se također moglo osigurati putem predviđenog 

Registra izmiritelja. 

i predstavnike institucija koje su u projektu 

sudjelovale. Osim HOK-a, u ovom 

projektu čiji je cilj u Hrvatskoj razviti 

alternativno rješavanje sporova, sudjeluju 

predstavnici partnerskih institucija: 

HGK-a, HUP-a, Hrvatske udruge za mirenje 

i drugi. Uz predstavnike ovih institucija 

na okruglom stolu bili su i brojni 

suci, odvjetnici, pravnici i sami miritelji. 

Posebno je bilo govora o etičkom kodeksu 

za izmiritelje, kao alatu kojim se jača 

povjerenje u medijaciju. Takvi kodeksi u 

Hrvatskoj već postoje, no još treba pustiti 

praksi da se razvija, posebice na području 

žalbenih procedura. Jedinstveni kodeks 

bio bi, međutim, koristan kao obvezatno 

pravilo za sve registrirane medijatore. Pojedini 

sudionici ovog projekta govorili su 

o medijaciji u zemljama koje su posjetili 

tijekom studijskih putovanja u okviru projekta. 

U Nizozemskoj medijacija jača zadnjih 

desetak godina, a u Velikoj Britaniji 

zadnjih dvadeset. Iskustva iz tih zemalja 

govore da u izgradnji kulture medijacije, 

edukacija o medijaciji mora započeti 

najkasnije u srednjoj školi, ako ne i prije. 

Iako je medijacija aktivnost kod koje i u 

razvijenim zemljama postoje različitosti, 

ujednačavanje procedura u medijaciji, 

od koristi je sucima, odvjetnicima i samim 

medijatorima. U Hrvatskoj će pak 

medijaciju trebati popularizirati kako 

bi stranama u sporu postala poželjnija, 

dostupnija i korisnija metoda rješavanja 

njihovih sporova. U iniciranju projekta 

jačanja mirenja kao alternativnog načina 

rješavanja sudskih sporova od njegovih 

začetaka, HOK ima značajnu ulogu koju 

je potvrdio i kao domaćin ovog okruglog 

stola. 

Marie-Hélène Enderlin 

Nepridržavanje pravila etičkog kodeksa 

bi trebalo sankcionirati. Povjerenje 

u sustav se izgrađuje transparentnim 

reguliranjem »profesije«. Ako u Hrvatskoj 

postoji opći nedostatak povjerenja 

u pravosuđe, to bi moglo biti zbog nedostatka 

učinkovite samoregulacije na 

razini Državnog sudbenog vijeća/Državnog 

odvjetničkog vijeća. 

Sustav bi trebao isključiti svaki politički 

utjecaj. Čini se da javnost još 

uvijek daje svoje povjerenje sucima 

da provode postupak mirenja. Slučajevi 

mirenja previše opterećuju sudove, 

stvaraju zaostatke i velika kašnjenja u 

provedbi postupaka. 

Suci vole mirenje, no nisu motivirani 

da vode postupak mirenja umjesto 

parničnog postupka. Mirenje je bez 

sumnje puno brže nego parnični postupak 

na sudu i stoga manje košta državu. 

No, suci koji provode postupke mirenja 

su manje nagrađeni od onih koji vode 

parnične postupke. Stoga bi trebalo revidirati 

okvirne kriterije za evaluaciju 

rada sudaca kako bi postupak mirenja 

(bez obzira je li bio uspješan ili ne), nagodba 

i sudska presuda imali jednaku 

vrijednost pri evaluaciji rada i opterećenosti 

sudaca. 

Marie-Hélène Enderlin, 

voditeljica projekata reforme 

pravosuđa i temeljnih ljudskih 

prava Delegacije EK u RH 3 

1 

PHARE 2005 »Jačanje mirenja kao alternativnog 

načina rješavanja sudskih sporova« 

(siječanj 2008. – studeni 2009., 1 milijun 

eura), http://mirenje.pravosudje.hr 

2 

Članak 40 Općih uvjeta ugovora (mirno 

rješavanje sporova putem mirenja Europske 

komisije) i Aneks 12 2008 Praktični vodič 

kroz postupke nabave EU u kontekstu zemalja 

nečlanica http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm 

3 

Ovaj članak nije službeno priopćenje i 

ne predstavlja nužno službeno stajalište Europske 

komisije


27 

SPORAZUM UDRUŽENJA TRGOVACA 

ZAGREB I OBRTNIČKE ŠTEDNE BANKE 

Posebna 

kreditna linija 

Budite informirani – čitajte 

www.hok.hr 

Obrtničke novine 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166, 10000 Zagreb 

Tel: 01/4806 666; 

fax: 01/4846 610; 

e-mail: hok@hok.hr 

ZA NAKLADNIKA: 

MATO TOPIĆ, 

PREDSJEDNIK HOK-a 

REDAKCIJA: 

tel: 01/4812 262, 4806 695, 

670, 643; 

fax: 01/4812 268; 

e-mail: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

Udruženje trgovaca Zagreb i Obrtnička štedna banka d.d. potpisali su 

krajem listopada Sporazum o poslovnoj suradnji kojim je otvorena 

posebna kreditna linija za članove Udruženja. 

Kredit je namjenski i može se koristiti prvenstveno za podmirenja duga 

prema državnom proračunu (doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, 

porezne obveze i drugo), a iznimno za podmirenje duga prema ključnim 

dobavljačima. 

Kredit će se konzumirati na način da će banka, sukladno svojoj ocjeni 

kreditne sposobnosti tražitelja kredita i ocjeni postojanja osnove za korištenje 

ove namjenske kreditne linije, odobrena sredstva direktno uplatiti 

proračunu ili drugoj pravnoj osobi prema kojoj korisnik kredita ima nepodmirena 

dugovanja. 

S obzirom na to da je Udruženje u tu svrhu kod imenovane banke oročilo 

višak svojih sredstava, članovi Udruženja će kredit koristiti po povoljnijim 

uvjetima. 

Više informacija o ovoj kreditnoj liniji, članovi Udruženja 

mogu dobiti u Obrtničkoj štednoj banci na tel: 640 18 00 ili 

u Udruženju trgovaca Zagreb na tel: 375 72 55. 

Novi pružatelj 

usluga 

AGIT 

Heinzelova 51, Zagreb 

prijevoz komadnih 

pošiljaka (paketa i 

paleta) 

Obrtničkim novinama koje svaki mjesec dobivate na svoju 

U adresu možete pročitati sve važne novosti iz proteklog razdoblja 

vezane uz Vaše poslovanje, o aktivnostima i inicijativama 

Hrvatske obrtničke komore u području zakonodavstva, strukovnog 

djelovanja u cehovima, o obrazovanju, sajmovima, međunarodnoj 

suradnji te o aktivnostima Centra za mirenje kao i o 

radu županijskih obrtničkih komora. Nadamo se da Vam stručni 

savjeti koje priprema naša Savjetodavna služba u Obrtničkom 

savjetniku pomažu u Vašem obrtu. A kako biste bili u tijeku sa 

svim aktualnostima i informirani na vrijeme o svemu što Vam 

može biti bitno u poslovanju, preporučujemo Vam da dok čekate 

novi broj Obrtničkih novina redovito pratite web stranicu Hrvatske 

obrtničke komore www.hok.hr na kojoj dnevno objavljujemo 

nove vijesti i informacije. 

Služba za odnose s javnošću 

publicrelations@hok.hr 

pogodnost:10% popusta na prijevoz 

pošiljaka 

tel. 01/2350-888 

telefaks: 01/45 777 41 

e-mail:agit@agit.hr 

Kontakt osoba: Igor Velimirović, direktor 

GLAVNA UREDNICA: 

SNJEŽANA TOMIĆ 

IZVRŠNA UREDNICA: 

RENATA PULJIZ 

ADMINISTRATOR: 

SUZANA MAMIĆ 

MALI OGLASI 

(OBRTNIČKA BURZA): 

SUZANA MAMIĆ, 

tel: 01/4812 262, 4806 643, 

e-mail: 

oglasi-on@hok.hr 

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: 

Odbor za informiranje Hrvatske 

obrtničke komore 

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: 

VJESNIK d.d., Zagreb 

MARKETING I DISTRIBUCIJA: 

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb 

tel: 01/3775 230; 

info@parkavenia.hr 

NAKLADA: 100.000 

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju 

Mali oglasi – uvjeti oglašavanja na: 

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing 

OBRTNIČKA BURZA 

Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge 

i proizvode u Obrtničkim novinama! 

Javite nam se na kontakte: 

Tel: 01/48 06 643, 48 12 262 

Fax: 01/48 12 268 

E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, 

oglasi-on@hok.hr 

www.hok.hr 

Pogledajte naš novi web 

www.mediacom.hr 

Poslovno-knjigovodstveni 

Windows programi za 

obrtnike, poduzeća i 

ugostitelje. Besplatan 

demo CD. 

Tel. 051/283-031, 

098/328-029 

Povoljno i profesionalno! 

Iskoristite akcijski popust za poslove 

sklopljene do 15.11. 

web stranice 

PROMO KOD: HOK 

www.miba.hr 

099 310 7410 

www.hok.hr

ObrtniÄke novine broj 112 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 112 - Hrvatska obrtniÄka komora