ObrtniÄke novine - broj 69 - Hrvatska obrtniÄka komora

PRILOG str. 15 – 18 

Kako prijaviti 

porez 

za 2005. godinu? 

TRGOVCI str. 5 

Pojašnjavamo 

Pravilnik o ambalaži i 

ambalažnom otpadu 

HOK POZIVA str. 4 

Postanite izlagač na 

velikom münchenskom 

sajmu IHM 2006. 

OBRTNIČKE NOVINE 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

BROJ 69 • VELJAČA 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

ŽUPANIJSKE STRANICE 

ZAGREB 

Svečano proslavljeni jubileji: 

650 godina tradicije i 

120 godina organiziranog 

obrta str. 32 

DUBROVNIK 

Nema feste sv. Vlaha bez 

obrtnika str. 21 

BJELOVAR 

Udruženje i Grad: kako 

potrošiti 700.000 kuna? str. 22 

POREČ 

Gradi se prvi Obrtnički 

dom u županiji str. 23 

KARLOVAC 

Osnovana Sekcija 

klesara str. 23 

KOPRIVNICA 

Šest županija u drvni 

cluster sa Štajercima str. 24 

ŠIBENIK 

Savjetodavna služba 

počinje s radom str. 28 

VINKOVCI 

Prijevoznik Antun Mioč 

obrtnik godine str. 29 

ZADAR 

Objavljen Gastro vodič 

zadarske regije str. 30 

USPJEH RIBARA 

20 milijuna kuna 

poticaja za bijelu ribu 

Tržišna kompenzacija za ulovljenu ribu isplaćivat će se u iznosu 

od 14 posto po ispostavljenoj fakturi 

str. 6 

SANADER NA SAJMU VIROEXPO: str. 30 

Vlada je 

za brže 

otvaranje obrta 

STRUKOVNO OBRAZOVANJE str. 3 

HOK i 

HGK traže 

reformu

2 Obrtničke novine 

AKTUALNO 

Subota, 11. veljače 2006. 

Međunarodna 

konferencija o prilagodbi 

obrtništva EU 

Hrvatska obrtnička komora 

organizira međunarodnu 

konferenciju 

»Prilagodba obrtništva EU 

– pogled na iskustva novih 

zemalja članica», koja će se 

održati 21. veljače u Zagrebu. 

Tom prigodom, predstavnici 

obrtničkih komora 

i gospodarskih udruga država 

novih članica Europske 

unije, među kojima su 

Slovenija, Češka, Slovačka, 

Malta i Mađarska, prenijet 

će svoja specifična iskustva 

u promicanju nacionalnih 

interesa u procesu pregovaranja 

s EU. Primjerice, predstavnici 

Malte imaju veliko 

pregovaračko iskustvo u 

području ribarstva i zaštite 

svog obalnog pojasa. 

Na konferenciji će sudjelovati 

i Hans-Werner Mül- 

Nakon što je flamanska 

Vlada HOK-u jesenas 

odobrila projekt Eurocraft, 

namijenjen prilagodbi hrvatskog 

obrtništva EU, izaslanstvo 

Flamanske udruge 

poduzetnika (UNIZO) dolazi 

13. veljače u trodnevni posjet 

Zagrebu. Tema radnog susreta 

bit će dogovor oko konkretnih 

aktivnosti u sljedeće 

dvije godine, koliko traje 

projekt Eurocraft. 

Osim razgovora u HOK-u, 

predstavnici UNIZO-a – direktorica 

za međunarodne 

poslove Christine Faes i projekt 

menadžer Geert Egger- 

NAJAVA IZMJENE ZAKONA 

O SIGURNOSTI PROMETA NA 

CESTAMA 

Moguće ukidanje 

odredbe o 0,0 

promila 

Ministar unutarnjih poslova 

Ivica Kirin najavio 

je potkraj siječnja da bi se 

u iduća dva mjeseca u Vladinoj 

proceduri trebale naći 

cjelovite izmjene Zakona o 

sigurnosti prometa na cestama, 

u sklopu kojih će Vlada 

razmotriti hoće li za određene 

kategorije vozača ukinuti 

odredbu o 0,0 promila. Kirin 

je na konferenciji za novinare 

u Hrvatskom saboru rekao 

da je MUP pripremio izvješće 

o utjecaju alkohola na 

pojedine skupine vozača, na 

temelju kojega će, kao i putem 

cjelovite analize jednogodišnje 

provedbe Zakona, 

Vlada procijeniti hoće li pred 

Sabor ići s prijedlogom da 

se određenim kategorijama 

vozača dopusti vožnja do 0,5 

promila alkohola u krvi. Ministar 

je naglasio da će Vlada 

podržati rješenje koje će jamčiti 

sigurnost za sve sudionike 

u prometu, pa i ako će 

USKORO 

od 0,50 kuna koja se može 

ili ne mora vratiti, ovisno 

o kupcu koji ambalažni 

otpad vraća prodavatelju. 

Prodavatelj je, dodaje Ko- 

vačević, obvezan na 

vidljivu mjestu obavijestiti 

potrošača o 

načinu preuzimanja 

ambalažnog otpada 

i svim ostalim uvjetima, 

a trgovci su obavijest 

o preuzimanju 

ambalaže, naknadi, 

vrsti i obujmu otpada 

obvezni istaknuti 

na prikladnu mjestu 

u prodajnom prostoru, 

a ne zajedno s cijenom 

na proizvodu 

ili uz proizvod. Glavni 

državni inspektor 

Kruno Kovačević 

najavljuje da će in- 

ler glavni tajnik Europske 

udruge obrtnika, malih i 

srednjih poduzetnika (UE- 

APME), čiji je HOK pridruženi 

član od 1995. godine, a 

u ime Vlade RH Ministarstvo 

gospodarstva, rada i 

poduzetništva. Također, 

očekuje se i dolazak voditelja 

izaslanstva Europske komisije 

u Zagrebu Vincenta 

Degerta. 

Konferencija ima dva 

glavna cilja – ispitati 

iskustva u pregovorima i 

prepreke s kojima su bili 

suočeni mali i srednji poduzetnici 

novih zemalja 

članica, posebice u susjednim 

zemljama te razmotriti 

modele jače suradnje, s 

ciljem većeg rasta i izvoza 

malih i srednjih poduzetnika. 

(st) 

UNIZO u posjetu 

HOK-u 

mont, imat će i sastanak u 

Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva, a dogovoren 

je i posjet varaždinskoj 

obrtničkoj komori i slobodnoj 

zoni Varaždin. 

Ukupna vrijednost Eurocrafta 

je 100.000 eura, a ključni 

ciljevi su edukacija djelatnika 

komorskog sustava o 

funkcioniranju EU tržišta i 

projektima za poduzetnike, 

radionice za obrtnike koji 

su zainteresirani za izvoz i 

međunarodnu ekspanziju, te 

jačanje kapaciteta HOK-a za 

europske poslove i suradnju 

s EU komorama. (nv) 

to značiti da u Zakonu i dalje 

ostaje odredba o 0,0 promila. 

– Pustimo struku da kaže 

svoje jer želim biti siguran 

da će zakon spriječiti štete 

– kazao je, istaknuvši da će 

glavni cilj zakona i dalje biti 

smanjenje broja poginulih i 

teže stradalih u prometu, a 

što je važeći zakon, tvrdi, i 

polučio. Izvijestio je da će se 

zakonskim izmjenama još restriktivnije 

ići prema mladim 

vozačima do pet godina iskustva, 

za koje će i dalje vrijediti 

odredba o 0,0 promila. Kirin 

je najavio da će MUP intervenirati 

u 40-ak zakonskih 

odredbi, a jedna od novina je 

da se kažnjavanje dijela prometnih 

prekršaja sa sudova 

prebaci na policajce. Najavio 

je i da će prometni policajci 

ubuduće više postupati preventivno, 

a manje restriktivno, 

odnosno da će biti prisutniji 

na tzv. crnim točkama 

u prometu. (h) 

UNATOČ UREDBI, HOK TRAŽI IZMJENE ZAKONA O PRIJEVOZU U 

CESTOVNOM PROMETU 

Dulji rok, dulja neizvjesnost 

Odgoda zakona nije dovoljna! Hrvatska obrtnička komora i dalje ustraje na tome da hrvatski 

Ustav poduzetniku zajamči pravo vlasništva i slobodu poduzetništva 

TOMISLAV JURAS, 

SNJEŽANA TOMIĆ 

Iako je Vlada posebnom 

uredbom 19. prosinca 

2005. godine prolongirala 

primjenu Zakona o prijevozu 

u cestovnom prometu, 


i dalje zahtijeva izmjenu Zakona, 

kojom bi se, kao posebni 

uvjet rada prijevoznika, 

brisala navedena ograničavajuća 

»dobna« granica vozila 

od 18 godina za kamione 

i 10 godina za autobuse, a 

prihvatio prijedlog tehničke 

ispravnosti vozila kao u svim 

zemljama EU. 

Navedenu Uredbu, Vlada 

je donijela na temelju Zakona 

o ovlasti Vlade RH, da 

uredbama uređuje pojedina 

pitanja iz djelokruga Hrvatskog 

sabora. Napominjemo 

da Uredba, odnosno odgoda 

za prijevoznike, vrijedi do 

30. rujna 2006. godine. To 

znači da se postojeći prijevoznici 

s propisanim uvjetima, 

koji nisu izmijenjeni, moraju 

uskladiti do kraja rujna, a 

novi prijevoznici neće moći 

dobivati licencu, ukoliko su 

im vozila starija od 18, odnosno 

10 godina. 

UPOZORENJE TRGOVCIMA 

Inspekcije će nadzirati nepropisno 

naplaćivanje ambalaže 

Trgovac koji uz 

maloprodajnu cijenu 

istakne i plus 0,50 

kuna povratne 

naknade krši Zakon 

o zaštiti potrošača jer 

potrošač može krivo 

shvatiti da je obvezan 

platiti veći trošak 

Glavni državni inspektor 

Kruno Kovačević 

priopćio je 

2. veljače da »trgovac treba 

i može istaknuti samo onu 

maloprodajnu cijenu koju 

je zadužio po odredbama 

Pravilnika o popisu robe«, 

izvijestila je HINA. Trgovac 

mora istaknuti utvrđenu 

maloprodajnu cijenu 

proizvoda koje prodaje i 

označiti ju u kunama. Zakon 

o zaštiti potrošača krši 

trgovac koji uz maloprodajnu 

cijenu istakne i plus 0,50 

kuna povratne naknade, 

jer zbunjuje potrošača koji 

može shvatiti da je obvezan 

platiti veći trošak, a nije. 

Također Pravilnik o obliku 

i načinu vođenja popisa 

robe krše trgovci koji potrošaču 

u računu naplaćuju 

ambalažu za pića i napitke 

koja je sastavni dio pakovine, 

jer zapravo naplaćuje 

proizvod koji nije zadužio 

u Popisu robe, navodi glavni 

državni inspektor Kovačević. 

Taj pravilnik krši i 

trgovac koji je u Popis robe 

unio zaduženje za ambalažu, 

jer je ambalaža sastavni 

Prodavatelj je obvezan na vidljivu mjestu u prodajnom prostoru istaknuti 

obavijest potrošačima o načinu preuzimanja ambalažnog otpada 

i nerazdvojiv dio pakovine 

koju krajnji potrošač kupuje 

i ne može se prodavati, 

nego može samo služiti za 

povrat propisane naknade 

U Hrvatskoj je registrirano 

oko 12.000 obrtnika prijevoznika, 

a ako se ne bi prihvatile 

predložene izmjene 

i dopune Zakona do isteka 

roka Uredbe Vlade, gotovo 

polovici ukupnog broja prijevoznika, 

dakle njima 6000, 

bilo bi ugroženo poslovanje, 

a time i egzistencija. 

Podsjetimo, Zakonom o 

prijevozu u cestovnom prometu, 

koji se počeo primjenjivati 

24. prosinca 2004. godine, 

propisan je uvjet za obavljanje 

djelatnosti u odnosu 

na starost vozila. To znači da 

se ne smije obavljati prijevoz 

kamionima starijim od 18 godina, 

odnosno autobusima 

starijim od 10 godina. Rok za 

usklađivanje sa Zakonom bio 

je godinu dana, do 24. prosinca 

2005. godine. 

HOK je odmah nakon 

donošenja Zakona inicirao 

izmjene i dopune. Nadležno 

Ministarstvo mora, turizma, 

prometa i razvitka, načelno 

je prihvatilo zahtjev Ceha 

prijevoznika HOK-a da se 

brišu sporne odredbe o starosti 

vozila i da se naglasak 

stavi na tehničku ispravnost 

vozila. U saborsku proceduru 

potkraj prošle godine 

upućen je prijedlog za izmjenama 

Zakona, koji je međutim 

»zastao«, i tada je Vlada 

RH donijela Uredbu, kojom 

je prolongirana primjena 

Zakona. U međuvremenu, 

prijedlog za izmjenama Zakona 

uvršten je kao redovni 

postupak u dnevni red Hrvatskog 

sabora, a rasprava 

je predviđena na 18. sjednici 

Hrvatskog sabora, koja bi 

trebala trajati do 17. veljače 

2006. godine. 

Francuzi i Hrvati obavili prvi dogovor o suradnji 

ZAGREB – Prvi sastanak predstavnika francuskog Ministarstva 

malog i srednjeg poduzetništva, trgovine, obrta i slobodnih 

profesija s predstavnicima hrvatskih obrtnika i malih 

poduzetnika održan je u prostorijama HOK-a 10. veljače. 

Jean-Paul Dorier iz francuskog »obrtničkog« ministarstva, 

kao i njegov zemljak Henri Charles Blanc iz Odjela za mala 

poduzeća, trgovinu i usluge, s hrvatskim predstavnicima su 

dogovorili da će plan akcije izraditi čim ugovor dviju vlada 

stupi na snagu objavom u francuskim medijima. 

Prvi korak bit će osnivanje komisije za provedbu suradnje. 

Predstavnici francuskog ministarstva predložili su da 

u komisiji budu po tri člana iz francuskog i tri iz hrvatskog 

ministarstva, te po jedan član sa svake strane iz stručnih 

institucija. Na sastanku su bili Tajana Kesić-Šapić, državna 

tajnica iz Ministarstva gospodarstva, Snježana Ivić Pavlovski, 

viša savjetnica u Upravi za međunarodnu gospodarsku 

suradnju, Zoran Barišić iz Sektora za međunarodne odnose 

HOK-a i dr. Petar Sindičić, glavni tajnik HOK-a. 

spektorat provesti 

nadzor nepropisna 

naplaćivanja ambalaže i 

isticanja cijena. 

Više detalja o primjeni Pravilnika 

o ambalažnom otpadu 

potražite na stranici 5.


AKTUALNO 

Obrtničke novine 3 

STRUKOVNO OBRAZOVANJE: HOK I HGK TRAŽE REFORMU 

Hoćemo škole koje daju stručan kadar 

U Ministarst 

odvojeno ili zajedno, a premalo akcija ide u smjeru razvoja kvalitete zanimanja koje gospodarstvo traži, zaključio je Šafran 

SNJEŽANA TOMIĆ 

Država posljednjih 

15 godina nije uložila 

dovoljno napora 

kako bi uskladila potražnju 

gospodarstva za kvalitetnom 

radnom snagom s 

obrazovnom upisnom politikom 

i strukturom kadra 

koji izlazi iz strukovnih 

škola. Iako deklarativno 

postoji niz akcija koje se za 

to zalažu, proces u praksi 

ide sporo i u gospodarstvu 

se rezultati ne vide. 

Godina strukovnog 

obrazovanja 

U sklopu obilježavanja »Godine strukovnog 

obrazovanja«, HOK će pokrenuti nekoliko akcija, 

u koje bi se trebali uključiti svi socijalni partneri. 

Početkom svibnja organizirat će Međunarodni 

kongres o strukovnom obrazovanju na temu: 

»Strukovno obrazovanje u funkciji gospodarstva«. 

I ove godine održat će se promocija obrtničkih 

zanimanja na Zagrebačkom velesajmu. Okvir ove 

promocije HOK nastoji proširiti na sva strukovna 

područja i uključiti strukovne škole, tvrtke, HGK 

i ostale zainteresirane partnere. U suradnji s 

Agencijom za strukovno obrazovanje, Ministarstvom 

i Hrvatskom gospodarskom komorom, komora 

planira pokretanje projekta: »Stručno usavršavanje 

nastavnika praktične nastave u tvrtkama«. 

Istaknuo je to predsjednik 

Hrvatske obrtničke 

komore Stjepan Šafran na 

konferenciji za novinare, 

održanoj 16. siječnja, na kojoj 

su sudjelovali i predsjednik 

Hrvatske gospodarske 

komore Nadan Vidošević, 

te Želimir Janjić, državni 

tajnik za srednje školstvo 

u Ministarstvu znanosti, 

obrazovanja i športa. 

– Kao što stalno ponavljam, 

a to činim i danas, 

važno je slušati glas i potrebe 

gospodarstva, i upisivati 

djecu u škole iz kojih 

će izlaziti kvalificirani kadar, 

koji je potreban našem 

gospodarstvu, a ne školovati 

djecu za burzu – rekao 

je predsjednik Šafran. 

Predsjednici HGK i HOK-a, Nadan Vidošević i Stjepan Šafran, i državni tajnik za srednje 

obrazovanje Želimir Janjić poručili su da su nužne korjenite promjene u strukovnom obrazovanju 

Dodao je da HOK razumije 

napore Ministarstva 

znanosti, obrazovanja i 

športa da želi osigurati visoko 

obrazovani kadar i da 

promovira upise u gimnazije, 

ali istovremeno ističe 

da je za brzi razvoj Hrvatske 

vrlo bitno ulagati velika 

sredstva u razvoj strukovnog 

obrazovanja. Tim 

više, što je Hrvatska pred 

vratima EU, koja kontinuirano 

skrbi o razvoju zanimanja, 

o protoku radne 

snage, zajedničkim dokumentima 

iz ovog područja, 

kako bi osigurala visoku 

kvalitetu srednje obrazovanog 

kadra kao nositelja 

velikog dijela gospodarskih 

aktivnosti. 

– U Ministarstvu znanosti, 

obrazovanja i športa ve- 

Hrvatska treba Vijeće za 

strukovno obrazovanje 

Vlada treba osnovati Nacionalno vijeće za strukovno 

obrazovanje, po uzoru na članice Europske unije, u kojem 

bi trebali participirati socijalni partneri, predstavnici 

gospodarstva, naglašeno je na konferenciji za novinare. 

Analizom postojećih zanimanja treba naznačiti potrebu 

za novim zanimanjima i rekonstrukcijom starih. Potrebno 

je pronaći mogućnosti za olakšice i poticaje licenciranim 

tvrtkama i obrtničkim radionicama koje primaju 

naučnike. Treba unapređivati edukaciju nastavnika i 

omogućiti im stjecanje znanja i vještina iz područja novih 

tehnologija uz pomoć dobro opremljenih tvrtki. 

HOK se zalaže i za izradu programa poticanja upisa u 

strukovna zanimanja za učenike 7. i 8. razreda osnovnih 

škola. 

lika se energija troši na niz 

aktivnosti vezanih uz opće 

školstvo, na to hoćemo li 

pisati »neću« odvojeno ili 

zajedno, a premalo akcija 

ide u smjeru razvoja kvalitete 

zanimanja koje gospodarstvo 

traži – zaključio je 

Šafran. 

Nadan Vidošević, predsjednik 

HGK, složio se sa 

Šafranom, naglasivši kako 

je danas u gospodarstvu 

prisutan nedostatak kompetentne 

radne snage za 

upravljanje proizvodnim 

procesima u industriji, kao 

rezultat toga što škole ne 

prate tehnološke promjene 

u gospodarstvu. Državni 

tajnik Želimir Janjić rekao 

je da je reforma strukovnog 

obrazovanja jedan od strateških 

projekata Ministarstva 

u ovoj godini. Ujedno 

je najavio skorašnje osnivanje 

Vijeća za strukovno 

obrazovanje. 

U HOK-u smatraju da se 

zajedničkim naporima moraju 

ubrzati procesi oporavka 

strukovnog obrazovanja. 

Stoga je ovim putem 

upućen poziv svim vladinim 

i nevladinim institucijama 

i organizacijama, čiji 

je interes vezan uz razvoj 

strukovnog obrazovanja 

u funkciji gospodarstva, 

da se pridruže u najavljenim 

aktivnostima u »2006. 

– Godini strukovnog obrazovanja«. 

NASTAVLJA SE SURADNJA HOK-a I ETF-a 

Zajedno za veću kvalitetu strukovnog obrazovanja 

U reformi 

Europske unije. Drugi put zaredom HOK je pobijedio na međunarodnom natječaju European Training Foundationa 

Hrvatska obrtnička 

komora po drugi 

je put osvojila 

međunarodni natječaj za 

provedbu usluga potpore 

projektnim aktivnostima 

European Training Foundation 

(ETF) u Republici Hrvatskoj. 

Time je potvrdila 

uspješnu suradnju HOK-a 

i ETF-a, agencije Europske 

unije specijalizirane za reformu 


i osposobljavanja. 

U jakoj međunarodnoj 

konkurenciji, Hrvatska 

obrtnička komora kao 

pravni predstavnik ureda 

ETF-a u Hrvatskoj, odnosno 

Nacionalnog opservatorija 

Hrvatska, ponovo je 

potpisala četverogodišnji 

ugovor o pružanju usluga, i 

tako još jednom ukazala na 

spremnost podizanja kvalitete 


na europsku razinu. 

Ovim, nesumnjivo značajnim 

uspjehom, Hrvatska 

obrtnička komora spremno 

je zakoračila u 2006. 

godinu, koja je proglašena 

Godinom strukovnog 

obrazovanja, te se ponovo 

Helmut Zelloth i Evelyn Viertel u razgovoru s predsjednikom 

HOK-a Stjepanom Šafranom najavili su daljnju potporu HOK-u 

potvrdila kao partnerska 

institucija Europske unije 

u reformi strukovnog obrazovanja 

i osposobljavanja u 

Hrvatskoj. U protekle četiri 

godine ured Nacionalnog 

opservatorija Hrvatska, 

koji je sastavni dio Odjela 

za obrazovanje HOK-a, u 

suradnji s drugim partnerskim 

institucijama pokretao 

je, vodio i sudjelovao u 

mnogim domaćim i međunarodnim 

projektima, od 

velike važnosti za razvoj 

strukovnog obrazovanja u 

Hrvatskoj. Ti projekti većinom 

su poslužili za izradu 

strateških dokumenata u 

svrhu pripreme područja 

strukovnog obrazovanja za 

CARDS programe, odnosno 

dodjelu bespovratnih 

sredstava za projekte iz 

područja strukovnog obrazovanja 

i osposobljavanja u 

Hrvatskoj. 

Predstavnici ETF-a, Evelyn 

Viertel, bivša voditeljica 

projektnih aktivnosti ETF-a 

za Hrvatsku i njezin nasljednik 

Helmut Zelloth, koji 

je na tu funkciju imenovan 

1. siječnja ove godine, posjetili 

su 31. siječnja HOK. 

Na sastanku s predsjednikom 

Stjepanom Šafranom, 

glavnim tajnikom dr. Petrom 

Sindičićem i mr. Olgom 

Lui, šeficom Odjela za 

obrazovanje HOK-a, najavljene 

su daljnje zajedničke 

aktivnosti. Među ostalim, 

najavljeno je sudjelovanje 


u pripremi Međunarodnog 

kongresa o strukovnom 

obrazovanju, koji će se u 

organizaciji HOK-a održati 

u svibnju ove godine u Zagrebu. 

Na kongresu će se 

okupiti brojni stručnjaci iz 

EU, predstavnici hrvatske 

Vlade i strukovnih škola. 

Mr. Olga Lui najavila je 

mnogobrojne aktivnosti 

HOK-a u Godini strukovnog 

obrazovanja. U sljedeće 

četiri godine Nacionalni 

opservatorij nastavit 

će surađivati sa svim zainteresiranima, 

koji će sustav 

strukovnog obrazovanja i 

osposobljavanja povezati s 

potrebama tržišta rada te 

ga prilagoditi europskim 

standardima. 

(DG, ST, RP) 

Dosadašnje aktivnosti 


Tijekom svoje trogodišnje aktivnosti Nacionalni opservatorij 

Hrvatska koji djeluje unutar Odjela za obrazovanje 

HOK-a, proveo je razne projekte vezane za sustav 

strukovnog obrazovanja. Većinu projekata je pokrenuo 

i financirao ETF, a djelatnici opservatorija su sudjelovali 

i u drugim srodnim projektima povezanim s reformom 

strukovnog obrazovanja, poput sudjelovanja u radu radnih 

grupa Nacionalnog akcijskog plana za zapošljavanje, 

koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, sudjelovanja 

u promidžbenom projektu Želim biti majstor 

koji svake godine organizira HOK, na seminaru Jezici 

u strukovnom obrazovanju, koji je organizirao Britanski 

savjet u Hrvatskoj i dr. 

Hrvatski ured ETF-a surađuje sa svim institucijama 

za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, te onima 

povezanim s tržištem rada. Kao dio Komore, strateški je 

partner Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, te 

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, kako bi se ostvarili 

ciljevi reformskih projekata. 

Također, surađuje sa drugim institucijama vezanim 

uz strukovno obrazovanje u Hrvatskoj, kao što su Zavod 

za školstvo, novosnovana Agencija za strukovno 

obrazovanje, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska 

zajednica za obrazovanje odraslih, novosnovani Nacionalni 

centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Hrvatska 

udruga poslodavaca, sindikati itd.


MEÐUNARODNA SURADNJA 


58. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI 

SAJAM MÜNCHEN 2006 

Nastupite na 

IHM-u! 

HOK poziva na najveći europski sajam 

obrtništva od 16. do 22. ožujka 

očele su pripreme za nastup 

Pna predstojećem 58. Međunarodnom 

obrtničkom sajmu u 

Münchenu. Zainteresirani obrtnici 

i poduzetnici, u organizaciji 

Hrvatske obrtničke komore, moći 

će nastupati na dva štanda unutar 

prostora Sajma u Münchenu: 

– u paviljonu B4 predstavit će 

se obrtnici i poduzetnici proizvođači, 

iz djelatnosti obrade metala 

i proizvodnje proizvoda od metala, 

obrade drva i proizvodnje 

proizvoda od drva, proizvodnje 

proizvoda od plastike i prerade 

plastičnih masa, proizvodnje 

komponenti za auto-industriju 

i brodogradnju, proizvodnje 

strojeva i opreme za strojeve, 

proizvodnje namještaja i opreme 

za opremanje interijera i srodne 

djelatnosti, a u paviljonu B4 će 

osim izlaganja obrtnika i Hrvatska 

obrtnička komora imati svoj 

komunikacijski prostor i informativne 

pultove 

– u paviljonu A1 predstavit će 

se obrtnici i poduzetnici iz domene 

umjetničkog obrta, proizvodnje 

umjetničke i uporabne keramike, 

ukrasne galanterije, suvenira, 

nakita, a nastup u paviljonu 

A1 bit će i prodajnog karaktera. 

Cijene izlagačkog prostora 

po principu »ključ u ruke«: 

1. 103,00 EUR/m 2 za članove 

Hrvatske obrtničke komore, izlagače 

koji će na Međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Münchenu 

nastupiti prvi ili drugi put od 

primjene Pravilnika o organizaciji 

nastupa članova HOK-a na 

sajmovima u zemlji i inozemstvu 

(6. mjesec 2002.) – cijena 

sufinancirana 70% od Hrvatske 

obrtničke komore 





nastupiti treći put od primjene 

Pravilnika o organizaciji nastupa 

članova HOK-a na sajmovima u 

IHM – najveći europski 

obrtnički sajam 

zemlji i inozemstvu (6. mjesec 

2002.) – cijena sufinancirana 

50% od Hrvatske obrtničke komore 





nastupiti četvrti put od primjene 

Pravilnika o organizaciji nastupa 

članova HOK-a na sajmovima 

u zemlji i inozemstvu (6. mjesec 

2002.) – cijena sufinancirana 30% 

od Hrvatske obrtničke komore. 

Pozivamo zainteresirane obrtnike 

i poduzetnike da što prije 

prijave svoje zanimanje stručnoj 

službi Hrvatske obrtničke komore 

i područnih obrtničkih komora, 

kako bi se na vrijeme i kvalitetno 

pripremilo najavu i njihov 

nastup na sajmu obrtništva u 

Münchenu. Zainteresirani se 

svojim pitanjima vezanim uz sam 

sajam i prijavom mogu javiti u 

Hrvatsku obrtničku komoru; telefoni: 

01/48 06 650, 01/48 06 639, 

kontakt osobe – Dražen Horvat i 

Darko Prister ili se pismeno javiti 

na naš broj telefaksa: 01/48 06 675 

i e-mailove: drazen.horvat@hok. 

hr i darko.prister@hok.hr. 

DAN SAVJETOVANJA O IZVOZU U 

AUSTRIJU 

Odgovori konzultanata i 

putem telefona 

Hrvatskoj obrtničkoj komori 

U 28. veljače bit će održan četvrti 

»Dan savjetovanja za izvoz 

u Republiku Austriju«. Riječ je 

o nastavku suradnje Hrvatske 

obrtničke komore i Hrvatskoaustrijske 

trgovinske komore na 

području pripreme i organizacije 

savjetovanja hrvatskih obrtnika i 

poduzetnika, vezanog uz tržište 

Republike Austrije. Kao i dosad, 

savjetovanje će biti prigoda 

da obrtnici/poduzetnici dobiju 

iscrpne odgovore koje su konzultanti 

unaprijed pripremili i donijeli 

sa sobom, a svaki prijavljeni 

obrtnik dobit će 20-25 minuta razgovora 

sa svojim konzultantom, 

gdje će u miru moći postaviti dodatna 

pitanja i čuti obrazloženja 

konzultanta. Novost u odnosu 

na prethodna savjetovanja bit će 

i mogućnost da obrtnici koji žive 

daleko od Zagreba, razgovor sa 

konzultantom i odgovore iz prve 

ruke obave telefonom, na način 

da ih konzultant u točno određenoj 

satnici nazove iz Hrvatske 

obrtničke komore i odgovori na 

unaprijed postavljena pitanja. Postoji 

mogućnost da iz Austrije u 

Komoru dođe i odvjetnik Roland 

Grilc, stručnjak za pravna pitanja 

vezana za poslovanje u Austriji. 

Njegov dolazak ovisi o interesu 

i broju upita vezanih uz područje 

prava, stoga ukoliko imate 

potrebu za rješavanjem nekog 

pravnog problema, molimo Vas 

da se javite što prije u Hrvatsku 

obrtničku komoru, kako bi stručna 

služba na vrijeme osigurala 

dolazak g. Grilca u Zagreb. 

Zainteresirane obrtnike za 

ovakav vid savjetovanja molimo 

da se što prije jave u Hrvatsku 

obrtničku komoru, Draženu 

Horvatu ili Darku Pristeru na 

telefon: 01/48 06 650 ili 01/48 06 

639, faks: 01/48 06 675 ili putem 

e-maila: drazen.horvat@hok.hr i 

darko.prister@hok.hr . (DH) 

Želim da mi pošaljete prijavni listić za prijavu pitanja i sudjelovanje na 

»Savjetovanju o pripremi izvoza u Austriju«: 

Naziv obrta/firme: ________________________________________ 

Kontakt osoba: ___________________________________________ 

Djelatnost: _______________________________________________ 

Telefon: ___________________ Mobitel: _____________________ 

Faks: _________________________________ 

E-mail: _______________________________ 

Ispunjeni listić interesa pošaljite što prije na kontakte: 

Hrvatska obrtnička komora, Ilica 49/II, p.p. 166, 

10 000 Zagreb ili faks: 01/48 06 675, 

E-mail: drazen.horvat@hok.hr ili darko.prister@hok.hr 

H 

ŽELJKO KIRINČIĆ, RAVNATELJ AGENCIJE ZA PROMICANJE IZVOZA I 

ULAGANJA: 

Neka nam se jave obrtnici koji 

žele izvoziti svoje proizvode 

Mislim da će strana ulaganja dinamizirati određenu gospodarsku aktivnost u zemlji, a samim 

time stvarat će proizvode koji će biti atraktivni za strana tržišta – kaže Kirinčić 

RENATA PALOREC 

rvatska po glavi stanovnika 

ima visok iznos ulaganja. 

Međutim, taj iznos je 

po strukturi vrlo nepovoljan. Više 

od 50 posto ulaganja su ulaganja 

u bankarski sektor, komunikacije 

i 25 posto u kupnju INA-e. Potrebno 

je promijeniti poduzetničku 

klimu, a upravo to je jedna od 

ključnih zadaća novoustrojene 

Agencije za promicanje izvoza 

i ulaganja. To smatra naš sugovornik 

Željko Kirinčić, ravnatelj 

Agencije, koji je na toj funkciji nešto 

više od godinu dana. 

• Koja je uloga Agencije za 

promicanje izvoza i ulaganja? 

– Agencija za promicanje 

izvoza i ulaganja osnovana je s 

ciljem privlačenja i realizacije 

ulagačkih projekata koji uključuju 

robe i usluge namijenjene 

izvozu, te projekata koji će stvarati 

nova radna mjesta. Prije godinu 

dana imala je dvoje zaposlenih, 

sastojala se od ravnatelja 

i tajnice i zaista nije postojao minimum 

sredstava za rad. Danas 

imamo 25 zaposlenih i možemo 

izaći u susret zainteresiranima. 

Osim tajništva agencije, koje je 

zaduženo za opće poslove, postoji 

sektor za strateško planiranje 

u kojem se nalazi služba 

za analitiku, odnose s javnošću, 

promotivne aktivnosti i rad na 

zakonskim propisima koji se tiču 

izravnih ulaganja. Drugi sektor 

je za podršku ulagačima, koji je 

u korelaciji sa sektorom za podršku 

izvozu. 

Nužna greenfield 

ulaganja 

• Dakle, kad neki strani ulagač 

dođe u Hrvatsku, prvo mjesto 

na koje bi se trebao javiti je 

vaša Agencija? 

Željko Kirinčić svim zainteresiranim obrtnicima obećava pomoć u 

izvozu i kooperaciji sa stranim ulagačima 

MEĐUNARODNA POSLOVNA SURADNJA 

NAZIV FIRME 

OPIS PONUDE 

HANS OETIKER MASCHINEN- UND APPARATEBAU 

GESELLSCHAFT M.B.H. AUSTRIJA 

Hans Oetiker Maschinen- und Apparatebau Gesellschaft m.b.H. 

A-3423 St. Andrä-Wördern, 

Österreich 

Kontakt osobe: Harald Ruthner / Direktor 

Telefon: 0043/ 2242 33 994 18 

Mobitel: 0043/ 664 45 06 691 

Faks:0043/ 2242 33997 

e-mail: hruthner@at.oetiker.com; web: www.oetiker.com i 

g. Spasojević/komercijalist (lakša korespondencija budući da zna 

hrvatski): Telefon: 0043/ 664 402 85 53 

TECTRA d.o.o. 

HRVATSKA/SLOVENIJA 

Kontakt adresa u Hrvatskoj: 

TECTRA d.o.o., Lička 33, 10000 Zagreb 

Kontakt osoba: 

Dipl. oec. Vladislav Niessner, komercijalni direktor 

Telefon: 01/6152 606 

Faks: 01/6152 605 

Mobitel: 098/343 776 

e-mail: niessner@tectra.hr 

MESNICA MOGULIĆ 

HRVATSKA 

Kontakt adresa: 

Mesnica Mogulić, 

Gospodarsko-industrijska zona 

10450 Jastrebarsko 

Kontakti: 

Telefon: 00385/1/6279 243 

e-mail: mesnica_mogulic-kos2@net.hr 

ROLETARSTVO »ROBIN HOOD« 

HRVATSKA 

Kontakt adresa: 

Roletarstvo »Robin Hood« 

Matije Gupca 50 

34310 Pleternica 

Kontakt osoba: 

g. Robin Jagodić 

Telefon: 00385/34/251 215 

Faks: 00385/34/251 215 

Mobitel: 00385/98/1759 648 

e-maila: robin-hood@vip.hr 

– Tako je. Prema mojim informacija, 

to je uloga svih ovakvih 

agencija u svijetu, a takvih je oko 

400. Agencije su zamišljene tako 

da budu servis potencijalnom 

ulagaču, od početka do kraja pregovaranja 

o određenom projektu. 

Pa čak i onda kad je projekt dogovoren, 

njihov je zadatak da asistiraju 

ulagaču i da mu budu pri 

ruci u kontaktima sa središnjim, 

regionalnim i lokalnim vlastima. 

• Kako ocjenjujete sadašnji 

odnos između uvoza i izvoza, 

odnosno između ulaganja 

u Hrvatsku i izvoza domaćih 

proizvoda? Kako namjeravate 

privući Hrvatskoj potrebna greenfield 

ulaganja? 

– Mislim da Hrvatska ima izuzetan 

potencijal na polju stranih 

ulaganja i prvenstveno nam je 

potrebno uhvatiti ritam, na određeni 

način. Za početak nam je 

potrebna barem jedna uspješna 

priča, ulaganja koja su ozbiljna, 

koja prolaze bez skandala, bez 

korupcije i predugog pregovaranja, 

da su dovoljno transparentna 

i dovoljno jasna, što prije 

nije bio slučaj. Agencija je po tom 

pitanju već napravila dosta stvari. 

U dogovoru s Ministarstvom 

vanjskih poslova obavijestili smo 

našu diplomatsku mrežu da smo 

tu, i sljedeća dva mjeseca imamo 

izuzetno dinamičan plan predstavljanja 

agencije u inozemstvu, 

u suradnji s našim diplomatskim 

predstavništvima. Također, idemo 

na specijalizirane sajmove 

na kojima se nalaze naši ulagači, 

odnosno gdje se predstavljaju 

agencije sličnog tipa. Osim toga, 

željeli smo se predstaviti i u zemlji. 

Poslali smo pisma svim županima 

i posjećujemo županije. 

Bitno je da u Hrvatskoj znaju da 

Grupacija OETIKER Austria predstavlja ogranak istoimene firme s 

centralom u Njemačkoj, koja se bavi prodajom učvrsnog i spojnog 

pribora. 

Spomenuta grupacija traži partnera za plasman spojnog i učvrsnog 

pribora koji bi pokrivao tržište Republike Hrvatske, odnosno 

otkupljivao njihove proizvode i plasirao ih na domaće tržište. 

Jezici korespondencije su njemački, engleski i hrvatski jezik. 

Više informacija o firmi i proizvodima dostupno je na Internet stranici 

firme: www.oetiker.com 

G. Vladislav Niessner nudi usluge posredovanja i poslovnog 

zastupanja hrvatskih obrtnika i poduzetnika u Republici Sloveniji. 

G. Niessner nudi istraživanje tržišta, poslovno posredovanje ili 

zastupanje obrtnicima, kojima je na raspolaganju stručna usluga, te 

adekvatan poslovni prostor u Republici Sloveniji. 

Uz stručno znanje, te dobro poznavanje tržišta Slovenije, nude 

se usluge poslovne korespondencije na hrvatskom, slovenskom, 

engleskom i njemačkom jeziku. 

Nudi se na prodaju, iznajmljivanje ili pokretanje zajedničkog posla 

poslovni prostor i uređeni (asfaltirani) pristupni prostor veličine 

19.550 m 2 koji objedinjuje poslovnu zgradu, izgrađenu zgradu 

bivšu klaonicu svinja, skladišni prostor i prateće objekte sa svim 

priključcima i urednim dozvolama. 

Lokacija je optimalna zbog moguće adaptacije i prilagodbe 

navedenih poslovnih prostora različitim vrstama djelatnosti, blizine 

željezničke stanice, autoceste i asfaltiranog parkirališta pogodnog za 

pristup većim prijevoznim sredstvima (šleperi, utovarivači i sl.). 

Obrt »Robin Hood« bavi se ugradnjom roleta, tetrakastih zavjesa 

i venecijanera svih vrsta, ugradnjom rolo garažnih vrata i PVC 

stolarije. 

Nudi se poslovna suradnja domaćim i stranim poduzetnicima i 

veletrgovcima koji se bave proizvodnjom gore navedenih proizvoda 

i to na način da je poslovni interes obrta »Robin Hood« postati 

zastupnik ili distributer njihovih proizvoda na tržištu Hrvatske. 

Od najinteresantnijih tržišta iz inozemstva istaknuta su tržišta: 

Mađarske, Italije i Njemačke, a uz distribuciju nudi se i usluga 

montaže na objektima istih proizvoda. 

Traže se potencijalni dobavljači istih proizvoda, koji bi uz poslovnu 

ponudu trebali priložiti katalog proizvoda i svoje cjenike. 

Jezik korespondencije uz hrvatski je engleski jezik. 

Dodatni upiti u HOK-u; Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr 

agencija postoji, tako da radimo i 

na promotivnom materijalu. 

Servis obrtnicima 

izvoznicima 

• Koji su izvozni potencijali 

Hrvatske kao male zemlje koja 

nema razvijenu serijsku proizvodnju? 

– Hrvatska je u 90-im godinama 

u značajnoj mjeri zapostavila 

proizvodnju. Mi sasvim sigurno 

u ovom trenutku ne možemo biti 

zadovoljni količinom izvoznih 

proizvoda. Izvozni proizvod je 

objektivan pojam, a subjektivan 

pojam je možete li vi nešto izvoziti 

ili ne? To kaže strano tržište, 

ne možete sami to definirati. 

Mislim da će strana ulaganja dinamizirati 

i multiplicirati određenu 

gospodarsku aktivnost u 

zemlji, a samim time stvarat će 

proizvode koji će biti atraktivni 

za strana tržišta. 

Što se tiče podrške izvozu, mi 

upravo radimo na tome, pripremamo 

dokumente i proučavamo 

iskustva drugih zemalja koje 

su bile u ovoj poziciji. Stojimo 

na usluzi svima onima koji žele 

izvoziti, a nepoznata su im određena 

tržišta. 

• Što Agencija može pružiti 

obrtnicima? 

– S obzirom na to da mi je poznat 

značaj Hrvatske obrtničke 

komore, moram naglasiti da je 

Hrvatska tipičan profil zemlje, 

koja treba svoje gospodarstvo temeljiti 

na malim poduzećima, u 

obrtu, gdje je zaposleno 50 do 200 

ljudi. Otvoreni smo za suradnju s 

HOK-om, a sve obrtnike koji misle 

da imaju potencijal za izvoz ili 

kooperaciju sa stranim ulagačima, 

pozivamo da nam se jave. Također, 

i one koji su zainteresirani 

za širenje proizvodnje, a nemaju 

dovoljno vlastitog kapitala.


CEHOVI 


PRIMJENA PRAVILNIKA O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU/POJAŠNJENJA ZA TRGOVCE 

Kako obračunavati povratnu naknadu 

Prodavatelji u čijim dućanima se vraćaju plastične boce cijenu za kupca trebaju izračunati tako 

da od cijene proizvođača isključe poticajnu i povratnu naknadu, i tek tada zaračunaju svoju 

maržu. Tako stječu pravo na naknadu za pokriće troškova skupljanja ambalaže 

Pregled pojmova 

Proizvođač – proizvodi ili 

uvozi proizvode (npr. pića) i 

stavlja ih u ambalažu 

Prodavatelj – prodaje proizvod 

(npr. trgovina) potrošaču 

Potrošač – konzumira proizvod. 

Na njemu ostaje odluka 

što s preostalom ambalažom. 

Naknada zbrinjavanja 

– naknada koju proizvođač 

plaća Fondu za zaštitu okoliša 

i energetsku učinkovitost. 

Naknada služi za pokriće 

troškova prikupljanja, skladištenja 

i transporta plastične 

i slične ambalaže do mjesta 

recikliranja (čl. 2 Pravilnika). 

Proizvođač ovaj trošak uključuje 

u cijenu proizvoda. 

Poticajna naknada – naknada 

koju plaća proizvođač 

Fondu. Naknada se zaračunava 

na svaki proizvod koji 

ima npr. plastičnu ambalažu, 

kako bi se potaknula prodaja 

istih proizvoda u staklenim 

povratnim bocama. Proizvođač 

ovaj trošak uključuje u 

cijenu proizvoda. 

Povratna naknada (0,5 kn/ 

boci) – naknada koju plaća 

proizvođač Fondu. Naknada 

se plaća samo za onu ambalažu 

koja se ne može višekratno 

koristiti. Ovom naknadom 

potiče se povrat, npr. plastičnih 

boca, kako bi se reciklirale. 

Proizvođač i ovaj trošak 

uključuje u cijenu proizvoda, 

međutim na fakturi prodavatelju 

mora ga posebno i izdvojeno 

navesti. 

Naknada za pokriće troškova 

skupljanja ambalaže za 

pića i napitke (0,15 kn/boci) 

– naknada koju Fond plaća 

prodavatelju na ime pokrića 

troškova skupljanja ambalaže. 

Z 

bog problema koji se javljaju 

u primjeni Pravilnika o 

ambalaži i ambalažnom 

otpadu (NN 97/2005) u Hrvatskoj 

obrtničkoj komori održan je 

25. siječnja sastanak s predstavnicima 

Porezne uprave, Fonda 

za zaštitu okoliša i energetsku 

učinkovitost i Ministarstva zaštite 

okoliša, prostornog uređenja 

i graditeljstva. Pojašnjenja o 

provedbi Pravilnika donosimo 

vam kroz odgovore na neka od 

najvažnijih pitanja. 

• Kako treba izgledati faktura 

za prodavatelja? 

Na fakturi prodavatelju proizvođač 

mora posebno navesti 

Povratnu naknadu (0,5 kn/boci), 

jer je riječ o neoporezivoj, »prolaznoj« 

stavki. Posebno se mora navesti 

i iznos Poticajne naknade. 

Ako prodavatelj obavlja prikupljanje 

ambalaže, pravo na Naknadu 

za pokriće troškova ima 

samo ako ne zaračunava svoju 

maržu na Poticajnu naknadu te 

ako sortira ambalažu za otpad. 

• Kako će prodavatelj izračunati 

cijenu, odnosno na koji dio 

može zaračunati maržu? 

Prodavatelji trebaju svoju cijenu 

izračunati tako da od cijene 

proizvođača isključe poticajnu 

naknadu (i povratnu naknadu) 

i tada zaračunaju svoju maržu. 

Tako stječu pravo na naknadu. 

• Kako upisivati u Knjigu 

ulaznih računa Povratnu naknadu, 

0,5 kn/boci? 

Ako se vodi papirnato, treba 

improvizirano dodati stupac 

»Prolazna stavka« i tamo evidentirati 

Povratnu naknadu. Kod 

vođenja ove knjige na računalu, 

treba dodati novi stupac (»Novi 

artikl«). 

• Kako treba izgledati račun 

prodavatelja u pogledu Povratne 

naknade? 

Na računu za potrošača potrebno 

je posebno iskazati Povratnu 

naknadu 0,5 kn/boci, jer se radi o 

neoporezivoj isporuci. Ovo znači 

da su nužne promjene u programu 

koji se koristi. Potrebno je 

uvesti novi artikl, koji će biti bez 

poreza (ne kao kruh i mlijeko sa 

0 % PDV-a). Nije moguće tretiranje 

Povratne naknade kao »kruh 

i mlijeko« sa 0 % PDV-a, jer bi u 

konačnici ulazili u prihode. 

• Ako prodavatelj želi prikupljati 

ambalažu (plastične 

boce), kako da to evidentira? 

Moguće je izdavanje »Paragon 

ili otkupnih blokova« za vraćene 

boce. Ova evidencija može se voditi 

potpuno izdvojeno iz poslovnih 

knjiga. S obzirom na to da 

će se u blagajni pokazati manjak 

zbog davanja potrošačima 0,5 kn 

za vraćene plastične boce, a refundiranje 

Fonda obavljat će se u 

roku od 30 dana od dostavljenog 

izvještaja i zahtjeva, treba uvijek 

imati uz blagajnu Paragon blokove, 

čime će se pravdati manjak u 

blagajni. Moguće je i promjenom 

u programu blagajne evidenciju 

voditi na blagajni. 

Po predaji na reciklažu, ispostavlja 

se zahtjev Fondu za refundiranje 

0,5 kn po boci Povratne 

naknade s priloženom evidencijom 

o skupljenim količinama; 

Za druge naknade, ispostavlja se 

račun Fondu. 

Vođenje evidencije o prikupljenom 

otpadu mora biti elektroničko. 

HOK će zatražiti od 

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva 

suglasnost i za vođenje papirnate 

evidencije. 

• Koju cijenu istaknuti ispod 

robe? Uključeno 0,5 kn povratne 

naknade? 

Sukladno Zakonu o zaštiti 

potrošača, cijena mora biti jedinstveno 

navedena, dakle konačni 

iznos za kupca. Od Ministarstva, 

gospodarstva rada i poduzetništva 

i Državnog inspektorata, 

HOK će zatražiti mišljenje u pogledu 

ovog pitanja, poštujući Zakon 

o zaštiti potrošača i Zakon o 

trgovini. 

Obrazac – izvješće prodavatelja, 

koje se prilaže uz Zahtjev 

Fondu za refundiranje, potražite 

na http://www.fzoeu.hr/hrv/ 

pdf/Kopija_izvjesce_prodavatelja_za_fond.pdf. 

CEH TRGOVINE HOK-a 

Prikupljanje 

ambalaže komunalcima, 

a ne trgovcima 

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom 

otpadu postavljen 

je na neodgovarajućim temeljima, 

a konačno rješenje je 

nedorečeno i puno propusta, 

smatra Ceh trgovine HOK-a, 

te zahtijeva njegovo povlačenje, 

kako bi se spriječile daljnje 

štete za velike proizvođače 

i goleme teškoće za male 

proizvođače. 

– Mali trgovci, naši članovi, 

svoj opstanak temelje prije 

svega na kvalitetnoj usluzi 

kupcu. Velika većina njih, nažalost, 

ne može otkupljivati 

ambalažu od kupaca, ne zato 

što to po Pravilniku ne mora 

ili neće, nego zbog prostornih, 

financijskih i higijenskih 

uvjeta. Ne pružiti takvu uslugu 

kupcu znači izravno ga 

upućivati u velike trgovačke 

centre. Takva je situacija već 

dovela do negodovanja potrošača, 

koji ne znaju da im 

je trgovac dužan zaračunati 

povratnu naknadu, kao što je 

njemu zaračunava proizvođač. 

Uz to, prilagodba programa 

blagajni i knjigovodstvenih 

programa koja trgovcima 

i ugostiteljima predstavlja 

znatni trošak, a procjenjuje se 

da je riječ o 1000 eura, nužno 

će dovesti do povećanja marži, 

što će potrošače dodatno 

opteretiti – smatra Boris Vukelić, 

predsjednik Ceha trgovine 

HOK-a. 

Na sjednici održanoj potkraj 

siječnja Ceh je predložio 

Boris Vukelić, predsjednik 

Ceha trgovine HOK-a 

da se prikupljanje ambalažnog 

otpada riješi putem komunalnih 

društava, što i jest 

njihov posao, uz punu podršku 

Društva za gospodarenje 

otpadom, koje su osnovali 

proizvođači. Oni su ga, smatraju 

mali trgovci, spremni i 

obilato financirati. 

Država treba tom društvu 

postaviti zadatke u skladu 

s nacionalnim programom, 

kontrolirati njegov rad i rezultate, 

kao i kazniti moguće 

propuste. Proizvođači su u 

tom slučaju, po spoznajama 

Ceha, spremni vratiti cijene 

na raniju razinu, a troškove 

financirati iz vlastitih rezervi. 

(ST) 

TRGOVCI O NOVOM PRIJEDLOGU 

ZAKONA O TRGOVINI 

Zbog neradne nedjelje 

ugroženo 3500 trgovina 

U Danskoj trgovine koje godišnje ostvare manje od 3,25 milijuna 

eura nisu obvezne poštivati opće pravilo, pa tako ni ograničenje 

rada nedjeljom, dok se u Španjolskoj to odnosi na trgovine koje 

imaju manje od 500 m 2 

O 

graničenje radnog vremena trgovina nedjeljom, 

koje predviđa novi prijedlog Zakona 

o trgovini moglo bi dovesti u pitanje 

opstanak 3500 malih trgovina. Na to je ponovno 

upozorio Ceh trgovine na sjednici održanoj 

31. siječnja u HOK-u. Riječ je o tzv. kvartovskoj 

trgovini, koja je, napominju u Cehu, orijentirana 

na dnevnu kupnju i gubitke nastale manjkom jednog 

radnog dana sigurno ne može nadoknaditi 

tijekom tjedna. 

Prema podacima Ceha trgovine, gubitak prometa 

od 15 posto zbog neradne nedjelje, doveo bi 

do zatvaranja oko 3500 obrtničkih trgovina, što 

znači propast 3500 obrtnika, koji su uložili obiteljsku 

imovinu u posao, kao i za isto toliko njihovih 

obitelji i barem još toliko obitelji zaposlenika. 

Ceh napominje da obrtnička trgovina može jedan 

dan u tjednu poslovati i bez angažiranja radnika, 

dakle, mogu raditi vlasnik i njegova obitelj, 

istovremeno omogućujući građanstvu nužnu 

opskrbu, što trenutačni prijedlog ne jamči. 

Predsjednik Ceha Boris Vukelić naveo je primjere 

zakonodavstva nekih europskih zemalja, 

kao što su Velika Britanija, Španjolska, Portugal 

i Danska, gdje se primjenjuju restriktivnije mjere 

za velike trgovce. Tako, primjerice, u Danskoj, 

trgovine koje godišnje ostvare manje od 3,25 milijuna 

eura, nisu obvezne poštivati opće pravilo, 

pa tako ni ograničenje rada nedjeljom, dok se u 

Španjolskoj to odnosi na trgovine koje imaju manje 

od 500 m 2 . 

Predviđeno rješenje o radnom vremenu posebno 

je problematično za turistička mjesta, jer 

se relativno slobodno može raditi samo tijekom 

turističke sezone u najužem smislu. No, trgovačka 

ponuda još je važniji dio turističke ponude 

u izvansezonskim mjesecima. Tako trgovci iz 

Istre ističu kako zabrana rada nedjeljom znači 

i gubitak dijela talijanskih vikend-turista, riječki 

trgovci da to predstavlja ugrožavanje koncepcije 

razvitka grada kao urbanog turističkog 

centra, a dubrovački da će prvi cruiser koji u 

Dubrovnik pristane nedjeljom izvan sezone, 

možda biti i zadnji, zbog značajno osiromašene 

ponude grada. Zadarski i šibenski trgovci navode 

potrebu opskrbe nautičkih turista, i to uzduž 

cijele obale. 

Dosadašnju koncepciju, po kojoj su lokalne 

vlasti imale gotovo sve ovlasti u reguliranju radnog 

vremena trgovina, prema novom prijedlogu 

Zakona o trgovini, trebala bi naslijediti potpuno 

suprotna, po kojoj one ne bi imale nikakve 

ovlasti. Ceh predlaže da se lokalnoj samoupravi 

ili županijskoj vlasti daju ovlasti prema kojima bi 

se, u sklopu zakona i uz pribavljenu suglasnost 

HOK-a i HGK, utvrdile određene iznimke na 

svom području. 

Zbog svega ovoga, od nadležnog Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva obrtnici-trgovci 

traže da što prije okupe sve zainteresirane, 

kako bi se sučelili argumenti i potražilo najbolje 

rješenje.


CEHOVI 


SASTANAK RIBARA S MINISTROM POLJOPRIVREDE 

Odobreni poticaji za bijelu ribu 

Prema procjenama koje se temelje na prosječnom godišnjem ulovu, za isplatu tržišne kompenzacije u godišnjem proračunu Ministarstva osigurat 

će se izn 

Hrvatski ribari mogu 

očekivati potporu 

za isporučenu bijelu 

ribu, koja bi, prema prijedlogu 

Povjerenstva koje je u siječnju 

imenovalo Ministarstvo 

poljoprivrede, šumarstva i 

vodnog gospodarstva, trebala 

iznositi 14 posto od iznosa 

po fakturi isporučene bijele 

ribe. 

Najavio je to Petar Čobanković, 

ministar poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva 

na konferenciji za 

novinare održanoj početkom 

siječnja, nakon sastanka s 

predstavnicima Ceha ribara 

HOK-a. 

Prvi sastanak Povjerenstva 

za izradu prijedloga odluke 

o isplati tržišne kompenzacije 

ribarima za prodanu ribu 

održan je sredinom siječnja 

u Zagrebu, a za člana Povjerenstva 

imenovan je i predsjednik 

Ceha ribara HOK-a 

Tonči Božanić. Povjerenstvo 

bi prijedlog uvođenja potpora 

ribarima za trženje ribom 

trebalo uputiti Vladi na donošenje. 

Prema procjenama koje 

se temelje na prosječnom 

godišnjem ulovu, za isplatu 

tržišne kompenzacije u godišnjem 

proračunu Ministarstva 

osigurat će se 20 milijuna 

kuna. 

Ministar Čobanković je 

kazao i da će pripremljeni 

prijedlozi Pravilnika o obavljanju 

gospodarskog ribolova 

na moru i Pravilnika o ribolovnim 

alatima i opremi za 

gospodarski ribolov na moru 

biti predstavljeni širem sku- 

PERO GABRIĆ 

Parola, geslo, krilatica, 

preporuka... i sve tako 

do negdašnjeg »partijskog 

zadatka«, a na kraju, 

nažalost, malo i nimalo... 

Dugogodišnja priča pod 

naslovom »Hrvatski proizvodi 

za hrvatski turizam« 

bivala je na dnevnim redovima 

više raznih skupova, 

posebno onih tzv. godišnjih 

kongresa naših hotelijera i 

ugostitelja, a kruna su bivali 

(i još su) godišnji skupovi 

pod nazivom PIHU 

(Proizvođači hotelijerstvu). 

Ove je godine 37. po redu, 

što znači da traju od davne 

1969. 

U ulozi proizvođača na 

tim su skupovima pretežno 

naši domaći i tek poneki 

strani, ali PIHU nije i jedina 

manifestacija povezivanja 

domaće proizvodnje i našega 

turizma kao »potrošača« 

brojnih sirovina i proizvoda. 

Bilo je, primjerice, i više 

skupova naših hotelijera 

(HUH) ili udruženja ugostitelja 

pri Hrvatskoj obrtničkoj 

komori kojima je tema 

bila hrvatski proizvodi za 

hrvatski turizam, a jednostavno 

bi bilo nemoguće 

Izaslanici Ceha ribara nisu skrivali nezadovoljstvo što Vlada 

propise, koji ih se izravno tiču, donosi bez konzultacija s ribarima 

pu ribara, a nakon rasprave 

načinit će se konačna verzija 

tih akata. 

Nakon donošenja Pravilnika 

o granicama u ribolovnom 

moru, donošenje ta dva 

pravilnika iznimno je važno 

kako ribari na zapadnoj obali 

Istre ne bi imali problema u 

poslovanju. 

Predsjednik Ceha za ribarstvo 

HOK-a Tonči Božanić 

kazao je da ribari ne mogu 

prihvatiti da se dokumenti 

koji su prevažni za njihovo 

poslovanje »donose preko 

noći« i za posljedicu imaju 

onemogućavanje ribolovne 

djelatnosti. Dogovoreno je 

da se stečena prava ribara 

uvaže, odnosno da se u novim 

pravilnicima izuzmu od 

ograničenja koja su propisana 

Pravilnikom o granicama 

ribolovnog mora. Predsjednik 

Sekcije ribara Puljštine 

Zlatko Milovan smatra da 

i dalje »nema sluha da se 

pravilnici koji su doneseni 

i koji su pred donošenjem, 

usklade s potrebama ribara«. 

Napominje da je donošenjem 

Pravilnika o granicama ribolovnih 

zona, bez donošenja 

dva druga pravilnika, 700 

ribara na zapadnoj obali Istre 

stavljeno na drugu stranu 

zakona jer su propisane različite 

vrste ribolovnih alata 

u unutarnjem i vanjskom 

moru. 

– Umjesto da se bavimo 

pitanjima kako unaprijediti 

hrvatsko ribarstvo i ribu plasirati 

na zapadnoeuropsko i 

domaće tržište, još se bavimo 

pitanjima kako stvoriti uvjete 

ribaru da ulovi ribu – kazao 

je Milovan. 

HINA, D. PEJČIĆ 

TURISTIČKI KOMENTAR 

Gdje su domaći proizvodi? 

Stranim gostima, čini se, najradije nudimo baš ono što mogu kupiti i 

doma - jedino što kod nas to malo više košta 

nabrojati razne sastanke raznih 

foruma na istu temu. I, 

što se uglavnom događalo? 

Uza sva nastojanja i dobre 

namjere organizatora, 

PIHU-skupovi završavali 

bi (ne)službenim konstatacijama, 

kako je domaća 

proizvodnja slabašna jer 

je guši prekomjerni uvoz 

svega i svačega, a uvoz je 

u ofenzivi ponajviše zato 

jer je domaća proizvodnja 

slabašna!? Dakle, nekakva 

pat-pozicija, ali kako god 

bivalo, uvoz je ostajao u zamahu, 

tako da se na jednome 

od kongresa Hrvatskog 

udruženja hotelijera (HUH) 

glavna tema »Hrvatski proizvodi 

za hrvatski turizam« 

jednostavno izgubila u nizanju 

primjera uvoza. 

Tko koga i kako 

»guši« 

Turizam napreduje, ali 

i dalje se navali turista najviše 

mogu veseliti domaći 

uvoznici i strani proizvođači. 

Ta »poslovna linija« 

štima gotovo bez greške, a 

istodobno slavonski uzgajivači 

svinja muku muče 

što će i kamo će sa svojom 

robom. Slično je i s peradarskim 

proizvodima, o 

morskim plodovima da i ne 

govorimo. 

I nije riječ samo u uvozu 

hrane, nego i razne druge 

robe, namještaja, krevetnine, 

raznih strojeva ili aparata 

i tko zna koliko još toga 

što se koristi u turizmu. 

Tako se iz godine u godinu 

vrti ista »ploča« i naši strani 

gosti, češće no našu domaću, 

ovdje nalaze robu iz 

svojih zemalja, naravno po 

višoj cijeni. Valjda zato i dolaze 

– punih prtljažnika. 

A da bude sve još »ljepše« 

i da se dokaže koliko 

mi vodimo računa o našim 

gostima, priuštili smo 

im još nešto, valjda da im 

olakšamo tzv. shopping ili 

snalaženje. 

Da je nekoga, na primjer, 

dovesti zavezanih očiju u 

Zagreb i na glavnome trgu 

skinuti mu povez, vjerojatno 

bi taj, zbog natpisa na 

engleskom i talijanskom, 

pomislio da se nalazi u nekom 

drugom gradu. Naslov 

priči o plasmanu domaćih 

proizvoda turistima mogao 

bi otprilike glasiti »Pizza 

svuda – štrukli ili uštipci 

malo gdje«! Pa nek’ još netko 

rekne kako Hrvati nisu 

uviđavni domaćini! 

NOVI PROPISI IZ PODRUČJA RIBARSTVA 

Potkraj prošle godine i početkom ove 

godine objavljeno je nekoliko podzakonskih 

propisa iz područja morskog 

i slatkovodnog ribarstva, a njihova primjena 

počela je istodobno, tj. potkraj prošle, odnosno 

početkom ove godine. 

• Pravilnik o granicama u ribolovnom 

moru Republike Hrvatske (NN br. 144/05.), 

stupio je na snagu 15. prosinca 2005. godine. 

Ovim Pravilnikom određuju se: 

– granice između vanjskoga i unutarnjega 

ribolovnog mora; 

– granice između ribolovnih zona; 

– granice ribolovnog mora u rijekama koje 

utječu u more. 

Ribolovno more Republike Hrvatske dijeli 

se na vanjsko ribolovno more i unutarnje 

ribolovno more, a vanjsko ribolovno more 

obuhvaća teritorijalno more Republike Hrvatske 

i Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas 

(ZERP). 

Za razliku od dosadašnjeg Pravilnika kojim 

je bilo regulirano sedam (7) ribolovnih zona, 

po novom Pravilniku, ribolovno more Republike 

Hrvatske dijeli se na jedanaest (11) ribolovnih 

zona i to: A, B, C, D, E, F, G. H, I, J, K. 

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika 

prestaju važiti odredbe Pravilnika o 

granicama u ribolovnom moru Republike 

Hrvatske ( NN br. 46/96, 10/97 i 159/04). 

Povlastice 

• Pravilnik o povlastici za obavljanje 

gospodarskog ribolova na moru i registru 

o izdanim povlasticama (NN br. 155/05.) 

stupio je na snagu 1. siječnja 2006. godine, a 

danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika 

prestaje važiti Pravilnik o povlastici za obavljanje 

gospodarskog ribolova na moru (NN 

br. 99/97.). 

Povlastice izdaju područne jedinice Ministarstva 

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva, Uprave ribarstva, a podliježu 

postupku revizije svake tri godine radi utvrđivanja 

je li došlo do promjene podataka upisanih 

u povlasticu, odnosno u registar flote. 

Na jedno plovilo se može izdati samo jedna 

povlastica, a ako ima više suvlasnika plovila 

potrebna je suglasnost svih suvlasnika. 

Povlastice izdane prije stupanja na snagu 

ovoga Pravilnika vrijede do izdavanja novih, 

a najkasnije do 1. veljače 2007. godine. 

Do izdavanja novih povlastica, u skladu s 

odredbama Pravilnika o granicama u ribolovnom 

moru Republike Hrvatske ( Narodne 

novine br. 144/05.), ovlaštenici povlastica 

koje su izdane za: 

– ribolovnu zonu A, mogu obavljati ribolov 

u ribolovnim zonama A i H; 

– ribolovnu zonu B, mogu obavljati ribolov 

u ribolovnim zonama B i I; 

– ribolovnu zonu C, mogu obavljati ribolov 

u ribolovnim zonama C i J i 

– ribolovnu zonu D, mogu obavljati ribolov 

u ribolovnim zonama D i K. 

• Od posebne je važnosti novi Pravilnik o 

očevidniku, izvješću o ulovu i dostavi po- 

PRAVILNIK 

DRAGUTIN PEJČIĆ 

dataka o gospodarskom ribolovu na moru 

(NN 138/05.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 

2006. godine. 

Ovlaštenici povlastice obavezni su dnevno 

unositi podatke o količini ulova i ribolovnom 

naporu u obrasce očevidnika i izvješća o ulovu, 

a podaci o količini ulova smiju odstupati 

najviše do 10 % od stvarnog ulova. 

Ovlaštenici povlastice koji obavljaju ribolov 

plovilima iznad 10 metara duljine, obavezni 

su voditi očevidnik, a ovlaštenici povlastice 

koji obavljaju ribolov plovilima ispod 10 

metara duljine, obavezni su voditi izvješće o 

ulovu. 

Popunjeni obrasci očevidnika, odnosno izvješća 

o ulovu, dostavljaju se jednom mjesečno 

područnoj jedinici Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva. 

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika, 

prestaje važiti Pravilnik o očevidniku i 

dostavi podataka o gospodarskom ribolovu 

na moru (NN broj 103/00 i 152/02.). 

Gospodarski ribolov 

• U Narodnim novinama broj 6/2006. od 

13. siječnja 2006. objavljena su dva nova pravilnika 

iz područja morskog ribarstva: 

1. Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova 

na moru 

2. Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi 

za gospodarski ribolov na moru. 

Oba Pravilnika primjenjuju se od dana 

objave u Narodnim novinama, tj. od 13. siječnja 

2006. godine. Danom stupanja na snagu 

ova dva Pravilnika, prestaju važiti odredbe 

Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova 

na moru (NN broj 83/00., 56/01., 69/01., 

118/01., 101/02., 72/03., 89/03, 178/03., 54/ 

04., 164/04 i 68/05.) i Naredba o vrsti i količini 

ribolovnih alata i opreme koja se smije 

upotrebljavati u gospodarskom ribolovu na 

moru ( NN, broj 46/96., 63/97. i 118/97.). 

• Temeljem Zakona o slatkovodnom ribarstvu, 

ministar poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva donio je Naredbu o 

izmjenama i dopuni Naredbe o broju povlastica, 

količini i vrsti ulova i visini iznosa 

naknade za obavljanje gospodarskog ribolova 

koja je objavljena u Narodnim novinama 

br. 1/06. a stupila je na snagu 10. siječnja 

2006. godine. 

Navedenom Naredbom povećan je broj 

povlastica za ribolovno područje rijeke Dunav 

sa 25 na 30 povlastica. Novčana naknada 

za obavljanje gospodarskog ribolova u iznosu 

od 2000 kuna uplaću je se po svakoj ribolovnoj 

zoni koja je upisana u povlastici. Nositelj 

povlastice za gospodarski ribolov obavezan 

je za svaku tekuću godinu, a najkasnije do 

1. veljače tekuće godine, uplatiti naknadu 

za obavljanje gospodarskog ribolova. Sukladno 

izmjeni članka 7. ove Naredbe, novčana 

sredstva uplaćuju se na račun ovlaštenika ribolovnog 

prava, a koriste se isključivo za poribljavanje 

ribolovne vode na kojoj se obavlja 

gospodarski ribolov. 

NOVI PODZAKONSKI PROPISI TEMELJEM ZAKONA O 

MORSKOM RIBARSTVU I ZAKONA O SLATKOVODNOM RIBARSTVU 

ZAKON O MORSKOM RIBARSTVU 

Pravilnik o granicama u ribolovnom moru 

Republike Hrvatske 

NN 

DATUM 

OBJAVE 

STUPA NA 

SNAGU 

144/05 07.12.2005. 15.12.2005 

Pravilnik o rekreacijskom ribolovu na moru 137/05 21.11.2005. 01.01.2006 

Pravilnik o športskom ribolovu na moru 137/05 21.11.2005. 01.01.2006 

Pravilnik o očevidniku, izvješću o ulovu i dostavi 

podataka o gospodarskom ribolovu na moru 

Pravilnik o povlastici za obavljanje gospodarskog 

ribolova na moru i registru o izdanim 

povlasticama 

Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova 

na moru 

Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi za 

gospodarski ribolov na moru 

ZAKON O SLATKOVODNOM RIBARSTVU 

Naredba o izmjenama i dopuni Naredbe o broju 

povlastica, količini i vrsti ulova i visini iznosa 

naknade za obavljanje gospodarskog ribolova 

(slatkovodni ribolov) 

13 05 23.11.2005. 01.01.2006 

155/05 30.12.2005. 01.01.2006 

6/06 13.01.2006. 13.01.2006 

6/06 13.01.2006. 13.01.2006 

1/06 02.01.2006. 09.01.2006


SASTANAK AUTOSTRUKA S 

PREDSTAVNICIMA VLASTI I 

OSIGURAVAJUĆIH KUĆA 

Obrtnici u pat poziciji 

traže nadzor države 

Komorski ured HOK-a 

izradio je šesti po redu 

CD »Cehovska događanja 

2005«. Na CD-u je prikazan 

pregled dijela aktivnosti 

strukovnih grupacija HOK-a, 

cehova i sekcija u 2005. godini. 

Među ostalim, na CD-u se 

nalazi prikaz okruglog stola 

o tradicijskim i umjetničkim 

obrtima, stručnih predavanja 

uz 47. međunarodni sajam 

obrtništva, 2. susreta frizera 

i kozmetičara, seminara 

»CNC - obradni centri u drvnoj 

proizvodnji«, seminara 

»Prednosti numerički upravljanih 

alatnih strojeva «, 10. 

susreta ribara, 18. kongresa 

ugostitelja i turističkih djelatnika, 

te informacije uz Obrtničku 

karticu. 

CEHOVI 

HACCP sustav u ugostiteljstvu 


Cehovske aktivnosti i HACCP na CD-u 

Cehovska događanja - 2005. 

Svaki od susreta i stručnih 

skupova predstavljen je pregledom 

događanja, programom, 

izlaganjima sa susreta 

te informacijama o drugim 

popratnim događanjima. Dio 

predavanja sa 18. kongresa 

ugostitelja i turističkih djelatnika 

moguće je pregledavati 

uz popratnu audio snimku 

izlaganja. Ove godine izrađen 

je i video zapis Gastro izložbe, 

koja se tradicionalno održava 

uz 18. kongres ugostitelja i turističkih 

djelatnika. Isto tako, 

veći dio materijala dostupan 

je na web stranici www.hok. 

hr, vidi na »Komorski ured«, 

dalje na »Cehovske aktivnosti«. 

Audio snimku svih predavanja 

sa 18. kongresa ugostitelja 

i 10. susreta ribara moguće 

je nabaviti u Hrvatskoj 

obrtničkoj komori. 

Kao izvadak sa CD-a »Cehovska 

događanja 2005.« 

izrađen je zaseban CD 

»HACCP sustav u ugostiteljstvu«, 

gdje su predstavljeni 

izlagani materijali sa 18. kongresa 

ugostitelja i turističkih 

djelatnika o dobroj higijenskoj 

praksi u ugostiteljstvu, 

odnosno HACCP sustavu. 

Svaki pojedinac koji posjeduje 

računalo i pripadne 

zvučnike može za otprilike 

dva sata preslušati atraktivna 

izlaganja i slajdove uz 

HACCP te steći dobar uvid 

u zakonodavstvo i praktična 

pitanja kod uvođenja. Oba 

CD-a dostupna su u područnim 

obrtničkim komorama 

i HOK-u. I. ŠTAMBUK, 

J. GALANT CVEK 

Pomoćnik ministra za obrt Leo Begović i njegova suradnica 

Đurđica Vukovarac ponudili su pomoć u izradi cjenika 

Kako bi se riješili problemi 

obrtnika autostruka 

s osiguravajućim kućama, 

obrtnici, okupljeni unutar 

Ceha uslužnog obrta i obrta 

za intelektualne usluge 

gospodarskog karaktera 

HOK-a, u skoro bi vrijeme 

trebali utvrditi jedinstvene 

kriterije obračuna cijena 

svojih usluga. Nakon toga, 

kriterije za dobivanje cijene 

radnog sata uputit će Ministarstvu 

gospodarstva, rada 

i poduzetništva, koje će učiniti 

sve da im pomogne ojačati 

poziciju u pregovorima 

s osiguravajućim kućama. 

Zaključak je to sa sastanka 

s Leom Begovićem, pomoćnikom 

ministra za obrt, i 

njegovim suradnicima iz 

Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva. Ministarstvo 

se obvezalo u što 

skorijem roku provjeriti jesu 

li u predloženom izračunu 

korektno ugrađena sva potrebna 

ekonomska načela, a 

izračun će biti predstavljen 

i Upravnom odboru Hrvatskog 

ureda za osiguranje. 

Naime, zbog nepovjerenja 

i nekorektnog odnosa 

osiguravajućih kuća prema 

tzv. »malim« nepovlaštenim 

autoservisima javljaju se problemi 

kod izračuna potrebnih 

sati i materijala. Normative 

u zemljama Europske unije 

dogovaraju neposredno osiguravatelji 

i izvođači radova, 

dok u Hrvatskoj u 95 posto 

slučajeva osiguravajuće kuće 

diktiraju cijenu i trajanje popravaka, 

kao i normative. 

Oštećene vlasnike vozila 

upućuje se u partnerske autoservise 

ili se pogodbom 

utvrđuje cijena bez ikakvih 

procjena. Obrtnici autostruka 

nalaze se u situaciji da ne 

mogu utjecati na cijenu svog 

rada ni trajanje posla. O ovakvoj 

situaciji, ali i o načinu 

na koji se u uvjetima tržišnog 

gospodarstva posluje u Europskoj 

uniji, govorio je Ivica 

Iviček, član Izvršnog odbora 

Hrvatske udruge autostruka 

(HUAS). 

On je iznio primjer Njemačke, 

Slovenije i Italije, 

gdje izvođači radova nakon 

obavljenog posla kalkulaciju 

troškova naprave na licu 

mjesta u nazočnosti oštećenog 

i predstavnika osiguravajuće 

kuće. U slučaju neslaganja 

oko cijene, traži se 

pomoć vještaka. Nazočnima 

je predočio i kalkulaciju cije- 

ne radnog sata u Njemačkoj 

koja je u odnosu na cijene 

u Hrvatskoj neusporedivo 

veća (odnos cijene je 80 : 12 €), 

bez obzira što je iznos police 

obaveznog osiguranja od 

autoodgovornosti jednak 

kao u Njemačkoj. 


predložila je u cilju 

suzbijanja nelegalnog rada 

u autostrukama, strožu 

kontrolu računa za popravak 

vozila. 

– Prijedlog je da se Stanice 

za tehnički pregled obvežu 

pri obaveznom tehničkom 

Juraj Šnidarić i 

Damir Horvat u Cehu 

prijevoznika HOK-a 

Na temelju članka 55. 

Statuta Hrvatske obrtničke 

komore i članka 7. Pravilnika 

o načinu rada cehova 

Hrvatske obrtničke 

komore, Upravni odbor 

Hrvatske obrtničke komore 

na 32. sjednici, održanoj 

15. prosinca 2005. godine, 

donio je Odluku o razrješenju 

članova Ceha prijevoznika 

HOK-a, Zdenka 

Novaka iz Zagreba i Nikše 

Raosa iz Dubrovnika. 

Na istoj je sjednici donesena 

Odluka o izboru 

novih članova Ceha prijevoznika 

HOK-a, a to su 

Juraj Šnidarić predsjednik 

Udruženja taksi prijevoznika 

Zagreb i Damir Horvat, 

predsjednik Ceha prijevoznika 

Krapinsko-zagorske 

županije. 

(TJ) 

pregledu vozila tražiti račun 

o popravku vozila, ukoliko 

je vidljivo da je s police 

obaveznog osiguranja isplaćivana 

naknada – kazao 

je glavni tajnik HOK-a dr. 

Petar Sindičić. Prisutni obrtnici 

iz Primorsko-goranske 

županije ukazali su na diskriminaciju 

obrtnika servisera 

kao fizičkih osoba, u 

odnosu na velike autokuće. 

Osim toga, osiguravajuće 

kuće ne prihvaćaju cjenike 

malih autoservisa. 

Na sastanku su bili prisutni 

i predstavnici Agencije 

za zaštitu tržišnog natjecanja, 

Državnog inspektorata, 

Hrvatskog ureda za osiguranja 

te Allianza, jedine 

osiguravajuće kuće koja se 

odazvala na poziv HOK-a. 

R. P. , T. J.


CEHOVI 


TREBAJU LI SE FRIZERI BOJATI NOVOG ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA 

I frizeri mogu tužiti mušterije 

zbog narušavanja ugleda? 

Po novom zakon 

lako zaraditi nov 

S 

tupanjem na snagu novog 

Zakona o obveznim 

odnosima (NN 35/05) od 

1. siječnja ove godine, proširena 

je zakonska mogućnost naplate 

prouzročenih neimovinskih 

šteta mušterijama nanesenih od 

strane npr. frizera, ugostitelja 

ili jednostavno rečeno pružatelja 

usluga. Takve štete, između 

ostalog, mogu biti posljedica 

loše ili neprofesionalne usluge 

koja je pružena mušteriji. Posebna 

pozornost skrenuta je u 

ovom slučaju na frizere, iz razloga 

što je u posljednje vrijeme o 

ovoj djelatnosti puno pisano u 

medijima. Od datuma stupanja 

na snagu Zakona, kroz mnogobrojne 

medije pojavljivali su se 

razni naslovi poput »Zbog loše 

frizure možete tužiti frizera« i 

sl., te su prikazali pogrešnu sliku 

o stvarnim mogućnostima naplata 

takvih neimovinskih šteta. 

Osnovna je činjenica da se 

dolaskom kod frizera mušterija 

svjesno u velikoj većini slučajeva 

prepušta stručnoj, obrazovanoj 

osobi koja će ovisno o njenim 

željama pružiti uslugu friziranja, 

šišanja, bojanja i slično na 

najbolji i najprofesionalniji mogući 

način, koristeći raspoložive 

proizvode i materijale, te svoje 

znanje i vještine. 

Isplati li se tužiti? 

Ocjena finalnog proizvoda, 

u ovom slučaju frizure, isto tako 

u velikoj većini slučajeva je subjektivna 

te ju je uvijek moguće 

popravljati i dorađivati, odnosno 

ispraviti eventualno nezadovoljstvo 

mušterije. S druge strane, 

uništavanjem kose, korijena, 

spaljivanjem pramenova i slično 

dolazi do štete zbog neznanja ili 

nestručnosti frizera, odnosno u 

većini slučajeva zbog uporabe 

lošeg ili pogrešnog proizvoda 

koji je korišten u tom trenutku. 

U ovakvim slučajevima, kada 

Povjerenje i dobar glas svakom su frizeru na prvome mjestu 

pogreškom ili uporabom određenih 

materijala dolazi do štete, 

koja može prouzročiti i neimovinsku 

štetu, možemo govoriti 

o mogućnostima imovinske, 

odnosno novčane naknade koju 

propisuje ovaj zakon. Budući 

da je ovakav oblik naplaćivanja 

neimovinske štete postao svojevrstan 

hit »kako lako zaraditi 

novac«, postavilo se pitanje do 

koje mjere je mušterija u pravu i 

u kojem slučaju će uspjeti naplatiti 

eventualno nastalu štetu. 

Zbog velikih početnih troškova 

koji se moraju podmiriti za 

pokretanje sudskog postupka ili 

uopće utvrđivanja činjeničnog 

stanja, a da ne spominjemo troškove 

medicinskih i laboratorijskih 

vještačenja, odvjetničke i 

druge troškove koji se pojavljuju 

u ovakvim postupcima, pitanje 

je koliko je realno očekivati da 

loša frizura koja je možda takva 

prema subjektivnom mišljenju 

mušterije, bude predmet novčane 

naknade. 

Preporučujemo 

mirenje 

S druge strane, postoji mogućnost 

tužbe frizera protiv mušterije 

radi narušavanja ugleda. 

No, i u ovom slučaju tužbu treba 

obrazložiti činjenicama i stručnim 

mišljenjem. Povjerenje i 

dobar glas svakom su frizeru na 

prvome mjestu i svi eventualni 

problemi koji mogu iskrsnuti u 

salonu, a nisu medicinske naravi 

mogu se riješiti na miran način, 

razgovorom i dogovorom. U 

slučaju da to nije moguće Zakon 

predviđa pravni put za one koji 

će željeti svoje pravo na naknadu 

moguće štete ostvariti na sudu. 

Čak i u takvim slučajevima 

nezadovoljne mušterije će prije 

tužbe redovnom sudu moći rješenje 

sporne situacije s obrtnikom, 

davateljem usluge, pronaći 

na Sudu časti Hrvatske obrtničke 

komore ili u sklopu Centra za mirenje 

pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. 

Taj put, posebno mirenje u 

sklopu novo osnovanog Centra, 

je sigurno daleko brži i jednostavniji 

i omogućava da mušterija i 

obrtnik pronađu kompromisno 

rješenje te ostanu i dalje u dobrim 

odnosima, umjesto da spor 

nastave rješavati dugotrajnim i 

skupim sudskim postupkom s 

neizvjesnim ishodom. 

KREŠIMIR TOMIĆ 

UREDBA O IZMJENI ZAKONA O 

DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU 

NEKRETNINA 

Geodeti bez više škole 

samo do kraja rujna 

Ukoliko prije ne stupi na snagu novi Zakon 

o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 

obrtnici - geodeti moći će nastaviti obavljati 

geodetske poslove do 30. rujna 2006. godine 

P 

rema informacijama Državne 

geodetske uprave, sa 

savjetovanja »DGU – ovlaštenici 

o funkcioniranju katastarskog 

sustava«, održanog u lipnju 

2005. godine, novi Zakon o državnoj 

izmjeri i katastru nekretnina 

trebao je stupiti na snagu do 

kraja 2005. godine. Prema našim 

spoznajama, novi Zakon još nije 

upućen u proceduru donošenja, a 

važeći Zakon o državnoj izmjeri i 

katastru nekretnina (NN 128/99, 

čl. 100, st. 3.), omogućavao je fizičkim 

osobama koje nisu diplomirani 

inženjeri geodezije odnosno 

inženjeri geodezije, nastavljanje 

obavljanja poslova samo do 1. 

siječnja 2006. godine. 

Ukazujući na neotklonjive posljedice 

isteka roka za 265 obrta 

koji su dobili suglasnost za obavljanje 

poslova državne izmjere 

i katastra nekretninama, Hrvatska 

obrtnička komora predložila 

je nadležnom Ministarstvu zaštite 

okoliša, prostornog uređenja 

i graditeljstva, Ministarstvu 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

odnosno Državnoj geodetskoj 

upravi, da upute Vladi 

prijedlog, da donese Uredbu o 

izmjeni Zakona o državnoj izmjeri 

i katastru nekretnina, ko- 

jom bi se do donošenja novog 

Zakona, omogućilo obrtnicima 

– geodetima nastavljanje obavljanja 

geodetskih poslova. 

Vlada je donijela tu Uredbu, 

koja je objavljena u Narodnim 

novinama br. 153 od 2005. godine, 

a stupila je na snagu 1. siječnja 

2006. godine. 

Uredbom je regulirano nastavljanje 

obavljanja geodetskih 

poslova svim fizičkim osobama 

koje nisu diplomirani inženjeri 

geodezije, odnosno inženjeri 

geodezije do 1. siječnja 2007. 

godine. Međutim, budući da je 

Uredba donesena temeljem Zakona 

o ovlasti Vlade Republike 

Hrvatske da uredbama uređuje 

pojedina pitanja iz djelokruga 

Hrvatskog sabora, (»Narodne 

novine« br. 115/05), a koji je važeći 

do 30. rujna 2006., to znači 

da i Uredba o izmjeni Zakona o 

državnoj izmjeri i katastru također 

vrijedi do tog datuma. 

Drugim riječima, ukoliko prije 

ne stupi na snagu novi Zakon 

o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, 

obrtnici – geodeti moći 

će nastaviti obavljati geodetske 

poslove do 30. rujna 2006. godine. 

JASMINA GALANT CVEK 

P 

OBAVIJEST KEMIJSKIM ČISTAČIMA 

Dostavite podatke o opasnom otpadu 

za 2005. godinu 

Podatke o opasnom otpadu vlasnici čistionica dužni su dostaviti Županijskom uredu nadležnom 

za poslove zaštite okoliša i Hrvatskom zavodu za toksikologiju. Ne zaboravite ni voditi obvezni 

očevidnik o nastanku i tijeku otpada 

rema Zakonu o otpadu 

(NN 178/04), odnosno 

Pravilniku o vrstama otpada 

(NN 27/96), sve pravne i fizičke 

osobe koje proizvode otpad 

dužne su podatke o vrstama, 

količinama, mjestu nastanka, 

načinu i mjestu skladištenja, 

obrađivanja i odlaganja otpada 

unositi na odgovarajući obrazac. 

Za kemijske čistače to je obrazac 

PI-Oo-1 – Prijavni list za proizvođača 

opasnog otpada. 

Prijavne listove o proizvodnji 

i postupanju s opasnim otpadom 

podnositelj je dužan čuvati naj- 

manje pet godina. Obrazac PI- 

Oo-1 moguće je kupiti u prodavaonicama 

Narodnih novina. 

Prijavni list sadrži sumarne 

podatke o količinama i vrsti 

otpada koje je proizvođač tijekom 

godine predao sakupljaču 

odnosno obrađivaču otpada. U 

prijavni list proizvođač otpada 

također upisuje i količinu otpada 

koja mu je eventualno ostala 

na skladištu. 

U poglavlje II PODACI O 

OTPADU, pod točkom 2. »Ukupna 

količina« upisuje se: ukupna 

količina otpada predanog 

Zbirni očevidnik o otrovima Obrazac 9. 

Djelatnost: proizvodnja, prodaja, skladištenje, uporaba, zbrinjavanje 

I Opći podaci 

1. Naziv pravne ili fizičke osobe koja ispunjava 

očevidnik 

KEM. ČISTIONICA 

xxxxxxxxx 

2. Adresa pravne ili fizičke osobe koja ispunjava Xxxxxxxxx 

očevidnik: 

xxxxxxxxxxxxx 

3. Ime proizvoda: Tetrakloretilen 

4. Naziv otrovne aktivne tvari: Tetrakloretilen CAS: 127-18-4 

CAS: 

CAS: 

CAS: 

CAS: 

CAS: 

CAS: 

5. Datum proizvodnje: 

6. Rok valjanosti: Neograničeno 

7. Datum ispunjavanja očevidnika: 

8. Ime ovlaštene osobe koja je ispunila očevidnik: xxxxx xxxxxx 

II Podaci o proizvodnji 

9. Ime i adresa proizvođača: 

10. Lokacija skladišta: 

11. Količina proizvoda 

III Podaci o nabavi 

12. Naziv i adresa pošiljatelja: 

13. Klasa i ur. broj rješenja Ministarstva zdravstva o uvozu: 

14. Količina nabavljenog proizvoda: 

IV Podaci o prodaji 

15. Naziv i adresa pravne osobe koja kupuje: 

16. Datum prodaje osobi iz točke 15: 

17. Količina prodanog proizvoda: 

V Podaci o uporabi 

18. Lokacija uporabe otrova: xxxxxx xx 

19. Razlog uporabe otrova: kemijsko čišćenje 

20. Period uporabe otrova iz točke 3: 01.01.2005.- 31.12.2005. 

21. Količina uporabljenog otrova: xxx kg. 

22. Ime odgovorne osobe za uporabu otrova: xxxxx xxxxx 

VI Podaci o zbrinjavanju 

23. Ime i adresa zbrinjavača:”xxxxx” xxxxx xxxx xx 

24. Količina zbrinutog proizvoda: xxx kila 

25. Ime odgovorne osobe u zbrinjavaču: xxxx xxxxxxx 

na zbrinjavanje i otpada koji se 

trenutačno nalazi u čistionici za 

razdoblje od 1.1. do 31.12. prethodne 

godine. 

Pod točkom 6. istog poglavlja 

»Ukupno predano skupljaču 

otpada«: upisuje se količina 

otpada predana skupljaču na 

zbrinjavanje tijekom godine 

(dokazuje se povratnom informacijom 

od obrađivača otpada 

vraćenom proizvođaču otpada 

– Prateći list - list br. 3). 

Prijavni list se posebno popunjava 

za svaku vrstu otpada. 

Opasnim otpadom se također 

smatra i ambalaža perkloretilena 

(otrov III skupine), stoga je 

i za ovu vrstu otpada potrebno 

posebno popunjavati Prateći i 

Prijavni list. 

Obrazac Prijavnog lista, sastoji 

se od dva lista: prvi list se 

predaje županijskom uredu, 

odnosno gradskom uredu Grada 

Zagreba, a drugi ostaje podnositelju 

prijave. Podatke je potrebno 

dostaviti u županijski ured 

jednom godišnje – do 31. ožujka 

tekuće godine, za prethodnu godinu. 

Napominjemo da je otpad 

najbolje predati na zbrinjavanje 

u istoj ambalaži u kojoj je perkloretilen 

bio dostavljen proizvođaču 

opasnog otpada – kemijskom 

čistaču. 

Očevidnik 

proizvedenog 

opasnog otpada 

Prema Zakonu o otpadu (NN 

178/2004, čl. 20) osoba koja proizvodi 

i/ili gospodari otpadom 

obvezna je voditi propisani 

očevidnik o nastanku i tijeku 

otpada. Podatke u očevidnik 

osoba je dužna unositi ažurno 

i potpuno, nakon svake nastale 

promjene stanja, te podatke 

iz očevidnika za svaku godinu 

čuvati pet godina. 

Očevidnik je dokument temeljem 

kojeg inspektor zaštite okoliša 

ima uvid o vrsti, količini (ulaz 

– izlaz), kamo otpad odlazi – tko 

ga sakuplja i gdje se obrađuje. 

Obrazac za vođenje očevidnika 

treba sadržavati: naziv i ključni 

broj otpada (sukladno Uredbi 

o kategorijama, vrstama i klasifikaciji 

otpada s katalogom otpada 

i listom opasnog otpada NN 50/ 

2005), mjesto nastanka otpada, 

mjesto privremenog skladištenja, 

skupljena količina (i datum), skupljač 

otpada (naziv, ime i adresa), 

količina predana (skupljaču) 

na zbrinjavanje, datum predaje 

(skupljaču) na zbrinjavanje, povratna 

informacija o zbrinjavanju 

– obradi otpada (dokazuje se kopijom 

obrasca Pratećeg lista – list 

br. 3, kojeg obrađivač vraća proizvođaču 

otpada) i ukupnu količinu 

proizvedenog otpada tijekom 

godine. 

Zbirni očevidnik o otrovima 

– obrazac 9 (primjer popunjavanja), 

obrazac PI-Oo-1 – Prijavni 

list za proizvođača opasnog 

otpada, uputu za ispunjavanje 

Prijavnog lista za proizvođača 

opasnog otpada – obrazac PI-Oo- 

1 i Očevidnik proizvedenog opasnog 

otpada, možete pronaći na 

Internet stranicama: 

http://www.hok.hr/hok/ u 

modulu Cehovske aktivnosti. 

Zbirni očevidnik o 

otrovima 

Sukladno Pravilniku o načinu 

vođenja očevidnika (NN 78/02 

i 15/03), kemijski čistači bili su 

dužni, najkasnije do 31. siječnja 

za prethodnu godinu dostaviti 

Hrvatskom zavodu za toksikologiju 

Zbirni očevidnik o otrovima 

(obrazac br. 9). Podatke je još 

uvijek, ali u što skorijem roku, 

moguće dostaviti klasičnom ili 

elektronskom poštom, te također 

i pohranjene na odgovarajuću 

računalnu disketu odnosno CD. 

Na obrascu br. 9, kemijski čistač 

popunjava sljedeća područja: 

I Opći podaci 

V Podaci o uporabi 

VI Podaci o zbrinjavanju 

JASMINA GALANT CVEK


FELJTON 


MEĐUNARODNA MIGRACIJA (I. DIO) 

U potrazi za boljim životom 

Emig 

Kanada, 

zdravstvu, što odgovara, kažu analitičari, i strukturi gospodarstava u tim zemljama 

G 

SNJEŽANA HABULIN 

otovo 200 milijuna ljudi 

u svijetu danas ne živi u 

svojoj domovini. To su 

emigranti koji su zbog ekonomskih 

razloga, ratova, političkih 

prilika ili, pak, pustolovnog 

duha, napustili svoju zemlju, krenuvši 

u potragu za boljim životom. 

I tako to traje već stoljećima, 

s neizvjesnim nastavkom. Naime, 

opća je konstatacija da je između 

1995. i 2000. godine emigracijsko 

aktivno stanovništvo u zemljama 

OECD-a u naglom porastu. To 

stanovništvo danas predstavlja 

između 15 i 20 posto ukupno aktivnog 

stanovništva u zemljama 

kao što su Australija, SAD, Novi 

Zeland, Kanada, a u europskim, 

između šest posto u Francuskoj 

i 10 posto u Njemačkoj. Prema 

istraživanju provedenom na razini 

OECD-a, u razdoblju 2001./ 

2002. godina najveću stopa rasta 

migracijskog stanovništva od 

37,5 posto imao je Luksemburg. 

Slijede Australija (23, 1 posto) i 

Švicarska (19,7 posto), a nisku od 

pet po stopi migracijskog rasta 

najznačajnijih zemalja nastavljaju 

Novi Zeland (19,5 posto), Kanada 

(18,2 posto), SAD (11,1 posto). 

Analitičari primjećuju, pak, da je 

kod tih emigracija, pogotovo kod 

aktivnog stanovništva, očigledan 

zaokret u području zapošljavanja. 

Sve manje ih je zaposleno u 

primarnim, proizvodnim sektori- 

ma, a sve više u uslužnim 

djelatnostima, posebice 

u obrazovanju i zdravstvu, 

što odgovara, kažu, 

i strukturi gospodarstava 

u tim zemljama. Primjerice, 

u sektoru zdravstva 

u Norveškoj je zaposleno 

21 posto emigranata, u 

Švedskoj 19 posto, Velikoj 

Britaniji 14 posto, Nizozemskoj 

12 posto, Finskoj 

11,5 posto, u SAD-u 11 

posto, a u Irskoj 10 posto. 

Prema tvrdnjama 

ekonomskih analitičara, 

jednim dijelom taj boom 

treba pripisati i strukturi 

stanovništva u razvijenim 

zemljama koje je sve 

više staračko, pa se javlja 

potreba za njegovanjem 

starijih ljudi, pri čemu te 

poslove prihvaćaju uglavnom 

emigranti, a drugim 

dijelom i činjenici da 

se i emigranti sve više prilagođavaju 

trendovima 

prisutnih gospodarskih 

promjena. No, nažalost, 

globalno gledajući, status 

emigranata prati ih kroz cijeli život, 

pa čak i generacijski. 

Statistički vječni 

emigranti 

Opća je pojava da se emigranti, 

bez obzira na dobiveno državljanstvo, 

radne dozvole i godine 

provedene u nekoj zemlji i dalje 

Američki Kip slobode simbol je emigracije 

stanovništva iz ekonomskih razloga 

tretiraju kao emigranti. Štoviše, 

službena statistika tako vodi čak 

i njihovu djecu rođenu u zemlji 

doseljenja, razlikujući domicilno 

od emigrantskog stanovništva. 

U Australiji, na primjer, udjel 

tzv. emigranata rođenih u inozemstvu 

u ukupno aktivnom 

stanovništvu, dakle onom od 15 

do 65 godina starosti, 1995. godine 

bio je 23,9 posto, a 

2002. godine 24,6 posto, 

što je brojčani porast od 

2,1 na 2,4 milijuna ljudi. 

U Kanadi je postotak tog 

stanovništva povećan s 

10,2 na 19,9 posto, odnosno 

s 2,8 na 3,1 milijun, 

a u SAD-u s 10,8 na 15,3 

posto ili s 14 na 21,2 milijuna. 

Prema istraživanju 

OECD-a na uzorku od 21 

zemlje, po udjelu stranih 

radnika – emigranata – u 

ukupnom aktivnom stanovništvu, 

2002. godine 

na prvom mjestu bio je 

Luksemburg (43,2 posto), 

na drugom Švicarska 

(21,8 posto), a na trećem 

Austrija (9,9 posto). Gledano, 

pak, brojčano, po 

udjelu stranaca u aktivnom 

stanovništvu 2002. 

godine, prva na ljestvici 

bila je Njemačka s 3,5 

milijuna ljudi, a slijede 

Francuska s 1,6 milijuna, 

te Velika Britanija s 1,4 

milijuna. S obzirom na 

rastuću stopu nezaposlenosti, 

koja u zemljama OECD-a 

kroz posljednjih nekoliko godina 

iznosi oko dva posto, analitičari 

su izračunali da gotovo 50 posto 

u tome sudjeluju stranci, i to 

u Portugalu i Velikoj Britaniji sa 

stopom od 16 posto, u Njemačkoj 

s 15 posto, Irskoj s 10 posto, 

a u Luksemburgu s čak 51 posto. 

S manjim postotkom, izdvojene 

Uloga 

OECD-a 

Organizaciju za ekonomsku 

suradnju i razvitak 

(OECD) čini 30 

zemalja članica. Od njezinog 

budžeta koji godišnje 

iznosi 327 milijuna 

eura, prosperira i 70 zemalja 

suradnica. 

su Nizozemska (4 posto), Francuska 

(5,5 posto), te Španjolska (7,6 

posto). Što se tiče prekooceanskih 

zemalja, udjel stranaca u 

ukupnoj stopi nezaposlenih u 

SAD-u iznosi 19 posto, u Australiji 

20, a u Kanadi 27 posto. Budući 

da emigrante nezaposlenost 

pogađa čak više od domicilnog 

stanovništva, ne čudi, kažu analitičari, 

da su sve glasnije različite 

udruge za ljudska prava, no 

po njihovom mišljenju, teško da 

će se u skoroj budućnosti na tom 

području nešto promijeniti. 

Dominacija nacionale 

Istraživanje OECD-a na uzorku 

od 17 zemalja pokazuje da je 

udjel stranaca u ukupnoj stopi 

nezaposlenih, kako kod muškaraca, 

tako i kod žena, redom veći 

nego nacionalnog stanovništva. 

U Francuskoj, primjerice, kod 

muškaraca, udjel emigranata 

u ukupnoj stopi nezaposlenih 

2002. godine bio je 16,6 posto, a 

domicilnih Francuza 6,7 posto, 

dok je kod žena taj odnos 21 prema 

9,6 posto u korist Francuskinja. 

S nešto manjim postotkom 

slijedi Belgija gdje je kod muškaraca 

odnos 14,3 posto (emigranti) 

prema 5,1 (domicilni), a 

kod žena 17,8 prema 6,6 posto. 

U Njemačkoj, pak, domicilni 

Nijemci u ukupnoj stopi nezaposlenih 

sudjeluju s 7,7 posto 

kao i Njemice, a migranti s 13,7 

posto – muškarci i 12,1 posto 

– žene. U Švedskoj, udjel stranaca 

u ukupnoj stopi nezaposlenih 

kod muškaraca je 12,1 posto, a 

kod žena 9,3 posto, dok je udjel 

domicilnih Šveđana 4,9 posto 

– muškarci i 4,3 posto – žene. 

Kod prekooceanskih zemalja, u 

SAD-u na primjer, od ukupnog 

broja nezaposlenih u kategoriji 

muškaraca šest posto otpada 

na Amerikance – starosjedioce, 

a 5,6 posto na doseljenike. Kod 

žena taj odnos je 4,7 posto prema 

6,3 posto u korist domicilnog 

stanovništva. S druge pak strane, 

istraživanje je pokazalo da 

se emigranti danas ipak znatno 

lakše i brže integriraju u tržište 

rada nego prije. To je zbog toga, 

pojašnjavaju analitičari, jer je i 

tržište rada postalo puno fleksibilnije, 

ali razlog je, koji ne treba 

zanemariti, kažu, i zakonska zabrana 

diskriminacije.


OGLAS 

Subota, 11. veljače 2006.


PRILOG 


• 


U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

Komorski doprinos 

Obveznici komo 

1. UVOD 

Komora je izvanstranačka, samostalna, stručno-poslovna 

organizacija obrtnika, trgovaca pojedinaca i trgovačkih društava 

koji, u skladu sa Zakonom o obrtu, (Nar. nov., br. 49/03. 

– pročišćeni tekst) obavljaju obrt. 

Komora obavlja poslove i zadaće sukladno odredbama Zakona 

o obrtu i Statutu. 

Za obavljanje tih poslova i zadaća, za rad stručnih službi i 

svih tijela Komore potrebno je osigurati izvore financiranja. 

Sredstva za rad, temeljem članka 79. Zakona o obrtu, osiguravaju 

se iz doprinosa koji plaćaju članovi, prihoda od imovine, 

naknade za usluge i drugih izvora. 

Skupština Hrvatske obrtničke komore donijela je Odluku o 

obveznicima, osnovici, visini i stopi, te načinu i rokovima za 

plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., 

br. 1/02., 158/02. i 204/03. – u daljnjem tekstu Odluka) te time 

osigurala jedan od izvora financiranja svoje djelatnosti. 

2. OBVEZNICI DOPRINOSA 

Obveznici doprinosa utvrđeni su člankom 67. Zakona o 

obrtu, odnosno člankom 2. Odluke, a to su: 

– obrtnici koji obrt obavljaju na području Republike Hrvatske 

u skladu sa Zakonom o obrtu, 

– trgovci pojedinci i trgovačka društva iz članka 3. stavka 1. 

točke 2. i 3. Zakona o obrtu koji obavljaju vezane obrte za obavljanje 

kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti 

i vezane obrte za obavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski 

ispit, te povlašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo 

smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno 

ministarstvo ovisno o vrsti obrta, 

– fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe 

koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo Hrvatske obrtničke 

komore na temelju članka 67. stavka 5. Zakona o obrtu i članka 

3. Statuta Hrvatske obrtničke komore. 

Dakle, obveznici komorskog doprinosa su svi oni kojima 

obrtnicu izdaje nadležni županijski Ured za gospodarstvo, 

odnosno Ured Grada Zagreba za gospodarstvo, te se isti upisuje 

u obrtni registar (članak 10. i 11. Zakona o obrtu), odnosno 

nisu obveznici svi oni kojima rješenje za obavljanje djelatnosti 

donose druga tijela u Republici Hrvatskoj (primjerice: 

liječnici, odvjetnici i sl.). 

Ako fizičke osobe obavljaju zajednički obrt, svaka fizička 

osoba obveznik je plaćanja doprinosa koji se plaća u postotku 

0,40% iz dohotka odnosno dobiti, a za plaćanje doprinosa 

u paušalnom iznosu obveznik plaćanja doprinosa je 

osoba ovlaštena za predstavljanje i zastupanje zajedničkog 

obrta, odnosno nositelj zajedničke djelatnosti. 

Trgovac pojedinac sukladno odredbi članka 3. Zakona o 

trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 52/00. i 

118/03.) je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku 

djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom 

registru kao trgovac pojedinac. 

Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno (članak 

67. stavak 6. Zakona o obrtu). 

3. RAZDOBLJE PLAĆANJA DOPRINOSA 

3.1. NASTANAK OBVEZE PLAĆANJA 

Temeljem članka 67. stavka 3. Zakona o obrtu i članka 3. 

Odluke, obveza plaćanja doprinosa za obrtnike koji samostalno 

ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrtničku djelatnost 

nastaje danom upisa u obrtni registar, jer su s tim datumom 

postali obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore. 

Trgovci pojedinci i trgovačka društva postaju obvezni članovi 

Hrvatske obrtničke komore danom izdavanja rješenja 

županijskog ureda o ispunjavanju utvrđenih uvjeta za obavljanje 

obrta. 

Obveza plaćanja doprinosa za dragovoljno članstvo (fizičke 

ili pravne osobe) nastaje danom donošenja Odluke o 

prijemu u članstvo od nadležnog tijela Hrvatske obrtničke 

komore. 

3.2. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA OBVEZE ZA 

NOVOOSNOVANI OBRT 

Člankom 18a. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke 

o obveznicima, osnovici, visini i stopi, te načinu i rokovima 

za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Narodne 

novine, br. 204/03.) propisano je oslobađanje plaćanja komorskog 

doprinosa u paušalnom iznosu i komorskog doprinosa 

od dohotka odnosno dobiti, za obveznike – obrtnike 

novootvorenih obrta za prvu godinu rada. 

Novootvorenim obrtom smatra se samo prvi upis u obrtni 

registar, i to nakon 1. siječnja 2004. godine. 

Osobe koje su obavljale obrtničku djelatnost i za to imale 

dozvolu za rad u ranijim godinama, bilo kao samostalni obrt 

ili kao suvlasnik u zajedničkom obrtu, i obavljanje obrtničke 

djelatnosti odjavili, a u 2005. godini ponovno otvaraju obrt, 

nemaju pravo na ovo oslobođenje, jer se ponovno otvaranje 

obrta ne smatra prema Odluci novootvorenim obrtom. Novootvorenim 

obrtom smatra se samo prvi upis u obrtni registar. 

Oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa stječe 

obveznik podnošenjem pisanog zahtjeva u područnu obrtničku 

komoru, koja je prije donošenja Odluke o oslobođenju 

plaćanja komorskog doprinosa u paušalnom iznosu i komorskog 

doprinosa od dohotka, odnosno dobiti dužna provjeriti 

propisane uvjete za stjecanje prava na oslobađanja plaćanja 

komorskog doprinosa. Pisani zahtjev obveznik može podnijeti 

nadležnoj područnoj obrtničkoj komori u roku od 

godinu dana od dana upisa u obrtni registar. 

Odluku o oslobođenju donosi za to ovlašteno tijelo 

područne obrtničke komore. 

Odluku o oslobođenju nadležna područna obrtnička komo- 

Zakonska obveza 

Obrtnici, a iznimno i trgovci pojedinci i pravne osobe 

koje obavljaju djelatnost obrta u skladu s uvjetima propisanim 

Zakonom o obrtu, plaćaju doprinos Hrvatskoj 

obrtničkoj komori na način propisan Odlukom o obveznicima, 

osnovici, stopi, visini, te načinu i rokovima za plaćanje 

doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori. Obveznici 

tijekom godine u propisanim rokovima dospijeća plaćaju 

predujmove doprinosa, a godišnji iznos obveze utvrđuju 

u KD obrascu kojeg obvezno prilažu uz godišnju poreznu 

prijavu. 

ra dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave. 

Hrvatska obrtnička komora, temeljem izdanih Odluka 

o oslobođenju od plaćanja komorskog doprinosa za novootvorene 

obrte prikupljene od područnih obrtničkih komora 

dostavlja podatke u informatičkom obliku Gradskom zavodu 

za automatsku obradu podataka, koji obavlja poslove za 

Poreznu upravu, radi provođenja knjiženja otpisa komorskog 

doprinosa za novootvorene obrte. 

Ispostava Porezne uprave u dosje poreznog obveznika 

odlaže kopiju Odluke o oslobođenju radi dokumentiranja 

izvršenog sistemskog otpisa. 

Po isteku razdoblja za koje je porezni obveznik temeljem 

Odluke o oslobođenju bio oslobođen od plaćanja komorskog 

doprinosa, obveznici se sistemski zadužuju kod obrade zaduženja 

koju obavlja Gradski zavod za automatsku obradu 

podataka. 

3.3. OSTALA OSLOBOĐENJA, ODNOSNO OTPISI 

KOMORSKOG DOPRINOSA 

Područna obrtnička komora temeljem članka 18. Odluke, 

iznimno može osloboditi, odnosno otpisati potraživanja s 

osnova komorskog doprinosa obvezniku koji je u nemogućnosti 

izvršiti svoju obvezu zbog privremenog zatvaranja 

obrta radi bolesti, nastupa više sile ili slično. 

Obveznik doprinosa dužan je područnoj obrtničkoj komori 

podnijeti pisani zahtjev za otpis, te uz zahtjev priložiti i dostaviti 

vjerodostojne isprave iz kojih je vidljiv nastup razloga 

nemogućnosti izvršenja obveze. 

O zahtjevu odlučuje nadležno tijelo područne obrtničke 

komore, koja Odluku dostavlja u ispostavu Porezne uprave, 

radi odlaganja iste u dosje poreznog obveznika radi dokumentiranja 

sistemski izvršenog otpisa. 

Hrvatska obrtnička komora temeljem izdanih Odluka o 

otpisu prema članku 18. od strane nadležnih tijela područnih 

obrtničkih komora, objedinjuje i u informatičkom obliku dostavlja 

u GZAOP radi obrade i provođenja otpisa komorskog 

doprinosa. 

3.4. PRESTANAK OBVEZE PLAĆANJA 

Obveza plaćanja doprinosa prestaje: 

– za obrtnike – fizičke osobe danom brisanja iz obrtnog 

registra 

– za trgovce pojedince i trgovačka društva danom brisanja iz 

evidencije županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba 

– za fizičke osobe i trgovačka društva – dragovoljne članove 

danom donošenja odluke tijela Hrvatske obrtničke komore. 

Komorski doprinos plaća se za vrijeme privremene obustave. 

Također komorski doprinos plaćaju svi obveznici koji 

djelatnost obavljaju sezonski i to za razdoblje od dana upisa u 

obrtni registar, do dana brisanja iz obrtnog registra. 

4. OSNOVICA I STOPA 

DOPRINOSA 

Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori plaća se: 

– u paušalnom iznosu i to 15,00 kuna mjesečno, i 

– u postotku 0,40% od dohotka odnosno dobiti. 

Osnovica doprinosa koji se plaća u postotku – 0,40 % od 

dohotka odnosno dobiti jest dohodak od obrta utvrđen prema 

odredbama Zakona o porezu na dohodak. Za obveznike 

plaćanja doprinosa koji su obveznici poreza na dobit jest dobit 

utvrđena prema odredbama Zakona o porezu na dobit, ostvarena 

u kalendarskoj godini. 

Sukladno članku 12. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak 

(Nar. nov., br. 177/04) d o h o d a k je razlika između 

primitaka i izdataka nastalih u istom razdoblju. 

Dakle, osnovica za obračun komorskog doprinosa od dohotka 

je dohodak prije zakonom dopuštenog umanjenja utvrđen 

na red. br. 4.2.1. kolona 5. Prijave poreza na dohodak – DIO 

SD ( Obrazac DOH). 

DOBIT je temeljem odredbe čl. 5. stavak 1. Zakona o porezu 

na dobit (N.N. br. 177/04) razlika između prihoda i rashoda 

u istom poreznom razdoblju. 

Osnovica za obračun komorskog doprinosa od dobiti je dobit 

utvrđena na red. br. IV.36. Prijave poreza na dobit (Obrazac 

PD). 

U slučajevima kada dođe do procjene osnovice temeljem 

članka 79. Općeg poreznog zakona, a time i do procjene dohotka, 

djelatnici u ISPU dužni su i korigirati iznos zaduženja 

komorskog doprinosa od dohotka, odnosno dobiti za poslovnu 

godinu za koju je procjena izvršena. 

Pored doprinosa u mjesečnom paušalnom iznosu Hrvatskoj 

obrtničkoj komori, doprinos se plaća i područnoj obrtničkoj 

komori i udruženju obrtnika sukladno donesenim 

Odlukama o visini komorskog doprinosa u paušalnom iznosu 

od strane Skupština tih subjekata. 

U 2005. godini obveznici, temeljem Izvatka iz Odluka 

o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udruženjima 

obrtnika, područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj 

obrtničkoj komori za 2006. godinu (Nar. nov., br. 155/05.), 

plaćaju doprinos u paušalnom iznosu udruženjima obrtnika, 

područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj komori 

u iznosima navedenim u tablici u prilogu (str. 12.) 

5. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJA 

5.1. DOPRINOS U PAUŠALNOM IZNOSU 

Doprinos u paušalnom iznosu plaća se prema sjedištu obrta 

kvartalno (kolona 6 Izvatka iz Odluka x 3) u sljedećim rokovima: 

Tromjesečje Nadnevak u tekućoj godini Zaduženje za 

razdoblje 

zaduženja 

dospijeća 

I. 15.02. 28.02. siječanj – ožujak 

II. 15.05. 31.05. travanj – lipanj 

III. 15.08. 31.08. srpanj – rujan 

IV. 15.11. 30.11. listopad – prosinac 

Doprinos utvrđen u paušalnom iznosu plaća se na račun 

grada/općine, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda 

proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje 

drugih javnih potreba u 2005. godini (Narodne novine, 

186/04.). 

5.2. DOPRINOS OD DOHOTKA, 

ODNOSNO DOBITI 

Predujam doprinosa po stopi od 0,40 % od osnovice dohotka 

ili dobiti obveznici obračunavaju i uplaćuju u polugodišnjim 

predujmovima i to u rokovima: 

(nastavak na sljedećoj stranici)


PRILOG 


IZVADAK 

iz odluka o plaćanju doprinosa u paušalnom iznosu udruženjima obrtnika, područnim obrtničkim komorama 

i Hrvatskoj obrtničkoj komori za 2006. godinu 

Red. 

broj 

Naziv područne obrtničke komore i 

naziv udruženja obrtnika /U.O./ 

pripadnosti obveznika doprinosa 

u paušalnom iznosu 

udruženje 

obrtnika 

područnu 

obrtničku 

komoru 

Visina doprinosa u paušalnom iznosu za 

Hrvatsku 

obrtničku 

komoru 

Ukupno 

mjesečno 

(3+4+5) 

1 2 3 4 5 6 

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

1 U. O. GRADA ZAGREBA 50.00 10,00 15,00 75,00 

2 U. AUTOTAKSISTA GRADA ZAGREBA 0.00 10,00 15,00 25,00 

3 U. AUTOPRIJEVOZNIKA ZAGREBA 70,00 10,00 15,00 95,00 

4 U. UGOSTITELJA ZAGREBA 100.00 10,00 15,00 125,00 

5 U. TRGOVACA ZAGREBA 50.00 10,00 15,00 75,00 

6 U. O. SESVETE 35.00 10,00 15,00 60,00 

7 U. O. DUGO SELO 60.00 10,00 15,00 85,00 

8 U. O. IVANIĆ-GRAD 40.00 10,00 15,00 65,00 

9 U. O. JASTREBARSKO 40,50 10,00 15,00 65,50 

10 U. O. SAMOBOR 35,00 10,00 15,00 60,00 

11 U. O. SVETI IVAN ZELINA 35.00 10,00 15,00 60,00 

12 U. O. VELIKA GORICA 80.00 10,00 15,00 105,00 

13 U. O. VRBOVEC 45,00 10,00 15,00 70,00 

14 U. O. DUBRAVA 60.50 10,00 15,00 85,50 

15 U. O. ZAPREŠIĆ 50.00 10,00 15,00 75,00 

OBRTNIČKA KOMORA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 

16 M. U. O. DONJA STUBICA 19.00 15.00 15,00 49,00 

17 M. U. O. KLANJEC 25.00 15.00 15,00 55,00 

18 M. U. O. KRAPINA 19.00 15.00 15,00 49,00 

19 M. U. O. PREGRADA 25.00 15.00 15,00 55,00 

20 M. U. O. ZABOK 29,00 15.00 15,00 59,00 

21 U. O. BEDEKOVČINA 30.00 15.00 15,00 60,00 

22 U. O. KRAPINSKE TOPLICE 30.00 15.00 15,00 60,00 

23 U. O. SVETI KRIŽ ZAČRETJE 50.00 15.00 15,00 80,00 

24 M. U. O. ZLATAR 22.00 15.00 15,00 52,00 

OBRTNIČKA KOMORA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

25 U. O. GLINA 40.00 35,00 15,00 90,00 

26 U. O. HRVATSKA KOSTAJNICA 50,00 35.00 15,00 100,00 

27 U. O. KUTINA 25.00 35.00 15,00 75,00 

28 U. O. NOVSKA 30.00 35.00 15,00 80,00 

29 U. O. PETRINJA 40.00 35.00 15,00 90,00 

30 U. O. SISAK 50.00 35.00 15,00 100,00 

31 U. O. TOPUSKO 30.00 35.00 15,00 80,00 

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

32 U. O. DUGA RESA 35,00 35.00 15,00 85,00 

33 U. O. GRADA KARLOVCA 35.00 35.00 15,00 85,00 

34 U. O. OGULIN 35.00 35.00 15,00 85,00 

35 U. O. OZALJ 25.00 35.00 15,00 75,00 

36 U. O. SLUNJ 25.00 35.00 15,00 75,00 

37 U. O. VOJNIĆ 0.00 35.00 15,00 50,00 

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

38 U. H. O. IVANEC 33.00 20.00 15,00 68,00 

39 U. H. O. LUDBREG 34.00 20.00 15,00 69,00 

40 U. H. O. NOVI MAROF 34.00 20.00 15,00 69,00 

41 U. H. O. VARAŽDIN 40,00 20.00 15,00 75,00 

OBRTNIČKA KOMORA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

42 U. O. ĐURĐEVAC 19.00 25.00 15,00 59,00 

43 U. O. KOPRIVNICA 28.00 25.00 15,00 68,00 

44 U. O. KRIŽEVCI 47.00 25.00 15,00 87,00 

OBRTNIČKA KOMORA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 

45 U. O. BJELOVAR 30.00 30.00 15,00 75,00 

46 U. O. ČAZMA 85.00 30.00 15,00 130,00 

47 U. O. DARUVAR 25.00 30.00 15,00 70,00 

48 U. O. GAREŠNICA 35.00 30.00 15,00 80,00 

OBRTNIČKA KOMORA RIJEKA 

49 U. O. CRES-LOŠINJ 40,00 18.00 15,00 73,00 

50 U. O. CRIKVENICA 32.00 18.00 15,00 65,00 

51 U. O. GRADA NOVOG VINODOLSKOG 32.00 18.00 15,00 65,00 

52 U. O. ČABAR 40.00 18.00 15,00 73,00 

53 U. O. DELNICE 36,00 18.00 15,00 69,00 

54 U. O. KRK 44.00 18.00 15,00 77,00 

55 U. O. OPATIJA 40,00 18.00 15,00 73,00 

56 U. O. RAB 36.00 18.00 15,00 69,00 

57 U. O. RIJEKA 30.00 18.00 15,00 63,00 

58 U. O. VIŠKOVO–KASTAV–KLANA–JELENJE 30.00 18.00 15,00 63,00 

59 U. O. VRBOVSKO 40.00 18.00 15,00 73,00 

OBRTNIČKA KOMORA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

60 U. O. GOSPIĆ 37.00 16.79 15,00 68,79 

61 U. O. NOVALJA 37.00 16.79 15,00 68,79 

62 U. O. OTOČAC 37.00 16.79 15,00 68,79 

63 U. O. SENJ 37.00 16.79 15,00 68,79 

OBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 

64 U. O. ORAHOVICA 39,00 27.00 15,00 81,00 

65 U. O. ZDENCI 38.00 27.00 15,00 80,00 

66 U. O. SLATINA 39.00 27.00 15,00 81,00 

67 U. O. VIROVITICA 39.00 27.00 15,00 81,00 

68 U. O. PITOMAČA 38.00 27.00 15,00 80,00 

OBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE 

69 U. O. PAKRAC 30.00 26,00 15,00 71,00 

70 U. O. POŽEGA 38.00 26,00 15,00 79,00 

OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

71 U. O. NOVA GRADIŠKA 29.00 16,00 15,00 60,00 

72 U. O. SLAVONSKI BROD 25.00 16,00 15,00 56,00 

OBRTNIČKA KOMORA ZADAR 

73 U. O. BENKOVAC 35.00 25,00 15,00 75,00 

74 U. O. BIOGRAD 35.00 25,00 15,00 75,00 

75 U. O. GRAČAC 35.00 25,00 15,00 75,00 

76 U. O. OBROVAC 35.00 25,00 15,00 75,00 

77 U. O. PAG 50.00 25,00 15,00 90,00 

78 U. O. ZADAR 35.00 25,00 15,00 75,00 

OBRTNIČKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 

79 U. O. BARANJE, BELI MANASTIR 35,00 30,00 15,00 80,00 

80 U. O. DONJI MIHOLJAC 35,00 30,00 15,00 80,00 

81 U. O. ĐAKOVO 30.00 30,00 15,00 75,00 

82 U. O. NAŠICE 30,00 30,00 15,00 75,00 

83 U. O. OSIJEK 36.00 30,00 15,00 81,00 

84 U. O. VALPOVO 40,00 30,00 15,00 85,00 

OBRTNIČKA KOMORA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 

85 U. O. DRNIŠ 50.00 30.00 15,00 95,00 

86 U. O. KNIN 50.00 30.00 15,00 95,00 

87 U. O. ŠIBENIK 50,00 30.00 15,00 95,00 

88 U. O. TISNO, MURTER, PIROVAC 50.00 30.00 15,00 95,00 

89 U. O. VODICE 60.00 30.00 15,00 105,00 

OBRTNIČKA KOMORA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

90 U. O. VINKOVCI 35.00 15.00 15,00 65,00 

91 U. O. VUKOVAR 30,00 15.00 15,00 60,00 

92 U. O. ŽUPANJA 35,00 15.00 15,00 65,00 

OBRTNIČKA KOMORA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 

93 U. O. BRAČ 22.00 22.00 15,00 59,00 

94 U. O. GRADAC 22.00 22.00 15,00 59,00 

95 U. O. HVAR 22.00 22.00 15,00 59,00 

96 U. O. IMOTSKI 22.00 22.00 15,00 59,00 

97 U. O. KAŠTELA 26.00 22.00 15,00 63,00 

98 U. O. MAKARSKA 25.00 22.00 15,00 62,00 

99 U. O. OMIŠ 25.00 22.00 15,00 62,00 

100 U. O. SINJ 30.00 22.00 15,00 67,00 

101 U. O. SPLITA I SOLINA 22.00 22.00 15,00 59,00 

102 U. O. TROGIR 28.00 22.00 15,00 65,00 

103 U. O. VIS 22.00 22.00 15,00 59,00 

104 U. O. VRGORAC 22.00 22.00 15,00 59,00 

OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE 

105 U. O. BUZET 50,00 17,50 15,00 82,50 

106 U. O. LABIN 52.00 17,50 15,00 84,50 

107 U. O. PAZIN 40.00 17,50 15,00 72,50 

108 U. O. POREČ 100,00 17,50 15,00 132,50 

109 U. O. PULA 75.00 17,50 15,00 107,50 

110 U. O. ROVINJ 50,00 17,50 15,00 82,50 

111 U. O. UMAG 70,00 17,50 15,00 102,50 

OBRTNIČKA KOMORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 

112 U.O. AUTOTAXI – DUBROVNIK 105,00 25,00 15,00 145,00 

113 U. O. OBRTNIKA – DUBROVNIK 38.00 25,00 15,00 78,00 

114 U. O. KORČULA – LASTOVO 30.00 25,00 15,00 70,00 

115 U. O. METKOVIĆ 30.00 25,00 15,00 70,00 

116 U. O. PLOČE 25,00 25,00 15,00 65,00 

OBRTNIČKA KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

117 U. O. ŽUPANIJE MEĐIMURSKE 20.00 24.00 15,00 59,00 

118 U. UGOSTITELJA MEĐIMURJA 25.00 24.00 15,00 64,00 

– do 30. ožujka – predujam za I. polugodište tekuće godine, 

– do 30. rujna – predujam za II. polugodište tekuće godine. 

Konačni obračun obavljaju u rokovima i na način propisan 

za obračun i uplatu poreza na dohodak, odnosno poreza 

na dobit. 

Komorski doprinos od dohotka odnosno dobiti uplaćuju 

obveznici prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a 

uplaćuje se na uplatne račune propisane Naredbom o načinu 

uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda 

za financiranje drugih javnih potreba u 2006. godini (NN 

br. 154/2005.). 

Kod uplata komorskog doprinosa u pozivu na broj odobrenja 

upisuje se 

- “ 05 “ , a u polje matični broj dodijeljen od Državnog zavoda 

za statistiku (8 znamenaka s vodećom 0) za obveznike 

pravne osobe, 

- “ 12 “, a u polje jedinstveni matični broj građana, odnosno 

matični broj za strance (13 znamenaka ) za obveznike fizičke 

osobe. 

Obveznici plaćanja komorskog doprinosa dužni su temeljem 

članka 14. Odluke uz godišnju poreznu prijavu za 

2005. godinu priložiti potvrdu o uplaćenom komorskom doprinosu 

i Obrazac KD – Obračun komorskog doprinosa od 

01. 01. 2005. do 31. 12. 2005. godine., te ga do 28. veljače 2006. 

godine predati u nadležnu ispostavu Porezne uprave. 

KD obrazac odlaže se u dosje poreznog obveznika i služi 

kao ovršna isprava. 

Visina komorskog doprinosa u paušalnom iznosu utvrđena 

je u mjesečnom iznosu, te su Izvadci iz Odluka o plaćanju 

komorskog doprinosa u paušalnom iznosu udruženjima obrtnika, 

područnim obrtničkim komorama i Hrvatskoj obrtničkoj 

komori za 2005. godinu objavljeni u Nar. nov., br.187/04., 

19/05., 29/05. 

5.3. KAMATA 

Za doprinose neuplaćene u roku dospjelosti u 2006. godini 

zaračunavaju se zatezne kamate sukladno važećim propisima 

– Zakon o zateznim kamatama (Nar. nov., br. 94/04.) i Uredbe 

o visini stope zatezne kamate (Narodne novine, br.153/04.). 

Važeća stopa koja se obračunava za kašnjenje plaćanja doprinosa 

iznosi 15 % godišnje. Na više plaćene iznose javnih 

prihoda obračunavaju se i plaćaju zatezne kamate u visini od 

7,5 % godišnje. 

5.4. RASPODJELA KOMORSKOG DOPRINOSA 

Sukladno čl. 16. Odluke temeljem dostavljenih ključeva 

raspodjele Financijska agencija obavlja raspodjelu uplaćenih 

iznosa komorskog doprinosa u paušalnom iznosu i komorskog 

doprinosa od dohotka, odnosno dobiti sa zbirnih uplatnih 

računa na račune korisnika komorskog doprinosa. 

6. NADZOR, UTVRĐIVANJE, PRAĆENJE 

I NAPLATA DOPRINOSA 

Poslove evidentiranja, utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe 

komorskog doprinosa obavlja Porezna uprava, temeljem 

izdane suglasnosti ministra financija. 

7. POSTUPOVNE ODREDBE 

Na povrat više plaćenog komorskog doprinosa, nadzor, 

ovrhu i zastaru primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.


SAVJETNIK 


• 


U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

Obrtnički savjetnik 

PRIMJENA ZAKONA O POSEBNIM UVJETIMA ZA STAVLJANJE BRAŠNA NA TRŽIŠTE 

Nedoumice proizvođača brašna i 

pekarskih proizvoda o primjeni Pravilnika 

Na temelju tumačenja nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva naš stručnjak odgovara 

na najčešće postavljana pitanja o evidentiranju količine proizvedenih pekarskih proizvoda, evidentiranju utroška brašna, 

normativima, ambalaži te primjeni Pravilnika na ugostiteljske objekte 

NEVEN ZAVRŠKI 

Tumačenjem Ministarstva 

poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva, 

Klasa: 320-01/ 

06-01/06, Ur.broj:525-1-06-2 

od 10. siječnja 2006. godine 

dajemo odgovor na neka od 

često postavljanih pitanja, 

te ga prenosimo u cijelosti. 

Odgovori su napravljeni uz 

prethodno mišljenje Povjerenstva 

za izradu izmjena i 

dopuna Zakona o posebnim 

uvjetima za stavljanje brašna 

na tržište i izradu Pravilnika 

o količini brašna utrošenog 

za proizvodnju pojedinih 

pekarskih proizvoda. 

PITANJE: Proizvođači 

pekarskih proizvoda dužni 

su u skladu s odredbama 

Pravilnika voditi evidenciju 

o količini proizvedenih 

pekarskih proizvoda, nabavi 

i potrošnji brašna isključivo 

na propisanom obrascu, 

odnosno na listovima 

u knjizi evidencije utroška 

brašna ili skraćeno Knjiga 

KEUB. S obzirom da u 

navedenom obrascu nije 

predviđena kolona za integralno 

brašno i brašno drugih 

žitarica, u kojoj koloni 

će proizvođači evidentirati 

potrošnju tih vrsta brašna? 

ODGOVOR: Ako pojedini 

proizvođači pekarskih 

proizvoda u svom proizvodnom 

asortimanu ne troše 

određene vrste brašna, 

mogu precrtati u koloni 

tu vrstu brašna ili gotovih 

smjesa i koncentrata i u istu 

kolonu upisati integralno 

brašno ili brašno drugih žitarica. 

U slučaju da proizvođači 

pekarskih proizvoda 

troše sve vrste brašna, namjenskih 

smjesa i koncentrate 

naznačene u listu Knjige 

KEUB i da u tom slučaju 

nema slobodnog prostora 

za upis određenih količina 

integralnog brašna i brašna 

drugih žitarica, tada će koristiti 

mogućnosti navedene 

u uputama za ispunjavanje 

Knjige KEUB navedene u 

točki 8. »…Ukoliko predviđena 

veličina prostora na 

listu nije dostatna za evidentiranje 

svih podataka o 

ulazu brašna tijekom kalendarskog 

mjeseca, dužan je 

na posebnom listu papira u 

istom formatu sačiniti dodatnu 

tablicu u koju će upisivati 

podatke o ulazu brašna. 

Na listu tako formirane dodatne 

tablice dužan je prepisati 

serijski broj stranice 

knjige KEUB za mjesec na 

Novi pravilnici primjenjuju se na proizvođače pekarskih proizvoda... 

... i proizvođače brašna 

koji se dodatna tablica vodi, 

dodatni list mora ovjeriti 

svojim pečatom i potpisom 

te pričvrstiti ispred pripadajuće 

stranice u knjizi«. 

Evidencija brašna 

za pizzu 

PITANJE: U većem broju 

pekarnica proizvode se 

razne vrste pizza, često tzv. 

zatvorene koje bi se eventualno 

mogle svrstati u grupu 

nadjevenih peciva, međutim 

proizvode se i klasične 

pizze. Treba li pekar evidentirati 

proizvodnju pizza 

i utrošak brašna za njihovu 

proizvodnju? 

ODGOVOR: Treba, normativ 

je kao za nadjevena 

peciva. 

PITANJE: Ukoliko je 

stav Ministarstva da se 

proizvodnja pizza u pekarnicama 

mora evidentirati 

kao proizvodnja pekarskih 

proizvoda, postavlja se pitanje 

primjene Pravilnika 

na ugostiteljske objekte 

koji proizvode i uslužuju 

pizze? 

ODGOVOR: U slučajevima 

kada se pizza proizvodi 

u ugostiteljskim objektima 

koji ujedno i uslužuju pizzu, 

vlasnik ugostiteljskog objekta 

nije obvezan evidentirati 

potrošnju brašna. 

PITANJE: Primjenjuju li 

se odredbe Pravilnika na 

ugostiteljske objekte koji 

proizvode kruh za svoje goste, 

jer je odredbom članka 

4. stavka 1. Pravilnika propisano 

da su proizvođači 

pekarskih proizvoda dužni 

voditi evidenciju pekarske 

proizvodnje, nabave i 

potrošnje brašna? Prema 

ovoj odredbi evidenciju 

bi trebali voditi svi koji 

proizvode pekarske proizvode, 

bez obzira na vrstu 

objekta. 

ODGOVOR: Kako ugostiteljski 

objekti uključujući i 

hotele nisu registrirani kao 

proizvođači pekarskih proizvoda, 

a proizvode kruh i 

druge pekarske proizvode 

za svoje goste, isti nisu obvezni 

evidentirati utrošak 

brašna. 

Ostali ugostitelji, kao i 

slastičarnice koji proizvode 

kolače također nisu obvezni 

evidentirati utrošak brašna. 

Proizvodnja žitarica 

i tjestenine 

PITANJE: Temeljem 

pristiglih upita od strane 

proizvođača žitarica, proizvođača 

proizvoda od žitarica 

i brašna, a vezano za 

iskorištenje stare ambalaže 

(članak 58. Pravilnika o žitaricama, 

mlinskim i pekarskim 

proizvodima, tjestenini, 

tijestu i proizvoda od 

tijesta, NN 78/05) dajemo 

sljedeće tumačenje: 

ODGOVOR: Dopušta se 

stavljanje na tržište brašna 

prema nazivima i tipovima 

iz članka 22. Pravilnika o žitaricama, 

mlinskim i pekarskim 

proizvodima, tjestenini, 

tijesta i proizvoda od tijesta 

(NN 78/05) u zatečenoj staroj 

ambalaži do isteka iste, a 

najkasnije do 31. 12. 2006. godine 

pod uvjetom da brašna 

moraju udovoljavati zahtjevima 

kakvoće iz članka 23. 

istog Pravilnika. 

PITANJE: Traži se pojašnjenje 

vezano uz obvezu 

evidentiranja utroška brašna 

kod proizvođača tjestenine. 

ODGOVOR: Ako je obrt 

registriran za proizvodnju 

tjestenine, isti nije u obvezi 

evidentirati utrošak brašna, 

a u slučajevima kada pekar 

pored pekarskih proizvoda 

proizvodi i tjesteninu, tada 

je isti obvezan evidentirati 

utrošak brašna. 

I obrtnici će uskoro morati 

plaćati naknadu za šume 

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma obračunavala se tijekom 2005. 

godine u skladu s odredbom članka 70. Zakona o šumama (Nar. nov., br 52/90 

– pročišćeni tekst 160/04). Obveznici plaćanja naknade za korištenje općekorisnih 

funkcija šuma bile su samo pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost na 

području Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu novog Zakona o šumama 6. 

prosinca 2005. godine (NN 140/05), krug obveznika plaćanja naknade proširuje se 

i na fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. 

Osnovica za obračun naknade je ukupan godišnji prihod obveznika. Stopa za 

obračun naknade je 0,07%. Obveznici obračunavaju i uplaćuju predujmove naknade 

tromjesečno, a razliku utvrđenu godišnjim obračunom u roku za predaje financijskih 

izvještaja. Nadzor nad obračunom i plaćanjem sredstava obavlja Financijska 

agencija. 

Uplatni račun za naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma je: 1001005- 

1700055099. 

U pozivu na broj odobrenja pravne osobe u pretpolje upisuju broj modela 05, a 

u polje matični broj dodijeljen od Državnog zavoda za statistiku (osam znamenaka 

s vodećom nulom), te u nastavku godinu na koju se odnosi obveza uplate (četiri 

znamenke). 

Obveznici fizičke osobe, obrtnici u pretpolje upisuju broj modela 12, a u polje 

matični broj građanina te u nastavku godinu na koju se odnosi obveza uplate (četiri 

znamenke). 

Prema članku 87. Zakona o šumama, nadležni je ministar ovlašten donijeti provedbene 

propise u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. To znači 

da se za 2005. godinu naknada za šume plaća kao i do sada, tj. obveza obračuna 

i plaćanja odnosi se samo na pravne osobe, jer provedbeni propisi još nisu doneseni. 

Nakon što se donesu provedbeni propisi, naknadu će plaćati i fizičke osobe. 

Obrtnici obveznici poreza na dobit nisu pravne osobe i nisu još uvijek obveznici 

plaćanja Naknade za iskorištenje općekorisnih funkcija šuma za 2005. godinu. 

NEVEN ZAVRŠKI


SAVJETNIK 


TEHNIČKO USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA S DEKLARACIJOM EU 

Sirovinski sastav tekstila i označavanje 

materijala glavnih dijelova obuće 

Nastavljamo s 

glavnih dijelova obuće namijenjene prodaji potrošaču 

ANĐELKO VOJVODA 

Kao što smo već kazali u 

prošlom broju Obrtničkih 

novina, tekstilni proizvodi 

mogu se stavljati na tržište 

prije ili za vrijeme njihove industrijske 

prerade ili tijekom 

bilo kojeg stupnja distribucije, 

samo ako zadovoljavaju 

odredbe Pravilnika o sirovinskom 

sastavu i nazivima tekstila 

(NN, 135/2005). Prema 

navedenom Pravilniku, tekstilnim 

proizvodima smatraju 

se i sljedeći proizvodi: 

Navođenje vunenih komponenti 

Vuneni proizvod opisuje se 

kao »runska vuna« samo ako 

se sastoji isključivo od vunenih 

vlakana koja prethodno 

nisu bila sastavni dio nekog 

drugog gotovog proizvoda 

i koja nisu bila podvrgnuta 

drugim postupcima predenja 

i/ili valjkanja (pustenja), 

osim onih koje zahtijeva proizvodnja 

samoga proizvoda, 

niti su oštećena u preradi ili 

uporabi. Iznimno od odredbi 

gore navedeni naziv može 

se upotrebljavati u opisima 

vune koja je sastavni dio mješavine 

vlakana kada: 

a) vuna koju sadrži takva 

mješavina zadovoljava zahtjeve 

navedene u stavku 1. 

ovoga članka 

b) vuna koja čini najmanje 

25% ukupne mase mješavine 

osim vune, u mješavini češljanih 

vlakana se nalazi još 

samo jedna vrsta drugog češljanog 

vlakna. 

U navedenim slučajevima 

mora se prikazivati puni sastav 

u postotcima. 

Dopušteno odstupanje 

koje se temelji na tehničkim 

razlozima vezanim uz proizvodnju 

ograničava se na 0,3 

% vlaknastih nečistoća kada 

su proizvodi koji se navode, 

uključujući vunene proizvode, 

dobiveni postupkom grebenanja. 

Navođenje dvo ili višekomponentnih 

mješavina 

vlakana 

Tekstilni proizvod sastavljen 

od dvije ili više vrsta 

vlakana, od kojih jedna čini 

najmanje 85 % ukupne mase, 

označava se: 

– nazivom te vrste vlakna i 

postotkom njegova masenog 

udjela, ili 

– nazivom te vrste vlakna i 

riječima »najmanje 85 %«, ili 

– punim sastavom proizvoda 

u postotcima. 

Tekstilni proizvod sastavljen 

od dvije ili više vrsta 

vlakana, od kojih ni jedna ne 

čini 85 % ukupne mase, označava 

se nazivom i postotkom 

masenih udjela najmanje 

dvije glavne vrste vlakana i 

nazivima drugih vrsta sadržanih 

vlakana, silaznim redoslijedom 

prema masenim 

udjelima, sa ili bez navođenja 

postotaka njihovih masenih 

udjela. 

Označavanje i obilježavanje 

proizvoda 

Tekstilni proizvodi moraju 

se označiti uvijek kada 

se stavljaju na tržište, bilo u 

proizvodne ili komercijalne 

svrhe. 

Kada ti proizvodi nisu namijenjeni 

prodaji krajnjem 

potrošaču ili kada se isporučuju 

prema narudžbi države 

ili neke druge javno pravne 

osobe, označavanje se može 

zamijeniti ili nadopuniti pratećim 

komercijalnim ispravama. 

Navođenje sirovinskog 

sastava proizvoda od dvije 

ili više komponenata 

Svaki tekstilni proizvod 

načinjen od dva ili više sastavnih 

dijelova, koji imaju 

različite sadržaje vlakana, 

mora nositi oznaku s navedenim 

sastavom vlakana 

svakog dijela posebno. Takvo 

označivanje nije obavezno 

za one sastavne dijelove koji 

čine manje od 30% ukupne 

mase proizvoda, s izuzetkom 

glavnih podstava. Kada više 

tekstilnih proizvoda ima isti 

sastav vlakana i čine jedinstveni 

artikl, tada je potrebna 

samo jedna etiketa. 

Određivanje sirovinskog 

sastava proizvoda 

Provjere sukladnosti sirovinskog 

sastava tekstilnih 

proizvoda s podacima danim 

u Pravilniku provode 

se metodama određenim 

posebnim propisom o metodama 

kvantitativne analize 

dvokomponentnih mješavina 

tekstilnih vlakana i propisom 

o metodama kvantitativne 

analize trokomponentnih 

mješavina tekstilnih vlakana 

(NN, 135/05). 

Inspekcijski nadzor nad 

provođenjem ovoga Pravilnika 

u nadležnosti je inspekcijskih 

tijela, sukladno 

članku 105. Zakona o zaštiti 

potrošača i članka 14. Zakona 

o tehničkim zahtjevima za 

proizvode i ocjeni sukladnosti, 

u skladu s njihovim djelokrugom. 

U prijelaznim i završnim 

odredbama određen je da se 

prestaje primjenjivati članak 

2. Pravilnika o primjeni hrvatskih 

normi pri obilježavanju, 

označivanju i pakiranju 

tekstilnih proizvoda te pri 

označavanju, deklariranju i 

pakiranju gotove kože, krzna 

i proizvoda od prirodne i 

umjetne kože (»Narodne novine«, 

31/97.). 

Ovaj Pravilnik stupa na 

snagu osmog dana od dana 

objave u Narodnim novinama, 

a primjenjuje se od 1. siječnja 

2006. 

U Dodatku III. određeni 

su proizvodi koji ne podliježu 

obaveznom obilježavanju 

ili označavanju, a u Dodatku 

IV određeni su proizvodi za 

koje je obavezno samo skupno 

obilježavanje: (članak 

10., stavak 1., točka b). 

DODATAK IV. PROIZVO- 

DI ZA KOJE JE OBAVE- 

ZNO SAMO SKUPNO OBI- 

LJEŽAVANJE ILI OZNAČI- 

VANJE 

1. Krpe za pod 

2. Krpe za čišćenje 

3. Rubne i završne trake 

4. Pozamanterija 

5. Pojasevi 

6. Naramenice 

7. Podvezice i držači za nogavice 

8. Vezice za cipele i čizme 

9. Trake 

10. Elastike 

11. Novi materijal za pakiranje 

(ambalaža) koji se kao 

takav prodaje 

12. Uzice za pakiranje i poljoprivredu; 

uzice, užad i konopci 

osim onih koji spadaju 

pod točku 38. Dodatka III1. 

13. Stolnjaci 

14. Rupčići 

15. Mrežice za kosu 

16. Kravate i leptir mašne, 

također i za djecu 

17. Podbradnici; rukavice 

za umivanje i ubrusi za lice 

18. Konci (pređa) za šivanje, 

krpanje i vezenje koji se 

u maloprodaju daju u malim 

količinama čija neto masa ne 

prelazi 1 gram 

19. Traka za zavjese, zastore 

i zamračivače. 

Označivanje materijala 

glavnih dijelova obuće 

Pravilnik se primjenjuje za 

Definicija dijelova obuće i odgovarajući piktogrami ili pisane oznake 

označivanje materijala glavnih 

dijelova obuće namijenjene 

prodaji potrošaču. Naziv 

»obuća« označuje sve proizvode 

s pričvršćenim potplatima 

(donjištima) namijenjene 

za zaštitu ili pokrivanje stopala, 

uključujući dijelove koji 

se zasebno stavljaju na tržište 

prema Popisu proizvoda na 

koje se odnosi ovaj Pravilnik 

naveden je u Dodatku II. (3), 

a ne odnosi se na: 

– rabljenu, nošenu obuću 

– zaštitnu obuću obuhvaćenu 

posebnim propisom koji 

se odnosi na osobnu zaštitnu 

opremu 

– obuću koja se upotrebljava 

kao igračka 

– obuću za koju se primjenjuju 

posebni propisi koji se 

odnose na ograničavanje stavljanja 

na tržište i u uporabu 

određenih opasnih tvari i pripravaka 

Označivanje materijala i 

glavnih dijelova obuće navodi 

se pomoću piktograma ili 

pisanih oznaka prema Dodatku 

I. Pravilnika. 

Prema odredbama Pravilnika 

piktogrami ili pisane 

oznake za materijale za glavne 

dijelove obuće navode 

se kada ti materijali predstavljaju: 

– najmanje 80 % površine 

gornjišta 

– najmanje 80 % površine 

podstave i uložne tabanice 

– najmanje 80 % količine 

potplata (donjišta) 

Ako nijedan od materijala, 

koji se koristi za obuću, nema 

traženih 80 % površine ili količine, 

treba navesti podatke 

za dva glavna materijala. 

Propisani podaci o označavanju 

moraju se staviti 

na obuću, a najmanje na jedan 

komad obuće u svakom 

paru, te moraju biti na hrvatskom 

jeziku. Oznake mogu 

biti utisnute ili u obliku naljepnice, 

žiga ili pričvršćene 

etikete. Oznake moraju biti 

vidljive, sigurno pričvršćene 

i lako dostupne. Dimenzije 

piktograma moraju biti 

dovoljno velike i podaci na 

njima jasni i čitljivi. Oznake 

ne smiju svojim izgledom 

navesti potrošača na pogrešno 

zaključivanje. Sve oznake, 

osim žigova, moraju biti 

lako odstranjive. Na posebno 

priloženoj etiketi se mogu 

navesti i druge informacije, 

obavezno na hrvatskom 

jeziku, ako one ne zbunjuju 

potrošača već doprinose njegovoj 

boljoj informiranosti. 

Ove oznake ne smiju smetati 

izgledu proizvoda. U prostorima 

gdje se prodaje obuća na 

malo mora biti izvješena obavijest 

o značenju piktograma 

za materij glavne sastavne 

dijelove obuće. 

Odgovornost i nadzor 

Proizvođač ili njegov ovlašteni 

predstavnik registriran 

u Republici Hrvatskoj, odnosno 

uvoznik, odgovoran je za 

označavanje obuće sukladno 

odredbama ovoga Pravilnika 

i odgovoran je za točnost 

navedenih podataka. Trgovac 

na malo je odgovoran da 

obuća koju prodaje ima propisanu 

oznaku. 

Kada nadležno inspekcijsko 

tijelo utvrdi da oznake 

na obući ovoga Pravilnika, 

nisu sukladne odredbama 

ovoga Pravilnika, proizvođač 

ili njegov ovlašteni predstavnik 

registrirani u Republici 

Hrvatskoj, odnosno uvoznik, 

odnosno trgovac na malo, 

dužni su uskladiti proizvod 

s odredbama ovoga Pravilnika. 

Kada proizvođač ili njegov 

ovlašteni predstavnik 

registrirani u Republici Hrvatskoj, 

odnosno uvoznik, 

odnosno trgovac na malo ne 

postupi na način kako je to 

propisano, nadležno inspekcijsko 

tijelo mora poduzeti 

sve odgovarajuće mjere da 

spriječi stavljanje na tržište 

takvog proizvoda ili mora 

osigurati da se taj proizvod 

povuče s tržišta. 

Inspekcijski nadzor u nadležnosti 

je inspekcijskih tijela, 

sukladno s člankom 105. 

Zakona o zaštiti potrošača i 

članka 14. Zakona o tehničkim 

zahtjevima za proizvode 

i ocjeni sukladnosti, u skladu 

s njihovim djelokrugom. 

Nakon pristupa Republike 

Hrvatske Europskoj uniji, 

naziv »proizvođač ili njegov 

ovlašteni predstavnik registriran 

u Republici Hrvatskoj«, 

zamjenjuje se nazivom 

»proizvođač ili njegov ovlašteni 

predstavnik u Zajednici«. 

Pravilnik stupa na snagu 

osmog dana od objave u »Narodnim 

novinama«, a primjenjuje 

se od 1. siječnja 2006. 

Definicija i odgovarajući 

piktogrami materijala 

Piktogrami, koji se odnose 

na materijale, moraju se nalaziti 

na etiketi pored piktograma 

koji se odnose na tri 

dijela obuće kako je određeno 

u članku 4. i točki 1. ovoga 

Dodatka. 

Definicija dijelova kože i odgovarajući piktogrami ili pisane oznake 

Definicije Piktogrami Pisane oznake 

(a) (i) Štavljena koža 

Opći pojam za krzno ili kožu sa svojom prirodnom vlaknastom 

strukturom, više ili manje neoštećenom, koja je štavljena kako se ne 

bi raspadala. Dlaka ili vuna se može ali i ne mora ukloniti. Štavljena 

koža se također radi od krzna ili kože koji su tehnološkim postupkom 

razdvojeni ili razdijeljeni na slojeve prije ili poslije štavljenja. Međutim, 

ako se štavljena koža ili krzno mehanički ili kemijski rastavi na vlaknaste 

dijelove, komadiće ili prah te se onda, sa ili bez spajanja s vezivnim 

sredstvom, prerađuje u listove ili druge oblike, onda takvi listovi ili 

oblici nisu štavljena koža. Ako štavljena koža na sebi ima površinski 

premaz, nanesen na bilo koji način, ili polituru učvršćenu ljepilom, takvi 

površinski slojevi ne smiju biti deblji od 0,15 mm. Na ovaj se način sve 

kože obrađuju ne dovodeći u pitanje druge zakonske obveze, kao npr. 

Washingtonsku konvenciju. 

(ii) Koža korigiranog lica 

Koža gdje premaz, kojim je korigirano lice, ne prelazi jednu trećinu 

ukupne debljine proizvoda, ali je deblja od 0,15 mm. 

HR Koža 

HR Koža 

korigiranog lica 

Definicije Piktogrami Pisane oznake 

(a) Gornjište 

Gornjište je vanjska strana 

strukturnog elementa koji je 

pričvršćen na potplat (donjište) 

(b) Podstava i uložna tabanica 

Podstava gornjišta i uložna 

tabanica čine unutrašnji dio 

obuće. 

HR 

HR 

Gornjište 

Podstava i uložna tabanica 

(a) Tkani ili netkani tekstilni materijali od prirodnih ili umjetnih vlakana 

(c) Svi drugi materijali 

HR Tekstil 

P 

HR Drugi materijali 

(c) Potplat (donjište) 

Potplat (donjište) je donji 

dio obuće izložen habanju i 

pričvršćen na gornjište 

HR 

Potplat (donjište)

izrežite izrežite 


PRILOG 


Obračun članarine turističkoj zajednici 

Obveznici obračunavanja i plaćanja članarina turističkim 

zajednicama su samo oni obrtnici koji u obrtu obavljaju djelatnosti 

za koje je propisano plaćanje članarina i koji 

imaju sjedište u turističkom mjestu. 

Djelatnosti za koje postoji obveza plaćanja članarina propisane 

su Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama 

(Narodne novine, br. 35/95, 52/95 – ispravak), a razvrstavanje 

mjesta u razrede propisuje Pravilnik o proglašenju 

i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede (Narodne novine, 

br. 75/94, 69/97, 60/98, 78/99). 

Dakle za utvrđivanje obveze plaćanja članarine turističkim 

zajednicama potrebno je prvo utvrditi obavlja li obrtnik neku 

od djelatnosti za koju ta obveza postoji, te u koji je razred 

razvrstano mjesto njegova sjedišta. Ukoliko obrtnik obavlja 

više djelatnosti, provjeru treba izvršiti za svaku od registriranih 

djelatnosti. 

Naime, osnovica za obračunavanje članarine turističkim 

zajednicama je ostvareni primitak upravo od te djelatnosti. 

To može značiti da će se obračun sastojati od više utvrđenih 

osnovica, na koje se primjenjuju različite stope, ovisno o 

tome u koju je skupinu djelatnost razvrstana. 

Godišnji obračun turističke članarine (obrazac TZ) obrtnici 

podnose Poreznoj upravi prema svom prebivalištu, 

zajedno sa prijavom 

poreza na dohodak, tj. 

do 28. veljače 2006. 

godine za obveze iz 

2005. godine. 

Obračun 

spomeničke 

rente 

Obveznici, osnovice 

i stope po kojima 

se plaća spomenička 

renta, propisane su 

Zakonom o zaštiti i 

očuvanju kulturnih dobara 

(Narodne novine, 

br. 69/99, 151/03, 

157/03). 

Obveza postoji za 

obrtnike koji: 

– djelatnost obavljaju 

u prostoru ko ji se 

nalazi u ne pokretnom 

kulturnom dobru ili na 

području kulturno-povijesne 

cje line (»direktna 

renta«) i/ili 

– obavljaju djelatnost 

za koju je propisana 

obveza plaćanja 

spomeničke rente 

(»indirektna renta«). 

Obrtnici koji djelatnost 

obavljaju u prostoru 

koji se nalazi u 

nepokretnom kulturnom 

dobru ili na području 

kulturno-povijesne 

cjeline, dužni su 

do 31. ožujka svake 

godine prijaviti podatke 

o korisnoj površini 

prostora za koji postoji 

obveza plaćanja spomeničke rente. Cijenu utvrđuju samostalno 

gradovi i općine svojim odlukama, u rasponu od 3,00 

do 10,00 kuna po četvornome metru mjesečno. Iznos »direktne« 

spomeničke rente utvrđuje se u godišnjem iznosu, 

uz obvezu plaćanja u roku od 15 dana od dostave rješenja. 

Neovisno o tome u kojem prostoru obavljaju djelatnost, 

obveznici plaćanja »indirektne« spomeničke rente su i svi 

obrtnici koji obavljaju djelatnost za koju je propisana obveza 

plaćanja rente. U tom slučaju spomenička renta se plaća 

po stopi od 0,05% na osnovicu koju čine ukupni primici po 

osnovi propisane djelatnosti. Ovaj oblik rente plaća se u 

mjesečnim predujmovima u istim rokovima kao i predujmovi 

poreza na dohodak. 

Konačni obračun spomeničke rente (obrazac SR) podnosi 

se Poreznoj upravi zajedno sa predajom prijave poreza 

na dohodak, do 28. veljače 2006. godine. U obračunu se, 

osim obveze za proteklu godinu, utvrđuje i iznos mjesečnog 

predujma za sljedeće razdoblje. 

Naknada za šume 

Za 2005. godinu obrtnici nisu obveznici plaćanja naknade 

za šume, jer je to bila obveza samo pravnih osoba. 

Prema novom Zakonu o šumama (Narodne novine, 

br. 140/05), a počevši od donošenja provedbenih propisa 

tijekom 2006. godine, 

obveza obračunavanja 

naknade za 

općekorisne funkcije 

šuma obuhvatit će i 

obrtnike. 

Komorski 

doprinos 

Komorski doprinos 

Hrvatskoj obrtničkoj 

komori obvezni su 

plaćati svi obrtnici 

kao članovi Hrvatske 

obrtničke komore. 

Doprinos se plaća u 

paušalnom iznosu i u 

postotku od ostvarenog 

dohotka, odnosno 

dobiti. 

Uz poreznu prijavu 

poreza na dohodak, 

tj. do 28. veljače 

2006. godine, obrtnici 

su dužni Poreznoj 

upravi predati i 

obračun komorskog 

doprinosa (obrazac 

KD). 

Detaljnije o obveznicima, 

osnovici, visini 

i stopi, te načinu 

i rokovima obračunavanja 

i plaćanja komorskog 

doprinosa, 

kao i popunjavanju 

obrasca KD možete 

pročitati u posebnom 

članku o komorskom 

doprinosu u ovom 

broju Obrtnič kih novina. 

Pripremila:Sanja 

Želinski-Matunec 

OBRTNIČKE NOVINE – PRILOG 

• 

• 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 


Prijava poreza na dohodak 

od obrta za 2005. godinu 

Obrtnici kao fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, obvezni su podnijeti poreznu 

prijavu poreza na dohodak. Poreznu prijavu sastavljaju na temelju podataka o dohotku iz 

propisanih poslovnih knjiga. Rok za podnošenje porezne prijave za 2005. godinu istječe 28. 

veljače 2006. godine. Prijava se podnosi ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta 

ili uobičajenog boravišta. U ovom članku dajemo pregled osnovnih obveza obrtnika vezanih 

uz utvrđivanje i prijavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. 

Način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak 

ostvarenog od samostalne djelatnosti (obrta) za 2005. 

godinu propisan je odredbama Zakona o porezu na dohodak 

(Narodne novine, br. 177/04 – u daljnjem tekstu: 

»Zakon«) i Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, 

broj 95/05 – u daljnjem tekstu: »Pravilnik«). U svezi 

s popunjavanjem i podnošenjem godišnje porezne prijave 

obveznika poreza na dohodak, Porezna uprava izdala 

je posebnu Uputu o sastavljanju i podnošenju porezne 

prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanju 

godišnjeg poreza na dohodak za 2005. godinu (Klasa: 

410-18/05-01/140, Ur. broj: 513-07-21-01/05-1 od 14. 

prosinca 2005.). 

Važno je napomenuti da se oporezivanje dohotka za 

proteklu godinu provodi prvi puta na temelju novih propisa, 

Zakona i Pravilnika, koji su u primjeni od početka 

2005. godine. Osnovne odredbe o oporezivanju dohotka 

nisu bitno izmijenjene, te se prijava poreza na dohodak 

UVOD 

za 2005. godinu podnosi na vrlo sličan način kao i za 

prethodnu, 2004. godinu, ali ima određenih izmjena, zbog 

kojih je obračunavanju osnovice, poreza i ispunjavanju 

porezne prijave potrebno posvetiti posebnu pažnju. 

Za popunjavanje i predaju porezne prijave, potrebno je 

da obrtnik prethodno izvrši obračun amortizacije i zaključi 

poslovne knjige. Popis dugotrajne imovine i Izvadak iz 

poslovnih knjiga, obavezno prilaže poreznoj prijavi. 

Uz poreznu prijavu i u istom roku, obrtnici su obvezni 

Poreznoj upravi predati i druge obračune: 

– konačan obračun PDV-a za 2005. godinu, ako su 

obveznici PDV-a, 

– obračun članarine turističkim zajednicama za 2005. 

godinu, ako su obveznici plaćanja turističke članarine, 

– obračun spomeničke rente za 2005. godinu, ako su 

obveznici plaćanja spomeničke rente, 

– obračun komorskog doprinosa za 2005. godinu.

(nastavak sa str. 1) 


PRILOG 


PRIPREME ZA OBRAČUN POREZA 

I PODNOŠENJE POREZNE PRIJAVE 

Obračun amortizacije 

Amortizacija je postepeni i ravnomjerni otpis nabavne 

vrijednosti materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine, 

kroz njezin vijek trajanja, koja se obrtniku priznaje kao poslovni 

izdatak. Uobičajeno se kod obrtnika obračunava na 

kraju poslovne godine i unosi u poslovne knjige, odnosno 

iskazuje u Izvatku iz poslovnih knjiga koji se prilaže poreznoj 

prijavi. 

Dugotrajnu imovinu, sukladno članku 29. Pravilnika, čine 

stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čiji je vijek 

uporabe dulji od godinu dana, a pojedinačni trošak nabave 

(ili proizvodnje, ako je stvar proizvedena u vlastitom 

obrtu) veći od 2.000,00 kuna. Dakle, iznos vrijednosti pojedinačne 

stvari ili prava dvostruko je povećan u odnosu na 

prijašnje godine. Dugotrajnu imovinu čine primjerice: 

– zemljište 

– poslovni prostor ili poslovna zgrada 

– strojevi i alati 

– namještaj 

– uredska, informatička i telekomunikacijska oprema 

– informatički programi 

– patenti i licencije. 

Na zemljište se ne obračunava amortizacija, kao niti na 

šume i druga prirodna bogatstva, te na umjetnička djela, jer 

se takva imovina smatra nepotrošivom. 

Dugotrajna imovina obrta upisuje se u Popis dugotrajne 

imovine (obrazac DI), kao jednu od temeljnih poslovnih 

knjiga obrtnika, čija je svrha upravo utvrđivanje amortizacije. 

Upisana dugotrajna imovina vodi se u Popisu cijelo vrijeme 

dok je u upotrebi, ali kad je amortizacija jednom u cijelosti 

obračunata i priznata kao izdatak, više se ne može obračunati. 

Imovina može biti nabavljena na različite načine: 

– kupnjom iz novčanih sredstava, 

– kupnjom na kredit, 

– uzimanjem u financijski lizing, 

– izradom u vlastitom pogonu, 

– izgradnjom objekta u vlastitoj režiji, 

– ulaganjem privatne imovine u obrt, temeljem zapisnika 

o ulaganju. 

Upisati se može sva dugotrajna imovina koja je nabavljena 

i stavljena u upotrebu, a nematerijalna imovina (npr. informatički 

programi i licencije) mora biti i plaćena. Stvari i prava 

čiji je vijek uporabe dulji od godine dana, ali je nabavna 

vrijednost pojedinačno manja od 2000,00 kuna ne upisuju 

se u Popis dugotrajne imovine, već se izdatak njihove 

nabave knjiži u Knjigu primitaka i izdataka u trenutku 

plaćanja računa. U Popis dugotrajne imovine ne upisuje 

se imovina uzeta u najam niti na operativni lizing. 

Oblik i sadržaj, te način vođenja Popisa dugotrajne imovine 

propisani su čl. 24. Zakona i čl. 35. Pravilnika. U Popis 

dugotrajne imovine upisuju se podaci o: 

– vrsti stvari ili prava (naziv) 

– ispravama o nabavi, 

– datumu nabave imovine 

– nabavnoj cijeni, 

– knjigovodstvenoj vrijednosti na početku godine, 

– vijeku trajanja 

– stopi otpisa 

– iznosu otpisa, 

– preostaloj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine na kraju 

godine. 

Izdatak amortizacije priznaje se samo za dugotrajnu 

imovinu upisanu u Popis dugotrajne imovine. 

Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost 

imovine: 

– nabavna cijena – za kupljenu imovinu ili imovinu uzetu 

u financijski lizing, 

– cijena proizvodnje/gradnje (na temelju kalkulacije), za 

izrađenu/izgrađenu imovinu, 

– procijenjena tržišna vrijednost – za unesenu imovinu. 

Pri upisivanju nabavljene imovine u Popis dugotrajne imovine 

treba voditi računa da obveznici PDV-a u nabavnu 

vrijednost imovine ne uključuju PDV koji im se priznaje 

kao pretporez, dok oni obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a u 

nabavnu vrijednost dugotrajne imovine trebaju uključiti 

i PDV zaračunan od dobavljača prilikom nabave imovine. 

Obračun amortizacije može se izvršiti prema stopama 

propisanim u Zakonu o porezu na dobit (Narodne novine, 

br. 177/04, 90/05). Prijašnji Pravilnik o amortizaciji 

više nije na snazi i ne primjenjuje se. 

Amortizacija se obračunava po linearnoj metodi, primjenom 

stopa propisanih u čl. 12. Zakona o porezu na dobit, 

za pojedine stvari ili prava dugotrajne imovine razvrstane 

u grupe: 

Vrsta stvari ili prava 

dugotrajne imovine 

– građevinski objekti 

– brodovi veći od 

1.000 BRT 

– osnovno stado 

– osobni automobil 

– nematerijalna 

imovina – oprema 

– vozila (osim 

osobnih automobila) 

– mehanizacija 

– računala i računalna 

oprema – oprema 

za računalne mreže 

– računalni programi 

– mobilni telefoni 

– ostala nespomenuta 

dugotrajna imovina 

Vijek 

uporabe 

(godina) 

Redovna Udvostručena 

stopa stopa 

amortizacije amortizacije 

20 5% 10% 

5 20% 40% 

4 25% 50% 

2 50% 100% 

10 10% 20% 

Zakon o porezu na dobit dopušta i »ubrzanu amortizaciju« 

po višim stopama od propisnih za »redovan otpis«, 

ali najviše po udvostručenim stopama. To znači da obrtnik, 

prema okolnostima poslovanja, može primijeniti i više 

stope od propisanih stopa za redovan otpis, pri čemu sam 

odlučuje o predviđenom vijeku trajanja dugotrajne imovine, 

ali je pri tome ograničen najvišim dopustivim stopama za 

»ubrzanu amortizaciju«. Najviše dopuštene stope dvostruko 

su više od propisanih za »redovnu« amortizaciju. Udvostručene 

stope mogu se primijeniti na svu dugotrajnu imovinu, 

uključivo i za osobne automobile, bez iznimaka. Ukoliko bi 

kod izračuna amortizacije bila primijenjena viša stopa od 

dvostruke, tako obračunata amortizacija iznad dopuštenog 

iznosa nije porezno priznati izdatak. U 2005. godini nije 

više moguće provesti jednokratni otpis za novonabavljenu 

dugotrajnu imovinu. 

Ukoliko se sredstva dugotrajne imovine troše sporije i predviđa 

se dulji vijek uporabe od onog utvrđenog Zakonom o 

porezu na dobit, moguće je amortizaciju obračunati i po 

umanjenim stopama, pa će u tom slučaju izdatak za amortizaciju 

biti manji. I za ubrzanu i za usporenu amortizaciju 

potrebna je odluka obrtnika, te se način obračuna amortizacije 

ne bi smio mijenjati iz godine u godinu, niti služiti korekcijama 

poslovnog rezultata i prijave poreza. 

Kod obračuna amortizacije za 2005. godinu potrebno je 

posebnu pažnju obratiti na obračun amortizacije za du- 

Subota, 11. veljače 2006. PRILOG 

Prilozi uz poreznu prijavu 

Obrtnik uz poreznu prijavu obavezno prilaže Popis dugotrajne 

imovine na obrascu DI, kako je to uvodno pojašnjeno 

u odlomku o obračunavanju amortizacije. 

Također, uz poreznu prijavu obrtnika obavezno se prilaže 

i Izvadak iz poslovnih knjiga s pregledom primitaka i 

izdataka. Sadržaj ovog dokumenta nije propisan, no Uputa 

Porezne uprave preporuča njezin sadržaj i izgled. Korištenjem 

preporučenog obrasca olakšava se rad djelatnicima 

Porezne uprave. 

Obveznici poreza na dodanu vrijednost mogu pregled primitaka 

i izdataka sastaviti na sljedeći način: 

R.br. OPIS 

PRIMICI IZDACI IZNOS 

1. poslovni primici Kn 

2. primici u svezi s 

otuđenjem 

3. PRIMICI UKUPNO Kn 

4. poslovni izdaci Kn 

5. izdaci otpisa Kn 

6. izdaci reprezentacije Kn 

7. izdaci za premije 

osiguranja 

8. izdaci u svezi s 

otuđenjem 

9. IZDACI UKUPNO Kn 

DOHODAK (3 – 9) 

Za obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a preporučen je nešto 

detaljniji sadržaj Pregleda primitaka i izdataka, koji mogu 

sastaviti na sljedeći način: 

R.br. OPIS 

Kn 

Kn 

Kn 

PRIMICI IZDACI IZNOS 

1. primici na žiroračun Kn 

2. primici u gotovini Kn 

3. primici u naravi Kn 

4. primici u svezi s 

otuđenjem 

5. PRIMICI UKUPNO Kn 

6. izdaci putem 

žiroračuna 

7. izdaci u gotovini Kn 

8. izdaci u naravi Kn 

9. izdaci otpisa Kn 

10. izdaci 

reprezentacije 

11. izdaci za premije 

osiguranja 

12. izdaci u svezi s 

otuđenjem 

13. IZDACI UKUPNO Kn 

14. DOHODAK (5 – 13) 

Plaćanje / povrat poreza na dohodak 

Kn 

Kn 

Kn 

Kn 

Kn 


Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i 

oduzimanja iznosa plaćenih predujmova tijekom 2005. godine 

pokaže da postoji razlika poreza na dohodak za uplatu, 

porezni obveznik mora platiti dužni porez. Razliku poreza 

treba platiti u roku od petnaest (15) dana od dana 

dostave rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu za 

2005. godinu. Obrtnici, kao obveznici poreza na dohodak 

od samostalne djelatnosti obrta dužni iznos poreza i prireza 

trebaju platiti preko računa kod ovlaštenih organizacija 

za platni promet na kojima vode svoja novčana sredstva. 

U slučaju kašnjenja s uplatom razlike poreza, na utvrđenu 

obvezu se obračunava i plaća zatezne kamate. 

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak 

utvrdi da je tijekom godine plaćeno više predujma poreza u 

odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više uplaćeni porez 

je preplata koja se može koristiti na više načina: 

– za podmirenje dospjele obveze poreza na dohodak u 

2006. godini ili obveze za predujam poreza na dohodak 

za 2006. godinu, do iskorištenja preplaćenog iznosa, 

– za podmirenje drugih dospjelih a neplaćenih poreza ili 

javnih davanja (npr. doprinosa za mirovinsko ili zdravstveno 

osiguranje), na temelju zahtjeva obrtnika 

– kao povrat više plaćenog poreza na temelju pisanog 

zahtjeva za povrat. 

Za povrat više plaćenog poreza obrtnik mora podnijeti 

zahtjev u roku od petnaest (15) dana od dana dostave 

rješenja o utvrđenom porezu za 2005. godinu. Povrat više 

plaćenog poreza i prireza Porezna će uprava izvršiti negotovinski 

na žiroračun obrtnika otvoren kod organizacije 

ovlaštene za platni promet i kojega su naveli u godišnjoj poreznoj 

prijavi. 

Ukoliko se utvrdi da obrtnik ima dospjelih, a neplaćenih 

poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje Porezna 

uprava, ona neće izvršiti povrat preplaćenog poreza. 

DRUGI OBRAČUNI I OBVEZE 

OBRTNIKA UZ POREZNU PRIJAVU 

Konačni obračun poreza na dodanu 

vrijednost 

Svi obrtnici koji su u sustavu poreza na dodanu vrijednost, 

tj. upisani u registar obveznika PDV-a dužni su predati konačni 

obračun poreza na dodanu vrijednost. 

Obveze obračunavanja, plaćanja i prijavljivanja PDV-a 

propisane su Zakonom o porezu na dodanu vrijednost Narodne 

novine, broj 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 

73/00, 127/00, 48/04 i 93/05) i Pravilnikom o porezu na dodanu 

vrijednost (Narodne novine, broj 60/96, 113/97, 7/99, 

112/99, 119/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 

54/01, 58/03 i 198/03, 55/04, 77/04 – ispravak i 153/05). 

Treba napomenuti da se posljednje izmjene iz 2005. godine 

primjenjuju na obračun PDV-a, evidencije i izvješćivanje 

u 2006. godini. 

Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost za 2005. 

godinu podnosi se Poreznoj upravi na obrascu PDV–K, u 

roku za podnošenje prijave poreza na dohodak, do 28. veljače 

2006. godine. 

Obrazac PDV–K zapravo je rekapitulacija podataka 

o obračunatom i uplaćenom PDV-u, te se podaci ne bi 

smjeli bitno razlikovati od već prijavljenih po PDV obrascima 

tijekom godine. Ipak, ukoliko su u obračunima nastali propusti 

ili pogreške, ovo je prilika da se one isprave. Osim kao 

prijava obveze PDV-a, ovaj obrazac služi i za određene statističke 

potrebe, a u njemu se iskazuju i podaci odnosno informacije 

o značajnim poslovnim promjenama koje su imale 

utjecaja na visinu porezne obveze, kao što su npr. podaci 

o ispravku pretporeza za nabavljena sredstva dugotrajne 

imovine. Taj se pretporez iskazuje u Knjizi URA, ali ne i u 

Knjizi primitaka i izdataka jer se trošak dugotrajne imovine 

priznaje samo kroz amortizaciju.


PRILOG 


Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim 

obavljanjem djelatnosti u obrtu, prijava o utvrđenom dohotku 

od zajedničke djelatnosti podnosi se ispostavi područnog 

ureda Porezne uprave na čijem području se nalazi prebivalište 

ili uobičajeno boravište nositelja zajedničkog obrta. 

Ispunjavanje porezne prijave (obrazac 

DOH) 

U poreznu prijavu poreza na dohodak (obrazac DOH – u 

daljnjem tekstu: »porezna prijava«) porezni obveznik upisuje 

podatak o područnom uredu i ispostavi Porezne uprave 

nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. 

Godišnja porezna prijava – obrazac DOH sastoji se od 

više listova za različite vrste dohotka i priloga UPO koji služi 

za izračun porezne obveze. 

Prvi list porezne prijave sadrži podatke o poreznom obvezniku, 

te se unose sljedeći podaci: 

1. opći podaci koji se odnose na ime i prezime, ime roditelja, 

matični broj građana poreznog obveznika, mjesto, ulicu 

i kućni broj prebivališta ili uobičajenog boravišta u trenutku 

podnošenja prijave, podatka o promjenama prebivališta ili 

uobičajenog boravišta tijekom godine, oznaku područja posebne 

državne skrbi ili brdsko-planinskog područja, telefonski 

broj, broj žiroračuna i naziv ovlaštene financijske institucije 

kod koje je otvoren, te podaci o statusu umirovljenika i 

razdoblju umirovljenja tijekom godine i podaci o invalidnosti 

uključujući podatke o invalidnosti hrvatskih vojnih invalida iz 

Domovinskog rata. 

2. podaci o uzdržavanim članovima obitelji – ako ih 

obrtnik uzdržava i koristi za njih osobni odbitak – a to su ime 

i prezime uzdržavanog člana, matični broj građana, srodstvo, 

naznaka da li se radi o invalidnom članu obitelji, razdoblju 

za koje se koristi osobni odbitak, te postotak osobnog 

odbitka koji koristi obrtnik i s kime taj osobni odbitak dijeli. 

3. podaci o uvećanju osobnog odbitka i to za plaćene 

doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, za plaćene 

stvarne troškove zdravstvenih usluga za vlastite potrebe 

(ako nisu plaćeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog 

zdravstvenog osiguranja ili namjenskih donacija), za stambene 

potrebe (kupnju ili gradnju prvog, održavanje postojećeg 

stambenog prostora ili poboljšanja uvjeta stanovanja, te 

za plaćenu najamninu) i za dana darovanja do visine 2 % 

primitaka po poreznoj prijavi za 2004. godinu, što se priznaje 

kao osobni odbitak. 

Slijede listovi u koje se unose podaci o ostvarenom dohotku 

i uplaćenim predujmovima poreza, prema vrstama dohotka, 

svi pod točkom 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu 

poreza i prireza, a obuhvaćaju podatke o dohotku: 

4.1. od nesamostalnog rada (plaća i/ili mirovina) 

4.2. od samostalne djelatnosti (obrt, poljoprivreda, slobodne 

djelatnosti) 

4.3. od imovine i imovinskih prava 

4.4. od kapitala, 

4.5. od osiguranja, 

4.6. drugi dohodak (članova tijela, autorskih naknada, 

ugovora o djelu, i sl. na temelju potvrda isplatitelja), 

4.7. inozemni dohodak. 

Dohodak od djelatnosti obrta unosi se u list pod nazivom 

DIO SD (samostalna djelatnost) kao podatak o ostvarenom 

dohotku/gubitku obrtnika pojedinca ili njegovom udjelu 

u zajedničkom dohotku. Dohodak ostvaren samostalnim 

obavljanjem obrta upisuje se pod 4.2.1. u stupac »2« kao 

dohodak pojedinca, a dio dohotka ostvaren u zajedničkom 

obrtu upisuje se u stupac «5» uz naznaku matičnog broja 

građanina za nositelja zajedničke djelatnosti u stupcu 

»4«. Ukoliko je obrtnik ostvario dohodak u nekoliko obrta, 

podatak za svaki ostvareni dohodak (samostalno ili u zajedničkom 

obrtu) unosi u poseban redak ovog dijela porezne 

prijave, a svi ostvareni dohoci od obavljanja obrta zbrajaju 

se u stupcu »7«, odnosno u stupcu »6« ako je u poslovanju 

ostvaren gubitak. 

Pojedinačno iskazani podaci za umanjenja dohotka (uvećanje 

gubitka), pod 4.2.4. za plaće novozaposlenih radnika, 

nagrade učenicima za naukovanje, izdatke za školovanje i 

stručno usavršavanje i izdatke za istraživanje i razvoj, zbrojno 

se prenose u stupac »3« pod 4.2.1. 

U nastavku, pod 4.2.5. se unose i podaci o prenesenom 

gubitku, kao i izdvojeni podaci o dohotku ostvarenom na područjima 

posebne državne skrbi i/ili brdsko-planinskim područjima 

za koji su propisane olakšice. 

U stupac »8« pod. 4.2.1. unose se podaci o plaćenim predujmovima 

poreza i prireza. 

5. podaci o ukupnom iznosu svih oblika dohotka koje 

je obrtnik ostvario, tj. njihov zbroj i zbroj ukupno uplaćenih 

iznosa poreza na dohodak i prireza tijekom godine. Ako je 

obrtnik ostvario samo dohodak od obavljanja obrta, ovdje 

upisuje isti iznos kao pod 4.2.1. Ako je tijekom 2005. godine 

obrtnik ostvario gubitak od obavljanja obrta (negativni dohodak), 

a nije ostvario druge oblike dohotka ili ih nije ostvario 

u visini dovoljnoj za pokriće ovoga gubitka i/ili iskazao u godišnjoj 

poreznoj prijavi, podatak pod 5. iskazuje sa predznakom 

minus »–«. 

6. podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima 

obuhvaćaju iznose uplaćenih premija životnog osiguranja 

s obilježjem štednje, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i 

dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, te porezno 

priznate izdatke reprezentacije, olakšice za HRVI i umanjenja 

poreza za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih 

područja. 

7. popis priloženih isprava – obrtnik obvezno prilaže 

izvadak iz poslovnih knjiga s pregledom primitaka i izdataka 

i Popis dugotrajne imovine (obrazac DI), a ostale dokumente 

ovisno o vrstama ostvarenih dohodaka koje prijavljuje 

u poreznoj prijavi te vrstama olakšica i umanjenja koje 

koristi. 

8. napomene – bitne za utvrđivanje porezne obveze, a 

koje nisu kao podatak iskazane na drugom mjestu u poreznoj 

prijavi. 

9. utvrđivanje poreza i prireza za 2005. godinu u prilogu 

UPO je dio porezne prijave koji se može ali ne mora 

popunjavati. Ipak, svakom je obrtniku vjerojatno interesantno 

izračunati kolika će mu biti obveza za plaćanje poreza 

na dohodak, odnosno ima li pravo na povrat poreza, a to se 

utvrđuje upravo popunjavanjem ovog dijela porezne prijave. 

Kao prvo, upisuje se rekapitulacija iznosa osobnih odbitaka 

za obrtnika i uzdržavane članove obitelji po mjesecima 

i zbrojno, te osobnih odbitaka za zdravstvo, stanovanje ili 

darovanja, kao i zbroj ukupnog godišnjeg osobnog odbitka. 

Slijedi utvrđivanje godišnje porezne osnovice i to tako da 

se od ukupnog godišnjeg dohotka (od obrta prema poslovnim 

knjigama, ali i dohodaka iz drugih izvora ako su ostvareni 

i prijavljeni u prijavi) oduzme iznos osobnog odbitka. 

Dobivena razlika je godišnja porezna osnovica. 

Utvrđena godišnja osnovica poreza zatim se raščlanjuje na 

dijelove za primjenu pojedinih propisanih poreznih stopa: 

– 15% na dio porezne osnovice do 38.400,00 kuna 

– 25% na idućih 57,600,00 kuna, tj. na dio porezne osnovice 

iznad 38.400,00 do 96.000,00 kuna 

– 35% na idućih 172.800,00 kuna, tj. na dio porezne 

osnovice iznad 96.000,00 do 268.800,00 kuna 

– 45% na dio porezne osnovice iznad 268.800,00 kuna. 

Na ukupno utvrđeni iznos poreza obračunava se još i prirez, 

po stopama koje su utvrđene propisima gradova i općina. 

Kad se na kraju usporede i oduzmu iznosi uplaćenih predujmova 

i utvrđene obveze za plaćanje poreza, utvrđuje se 

da li obrtnik ima po poreznoj prijavi obveza plaćanja razlike 

poreza na dohodak, ili može zatražiti povrat preplate kroz 

predujmove više plaćenog iznosa poreza na dohodak. 


gotrajnu imovinu za koju su propisane niže stope nego 

li po prijašnjim propisima. Konkretno, radi se o amortizaciji 

za osobne automobile (redovna stopa smanjena sa 25% na 

20%) i za građevinske objekte (smanjena sa 10% na 5%). 

Za imovinu koja je bila u upotrebi cijele godine, amortizacija 

se obračunava na sljedeći način: 

nabavna vrijednost stopa amortizacije 

amortizacija = _________________________________ 

100 

Ukoliko je imovina tijekom godine nabavljena ili otuđena, 

amortizacija se priznaje za onoliko mjeseci koliko je bila u 

upotrebi, s time da se kod nabave izdatak priznaje od prvog 

dana idućeg mjeseca nakon nabave i stavljanja u upotrebu, 

a kod otuđenja do kraja mjeseca u kojem je imovina 

otuđena. U tim slučajevima amortizacija se obračunava po 

sljedećoj formuli: 

nabavna vrijednost stopa amortizacije 

broj mjeseci i uporabe 

amortizacija = _________________________________ 

12 100 

Kod otuđenja imovine, amortizacija je priznati izdatak, a 

naplaćena cijena ili procijenjena tržišna vrijednost imovine 

je primitak u poslovnim knjigama. 

Osobni automobili koji se nalaze u Popisu dugotrajne 

imovine, također se amortiziraju, no 30% amortizacije 

nije priznato kao izdatak, kao niti 30% drugih izdataka vezanih 

uz osobne automobile. U popisu dugotrajne imovine 

amortizacija se za te automobile obračunava u cijelosti, te 

se u Knjizi primitaka i izdataka knjiži u stupcu »12« (izdatak 

u naravi). Nepriznati izdatak od 30% amortizacije knjiži se 

u stupcu »14«, a razlika od 70% priznatog izdatka u stupcu 

»15«, te se sa ostalim izdacima amortizacije iskazuje u 

Pregledu primitaka i izdataka. Također, treba voditi računa 

o činjenici da se za osobna vozila nabavljena u 2005. godini 

amortizacija priznaje samo do iznosa od 400.000,00 

kuna nabavne vrijednosti. Izuzetak su osobna vozila koja 

se koriste za obavljanje djelatnosti prijevoza (taksi ili autoškole), 

na koja se ne odnose niti ograničenje o nabavne vrijednosti, 

niti nepriznavanje 30% amortizacije. 

Ako se dugotrajna imovina nabavlja na lizing, treba razlikovati 

da li se radi o financijskom ili operativnom lizingu. U 

Popis dugotrajne imovine unosi se samo imovina nabavljena 

na financijski lizing, te se za nju obračunava 

amortizacija kao i za drugu dugotrajnu imovinu. Dugotrajna 

imovina uzeta na operativni lizing se ne amortizira, 

već se računi knjiže kao izdatak kad su plaćeni (načelo blagajne) 

kao i kod imovine uzete u najam. 

Zakonom o porezu na dobit u čl. 2. st. 4. toč. 3. propisano 

je da obrtnici koji na dan 31. prosinca 2005. godine 

u Popisu dugotrajne imovine iskažu knjigovodstvenu vrijednost 

veću od 2,000.000,00 kuna imaju obvezu od početka 

2006. godine plaćati porez na dobit i voditi knjige 

sukladno odredbama Zakona o računovodstvu, po načelima 

dvostrukog knjigovodstva. Za utvrđivanje ispunjavanja propisanog 

kriterija od 2,000.000,00 kuna potrebno je izvršiti 

posebni obračun amortizacije primjenom linearne metode 

i propisanih stopa redovnog otpisa (bez uvećavanja 

za ubrzanu amortizaciju, djelomičan ili jednokratan otpis) i 

to kroz cijelo razdoblje uporabe dugotrajne imovine, od trenutka 

njene nabave. Ovim obračunom dobiveni podaci ne 

unose se u Knjigu primitaka izdataka, već služe isključivo za 

potrebe prelaska u sustav oporezivanja dobiti. 

Utvrđivanje dohotka 

Obrtnici, obveznici poreza na dohodak, utvrđuju dohodak 

na temelju podataka iz poslovnih knjiga. Izuzetak su obrtnici 

koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu prema 

rješenju Porezne uprave, a koji imaju obvezu vođenja samo 

knjige prometa. Propisane poslovne knjige su: 


– Knjiga primitaka i izdataka 

– Knjiga prometa 

– Popis dugotrajne imovine 

– Evidencija o tražbinama i obvezama. 

Ukoliko se podaci o gotovinskom prometu osiguravaju u 

knjigama i evidencijama prema posebnim propisima obrtnik 

nema obvezu voditi Knjigu prometa, uz uvjet da se posebne 

evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski 

primitci. Obrtnici u sastavu PDV-a obvezni su voditi i Knjige 

izlaznih računa (IRA) i Knjige ulaznih računa (URA). Ako 

se ove knjige vode kronološki za sve izdane i primljene račune, 

nema obveze za posebnu Evidenciju o tražbinama 

i obvezama. Obrtnici u sustavu PDV-a, sukladno odredbi 

čl. 34. st. 5. Pravilnika, mogu gotovinski promet upisivati u 

Knjigu primitaka i izdataka u jednom iznosu za cijelo obračunsko 

razdoblje (mjesec dana ili tri mjeseca), u rokovima 

propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. 

Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, 

gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni 

mjesec. Obrtnici koji obavljaju djelatnost trgovine na 

malo, obvezni su prema propisima o trgovini voditi Knjigu 

popisa robe u trgovini na malo, te uz nju također ne moraju 

voditi Knjigu prometa. 

Dakle, temeljna knjigovodstvena evidencija obrtnika je 

Knjiga primitaka i izdataka (obrazac KPI) u koju se upisuju 

podaci o naplaćenim primicima i plaćenim izdacima (primjenjujući 

načelo blagajne) vezanim uz poslovanje obrta, 

na temelju urednih, točnih i vjerodostojnih isprava. 

Primitcima se smatraju svi priljevi dobara ostvareni u poreznom 

razdoblju i to: 

– primitci od prodanih stvari i usluga (obavljanja redovne 

djelatnosti obrta) 

– primljeni predujmovi za ugovorene isporuke dobara i 

usluga 

– primitci od prodaje stvari i prava dugotrajne imovine 

– primitci u slučaju da se obrtnik odrekne potraživanja za 

isporučena dobra i usluge (osim ako su se u sudskom 

postupku pokazala nenaplativima) 

– primitci od izuzimanja dobara i usluga za osobne potrebe 

obrtnika (osim u novcu) 

– manjkovi iznad visine utvrđene Odlukom Hrvatske 

obrtničke komore i pripadajući porezi 

– primitci od otuđenja ili zatvaranja cijelog obrta 

– primitci po osnovi otpisa dugovanja za dugotrajnu imovinu 

– primitci od kamata po plasmanima i zateznih kamata, 

osim kamata po viđenju na žiro ili tekućem računu obrtnika 

– drugi primitci (primljeni iznosi državnih poticaja i pomoći 

za obavljanje djelatnosti, povrat naknade plaća 

od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 

za radnike na bolovanju preko 42 dana, sufinanciranje 

novozaposlenih radnika od Hrvatskog zavoda 

za zapošljavanje, naknade štete osiguravatelja, osigurane 

svote po policama životnog osiguranja i sl.) 

Primitci se smatraju naplaćeni, te ih je potrebno proknjižiti 

u Knjizi primitaka i izdataka, kada obrtnik može njima raspolagati. 

Kad se radi o primitcima u novcu, to znači: 

– kad je primljena gotovina u blagajnu 

– kad je primljen pokriveni ček 

– kad su primljene uplate na žiro račun za bezgotovinsko 

plaćanje 

– kad su primljene uplate na žiroračun kod plaćanja kreditnim 

karticama 

– kad su potpisani dokumenti kod naplate prijebojem 

(kompenzacijom), asignacijom ili cesijom 

– kad je mjenica naplaćena ili indosirana. 

U slučaju nenovčanih primitaka, tj. primitaka u naravi, 

iznos primitka utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.


PRILOG 


Treba napomenuti da postoji obveza vođenja jedinstvene 

Knjige primitaka i izdataka za slučaj da obrtnik, pored 

registrirane obrtničke djelatnosti, ostvaruje još i dohodak 

od imovine (npr. iznajmljivanja poslovnog prostora ili iznajmljivanja 

soba turistima). Prema odredbi članka 40. st. 4. 

Pravilnika, ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost 

i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na temelju poslovnih 

knjiga, obvezan je i dohodak od imovine koju 

daje u najam ili zakup utvrđivati na temelju poslovnih 

knjiga. To je obveza svih obrtnika u sustavu PDV-a, te će 

biti obveznik PDV-a za sve stečene dohotke, pa prema tome 

i dohodak od imovine, a izdaci za dohodak od imovine mu 

se priznaju kao stvarni izdaci u poslovnim knjigama. Dakle, 

ne primjenom propisanog postotka od 30% za iznajmljivanje 

nekretnina. 

U Knjigu primitaka i izdataka ne unose se podaci o drugim 

dohocima obrtnika kao što su primici na temelju ugovora 

o djelu ili autorskom honoraru, iako se i ovi primitci 

moraju unijeti u godišnju poreznu prijavu. Kod obrtnika koji 

su obveznici PDV-a, na takve se primitke treba obračunati 

PDV, te ih unijeti u Knjigu ulaznih računa URA. 

Izdacima se smatraju svi odljevi dobara u poreznom razdoblju 

vezani uz obavljanje djelatnosti, kao što su: 

– izdaci za nabavu sirovina, materijala, poluproizvoda, 

proizvoda, robe i ambalaže 

– izdaci za usluge potrebne za obavljanje djelatnosti 

– izdaci za energiju 

– isplaćeni predujmovi za buduću nabavu dobara i 

usluga za poslovanje 

– izdaci za zaposlene 

– izdaci za doprinose obrtnika, takse i plaćene premije 

osiguranja 

– izdaci za članarine, naknade i rente (npr. turistička 

članarina, komorski doprinos, spomenička renta) 

– otpis (amortizacija) dugotrajne imovine 

– knjigovodstvena vrijednost otuđene, izuzete ili uništene 

dugotrajne imovine 

– ulaganja dobara iz osobne imovine obrtnika 

– izdaci za plaćene premije osiguranja obrtnika (životnog, 

zdravstvenog, mirovinskog) 

– kamate po kreditima i zajmovima za poslovanje i zatezne 

kamate na obveze iz poslovnih odnosa (osim 

obveza na poreze i doprinose) 

– izdaci za školovanje i stručno usavršavanje obrtnika 

i radnika 

– izdaci za istraživanje i razvoj 

– izdaci u vezi s otuđenjem ili zatvaranjem obrta. 

Posebnu grupu izdataka čine naknade koje obrtnik 

može isplatiti sebi ili svojim radnicima, neoporezivo do 

propisanih iznosa, a to su npr.: 

– naknada prijevoza na posao i s posla, 

– naknada troškova službenog putovanja i dnevnice, 

– naknada za odvojeni život, 

– terenski ili pomorski dodatak, 

– naknada za korištenje privatnog automobila (do 2,00 

kn po prijeđenom kilometru), 

– dar djetetu do 15 godina života (do 400,00 kuna), 

– prigodne nagrade kao regres ili božićnica 

(do 2000,00 kuna godišnje), 

– jubilarne nagrade i otpremnine kod odlaska u mirovinu, 

– potpore radniku zbog invalidnosti do 2500,00 kuna godišnje, 

– potpore za slučaj smrti radnika (do 7500,00 kuna) ili 

člana uže obitelji radnika (do 3000,00 kuna), 

– nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog 

rada. 

Kod ove grupe izdataka potrebno je posvetiti posebnu 

pažnju obračunu putnih troškova. Pravilnikom je propisano 

da se oni obračunavaju temeljem urednog i vjerodostojnog 

putnog naloga koji mora sadržavati podatke o: 

– datumu izdavanja, 

– ime i prezime osobe koja putuje, 

– mjesto, svrha i trajanje putovanja, 

– vremenu polaska i povratka, 

– prijevoznom sredstvu (za automobil mora se navesti 

marku, registracijsku oznaku, te početno i završno 

stanje brojila prijeđenih kilometara), 

a uz putni nalog mora se priložiti potvrde o plaćenim cestarinama, 

potvrde o voznim kartama, računi za smještaj i 

račun za nabavljeno gorivo (neovisno o tome da li se putuje 

službenim ili privatnim automobilom). 

Prema poreznim propisima, pojedine vrste izdataka iako 

su u vezi s poslovanjem obrta, ne priznaju se u cijelosti, već 

samo djelomično. To se odnosi na: 

– izdatke za reprezentaciju – koji se priznaju u visini 

30% (70% su nepriznati izdaci), 

– izdatke vezane uz korištenje osobnih motornih vozila 

– koji se priznaju u visini 70% (30% su nepriznati 

izdaci, što uključuje i amortizaciju za ta vozila), osim 

izdataka za osiguranje vozila koji se priznaju u cijelosti 

– izdatke za novčane kazne, osim ugovornih kazni 

– izdatke za isplaćene naknade, potpore i nagrade obrtniku 

iznad propisanih iznosa. 

Navedeni izdaci posebno se iskazuju u Knjizi primitaka i 

izdataka, u stupcu »14«, te se za njihov iznos umanjuje ukupan 

iznos priznatih izdataka u stupcu »15«. Drugi nepriznati 

izdaci iz članka 22. stavka 1. točaka 2., 3. i 4. Zakona (porez 

na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, 

primici po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad 

propisanih iznosa, te dnevnica i troškova službenog putovanja 

obrtnika iznad propisanih iznosa), ne mogu se iskazivati 

u Knjizi primitaka i izdataka. 

Za sve izdatke vrijedi pravilo iz čl. 22. st. 3. Zakona, tj. 

mogu se priznati samo ako su u izravnoj svezi s obavljanjem 

djelatnosti. 

Na kraju godine potrebno je zaključiti knjigu primitaka 

i izdataka, a to zapravo znači da treba sve proknjižene primitke 

i izdatke za 2005. godinu u pojedinim stupcima 

knjige zbrojiti. Zbroj stupca »9« je iznos ukupno ostvarenih 

primitaka, a zbroj stupca »15« je iznos ukupno porezno 

priznatih izdataka, što uključuje i prethodno proknjiženu 

amortizaciju. Razlika tako utvrđenih primitaka i izdataka čini 

dohodak ostvaren u 2005. godini. 

Zbrojeni podaci upisuju se u poreznu prijavu i iskazuju 

u Izvatku iz poslovnih knjiga, koji se prilaže poreznoj prijavi. 

Međutim, ostvareni dohodak nije istovremeno i osnovica 

za plaćanje poreza, jer su poreznim propisima predviđene 

razne porezne olakšice i umanjenja porezne osnovice, te 

se osnovica za oporezivanje utvrđuje, polazeći od dohotka 

koji je ostvaren i iskazan u poslovnim knjigama i godišnjoj 

poreznoj prijavi, na sljedeći način: 

dohodak (ili gubitak) od samostalne djelatnosti obrta 

(razlika primitaka i izdataka iz KPI) 

+ ostvareni dohoci iz drugih izvora koji se mogu ili moraju 

prijaviti 



= Ukupni dohodak 

– plaće novozaposlenih radnika 

– nagrade učenicima na praktičnom radu i naukovanju 

– izdaci za školovanje i stručno usavršavanje zaposlenika 

i tih obveznika 

– izdaci za istraživanje i razvoj prema članku 57. Zakona 

– preneseni ukamaćeni gubici obrta po rješenju Porezne 

za proteklih 5 godina 

= Dohodak nakon propisanih umanjenja 

– osobni odbitak obrtnika (za sebe i uzdržavane članove 

obitelji) 

– ostali osobni odbici 

(zdravstvene usluge, stambene potrebe i darovanja do 

2% primitaka prethodne god.) 

= Porezna osnovica 

Dohodak od zajedničke djelatnosti 

Kod obavljanja obrta više obrtnika u zajedničkom obrtu, 

dohodak od zajedničke djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni 

dohodak svih supoduzetnika, prema podacima iz Knjige 

primitaka i izdataka koja se vodi za obrt kao cjelinu. Zajednički 

dohodak je i u ovom slučaju razlika ukupno utvrđenih 

primitaka i ukupnih izdataka u poreznom razdoblju, tj. u kalendarskoj 

godini. 

Prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti sastavlja 

nositelj zajedničke djelatnosti i dostavlja ju ispostavi 

Porezne uprave na području na kojem ima prebivalište ili 

uobičajeno boravište. 

Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti 

dostavlja se prije godišnjih poreznih prijava svakog supoduzetnika 

i trebalo ju je podnijeti 31. siječnja 2006. godine za 

2005. godinu. 

Rješenjem ili privremenim poreznim rješenjem utvrđuju se 

udjeli u zajedničkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedničkoj 

djelatnosti, a tako utvrđene udjele u zajedničkom 

dohotku svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju 

godišnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadležnoj 

ispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta ili 

uobičajenog boravišta. Udio svakog supoduzetnika u zajedničkom 

dohotku utvrđuje se prema prethodno zaključenom 

ugovoru (o ortakluku), a ako ugovor nije zaključen, zajednički 

se dohodak dijeli na jednake dijelove. 

GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA 

POREZA NA DOHODAK ZA 2005. 

GODINU 

Obveza podnošenja porezne prijave 

Godišnju poreznu prijavu obavezno je podnijeti za 

sljedeće oblike dohotka: 

– dohodak od samostalne djelatnosti obrta, 

– dohodak od djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede 

i šumarstva koji se utvrđuje kao dohodak na 

temelju poslovnih knjiga, 

– dohodak od nesamostalnog rada koji su ostvarili neposredno 

iz inozemstva, 

– dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca 

istodobno, 

– dohodak za koji je Porezna uprava zatražila od obveznika 

da naknadno plate porez na dohodak, 

– dohodak za koji isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik 

nije obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak 

i prirez. 

Godišnju poreznu prijavu se može ali ne mora podnijeti 

za sljedeće oblike dohotka: 

– dohodak od nesamostalnog rada kod samo jednog tuzemnog 

poslodavca, odnosno više tuzemnih poslodavaca, 

ali ne istodobno, uz uvjet da u istoj godini nisu 

ostvarili druge oblike dohotka koji podliježu obvezi podnošenja 

godišnje porezne prijave 

– dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje 

na temelju poslovnih knjiga, 

– dohodak od kapitala (čl. 30. Zakona) 

– dohodak od osiguranja (čl. 31. Zakona) 

– drugi dohodak (čl. 32. Zakona – npr. primitci po osnovi 

djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih 

društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i 

drugih njima odgovarajućih tijela, sudaca porotnika koji 

nemaju svojstvo djelatnika u sudu, autorske naknade 

isplaćene prema posebnom zakonu kojim se uređuju 

autorska i srodna prava, primitci po osnovi djelatnosti 

športaša, primitci po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, 

agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, 

tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, 

sudskih vještaka te druge slične djelatnosti) 

Poreznu prijavu za ove dohotke može se podnijeti radi 

iskorištenja prava na neoporeziv osobni odbitak, druge olakšice 

i umanjenja dohotka, ravnomjerno godišnje oporezivanje 

ili umanjenja porezne osnovice za stvarno nastale troškove. 

Obrtnik koji je tijekom 2005. godine ostvario više vrsta 

dohotka, pored dohotka od obrtničke djelatnosti, dužan 

je podnijeti poreznu prijavu za sve vrste ostvarenih dohodaka. 

Dakle, dužan je u poreznoj prijavi iskazati ne samo 

one dohotke za koje se obavezno podnosi prijava, nego i sve 

druge dohotke iz grupe onih za koje se prijava može podnijeti. 

Ovakva obveza proizlazi iz odredbe čl. 85. st. 2. Pravilnika 

i različita je od pravila primijenjenog prethodne godine, kada 

je obrtnik u poreznu prijavu bio dužan unijeti samo one vrste 

ostvarenog dohotka za koje je bila propisana izričita obveza 

prijavljivanja. 

Godišnja porezna prijava uopće se ne može podnijeti za 

sljedeće oblike dohotka: 

– dohodak od obrta za koji je porez na dohodak utvrđen 

u paušalnom iznosu 

– drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa (čl. 33. Zakona). 

Podnošenje porezne prijave 

Porez na dohodak se utvrđuje za kalendarsku 2005. 

godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje može biti i 

kraće ako je obrt započeo ili prestao s poslovanjem u tijeku 

2005. godine, odnosno ako je obrtnik preminuo pa obvezu 

podnošenja porezne prijave ima nasljednik. 

Rok za godišnju poreznu prijavu za 2005. godinu, teče 

do kraja veljače, tj. do 28. veljače 2006. godine. Prijava 

se može predati osobno ili preporučenom poštanskom pošiljkom, 

u kojem slučaju se datum predaje pošti smatra datumom 

predaje porezne prijave, a savjetujemo da se koristi 

pošiljka s povratnicom kao dokazom o prijemu pošiljke kod 

Porezne uprave. 

Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga 

za koje nije odgovoran propusti predati poreznu prijavu 

u zakonskom roku, može podnijeti zahtjev za povrat 

u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada 

je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno 

od dana kada je doznao za uzrok, ali najdulje u roku od tri 

mjeseca od propuštenog roka, dakle najdulje do 31. svibnja 

2006. godine. 

Godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak podnosi 

se ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je 

mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog 

boravišta obrtnika. Ako je obrtnik tijekom 2005. godine 

mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici 

Hrvatskoj, poreznu prijavu obvezan je podnijeti ispostavi Porezne 

uprave općine ili grada u kojemu je imao prebivalište 

ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine.


SAVJETNIK 

TRENDOVI U FINANCIRANJU OD STRANE POSLOVNIH BANAKA 


Kreditna aktivnost i kretanje kamatnih stopa 

Prema strukturi kredita u domaćem sektoru najzastupljeniji su krediti stanovništvu sa 51%, zatim slijede krediti poduzećima 39,6% i državi 9,4% 

Promatrajući ukupne plasmane 

banaka unatrag 

nekoliko mjeseci tijekom 

2005. godine primjećuje 

se porast plasmana, što znači 

pojačani rast kreditne aktivnosti 

banaka. Rast plasmana 

nebankarskom sektoru očituje 

se u povećanju odobrenih 

kredita, a godišnja stopa rasta 

plasmana u 2004. godini 

bila je 14,0%, dok je na kraju 

listopada 2005. godine iznosila 

17,9%. 

Rast kredita nastavljen je 

i tijekom studenog 2005. godine 

te je na kraju mjeseca 

iznos ukupnih kredita premašio 

razinu od 154 milijarde 

kuna. U odnosu na listopad, 

iznos kredita povećan 

je za dodatnih 3,1 milijardu 

kuna dok je na godišnjoj ra- 

zini rast iznosio 26,3 milijarde 

kuna. Ubrzanom rastu 

ukupnih plasmana banaka 

najviše je pridonio rast kredita 

stanovništvu, posebno 

tijekom ljetnih mjeseci, tako 

da su potkraj listopada ukupni 

plasmani banaka dosegli 

iznos od 76,1 milijardu kuna 

sa godišnjom stopom rasta 

od 23,0%, da bi potkraj studenog 

2005. godine iznosili 

77,3 milijarde kuna, te su u 

odnosu na kraj listopada porasli 

za 1,2 milijarde kuna. 

Prema strukturi kredita u 

domaćem sektoru najzastupljeniji 

su krediti stanovništvu 

od 51,0%, zatim slijede 

krediti poduzećima 39,6% i 

državi 9,4%. 

Ukupni krediti stanovništvu 

tijekom cijele 2005. godine 

ostvaruju iznadprosječni 

rast, te je u studenom godišnji 

rast navedenih kredita 

iznosio 21,8%. Najintenzivniji 

rast bilježe stambeni krediti 

te je njihov udjel u ukupnim 

kreditima stanovništvu potkraj 

studenoga 35,3%. Devizni 

i kunski krediti poduzećima 

potkraj studenog 2005. 

godine iznosili su nešto više 

od 61 milijardu kuna, što 

predstavlja godišnji rast od 

15,4 %, dok su krediti državi 

istovremeno iznosili 14,4 milijarde 

kuna, što je u odnosu 

na listopad povećanje za 160 

milijuna kuna. U odnosu na 

2004. godinu krediti državi 

veći su za 28%, odnosno 

iznos kredita povećan je za 4 

milijarde kuna. Analizirajući 

navedene podatke u struktu- 

ri ukupnih plasmana banaka, 

najviši porast bilježe krediti, 

tj. plasmani stanovništvu, 

posebno stambeni krediti čija 

je godišnja stopa rasta na kraju 

listopada 2005. bila 30,3%. 

Slijede nenamjenski krediti 

i prekoračenje po tekućim 

računima čija je godišnja 

stopa rasta bila 23,0%. Na 

ovakav trend rasta kredita 

stanovništvu imala je utjecaja 

agresivna kreditna ponuda i 

stvaranje potražnje za njima 

(uvođenje novih proizvoda, 

niža kamatna stopa i olakšani 

uvjeti odobravanja kredita). 

Za razliku od sektora 

stanovništva, kreditiranje 

poduzeća bilježi laganiji porast, 

tako da je u rujnu 2005. 

godine stopa rasta bila 10,5% 

Kretanje kamatnih stopa 

poslovnih banaka 

2005. GODINA % trgovačka društva % stanovništvo 

lipanj 8,19 13,00 

srpanj 8,16 13,39 

kolovoz 7,85 13,32 

rujan 8,01 12,04 

listopad 7,98 12,35 

Izvor: Bilten HNB 

dok je u listopadu protekle 

godine povećana na 12,5%. 

Kamatne stope poslovnih 

banaka na kratkoročne kredite 

(bez valutne klauzule) trgovačkim 

društvima u lipnju 

2005. iznosila je 8,19%, a u 

rujnu 8,01% dok je u listopadu 

bila 7,98%. Na kratkoročne 

kredite (bez valutne klauzule) 

ponderirana kamatna 

stopa sektoru stanovništva 

iznosila je u lipnju 13,0%, a u 

rujnu je smanjena na 12,04%. 

PRIPREMILA: 

LJUBICA KANGRGA 

Grafički prikaz odobrenih kredita – studeni 

Grafički prikaz kretanja kamatne stope 

Izvor: Bilten HNB, obrada HOK 

Izvor: Bilten HNB obrada HOK 

IZ SAVJETODAVNE SLUŽBE 

Civilno služenje vojnog roka je rad 

Dok je na civilnom odsluženju vojske, radna prava i obaveze 

obrtnika miruju, ali ne mora mirovati i njegov obrt: svoju 

djelatnost zavojačeni obrtnik smije obavljati putem poslovođe 

Civilni ročnici za vrijeme civilne službe 

imaju prava iz radnog odnosa, 

zdravstvenog osiguranja i zaštite, 

socijalne skrbi, zapošljavanja, mirovinskog 

i invalidskog osiguranja i druga prava, kao 

i osobe koje se nalaze na služenju vojnog 

roka – članak 43. Zakona o civilnoj službi 

(Narodne novine, br. 25/03). Dakle i njihova 

prava i obveze iz radnog odnosa za 

vrijeme civilne službe miruju. 

To je također izričito propisano i odredbom 

članka 244. st. 1. Zakona o radu (Narodne 

novine, br. 137/04 – pročišćeni tekst). 

Pri tome valja znati da mirovanje prava i 

obveza iz radnog odnosa uvijek podrazumijeva 

situaciju gdje netko koristi neko 

pravo (npr. mirovanje radnog odnosa do 

tri godine djeteta), ili obvezu (kao što je civilno 

služenje vojnog roka), i za to vrijeme 

ne radi, ne samo kod toga poslodavca nego 

ne radi uopće. 

Nema rada za dva poslodavca 

Nije moguće mirovanje prava kako je 

predviđeno Zakonom o radu, a da za vrijeme 

mirovanja prava takav radnik bude u 

radnom odnosu kod drugog poslodavca. 

Naime, u tome slučaju bi imao dva radna 

odnosa, s obzirom da mu kod njegovog 

poslodavca radni odnos nije prestao, nego 

samo prava i obveze miruju. 

Dakle, ročnik ne može raditi ni kod kojeg 

poslodavca. Obavljanje civilne službe, 

naime, također je rad, koji se u pravilu 

odvija u 40-satnom radnom tjednu, odnosno 

osmosatnom dnevnom radnom vremenu, 

pa se postavlja pitanje kako bi ročnik 

i mogao još raditi, jer bi tada ukupno 

radno vrijeme prelazilo najdulje zakonom 

predviđeno radno vrijeme. Također bi se 

otvorilo pitanje dnevnog i tjednog odmora, 

koje ročnik očito ne bi mogao imati u 

zakonom propisanim okvirima. 

Međutim, civilno služenje ne isključuje 

mogućnost rada ročnika koji nije radni 

odnos odnosno služba. Tako bi ročnik mogao 

obavljati poslove temeljem ugovora o 

autorskom radu ili ugovora o djelu. 

Samo bez zloupotrebe... 

No, ovdje treba imati na umu da se ovo 

ne bi smjelo koristiti na način da se za 

poslove koji po naravi stvari, ovlasti poslodavca 

i dr. predstavljaju nesumnjivo 

radni odnos, sklopi fiktivni ugovor o djelu 

s ročnikom. Naime, prema odredbi članka 

13. st. 2. Zakona o radu, ako poslodavac 

s radnikom sklopi ugovor koji s obzirom 

na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca 

ima obilježja posla za koji se zasniva radni 

odnos, smatra se da je s radnikom sklopio 

ugovor o radu, osim ako ne dokaže suprotno. 

Civilni ročnik za vrijeme odsluženja civilne 

službe mogao bi imati registrirani 

obrt ili trgovačko društvo. Tako, ukoliko se 

radi o vezanom obrtu (npr. trgovina, ugostiteljstvo 

i slično), a za čije se obavljanje, 

osim općih uvjeta traži kao poseban uvjet i 

ispit o stručnoj osposobljenosti, ili majstorski 

ispit, odnosno odgovarajuća stručna 

sprema, potrebno je navedenu djelatnost 

obrta obavljati putem stručne osobe – poslovođe 

u obrtu, jer vlasnik obrta tijekom 

obavljanja civilne službe zakonski nije u 

mogućnosti osobno obavljati registriranu 

djelatnost obrta. 

ALAN VAJDA


SAVJETNIK 


Kako prepoznati 

lažne novčanice? 

Najčešće krivotvorine su novčanice od 200, 100 i 500 kuna 

Prema podatcima Hrvatske 

narodne banke sve 

je više krivotvorenih 

novčanica u optjecaju. Prema 

podacima u drugoj polovici 

2005. godine u Hrvatskoj je 

registrirano 2900 krivotvorenih 

novčanica, što je porast od 

57% u odnosu na prvo polugodište 

2005. godine. Na razini 

cijele protekle godine (2005. 

godine), prema podatcima 

Hrvatske narodne banke, u 

odnosu na 2004. godinu pokazuje 

se izričiti porast. Tijekom 

2005. godine broj registriranih 

krivotvorenih novčanica 

više je nego udvostručen. Sa 

2301 krivotvorenih novčanica 

u 2004. godini povećan je na 

prošlogodišnjih 4734 komada 

novčanica. 

Pazite na 

200, 100 i 500 kuna 

»Najomiljeniji« apoeni 

koji se krivotvore su apoeni 

novčanica: 200, 100 i 500 kuna. 

Na njih se odnosi više od dvije 

trećine registriranih kunskih 

falsifikata u drugoj polovici 

prošle godine. Novčanice od 

100 kuna u odnosu na prvi dio 

prošle godine krivotvoreno je 

čak šest puta više, a više od 

80% uvećan je i broj krivotvorenih 

novčanica od 50 kuna. 

Krivotvorenje novčanica od 

1000 kuna registrirano je 22% 

više, a 500 kuna čak 40% više 

nego u prvom dijelu godine. 

Slijedom navedenih podataka, 

uzevši u obzir da je potkraj 

prosinca 2005. u optjecaju 

bilo 109,8 milijuna komada 

novčanica, može se reći da je 

u razdoblju od početka srpnja 

do kraja godine na milijun komada 

originalnih novčanica u 

optjecaju registrirano 26 krivotvorenih, 

prema priopćenju 

Hrvatske narodne banke. 

U 99% slučajeva registrirane 

krivotvorene novčanice 

izrađene su postupkom skeniranja 

i ispisa na pisaču u boji. 

Kako je utvrđeno vještače- 

njem, krivotvoritelji sve češće 

pokušavaju imitirati i neka 

posebna obilježja novčanica 

kao: vodeni znak, metaliziranu 

foliju – kinegram, zaštitnu 

nit i prelijevajuće boje. 

Hrvatska narodna banka 

upozorava građane, a osobito 

institucije i tvrtke koje posluju 

s gotovim novcem, na pojačani 

oprez i dosljednu primjenu 

postupka provjere autentičnosti 

novčanica. Hrvatska narodna 

banka raspolaže edukativnim 

materijalima o zaštitnim 

obilježjima novčanica kuna 

koje će dostaviti svim pravnim 

osobama (i obrtnicima) 

na njihov zahtjev. HNB organizira 

i posebne seminare radi 

edukacije o postupku provjere 

autentičnosti. 

Kako provjeriti 

original? 

Prema priopćenju Hrvatske 

narodne banke postoje načini 

provjere i prepoznavanja originalnih 

od krivotvorenih novčanica. 

Da bi provjerili novčanicu 

potrebno je saznati koja su 

osnovna obilježja novčanica. 

HNB daje upute za jednostavnu 

provjeru, prema kojima 

ne treba biti stručnjak, već ih 

samo slijediti. Upute HNB-a u 

cijelosti prenosimo: 

Autentičnost novčanica 

se provjerava pomoću osjetila 

opipa, vida i sluha pri 

dodirivanju, gledanju i titranju 

novčanica: 

OSJETI – pomoću osjetila 

dodira utvrđuje se kakvoća 

papira i tiska na novčanicama 

(mehanička svojstva papira, 

reljefni tisak). Karakteristika 

je pamučnog papira mnogo 

veća izdržljivost i otpornost 

na habanje od onih koju imaju 

običan komercijalni papir 

izrađen od celuloze. 

POGLEDAJ – Podrazumijeva 

uporabu osjetila vida 

kako bi pogledom kroz novčanicu 

prema svjetlu provjerili 

vodeni znak, zaštitnu nit 

i providni prozorčić. 

TITRAJ – Laganim titranjem 

novčanice provjeravaju 

se slike aplicirane na metaliziranu 

foliju (hologram/kinegram) 

i elementi tiskani 

prelijevajućom bojom. 

PROVJERI – Uključuje 

detaljnu provjeru svih zaštitnih 

elemenata, prvog i 

drugog stupnja, uz uporabu 

pomagala (UV svjetiljka, povećala, 

IR kamera i dr.). 

Za članak korišteni materijali: 

Banka magazin i Priopćenja za 

javnost HNB-a 

PRIPREMILA: 

LJUBICA KANGRGA 

POSLOVNA TRAŽILICA WWW.WLW.HR NA USLUZI 

ČLANOVIMA HOK-a 

Putem Interneta do 

poslovnih partnera 

Početkom ove godine 

tvrtka Wer liefert was? 

(WLW) Hrvatska i Hrvatska 

obrtnička komora potpisali 

su Ugovor o pružanju 

usluga korisnicima Obrtničke 

kartice. Ugovorom je obrtnicima 

omogućeno korištenje 

usluga WLW-a po povoljnijim 

uvjetima. 

WLW Hrvatska članica je 

europske WLW Grupe koja, 

osim u Hrvatskoj, posluje u 

Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, 

Češkoj i Slovačkoj. Putem poslovne 

tražilice na Internetu – 

ww.wlw.hr – WLW omogućuje 

uspješnije poslovanje hrvatskih 

gospodarstvenika. Pretraživanje 

tražilice je potpuno besplatno, 

a dostupne su informacije 

za više od 25.000 hrvatskih gospodarskih 

subjekata iz poslovnog 

sektora (20.000 poduzeća 

i 5000 obrta) te više od 600.000 

poduzeća iz još pet europskih 

država. Ukoliko netko ima interes 

potražiti poslovne partnere i 

iz drugih dijelova svijeta, omogućeno 

je daljnje pretraživanje 

više od 40 poslovnih tražilica 

na svim kontinentima. 

Obrtnicima je pružena prilika 

da samostalno, koristeći 

se tražilicom, ciljano dođu do 

željenih poslovnih partnera u 

Hrvatskoj i inozemstvu. Specifičnost 

WLW-ove poslovne tražilice 

je indeks više od 40.000 

različitih proizvoda i usluga. 

Dovoljno je upisati željeni proizvod 

ili uslugu i već u sljedećem 

»ekranu« korisnik dobiva 

popis ponuđača traženog proizvoda 

ili usluge, sa svim podacima 

za kontakt, linkovima na 

web stranice, imenima odgovornih 

osoba itd. Dodatni »alati« 

tražilice omogućuju ciljani 

odabir potencijalnih partnera. 

Tako je, na primjer, moguće 

preko poštanskog broja ili naziva 

mjesta odabrati partnere 

iz određene regije ili preko 

filtera »proizvodnja« dobiti 

popis ponuđača, koji će sadržavati 

isključivo proizvođače 

traženog proizvoda. 

Ukupno je, tijekom 2005. 

godine, poslovna tražilica 

WLW-a u šest europskih 

država zabilježila gotovo 20 

milijuna posjeta dok je na hrvatskim 

stranicama – www. 

wlw.hr – »pobrojano« milijun 

posjeta. Veliki broj obrtnika 

već koristi poslovnu tražilicu 

i usluge WLW-a. U WLW-u i 

HOK-u vjeruju da će potpisani 

Ugovor dodatno potaknuti 

obrtnike u korištenju Interneta 

u poslovne svrhe. Ovom 

poslovnom suradnjom, na 

konkretan je način olakšano 

ispunjenje dva osnovna preduvjeta 

za uspješno poslovanje 

obrtnika: 

– ostvarenje većih prihoda 

– »osvajanjem« novih kupaca 

– smanjenje troškova – pronalaženjem 

povoljnijih dobavljača. 

Predstavnici HOK-a i 

WLW-a iskreno se nadaju da 

će obrtnici, najvitalniji dio hrvatskog 

gospodarstva, prepoznati 

svoj interes i iskoristiti 

sve potencijale koje im omogućuje 

postignuti Ugovor o 

poslovnoj suradnji. 

Podindeksi zadovoljstva životom u Hrvatskoj u siječnju 2006. godine 

(na skali od 0 – 100) 

Indeks optimizma 

(na skali od 0 – 100) 

Indeks zadovoljstva Indeks optimističnosti za Indeks kretanja Indeks zadovoljstva Indeks optimističnosti Indeks optimističnosti 

općim gospodarskim gospodarske prilike kvalitete života u trenutnom kvalitetom za kvalitetu življenja u za osobno financijsko 

prilikama 

Izvor: agencija Hendal 

u sljedećih 6 mjeseci zadnjih 6 mjeseci življenja sljedećih 6 mjeseci stanje u sljedećih 6 

mjeseci 

ć


Obrtnička komora Zagreb 


ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB 

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

najavila ovogodišnje aktivnosti 

U Godini strukovnog obrazovanja sva pozornost bit će usmjerena na promicanje 

obrtništva i školovanja za obrtnička zvanja. Tiskat će se brošure, organizirati stručna 

usavršavanja i otvoriti dva informatička centra 

U 

organizaciji Obrtničke 

komore Zagreb 

19. siječnja održan je 

sastanak predstavnika Ureda 

za obrazovanje, kulturu 

i šport grada Zagreba i Zagrebačke 

županije, Zavoda 

za zapošljavanje – područna 

služba Zagreb, ravnatelja 

obrtničkih i srednjih strukovnih 

škola s područja Zagreba 

i Zagrebačke županije, 

te predstavnika stručnih 

službi Obrtničke komore 

Zagreb. 

Na sastanku je predstavljen 

plan aktivnosti povezanih 

s obilježavanjem 2006. 

kao »Godine strukovnog 

obrazovanja«, te pripreme 

za sudjelovanje u radu 

konferencije »Tko će raditi 

u obrtu 2012. godine«, a 

povela se i konstruktivna 

rasprava o prijedlozima za 

unaprjeđivanje primjene 

jedinstvenih modela obrazovanja 

za obrtnička zanimanja. 

Na početku sastanka 

kratko se predstavio Mato 

Topić, predsjednik Obrtničke 

komore Zagreb. 

Na sastanku je odlučeno 

da će se održati konferencija 

za tisak i medije kako bi se 

Gradski 

novac za 

stare obrte 

Grad Dubrovnik je i ove 

godine raspisao natječaj za 

subvencioniranje tradicijskih 

dubrovačkih deficitarnih 

obrta s ciljem njihova 

očuvanja i prepoznatljivosti. 

U tu svrhu bit će odobreno 27 

subvencija koje će se isplaćivati 

u mjesečnom iznosu od 

2000 kuna. Kriteriji za odabir 

najboljih ponuditelja su duljina 

tradicije, deficitarnost 

obrta i dosadašnji rezultati, 

ali i pripravnost ponuditelja 

da stečena znanja prenesu na 

nasljednike. Oni koji će dobiti 

gradska sredstva bit će 

obavezni izrađivati predmete 

za protokolarne potrebe 

grada, a grad će ih uključiti 

u promotivne izložbe dubrovačkog 

obrtništva. Inače, na 

natječaj se mora priložiti obrtnica, 

potvrda Hrvatske obrtničke 

komore o deficitarnosti 

obrta i potvrda o stalnom 

prebivalištu. 

Stručne službe Obrtničke komore Zagreb s predstavnicima grada i 

županije i predstavnicima srednjih strukovnih škola 

javnost upoznala s potrebama 

za kvalificiranim radnicima 

i razvojem obrtništva, 

budući da se zbog nedostatka 

kvalificiranih radnika ne 

mogu popuniti slobodna radna 

mjesta. Također, izradit 

će se brošure »Obrazovanje 

za obrtnička zanimanja u 

Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj 

županiji«, »Kako otvoriti 

obrt« i »Naukovanje 

za obrtnička zanimanja« s 

ciljem da se javnost upozna 

s mogućnostima školovanja 

na našem području, uvjetima 

potrebnim za otvaranje 

obrta i zadaćama majstora 

stručnih učitelja u procesu 

naukovanja. 

U vrijeme održavanja 

»Markovog sajma« održat 

će se promocija »Godine 

strukovnog obrazovanja«, 

u kojoj će sudjelovati obrtnici, 

učenici, škole i drugi 

socijalni partneri. Dodjelom 

nagrada odličnim učenicima 

potaknut će se i briga o odličnim 

i nadarenim učenicima 

koji se školuju za obrtnička 

zanimanja. 

U sklopu svih natjecanja, 

događanja i medijskih nastupa 

koja će organizirati 

Obrtnička komora Zagreb i 

Udruženje obrtnika promovirat 

će se obrtnička zanimanja, 

obrazovanje mladih i 

usavršavanja neophodna za 

napredovanje u struci. 

Informatička pismenost 

i usavršavanje u korištenju 

računala za obrtnike i učenike 

koji se školuju za obrtnička 

zanimanja primarne 

su zadaće zagrebačke 

komore u 2006. godini. U 

tome cilju, rečeno je na sastanku, 

potrebno je otvoriti 

dva informatička centra, a 

svake sljedeće godine još 

po jedan u svakom gradu 

Županije. 

Stručna usavršavanja za 

obrtnike kontinuirano će se 

organizirati tijekom cijele 

godine, a posebno je važno 

započeti edukaciju za upoznavanje 

načina funkcioniranja 

EU i načela njenog 

poslovanja, zaključeno je na 

siječanjskom sastanku. 

TRADICIJSKA FESTA DUBROVAČKOG ZAŠTITNIKA 

SVETOG VLAHA 

Neraskidiva veza svjetovnih 

vlasti i obrtništva 

Za festanjule, koji paze da festa prođe u najboljem redu, biraju se 

uvijek po jedan kapetan i obrtnik. Jer kapetani na putovanjima zavire u 

svaki kutak svijeta, a obrtnici zavire u svaku kuću i poznaju ljude 

Festanjul Antun Kraljić i klobučarica Marina Grabovac 

njul Kraljić, dodajući kako u 

Dubrovniku ima još 55 živućih 

festanjula. 

Antun Kraljić sudjeluje 

aktivno u procesiji sv. Vlaha 

već 35 godina, a prvi put je 

barjak nosio 1972. na 1000-godišnjicu 

proslave Sv. Vlaha. 

U najboljem mu je sjećanju, 

kaže, ostala 1992. godina, 

kada je s pokojnim don Ivom 

Bjelokosićem, tadašnjim rektorom 

crkve Sv. Vlaha, jedini 

u obnovljenoj nošnji nosio 

barjak sv. Vlaha, dok je Dubrovnik 

bio pod srpsko-crnogorskom 

okupacijom. 

Budući da su festanjuli 

uvijek obrtnici, treba spomenuti 

neraskidivu vezu 

proslave blagdana Sv. Vlaha 

i obrtništva kroz stoljeća. Povezanost 

svjetovnih vlasti i 

obrtništva svakako dokazuje 

i činjenica da već godinama 

I 

ove godine Dubrovčani 

i njihovi gosti s radošću 

su proslavili festu dubrovačkog 

zaštitnika Sv. Vlaha, 

održanu 3. veljače. Najveći 

dubrovački blagdan protekao 

je u najboljem redu, a da 

sve bude kako treba pazili su 

ovogodišnji festanjuli - kapetan 

Davor Božinović i Marko 

Matić, vodoinstalater. 

Uloga festanjula i u višednevnim 

pripremama i na 

sam dan feste sv. Vlaha je neizmjerna, 

a o tome koliko ona 

znači razgovarali smo Antunom 

Kraljićem, stolarom 

obrtnikom s Brgata, festanjulom 

iz 1999. godine i članom 

Odbora Bratstva festanjula 

Sv. Vlaha. – Za festanjule 

se godinama biraju brodski 

kapetan i obrtnik, što, naravno, 

ima svoje posebno 

značenje. Kapetani se biraju 

jer na svojim mnogobrojnim 

putovanjima zavire u svaki 

kutak svijeta, a obrtnici jer 

zavire u svaku kuću i poznaju 

mnogo ljudi. Za razliku od 

dosadašnjih godina, kada su 

festanjuli uglavnom bili obrtnici, 

ove smo godine tu čast 

odlučili dati vodoinstalateru 

koji nije obrtnik, već radi u 

jednom javnom poduzeću. 

Inače, za nositi titulu festanjula 

trebaš u prvom redu 

biti vjernik i voditi kršćanski 

život – istaknuo je bivši festaza 

festanjule klasične muške 

klobuke izrađuje Marina 

Grabovac, vlasnica jedinog 

dubrovačkog klobučarskog 

obrta »Ronchi«. 

– Klobučarski obrt naslijedila 

sam od majke 1997. godine, 

a već od iduće godine 

ukazana mi je čast da izrađujem 

šešire za festanjule. Sada 

je to postala tradicija i drago 

mi je da i na ovaj način mogu 

biti dio feste sv. Vlaha – kazala 

je Marina Grabovac. 

Očito je da crkva već stoljećima 

prepoznaje vrijednost 

obrtnika i poduzetnika 

u životu grada. Upravo to bi 

trebao biti putokaz i današnjim 

vlastima, da više važnosti 

pridaju malim poduzetnicima, 

na kojima počiva 

veliki dio gospodarstva svih 

gradova i općina. 

LIVIA SINKOVIĆ 

10000 ZAGREB, Ilica 49 

Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555 

Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615 

E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hr 

Predsjednik: Mato Topić 

Tajnik: Boris Trupec 

STRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆ 

Sa zbora pročelnika i 

tajnika sekcija UOGZ 

U 

Udruženju obrtnika grada Zagreba 16. siječnja održan 

je Zbor pročelnika i tajnika zagrebačkih sekcija. Na 

dnevnom redu bilo je izvješće o radu sekcija u 2005. 

godini, izrada plana rada sekcija za 2006. godinu, komercijalizacija 

inovacija – suradnja s Udrugom inovatora Hrvatske, 

prezentacija Centra za mirenje HOK-a. Ivan Obad, predsjednik 

Udruženja obrtnika grada Zagreba podsjetio je da su članovi 

udruženja organizirani u 35 sekcija, putem kojih obrtnici 

predlažu strukovne teme, kao i probleme pojedinih struka. 

Ukazano je da sekcije trebaju pojačati svoje aktivnosti kako 

bi se obrtnici pripremili za ulazak u Europsku uniju, a svoje 

poslovanje prilagodili novim zakonskim propisima. 

Iako je vrijeme za prilagodbu kratko moraju se poduzeti 

sve potrebne aktivnosti, uključivo s razmjenom iskustava sa 

zemljama koje su prošle razdoblje tranzicije. 

U ime Udruge inovatora Hrvatske sastanku Zbora nazočili 

su Nikola Kopčić i Vojislav Raušević, koji je prisutne informirao 

da Hrvatska zajednica tehničke kulture broji 62.000 

članova, 13 nacionalnih saveza tehničke kulture, 29 gradskih 

zajednica, 19 županijskih zajednica tehničke kulture, dva središnja 

odbora i Tehnički muzej u Zagrebu, a djelatnost obuhvaća 

odgoj, obrazovanje i osposobljavanje za stjecanje tehničkih, 

tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, inventivni 

rad i širenje znanstvenih i tehničkih dostignuća. 

Drakonske kazne 

za ugostitelje bez 

HACCP sustava 

Svaki imalo ozbiljniji obrtnik koji radi s hranom, vlasnik 

ugostiteljskog objekta, pekare, mesnice, trgovine ili slastičarnice, 

zasigurno je čuo za HACCP sustav. Prema Zakonu 

o hrani, svi oni obvezni su do srpnja 2006. godine početi 

uvoditi HACCP sustav u svoje objekte. HACCP pripada sustavu 

»od farme do stola«, a obuhvaća nabavu robe, primanje, 

skladištenje, pripremu, čuvanje i posluživanje. To je najbolji 

poznati način da se mogućnost zagađenja hrane preventivnim 

radnjama smanji na minimum. Inače, hrana se može zagaditi 

mikrobiološki (bakterije, virusi, paraziti, plijesni), kemijski 

(ostaci pesticida, veterinarskih lijekova, teških metala) ili mehanički 

(vlasi, komadići metala, plastike, stakla). Onima koji 

budu čekali da ih komisija Ministarstva zdravstva pita kada 

će početi s uvođenjem, ne piše se dobro. 

Vrlo je važno da stručne osobe snime stanje objekta i naprave 

analizu, nakon čega će vlasnik objekta dobiti jasnu sliku o 

tome što treba mijenjati, u kojem razdoblju i koliko bi to sve 

koštalo. Time obrtnici mogu dobiti na vremenu i prilagoditi 

svoj objekt zahtjevima koje nameću europski standardi. 

Napominjemo, budite oprezni pri odabiru tvrtke koja će 

vam uvoditi ovaj sustav, jer će kazne za nepoštivanja pravila 

HACCP-a biti drakonske. Prihvatite HACCP kao nešto dobro, 

kao nešto što vam donosi veliku prednost i sigurnost. Počnite 

s uvođenjem HACCP-a, krajnje je vrijeme!



BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA 

OBRTNIČKA KOMORA 

BJELOVARSKO-BILOGORSKE 

ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/I 

Telefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280 

Telefaks: ++ 385 043/ 241 280 

E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Renić 

Tajnik: Davorin Vezmarović 

STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆ 

Manje radnji, više radnika 

U Bjelovaru je 2005. godine zatvoreno 140 obrtničkih radionica, dok 

je samo 106 otvoreno, uz još 15 privremeno odjavljenih. Tu statistiku 

donekle popravlja podatak o natprosječnom broju zaposlenih po obrtu, 

međutim, prema riječima predsjednika Udruženja Ivice Pavičića, 

ovakvom statistikom Udruženje obrtnika Bjelovar nije zadovoljno. 

I 

Deset bjelovarskih 

izlagača na Viroexpu 

Na stalno rastućem, 11. međunarodnom sajmu Viroexpo 2006., 

svoje proizvode i usluge na 45 četvornih metara izlagačkog prostora, 

uz potporu komorskog ureda, predstavilo je desetero obrtnika iz 

Bjelovarsko-bilogorske županije. Ove godine na sajmu se predstavilo 

i troje obrtnika koji dosad nisu izlagali. Tako su se, uz metalce, među 

izlagačima našli i po jedan krojač, travar, plastičar i elektroinstalater. 

Seminar za frizere 

Čak 38 bjelovarskih frizera i njihovih gostiju iz Ivanić Grada okupilo 

se potkraj siječnja u prostorijama Udruženja obrtnika Bjelovar 

na seminaru tvrtke »Keune«. Gabrijela-Marija Patačko, predsjednica 

Sekcije frizera Bjelovar, dogovorila je ovaj seminar s tom poznatom 

tvrtkom, kako bi se frizeri mogli upoznati s novim tehnikama bojanja 

kose i novim tehnikama šišanja. Demonstracija, provedena na šest frizerskih 

modela, posve je opravdala ovako velik odaziv. 

nteresno povezivanje kroz 

zadruge i clustere, promocija 

Obrtničke kartice, te edukacija 

i postupno uvođenje HACCP 

sustava (međunarodnog sustava 

za otkrivanje i upravljanje rizicima 

povezanim s proizvodnjom, 

distribucijom i upotrebom prehrambenih 

sastojaka) zadaci su 

Ceha ugostitelja POK-a Bjelovarsko-bilogorske 

županije u 

2006. godini, rečeno je na sjednici 

Ceha održanoj 11. siječnja u 

Garešnici. 

Sjednica je ipak započela raspravom 

o nedavnom incidentu 

u kojem je Siniša Glavaš, dugo- 

UPRAVNI ODBOR UDRUŽENJA I GRADSKA VLAST: KAKO POTROŠITI 

700.000 KUNA 

Novca ima, gdje su zainteresirani? 

Poticajni iznos koji bjelovarskim obrtnicima daje Vlada iskoristit će se za osnivanje bar jednog 

clustera, a do kraja ožujka donijet će se odluka i o Gradskoj tržnici 

N 

a redovnom sastanku 

Udruženja i čelnika gradskih 

ustanova, gradski 

oci i obrtnici dogovorili su da 

odmah započnu pripravne radnje 

za osnivanje bar jednog clustera. 

U te svrhe koristit će se sredstva 

koja je Vlada namijenila za poticanje 

obrtništva, a koja mogu dosegnuti 

i do 700.000 kuna. 

Prvi iznos od 200.000 kuna jednokratne 

pomoći koristit će se za 

osnivanje clustera, a daljnjih do 

500.000 kuna obrtnici mogu zatražiti 

za prve konkretne programe. 

Dogovoreno je i da će do kraja 

ožujka biti donesena Odluka o 

tržnom redu na Gradskoj tržnici. 

Načelno pohvalivši suradnju 

s gradskom upravom, predsjednik 

Udruženja obrtnika Ivica 

Pavičić istaknuo je problem nedovoljnog 

angažmana obrtnika 

na poslovima koji se financiraju 

iz proračuna. U odnosima s bjelovarskim 

»Komunalcem« istaknuta 

je želja da se zatvori prostor 

Gradske tržnice i tako olakša 

posao mnogim obrtnicima, kao i 

da se pregovorima riješe mnoge 

nedoumice vezane uz zbrinjavanje 

ambalažnog otpada. 

Pohvale policiji 

Načelniku policijske postaje 

prenesene su pohvale za rad 

»Policajaca u zajednici«, posebno 

kada je riječ o nadzoru rada 

ugostitelja i obrtnika na tržnici. 

Predsjednik Ivica Pavičić pohvalio 

je suradnju s ispostavom 

Državnog inspektorata, odnosno 

njezinim čelnikom Vladom 

200 tisuća kuna za osnivanje clustera 

Svega četiri dana nakon sastanka 

s gradonačelnicom i 

čelnicima gradskih institucija, 

Udruženje obrtnika Bjelovar 

organiziralo je seminar o osnivanju 

clustera. Na seminaru 

je sudjelovala i državna tajnica 

Tajana Kesić-Šapić, koja je 

održala iscrpno predavanje o 

svim pojedinostima vezanima 

za ovaj oblik udruživanja, kao 

i o konkretnoj pomoći Vlade 

od 200.000 kuna za osnivanje 

clustera. Prema njezinim riječima, 

Vlada je spremna osnivače 

clustera pomoći s dodatnih 

500.000 kuna za prve projekte. 

Bjelovarski obrtnici već dugo 

shvaćaju da im je usitnjenost 

kapaciteta glavni nedostatak 

kod dobivanja većih poslova, 

kao i u pregovorima o komercijalnim 

povlasticama kod 

CEH UGOSTITELJA U NOVOJ GODINI 

0,00 promila je elementarna nepogoda za ugostitelje 

godišnji garešnički ugostitelj, 

brutalno pretučen na svom radnom 

mjestu ispred disco-cluba. 

Njegovi kolege ugostitelji složno 

su osudili taj napad i zatražili od 

mjerodavnih institucija da čim 

prije kazne počinitelje, te osiguraju 

uvjete da se takvo što ne dogodi 

više niti jednom obrtniku ili 

bilo kojem sugrađaninu. 

Prema usvojenom Programu 

rada, među osnovnim aktivnostima 

su širenje i jačanje 

strukovne organiziranosti, zaštita 

interesa struke, zakoni i 

propisi, promidžba i poslovno 

povezivanje, te informiranje i 

Krznarićem. Pročelnika Porezne 

uprave Šimu Ivanetića, pak, zamolio 

je za više razumijevanja za 

obrtnike i uvažavanje njihovih 

teškoća u poslovanju. 

Vlado Krznarić pozvao je 

Udruženje da pokuša organizirati 

redovito izvješćivanje obrtnika 

o izmjenama zakonskih propisa, 

kako ne bi plaćali visoke kazne 

iz neznanja, a Ivanetić je najavio 

i skoru digitalizaciju poslovanja. 

U odnosima s Turističkom zajednicom 

obrtnici vide još velike 

mogućnosti suradnje, posebno 

Članovi Ceha ugostitelja žale se na prenormiranost poslovanja 

koje prati i apsurdno brojanje čačkalica, te na nedostatak kredita 

za vrijeme Gudovačkog sajma, 

kada bi zajedno trebali poraditi 

na tome da se izlagači i posjetitelji 

zadrže u Bjelovaru, ugoste i 

zabave. To se posebno odnosi na 

suradnju oko organizacije »Terezijane«, 

središnjeg turističkog 

događaja u Bjelovaru. 

Gradske subvencije 

nabave potrebnih roba. Stoga 

namjeravaju pokrenuti osnivanje 

clustera i zadruga, a prvi bi 

mogli biti prijevoznički i ugostiteljski. 

Detaljne informacije 

obrazovanje. Ugostitelji su na 

prvoj ovogodišnjoj sjednici raspravljali 

i o izmjenama Zakona 

o ugostiteljskoj djelatnosti, koje 

su posve očekivano u cijelosti 

podržali, budući da je ovaj prijedlog 

HOK-a i nastao kroz rasprave 

u sekcijama i cehovima 

ugostitelja. 

Dubravka Leš, članica Ceha 

ugostitelja, istaknula je problem 

prenormiranosti ugostiteljskog 

poslovanja, koje prati i apsurdno 

evidentiranje čak i čačkalica, 

te ponovila svoju ideju da je u 

klasifikaciji neophodno odvojiti 

restorane i kafiće. 

Gradonačelnica Bjelovara 

Đurđa Adlešić i dogradonačelnik 

Zlatko Barila govoreći o potpori 

grada obrtništvu, istaknuli 

su sudjelovanje u programu kreditiranja 

»Poduzetnik«, skoru 

izgradnju Poduzetničkog inkubatora, 

te logističku potporu u 

organizaciji seminara o osnivanju 

clustera. Grad je također potpisnik 

Ugovora sa sindikatima o 

sprječavanju rada na crno, subvencionira 

uvođenje ISO certifikata 

i do 100 posto, a izgradnjom 

poduzetničkih zona obrtnicima 

je omogućio pogodnosti koje dosežu 

i do 200.000 kuna. 

U traženju tih sredstava, obrtnici 

ne bi trebali oklijevati, napomenula 

je Đurđa Adlešić. 

o osnivanju clustera i mogućnostima 

korištenja Vladinih 

poticajnih sredstava zainteresirani 

obrtnici mogu dobiti u 

Udruženju. 

– Ovakvo nepravedno trpanje 

u isti koš šteti razvoju restorana, 

koji su zapravo svojevrsna proizvodnja 

sa skupom opremom, 

a kada nam, primjerice, treba 

povoljan kredit, dobivamo odbijenice, 

jer je ugostiteljstvo uglavnom 

isključeno iz kreditnih linija 

– kazala je Dubravka Leš. 

Zatražila je i povlaštenu stopu 

PDV-a za restorane, kakvu 

ima turistička djelatnost. Branko 

Biketa je, pak, iznio ideju da 

ugostitelji zatraže povrat dijela 

poreza od države koja im je uvođenjem 

propisa o 0,00 promila 

oduzela velik dio prihoda. 

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA 


BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1 

Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440 

Telefaks: ++ 385 035 / 407 441 

E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonimir Ćirić 

Tajnica: Željka Pergl 

STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJAN 

Uz potporu područne 

komore na sajam u München 

Obrtnička komora Brodsko-posavske županije i ove godine subvencionira 

odlazak svojih članova na Međunarodni sajam obrtništva 

u Münchenu. Münchenski sajam, kako je poznato, jedan je od najjačih 

obrtničkih sajmova na koji hrvatski obrtnici redovito odlaze u potrazi 

za novim trendovima i idejama. 

Područna komora organizira posjet sajmu u razdoblju od 16. do 23. 

ožujka. Cijena aranžmana iznosi 1250 kuna, a od tog iznosa komora će 

subvencionirati 250 kuna. Mogućnost da prime ovu subvenciju ograničava 

se na one članove Obrtničke komore koji redovito podmiruju 

svoje obveze komorskog doprinosa. Aranžman uključuje dva noćenja 

u hotelu Europa. Dodatne informacije svi zainteresirani obrtnici mogu 

dobiti u uredu područne komore ili u turističkoj agenciji Astralis. 

NEISKORIŠTENA SREDSTVA IZ PROGRAMA »PODUZETNIK« ZA 2004. 

Obrtnike proizvođače čeka osam milijuna kuna 

Prema posljednjem izvješću, od 8,82 milijuna kuna namijenjenih za programe socijalnih 

usluga, iskorišteno je samo 496.000 kuna 

otovo netaknut ostao je fond 

Gza programe socijalnih usluga 

iz županijskog kreditnog programa 

»Poduzetnik« za 2004. godinu, 

teškog ukupno 70 milijuna 

kuna. Ovaj županijski kreditni 

program već je dobro poznat 

poduzetnicima koji se redovito 

natječu za sredstva iz programa 

poticanja poduzetništva mladih, 

žena i branitelja. Međutim, za 

dobivanje sredstava iz programa 

socijalnih usluga prijavila su se 

Obrtnička komora Brodskoposavske 

županije nastavlja niz 

aktivnosti sa ciljem uspostave 

bolje suradnje s predstavnicima 

lokalne vlasti i politike. Tako su 

trenutačne aktivnosti i planovi 

za 2006. godinu predstavljeni 

saborskim zastupnicima s područja 

Brodsko-posavske županije. 

Sastanku su se odazvali Mato 

Gavran (SDP), Ljubica Lalić 

(HSS) i Frano Piplović (DC). 

samo tri poduzetnika. Prema posljednjem 

izvješću, od 8,82 milijuna 

kuna namijenjenih za ove potrebe, 

iskorišteno je samo 496.000 

kuna. Riječ je o jednom jedinom 

realiziranom poduzetničkom 

programu. Od preostala dva prijavljena, 

jedan je poduzetnik odustao, 

a drugog je odbila banka. 

Prema riječima Stjepana 

Bošnjakovića, pročelnika županijskog 

Upravnog odjela za 

gospodarstvo, poduzetnici koje 

Susret sa saborskim zastupnicima 

Saborske zastupnike zanimaju 

obrtničke teme 

Na kraju 2004. godine brodska 

gruntovnica imala je 10.880 

neriješenih predmeta. Tijekom 

2005. godine riješen je zaostatak, 

kao i više od 9000 novih predmeta. 

Građanima je omogućeno da 

zemljišnoknjižne izvatke dobiju 

isti dan. Rezultati su napravljeni 

godinu dana prije zadanog 

roka. 

zanima ovaj program, sredstva 

uglavnom traže za uređenje 

poslovnog prostora. Suprotno 

tome, banke od njih traže dokaze 

o minimalnim tehničkim 

uvjetima. Kako sredstva ne bi 

ostala neiskorištena, županija je 

odlučila preusmjeriti ih u druge 

kreditne projekte. Tako će u 

fond namijenjen za kreditiranje 

poduzetničkih projekata branitelja 

biti preusmjereno oko 2,8 

milijuna kuna. Fond za branitelje 

potkraj prošle godine pojačan 

je i s dodatnih 2,77 milijuna koje 

je dodijelilo Ministarstvo obitelji, 

branitelja i međugeneracijske 

solidarnosti. Bez obzira za koji 

kreditni program projekti bili 

kandidirani, Bošnjaković ističe 

da prednost imaju oni koji su 

vezani uz proizvodnju. Uz to, 

županija će strože pratiti i realizaciju 

već odobrenih kredita, 

kao i izvršenje obaveza koje su 

poduzetnici preuzeli. 

Zemljišnoknjižni izvadak 

gotov u isti dan 

– Ovime je omogućena veća 

pravna sigurnost građana i dan 

je poticaj za investicije – rekla je 

ministrica pravosuđa Vesna Škare 

Ožbolt tijekom posjeta Općinskom 

sudu u Slavonskom Brodu. 

Zemljišnoknjižni odjel Općinskog 

suda u Slavonskom Brodu 

obrađene podatke građanima je 

stavio na uvid i putem Interneta.


OSNOVANA SEKCIJA KLESARA PRI OBRTNIČKOJ KOMORI 

KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

Okupljanjem protiv rada na crno 

Osnivanje Sekcije klesara ubrzao je prijedlog Odluke o izvođenju radova na grobljima, koju je 

na adrese članova Sekcije nedavno uputila gradska tvrtka »Zelenilo« 

N 

ovoosnovana Sekcija 

klesara pri Obrtničkoj 

komori Karlovačke županije 

okuplja 21 obrtnika klesara 

s područja županije. Na 

okupljanje su se, kažu, odlučili 

zbog rastuće pojave rada na crno 

u ovoj branši. 

Darko Stanković, predsjednik 

– Osnovna zadaća naše Sekcije 

je da zajedno pokušamo riješiti 

probleme s kojima se susrećemo, 

a cilj nam je okrupnjavanje i zajednički 

nastup na tržištu. Ima 

nas dosta koji imamo mali broj 

zaposlenih te nismo u mogućnosti 

neke projekte sami odraditi. 

Udruživanjem bismo dobili mogućnost 

natjecanja za projekte 

i lakše bismo ih mogli odraditi 

u županiji, ali i izvan nje, napominje 

Darko Stanković, predsjednik 

Sekcije. 

Jedna od zadaća Sekcije je i 

da s Mješovitom industrijskoobrtničkom 

školom u Karlovcu 

sudjeluju u osposobljavanju kamenopolagača 

i klesara. Također, 

klesari planiraju zajednički 

nastup na sajmovima. 

Osnivanje Sekcije klesara ubrzao 

je prijedlog Odluke o izvođenju 

radova na grobljima, koju je 

na njihove adrese nedavno uputila 

gradska tvrtka «Zelenilo». 

Nakon toga održan je zajednički 

sastanak predsjednika Sekcije 

Darka Stankovića i direktora 

»Zelenila« Stjepana Turkovića. 

– Prvi put smo dobili odluku 

o uvjetima izvođenja radovima 

na grobljima. Što se tiče garancija, 

rokove smo sveli na granicu 

Osnovana sekcija ugostitelja 

OGULIN – Na inicijativu Branka Poljaka, predsjednika Udruženja 

obrtnika Ogulin i Ljerka Kesnera, člana Ceha ugostitelja Obrtničke 

komore Karlovačke županije, u Ogulinu je osnovana Sekcija ugostitelja. 

Za predsjednika sekcije izabran je Ljerko Kesner, za dopredsjednika 

Vinko Pavlić, a članovi vodstva su Jadranka Cindrić, Ivana Puškarić 

i Mario Jurašić. U sekciji je trenutačno 97 ugostitelja, a osnivanju 

je nazočio i Davor Vinski, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika područne komore sa suradnicima. 

Kesner je najavio i skoro održavanje skupa ugostitelja iz čitavog 

područja. Najviše pozornosti, rekao je, bit će zasad posvećeno 

radnom vremenu lokala te uređenju rada terasa u ljetnom razdoblju. 

N 

akon višegodišnjih priprema, 

ovih dana započela 

je u Poreču izgradnja 

prvog obrtničkog doma u 

Istarskoj županiji. Investitor je 

Dom obrtnika d.o.o. Poreč, kojeg 

su osnovali Udruženje obrtnika 

i Grad, s osnivačkim ulozima u 

osnivačkom kapitalu Društva 

od 60:40 posto. Za realizaciju 

investicije, Udruženje osigurava 

financijska sredstva, a Grad 

zemljište za izgradnju u ukupnoj 

površini od 3532 m 2 i vrijednost 

komunalnog doprinosa. 

Izvođač radova je »Grading 

kuk« iz Buzeta sa svojim koope- 

koju predviđa Zakon o građenju 

i razriješili nesporazume oko dokumentacije. 

Do sada nismo predavali 

skicu radova, ali po novoj 

obvezi »Zelenilo« to traži od nas, 

odnosno traže uvid u idejno rješenje 

grobnog mjesta - dodaje 

Stanković. 

Okupljanjem lakše do poslova – članovi Sekcije klesara 

Prema njegovim riječima, 

gradska tvrtka traži i da se poštuju 

uvjeti koje će ona odrediti. 

Frizeri protiv rada na crno 

Na sjednici Ceha frizera i kozmetičara područne obrtničke komore, 

predsjednica Ceha Nada Gerber pokrenula je akciju na razini Karlovačke 

županije za sprečavanje rada na crno. 

– U suradnji s Državnim inspektoratom želimo upozoriti frizere 

da ne mogu stvarati nelojalnu konkurenciju registriranim obrtima. 

Promet pada, obveze su sve veće, inspekcije nas redovito obilaze, pa 

je vrijeme da dignemo glas za pravnu državu kojoj plaćamo poreze 

– kazala je Nada Gerber. Iako je na razini županije broj upisanih 

učenika u frizerske škole napola smanjen (40 godišnje), i ta je brojka 

prevelika da bi se svima koji se školuju osiguralo radno mjesto. 

Na sjednici je imenovana i nova članica ceha – Snježana Pađen iz 

Ogulina. 

INVESTICIJA VRIJEDNA 24 MILIJUNA KUNA 

Primjerice, dužina, širina i visina 

staze, na temelju čega obrtnici 

klesari moraju napraviti skicu. 

– Drugim riječima, napravit 

će pravilnik koji će vrijediti za 

sve klesare, što mi pozdravljamo 

jer mi to već godinama tražimo 

- istaknuo je Stanković, te dodao 

da će ovim ugovorom stati na 

kraj zajedničkom problemu, a to 

je rad na crno. 

Istarska županija dobiva obrtnički dom 

Grad je osigurao zemljište za izgradnju, a sredstva za realizaciju investicije izdvaja Udruženje 

obrtnika. Objekt, koji će biti otvoren u rujnu, omogućit će preduvjete za rad i zajedničke 

aktivnosti više od 1800 obrtnika 

rantima, koji je po raspisanom 

natječaju ponudio najbolje uvjete. 

Ukupna investicija iznosi oko 

24 milijuna kuna od čega 13 milijuna 

kuna otpada na građevinske 

radove. Izvori financiranja se 

osiguravaju iz vlastitih sredstava 

investitora i kreditom Istarske 

kreditne banke Umag. 

Prema ugovoru s izvođačem 

radovi bi trebali biti dovršeni 

do kraja rujna ove godine, kada 

bi objekt trebao ući u funkciju. 

Projektant je Boris Nemeth iz 

Zagreba, a nadzor vodi »Istrainženjering« 

iz Poreča. 

Ukupna građevna površina 

doma iznosit će 3557 m 2 . U 

objektu će biti administrativne 

službe Udruženja, nekoliko novoosnovanih 

stručnih službi za 

pomoć unapređenja obrtništva, 

polivalentna dvorana od oko 

350 m 2 za održavanje izložbi, 

prezentacija, masovnih sastanka 

i dr. U prizemlju će biti smješteni 

komercijalni poslovni prostori 

za obavljanje raznih djelatnosti 

i sjedište Istarske kreditne banke 

Umag. U podrumskom dijelu 

objekta izgradit će se i opremiti 

četverostazna kuglana. 

Po dovršetku izgradnje investitor 

će prenijeti kuglanu u 

vlasništvo grada Poreča, a Grad 

će svoj udio prenijeti na Društvo 

koje će postati stopostotni vlasnik 

objekta. 

Kao što je rečeno, Dom obrtnika 

u Poreču gradi se nakon višegodišnjih 

priprema. 

Za više od 1800 obrtnika, 

koji djeluju na ovom području, 

ovime se stvaraju osnovni preduvjeti 

za bolju organiziranost 

i daljnje unapređenje obrtničke 

aktivnosti, koja postaje nositeljem 

gospodarskog razvoja na 

Poreštini. 

U objektu, na 3557 m 2 , 

bit će smještene 

administrativne službe 

Udruženja 


PREDAVANJE O HACCP SUSTAVU 

Nove obveze za obrtnike 

koji posluju s hranom 

Što je HACCP, kako napraviti HACCP studiju, a potom i plan? 

Neka su to od najvažnijih pitanja kojima je bilo posvećeno predavanje 

u organizaciji Obrtničke komore Karlovačke županije, održano u prostorijama 

karlovačkog udruženja obrtnika. 

Zakonom o hrani, koji je donesen još 2003. godine, sve su fizičke 

i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti vezane uz poslovanje hranom 

i hranom za životinje, dužne u roku od tri godine od stupanja na 

snagu Zakona, uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih 

uvjeta proizvodnje provedbom HACCP sustava. Taj rok ističe u kolovozu 

ove godine. 

Ove se obveze odnose, dakle, na pekare, slastičare, ugostitelje, trgovce, 

mesare, a kako će doći do HACCP plana pokušale su im pojasniti 

Dunja Lačan i Nina Sabol iz Zavoda za ispitivanje kvalitete iz 

Zagreba. Riječ je o jednoj od konzultantskih kuća koja pomaže obrtnicima 

da naprave traženu studiju i plan, koju u konačnici odobrava 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. 

- Uvođenje HACCP sustava još je jedna od niza obveza koje će Hrvatska 

morati ispuniti u procesu usklađivanja zakonodavstva s onim 

u Europskoj uniji, a i to treba platiti. Primjerice, izrada HACCP-a za 

jednu prosječnu pekarnicu stoji oko deset tisuća kuna - pojasnila je 

Dunja Lačan. 

S obzirom na nemali broj onih koji su svakodnevno u doticaju s 

hranom, pitanje je hoće li svi stići ispuniti svoje obveze do zadanog 

roka. Tim više što je među okupljenim karlovačkim pekarima, ugostiteljima 

i trgovcima bilo i onih koji su tada vjerojatno prvi put čuli za 

HACCP. I Lačan se složila da do zadanog roka neće svi stići ispuniti 

ove obveze, no Nina Sabol, pak, vjeruje da će i naša Vlada po uzoru 

na Slovence koji su imali isti problem, krajnji rok odgoditi. 

Porečani oduševljeni 

revijom frizura i mode 

POREČ – Sekcija frizera Poreč 

šestu godinu zaredom organizirala 

je u sportskoj dvorani »Veli 

Jože« reviju frizura i modnih 

kreacija, a u goste su ove godine 

pozvali Radojku Šverko, Sandija 

Cenova i plesače iz Buzeta, Zagreba 

i Austrije. Dvosatni 

happening okupio 

je mahom mlađe 

Porečane, a počeo je 

povijesnim uvodom: 

kako su frizure izgledale 

u kameno doba, 

u baroku, početkom 

20. stoljeća… 

Prve moderne frizure 

pokazao je salon 

»Jasna«, a modeli su 

nosili odjeću salona 

»Karizma«, slijedio je 

salon »Aiva«, a modeli 

su nosili naočale 

»Optike Hrast«. Jožica 

Biogradlija, vlasnica salona 

»Arne« u Červar Portu, posebno 

se potrudila oko crvenokose 

»šubarice« učvršćene mrežicom 

pletenica. Modni salon »Šimetić« 

pokazao je haljine od školjki 

iz kolekcije s kojom će uskoro 

nastupiti u Londonu. U drugom 

dijelu revije predstavljeni su modeli 

salona »Karizma« kreatorice 

Daliborke Babić, muškog salona 

»Astor«, a ovacije je izmamio 

izlazak modela salona »Glamur« 

Ingrid Anšić, dopunjenih naočalama 

»Optike Passage«. Za 

Kako su frizure izgledale u baroku… 

kraj – bljesak u bijelom iz salona 

vjenčanica Tanje Majnarić. Revija 

je ove godine bila tehnički 

gotovo besprijekorna, a predsjednik 

Udruženja obrtnika Aldo 

Ukanović zadovoljno je naglasio 

da je održao obećanje i o dobroj 

glazbi, koje je dao prošle godine.



KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 


KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE 

ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23 

Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701 

Telefaks: ++ 385 048 / 623 408 

E-mail: okkkz@kc.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonko Pecikozić 

Tajnik: Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEV 

Druženje s novinarima 

O 

brtnička komora Koprivničko-križevačke 

županije, 

zajedno sa svojim udruženjima iz 

Križevaca, Đurđevca i Koprivnice, 

organizirala je tradicionalni 

blagdanski prijem za novinare 

u koprivničkom restoranu Klas. 

Predsjednik županijske Obrtničke 

komore Zvonko Pecikozić tom je 

prilikom zahvalio novinarima 

svih medija na praćenju i promociji 

obrtništva te izrazio nadu u 

dobru suradnju ove godine. 

I dimnjačari se 

pripremaju za EU 

druženje obrtnika Koprivnica prvo je u Hrvatskoj organiziralo 

Ustručno predavanje za dimnjačare. Na predavanju su bili dimnjačari 

s područja Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, 

a održao ga je ing. Ivan Strelar, predsjednik Odbora za dimnjačarstvo 

pri Državnom zavodu za norme i savjetnik za dimnjačarstvo 

pri Ministarstvu zaštite okoliša. 

Dimnjačari, njih 12, i njihovi gosti iz koprivničkog Komunalca i 

MUP-a Koprivnica upoznati su s donošenjem hrvatskih normi u 

sektoru dimnjačarstva, kao i s dimnjačarstvom u Europi. Naglasak 

predavanja bio je na učenju i stalnom upoznavanju sa sigurnosnim 

propisima te novim rješenjima u tehnici grijanja i dimnjačarstvu. 

Zaključeno je da je najvažniji zadatak dimnjačara u budućnosti 

snimanje svih dimnjaka na terenu i njihovo selektiranje prema stanju 

ispravnosti. Drugi važan korak je suradnja s plinoinstalaterima, 

odnosno distributerima plina, te inspektorima protupožarne zaštite i 

komunalnim redarima. 

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA 


KRAPINSKO-ZAGORSKE 

ŽUPANIJE 

Predsjednik područne komore 

Zvonko Pecikozić pohvalio je 

suradnju s medijima 

KOPRIVNICA – Županije 

iz sjeverozapadne Hrvatske u 

suradnji s vladama Hrvatske 

i austrijske pokrajine Štajerske 

zajednički će raditi na stvaranju 

regionalne banke podataka 

za mala i srednja poduzeća i 

obrtnike, te na organiziranju 

i osnivanju drvnog clustera. 

U tu svrhu na okruglom stolu 

održanom potkraj siječnja u 

Koprivnici, predsjednici obrtničkih 

i gospodarskih komora 

iz šest županija sjeverozapadne 

Hrvatske potpisali su izjavu o 

suradnji na provođenju Sporazuma 

o razvoju gospodarskih 

projekata s predstavnicima 

Vlade Štajerske. 

Uz predstavnike hrvatske 

i štajerske vlade na skupu su 

sudjelovali predstavnici šest 

županija – Koprivničko-križevačke, 

Varaždinske, Krapinsko-zagorske, 

Međimurske, 

ŠEST ŽUPANIJA POTPISALO SPORAZUM SA ŠTAJERSKOM 

Obrtnici uključeni u kooperaciju sa Štajercima 

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec podržao je osnivanje clustera, koje smatra dobrom 

alternativom velikim tvrtkama 

Sa skupa šest hrvatskih županija s Austrijancima 

Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske. 

– Austrija je najjači gospodarski 

partner Hrvatskoj. S čak 

27 posto od ukupnih stranih 

ulaganja, Austrijanci su prvi 

po ulaganjima u našu zemlju. 

U ukupnoj vanjskotrgovinskoj 

Uskoro Zaklada za razvoj obrtništva 

KOPRIVNICA – Grad Koprivnica, Obrtnička komora Koprivničko-križevačke 

županije i inicijator, Udruženje obrtnika Koprivnica, početkom ožujka osnovat će 

Zakladu za razvoj obrtništva. Grad Koprivnica izdvojit će 30.000 kuna, a Udruženje 

i Komora po deset tisuća kuna osnivačkog kapitala – rečeno je nakon sjednice 

Obrtničkog savjeta sa Zvonimirom Mršićem, koprivničkim gradonačelnikom. 

– Smisao Zaklade je školovanje deficitarnih obrtničkih zanimanja te potpora u 

doškolovanju i obrazovanju postojećih obrtnika, a sredstva za financiranje određenih 

projekata Zaklade zatražit ćemo i od velikih tvrtki – rekao je Mršić. 

Obrtnički savjet, u kojem su bili Zvonko Pecikozić, predsjednik županijske 

obrtničke komore, tajnik Božo Barać, Vlado Funtek, predsjednik koprivničkog 

Udruženja obrtnika, tajnica Jasmina Markota, te obrtnici Marija Posavec, Franjo 

Blažinec i Vlado Celiščak, s gradonačelnikom Mršićem raspravljali su i o obilježavanju 

godine strukovnog obrazovanja. Bilo je riječi i o neregistriranom obavljanju 

ugostiteljske djelatnosti u društvenim domovima, zajedničkom izlaganju koprivničkih 

tvrtki na gospodarskim sjamovima, problematici prijevoza i drugim 

obrtničkim pitanjima. 

Božo Barać, tajnik obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije kazao 

je kako će saborskom zastupniku Mršiću predati mišljenje obrtnika o najavljenjim 

izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, a obrtnici su apelirali kod Mršića 

da se založi i za izmjene Zakona o cestovnom prometu. 

razmjeni Austrija je treća, a 

Hrvatska izvozi u tu zemlju 

više od deset posto ukupnog 

izvoza, po čemu joj je četvrti 

vanjskotrgovinski partner 

– istaknuo je Damir Polančec, 

potpredsjednik hrvatske Vlade. 

Dodao je da je Hrvatskoj 

cilj smanjenje vanjskog duga u 

sljedećim godinama, s inflacijom 

od tri posto i rastom bruto 

domaćeg proizvoda od četiri 

posto. Podržao je i osnivanje 

clustera, koje smatra dobrom 

alternativom velikim tvrtkama. 

Prema riječima domaćina, 

koprivničko-križevačkog župana 

Josipa Friščića, suradnja 

sa Štajercima počela je prije nekoliko 

godina, a u projekt zbrinjavanja 

otpada, zaštite vode i 

vodoopskrbe na području pet 

županija sjeverozapadne Hrvatske 

Štajerci su već uložili 

700.000 eura. 

Stefan Hochfelner, predsjednik 

Ureda za međunarodne 

odnose Vlade Štajerske kazao 

je da su u toj pokrajini postigli 

maksimum u proizvodnji pa 

stoga traže partnere u Hrvatskoj, 

s kojima planiraju i nastupe 

na trećim tržištima. 

Besplatno na 

VIROEXPO 

Obrtnicima i poduzetnicima iz Koprivničko-križevačke 

županije besplatan nastup na sajmu 

Viroexpo organizirali su županijski Centar za poduzetništvo, 

gospodarska i obrtnička komora. Na 

sajmu je svoje proizvode i usluge predstavilo 16 

izlagača iz županije, a nakon svečanosti obrtnike su 

obišli premijer Ivo Sanader, te ministri Ivan Šuker 

i Ivica Kirin. Izlagači iz Koprivničko-križevačke županije 

zadovoljni su velikom posjećenosti sajma, na 

kojem je izlagalo ukupno 355 obrtnika i poduzetnika 

iz Hrvatske i inozemstva. 

Na sajmu su izlagali obrti »Limex«, »Podravski 

kupin«, »Vražja krv«, »Lim«, »Zvrk«, »Pro-meed«, 

»Bio-partner«, »Papma-tea«, »Informedia« iz Koprivnice, 

»Šporčić« iz Markovca Križevačkog, »Royal« 

iz Kloštra Podravskog, »Strojolijev Antolčić« iz Križavaca, 

Staklarska radionica »Moslavac-Kupan«, 

»Terra« i Stolarski obrt »Vokšan« iz Đurđevca. 

PODIJELJENA PRIZNANJA I PLAKETE 

Suradnjom s partnerskim institucijama 

do unaprjeđenja strukovnog obrazovanja 

49000 KRAPINA, Magistratska 2 

Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546 

300 547, 300 548 

Telefaks: ++ 385 049 / 370 616 

E-mail: okkzz@okkzz.hr 

Predsjednik: Dragutin Ranogajec 

STRANICU PRIPREMILA: SANDRA PASARIČEK 

Budite izlagač na IHM 

OROSLAVJE – Ovu godinu 

HOK je proglasio godinom strukovnog 

obrazovanja pa će se pokušati 

utjecati na obrazovne programe, 

kako bi se spriječila izobrazba 

kadrova za burzu, rekao 

je Dragutin Ranogajec, predsjednik 

područne obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije 

na svečanoj sjednici Skupštine 

Udruženja obrtnika Stubica, održanoj 

uz novogodišnje i božićne 

blagdane u oroslavskom restoranu 

»Zagi«. Marijan Raček, predsjednik 

udruženja koje okuplja 

obrtnike Marije Bistrice, Gornje i 

Donje Stubice, Stubičkih Toplica i 

Oroslavja, pohvalio je suradnju sa 

Srednjom školom Oroslavje, gradovima 

i općinama te Hrvatskom 

obrtničkom komorom i područnom 

obrtničkom komorom. Kritiku 

je uputio samo radu sekcija 

Marijan Raček pozdravlja okupljene partnere 

koje djeluju u okviru udruženja, 

smatrajući da bi ubuduće trebale 

poboljšati svoj rad. 

Gošća sjednice, županica Vlasta 

Hubicki, suradnju Krapinskozagorske 

županije i područne 

obrtničke komore ocijenila je dobrom, 

uz želju da bude još bolja. 

Priznanja zaslužnima za razvoj obrtništva 

Udruženje obrtnika »Stubica« 

ovom prigodom podijelilo je 

i priznanja zaslužnim obrtnicima. 

Zahvalnice su tako uručene 

Jurju Ivaku, Božidaru Novoselu, 

Jurju Landripetu, Ivanu Šabanu 

i Justini Šuk, redom umirovljenim 

obrtnicima. Plakete su dobili 

Grad Oroslavje, Udruženje 

obrtnika Zagreb i Franjo Kuhta, 

bivši član ovog udruženja, a 

sada član Udruženja obrtnika 

Zaprešić. Povelje su dodijeljene 

još dvojici obrtnika umirovljenika, 

Stjepanu Breberu i Jurju 

Milošiću. 

Obavještavamo obrtnike da će i ove godine Obrtnička 

komora Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskom 

obrtničkom komorom financirati nastup obrtnika 

na sajmu obrtništva u Münchenu. Najveći svjetski sajam 

obrtništva održat će se od 16. do 22. ožujka. Pozivamo 

sve zainteresirane obrtnike za nastup na sajmu da se jave 

u svoja udruženja obrtnika ili Obrtničku komoru Krapinsko-zagorske 

županije, Magistratska 2, Krapina, broj 

telefona 300-548 ili 300-546, najkasnije do 10. veljače. 

druženje obrtnika Grada 

UKrapine i općina Đurmanec, 

Jesenje, Petrovsko i Radoboj organizira 

posjet 58. međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Münchenu. 

Posjet se planira u vremenu od 17. 

do 19. ožujka (petak, subota, nedjelja) 

2006. godine. 

Program: 

1. DAN (petak) 17. 3. 2006.: 

Polazak autobusom oko 3.00 sata. 

Vožnja kroz Sloveniju, Austriju 

te posjet atraktivnom RUDNIKU 

SOLI u SALZBURGU. Vožnja prema 

Münchenu uz kraća zadržavanja. 

Smještaj u Hotel Daniel*** 

u središtu Münchena. Slobodno 

POZIV ZAINTERESIRANIMA 

Preko Udruženja u posjet münchenskom sajmu 

poslijepodne za razgledavanje 

grada. 

2. DAN (subota) 18. 3. 2006.: 

Doručak. Nakon doručka odlazak 

do Novog sajma i cjelodnevni posjet 

58. međunarodnom sajmu obrtništva 

IHM (cijena ulaznice 9 €) . 

Na večer predlažemo izlazak u jednu 

od poznatih pivnica – HOBRA- 

UHAUS uz tradicionalni program 

– fakultativno (cijena oko 20 €). 

Povratak u hotel, noćenje. 

3. DAN (nedjelja) 19. 3. 2006.: 

Doručak u hotelu i povratak uz 

zadržavanje i razgled Münchena. 

Vožnja prema Austriji, Sloveniji. 

Fakultativno – ručak. 

Povratak u Krapinu u večernjim 

satima. 

CIJENA ARANŽMANA: 1300 

kuna po osobi. 

Cijena aranžmana je rađena na 

bazi od minimalno 45 osoba. 

U cijenu je uključen: 

– prijevoz visokoturističkim autobusom 

marke NEOPLAN EURO- 

LINER, 

– stručni vodič tijekom cijelog putovanja, 

– smještaj u hotelu DANIEL *** u 

Münchenu na bazi noćenje + doručak, 

– osiguranje od nezgode tijekom 

putovanja i jamčevno osiguranje, 

– organizacija i realizacija programa. 

NAPOMENA: U cijenu nisu uključene 

ulaznice za objekte koji se 

posjećuju. 

UPLATU IZVRŠITI na broj žiro 

računa: 2360000-1101243293 

PRESEČKI GRUP, Krapina, Frana 

Galovića bb 

U pozivu na broj upisati JMBG. 

ZAINTERESIRANE MOLIMO DA 

UPLATU IZVRŠE DO 20. 02. 2006., 

A DOKAZ O UPLATI DOSTAVI- 

TE U UDRUŽENJE OBRTNIKA 

KRAPINA ILI NA BROJEVE FAXa: 

370-988, 370-616.


Gospićki trgovci pomažu prognanicima 

GOSPIĆ – U sklopu akcije »Tisuću radosti«, Caritas Gospićkosenjske 

biskupije preuzeo je dar za mnogočlanu obitelj koji je 

osigurao trgovački obrt »Kesten« u Gospiću, vlasnice Azemine 

Mraović. Riječ je o trosjedu na rasklapanje koji će dobro poslužiti 

obitelji Tunje Mikića, prognanika iz BiH, smještene u Gračacu 

koja ima petero djece. Kako ističe Azemina Mraović, vlasnica 

obrta, do udaje za supruga Marija i sama je proživjela progonstvo 

i neimaštinu izbjeglica. 

Inače, nakon ove akcije Azemina i Mario uključili su se s Udruženjem 

obrtnika Gospić i u drugu, koju je tijekom siječnja iniciralo 

Društvo slijepih županije. Njome se pomaže obitelji Vrban nedaleko 

Pazarišta, slijepom Ivanu (69) i supruzi Ani (59), kako bi 

na proljeće dobili toliko priželjkivanu kupaonicu sa zahodom. 

Azemina i Mario Mraović pomagali su i pri ukrcaju 

OBRAZOVANJE ODRASLIH 

Dodatnom izobrazbom do novog posla 

Strukovna škola Gospić ponovno je verificirala i dobila program 

autoškole za koji vlada veliko zanimanje 

GOSPIĆ – U sklopu programa 

obrazovanja odraslih u Strukovnoj 

školi Gospić počela je izobrazba 

prve generacije odraslih koji 

se osposobljavaju ili prekvalificiraju 

za vozače C kategorije. Put 

do ove izobrazbe nije bio lak, jer 

je gospićka strukovna škola jedna 

od pet u državi koja je ovaj 

program uopće dobila. Također, 

bez pomoći Ličko-senjske županije 

za kupnju kamiona i nužne 

opreme te zapošljavanja stručnog 

voditelja, program bi bio 

neizvediv. 

Kandidati iz Gospića, Senja, 

Korenice, pa i drugih gradova 

izvan županije, zadovoljni su jer 

im se pružila mogućnost da mijenjaju 

životni i radni put. 

– Dobro je da je Gospić dobio 

jednu od ovih autoškola za koju 

vlada veliko zanimanje. Nisu ni 

cijene pretjerane jer osposobljavanje 

za C kategoriju trajanja 30 

sati iznosi 3930 kuna, a prekvalifikacija 

koja traje do šest mjeseci 

4500 kuna, kaže Tomislav Župić, 

voditelj programa, inače Zagrepčanin 

u Gospiću. 

– Odlučio sam se za večernju 

školu jer zbog progona iz BiH nisam 

završio srednju pa sam sada 

K 

Polaznici programa za vozače C kategorije 

omunalno redarstvo Grada Čakovca već nekoliko mjeseci pokušava 

uvesti red u šumu bespravno postavljenih reklamnih 

panoa i raznih ploča koje nagrđuju pročelja zgrada i ugrožavaju 

sigurnost sudionika u prometu. 

– Vlasnici i korisnici takvih reklamnih naprava redovitim su 

postupkom obaviješteni o obvezi uklanjanja ili usklađenja njihova 

postojanja u skladu sa zaključcima Poglavarstva. S obzirom na to da 

je tek zanemariv broj njih tako postupio, angažirani su komunalni redari, 

doznajemo od Ivice Pongraca, voditelja Odsjeka za komunalno 

redarstvo Grada Čakovca. 

Tijekom višemjesečne akcije komunalno redarstvo uklonilo je ukupno 

148 bespravno postavljenih reklamnih naprava različitih veličina, 

od ploča i smjerokaza do nosača jumbo plakata. 

dobio odličnu priliku, tim prije 

što radim u Korenici, a poslije 

podne sam uglavnom slobodan, 

priča Ivica Vidović, jedan od polaznika 

škole. 

– Ja sam elektrotehničar i posjedujem 

C kategoriju, ali budući 

da radim kao vozač u Senju, treba 

mi prekvalifikacija – dodaje 

Božidar Tomljenović. 

Mario Gašparović iz Jezerana 

dodaje da njegovi roditelji već 

godinama imaju trgovački i prijevoznički 

obrt, a budući da on 

uglavnom vozi, tu mu trgovačka 

škola nije puno pomagala, već mu 

je trebala upravo ova za vozača. 

– Kada su u pitanju obrti i redovno 

školovanje, u tri razreda 

ugostiteljstva školujemo 31 učenika 

za konobara te njih 22 za kuhara. 

U strojarstvu ih je ukupno 

53, od čega 44 automehaničara, 

7 vodoinstalatera i 2 autolimara 

– kaže Ivan Orešković, ravnatelj 

škole. 

Prijave za 

majstore 

i vođenje 

obrta 

GOSPIĆ – Obrtnička 

komora Ličko-senjske 

županije počela je u 

ovoj godini obrazovati 

obrtnike koji žele postati 

majstori u zanimanju 

bravar, stolar, kuhar, 

frizer, automehaničar, 

zidar i ličilac. Uz rečeno, 

onima koji žele postati 

obrtnici – otvoriti i voditi 

vlastiti obrt – omogućit 

će polaganje ispita iz 

stručne osposobljenosti 

za poslužitelja jela i pića, 

jednostavnih jela i slastica, 

bureka i pizze, zatim 

za izolatera, armirača, 

teracera, parketara, vulkanizera, 

trgovačko poslovanje, 

pomoćnog prodavača, 

građevinskog 

staklara i drvogalanterista. 

Prijave se zaprimaju 

na broj telefona 573 012. 

GRADSKO POGLAVARSTVO ČAKOVCA ODLUČILO 

Povijesna gradska jezgra uskoro bez 

svijetlećih reklama 

Uskoro će iz povijesne jezgre biti uklonjene sve reklame koje svijetle, kao i one koje nisu dobile 

suglasnost konzervatora, a reklamne nadstrešnice »uniformirat« će se u boje grada 

MEĐIMURSKIM PROIZVOĐAČIMA HRANE PREDSTAVLJEN 

PROGRAM SAPARD 

Hoće li sredstva ostati neiskorištena? 

H 

rvatska će sljedećih 12 

mjeseci iz SAPARD programa 

moći iskoristiti 

25 milijuna eura, no s obzirom 

na to da Ministarstvo poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva 

otvaranje SAPARD 

agencije najavljuje tek za travanj 

2006. godine, postoji bojazan da 

poljoprivrednici neće iskoristiti 

ono što im Europa bespovratno 

nudi. 

Upozorio je to Kristijan Mavrek, 

stručni suradnik u Regionalnoj 

agenciji Sjever – DAN 

d.o.o. na predstavljanju pretpristupnog 

programa SAPARD 

međimurskim poljoprivrednicima, 

proizvođačima hrane i 

predstavnicima lokalne samouprave. 

Iskustvo susjeda 

Na prezentaciji programa sudjelovao je i Marjan Kolar iz Ljutomera, 

prvi korisnik sredstava SAPARD programa u Sloveniji, u 

čijem se vlasništvu nalazi 600 krmača i 2500 tovljenika. 

Kolar je istaknuo da je iznimno važna kvalitetna priprema projekta 

i pravovremeno javljanje na natječaj, te da ovih bespovratnih 200.000 

eura koje je dobio, znači potpuno prihvaćanje europskih normi i standarda, 

od kojih se najviše njih odnosi na zaštitu okoliša. 

– Vrlo česte kontrole su razumljive, jer ako samo jedan korisnik 

sredstava ne bude poštivao zadana pravila, SAPARD program 

može se obustaviti u cijeloj državi – upozorio je Kolar. 

– Vlasnici uklonjenih reklama nisu imali ni ugovore s Hrvatskim 

cestama i Županijskim uredom za ceste, niti suglasnost našeg Odsjeka, 

no pružena im je mogućnost reklamiranja na 26 unificiranih 

reklamnih panoa, na bannerima na stupovima javne rasvjete, te na 

jumbo plakatima – naglašava Pongrac, te dodaje da će iz povijesne 

jezgre Čakovca uskoro biti uklonjene sve reklame svijetlećih oblika i 

reklame koje nisu dobile suglasnost konzervatora, a i šarenilo reklamnih 

tendi »uniformirat« će se u boje grada. 

Novoobnovljenom pješačkom zonom i novim izgledom pročelja 

zgrada u povijesnoj jezgri grada, Čakovčani će sasvim sigurno biti zadovoljni. 

No, hoće li biti zadovoljni i vlasnici poslovnih prostora, kojima 

nakon spomeničke rente i uvođenja gradskog prireza od 10 posto, 

sada prijeti i uklanjanje reklamnog natpisa, ostaje nam za vidjeti. 

Prezentaciju su organizirali 

Udruženje obrtnika Međimurske 

županije, Grad Čakovec i 

Obrtnička komora Međimurske 

županije. 

Mavrek je stavio naglasak na 

odabrane mjere i područja financiranja, 

objasnio je kriterije za 

odabir projekata, dopuštene i nedopuštene 

troškove u projektima, 

te prenio iskustva drugih zemalja 

u provedbi SAPARD programa. 

– Sudjelovanje u ovom programu 

je iznimno važno, jer će 

kvaliteta kandidiranih projekata 

i količina iskoristivih sredstava 

utjecati na konačan iznos raspoloživosti 

proračunskih sredstava 

Europske unije. Odnosno, ako 

u budućim programima želimo 

više sredstava, u svim dosadašnjim 

moramo uzeti najviše što 

možemo – naglasio je Kristijan 

Mavrek. 

S obzirom na to da je vrlo 

teško doći do kvalitetnih i pravovremenih 

informacija o EU 

fondovima i raspisanim natječajima, 

uskoro slijedi ponovna 

prezentacija SAPARD programa 

u Čakovcu, a najavljena su 

i predavanja o ostalim pretpristupnim 

fondovima. 

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJA 


LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ, 

Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: ++ 385 053 / 573 012 

Telefaks: ++ 385 053 / 573 012 

E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hr 

Predsjednik: Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: Ankica Šubarić 

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 


MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1 

Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971 

Telefaks: ++ 385 040 / 312 643 

E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hr 

Predsjednik: Slavko Faltak 

Tajnik: Anđelko Crnčec 


STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJA 

Obrtnici za dječji vrtić 

NOVALJA – Iz mnogih akcija obrtnika Ličko-senjske županije 

valja istaknuti akciju Udruženja obrtnika Novalja za tamošnji 

dječji vrtić, koja je najviše razveselila djecu. Udruženje obrtnika 

Novalja ima tristotinjak članova, od kojih velik dio radi sezonski. 

Inače, kada je u pitanju ovo udruženje, njihovi ribari i ugostitelji 

su jedni od aktivnijih u POK-u Ličko-senjske županije. 

Darovi Udruženja obrtnika Novalja razveselili su malene 

Raste broj gospićkih obrtnika 

GOSPIĆ – Posljednjih nekoliko godina broj obrta na gospićkom 

području stalno raste te ih je danas pri Udruženju obrtnika 

Gospić 551 ili oko 8 posto više nego 2004. godine. Najzastupljeniji 

su obrti koji se bave ugostiteljstvom, trgovinom te raznim 

uslugama, dok je najmanji porast zabilježen u proizvodnom obrtništvu. 

Obrtnici zapošljavaju u prosjeku 1,7 radnika, dok je prosjek 

u Hrvatskoj 2,3 radnika po obrtu. Potkraj 2005. godine bilo 

je gotovo 40 posto obrta više u odnosu na početak 2000. godine, 

rečeno je uz ostalo na pripremnoj sjednici za Skupštinu Upravnog 

odbora Udruženja obrtnika Gospić. 

STRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGA 

Započele pripreme za 

nastupe na sajmovima 

Nastupom na proljetnim sajmovima obrtnicima se pruža 

prilika da predstave vlastite proizvode i usluge potencijalnim 

korisnicima i kupcima u Hrvatskoj i susjednim državama. 

Obrtnička komora Međimurske županije još je potkraj 

prošle godine zainteresiranim obrtnicima poslala »Kalendar 

proljetnih sajmova 2006.« , u kojem su navedeni najatraktivniji 

sajmovi, na kojima su njihovi članovi sudjelovali 

proteklih godina, ali i one sajamske manifestacije koje međimurskim 

obrtnicima nude mogućnost predstavljanja na 

novim tržištima. 

Najveće zanimanje obrtnici su pokazali za sajmove koji 

će se održati u travnju. Tako će se majstori najsjevernije hrvatske 

županije predstaviti u Rijeci na sajmu HOT 06., na 

tradicionalnom Sajmu obrtništva u Zagrebu, te na 19. međunarodnom 

sajmu graditeljstva u Gornjoj Radgoni (Slovenija). 

Tradicionalni obrti i suveniri moći će se vidjeti u 

Opatiji, dok će se proizvođači zdrave prehrane predstaviti 

u Dubrovniku. Nakon spomenutih sajmova, središte interesa 

usmjerit će se na Obrtnički sajam u Donjoj Dubravi i 

MESAP u Nedelišću. 

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na web stranici 

www.obrtnicka-komora-medjimurja.hr , ili u Obrtničkoj 

komori Međimurske županije tel./fax 040/311-515.



UDRUŽENJE OBRTNIKA BARANJE 

Sekcija poljoprivrednika 

okreće se ekološkoj proizvodnji 

Darovi najuspješnijim 

frizerima 

Karlo Mišković, predsjednik 

Obrtničke komore 

Osječko-baranjske županije 

i Marica Ručević, predsjednica 

Ceha frizera pri županijskoj 

obrtničkoj komori 

susreli su se s najuspješnijim 

frizerima iz Osječkobaranjske 

županije. Mladi 

ženski frizeri u seniorskoj 

i juniorskoj konkurenciji 

– Sofija Nikšić iz Osijeka, 

Zdravka Bulović iz Đakova, 

Tina Roso iz Čepina i 

Zdravko Cedli iz Đakova, 

svojim su uspješnim nastupom 

na Državnom natjecanju 

frizera, održanom 

u Karlovcu, izborili pravo 

nastupa na Svjetskom natjecanju 

frizera, koje će se 

od 30. lipnja do 3. srpnja 

JUBILEJ 

održati u Moskvi. Najuspješnije 

frizere vodile su 

Sofija Vidaković, trenerica 

i međunarodna sutkinja te 

Sofija Nikšić, predsjednica 

Udruge frizera Osječko-baranjske 

županije. 

Predsjednik Karlo Mišković 

poželio je mladim frizerima 

mnogo uspjeha na 

tom natjecanju, uručivši im 

darove. 

– Nadamo se da ćemo 

ponoviti uspjeh iz Milana, 

kada smo se »probili« među 

prvih 20 najjačih u svijetu 

– istaknula je Sofija Vidaković, 

najavivši usput i održavanje 

frizerskog Kupa grada 

Osijeka, međunarodnog 

natjecanja otvorenog tipa, 5. 

ožujka u Osijeku. 

Sto godina 

pilane »Potok« 

Obrtnička radionica, pilana »Potok« iz Čabra, u vlasništvu 

Branka Ožbolta, prigodnom je svečanošću obilježila 

stotinu godina rada. 

Stoljećima se u životu čabarskoga kraja isprepleću 

šuma, potoci i rijeke, te njihovo iskorištavanje, a sve da 

se nekako preživi i u ovom dijelu Lijepe naše. Stoga ne 

čudi da je još davne 1905. godine obitelj Ožbolt na predjelu 

zvanom »Potok« pokrenula pilanski pogon, iskorištavajući 

snagu vode za tadašnju pilanu »potočaru«. Od 

tada do devedesetih godina 20. stoljeća vremena, potrebe 

i običaji su se jako promijenili, pa je tako i tehnologija u 

pilanarstvu intenzivno napredovala. 

Pilana je pod vodstvom sadašnjeg vlasnika Branka 

Ožbolta, koji se nakon završenog studija šumarstva vratio 

u svoj rodni kraj, doživjela temeljite promjene. Dobru 

staru jarmaču »gater« zamijenila je tračna pila na električni 

pogon. Još jedna modernizacija pogona provedena je 

2005. godine. 

Uklonjena je stara pila, izgrađeno novo betonsko postolje 

i postavljena veća tračna pila. Time je omogućen 

prorez većih trupaca, a poboljšane su brzina i preciznost 

proreza, čime je porastao i kapacitet pilane na 15 do 20 

prostornih metara dnevno. U međuvremenu je porastao 

i broj zaposlenih, pa tako pilana danas zapošljava pet 

radnika. 

Iznimno aktivna Poljoprivredna 

sekcija Udruženja 

obrtnika Baranje koja 

okuplja 80 obrtnika, a vodi 

je Marijana Zlatunić, organizirala 

je savjetovanje o ekološkoj 

proizvodnji za svoje 

članove. 

Poljoprivrednici su, kako 

ističe Ružica Bilkić, tajnica 

Udruženja obrtnika Baranje, 

zabrinuti za svoju budućnost 

Majstorski 

ispit položilo 

18 kandidata 

Majstorski je ispit u prosinačkom roku 

položilo 18 od 21 kandidata iz Osječko-baranjske 

županije. Kako doznajemo od 

prof. Željka Belajdžića, stručnog suradnika 

za obrazovanje u Obrtničkoj komori Osječkobaranjske 

županije, uspjeh na majstorskom 

ispitu postigla su tri automehaničara, četiri 

frizera, dva dimnjačara, tri kuhara, jedan instalater 

grijanja i klimatizacije, jedan soboslikar-ličilac, 

jedan zlatar, jedan krojač ženske 

odjeće i dva stolara. 

Prijave za proljetni rok za majstorske ispite 

primaju se do 9. ožujka, dok će se ispiti provoditi 

od 24. travnja do 26. svibnja. Prijave za 

ispite o stručnoj osposobljenosti primaju se 

cijele godine, a provode se u zadanim rokovima, 

ovisno o broju kandidata. 

u Europskoj uniji, zbog čega 

je Udruženje odlučilo pokrenuti 

niz akcija, kako bi svoje 

članove pravodobno uputilo i 

educiralo o svemu što ih čeka 

u Europskoj uniji. Budući da 

je riječ o tržištu koje potiče 

ekološku proizvodnju, poljoprivredna 

je sekcija odlučila 

o tome organizirati niz predavanja, 

u kojima će sudjelovati 

poznati stručnjaci. 

Prvo su predavanje održali 

prof. dr. sc. Nada Parađiković 

s Poljoprivrednog 

fakulteta Sveučilišta Josipa 

Jurja Strossmayera i dipl. 

ing. Stevan Radić iz Savjetodavne 

službe tvrtke BIO- 

PA. 

Velik je odaziv obrtnika 

dokazao opravdanost organiziranja 

ovakvog oblika 

edukacije poljoprivrednika, 

Nakon obnove, dvorana za sastanke u Adamićevoj 

ulici zablistat će punim sjajem 

koji žele osigurati svoju konkurentnost 

na zahtjevnom 

europskom tržištu. 

Potkraj siječnja, u organizaciji 

tvrtke BIOPA održan 

je i drugi seminar za obrtnike, 

namijenjen isključivo 

voćarima. Valja napomenuti 

kako je sudjelovanje u seminaru 

osiguralo polaznicima 

certifikat za ekološku proizvodnju. 

Obnova svečane dvorane 

osječkog udruženja 

zgradi Udruženja obrtnika Osijeka 

u Adamovićevoj ulici ob- 

U 

navlja se dvorana za sastanke, čija je 

površina 100 četvornih metara. Re- 

Područna komora uključena u PHARE program 

Obrtnička komora Primorsko-goranske 

županije 

uključila se kao 

partner u realizaciju Phare 

programa na području korištenja 

prirodnih resursa i zaštite 

okoliša. Nositelj projekta 

pod nazivom »Problematika 

koja prelazi granice« je 

Obrtnička komora Slovenije, 

odnosno Območna obrtna 

zbornica Sežana, a projekt je 

odobrila i financira ga Agencija 

za regionalni razvoj Slovenije. 

Namjena projekta je prijenos 

znanja i iskustava slovenskih 

poduzetnika, koji 

se nalaze u fazi prilagodbe 

zakonodavstvu Europske 

unije na hrvatske poduzetnike, 

na području zbrinjavanja 

otpada koji nastaje u obrtničkim 

radionicama. Projekt 

bi trebao pomoći hrvatskim 

obrtnicima u osvješćivanju 

kod gospodarenja otpadom, 

te količinskom smanjivanju, 

Predstavnici Območne obrtne zbornice Sežane posjetili su svoje 

riječke partnere iz područne obrtničke komore 

Pomoć obrtništvu od lokalne i državne vlasti obećali su Vojko 

Obersnel i Slavko Linić 

odnosno sprječavanju nastanka 

otpada. 

Krajnji cilj projekta je omogućavanje 

lakše prilagodbe 

poslovanja obrtnika na budućem 

zajedničkom prostoru 

Europske unije, koja je 

pitanje zaštite prostora i prirodnih 

izvora istaknula kao 

jednu od svojih najvažnijih 

pravnih stečevina. 

U povodu toga gosti 

POK-a Primorsko-goranske 

županije bili su predstavnici 

Območne obrtne zbornice 

Sežane. U razgovoru su 

usklađene daljnje aktivnosti 

te vremenski okviri na provođenju 

zajedničkog projekta. 

Dogovorena je i buduća 

suradnja na programskim 

aktivnostima komora od zajedničkog 

interesa, a posebice 

prijenos slovenskih iskustava 

u procesu povezivanja 

obrtnika i poduzetnika s područja 

Primorsko-goranske 

županije u clustere. 

Saborski zastupnici gosti područne 

komore i riječkog udruženja 

Saborski zastupnici s područja 

Primorsko-goranske 

županije, predstavnici 

Županije i Grada Rijeke 

ponudili su obrtnicima suradnju 

prigodom donošenja zakona 

od interesa za obrtništvo, 

te pomoć u lobiranju kod 

državnih tijela na rješavanju 

svih pitanja od utjecaja na poslovno 

okruženje obrtnika. 

Radni sastanak, održan 

11. siječnja u novootvorenim 

prostorijama Udruženja 

obrtnika Rijeka, nastavak je 

uspostavljanja što tješnje i 

plodnije suradnje područne 

komore sa saborskim zastupnicima 

i lokalnom samoupravom, 

a u cilju donošenja 

što kvalitetnijih odluka u interesu 

članova komore. 

U razgovoru su dotaknute 

najvažnije teme od značenja 

za poslovanje obrtnika, od 

zakonske regulative do strukovnog 

obrazovanja, financiranja, 

udruživanja, problema 

poslovnih prostora, 

lokalnih poreza i drugih davanja, 

do predstojećih procesa 

prilagodbe standardima 

poslovanja Europske unije. 

Predstavnici grada i županije 

– gradonačelnik Rijeke 

Vojko Obersnel, Andrija 

konstrukcija je bila nužna zbog dotrajalosti, 

tako da se obavljaju parketarski 

radovi, cjelovita obnova stropa, 

elektroinstalaterski te soboslikarski 

i ličilački radovi. Za taj je 

posao, nakon javnog poziva, 

odabrana ponuda obrtničke 

radionice Lođa. Prema riječima 

Zvonka Dingule, tajnika 

Udruženja, radove financira 

osječko udruženje obrtnika, 

uz potporu Hrvatske obrtničke 

komore. Budući da se u 

Obrtničkom domu nalazi i 

poslovnica Privredne banke 

Zagreb, kaže Dingula, i ona 

će uređivati svoje prostorije, 

te ulazni prostor zgrade. 

Vitezić, pročelnik gradskog 

Odjela za poduzetništvo i dr. 

Vidoje Vujić, član županijskog 

poglavarstva zadužen 

za gospodarstvo, ukazali su 

na smjernice lokalnog razvoja, 

u kojima obrtništvo i 

poduzetništvo u cjelini zauzimaju 

istaknuto mjesto, te 

izrazili spremnost za rad na 

ostvarenju prostornih i svih 

drugih uvjeta za njihov razvoj. 

Pozivu Igora Vrcelja i Josipa 

Kovačića, predsjednika 

županijske obrtničke komore 

i Udruženja obrtnika Rijeka 

odazvali su se saborski zastupnici 

Slavko Linić, Dorotea 

Pešić-Bukovac, Biserka 

Perman i Zdenko Antešić.


Promidžba obrtništva 

Pakraca i Lipika 

Budući da je promidžba proizvoda 

i usluga jedan od 

preduvjeta uspješnog poslovanja, 

Udruženje obrtnika Pakraca 

i Lipika svojim će članovima 

omogućiti stručnu i novčanu 

potporu u tom segmentu 

putem glasila »Obrtnik«, koje 

će jednom mjesečno izlaziti u 

sklopu lokalnoga »Pakračkog 

lista«, a obuhvaćat će i oglasni 

prostor po povlaštenim cijenama. 

Dio je to programa rada 

Udruženja u 2006. godini, u 

kojoj će se promidžba obrtnika 

poticati i sufinanciranjem 

njihova nastupa na sajmovima 

u zemlji i inozemstvu. Tako- 

Požeško-slavonsko područje 

ima velike turističke potencijale 

koji mogu pokrenuti 

i ostale dijelove lokalnog, pa 

i regionalnog gospodarstva, 

smatraju u Županijskoj obrtničkoj 

komori, koja je nedavno 

pristupila izradi Projekta 

razvoja kontinentalnoga turizma 

ovoga kraja. 

Prvi je korak okupljanje 

partnera i suradnika koji će se 

uključiti u taj razvojni projekt, 

odnosno svojim privatnim 

programima gastronomske, 

smještajne, lovne i ribolovne, 

rekreativne, glazbene i kulturne 

ponude sudjelovati u stvaranju 

zajedničkog turističkog 

aranžmana Požeško-slavonske 

županije. 

U veljači bi predstavnici 

agencije »Gulliver Travel« iz 

Dubrovnika trebali posjetiti 

požeško-slavonsko područje, 

kako bi ocijenili trenutačno 

stanje njezine turističke po- 

đer će se provoditi aktivnosti 

vezane uz obrazovanje, cehovsko 

organiziranje i zastupanje 

interesa obrtnika pred tijelima 

lokalne samouprave i državne 

uprave. 

Predviđa se i nastavak uske 

suradnje sa županijskom obrtničkom 

komorom, a ustrajat će 

se na tome da njezin pravnik i 

dalje jednom na tjedan dolazi u 

prostorije udruženja, te bude 

na raspolaganju pakračko-lipičkim 

obrtnicima. Među zadacima 

za 2006. godinu također je 

utemeljenje radne skupine, koja 

će voditi radove oko obnove i 

uređenja zgrade Obrtničkoga 

doma u Pakracu. 

KOMORA POKREĆE PROJEKT 

RAZVOJA KONTINENTALNOG 

TURIZMA 

Stvoriti zajednički 

turistički proizvod 

U organizaciji udruge 

Dalmatinski kuhar i 

Hrvatskog kuharskog saveza, 

u hotelu Meteor u 

Makarskoj održat će se hrvatsko 

natjecanje kuhara. 

Na natjecanju sudjeluje 36 

kuhara iz cijele Hrvatske, a 

iz Splitsko-dalmatinske županije 

nastupa 18 kuhara 

koji predstavljaju mahom 

obrtnike. Kuhari će na natjecanju 

pripremati hladno 

jelo od plodova mora, toplo 

jelo od junetine ili govedine 

i desert od mandarine. 

Za vrijeme natjecanja 

bit će predstavljena knjiga 

»Kušaj i slušaj Dalmaciju«, 

autora Zlatka Galla, knjiga 

i predavanje Veljka Barbierija 

na temu gastronomije, 

radionice »S ljubavlju vina 

nude, te sugerirali smjernice 

razvoja. Isto će se dogovoriti 

i s požeškom agencijom »APP 

– Turizam«, pa bi krajnji rezultat 

trebala biti procjena turističkih 

predispozicija ovoga kraja 

iz dvaju stručnih izvora. 

Potom se planira uspostaviti 

suradnja sa Zagrebačkom 

školom za menadžment, čiji 

bi studenti praksu odrađivali 

kod partnera i suradnika projekta, 

a seminarskim i diplomskim 

radovima obrađivali 

teme razvoja njihove ponude. 

Time će se, smatraju u Županijskoj 

obrtničkoj komori, dobiti 

kvalitetni i stručno vođeni 

pojedinačni programi koji bi 

se projektom objedinili u turistički 

proizvod Požeško-slavonske 

županije. Namjeravaju 

se također organizirati stručni 

sastanci i seminari te posjeti 

inozemnim regijama koje 

imaju razvijene slične ponude 

kontinentalnoga turizma. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGA U 

2006. GODINI 

Komunikacija s 

obrtnicima putem 

Interneta 

Najveće novine u ovoj će godini doživjeti 

aktivnosti koje se odnose na informiranje 

obrtnika, pa se, uz nastavak dobre suradnje 

s medijima, planira pokrenuti web stranica 

U 

z mnogobrojne aktivnosti 

zacrtane u vrlo opsežnom 

i ambicioznom programu rada 

Udruženja obrtnika Požega za 

2006. godinu, najveće novine 

doživjet će one koje se odnose 

na informiranje obrtnika. Pored 

nastavka dobre suradnje s medijima, 

Udruženje planira pokrenuti 

web stranicu. S obzirom da 

je većina članstva informatički 

pismena, Internet stranica bit 

će im dobar izvor informacija 

o promjenama i aktualnostima 

vezanima uz njihovu struku i 

problematiku, a putem »mreže« 

široj javnosti također će biti 

dostupni podaci o obrtništvu. 

Osim toga, očekuje se da će web 

stranica uvelike pridonijeti poboljšanju 

komunikacije između 

požeškoga udruženja i lokalnih 

obrtnika. 

Među najvažnijim aktivnostima 

u ovoj godini važno je spomenuti 

promociju obrtništva, zastupanje 

interesa obrtnika pred 

Grad Požega, učilište Obris 

i požeško Udruženje obrtnika 

pokreću akciju upisivanja 

kandidata za prekvalifikaciju 

u zanimanje dimnjačar. Riječ 

je o deficitarnom zanimanju 

neophodnom za gradsko područje, 

budući da je, od tri nužna, 

jedan dimnjačar nedavno 

Udruženja 

državnim tijelima, sekcijsko 

organiziranje, stručno usavršavanje 

te pružanje raznih oblika 

pomoći svojim članovima. 

U tim će se oblicima djelovanja, 

primjerice, nastojati promovirati 

tradicionalni obrti te 

autohtoni proizvodi, organizirati 

tematski seminari vezani uz 

povezivanje obrtnika u clustere 

ili pripremanje za procese gospodarskog 

pridruživanja europskim 

integracijama, brinuti o 

unapređenju školskoga sustava s 

obzirom na lokalne potrebe, potpomagati 

nastupi na sajmovima 

i slično. 

Prema programu rada za ovu 

godinu, što je također značajna 

novina, posebna će se novčana 

sredstva u proračunu Udruženja 

obrtnika Požega osigurati za 

svojevrstan »fond« namijenjen 

potpori članovima u kriznim 

situacijama poput većih prometnih 

nesreća, tragedija, invaliditeta 

i slično. 

Grad stipendira 

prekvalifikacije za 

dimnjačare 

otišao u mirovinu, a drugi će 

na jesen. 

Zainteresirani se trebaju javiti 

u učilište Obris, koje će provoditi 

edukaciju za prekvalifikaciju. 

Grad će osigurati stipendiju, 

a požeško Udruženje obrtnika 

praksu. Nakon prekvalifikacije 

osiguran je i posao. 

Komora i udruženja organiziraju 

ispite o zaštiti na radu 

Već dulje vrijeme glavna 

tema na svim sastancima 

u područnoj komori u Splitu 

je zaštita na radu. Stručna 

služba ponukana primjenom 

novog Zakona o zaštiti na 

radu, u suradnji s najpovoljnijim 

izvođačem, Ing Atestom, 

organizirala je izradu 

procjene opasnosti za obrtnike 

i osposobljavanje radnika 

za rad na siguran način, i to 

za zanimanje frizer. Procjenu 

i osposobljavanje komora je 

organizirala samo za licencirane 

radionice. 

Zanimanje su iskazali i 

drugi obrtnici koji su obvezni 

NAJAVLJUJEMO 

Natjecanje kuhara »Biser mora« 

S prošlogodišnjeg natjecanja kuhara 

položiti ispit o Zaštiti na radu, 

tako da se u suradnji s Ing 

Atestom šalju obavijesti obrtnicima 

autostruke (automehaničari, 

autolakireri, autolimari, 

vulkanizeri…) koji će 

spomenuti ispit u dogovoru 

sa svojim udruženjem obrtnika 

polagati u skoro vrijeme. 

Obrtnici ostalih zanimanja 

koja podliježu obvezi polaganja 

ispita o zaštiti na radu, 

mogu se prijaviti u svoja 

matična udruženja obrtnika, 

kako bi ona u suradnji s 

ovlaštenom ustanovom organizirala 

ispite na svom području. 

i hrane«, »Vinska karta Hrvatske«, 

»Makrobiotička 

hrana« i »Mediteranska 

kuhinja«. 

Pored profesionalnog 

natjecanja i građani Makarske 

mogu sudjelovati u 

natječaju za najbolju tortu 

»Makaranu«, što će ocjenjivati 

poseban žiri, te će 

najbolje i nagraditi. Autor 

projekta »Biser mora« je 

Miro Bogdanović, veliki 

majstor kuharstva, inače 

vlasnik renomiranog restorana 

»Arkada«, predsjednik 

komisije za majstorske 

ispite za zanimanje 

kuhar i predsjednik komisije 

za ispite stručne osposobljenosti 

u područnoj 

komori Splitsko-dalmatinske 

županije. 

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 


POŽEŠKO-SLAVONSKE 

ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: ++ 385 034 / 272 457 

Telefaks: ++ 385 034 / 272 457 

E-mail: ok-pozega@po.t-com.hr 

Predsjednik: Krešimir Raguž 

Tajnik: Zvonko Martinović 


STRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆ 

Partnerstvo za zapošljavanje 

Požeško-slavonska županija jedna je od četiri u Hrvatskoj 

u kojoj se, u sklopu programa financiranih iz CARDS-a 

2004., provodi druga faza projekta »Lokalna partnerstva za 

zapošljavanje«. Cilj joj je, istaknuto je na predstavljanju u 

Obrtničkome domu, osnažiti sposobnosti lokalnih sudionika 

za izradu i provođenje edukacije te aktivnih mjera na tržištu 

rada korištenjem principa Europskog socijalnog fonda, a predviđeno 

je da traje 18 mjeseci, odnosno do kraja travnja 2007. 

godine. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje, 

a druga se faza implementira u suradnji s timom stručnjaka 

tvrtke WYG International. 

Obilazak sajmova 

Županijska obrtnička komora u suradnji s požeškim Autoprometnim 

poduzećem te udruženjima obrtnika Požege, 

Pakraca i Lipika, ove godine također organizira obilazak najposjećenijih 

stručnih sajmova u Njemačkoj, Međunarodnog 

sajma obrtništva u Münchenu, Sajma vrtne kulture, te Sajma 

hotelijerstva i gastronomije. Trodnevni program traje od 17. 

do 19. ožujka te obuhvaća jedno noćenje s doručkom, a cijena 

aranžmana za obrtnike iznosi 480 kuna. Prijaviti se mogu i 

drugi zainteresirani, koje će aranžman stajati 980 kuna. 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 


SPLITSKO-DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon:++ 385 021 / 470 114, 

470 116, 470 112 

Telefaks: ++ 385 021 / 470 115 

E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hr 

Predsjednik: Dražan Krolo 

Tajnik: Katja Šabić 

STRANICU PRIPREMILA: NADA BREZEC 

Frizer – 

najatraktivnije 

majstorsko zanimanje 

Na prvi ovogodišnji rok za polaganje majstorskih 

ispita prijavljena su 42 kandidata za sljedeća zanimanja: 

frizer, očni optičar, pediker, klesar, kuhar, kozmetičar, 

zlatar i automehaničar. Sudeći prema dosadašnjim ispitnim 

rokovima, a i prema ovom roku, na koji se prijavilo 

20 kandidata, zanimanje frizer je svakako najatraktivnije. 

Kao i za ostala zanimanja, majstorski ispit za frizera traži 

sposobnost budućeg majstora, koji na praktičnom dijelu 

ispita mora pokazati svoje znanje i vještinu. U komori 

izražavaju zadovoljstvo povećanim interesom za deficitarna 

zanimanja, kao što su kuhar i klesar, koji svojim radom 

i kreativnošću pokažu svu maštovitost i umješnost 

zanimanja.



SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 


SISAČKO-MOSLAVAČKE 

ŽUPANIJE 

44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 b 

Telefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998 

Telefaks: ++ 385 044 / 522 487 

E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hr 

Predsjednik: Željko Vrbanus 

Tajnik: Agan Velić 

STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆ 

Strukovna izobrazba 

u 2005. i 2006. godini 

Na sjednici Odbora za strukovnu izobrazbu, održanoj u 

siječnju, nakon sadržajne rasprave u kojoj su sudjelovali 

svi članovi odbora, na čelu s predsjednikom Karlom Kabelkom, 

usvojeno je Izvješće o radu za 2005. godinu prof. Ankice 

Čulig, stručne suradnice za obrazovanje, te Okvirni i 

Operativni plan rada u 2006. godini. Utvrđeni su prijedlozi 

za članove 18 komisija za pomoćničke ispite, njih ukupno 72. 

Pored ovih redovnih aktivnosti doneseni su brojni prijedlozi 

za izmjene i dopune Zakona o obrtu te program obilježavanja 

2006. - Godine strukovnog obrazovanja. Zaključke Odbora za 

strukovnu izobrazbu podržao je na svojoj sjednici Upravni 

odbor Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije. 

Obilježavanje 

godine strukovnog 

obrazovanja 

Odbor za strukovnu izobrazbu POK-a donio je cjelovit 

program obilježavanja ove godine kao godine strukovnog 

obrazovanja. Tako će komora izraditi CD o obrtničkim 

zanimanjima, organizirati promociju upisa učenika u obrtnička 

zanimanja i posjete učenika osnovnih škola obrtničkim 

radionicama. Također, na sajmovima će POK imati svoj štand 

s promidžbenim materijalima i informacijama za upis učenika, 

a organizirat će i savjetovanja o mogućnostima otvaranja 

obrta »Iz školskih klupa u obrtnike«. Uz svečane dodjele majstorskih 

diploma organizirat će predavanja o cjeloživotnom 

obrazovanju i obrtničkoj etici, te nastavu iz radne pedagogije 

za obrtnike s majstorskim statusom. 

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJA 


ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK, 

Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545 

Telefaks: ++ 385 022 / 336 641 

E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hr 

Predsjednik: Ante Mihić 

Tajnik: Slaven Jakelić 

STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALO 

Novih šest majstora 

obrtnika 

Obrtničkoj komori Šibensko-kninske županije od 14. studenoga 

do 16. prosinca uspješno je proveden još jedan 

U 

ciklus polaganja majstorskih ispita. Zvanje majstora obrtnika 

stekli su pekari Bruno Čorić i Gazmend Jahaj, frizerke Marijana 

Barešić i Marija Sladoljev te automehaničari Ivica Gašperov 

i Miljenko Lisica. 

Poziv za sajam u 

Münchenu 

Obrtnička komora Šibensko-kninske županije uputila je 

poziv svim svojim članovima koji žele posjetiti Međunarodni 

sajam obrtništva u Münchenu, da se što prije jave 

stručnim službama svojih obrtničkih asocijacija. Sajam obrtništva 

u glavnom gradu Bavarske održava se tradicionalno 

sredinom ožujka. Svoje prijave za odlazak na münchenski 

sajam obrtnici s područja Šibensko-kninske županije trebaju 

dostaviti što prije. 

UPRAVNI ODBOR PODRUČNE KOMORE 

Hitno zaustaviti silazni trend 

U 

prošloj 

Još 16 učenika 

dobilo stipendije 

dogovoru s Upravom za 

U obrt Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva i 

drugim davateljima stipendija, 

proveden je dodatni natječaj za 

dodjelu stipendija za deficitarna 

zanimanja. 

Nakon obrade pristiglih molbi 

dodijeljene su stipendije u 

iznosu od 500 kuna mjesečno 

petnaestorici učenika u zanimanjima 

autoelektričar, bravar, 

dimnjačar, instalater centralnog 

grijanja i klimatizacije, a jedna 

stipendija je dodijeljena, zbog 

posebno teškog socijalnog stanja, 

učenici trećeg razreda u zanimanju 

krojač. 

Sada je stipendijama u deficitarnim 

zanimanjima obuhvaćeno 

56 naučnika na području županije 

i time gotovo stopostotno 

osigurano i zapošljavanje ovih 

mladih ljudi po završetku školovanja. 

je godini na 

području Sisačkomoslavačke 

županije 

smanjen broj obrta za 102 u 

odnosu na prethodnu, 2004. 

godinu. Kazao je to Željko 

Vrbanus, predsjednik područne 

obrtničke komore, 

predstavljajući analizu stanja 

u obrtništvu u proteklih 

12 mjeseci na prvoj ovogodišnjoj 

sjednici Upravnog 

odbora Obrtničke komore Sisačko-moslavačke 

županije, 

održanoj u Petrinji. 

Vrbanus je, prije svega, 

ukazao na činjenicu da je povećan 

broj ugašenih, nestalih 

obrta u županiji. Protekla je 

godina bila najteža za male 

trgovce i autoprijevoznike, 

kojih je najviše među onima 

koji su se prestali baviti obrtom. 

Ostvarile su se crne prognoze 

Ceha trgovine, rekao je 

Vrbanus, da će veliki trgovački 

lanci ugušiti male trgovce. 

Po prvi put ova djelatnost bilježi 

pad od više od 10 posto 

s trendom daljnjeg zatvaranja 

trgovačkih obrta. 

Jedan od smjerova iz kojih 

se može očekivati pomoć je 

borba protiv sive ekonomije, 

ako Vlada dosljedno bude radila, 

zaključio je Vrbanus, navodeći 

dobar primjer gradske 

vlasti Kutine, potpisnika ugovora 

sa sindikatom »Kutina 

– grad bez rada na crno«. 

Valja još napomenuti da je 

predsjednik područne komore 

već i prije na sastancima sa 

županijskim dužnosnicima 

najavio ovu godinu kao godinu 

u kojoj se taj negativan 

trend po broju ugašenih obrta 

u županiji mora preokrenuti. 

Marica Šantek, nova tajnica 

glinskog udruženja 

Marica Šantek i Miran Mareković, 

prvi put zajedno na sjednici 

Nagrada ili naknada na 

praktičnoj nastavi?! 

Obrtnička komora Sisačko-moslavačke 

županije 

pokrenula je inicijativu 

za izmjenu članka 5. 

Ugovora o naukovanju, čime 

bi se omogućilo učeničku naknadu 

zamijeniti učeničkom 

nagradom. Ovu su inicijativu 

podržale još neke područne 

komore pa je mr. Olga Lui, 

šefica Odjela za obrazovanje 

HOK-a, zatražila da se o njoj 

očituju svi. 

Obrtnici odavno negoduju 

zbog članka 5., jer nisu svi naučnici 

jednako vrijedni i zainteresirani 

da bi im obrtnik bio dužan 

svima jednako isplaćivati 

naknadu. Osim toga, činjenica 

je i da velik broj obrtnika nije u 

mogućnosti redovito isplaćivati 

ovu naknadu, dok istovremeno 

učenici koji stručnu praksu 

obavljaju u školskim radionicama 

nemaju pravo na naknadu. 

S druge strane, država plaća 

majstore-stručne učitelje u školama, 

dok samostalni obrtnici 

nemaju niti jednu povlasticu 

ili poreznu olakšicu za obrazovanje 

naučnika. Zbog toga se 

sve više obrtničkih radionica 

zatvara, malo je licenciranih 

radionica, pa oni koji primaju 

naučnike primaju veći broj od 

optimalnog. 

Obrtnička komora Sisačkomoslavačke 

županije zbog 

ovakvog stanja traži izmjenu 

članka 5. na način da on glasi: 

»Za sedmosatno ili osmosatno 

radno vrijeme obrtnik/tvrtka dužna 

je naučniku osigurati jedan 

obrok te radnu i zaštitnu odjeću 

i obuću. 

Obrtnik/tvrtka može tijekom 

naukovanja naučniku isplaćivati 

nagradu za redovito pohađanje 

nastave, postignute rezultate 

rada i za zalaganje. 

Odluku o visini naučničke nagrade 

donosi obrtnik ili nadležno 

tijelo tvrtke prema svojim financijskim 

mogućnostima. Nagrada 

iz stavka 2. ovog članka može 

iznositi do maksimalno 1500 kuna 

(neoporezivo). Isplaćuje se naučniku 

kojega se nagrađuje putem 

isplatnog listića, a isplaćeni iznos 

priznaje se u trošak poslovanja«. 

U ŠIBENIKU I ZADRU KRENUO PROJEKT POSLOVNOG SAVJETOVANJA ZA OBRTNIKE 

U tri godine 200 savjetovanja 

Savjetodavna područja obuhvaćaju pravna, turistička i poljoprivredno-gospodarska pitanja 

te računovodstveni menadžment 

U 

suradnji Hrvatske obrtničke komore i Fondacije za gospodarski 

razvoj i strukovno obrazovanje (SEQUA) iz Njemačke, 

u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji je pokrenut 

projekt pod nazivom «Razvoj modela za ostvarivanjem usluga 

poslovnog savjetovanja u regionalnim komorama». Ukupna vrijednost 

projekta je 171.830 eura, od čega 80 posto financira Europska 

unija kroz svoj CARDS program, koji iznosi 137.465 eura. 

Cilj projekta, koji bi se trebao provoditi sljedeće tri godine, je 

poticanje lokalnog gospodarstva i promicanje dinamičnog poduzetništva 

kroz uvođenje usluga poslovnog savjetovanja u dvije 

regionalne obrtničke komore, u Šibeniku i Zadru. Novoosnovani 

savjetodavni centri za potporu poslovanja pri komorama pomagat 

će i savjetovati postojeće, kao i potencijalno moguće poduzetnike. 

Predviđeno je da se u vrijeme trajanja projekta obavi oko 200 savjetovanja. 

Savjetodavna područja obuhvaćaju pravna, turistička 

i poljoprivredno-gospodarska pitanja te računovodstveni menadžment, 

koji je formiran u Obrtničkoj komori Šibensko-kninske županije. 

Zaposleni savjetnici u POK-u Šibenik su Ingrid Floigl, diplomirana 

pravnica, savjetnica za pravna pitanja i Božidar Zoričić, 

diplomirani ekonomist, savjetnik za ekonomska pitanja. Sukladno 

ovom projektu zaposleni savjetnici započeli su s edukacijom, koja 

će se provesti u razdoblju od 18 mjeseci, i to u Hrvatskoj obrtničkoj 

OBNOVA TZV. TEHNOLOŠKE CESTE UZBUNILA ŠIBENSKE OBRTNIKE 

Grad nam mora osigurati nesmetano poslovanje 

druženje obrtnika Šibenik 

iniciralo je sastanak 

Us predstavnicima šibenskog 

poglavarstva, kako bi se 

na najbezbolniji način riješio 

problem s kojim se suočio dio 

šibenskih obrtnika, koji posluju 

neposredno uz tzv. Tehnološku 

cestu u Šibeniku. Ova cesta, koja 

će povezati istočni ulaz grada s 

njegovim obalnim i središnjim 

dijelom, prema najavama investitora, 

trebala bi biti završena 

Na sjednici Upravnog 

odbora POK-a 

u Petrinji prvi put se 

obrtnicima predstavila 

Marica Šantek, 

nova tajnica glinskog 

udruženja obrtnika. 

Marica Šantek 

je diplomirana ekonomistica 

s 23 godine 

radnog iskustva, 

a njezinim je imenovanjem 

konačno 

dovršen postupak 

ekipiranja udruženja 

obrtnika Glina. 

Pozitivan impuls daje podrška kolega, naime, područna komora 

i udruženja obrtnika Siska, Kutine, Novske i Petrinje opremit će 

glinski ured namještajem, opremom i uredskim materijalom, a od 

HOK-a se očekuje računalo s pripadajućom opremom. 

komori, zatim u Bavarskoj komori u Münchenu, te područnim obrtničkim 

komorama u Šibeniku i Zadru. Nakon toga oni će dobiti 

certifikate ovlaštenih savjetnika. 

Uspostavljene usluge poslovnog savjetovanja omogućit će i ponuditi 

malom i srednjem poduzetništvu usluge prilagođene potražnji. 

Usluge se uvode u obrtničkoj komori kao prirodno polazišnoj 

točki, koja znatno može pridonijeti poboljšanju poduzetničke klime, 

jer služi kao sredstvo za izražavanje njihovih stavova, poduzima 

kolektivne akcije, pruža osnovne usluge i povezuje svoje članove 

i ostale poslovne subjekte. 

U centru za potporu poslovanja radit će četiri dodatna konzultanta, 

po jedan za svako područje, te četiri sadašnja djelatnika 

komore. Usluga poslovnog savjetovanja bit će besplatna za razdoblje 

od najviše tri dana. Nakon tri dana usluga bi trebala prestati, 

a naznačeni problem će biti riješen ili proslijeđen specijaliziranoj 

komercijalnoj konzultantskoj kompaniji. U razdoblju provedbe 

projekta kroz tri godine predviđeno je osnivanje dvaju centara za 

potporu poslovanja, obuka četvero konzultanata, senzibiliziranje 

malog i srednjeg poduzetništva u regiji, savjetovanje za 200 malih 

i srednjih poduzeća, održavanje dviju konferencija o lokalnom gospodarskom 

razvoju, iniciranje mjera i ideja za poticanje suradnje 

obale i zaleđa i izdavanje priručnika. 

do sredine 2007. godine. Cesta 

bi do tada, međutim, trebala 

biti zatvorena za promet vozila, 

što će vrlo ozbiljno ugroziti 

interese šibenskih obrtnika 

i poduzetnika, koji posluju u 

tom dijelu Šibenika. 

Udruženje obrtnika Šibenik 

zatražilo je da Poglavarstvo 

Šibenika hitno i precizno 

odgovori koji je ugovoreni rok 

završetka radova na izgradnji 

ceste, tko prati dinamiku radova 

i obavlja njihov nadzor, je li 

ugovorom predviđena izgradnja 

ceste po dionicama, te na 

koji način će se omogućiti protok 

ljudi i roba na tom dijelu 

grada. 

U Udruženju obrtnika Šibenik 

ističu kako im je sasvim 

jasno da je izgradnja ceste opći 

interes. Izgradnja ove kapitalne 

prometnice opteretit će promet 

i u drugim dijelovima Šibenika, 

kao i opskrbu Robne kuće Centar, 

koja robu može prihvatiti 

jedino s Tehnološke ceste. Uz 

činjenicu da bi zatvaranje ceste 

ugrozilo egzistenciju obrtnika 

i njihovih zaposlenika, sve su 

to razlozi da rješavanju problema 

zatvaranja Tehnološke 

ceste valja pristupiti s najvećim 

mogućim oprezom. Grad Šibenik 

mora pronaći model koji 

će svima osigurati nesmetano 

poslovanje, ističu u Udruženju 

obrtnika Šibenik.



SKUPŠTINA PODRUČNE KOMORE USVOJILA PLAN ZA 2006. 

Prilagodba obrtništva EU 

najvažniji komorski zadatak 

Pomoć obrtnicima u pripremi projekata iz programa SAPARD i osnivanju metaloprerađivačkog 

clustera samo su neke od aktivnosti varaždinske komore u ovoj godini 

U 

IVAN VUSIĆ, TAJNIK 

KOMORE 

2006. godini obrtničku 

komoru Varaždinske 

županije očekuje puno 

aktivnosti, ponajviše onih 

koje se odnose na prilagodbu 

obrtništva za ulazak u Europsku 

uniju. Istaknuo je to Rade 

Kušen, predsjednik područne 

komore na godišnjoj skupštini 

komore, na kojoj su usvojeni 

Program rada i Financijski proračun 

za 2006. godinu. 

– Počeli smo već s pripremama 

organiziranjem seminara za 

uvođenje ISO standarda i sustava 

HACCP koji se odnosi na 

podizanje sigurnosti u pripremi 

hrane. Osim toga, u prošloj 

godini je završen rad s talijanskim 

partnerom CNA iz Udina 

u Italiji na međunarodnom 

projektu »Mreže CLAS« koji 

je završio otvaranjem ureda u 

Obrtničkom domu u Varaždinu, 

koji radi na poslovnom povezivanju 

domaćih i talijanskih 

malih i srednjih gospodarstvenika 

– kazao je Kušen. 

Potkraj 2005. godine komora 

je počela raditi na projektu 

INTERREG III A iz PHARE 

programa koji provodi zajedno 

s partnerima iz Območne 

obrtne zbornice iz Lendave u 

Sloveniji i Gospodarske komore 

Zalaegerszeg u Mađarskoj. 

Riječ je o projektu prekogra- 

Majstori s predsjednikom komore Radom Kušenom i suradnicom za obrazovanje prof. Adrianom Šolaja 

nične suradnje kojem je cilj 

povezivanje obrtnika i malih 

i srednjih poduzetnika susjednih 

regija triju zemalja. Sljedeći 

projekt na kojemu će se 

raditi je SAPARD, predviđen 

za poljoprivrednike. Obrtnička 

komora u 2006. godini 

radit će i na osnivanju clustera 

metaloprerađivačkih djelatnosti, 

za što su već pokrenute 

aktivnosti u 2005. godini, kako 

bi se organizirali mali proizvođači 

radi dobivanja poslova na 

stranom tržištu i lakše se suočili 

sa stranom konkurencijom 

kada uđu u Europsku uniju. 

Obrtnička komora Varaždinske 

županije ove godine 

je domaćin susreta ugostitelja 

i turističkih djelatnika za koji 

se treba dobro pripremiti. Uz 

navedene aktivnosti komora 

je organizator i Obrtničkog 

sajma u Varaždinu, sudjeluje 

na »Špancirfestu«, organizira 

izlaganje obrtnika na Međunarodnom 

sajmu obrtništva 

u Zagrebu i regionalnim obrtničkim 

sajmovima u Osijeku, 

Puli i Splitu. U 2006. godini 

nastavit će s provođenjem 

majstorskih i ispita o stručnoj 

osposobljenosti, pomoćničkih 

i kontrolnih ispita te 

organizacijom naukovanja 

učenika strukovnih škola u 

obrtničkim radionicama. 

Zbog povećanih troškova 

koje iziskuju ove mnogobrojne 

aktivnosti Skupština je 

donijela odluku o povećanju 

komorskog doprinosa u paušalnom 

iznosu na 20 kuna 

mjesečno po obrtniku za dio 

koji pripada Obrtničkoj komori 

Varaždinske županije. 

Treba napomenuti da je do 

sada komorski doprinos iznosio 

12 kuna mjesečno i nije se 

mijenjao od 1994. godine. 

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 


VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/II 

Telefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950 

Telefaks: ++ 385 042/ 320 949 

E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hr 

Predsjednik: Rade Kušen 

Tajnik: Ivan Vusić 

STRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIK 

Broj majstora sve veći 

U organizaciji Obrtničke 

komore Varaždinske županije 

u jesenskom ispitnom 

roku ispit su uspješno položila 

22 kandidata te time stekla 

zvanje majstora. 

Prema zanimanjima deset 

je majstora frizera, četiri majstora 

plinoinstalatera, dva 

majstora stolara te po jedan 

majstor automehaničar, zidar, 

mesar, autoelektričar, klesar i 

kozmetičar. 

U 2005. godini majstorski 

ispit položilo je 48 novih majstora 

(u proljetnom ispitnom 

roku 26 majstora, a u drugom 

jesenskom ispitnom roku 22 

majstora) za 19 majstorskih 

zvanja. 

I nadalje je širok raspon 

zanimanja za koja se polaže 

majstorski ispit. Iako su prema 

novim izmjenama i dopunama 

Pravilnika o vezanim 

i povlaštenim obrtima i 

načinu izdavanja povlastica 

22 zanimanja skinuta s obaveznog 

polaganja majstorskog 

ispita kao uvjeta za 

otvaranje obrta, vidljivo je 

da su kandidati polagali i 

za ta majstorska zanimanja. 

Isto možemo protumačiti 

kao želju da se stekne stupanj 

više u obrazovanju, ali 

i kao uvjet da se dobije licenca 

za primanje naučnika. 

Od početka polaganja majstorskih 

ispita 1996. godine 

do kraja 2005. godine u Varaždinskoj 

županiji ukupno 

je položeno 272 majstorskih 

ispita za 275 majstorskih 

zvanja. Od 2001. godine broj 

majstora stalno raste. Tako je 

2001. godine bilo 11 majstora, 

u 2002. godini 32 majstora, u 

2003. godini 46 majstora, u 

2004. godini 53, dok je u 2005. 

godini majstorski ispit položilo 

48 majstora. 

Majstorski ispiti u Obrtničkoj 

komori Varaždinske 

županije održat će se u 2006. 

godini u svibnju i prosincu. 

Prijave za proljetni ispitni rok 

primaju se do 28. veljače. 

ADRIANA ŠOLAJA, PROF. 

PRIZNANJA ZASLUŽNIM I ISTAKNUTIM OBRTNICIMA 

Autoprijevoznik Antun Mioč 

proglašen Obrtnikom godine 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 


VUKOVARSKO-SRIJEMSKE 

ŽUPANIJE 

Po tradiciji, kandidate 

za titulu i povelje 

glasovanjem biraju 

kolege obrtnici, a 

kriteriji uključuju 

dugogodišnji 

uspješan rad, ugled, 

aktivno sudjelovanje 

u radu Udruženja i 

redovito ispunjavanje 

obaveza te poštivanje 

kodeksa HOK-a 

Na tradicionalnoj Obrtničkoj 

zabavi koju 

svake godine organizira 

Udruženje obrtnika Vinkovci, 

dodijeljena su priznanja 

zaslužnim i istaknutim 

obrtnicima grada Vinkovci i 

okolnih općina. Ove godine 

titulu »Obrtnika godine« ponio 

je Antun Mioč, autoprijevoznik 

iz Mirkovaca, vlasnik 

obrta »Mioč«. Njemu je dodijeljena 

Povelja i Zlatna značka 

Udruženja, a Povelje su primila 

i druga dva kandidata, drugoplasirani 

Miljenko Karačić, 

vlasnik elektro-instalaterskozidarskog 

obrta »El-Tel-Friz« 

iz Vinkovaca i trećeplasirani 

Milan Ugarković, vlasnik limarskog 

obrta »Limrol« iz 

Ivankova. 

Obrtnička zabava organizira 

se od 1995. godine. 

Umirovljeni obrtnik Martin Kopčić zahvalio se u ime svih 

nagrađenih. Uz njega na pozornici stoje Mioč, Karačić i Ugarković 

»Obrtnika godine«, kao i dobitnike 

Povelje, obrtnici biraju 

glasovanjem. 

Strogi kriteriji 

Osnovni kriteriji kod 

predlaganja kandidata su 

uspješan rad u obrtu, te natprosječni 

poslovni rezultati 

u protekloj godini, zapošljavanje 

većeg broja djelatnika, 

korektan odnos prema 

poslovnim partnerima, kupcima 

i korisnicima usluga, 

te redovito plaćanje komorskog 

doprinosa i poštivanje 

kodeksa Hrvatske obrtničke 

komore. 

Ime »Obrtnika godine« 

bilo je tajna sve do Obrtničke 

zabave, dok su već prije 

bila poznata imena zaslužnih 

obrtnika koje je izabrao 

Upravni odbor UO Vinkovci. 

Na svečanosti koja okuplja 

velik broj obrtnika iz ovog 

područja, priznanja se dodjeljuju 

i obrtnicima koji su 

trenutačno u mirovini, ali 

dodjeljuju se i kao počast 

onima koji više nisu s nama. 

Posebno priznanje izraženo 

je tako pokojnom Stanku Bošnjaku, 

bivšem predsjedniku 

Udruženja, te nedavno preminulom 

obrtniku Nikoli 

Smolčiću. 

Vodeći se kriterijima koji 

uključuju dugogodišnji uspješan 

rad u obrtu, ugled 

među kolegama, aktivno sudjelovanje 

u radu Udruženja, 

redovito ispunjavanje obveza, 

te poštivanje kodeksa 

Hrvatske obrtničke komore, 

Upravni odbor izabrao je 

sljedeće zaslužne obrtnike 

za 2005. godinu: to su Đuro 

Subotić, umirovljeni obrtnik, 

Eva Šarić, trgovkinja iz Privlake, 

Ivan Kristić, vlasnik 

obrta za izradu tendi iz Privlake, 

Ivica Lucić, ugostitelj iz 

Otoka i Vinko Dretvić, stolar 

iz Vinkovaca. 

U odličnom 

raspoloženju 

Tradicionalna, 36. po redu 

obrtnička zabava održana je 

4. veljače u Hotelu Slavonija, 

okupila je kao i svake godine 

veliki broj obrtnika ali i lokalnih 

dužnosnika, među kojima 

smo zapazili Petra Kulića, 

zamjenika župana, Milana 

Mataka i pročelnika Porezne 

uprave. Gradonačelnik dr. 

Mladen Karlić ispričao se 

zbog službene spriječenosti, 

a četiri ulaznice za Obrtničku 

zabavu nije iskoristio nitko iz 

Gradskog poglavarstva. 

Proslava je protekla u dobrom 

raspoloženju, uz obilnu 

večeru, bogatu tombolu 

i zabavne nagradne igre. 

Goste su zabavljali »Crveni 

koralji« na čelu s Borisom 

Babarovićem, te tamburaški 

sastav »Salaš« iz Vinkovaca. 

Program je vodio Zdenko 

Kanjuh, poznati radijski voditelj, 

također iz Vinkovaca. 

32100 VINKOVCI, Ul. Ljudevita Gaja 17 

Telefon: ++ 385 032/ 333 304 

Telefaks: ++ 385 032/ 338 239 

E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Klarić 

Tajnik: Đuro Kadoić 

STRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDL 

Tko će prozvati 

saborske zastupnike? 

VUKOVAR – Posljednja prošlogodišnja sjednica Skupštine 

Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije održana je 

polovicom prosinca u Vukovaru. Najveću raspravu potaklo je 

donošenje Programa rada za 2006. koji je predložio predsjednik 

POK-a Ivan Klarić, a u kojem je posebna pažnja dana organiziranju 

nastupa obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu, 

te organizaciji i provedbi strukovnog obrazovanja obrtnika. 

Program je prihvaćen, a izneseni su i prijedlozi da se on proširi. 

Ivica Adžić, predsjednik UO Vukovar smatra da bi se POK 

trebalo više angažirati na terenu, na području obrazovanja te 

na terenu utvrditi koja su zanimanja deficitarna. Također smatra 

kako je apsurdno da obrtnici uvijek iznova moraju moliti 

svoje saborske zastupnike da dođu na sastanke i pomognu u 

rješavanju problema i lobiranju u Saboru i tko će ih prozvati 

na odgovornost zbog neizvršavanja obećanja danih na prošloj 

sjednici Skupštine. Jaroslav Masarini, obrtnik iz Iloka, smatra 

da treba ojačati baze, tj. Udruženja obrtnika, i zajedno nastupati 

prema vrhu. 

Pojedini članovi Skupštine smatraju da bi se obrtništvo, odnosno 

rad udruženja i POK-a trebali više eksponirati u medijima, s 

čime se složio i predsjednik Klarić, no rekao je da u tom slučaju 

Skupština mora donijeti odluku hoće li platiti određene emisije na 

lokalnoj komercijalnoj televiziji ili ne. 

Skupština je usvojila i Financijski proračun za 2006. godinu 

koji je iznio tajnik POK-a Đuro Kadoić, a napravljen je kako je 

rekao na bazi prošlogodišnjeg. Između ostaloga, na Skupštini 

se razgovaralo i o osnivanju Udruženja obrtnika Ilok, za koje 

prema riječima Jaroslava Masarinija postoji zakonsko opravdanje 

s obzirom na to da je u Iloku registrirano oko 280 obrtnika, 

od kojih je samo pola aktivno.



»VIROEXPO 2006.« – 11. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA, 

OBRTNIŠTVA I POLJOPRIVREDE 

Prvorazredna manifestacija 

Otvarajući sajam, premijer Ivo Sanader najavio je veću liberalizaciju u otvaranju obrta, 

uvođenje servisa hitro.hr u svim županijama te otvaranje obrta putem Interneta 

KATICA KOVAČEVIĆ 

VIROVITICA – U Virovitici je 

od 20. do 22. siječnja održan 11. 

međunarodni sajam gospodarstva, 

obrtništva i poljoprivrede 

»Viroexpo 2006.«, prvorazredna 

gospodarska priredba na prostoru 

od 10.182 četvorna metra 

sajamskog prostora na novoj 

lokaciji virovitičkog poduzeća 

Flora VTC., okupila 355 izlagača 

iz 12 zemalja. Od ukupnog broja 

izlagača obrtnika je, posredovanjem 

područnih obrtničkih komora 

iz cijele Hrvatske, bilo oko 

30 posto. 

Sajam je otvorio predsjednik 

Vlade dr. Ivo Sanader u nazočnosti 

Branka Vukelića, ministra 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

ministra financija Ivana 

Šukera, ministra unutarnjih 

poslova Ivice Kirina, predsjednika 

HOK-a Stjepana Šafrana, 

potpredsjednika HGK-a Šime 

Vidulina, saborskih zastupnika 

s područja Virovitičko-podravske 

županije, predstavnika žu- 

Mr. Renata Zupanc Grom i 

mr. Vladimir Reider 

Sajam je otvorio premijer Ivo Sanader 

panijskih komora, predstavnika 

domaćih i inozemnih izlagača, te 

brojnih posjetitelja. 

Obraćajući se skupu, ugodno 

iznenađen razmjerima ovogodišnjeg 

sajma koji je velikim korakom 

zakoračio u svoje novo 

desetljeće, premijer Sanader je 

istaknuo korake koje Vlada poduzima 

u stvaranju preduvjeta 

za razvoj poduzetništva. 

– Smanjujemo administrativne 

prepreke i uvodimo daljnju 

liberalizaciju uvjeta za otvaranje 

obrta. U 2005. godini Vlada je 

izmjenama zakona i propisa, te 

uvođenjem servisa HITRO.HR, 

kakvih je do sada otvoreno sedam, 

omogućila brže otvaranje 

obrta, posebice proizvodnih djelatnosti. 

Danas ovdje najavljujem 

da ćemo tijekom sljedeća dva do 

tri tjedna otvoriti takve servise 

u svim preostalim hrvatskim 

županijama. Jedan od problema 

obrtništva nedostatak je stručnih 

kadrova, pa je Ministarstvo gospodarstva 

u suradnji s Ministarstvom 

znanosti uvelo jedinstven 

program obrazovanja za obrtnička 

zanimanja koji se danas primjenjuje 

u 57 djelatnosti, među 

kojima su upravo one koje nedostaju 

Hrvatskoj. Tijekom 2006. 

godine pripremamo nove projekte 

od kojih je najvažniji izmjena 

Zakona o obrtu u kojem će se dati 

naglasak na daljnju liberalizaciju 

uvjeta otvaranja obrta sukladno 

smjernicama EU, te omogućiti 

otvaranje obrta i putem Interneta 

– kazao je premijer Sanader, 

te među ostalim dodao da nove 

mogućnosti razvoja poduzetništva 

i obrtništva vidi u osnivanju 

clustera s ciljem većeg stupnja 

finalizacije proizvoda i njihova 

lakšeg plasmana na tržištu. 

Suradnja obrtničkih 

škola 

Predsjednik područne obrtničke 

komore Josip Novogradec posebno 

je istaknuo važnost prilagodbe 

sustava obrazovanja potrebama 

gospodarstva. Prošle godine u 

listopadu predsjednici područnih 

obrtničkih komora Virovitice Josip 

Novogradec i slovenskog Novog 

Mesta Ivan Krajnc potpisali 

Frizersko-modna revija učenika strukovnih škola 

OBJAVLJEN GASTRO VODIČ ZADARSKE REGIJE 

Vodič kroz najzdraviju kuhinju na svijetu 

Uz dvadesetak temeljnih recepata i riblji kalendar, izdanje »Kužina zadarskog kraja« sadrži 

popis restorana i lokala u kojima se mogu kušati autohtona jela 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 


VIROVITIČKO-PODRAVSKE 

ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/I 

Telefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258 

Telefaks: ++ 385 033 / 726 028 

E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Novogradec 

Tajnik: Božidar Jeremić 

STRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆ 

ZADARSKA ŽUPANIJA 


ZADARSKE ŽUPANIJE 

su u Novom Mestu Sporazum o 

međusobnoj suradnji, a nakon 

otvorenja sajma, ta je suradnja 

proširena i na obrtničke škole. 

Sporazum treba pridonijeti suradnji 

na projektima radi ostvarivanja 

većih sredstava za škole, te 

razmjeni iskustava i posjeta radi 

upoznavanja i držanja koraka s 

razvojem tehnologije. 

Obrtnička komora Virovitičko-podravske 

županije pripremila 

je prvog sajamskog dana 

radni ručak za predstavnike 

područnih obrtničkih komora iz 

Hrvatske i Slovenije. Razgovaralo 

se o uspostavljenoj suradnji s 

Območnom obrtnom zbornicom 

iz slovenskog Novog Mesta, a 

svoje poslovanje i proizvode 

predstavila je Banka Koper. Ivan 

Krajnc, predsjednik Območne 

obrtne zbornice Novo Mesto, 

istaknuo je očekivanje da će se 

temeljem zajedničkih projekata 

iskoristiti što više sredstava fondova 

Europske unije, a prvi je na 

redu Interreg IIIA. 

Ovogodišnjem sajmu 

najviše ocjene 

Ovogodišnji sajam VIROE- 

XPO polučio je najviše ocjene 

za novi prostor, organizaciju i 

logistiku, broj izlagača, visoku 

razinu svečanosti otvorenja priredbe, 

uređenost izložbenih prostora, 

sve vrste komunikacija, visoku 

razinu pratećih programa 

od stručnih do kulturnih, kao 

i njihovu posjećenost, te među 

ostalim, i veliki broj posjetitelja 

i poslovnih partnera. 

ZADAR – Zadarska županija konačno 

ima gastro vodič: »Kužina zadarskog kraja« 

tiskana je u 25.000 primjeraka, a poseban je 

doprinos u njezinoj objavi imala Obrtnička 

komora predvođena Cehom ugostitelja i koordinatorom 

Dubravkom Milinom. 

– Cilj ovog izdanja je ukazati na bogato 

naslijeđe kulinarstva ovog kraja, 

na naše izvorne proizvode po kojima jesmo, 

a još više možemo biti prepoznatljivi 

– istaknuo je Milin, dodajući da nije nebitno 

što su ti proizvodi – blitva, riba, artičoke, domaće 

povrće – zdraviji i jeftiniji od fast-food 

alternativa. Dalmatinsku kuhinju Amerikanci 

su, uostalom, proglasili najzdravijom na 

svijetu te procijenili da ona produžava život 

i do sedam-osam godina. Jasno je da je gastro 

doživljaj važan dio turističke ponude, 

no ovaj vodič, tiskan na hrvatskom i četiri 

svjetska jezika, nije namijenjen samo gostima, 

nego i ugostiteljima. 

– U projekt želimo uključiti što više kolega, 

koji će izvorna domaća jela imati u svakodnevnom 

jelovniku – kaže Milin. 

OBRTNICI ZADARSKE ŽUPANIJE U JOŠ JEDNOM PROJEKTU S EU 

CARDS-om do savjetnika za turizam i poljoprivredu 

ZADAR – Obrtnici Zadarske 

i Šibensko-kninske županije posredovanjem 

svojih komora ušli 

su u drugi projekt koji potiče i 

financira Europska unija. Kroz 

program CARDS-a i Zadarska je 

županija ovog trenutka bogatija 

za dva savjetnika, i to za poljoprivredu 

i turizam. Riječ je o 

Ivici Kostoviću i Lenku Ugriniću 

koji imaju ugovore na tri godine, 

a u tijeku je njihova obuka. 

Prvi dio obuke kroz seminare 

Hrvatske obrtničke komore, u 

kojima sudjeluju i njemački predavači, 

već je počeo u prostorima 

Obrtničke komore Zadarske 

županije, a slijedi i dvotjedna 

obuka u Obrtničkoj komori Bavarske. 

Ta bi obuka kroz pola 

godine dovela do edukacije sa- 

– Našoj sredini ovo je poticaj da se trgne 

iz učmalosti i iskoristi već pomalo zanemareno 

naslijeđe naše izvornosti i kvalitete. Na 

nama je da ovdašnje ugostitelje privolimo na 

uvrštenje i redovnu pripremu izvornih jela 

vjetnika i početka rada savjetodavne 

službe. 

– Riječ je o projektu iz programa 

CARDS određenog kao 

Program pružanja poticaja za 

regionalni razvitak Zadarske i 

Šibensko-kninske županije, a 

konkretan projekt nazvan je Razvoj 

modela savjetodavne službe 

za Zadarsku i Šibensko-kninsku 

županiju. Ovo je prvi takav projekt, 

a njegov rezultat trebao bi 

biti i priručnik o razvitku savjetodavne 

službe koji bi cijeloj hrvatskoj 

komori trebao poslužiti 

kao obrazac. Uz HOK te Zadarsku 

i Šibensko-kninsku komoru, 

u programu sudjeluje Europska 

komisija zadužena za CARDS, 

ali i HVK odnosno Obrtnička 

komora Bavarske iz Münchena, 

te SEQUA, njemačka Zaklada za 

poticanje gospodarstva i strukovnog 

kvalificiranja iz Bonna. 

Osigurano nam je 172.000 eura, 

a naša je obaveza osigurati 20 

posto iznosa, što će se vjerojatno 

riješiti preko njemačkih donatora. 

Četvero savjetnika, po dva u 

svakoj županiji, moramo educirati 

i držati u projektu godinu i 

pol, uz obvezu da nastave raditi 

najmanje još toliko. Naravno da 

će doseg njihovog savjetničkog 

rada biti širi od ovih županija 

– kazao nam je Ive Marin, tajnik 

Obrtničke komore Zadarske županije 

u kojoj traje seminar. 

To što je Zadarska komora 

izbrala educirati savjetnike baš u 

sektorima turizma i poljoprivrede, 

objašnjava ovim riječima: 

– misli Ivo Dunatov iz TZ Zadarske županije. 

Voditelj ceha ugostitelja D. Milin smatra 

da je posebna vrijednost projekta upravo 

zajedništvo istaknutih pojedinaca, ali i svih 

institucija, od financijera Zadra, TZ Zadarske 

županije, Gospodarske i Obrtničke komore 

do kuhara, enologa, restoratera i hotelijera, 

dizajnera i novinara. 

Riblja juha, lešada, ribarski brudet, salata 

od hobotnice, samo su neka od predstavljenih 

jela, a mnoga među njima zvučat će 

egzotično ne samo stranim turistima, nego i 

gostima iz drugih hrvatskih krajeva. Vodič 

im pomaže da otkriju gdje kušati bob, čičvardu, 

tunja na kaljski, dagnje na pari, kokošji 

tingulet, benkovački presnac, ili pak neke od 

izvornih delicija kakve su fritule, stošijin san, 

mendule u cukru i kroštule. 

Vodič sadrži opise dvadesetak temeljnih 

jela, riblji kalendar, te popis restorana i lokala 

koji su se uključili u projekt. U funkciji 

daljnje razrade, na kraju vodiča je upitnik za 

ugostitelje, ali i sve one do kojih dođe ovo 

dragocjeno štivo. 

– Sada, a još više u budućnosti, 

trebamo imati oslonac u ove 

dvije djelatnosti. Za turizam je 

stvar jasna, a što se tiče poljoprivrede, 

na hrvatskom putu prema 

Europi i u našem zakonodavstvu 

ide se na profesionalna obiteljska 

gazdinstva; ona pak moraju 

imati formu trgovačkih društava 

ili obrta. Obrt je jednostavniji, a i 

ovoj veličini i poslu primjereniji. 

Kroz program savjetodavne 

službe i poticanja razvitka 

obrtništva u Obrovcu, zadarski 

obrtnici već sudjeluju u dva projekta 

iz sredstava EU-a. Takve 

suradnje važne su osobito zbog 

perspektiva što ih nude fondovi 

EU-a, a koji su sada znatno otvoreniji 

prema Hrvatskoj. 

D. MARIČIĆ 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 

Telefon: ++ 385 023/ 319-224 

319-273 

Telefaks: ++ 385 023/ 311-383 

E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hr 

Predsjednik: Eduard Vicković 

Tajnik: Ive Marin 

STRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆ 

Pritisak Ceha prijevoznika i 

HOK-a privremeno uspio 

ZADAR – Vladinu odluku da 

svojom Uredbom do 30. rujna 

odgodi primjenu i provedbu Zakona 

o prijevozu u cestovnom 

prometu, Ceh prijevoznika Obrtničke 

komore Zadarske županije 

doživio je kao uspjeh, budući da 

je bio jedan od najaktivnijih u 

pritiscima na Vladu. Riječ je, kao 

što je poznato, o zakonu kojim bi 

se prijevoznicima čija su vozila 

starija od 18 godina, odnosno 10 

godina kad je riječ o autobusima, 

ukinule licence. Prijevoznici sada 

imaju još gotovo godinu dana 

vremena za prilagodbu. – Budući 

da Zakon koji Vladi daje prava 

da Uredbom rješava stvari iz djelokruga 

Hrvatskog sabora vrijedi 

samo do 30. rujna, naši kolege 

moraju znati da je to krajnji rok, 

rekao je Dragan Brzoja, šef ovog 

Ceha prijevoznika. – Ipak, profesionalni 

prijevoznici znaju da je 

Zakon zapravo dobar i poželjan. 

Ušli smo u 21. stoljeće i ulazimo 

u Europu i jasno je da u njoj nema 

mjesta kamionima starim 20 godina, 

niti prastarim autobusima. 

No naše je zalaganje polazilo prije 

svega od socijalnog problema 

koji bi pogodio mnogo obitelji i 

to najčešće naših siromašnijih kolega. 

Njima smo ovim omogućili 

predah. No za sve nove prijevoznike 

koji tek sada žele otvoriti 

obrt vrijede nove odredbe – pojašnjava 

Brzoja. 

Drugo, Odredba kojom se u 

Hrvatskoj najžešće bavio upravo 

zadarski ceh obrtnika je i pitanje 

parkirališta. Naime, po novom 

Zakonu, ni prijevoznici koji nemaju 

propisno riješeno parkiralište 

ne mogu dobiti licencu. U 

Zadru takvog, propisnog parkirališta 

za tisuće kamiona nema. 

– Na mnogim smo sastancima 

tražili od lokalnih vlasti Zadra, 

ali i svih drugih lokalnih samouprava, 

da nam se osigura takav 

uređeni parking, uz našu spremnost 

da uđemo u zajednički projekt 

sufinaciranjem. Nažalost, 

dosad to nismo riješili iako smo u 

zadnjim obećanjima Grada Zadra 

došli relativno blizu. Nadam se 

da će najavljeno barem u tom slučaju 

biti riješeno do primjene Zakona. 

Ova sredina mora znati da 

joj stotine malih gospodarstvenika 

donose značajne prihode i zapošljavanje 

i da ti ljudi s pravom 

očekuju rješavanje ovog problema. 

Ne možemo u 21. stoljeće 

glumeći parkirališta u dvorištima, 

uostalom u 20 godina dvoje 

je djece na takav način i poginulo. 

U cilju rješavanja ovog problema, 

pred nama je nastavak »juriša« 

na jedinice lokalne samouprave 

– kazao nam je Brzoja.


GOSPODARSKA KRETANJA 

Indeksi industrijske proizvodnje u studenome 2005. 

Struktura 

XI. 2005. 

2004. 

XI. 2005. 

XI. 2004. 

I. – XI. 2005. 

I. – XI. 2004. 

U K U P N O 100,00 110,8 106,3 105,2 


PRIPREMILA: ZRINKA DEBELJAK 

Pojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u studenome 2005. veća je za 6,3% u usporedbi 

sa studenim 2004., a u razdoblju od siječnja do studenoga 2005. veća je za 5,2% od proizvodnje 

u istom razdoblju 2004. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2004., industrijska 

proizvodnja u studenome 2005. veća je za 10,8%. 

Izvor: Priopćenje DZS, br. 2.1.1/11. od 21.12.2005. 

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom siječanj do studeni 2005. – privremeni podaci 

Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokrivenost 

uvoza izvozom 

u tis. kuna u tis. USD u tis. kuna u tis. USD u tis. kuna u tis. USD u % 

I. – XI. 2005. 47 393 926 7 991 425 100 776 615 16 993 619 -53 382 689 -9 002 194 47,0 

Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja 

do studenoga 2005. prema privremenim podacima iznosio je 

47 394 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 100 777 milijuna 

kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 53 383 milijuna kuna. 

Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja 

do studenoga 2005. iznosio 7 991, uvoz 16 994, a vanjskotrgovinski 

deficit 9 002 milijuna američkih dolara. 

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 47,0%. 

Izvor: Priopćenje DZS, br. 4.2.1/11. od 30.12.2005. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2005. 

Prosječna mjesečna isplaćena 

neto plaća, kune 

X. 2005. I. – X. 2005. 

X. 2005. 

IX. 2005. 

Indeksi 

X. 2005. 

X. 2004. 

I. – X. 2005. 

I. – X. 2004. 

4 339 4 344 99,7 105,1 104,9 

Realna neto plaća 99,0 101,0 101,7 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome 

u pravnim osobama Republike Hrvatske za listopad 2005. iznosila 

je 4 339 kuna, što pokazuje nominalni pad za 0,3%, a realni za 1% u 

odnosu na rujan 2005. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2005. u odnosu 

na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,1%, a realno za 

1%. 

Za razdoblje od siječnja do listopada 2005. prosječna mjesečna isplaćena 

neto plaća iznosila je 4 344 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 

2004. nominalno više za 4,9%, a realno za 1,7%. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/10. od 30.12.2005. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za listopad 2005. 

X. 2005. 

I. – X. 

2005. 

X. 2005. 

IX. 2005. 

Indeksi 

X. 2005. 

X. 2004. 

I. – X. 2005. 

I. – X. 2004. 

Prosječna mjesečna bruto plaća, kune 6 184 6 198 99,7 104,5 104,4 

Realna bruto plaća 99,0 100,4 101,1 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim 

osobama Republike Hrvatske za listopad 2005. iznosila je 6 184 kune, što 

pokazuje nominalni pad za 0,3%, a realni za 1% u odnosu na rujan 2005. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za listopad 2005. u odnosu na isti mjesec 

prošle godine nominalno je viša za 4,5%, a realno za 0,4%. 

Za razdoblje od siječnja do listopada 2005. prosječna mjesečna bruto plaća 

iznosila je 6 198 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2004. nominalno više 

za 4,4%, a realno za 1,1%. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/10 od 30.12.2005. 

Zaposleni po djelatnostima u studenome 2005. 

X. 2005. XI. 2005. 

Indeksi 

XI. 2005. 

X. 2005. 

Aktivno stanovništvo 1 713 408 1 714 121 100,0 

Ukupno zaposleni 1 412 763 1 408 588 99,7 

Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 106 043 1 102 276 99,7 

Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 259 503 259 405 100,0 

Osiguranici poljoprivrednici 2) 47 217 46 907 99,3 

Nezaposleni 3) 300 645 305 533 101,6 

Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 17,5 17,8 

1) Podatak za listopad i studeni 

2005. privremen je. 

2) Podaci su preuzeti iz evidencije 

aktivnih osiguranika Hrvatskog 

zavoda za mirovinsko osiguranje. 

3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog 

zavoda za zapošljavanje. 

4) Stopa nezaposlenosti izračunana 

je kao odnos nezaposlenih 

prema ukupnome aktivnom stanovništvu. 

Izvor: Priopćenje br. 9.2.1/11. 

od 30.12.2005. 

Dolasci i noćenja turista 

Dolasci 

XI. 2004. XI. 2005. 

indeksi 

XI. 2005. 

XI. 2004. 

XI. 2004. XI. 2005. 

indeksi 

XI. 2005. 

XI. 2004. 

Noćenja 

struktura 

noćenja, % 

XI. 2005. 

prosječan broj 

noćenja po 

dolasku 

Ukupno 149 912 153 604 102 351 663 370 383 105 100,0 2,4 

Domaći turisti 81 865 82 541 101 177 068 183 541 104 49,6 2,2 

Strani turisti 68 047 71 063 104 174 595 186 842 107 50,4 2,6 

Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku 

Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www. dzs.hr 

Pojašnjenje: U Hrvatskoj je u studenome 2005. u komercijalnim 

smještajnim objektima broj dolazaka turista veći 

za 2%, a broj noćenja za 5% u odnosu na studeni 2004. 

Turisti su ostvarili 370 383 noćenja, od čega su 49,6% 

ostvarili domaći turisti, a 50,4% strani. 

U studenome 2005. u odnosu na studeni 2004. noćenja 

domaćih turista veća su za 4%, a noćenja stranih turista 

za 7%. 

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili 

su turisti iz Njemačke (18,5%), Austrije (12,0%), Italije 

(11,0%), Slovenije (6,7%), SAD-a (6,5%), Bosne i Hercegovine 

(6,3%), Velike Britanije (4,9%) i Srbije i Crne Gore 

(3,4%), što je ukupno 69,3%. Turisti iz ostalih zemalja 

ostvarili su 30,7% noćenja. 

Izvor: DZS, Priopćenje 4.4.1/11 od 10.1.2006. 

OBRTNIČKE NOVINE 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, PP 166 10 000 ZAGREB 

Telefon: 01/4806 666, Fax: 01/4846 610, E-mail: hok@hok.hr 

WEB: http//www.hok.hr 

Za nakladnika: Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Glavni urednik: dr. Petar Sindičić 

Zagreb, PP 166; tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268 

Fotograf: Tomislav Smoljanović 

Administrator: Tamara Pavelić 

E-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hr 

NAKLADA: 100.000 

RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJU 

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.



ZAGREBAČKI OBRTNICI PROSLAVILI 650 GODINA TRADICIJE I 120 GODINA ORGANIZIRANOG OBRTNIŠTVA 

Već stoljećima sa svojim gradom 

Udruženje obrtnika 

grada Zagreba 10. veljače 

je u HNK svečano 

obilježilo 120. godišnjicu 

organiziranog rada te šest i 

pol stoljeća tradicije. 

Proslavi zagrebačkih obrtnika, 

održanoj pod visokim 

pokroviteljstvom predsjednika 

Republike Stjepana Mesića, 

bili su nazočni i brojni 

gosti iz političkog, gospodarskog 

i javnog života Zagreba. 

U sklopu programa Gradu 

Zagrebu dodijeljena je »Velika 

zlatna plaketa« kao znak 

priznanja za sve do sada zajednički 

učinjeno. 

Ivo Jelušić, dogradonačelnik 

Zagreba, izrazio je želju 

i nadu za nastavak dobre suradnje 

te naglasio da obrtnici 

svojim umijećem i vještinama 

stoljećima oplemenjuju Zagreb, 

i da su temelj hrvatskog 

i zagrebačkog gospodarstva. 

Ni gradonačelnik Milan 

Bandić nije želio 

propustiti feštu 

z a g r e b a č k i h 

obrtnika, pa se 

nešto kasnije 

pridružio 

proslavi, došavši 

izravno 

s aerodroma 

nakon 11-dnevnog 

boravka u 

SAD-u. 

Duga obrtnička 

tradicija u Zagrebu datira 

još iz 13. stoljeća. Obrtni 

zakon i obrtnički registri po- 

Gradu Zagrebu dodijeljena je »Velika zlatna plaketa« kao znak priznanja i zahvalnosti za sve do sada zajednički učinjeno 

Predsjednici HOK-a i Obrtničke komore Zagreb s predsjednikom Udruženja i drugim kolegama 

stoje od 1884., a od važnijih 

datuma važno je spomenuti 

1893., kad je osnovan Obrtni 

zbor i 1909. godinu kad je 

prema nacrtima arhitekta 

Stjepana Podhorskog 

počela, 

i za godinu 

dana završena, 

gradnja 

obrtničkog 

doma na 

Mažuranićevom 

trgu 

13. 

Udruženje 

sa mostalnih 

obrtnika Zagreba 

osnovano je 1967., 

a danas je u njemu više od 

10.000 proizvodnih i uslužnih 

obrtnika strukovno organiziranih 

u četrdesetak sekcija. 

Udruženje članovima pruža 

stručnu, pravnu i organizacijsku 

pomoć, organizira 

nastupe na sajmovima i revijama, 

stručna predavanja, a 

osobitu pozornost posvećuje 

Obad: Uspješno surađujemo s gradom 

Dugi niz godina ostvarujemo uspješnu suradnju s vlastima 

i provodimo mnoge aktivnosti. U vlasništvo obrtnika vraćen 

je Dom na Mažuranićevom trgu, gradska vlast nam pomaže u 

zaštiti tradicijskih, umjetničkih, deficitarnih i proizvodnih obrta, 

od kojih su neki bili već gotovo nestali. Postigli smo i bolje uvjete 

zakupa poslovnih prostora, kazao je Ivan Obad, predsjednik 

zagrebačkog udruženja. Ponosan je i na stipendiranje učenika 

koji se obrazuju za obrtnička zanimanja. – Ovime gradska vlast 

pokazuje pozitivan stav prema obrtništvu – dodao je Obad. 

odgoju i obrazovanju mladih 

obrtnika. Upravo ta višestoljetna 

tradicija obrta predstavljena 

je u prigodnoj monografiji 

»Obrtništvo Zagreba«, 

u kojoj je obrađeno razdoblje 

od 1355. do 2005. godine, te 

otvaranjem izložbe »Trajna 

povezanost zagrebačkog 

obrta i Muzeja za umjetnost i 

obrt«. Svečanost u HNK obogaćena 

je izvedbom »Zlatnog 

gala« Zagrebačkog gradskog 

kazališta Komedija, u kojoj 

je sudjelovao orkestar, zbor, 

balet i solisti kazališta Komedija, 

pod vodstvom redatelja 

i scenarista Vlade Štefančića, 

dirigenta Veselka Barešića, 

za scenografiju i kostimografiju 

zaslužna je Latica Ivanišević. 

Mnogobrojnu publiku 

oduševio je i odabir iz najboljih 

koreografija Ansambla 

narodnih plesova i pjesama 

Hrvatske »Lado«, kao i malom 

pričom o zagrebačkoj 

modi kroz stoljeća, od 1880. 

do 2000., nazvanom »Zagrebački 

šik kroz stoljeća«. 

FEDORA ZOKOVIĆ 

Statua udruženja zaslužnim i 

uspješnim obrtnicima 

Predsjedniku zagrebačke komore Mati Topiću »Statuu« 

uručuje dogradonačelnik Ivo Jelušić 

Ivan Obad i Ivo Jelušić uručili su »Statuu«, najviše priznanje 

Udruženja obrtnika grada Zagreba, obrtnicima koji su u više od 

25 godina rada iskazali izuzetne poslovne uspjehe na razini Zagreba 

i Hrvatske u promicanju obrtništva. »Statuu« su primili 

Vlado Crkvenac, Ivan Ivanković, Ivan Mladić, Krešimir Požnjak, 

Zvonko Protulipac, Stjepan Šafran, Ivan Štefančić, Vladimir Šubić 

i Mato Topić. Krešimir Požnjak zahvalio je u ime nagrađenih.

ObrtniÄke novine - broj 69 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine - broj 69 - Hrvatska obrtniÄka komora