Kriza je prilika za manje i fleksibilnije trgovine - PC Chip
Share Embed Flag
Download ePaper

Kriza je prilika za manje i fleksibilnije trgovine - PC Chip

Kriza je prilika za manje i fleksibilnije trgovine - PC Chip Kriza je prilika za manje i fleksibilnije trgovine - PC Chip

pcchip.hr
20.02.2014 Views

BIZON TVRTKE mStart telekomunikacije Agrokor konsolidira svoje IT poslovanje IT MALOPRODAJA U HRVATSKOJ Kriza je prilika za manje i fleksibilnije trgovine siječanj 2011. PC CHIP 137

BIZON<br />

TVRTKE<br />

mStart<br />

telekomunikaci<strong>je</strong><br />

Agrokor konsolidira<br />

svo<strong>je</strong> IT poslovan<strong>je</strong><br />

IT MALOPRODAJA U HRVATSKOJ<br />

<strong>Kri<strong>za</strong></strong> <strong>je</strong> <strong>prilika</strong><br />

<strong>za</strong> man<strong>je</strong> i<br />

fleksibilni<strong>je</strong> <strong>trgovine</strong><br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

137

Uvodnik<br />

Izla<strong>za</strong>k iz depresi<strong>je</strong><br />

Na samom kraju godine dogodila se možda i naj<strong>za</strong>nimljivija<br />

vi<strong>je</strong>st iz domaće poslovne informatike u 2010., a ri<strong>je</strong>č<br />

<strong>je</strong> o ulasku Agrokora na područ<strong>je</strong> davatelja informatičkih<br />

usluga putem tvrtke mStar telekomunikaci<strong>je</strong>. Iako<br />

ima različitih gledanja na ci<strong>je</strong>lu priču, ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o značajnom<br />

iskoraku.<br />

Impressum<br />

www.bizon.hr<br />

Glavni urednik<br />

Branimir Kovač<br />

Voditelj pro<strong>je</strong>kta<br />

Željko Ćosić<br />

A1 Video d.o.o.<br />

Cvi<strong>je</strong>te Zuzorić 25<br />

Tel: +385 1 611 7355<br />

Fax: +385 1 611 7354<br />

Godina <strong>za</strong> nama v<strong>je</strong>rojatno <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna od<br />

težih na domaćoj IT sceni. Pa ipak,<br />

iako <strong>je</strong> situacija daleko od idealne,<br />

neki poka<strong>za</strong>telji daju ponešto nade<br />

i optimizma. Tako najnoviji rezultati<br />

istraživanja IDC-ja <strong>za</strong> treći kvartal ove godine<br />

pokazuju da <strong>je</strong> Hrvatska <strong>je</strong>dina zemlja u Regiji<br />

koja bil<strong>je</strong>ži rast proda<strong>je</strong> <strong>PC</strong>-ja (na prvi pogled<br />

nevelikih, ali u recesiji itekako značajnih pet<br />

posto), <strong>za</strong> razliku od nama sus<strong>je</strong>dnih Sloveni<strong>je</strong><br />

i Srbi<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> ob<strong>je</strong> bil<strong>je</strong>že dvoznamenkaste<br />

padove u odnosu na<br />

isto razdobl<strong>je</strong> protekle<br />

godine.<br />

Teško <strong>je</strong> reći <strong>je</strong> li ri<strong>je</strong>č<br />

o početku trenda, možda<br />

i sv<strong>je</strong>tlu na kraju tunela,<br />

no i naša tema<br />

broja koja se bavi stan<strong>je</strong>m<br />

informatičke maloproda<strong>je</strong><br />

u Hrvatskoj<br />

ni<strong>je</strong> depresivna kao što<br />

bi možda neki očekivali.<br />

U izradi teme kontaktirali<br />

smo mnoge<br />

sugovornike i većina<br />

njih, iako se slaže da će Branimir kovač<br />

ova godina također biti glavni urednik<br />

teška, predviđa da bi do<br />

n<strong>je</strong>zina kraja konačno<br />

trebalo doći do oporavka IT maloproda<strong>je</strong>. Čak<br />

i u ovome trenutku jasno <strong>je</strong> da <strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me potpunog<br />

sloma koji se dogodio pri<strong>je</strong> nešto više<br />

od godine dana sada <strong>za</strong> nama te <strong>je</strong> usli<strong>je</strong>dilo<br />

značajno restrukturiran<strong>je</strong> propalih tvrtki i<br />

preslagivan<strong>je</strong> na sceni. U slučaju HGspota to<br />

<strong>je</strong> restrukturiran<strong>je</strong> već provedeno i tvrtka <strong>je</strong><br />

počela otplaćivati svo<strong>je</strong> dugove, dok u nekim<br />

drugim sluča<strong>je</strong>vima, kao što <strong>je</strong> onaj Vemilov,<br />

tek počin<strong>je</strong>.<br />

Upravo smo Vemilu, nekoć itekako značajnom<br />

domaćem maloprodajnom, ali i veleprodajnom<br />

IT trgovcu, posvetili značajan prostor.<br />

Zanimljivo, ali domaći informatički magazini<br />

jako su se slabo bavili propašću ove tvrtke, što<br />

<strong>je</strong> profesionalno gledano teško shvatljivo <strong>je</strong>r<br />

<strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o vrhunskoj novinarskoj temi. Vemil<br />

<strong>je</strong> postao svo<strong>je</strong>vrstan simbol kraha domaće<br />

IT maloproda<strong>je</strong>, a dojam <strong>je</strong> da <strong>je</strong> kompleksna<br />

pravna <strong>za</strong>vrzlama oko osnivanja novih tvrtki<br />

ko<strong>je</strong> su preuzele n<strong>je</strong>zino poslovan<strong>je</strong> na kraju<br />

najviše naštetila samoj tvrtki. No stečajni postupak<br />

koji <strong>je</strong> u ti<strong>je</strong>ku pri<strong>je</strong> ili kasni<strong>je</strong> će razjasniti<br />

što se <strong>za</strong>pravo tamo dogodilo, a dok<br />

se to ne dogodi, najviše detalja i informacija<br />

možete saznati upravo u tekstu u ovom broju<br />

Bizona.<br />

Uz sve ovo, na samom kraju protekle godine<br />

dogodila se možda i naj<strong>za</strong>nimljivija vi<strong>je</strong>st<br />

iz domaće poslovne<br />

informatike u 2010., a<br />

ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o ulasku Agrokora<br />

na područ<strong>je</strong> davatelja<br />

informatičkih<br />

usluga putem tvrtke<br />

mStar telekomunikaci<strong>je</strong>.<br />

Iako ima različitih<br />

gledanja na ci<strong>je</strong>lu<br />

priču, pa tako neki<br />

sen<strong>za</strong>cionalistički tvrde<br />

kako će ovaj potez<br />

ugroziti posto<strong>je</strong>će odnose<br />

snaga na tržištu,<br />

dok mu drugi umanjuju<br />

značaj te uspoređuju<br />

najnoviji Agrokorov<br />

potez s nekim ranijim<br />

propalim pro<strong>je</strong>ktima<br />

na tržištu, čin<strong>je</strong>nica <strong>je</strong> da <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o značajnom<br />

iskoraku. Istina <strong>je</strong> da će se mStart isprva baviti<br />

tvrtkama unutar samog koncerna, a budući da<br />

<strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o dvadesetak itekako <strong>za</strong>ht<strong>je</strong>vnih tvrtki,<br />

to neće ostaviti previše prostora <strong>za</strong> nastup na<br />

slobodnom tržištu, barem u prvo vri<strong>je</strong>me.<br />

No čak i takav Agokorov ula<strong>za</strong>k na ovo tržište<br />

vi<strong>je</strong>st <strong>je</strong> od apsolutno prvorazrednog značaja,<br />

a već samo osnovni poka<strong>za</strong>telji mStart<br />

svrstavaju u desetak najvećih IT tvrtki u našoj<br />

zemlji. No ono što <strong>je</strong> pod<strong>je</strong>dnako bitno čin<strong>je</strong>nica<br />

<strong>je</strong> da veliki igrači kupuju ili stvaraju<br />

sistem-integratorske tvrtke (s<strong>je</strong>timo se samo<br />

T-HT-ova preuzimanja Combisa), što možda<br />

pokazu<strong>je</strong> kako se uskoro može očekivati oporavak<br />

na ovom di<strong>je</strong>lu tržišta. Ako preživimo<br />

ovu, 2012. bi mogla biti itekako <strong>za</strong>nimljiva godina.<br />

138 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

Vi<strong>je</strong>sti<br />

Piramida i S&S<br />

implementiraju SAP ERP<br />

Tvrtke Piramida i S&S potpisale<br />

su proteklog m<strong>je</strong>seca ugovor o<br />

implementaciji poslovnog r<strong>je</strong>šenja<br />

SAP business all-in-one.<br />

Ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> integriranom poslovnoinformacijskom<br />

sustavu na bazi<br />

SAP ERP r<strong>je</strong>šenja čija <strong>je</strong> nam<strong>je</strong>na<br />

povećan<strong>je</strong> konkurentnosti te<br />

smanjivan<strong>je</strong> administrativnih<br />

i troškova proizvodn<strong>je</strong>. Završetak<br />

implementaci<strong>je</strong> predviđen <strong>je</strong><br />

sredinom 2011. godine, a proces<br />

implementaci<strong>je</strong> poslovno-informatičkog<br />

sustava odvijat će se u<br />

fa<strong>za</strong>ma, prema tehnologiji PRO-<br />

MET. R<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> SAP Business Allin-One<br />

nami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>no <strong>je</strong> potrebama<br />

srednjih poduzeća koja traže<br />

sveobuhvatna integrirana industrijska<br />

r<strong>je</strong>šenja <strong>za</strong> upravljan<strong>je</strong><br />

tvrtkom s fleksibilnom i otvorenom<br />

tehnološkom platformom.<br />

Očeku<strong>je</strong> se da će Piramida uvođen<strong>je</strong>m<br />

ovog sustava osigurati,<br />

među ostalim, optimi<strong>za</strong>ciju procesa<br />

naručivanja i proda<strong>je</strong>, učinkovito<br />

upravljan<strong>je</strong> proizvodnim<br />

procesima uz potpunu kontrolu<br />

njihovih troškova, d<strong>je</strong>lotvorno<br />

upravljan<strong>je</strong> dobavljačima, poboljšanu<br />

usp<strong>je</strong>šnost računovodstvenih<br />

i upravljačkih procesa,<br />

učinkovito upravljan<strong>je</strong> <strong>za</strong>lihama<br />

te sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> neplaćene proda<strong>je</strong><br />

u danima.<br />

Ericsson Nikola Tesla<br />

modernizira 2G i 3G<br />

mrežu u Crnoj Gori<br />

Ericsson Nikola Tesla potpisao <strong>je</strong><br />

s Crnogorskim Telekomom nove<br />

ugovore vri<strong>je</strong>dne gotovo sedam<br />

milijuna kuna. Radi se o proširenju<br />

i moderni<strong>za</strong>ciji 2G i 3G<br />

mobilne mreže T-Mobilea Crna<br />

Gora. Ugovori su ve<strong>za</strong>ni i uz proširen<strong>je</strong><br />

kapaciteta fiksne mreže<br />

i moderni<strong>za</strong>ciju sustava nadzora<br />

T-Coma Crna Gora, a bit će<br />

Microsoftova r<strong>je</strong>šenja u HZZ-u<br />

Hrvatski <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavan<strong>je</strong>, <strong>za</strong>hvaljujući partnerstvu s<br />

tvrtkama Comping, IN2 i Microsoft Hrvatska, implementirao <strong>je</strong><br />

nove alate <strong>za</strong> nadzor i upravljan<strong>je</strong> poslovnim procesima. Nova<br />

r<strong>je</strong>šenja <strong>za</strong> podršku poslovanju, kao i ažurirane internetske<br />

stranice, rezultat su više od godine rada te će Zavodu omogućiti<br />

unapr<strong>je</strong>đen<strong>je</strong> usluga i ubr<strong>za</strong>n<strong>je</strong> svakodnevnog poslovanja, kao i<br />

još učinkoviti<strong>je</strong> posredovan<strong>je</strong> na tržištu rada.<br />

”Kako bi se HZZ-u osigurala kvalitetna podrška, partneri<br />

domaćih tvrtki implementirali su nekoliko ključnih Microsoftovih<br />

informacijskih alata. Ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o virtuali<strong>za</strong>cijskom r<strong>je</strong>šenju<br />

temel<strong>je</strong>nom na Microsoftovoj tehnologiji Hyper-V te System<br />

Center tehnologijama <strong>za</strong> nadzor i upravljan<strong>je</strong>. Ta će r<strong>je</strong>šenja<br />

HZZ-u omogućiti prvenstveno kvalitetniju i bržu komunikaciju<br />

unutar tvrtke i s kli<strong>je</strong>ntima, ali i znatne uštede kroz optimi<strong>za</strong>ciju<br />

posto<strong>je</strong>će ICT infrastrukture”, rekao <strong>je</strong> Bojan Hadžisejdić, Voditelj<br />

proda<strong>je</strong> <strong>za</strong> javni sektor u tvrtki Microsoft Hrvatska.<br />

Navedeno r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> trebalo bi smanjiti redove na info pultu u<br />

područnim službama i ispostavama Zavoda te omogućiti brzo<br />

r<strong>je</strong>šavan<strong>je</strong> <strong>za</strong>ht<strong>je</strong>va stranaka. HZZ <strong>je</strong> uz implementaciju novih<br />

internetskih stranica predstavio i r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> naslon<strong>je</strong>no na<br />

novi informacijski sustav. Tako će se <strong>za</strong> obav<strong>je</strong>štavan<strong>je</strong> kli<strong>je</strong>nata<br />

koristiti i mobilna telefonija, odnosno sustav SMS poruka.<br />

Nove internetske stranice Hrvatskog <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>za</strong>pošljavan<strong>je</strong><br />

dostupne su na adresi www.hzz.hr, a podrobni<strong>je</strong> informaci<strong>je</strong><br />

o Microsoft System Center r<strong>je</strong>šenjima nalaze se na stranicama<br />

www.microsoft.com/systemcenter/en/us/default.aspx.<br />

omogućene i nove funkcionalnosti<br />

sustava naplate u stvarnom<br />

vremenu. Ericsson Nikola<br />

Tesla u sklopu ovih ugovora osigurat<br />

će i usluge razvoja kompetencija<br />

d<strong>je</strong>latnika Crnogorskog<br />

Telekoma.<br />

Licem u lice s raznih<br />

strana svi<strong>je</strong>ta<br />

Tvrtka Cisco predstavila <strong>je</strong> novu<br />

TelePresence konferencijsku<br />

sobu. Putem Ciscove tehnologi<strong>je</strong><br />

ova soba omoguću<strong>je</strong> doživljaj<br />

sastanka koji se odvija uživo,<br />

licem u lice, iako se sugovonci<br />

mogu nalaziti na sasvim različitim<br />

lokacijama širom svi<strong>je</strong>ta.<br />

Ovo bi r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong>, kako <strong>je</strong> istakla<br />

generalna direktorica tvrtke Cisco<br />

Hrvatska Ana Blažinić, moglo<br />

pomoći domaćim tvrtkama<br />

u sman<strong>je</strong>nju putnih troškova i<br />

povećanju produktivnosti, dok<br />

bi istodobno smanjivan<strong>je</strong> emisi<strong>je</strong><br />

ugljika pridoni<strong>je</strong>lo povećanju<br />

ekoloških standarda. Cisco TelePresence<br />

soba bit će dostupna<br />

kupcima, partnerima i <strong>za</strong>poslenicima<br />

tvrtke Cisco Hrvatska,<br />

a omogućit će im povezivan<strong>je</strong> s<br />

više od 940 TelePresence soba u<br />

Ciscovim uredima, koji se nalaze<br />

u 235 većih gradova dil<strong>je</strong>m 60<br />

zemalja svi<strong>je</strong>ta. Inače, ured tvrtke<br />

Cisco u Zagrebu koristi se sustavom<br />

Cisco TelePresence 3010,<br />

idealnim <strong>za</strong> veće grupne sastanke,<br />

koji uključu<strong>je</strong> tri 65-inčna<br />

plazma ekrana te posebno di<strong>za</strong>jniran<br />

stol <strong>za</strong> šestero sudionika,<br />

koji se nalaze s <strong>je</strong>dne strane virtualnog<br />

stola. Sustav obuhvaća<br />

kamere, osv<strong>je</strong>tl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, mikrofone<br />

i zvučnike te ekrane koji uz pomoć<br />

videoreprodukci<strong>je</strong> ultravisoke<br />

definici<strong>je</strong> te prostornog<br />

audio<strong>za</strong>pisa daju realan os<strong>je</strong>ćaj<br />

da svi sudionici virtualnog sastanka<br />

s<strong>je</strong>de <strong>za</strong> <strong>je</strong>dnim stolom.<br />

Sastanak koji se održava uz pomoć<br />

TelePresence sustava 3010<br />

može podržavati do 48 ekrana<br />

po pozivu.<br />

Regionalna IT<br />

konferencija u Zagrebu<br />

U veljači sl<strong>je</strong>deće godine u organi<strong>za</strong>ciji<br />

Infoarene održat će se<br />

konferencija IT Arena 2011, prva<br />

neovisna regionalna IT konferencija<br />

koja bi trebala okupiti niz<br />

vodećih regionalnih stručnjaka<br />

iz ovog područja. Na konferenciji<br />

će biti govora o trendovima<br />

IT industri<strong>je</strong> u svi<strong>je</strong>tu, ali i u Regiji,<br />

raspravljat će se o sve većoj<br />

konvergenciji IT industri<strong>je</strong> i telekomunikacija,<br />

o tome hoće li se<br />

IT kao dio poslovanja privatnog<br />

i javnog sektora izdvajati iz matičnog<br />

poslovanja (outsourcing)<br />

ili će, ipak, <strong>za</strong>držati IT unutar<br />

sebe kao dio strateških aktivnosti<br />

poslovanja. Bit će predstavl<strong>je</strong>no<br />

i nekoliko regionalnih pro<strong>je</strong>kata<br />

u IT sektoru. Konferencija<br />

će se održati 23. veljače 2011. u<br />

<strong>za</strong>grebačkom hotelu The Regent<br />

Esplanade.<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

139

TvrtkE<br />

Veliki planovi <strong>za</strong> tvrtku mStart telekomunikaci<strong>je</strong><br />

Agrokor konsolidira<br />

svo<strong>je</strong> IT poslovan<strong>je</strong><br />

Briga o kompletnoj IT infrastrukturi Agrokora nam<strong>je</strong>rava se ob<strong>je</strong>diniti unutar <strong>je</strong>dne tvrtke koja bi<br />

potom nudila kvalitetniju, ali i racionalniju podršku svim svojim kli<strong>je</strong>ntima<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Nema nikakve sumn<strong>je</strong> da <strong>je</strong> najzvučnija<br />

vi<strong>je</strong>st iz područja poslovne<br />

informatike ti<strong>je</strong>kom proteklog<br />

m<strong>je</strong>seca bila ona koja <strong>je</strong>, <strong>za</strong><br />

mnoge posve neočekivano, došla<br />

iz redova velikog trgovačkog koncerna<br />

Agrokor. Čini se kako <strong>je</strong> u vri<strong>je</strong>me aktualne<br />

recesi<strong>je</strong> i optimi<strong>za</strong>ci<strong>je</strong> troškova na svim razinama<br />

došlo vri<strong>je</strong>me <strong>za</strong> štedljivost i racionali<strong>za</strong>ciju<br />

i u sektoru IT-ja. A kad to čini<br />

Agrokor kao najveći gospodarski sub<strong>je</strong>kt u<br />

državi, ali i <strong>je</strong>dan od najjačih regionalnih<br />

gospodarskih igrača, sve se odvija na razini<br />

velikih brojki koja itekako intrigira medi<strong>je</strong>, i<br />

to ne samo informatičke.<br />

Tako <strong>je</strong> u javnost, po svemu sudeći mimo<br />

žel<strong>je</strong> samog koncerna, procurila informacija<br />

da se kompletna IT infrastruktura Agrokora<br />

nam<strong>je</strong>rava ob<strong>je</strong>diniti unutar <strong>je</strong>dne<br />

tvrtke – mStart telekomunikacija. Plan <strong>je</strong>,<br />

kako se neslužbeno može doznati, da se<br />

sve informatičke d<strong>je</strong>latnosti iz podugačkog<br />

ni<strong>za</strong> kompanija u vlasništvu Agrokora stave<br />

pod okril<strong>je</strong> <strong>je</strong>dne kompani<strong>je</strong> koja bi potom<br />

ob<strong>je</strong>din<strong>je</strong>no nudila kvalitetniju, ali pri<strong>je</strong><br />

svega i racionalniju podršku svim svojim<br />

kli<strong>je</strong>ntima.<br />

Ključna ri<strong>je</strong>č ovd<strong>je</strong> <strong>je</strong> konsolidacija poslovanja,<br />

pojam koji sve češće posta<strong>je</strong> ključan<br />

u sređivanju kompleksnih poslovnoinformatičkih<br />

procesa brojnih sv<strong>je</strong>tskih velikih<br />

kompanija. Očekivano <strong>je</strong> da se pod kapom<br />

<strong>je</strong>dne specijalizirane informatičke tvrtke<br />

lakše mogu kontrolirati interni troškovi <strong>za</strong><br />

informatička ulaganja i održavanja, koji u<br />

slučaju tako velikog sustava kakav <strong>je</strong> Agrokor<br />

<strong>za</strong>sigurno nisu mali. No rezultat će bez<br />

sumn<strong>je</strong> biti i svo<strong>je</strong>vrsna optimi<strong>za</strong>cija koja<br />

će smanjiti nepotrebne troškove, a <strong>za</strong>sigurno<br />

i standardi<strong>za</strong>cija r<strong>je</strong>šenja na razini ci<strong>je</strong>log<br />

koncerna koja, kao i uvi<strong>je</strong>k kada se radi<br />

o složenim sustavima, nudi prostor <strong>za</strong> daljnja<br />

poboljšanja.<br />

Pod Agrokorom se trenutačno nalazi ci<strong>je</strong>li<br />

niz značajnih kompanija – spomenimo<br />

samo najpoznati<strong>je</strong> poput Konzuma, Jamnice,<br />

Zvi<strong>je</strong>zde, Leda i Tiska – a ne treba <strong>za</strong>boraviti<br />

niti regionalnu prisutnost koncerna<br />

putem tvrtke Idea. Stoga se može čuti da bi<br />

mStart telekomunikaci<strong>je</strong>, čiji <strong>je</strong> prvi čov<strong>je</strong>k<br />

Mirko Laušić koji <strong>je</strong> do sada vodio Agrokorov<br />

informatički od<strong>je</strong>l, u sl<strong>je</strong>dećih m<strong>je</strong>sec<br />

dana trebale potpisati ugovore s njih dvadesetak<br />

čime bi praktički bile obuhvaćene sve<br />

tvrtke iz Agrokorova portfelja sudeći prema<br />

podacima koji se mogu naći na web stranicama<br />

koncerna. No ta količina, valja napo-<br />

140 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

TvrtkE<br />

menuti, logistički sigurno vrlo <strong>za</strong>ht<strong>je</strong>vnih<br />

kli<strong>je</strong>nata, traži i informatičku kompaniju<br />

teške kategori<strong>je</strong>. Nema sumn<strong>je</strong> kako mStart<br />

to već u ovom trenutku <strong>je</strong>st, barem kad se<br />

gledaju impresivne brojke do kojih <strong>je</strong> tvrtka<br />

narasla u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me.<br />

Grupacija <strong>je</strong> tako prema dostupnim podacima<br />

u tvrtku nedavno upumpala čak<br />

100 milijuna kuna, što predstavlja itekako<br />

solidan temeljni kapital, a trenutačno <strong>za</strong>pošljava<br />

preko 150 d<strong>je</strong>latnika, mahom informatičara.<br />

Ove impresivne brojke već na<br />

samom početku priče o Agrokorovoj informatičkoj<br />

konsolidaciji svrstavaju ovu tvrtku<br />

među najveće IT tvrtke u našoj zemlji.<br />

No početak mStart telekomunikacija ni<strong>je</strong><br />

niti približno ukazivao na ono u što <strong>je</strong> danas<br />

prerasla ova tvrtka. Osnovana <strong>je</strong> u rujnu<br />

2007. godine kada su Agrokor, EPH i HT razmišljali<br />

o pokretanju nikad <strong>za</strong>živ<strong>je</strong>le prepaid<br />

usluge K-mobile, koja <strong>je</strong> trebala početi s<br />

radom u ožujku 2008. godine. Usprkos ambicioznim<br />

planovima to se nikada ni<strong>je</strong> dogodilo,<br />

a ci<strong>je</strong>li <strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kt potiho napušten,<br />

ili barem prebačen <strong>za</strong> neka druga vremena.<br />

Spekulira se da bi stoga mStart<br />

telekomunikaci<strong>je</strong> mogle<br />

ponuditi svo<strong>je</strong> usluge i nekima<br />

od petstotinjak tvrtki ko<strong>je</strong> su<br />

ve<strong>za</strong>ne uz sam Agrokor.<br />

U skladu s trendovima outsourcinga<br />

Očeku<strong>je</strong> se da će mStart telekomunikaci<strong>je</strong><br />

u sl<strong>je</strong>dećih m<strong>je</strong>sec dana potpisati<br />

ugovore s dvadesetak tvrtki, čime bi<br />

praktički bile obuhvaćene sve tvrtke iz<br />

Agrokorova portfelja<br />

Nakon te neusp<strong>je</strong>le epizode tvrtka <strong>je</strong> neko<br />

vri<strong>je</strong>me provela u svo<strong>je</strong>vrsnom tihom režimu<br />

rada u ko<strong>je</strong>m ni<strong>je</strong> sasvim jasno čime se<br />

bavila, no prema dostupnim podacima ni<strong>je</strong><br />

bila od velike važnosti <strong>za</strong> sam koncern.<br />

Sve navedeno ne znači da u navedenom<br />

razdoblju tvrtka ni<strong>je</strong> bila <strong>za</strong>nimljiva medijima.<br />

Prim<strong>je</strong>rice, u financijskom izv<strong>je</strong>štaju<br />

mStarta <strong>za</strong> ne tako davnu 2008. godinu,<br />

kako navodi portal www.h-alter.org, stoji da<br />

ova tvrtka u to vri<strong>je</strong>me ni<strong>je</strong> imala nikakve<br />

imovine, niti <strong>je</strong>dnog <strong>za</strong>poslenika, a ukupni<br />

godišnji prihod iznosio <strong>je</strong>, prema navodima<br />

istog portala, tek minimalnih 45 kuna i<br />

pet lipa. Istovremeno u medijima se povlačio<br />

podatak da <strong>je</strong> prvi čov<strong>je</strong>k EPH Ninoslav<br />

Pavić svoj udio u ovoj tvrtki prodao <strong>za</strong> 43,65<br />

milijuna kuna, što <strong>je</strong> i<strong>za</strong>zvalo čuđen<strong>je</strong> budući<br />

da <strong>je</strong> iz poslovnih podataka u to vri<strong>je</strong>me<br />

proizlazilo kako ni<strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o naročito<br />

vri<strong>je</strong>dnoj tvrtki. Kako god bilo, iz današn<strong>je</strong><br />

perspektive vri<strong>je</strong>dnost tvrtke nesumnjivo <strong>je</strong><br />

veća, a <strong>je</strong>su li to imali u vidu već prilikom<br />

navedenih vlasničkih transakcija ne želimo,<br />

a niti možemo spekulirati, nego tek navodimo<br />

kao man<strong>je</strong> poznatu <strong>za</strong>nimljivost iz<br />

povi<strong>je</strong>sti tvrtke.<br />

Ključno <strong>je</strong> pitan<strong>je</strong> hoće li mStart telekomunikaci<strong>je</strong>,<br />

osim što će se baviti ob<strong>je</strong>dinjavan<strong>je</strong>m<br />

Agrokorova informatičkog poslovanja,<br />

možda i<strong>za</strong>ći i na otvoreno domaće<br />

informatičko tržište te početi pružati usluge<br />

i tvrtkama ko<strong>je</strong> nisu iz samog koncerna?<br />

Ovo pitan<strong>je</strong> trenutačno <strong>je</strong> u sferi spekulacija,<br />

a isto tako <strong>je</strong> malo v<strong>je</strong>rojatno da će se<br />

to dogoditi u relativno skoroj budućnosti<br />

budući da su <strong>za</strong>daće unutar koncerna dovoljno<br />

<strong>za</strong>ht<strong>je</strong>vne <strong>za</strong> kapacitete čak i ovako<br />

velike tvrtke. Pa ipak, to ni<strong>je</strong> spri<strong>je</strong>čilo nagađanja,<br />

pa čak i boja<strong>za</strong>n kako bi eventualni<br />

ula<strong>za</strong>k mStarta, a time i Agrokora na<br />

vanjsko tržište itekako mogao poremetiti<br />

trenutačne odnose snaga na domaćoj sceni<br />

pružatelja IT usluga.<br />

Razlog <strong>za</strong> boja<strong>za</strong>n <strong>je</strong> jasan. Iako <strong>je</strong> domaće<br />

tržište informatičkih usluga <strong>je</strong>dna od vitalnijih<br />

grana domaće privrede – kao što<br />

smo nedavno pisali, domaća informatička<br />

industrija sa svojih 14 milijardi kuna na<br />

godišnjoj razini pridonosi, prim<strong>je</strong>rice, kao<br />

i puno razvikanija hoteli<strong>je</strong>rsko-ugostiteljska<br />

branša – ula<strong>za</strong>k tako snažne kompani<strong>je</strong><br />

kao što <strong>je</strong> Agrokor na otvoreno tržište<br />

sigurno bi ostavio posl<strong>je</strong>dice. Naime, proc<strong>je</strong>nju<strong>je</strong><br />

se kako <strong>je</strong> samo godišnji prihod<br />

Agrokora čak tri puta veći od onoga u ci<strong>je</strong>loj<br />

domaćoj informatičkoj industriji. Spekulira<br />

se da bi stoga mStart telekomunikaci<strong>je</strong><br />

mogle ponuditi svo<strong>je</strong> usluge i nekima<br />

od petstotinjak tvrtki ko<strong>je</strong> su svojim d<strong>je</strong>latnostima<br />

ve<strong>za</strong>ne uz sam Agrokor, a ako se<br />

to dogodi, nema sumn<strong>je</strong> da će biti ri<strong>je</strong>č o<br />

itekako ozbiljnoj pri<strong>je</strong>tnji nekim posto<strong>je</strong>ćim<br />

informatičkim tvrtkama. No mnogima<br />

bi to trebalo predstavljati i svo<strong>je</strong>vrsnu<br />

dodatnu priliku budući da se Agrokor, kao<br />

uostalom i drugi složeni sustavi, snažno<br />

naslanja na brojne vanjske tehnologi<strong>je</strong>. Integracija<br />

složenih SAP-ovih sustava <strong>za</strong> ERP<br />

poslovan<strong>je</strong>, o kojima ste mogli detaljno<br />

čitati u prošlom broju Bizona, samo <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan<br />

od prim<strong>je</strong>ra takvih tehnologija ko<strong>je</strong> će<br />

se gotovo sigurno nastaviti koristiti i zbog<br />

čin<strong>je</strong>nice da <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o standardnim sv<strong>je</strong>tskim<br />

poslovnim r<strong>je</strong>šenjima i zbog značajnih<br />

iznosa koji su investirani u njihovu implementaciju.<br />

No ula<strong>za</strong>k Agrokora u novo područ<strong>je</strong> poslovanja<br />

možda d<strong>je</strong>lomice leži i u čin<strong>je</strong>nici<br />

da se predviđa kako bi domaće IT tržište u<br />

idućoj godini konačno moglo dobiti <strong>za</strong>mah<br />

nakon nekoliko recesijskih godina, a definitivni<br />

opravak predviđa se <strong>za</strong> 2012. godinu.<br />

Konsolidacija IT procesa u Agrokoru definitivno<br />

<strong>je</strong> sama po sebi <strong>za</strong>ht<strong>je</strong>vna <strong>za</strong>daća,<br />

no do tada bi mStart telekomunikaci<strong>je</strong> mogle<br />

biti već dovoljno uhodane <strong>za</strong> nastup na<br />

rastućem otvorenom tržištu.<br />

Inače, <strong>je</strong>dan od <strong>za</strong>nimljivijih elemenata s ruba ci<strong>je</strong>le priče o mStart telekomunikacijama <strong>je</strong> usporedba<br />

s Plivom i n<strong>je</strong>zinim GBS IT-<strong>je</strong>m, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> ova poznata farmaceutska tvrtka pri<strong>je</strong> nekoliko godina<br />

također pokušala nešto slično onome što Agrokor danas čini s mStartom, ali ni<strong>je</strong> usp<strong>je</strong>la. Iako<br />

izdvo<strong>je</strong>n u samostalnu tvrtku od ko<strong>je</strong> su svi imali velika očekivanja, GBS IT vraćen <strong>je</strong> u okril<strong>je</strong> matične<br />

tvrtke čime su se rasplinuli svi planovi o pružanju IT usluga na otvorenom tržištu. Stoga ima onih koji<br />

smatraju kako se može napraviti analogija između ova dva sustava, no nama se čini kako <strong>je</strong> situacija<br />

posve drukčija, bez obzira na površinske sličnosti. Dok <strong>je</strong> Plivino odustajan<strong>je</strong> od IT tržišta pri<strong>je</strong> svega<br />

rezultat strateškog <strong>za</strong>okreta nakon što <strong>je</strong> Barr preuzeo tvrtku, a v<strong>je</strong>rojatno i čin<strong>je</strong>nice da tako velika<br />

sv<strong>je</strong>tska korporacija već ima jasno definiranu politiku korištenja informatičkih tehnologija u koju<br />

se navedena tvrtka ni<strong>je</strong> uklapala, nema nikakvih naznaka da bi to mogao biti slučaj kod mStarta.<br />

Naime, Agrokor kao koncern, <strong>za</strong> razliku od preuzete Plive, prilično <strong>je</strong> aktivan gospodarski sub<strong>je</strong>kt<br />

koji <strong>je</strong> do sada bio onaj koji intenzivno preuzima druge tvrtke, što mStartu da<strong>je</strong> dovoljno kvalitetne<br />

polazne osnove, ali v<strong>je</strong>rojatno i stabilnu strategiju budući da <strong>je</strong> formiran<strong>je</strong> takve tvrtke u skladu i sa<br />

sv<strong>je</strong>tskim trendovima outsourcinga.<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

141

Intervju<br />

Dražen Jereb<br />

financijski direktor i član uprave Renoproma<br />

Zbog krize se više<br />

traže <strong>je</strong>ftiniji proizvodi<br />

Srednji segment proizvoda ni<strong>je</strong> nestao, ali se om<strong>je</strong>r prodajnih proizvoda smanjio u korist niže<br />

kategori<strong>je</strong>. Ipak, skupi proizvodi imaju kontinuitet u prodaji u odnosu na prethodne godine, <strong>je</strong>r<br />

kupcima koji se odlučuju <strong>za</strong> tu kategoriju ci<strong>je</strong>na ni<strong>je</strong> presudan faktor<br />

RAZGOVARAO: Branimir Kovač<br />

U<br />

vri<strong>je</strong>me kada kri<strong>za</strong> potresa domaću<br />

maloprodaju Renoprom i n<strong>je</strong>gov<br />

trgovački lanac Technomax<br />

poka<strong>za</strong>li su kako se i u recesijskim<br />

vremenima može kvalitetno poslovati.<br />

S financijskim direktorom i članom<br />

uprave Renoproma Draženom Jerebom razgovarali<br />

smo o potezima kojima <strong>je</strong> ova tvrtka<br />

osigurala stabilno poslovan<strong>je</strong>, ali i o situaciji<br />

na domaćem maloprodajnom tržištu potrošačke<br />

elektronike općenito. Odgovori su itekako<br />

<strong>za</strong>nimljivi, <strong>je</strong>r pokazuju s kojim se sve<br />

poteškoćama danas susreću domaći trgovci,<br />

ali i potencijalna r<strong>je</strong>šenja kroz prilagođavan<strong>je</strong><br />

krizom pogođenom domaćem kupcu.<br />

Zašto Renoprom bezbolni<strong>je</strong> prolazi kroz krizu<br />

od brojnih drugih domaćih maloprodajnih lanaca<br />

potrošačke elektronike?<br />

- Renoprom <strong>je</strong> <strong>za</strong>počeo procese prilagodbe<br />

novonastalim uv<strong>je</strong>tima na tržištu<br />

koncem 2008. godine kad smo shvatili da<br />

pro<strong>je</strong>kci<strong>je</strong> planiranog maloprodajnog prometa<br />

<strong>za</strong> <strong>za</strong>dnji kvartal te godine nisu realne<br />

te da nakon dvoznamenkastog postotnog<br />

rasta maloproda<strong>je</strong> prometa sli<strong>je</strong>di tržišna<br />

prilagodba kakva se događa na razvi<strong>je</strong>nim<br />

potrošačkim tržištima nakon tržišne ekspanzi<strong>je</strong>.<br />

Uprava Renoproma, <strong>za</strong><strong>je</strong>dno sa<br />

<strong>za</strong>poslenima, ni<strong>je</strong> prolazila kroz prilagođavan<strong>je</strong><br />

tržištu ništa bezbolni<strong>je</strong> od drugih<br />

nama sličnih maloprodajnih lanaca. Čin<strong>je</strong>nica<br />

<strong>je</strong> da smo predvid<strong>je</strong>li određene znakove<br />

na tržištu koji su upućivali na dola<strong>za</strong>k<br />

krize te smo poduzeli određene korake.<br />

Recesija <strong>je</strong> pogodila gotovo ci<strong>je</strong>lu maloprodaju.<br />

Na koji se način ona očitovala u Renopromu?<br />

- Ukupni maloprodajni promet počeo <strong>je</strong><br />

padati u 2008. godini (0,5 posto) da bi doživio<br />

značajan pad prometa u prošloj godini<br />

od 15 posto. Najveći efekt na sman<strong>je</strong>nju<br />

prometa os<strong>je</strong>tio se u prodaji automobila te<br />

u našem segmentu potrošačke elektronike<br />

gd<strong>je</strong> se tržište u pros<strong>je</strong>ku smanjilo <strong>za</strong> 26<br />

Nedostatak kupovne<br />

moći, kao i apstinencija od<br />

potrošn<strong>je</strong>, ut<strong>je</strong>cao <strong>je</strong> na<br />

sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> prihoda u sredn<strong>je</strong>m<br />

segmentu.<br />

posto. Renoprom <strong>je</strong> 2009. godinu <strong>za</strong>vršio<br />

s 28 milijuna eura godišn<strong>je</strong>g prometa, što<br />

<strong>je</strong> sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> od 15 posto. Naša strategija<br />

prilagodbe tržištu sastoji se od proaktivnog<br />

d<strong>je</strong>lovanja istovremeno na strani prihoda i<br />

rashoda. Nismo se opredi<strong>je</strong>lili <strong>za</strong> defanzivnu<br />

taktiku re<strong>za</strong>nja troškova na posto<strong>je</strong>ćim<br />

profitnim centrima, već smo iskoristili prilike<br />

ko<strong>je</strong> su se otvarale na tržištu ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> u to<br />

vri<strong>je</strong>me doslovno bilo u slobodnom padu.<br />

Razlog man<strong>je</strong>g pada prometa u usporedbi<br />

s tržištem leži u širenju maloprodajne mreže<br />

na profitabilni<strong>je</strong> lokaci<strong>je</strong>, prilagođenoj<br />

ponudi proizvoda iz našeg asortimana “novim”<br />

kupcima te optimiziranju prodajnih<br />

<strong>za</strong>liha.<br />

Na koji ste način proveli tu optimi<strong>za</strong>ciju?<br />

- Transparentno vođen<strong>je</strong> troškova po profitnim<br />

centrima omogućilo nam <strong>je</strong> brži protok<br />

informacija u odlučivanju o optimi<strong>za</strong>ciji<br />

troškova. Sman<strong>je</strong>na pos<strong>je</strong>ćenost u trgovačkim<br />

centrima rezultirala <strong>je</strong> optimiziran<strong>je</strong>m<br />

troška <strong>za</strong>poslenih - određene <strong>za</strong>poslenike<br />

prem<strong>je</strong>stili smo na novootvorene lokaci<strong>je</strong>,<br />

dok smo na posto<strong>je</strong>ćim lokacijama optimizirali<br />

proces nabave i maloproda<strong>je</strong>. Između<br />

ostalog, optimizirali smo i ostale ključne<br />

troškove ko<strong>je</strong> se odnose na administraciju,<br />

vozila, troškove najamnina te prilagodili<br />

troškove promidžbe.<br />

Kakve poslovne rezultate očeku<strong>je</strong>te <strong>za</strong> ovu<br />

godinu i ima li razlike u odnosu na lanjske rezultate?<br />

- Prvi poka<strong>za</strong>telji rasta prometa maloproda<strong>je</strong><br />

nakon 22 m<strong>je</strong>seca u<strong>za</strong>stopnog pada su<br />

ohrabrujući. Očekivani promet Renoproma<br />

<strong>za</strong> 2010. godinu <strong>je</strong> 32 milijuna eura, što<br />

<strong>je</strong> rast od 16 posto u odnosu na prethodno<br />

razdobl<strong>je</strong>. Maloprodajni lanac Technomax<br />

142 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

Intervju<br />

- Maloprodaja IT proizvoda dosta <strong>je</strong> specifičan<br />

segment poslovanja koji ima svo<strong>je</strong><br />

<strong>za</strong>konitosti. Kad govorimo o IT proizvodima,<br />

moramo razlučiti hardverski dio od<br />

potrošačke elektronike koja ima sve više<br />

poveznica, pa više nismo sigurni <strong>je</strong> li ri<strong>je</strong>č o<br />

uređaju koji svojim karakteristikama pripada<br />

u IT segment ili potrošačku elektroniku.<br />

Informatičke <strong>trgovine</strong> ti<strong>je</strong>kom devedesetih<br />

godina rasle su na prometu hardverskih<br />

komponenti i prodaji osobnih računala. Ti<strong>je</strong>kom<br />

galopirajućeg rasta potrošn<strong>je</strong> sve do<br />

2008. godine svi su IT lanci svoju strategiju<br />

bazirali na velikoj obrtajnosti i maloj profitnoj<br />

marži. Da bi bile bol<strong>je</strong> od konkurenci<strong>je</strong>,<br />

IT <strong>trgovine</strong> ulagale su u ekspanziju i rasle<br />

na dvoznamenkastom porastu prometa.<br />

Jedini problem u ovoj strategiji <strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />

tvrtka koja svoj rast <strong>za</strong>sniva na ovaj način<br />

podložna velikoj volatinosti u profitabilnosti<br />

prouzročenoj malim prom<strong>je</strong>nama u ci<strong>je</strong>ni<br />

proizvoda, kao i prodanim količinama.<br />

Neki od maloprodajnih IT centara pokušali<br />

su nadom<strong>je</strong>stiti pad profitabilnosti na IT<br />

segmentu ulaskom na ostala četiri stupa<br />

konzumne elektronike, uključujući i bi<strong>je</strong>lu<br />

tehniku. Matematički gledano, potez širenja<br />

lepeze proizvoda na artikle koji imaju veću<br />

prodajnu maržu kako bi se nadom<strong>je</strong>stio<br />

pad prometa u IT maloprodaji zvuči krajn<strong>je</strong><br />

logičnim, ali problem <strong>je</strong> bio dosta složeniji.<br />

Dražen <strong>je</strong>reb<br />

Ohrabrujući su poka<strong>za</strong>telji rasta prometa maloproda<strong>je</strong> nakon 22 m<strong>je</strong>seca u<strong>za</strong>stopnog pada<br />

Konačni oporavak tržišta nazire se tek u 2012. godini<br />

Koja zbivanja previđate u domaćoj maloprodaji potrošačke elektronike, kada očeku<strong>je</strong>te oporavak?<br />

- Nakon 22 m<strong>je</strong>seca u<strong>za</strong>stopnog pada prometa maloproda<strong>je</strong> od srpnja ove godine evidentan <strong>je</strong> rast<br />

osobne potrošn<strong>je</strong>, pogotovo u domeni konzumne elektronike. Nacionalni program digitali<strong>za</strong>ci<strong>je</strong><br />

di<strong>je</strong>lom <strong>je</strong> pridonio povećanju potražn<strong>je</strong> <strong>za</strong> televizorima i DVB-T prijamnicima, koja se karakterizirala<br />

kroz povećan promet. Istodobno, ohrabrujući znakovi porasta prometa također dolaze iz segmenta<br />

bi<strong>je</strong>le tehnike potaknuti većim plasmanom stambenih kredita. Konačni oporavak tržišta konzumne<br />

elektronike nazire se tek početkom 2012. godine, što ne znači da se rast prometa neće ostvariti i<br />

u 2011. godini <strong>za</strong> one maloprodajne lance koji budu privukli kupce ci<strong>je</strong>nom, širinom asortimana<br />

proizvoda i njihovom dobavljivošću.<br />

uspio <strong>je</strong> nadom<strong>je</strong>stiti nedostatak kvalitetne<br />

ponude u segmentu potrošačke elektronike<br />

te smo širen<strong>je</strong>m na tri nove lokaci<strong>je</strong> usp<strong>je</strong>li<br />

<strong>za</strong>dovoljiti potrebe tržišta.<br />

Neki od konkurentskih lanaca polomili su<br />

zube kada su iz specijalizirane IT niše pokušali<br />

i<strong>za</strong>ći u područ<strong>je</strong> široke potrošačke elektronike,<br />

ali i bi<strong>je</strong>le tehnike. S druge strane, u vašoj<br />

maloprodaji bez problema postoji suživot posve<br />

različitih prodajnih programa. Kako ste to<br />

usp<strong>je</strong>li uskladiti?<br />

U čemu se sve očitovao taj problem?<br />

- Prvi problem <strong>je</strong> bio u tome što se širen<strong>je</strong><br />

na bi<strong>je</strong>lu tehniku događalo u trenutku<br />

kada <strong>je</strong> taj segment potrošačke elektronike<br />

bio prvi na udaru od pada prometa te<br />

nisu usp<strong>je</strong>li privući kupce ko<strong>je</strong> do tada nisu<br />

imali u svojim centrima. Drugi problem<br />

bio <strong>je</strong> što su neke od IT trgovina žel<strong>je</strong>le<br />

napraviti tranziciju od IT <strong>trgovine</strong> do <strong>trgovine</strong><br />

konzumne elektronike u vrlo kratkom<br />

razdoblju, <strong>za</strong>nemarujući svo<strong>je</strong> posto<strong>je</strong>će<br />

kupce. Technomax <strong>je</strong> maloprodajni lanac<br />

konzumne elektronike koji također ima<br />

velik udio informatičke robe u svojim maloprodajnim<br />

centrima. No glavna razlika<br />

između IT trgovina i nas <strong>je</strong> što imamo<br />

različite segmente kupaca koji se preklapaju<br />

u di<strong>je</strong>lu proizvoda. Dok se IT <strong>trgovine</strong><br />

fokusiraju na segment informatičkih proizvoda,<br />

Technomax <strong>je</strong> prepoznatljiv po HiFi<br />

segmentu te gradi svo<strong>je</strong> poslovan<strong>je</strong> na četiri<br />

stupa konzumne elektronike, s dosta jačim<br />

naglaskom na multimediju i informatičke<br />

proizvode.<br />

Leži li dio razloga i u tome što otpočetka paralelno<br />

promičete različite prodajne programe,<br />

pa niste imali probleme oko repozicioniranja<br />

i kao posl<strong>je</strong>dicu toga potencijalni gubitak kupaca?<br />

- Upravo tako. Jedan od najrizičnijih procesa<br />

u poslovanju tvrtke <strong>je</strong>st repozicioniran<strong>je</strong>.<br />

U ovom slučaju ne govorimo samo o<br />

rebrandu i komunikaciji s kupcima, već o<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

143

Intervju<br />

prom<strong>je</strong>ni glavnih asortimana proizvoda po<br />

kojima <strong>je</strong> neka trgovina prepoznata. To znači<br />

da se odričete segmenta v<strong>je</strong>rnih kupaca<br />

koji su do sada kupovali kod vas i fokusirate<br />

se na druge kupce kako biste povećali<br />

obujam proda<strong>je</strong>. Kad govorimo o trgovinama,<br />

obično volimo govoriti o proizvodima<br />

koji se nalaze u njima, ali ne govorimo o<br />

segmentu kupaca koji pos<strong>je</strong>ćuju <strong>trgovine</strong>.<br />

Kod repozicioniranja proizvoda kupac <strong>je</strong> na<br />

prvom m<strong>je</strong>stu. Asortiman proizvoda unutar<br />

maloprodajnog lanca Technomax osmišl<strong>je</strong>n<br />

<strong>je</strong> na način da <strong>za</strong>dovolji sve potrebe <strong>je</strong>dne<br />

obitelji, bilo da se radi o segmentu audio i<br />

video akustike, informatike, multimedi<strong>je</strong> i<br />

igraćeg segmenta te malih kućanskih aparata<br />

i bi<strong>je</strong>le tehnike. Naša <strong>je</strong> poslovna logika<br />

da obiteljskom kupcu ponudimo sve na<br />

<strong>je</strong>dnom m<strong>je</strong>stu.<br />

Nudite i c<strong>je</strong>novno prilično širok raspon proizvoda.<br />

Ima li u ova recesijska vremena smisla<br />

nuditi skupl<strong>je</strong> proizvode? Kakav <strong>je</strong> om<strong>je</strong>r prihoda<br />

između, uv<strong>je</strong>tno rečeno, niže, sredn<strong>je</strong> i<br />

skupe kategori<strong>je</strong> proizvoda?<br />

- Do dolaska krize u Hrvatsku naši kupci<br />

su kupovali proizvode sredn<strong>je</strong> i skupe kategori<strong>je</strong>.<br />

Nedostatak kupovne moći, kao i apstinencija<br />

od potrošn<strong>je</strong>, ut<strong>je</strong>cao <strong>je</strong> na sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

prihoda u sredn<strong>je</strong>m segmentu. Dio<br />

kupaca odlučio se na <strong>je</strong>ftini<strong>je</strong> proizvode, ali<br />

kupu<strong>je</strong> češće, dok <strong>je</strong> drugi dio kupaca odlučio<br />

investirati više, ali će odložiti ponovnu<br />

kupnju istog proizvoda. Krizni porez, koji <strong>je</strong><br />

nametnut kupcima sredn<strong>je</strong> kupovne moći,<br />

dodatno <strong>je</strong> ut<strong>je</strong>cao na ovu odluku potrošača.<br />

Srednji segment proizvoda ni<strong>je</strong> nestao,<br />

ali se om<strong>je</strong>r prodajnih proizvoda smanjio u<br />

korist niže kategori<strong>je</strong>. Skupa kategorija proizvoda<br />

ima kontinuitet u prodaji u odnosu<br />

na prethodne godine, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> kupcima koji se<br />

odlučuju <strong>za</strong> tu kategoriju ci<strong>je</strong>na bitan faktor,<br />

ali ni<strong>je</strong> presudan. Mi smo os<strong>je</strong>tili trend<br />

prom<strong>je</strong>ne kod potrošača, pa smo dodatno<br />

osigurali više proizvoda niže c<strong>je</strong>novne<br />

kategori<strong>je</strong> na ko<strong>je</strong> pri<strong>je</strong> nismo imali fokus.<br />

Trenutno u našim prodajnim centrima<br />

možete naći proizvode niže c<strong>je</strong>novne kategori<strong>je</strong><br />

ko<strong>je</strong> drugi prehrambeni trgovački<br />

lanci imaju u ponudi, ali isto tako možete<br />

usporediti ci<strong>je</strong>nu i kvalitetu proizvoda<br />

s proizvodima sredn<strong>je</strong> i visoke c<strong>je</strong>novne<br />

kategori<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> nude dodatne pogodnosti te<br />

veću kvalitetu proizvoda.<br />

Dobar odnos s dobavljačima i uvoznicima poka<strong>za</strong>o<br />

se do sada kao ključan <strong>za</strong> svaki maloprodajni<br />

lanac, no u svojoj ponudi imate i dosta<br />

vlastitih prodajnih programa. Zašto ste<br />

osim maloproda<strong>je</strong> poka<strong>za</strong>li interes <strong>za</strong> takav<br />

izravan kontakt s proizvođačima?<br />

- Naši maloprodajni lanci, po strateškom<br />

opred<strong>je</strong>l<strong>je</strong>nju, moraju imati veću širinu u<br />

kategoriji proizvoda. Sa širen<strong>je</strong>m maloprodajne<br />

mreže unapređivali smo asortimane<br />

proizvoda kako bismo odabrali najbolji<br />

Ti<strong>je</strong>kom 2009. i polovinom 2010.<br />

godine osobna potrošnja u Europi <strong>je</strong><br />

počela rasti te su skoro svi proizvođači<br />

televizora i ostalih elektroničkih uređaja<br />

imali problema s isporukama. Vlastitim<br />

uvozom u Renopromu su osigurali<br />

sigurnu dostavu proizvoda<br />

prodajni miks koji <strong>za</strong>dovoljava našeg kupca.<br />

U <strong>je</strong>dnom segmentu našeg poslovanja<br />

oslanjamo se na vlastite uvozne programe<br />

<strong>je</strong>r možemo birati grupe proizvoda ko<strong>je</strong><br />

<strong>za</strong>dovoljavaju naše kupce te osigurati dovoljne<br />

količine proizvoda kako bismo osigurali<br />

prodaju na tržištu. Povrh toga, vlastiti<br />

programi nose i veću prodajnu maržu koja<br />

popravlja pros<strong>je</strong>k male profitne marže koju<br />

maloprodajni centri ostvaruju preko lokalnih<br />

uvoznika. Ovaj problem uvid<strong>je</strong>li su i<br />

sami proizvođači i principali poznatih sv<strong>je</strong>tskih<br />

marki u Hi-Fi i informatičkom segmentu,<br />

pa <strong>je</strong> sve više sluča<strong>je</strong>va da se otvaraju<br />

direktni “retail” programi s velikim trgovačkim<br />

lancima kako bi osigurali dostatnu<br />

maržu <strong>za</strong> krajn<strong>je</strong>g prodavača proizvoda te<br />

kako bi ci<strong>je</strong>li proces od proizvodn<strong>je</strong> do krajn<strong>je</strong>g<br />

prodavača bio usp<strong>je</strong>šan.<br />

U kojoj m<strong>je</strong>ri takvo pozicioniran<strong>je</strong> omoguću<strong>je</strong><br />

veću sigurnost poslovanja u ovim recesijskim<br />

vremenima?<br />

- U doba sv<strong>je</strong>tske recesi<strong>je</strong> brojni su proizvođači<br />

smanjili proizvodne kapacitete<br />

te <strong>za</strong>tvarali ci<strong>je</strong>la proizvodna postro<strong>je</strong>nja.<br />

Ti<strong>je</strong>kom 2009. i polovinom 2010. godine<br />

Technomax trenutno ima osam<br />

maloprodajnih trgovina, od kojih se tri<br />

nalaze u Zagrebu i po <strong>je</strong>dna u Splitu,<br />

Ri<strong>je</strong>ci, Zadru, Sisku i Svetoj Nedelji<br />

osobna potrošnja u Europi počela <strong>je</strong> rasti<br />

rani<strong>je</strong> nego što se očekivalo te su skoro svi<br />

proizvođači televizora i ostalih elektroničkih<br />

uređaja imali problema s isporukama.<br />

Vlastitim uvozom raznih programa, od<br />

informatike do audio-videa, osigurali smo<br />

sigurnu dostavu proizvoda <strong>za</strong> svo<strong>je</strong> prodajne<br />

centre.<br />

Koliko trgovina danas broji vaš trgovački lanac<br />

i u kojim sve gradovima? Koliko imate <strong>za</strong>poslenika?<br />

- Trenutno imamo osam maloprodajnih<br />

trgovina Technomax, od kojih se tri nalaze<br />

u Zagrebu i po <strong>je</strong>dna u Splitu, Ri<strong>je</strong>ci, Zadru,<br />

Sisku i Svetoj Nedelji. S time da <strong>je</strong> prodavaonica<br />

u Svetoj Ned<strong>je</strong>lji outlet trgovina,<br />

gd<strong>je</strong> naši kupci mogu pronaći proizvode po<br />

znatno nižim ci<strong>je</strong>nama.<br />

Za razliku od nekih, na vri<strong>je</strong>me ste <strong>za</strong>tvorili<br />

svo<strong>je</strong> prodavaonice u Regiji, odnosno u Srbiji.<br />

Koji su razlozi <strong>za</strong> povlačen<strong>je</strong> s tamošn<strong>je</strong>g tržišta<br />

i razmišljate li još uvi<strong>je</strong>k o širenju u Regiji,<br />

makar kada prođe aktualna recesija?<br />

- Razlog <strong>za</strong>tvaranja trgovina Technomax<br />

u Srbiji di<strong>je</strong>lom <strong>je</strong> proi<strong>za</strong>šao iz krize i pada<br />

kupovne moći stanovništva. Ti<strong>je</strong>kom 2009.<br />

godine do danas u Srbiji su tri velika trgovačka<br />

lanca potrošačkom robom <strong>za</strong>tvorila<br />

<strong>trgovine</strong>. <strong>Kri<strong>za</strong></strong> u Srbiji počela <strong>je</strong> dosta rani<strong>je</strong><br />

nego u Hrvatskoj te <strong>je</strong> n<strong>je</strong>zin intenzitet bio<br />

jači na potrošačkoj elektronici nego što <strong>je</strong><br />

to bio slučaju u našem tržištu. Renoprom<br />

<strong>je</strong> trenutno u fazi konsolidaci<strong>je</strong> poslovanja<br />

koja obuhvaća podi<strong>za</strong>n<strong>je</strong> efikasnosti prodajnih<br />

procesa, optimi<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong>liha te povećan<strong>je</strong><br />

profitabilnosti profitnih centara. Istovremeno<br />

se pripremamo <strong>za</strong> nov proces širenja<br />

maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj i Regiji<br />

koji <strong>za</strong>hti<strong>je</strong>va dodatna financijska ulaganja<br />

od strane partnera-investitora. Trenutno<br />

imamo četiri nove lokaci<strong>je</strong> u Hrvatskoj te<br />

četiri lokaci<strong>je</strong> na području Regi<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> želimo<br />

obuhvatiti u razdoblju od tri godine.<br />

Što <strong>je</strong> s najavl<strong>je</strong>nim izlaskom Renoproma na<br />

burzu?<br />

- Trenutno su sve aktivnosti oko izlaska na<br />

burzu odgođene zbog trenutne nelikvidnosti<br />

trgovanja dionicama.<br />

Razmišljate li o možda mogućem preuzimanju<br />

nekog od konkurenata?<br />

- Jedno su vri<strong>je</strong>me bile aktualne špekulaci<strong>je</strong><br />

o preuzimanjima i konsolidaciji maloprodajnih<br />

trgovina potrošačkom robom,<br />

kao što <strong>je</strong> to bio slučaj s lancima prehrambenom<br />

robom. Trenutno nisam siguran da<br />

posto<strong>je</strong> <strong>za</strong>interesirane strane <strong>za</strong> preuzimanja<br />

ili spajanja, <strong>je</strong>r su prva tri lidera u<br />

potrošačkoj elektronici znatno odskočila od<br />

ostalih te povećavaju svo<strong>je</strong> ud<strong>je</strong>le naspram<br />

informatičkih i ostalih trgovina ko<strong>je</strong> su bile<br />

lideri u prodaji konzumne elektronike i informatike<br />

koncem 2008. godine.<br />

144 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

Oglas<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011. <strong>PC</strong> CHIP<br />

145

IT maloprodaja<br />

Domaće informatičke <strong>trgovine</strong><br />

<strong>Kri<strong>za</strong></strong> <strong>je</strong> <strong>prilika</strong><br />

<strong>za</strong> man<strong>je</strong> i<br />

fleksibilni<strong>je</strong><br />

<strong>trgovine</strong><br />

Iako <strong>je</strong> recesija bila okidač <strong>za</strong> krizu domaće IT maloproda<strong>je</strong>, stvarni su<br />

razlozi bili mnogo dublji - ci<strong>je</strong>la <strong>je</strong> branša <strong>za</strong>pravo postala žrtvom svog<br />

strelovitog uspona. Pa ipak, dok <strong>je</strong> neke trgovce kri<strong>za</strong> pomela, ili barem<br />

srušila na pod, <strong>za</strong> neke druge bila <strong>je</strong> prava <strong>prilika</strong> koju su znali iskoristiti<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Domaća IT maloprodaja<br />

već drugu godinu<br />

<strong>za</strong> redom nalazi se u<br />

prilično teškoj situaciji.<br />

Nakon odlične<br />

2008. godine, kada su mnogi<br />

trgovački lanci ostvarivali rekordne<br />

proda<strong>je</strong> s dvoznamenkastim<br />

postocima rasta, kri<strong>za</strong><br />

<strong>je</strong> <strong>za</strong> mnoge došla iznenadno.<br />

Oni koji se nisu pripremili posl<strong>je</strong>dice<br />

su os<strong>je</strong>tili na gotovo<br />

brutalan način, a mnoga od<br />

nekoć renomiranih imena su ili<br />

nestala, ili su snažno opterećena<br />

problemima u svakodnevnom<br />

poslovanju.<br />

Iako mnogi nisu očekivali krizu<br />

domaće IT maloproda<strong>je</strong>, ona<br />

se <strong>za</strong>pravo mogla naslutiti budući<br />

da <strong>je</strong> recesija bila tek n<strong>je</strong>zin<br />

okidač, a stvarni su razlozi<br />

<strong>za</strong>pravo bili puno dublji; na<br />

određeni način ci<strong>je</strong>la <strong>je</strong> branša<br />

postala žrtvom svog strelovitog<br />

uspona. Uostalom, kao što <strong>je</strong> u<br />

razgovoru u prošlom broju Bizona<br />

to prilično realistički oci<strong>je</strong>nio<br />

osnivač HGspota Hrvo<strong>je</strong><br />

Prpić, dobar dio uzroka krize<br />

leži u megalomaniji – otvaranju<br />

velikog broja trgovina ko<strong>je</strong> su<br />

povećale troškove, ali nisu doni<strong>je</strong>le<br />

proporcionalno veći broj<br />

Prava m<strong>je</strong>ra ekspanzi<strong>je</strong>, kao što to danas tvrde<br />

praktički svi čelni ljudi domaćih maloprodajnih<br />

IT lanaca, nalazi se u traženju optimalnog broja<br />

prodavaonica ko<strong>je</strong> će pokrivati kvalitetne lokaci<strong>je</strong>.<br />

kupaca. Istovremeno, mnogi su<br />

prodajni lanci ekspanzionistički<br />

krenuli s otvaran<strong>je</strong>m prodavaonica<br />

u velikim šoping-centrima,<br />

koji su značajno povisili<br />

troškove poslovanja što bi bio<br />

krupan <strong>za</strong>logaj u i vremenima<br />

bez recesi<strong>je</strong>.<br />

Od nekadašnjih vremena<br />

kada su domaći IT trgovci poslovali<br />

praktički u garažama, s<br />

malim troškovima poslovanja<br />

i proporcionalno tome <strong>za</strong>dovoljavajućim<br />

maržama, pa sve<br />

do današnjih dana kada marže<br />

više ne mogu pratiti znatno povećane<br />

ukupne troškove poslovan<strong>je</strong>,<br />

napravl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vrstan<br />

puni ciklus koji <strong>je</strong> i doveo do<br />

sloma nekih od velikih trgovina.<br />

Recesija i sman<strong>je</strong>ne platežne<br />

sposobnosti kupaca koji su<br />

počeli paziti na svaku potrošenu<br />

kunu samo su još dodatno<br />

146 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

IT maloprodaja<br />

Prema izjavama nekih naših sugovornika,<br />

potencijalni ula<strong>za</strong>k MediaMarkta u<br />

Hrvatsku može se očekivati između<br />

2012. i 2014. godine, a sve će, naravno,<br />

značajno ovisiti i o tome kako će se<br />

razvijati gospodarska, ali i politička<br />

situacija u Hrvatskoj<br />

Domaći se trgovci bo<strong>je</strong> MediaMarkta<br />

Osta<strong>je</strong> pitan<strong>je</strong> što će se s hrvatskim tržištem<br />

dogoditi kada kri<strong>za</strong> <strong>za</strong>vrši, a prema nekim poka<strong>za</strong>teljima<br />

to bi se moglo dogoditi kra<strong>je</strong>m 2011. ili<br />

početkom 2012. godine. Jedno od većih strahovanja<br />

domaćih maloprodajnih trgovina ve<strong>za</strong>no <strong>je</strong><br />

uz mogući ula<strong>za</strong>k stranih lanaca. Zapravo, <strong>je</strong>dan<br />

od njih već d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> u našoj zemlji, a ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o<br />

bugarskoj tvrtki K&K Electronics i njihovu brandu<br />

trgovina TechnoMarket. No, iako <strong>je</strong> ova tvrtka<br />

ti<strong>je</strong>kom intenzivne ekspanzi<strong>je</strong> u ci<strong>je</strong>loj Regiji<br />

otvorila više od stotinu trgovina, u Hrvatskoj ni<strong>je</strong><br />

i<strong>za</strong>zvala veće potrese na tržištu, a dojam <strong>je</strong> da joj<br />

nedosta<strong>je</strong> i jasni<strong>je</strong>g tržišnog profiliranja.<br />

No ono čega se domaći IT trgovci najviše plaše<br />

mogući <strong>je</strong> ula<strong>za</strong>k n<strong>je</strong>mačkog MediaMarkta, koji<br />

<strong>je</strong> ponajveći europski trgovački lanac proizvoda<br />

konzumne elektronike, a značajnim di<strong>je</strong>lom i<br />

IT proizvoda. O ulasku MediaMarkta nagađa se<br />

već dosta dugo, navodno <strong>je</strong> u <strong>je</strong>dnom trenutku<br />

to već bila gotovo sigurna stvar, no čini se kako<br />

<strong>je</strong> recesija barem <strong>za</strong> neko vri<strong>je</strong>me odgodila<br />

planove n<strong>je</strong>mačkog giganta oko ulaska na<br />

domaće informatičko tržište. No kri<strong>za</strong> se, iako mi<br />

kao obični kupci još ne vidimo sv<strong>je</strong>tlo na kraju<br />

tunela, bliži svome kraju, a igrači ove kategori<strong>je</strong><br />

koji znaju gledati dugoročnu perspektivu te<br />

imaju dovoljno financijske snage da investiraju<br />

i u kriznim vremenima mogli bi proci<strong>je</strong>niti kako<br />

<strong>je</strong> trenutak <strong>za</strong> ula<strong>za</strong>k na domaće tržište sve<br />

bliže. Prema izjavama nekih naših sugovornika,<br />

potencijalni ula<strong>za</strong>k MediaMarkta u Hrvatsku<br />

može se očekivati između 2012. i 2014. godine, a<br />

sve će, naravno, značajno ovisiti i o tome kako će<br />

se razvijati gospodarska, ali i politička situacija<br />

u Hrvatskoj.<br />

Pitan<strong>je</strong> <strong>je</strong> i kako će se domaće <strong>trgovine</strong> suprotstaviti<br />

ovom ulasku. Praksa <strong>je</strong> već mnogo puta do<br />

sada poka<strong>za</strong>la da dojučerašnji ljuti konkurenti<br />

pred naletom <strong>za</strong><strong>je</strong>dničkog neprijatelja mogu<br />

nastupati <strong>za</strong><strong>je</strong>dnički, a takav rasplet događaja<br />

pri<strong>je</strong> m<strong>je</strong>sec dana nagovi<strong>je</strong>stio nam <strong>je</strong> i Hrvo<strong>je</strong><br />

Prpić iz HGspota kroz neki vid organiziranja<br />

domaćih maloprodajnih IT lanaca, možda i kroz<br />

osnivan<strong>je</strong> šireg kartela. Prvi razgovori već su<br />

u ti<strong>je</strong>ku, a hoće li ovakva poslovna ideja dobiti<br />

i neki konkretan oblik suradn<strong>je</strong> još <strong>je</strong> prerano<br />

govoriti. No i ovo pokazu<strong>je</strong> kako su domaći<br />

trgovci itekako sv<strong>je</strong>sni potencijalnih opasnosti<br />

ulaska snažne grupaci<strong>je</strong> kao što <strong>je</strong> MediaMarkt<br />

na domaće tržište, ali i da bi se taj ula<strong>za</strong>k mogao<br />

relativno brzo dogoditi.<br />

U svemu tome <strong>je</strong>dno <strong>je</strong> sigurno – kao i mnogo<br />

puta do sada od konkurenci<strong>je</strong> će profitirati<br />

kupci. Ula<strong>za</strong>k novog igrača promi<strong>je</strong>nit će pravila<br />

igre, v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo ne samo kad <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o politici<br />

ci<strong>je</strong>na, nego i nečemu što <strong>je</strong> u najmanju ruku<br />

<strong>je</strong>dnako važno, a ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o odnosu prema kupcu i<br />

ostvarivanju n<strong>je</strong>govih prava i nakon što <strong>je</strong> kupio<br />

određeni proizvod, što <strong>je</strong> još uvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong>dna od<br />

velikih boljki domaće informatičke maloproda<strong>je</strong>.<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

147

IT maloprodaja<br />

Božidar Prpić,<br />

operativni direktor Konikoma<br />

Oporavak počin<strong>je</strong> u drugoj polovici ove godine<br />

Božidar Prpić, operativni direktor<br />

Konikoma, smatra kako stan<strong>je</strong> IT<br />

maloproda<strong>je</strong> u Hrvatskoj prati ono u<br />

sus<strong>je</strong>dnim zemljama. Maloprodaja,<br />

kaže, općenito pada, a građani kupuju u<br />

sman<strong>je</strong>nom opsegu, dok su tvrtke ostale<br />

samo na planovima <strong>za</strong> obnovu IT opreme<br />

te kupuju samo najnužni<strong>je</strong>.<br />

”Ti<strong>je</strong>kom ove godine bil<strong>je</strong>žimo povećan<strong>je</strong><br />

proda<strong>je</strong> prvenstveno na račun lojalnih<br />

kupaca te fleksibilnom pristupu u<br />

odnosu na prošlu godinu od približno<br />

24 posto što do sada iznosi otprilike 355<br />

milijuna kuna prometa, s tim da očeku<strong>je</strong>mo<br />

povećane promete zbog prosinca i<br />

blagdanske kupovine. Praksa <strong>je</strong> poka<strong>za</strong>la<br />

da se unatoč recesiji u prosincu bil<strong>je</strong>ži<br />

znatan porast proda<strong>je</strong> gd<strong>je</strong> se još uvi<strong>je</strong>k “peglaju” kartice, kaže Prpić<br />

te ističe porast proda<strong>je</strong> u segmentu audio-video zbog digitali<strong>za</strong>ci<strong>je</strong> TV<br />

signala.<br />

No porast se bil<strong>je</strong>ži i u IT segmentu gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> trenutačno istaknut trend<br />

povećanja kupovine laptopa um<strong>je</strong>sto stolnih računala, što, uostalom,<br />

potvrđu<strong>je</strong> i <strong>za</strong>dn<strong>je</strong> istraživan<strong>je</strong> IDC-ja. Kad <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o kvaliteti same<br />

robe, ističe naš sugovornik, unatoč recesiji proda<strong>je</strong> se roba sredn<strong>je</strong><br />

kvalitete i sredn<strong>je</strong>g c<strong>je</strong>novnog razreda. Doduše, valja napomenuti<br />

kako <strong>je</strong> i sam Konikom prvenstveno ori<strong>je</strong>ntiran na pros<strong>je</strong>čnog kupca u<br />

sredn<strong>je</strong>m segmentu.<br />

”Kao i sva trgovina, tako <strong>je</strong> i IT maloprodaja ve<strong>za</strong>na uz tržište i tržišna<br />

kretanja. Naša očekivanja su da će se početkom druge polovice<br />

godine tržište početi polako buditi i izlaziti iz krize”, predviđa Prpić te<br />

<strong>za</strong>ključu<strong>je</strong> kako <strong>je</strong> naše tržište još uvi<strong>je</strong>k relativno malo i ne<strong>za</strong>nimljivo<br />

velikim inozemnim maloprodajnim IT lancima.<br />

<strong>za</strong>oštrile posto<strong>je</strong>će probleme.<br />

Prava m<strong>je</strong>ra ekspanzi<strong>je</strong>, kao što<br />

to danas tvrde praktički svi čelni<br />

ljudi domaćih maloprodajnih<br />

informatičkih lanaca, po<br />

svemu sudeći nalazi se negd<strong>je</strong><br />

u sredini, u traženju optimalnog<br />

broja prodavaonica ko<strong>je</strong> će<br />

pokrivati kvalitetne lokaci<strong>je</strong>.<br />

No ima i drukčijih prim<strong>je</strong>ra<br />

gd<strong>je</strong> su šoping-centri nekima<br />

od trgovaca poslužili kao<br />

okidač <strong>za</strong> značajan rast poslovanja<br />

te prepoznatljivosti kod<br />

kupaca. Jedna od takvih tvrtki<br />

<strong>je</strong> i Renoprom, znatno poznatiji<br />

pod komercijalnim nazivom<br />

lanca dućana Technomax,<br />

a s čijim financijskim direktorom<br />

Draženom Jerebom možete<br />

pročitati razgovor u ovom<br />

broju. Uspon Technomaxa počeo<br />

<strong>je</strong> praktički otvaran<strong>je</strong>m <strong>trgovine</strong><br />

u <strong>je</strong>dnom <strong>za</strong>grebačkom<br />

šoping-centru pri<strong>je</strong> nekoliko<br />

godina, a vrlo <strong>je</strong> slično i s Konikomom<br />

koji <strong>je</strong>, nakon što <strong>je</strong> stekao<br />

vodeći status na području<br />

Slavoni<strong>je</strong> i Baran<strong>je</strong>, na osnovi<br />

<strong>je</strong>dne, ali dobro pozicionirane<br />

<strong>trgovine</strong>, postao i <strong>je</strong>dna od vodećih<br />

trgovina u Metropoli.<br />

Naravno, recept ovakvih tvrtki<br />

ponešto <strong>je</strong> drukčiji budući<br />

da su jasno pozicionirane prema<br />

robi široke potrošn<strong>je</strong>, tako<br />

da IT maloprodaja čini tek dio<br />

njihova prodajnog segmenta.<br />

No osta<strong>je</strong> itekako <strong>za</strong>nimljivom<br />

čin<strong>je</strong>nica da su tvrtke ovakvog<br />

općeg profila relativno bezbolno<br />

usp<strong>je</strong>le napraviti iskorak<br />

prema IT maloprodaji, dok<br />

su izvorno informatičke maloprodajne<br />

tvrtke polomile zube<br />

kada su se odlučile baviti asortimanom<br />

široke potrošn<strong>je</strong>. Najizrazitiji<br />

prim<strong>je</strong>ri bili su upravo<br />

HGspot i Vemil, respektabilna<br />

imena koja su imala povelike<br />

planove <strong>za</strong> iskorak u bi<strong>je</strong>lu tehniku<br />

i potrošačku elektroniku,<br />

no to se poka<strong>za</strong>lo iznimno lošim<br />

poslovnim potezom iako<br />

<strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o proizvodima s većim<br />

maržama.<br />

Razloga <strong>za</strong> to ima više, no dva<br />

su v<strong>je</strong>rojatno presudna. Prvi<br />

se odnosi na čin<strong>je</strong>nicu da su<br />

IT <strong>trgovine</strong> pokušaj tranzici<strong>je</strong><br />

na nove asortimane napravile<br />

u najgorem mogućem trenutku,<br />

kada <strong>je</strong> zbog recesi<strong>je</strong> pala<br />

platežna sposobnost kupaca.<br />

Drugi razlog bio <strong>je</strong> <strong>je</strong>dnako ozbiljan,<br />

a ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o tome da repozicioniran<strong>je</strong><br />

specijalističkih<br />

trgovina ni<strong>je</strong> moguće napraviti<br />

u kratkom roku, a pogotovo ne<br />

bez kvalitetnog informiranja<br />

kupaca o tome što se sve nudi.<br />

Iz današn<strong>je</strong> perspektive bilo <strong>je</strong><br />

prilično naivno očekivati da će<br />

kupci sami pohrliti u IT prodavaonice<br />

kupovati bi<strong>je</strong>lu tehniku<br />

samo zbog čin<strong>je</strong>nice da<br />

su one proširile svoj prodajni<br />

asortiman.<br />

No istovremeno s ovim greškama<br />

počin<strong>je</strong>na <strong>je</strong> još <strong>je</strong>dna, i<br />

to najveća. Mnogi od takvih trgovina<br />

<strong>za</strong>nemarile su svoj dojučerašnji<br />

core business, odnosno<br />

v<strong>je</strong>rne kupce koji su<br />

godinama kod njih kupovali<br />

razni hardver. U situaciji kada<br />

se ne uspi<strong>je</strong>vaju privući novi<br />

kupci, a stari se gube, postalo <strong>je</strong><br />

sasvim jasno u kolikoj su m<strong>je</strong>ri<br />

promašene strategi<strong>je</strong> širenja<br />

do jučer usp<strong>je</strong>šnih tvrtki. Otrežn<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong> stiglo vrlo brzo u vidu<br />

posvemašn<strong>je</strong>g kraha kra<strong>je</strong>m<br />

2009. godine, a posl<strong>je</strong>dice su<br />

itekako teške i danas – relativno<br />

konsolidirani HGspot svo<strong>je</strong><br />

će dugove, prema proc<strong>je</strong>nama<br />

Hrvoja Prpića, plaćati još barem<br />

desetak godina, a iako formalno<br />

ima status dioničarskog<br />

društva, sve dok se navedeni<br />

dug ne isplati na dividende nitko<br />

od dioničara neće moći niti<br />

pomišljati. No, relativno gledajući,<br />

ovo <strong>je</strong> <strong>za</strong>pravo happy end<br />

- puno <strong>je</strong> gore prošao Vemil,<br />

v<strong>je</strong>rojatno najtragičnija priča<br />

kraha domaće IT maloproda<strong>je</strong>,<br />

o ko<strong>je</strong>m možete detaljni<strong>je</strong><br />

pročitati u posebnom tekstu u<br />

ovom broju Bizona.<br />

Pa ipak, dok <strong>je</strong> neke recesija<br />

pomela, ili barem srušila na<br />

pod, <strong>za</strong> neke druge predstavljala<br />

<strong>je</strong> pravu priliku koju su znali<br />

iskoristiti. U vri<strong>je</strong>me kada su se<br />

donedavni prvaci IT maloproda<strong>je</strong><br />

odrekli dojučerašnjih kupaca,<br />

ti su se isti kupci okrenuli<br />

nekim drugim, manjim i fleksibilnijim<br />

trgovinama. Jedna<br />

od njih, <strong>za</strong>grebački Links, već<br />

godinama slovi kao odredište<br />

nami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>no <strong>za</strong>ht<strong>je</strong>vnijim hardverašima.<br />

Pri<strong>je</strong> nekoliko godina<br />

otvorene su i poslovnice<br />

u nekoliko hrvatskih gradova,<br />

no dojam <strong>je</strong> da u Linksu nisu<br />

podlegli megalomaniji te su<br />

prilično dobro proci<strong>je</strong>nili kako<br />

<strong>je</strong> um<strong>je</strong>reni rast, kombiniran s<br />

jasnom vizijom o tome tko su<br />

kupci ove tvrtke, osnova <strong>za</strong> stabilno<br />

poslovan<strong>je</strong> i u ovim recesijskim<br />

vremenima. Neke druge<br />

tvrtke, pak, na vri<strong>je</strong>me su se<br />

specijalizirale <strong>za</strong> posebne niše,<br />

pa <strong>je</strong>, prim<strong>je</strong>rice, Mikronis sebe<br />

marketinški pozicionirao kao<br />

glavnog prodavača snažno rastućeg<br />

segmenta pri<strong>je</strong>nosnih<br />

računala, iako realno nudi i niz<br />

drugih proizvoda.<br />

Poseban <strong>je</strong> segment sasvim<br />

malih, gotovo gerilskih tvrtki,<br />

ko<strong>je</strong> su se u <strong>za</strong>dn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />

prilično raširile na sve strane, a<br />

kupce pri<strong>je</strong> svega privlače iznimno<br />

niskim ci<strong>je</strong>nama i maržama<br />

sman<strong>je</strong>nim na minimum.<br />

Treba biti sasvim iskren i reći<br />

da tu ima svega i svačega, a o<br />

tome, uostalom, najbol<strong>je</strong> govore<br />

razni domaći korisnički<br />

forumi na kojima se kupci žale<br />

već i na najosnovni<strong>je</strong> stvari kao<br />

što su razina usluge, mogućnosti<br />

reklamaci<strong>je</strong> ili prodaja<br />

neispravnih proizvoda koji se<br />

nabavljaju iz ko<strong>je</strong>kakvih izvora.<br />

S druge strane, ima i onih<br />

trgovina u ovoj kategoriji ko<strong>je</strong><br />

su prema kupcima i više nego<br />

korektne, s razinom i profesionalnošću<br />

usluge koja često<br />

nedosta<strong>je</strong> većim trgovinama.<br />

Neke od takvih trgovina, poput<br />

u Zagrebu vrlo popularnog<br />

148 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

IT maloprodaja<br />

M SAN Grupa vraća se u maloprodaju web trgovinom ekupi.hr<br />

Točno pred <strong>za</strong>ključen<strong>je</strong> ovog<br />

broja Bizona stigla <strong>je</strong> i vi<strong>je</strong>st<br />

da <strong>je</strong> M SAN Grupa, najveći<br />

distributer informatičke opreme<br />

i elektroničke robe u Hrvatskoj,<br />

ali i Jadranskoj regiji, pokrenula<br />

vlastitu web trgovinu na adresi<br />

ekupi.hr. Osnovana <strong>je</strong> i nova<br />

tvrtka eKupi koja rukovodi ovim<br />

pro<strong>je</strong>ktom, no <strong>za</strong>pravo najveća<br />

<strong>za</strong>nimljivost <strong>je</strong> čin<strong>je</strong>nica da se<br />

na neki način M SAN Grupa time<br />

vraća svojim počecima kada <strong>je</strong><br />

ova tvrtka bila <strong>je</strong>dan od neupitnih<br />

lidera domaće maloproda<strong>je</strong>.<br />

Nema sumn<strong>je</strong> da <strong>je</strong> u recesijskim<br />

vremenima svaki iskorak na<br />

nova tržišta <strong>prilika</strong> <strong>za</strong> dodatnu<br />

<strong>za</strong>radu, no možda <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č i o<br />

proc<strong>je</strong>ni M SAN Grupe kako <strong>je</strong><br />

pravo vri<strong>je</strong>me da se web prodaja<br />

u Hrvatskoj s pet posto (kao što<br />

nam <strong>je</strong> u prošlom broju potvrdio<br />

Hrvo<strong>je</strong> Prpić <strong>za</strong> web HGspota)<br />

konačno podigne na brojke ko<strong>je</strong><br />

su uobiča<strong>je</strong>ne u svi<strong>je</strong>tu.<br />

Aquisitum Magnuma, u relativno<br />

su kratkom roku stekle<br />

kultni status te se iz podrumskih<br />

prostorija, baš kao nekoć<br />

i današnji posrnuli veliki igrači,<br />

prem<strong>je</strong>stile u standardne prodavaonice.<br />

Posebna kategorija su isključivo<br />

web <strong>trgovine</strong> ko<strong>je</strong> zbog<br />

specifičnog načina poslovanja<br />

vrlo često predstavljaju najpovoljniji<br />

izbor, barem kad <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č<br />

o ci<strong>je</strong>ni. Naravno, način na<br />

koji se u Hrvatskoj kupu<strong>je</strong> preko<br />

Weba ni<strong>je</strong> uvi<strong>je</strong>k baš onaj<br />

kakav, prim<strong>je</strong>rice, imaju kupci<br />

Newegga; dok <strong>je</strong> u inozemstvu<br />

sasvim normalno da nakon<br />

plaćanja kupl<strong>je</strong>ni proizvod dolazi<br />

na kućnu adresu, kod nas<br />

se, nasto<strong>je</strong>ći prišted<strong>je</strong>ti svaku<br />

moguću kunu, kupci radi<strong>je</strong> odlučuju<br />

na fizičko preuziman<strong>je</strong><br />

robe. No web prodaja postala<br />

<strong>je</strong> standardni izbor i <strong>za</strong> klasične<br />

<strong>trgovine</strong> ko<strong>je</strong> imaju fizičke prodavaonice,<br />

a iako su ci<strong>je</strong>ne kod<br />

njih možda nešto više, neke od<br />

njih, poput HGspota, nude besplatnu<br />

dostavu u bilo koji dio<br />

Hrvatske bez obzira na ci<strong>je</strong>nu<br />

naručenog proizvoda. Uostalom,<br />

u navedenom slučaju promet<br />

u web trgovini čini oko pet<br />

posto ukupnog prometa tvrtke,<br />

što su u domaćim uv<strong>je</strong>tima sasvim<br />

pristojne brojke. Upravo<br />

u ovom sm<strong>je</strong>ru vidimo i razvoj<br />

ozbiljnih web trgovina u Hrvatskoj,<br />

<strong>je</strong>r bez dostave na kućnu<br />

adresu nema ozbiljnog govora<br />

o kupovini iz naslonjača, kao<br />

što se to često govori.<br />

No to su očito standardi ko<strong>je</strong><br />

u vri<strong>je</strong>me kad se traže što <strong>je</strong><br />

moguće <strong>je</strong>ftiniji proizvodi nisu<br />

spremnu uvesti svi trgovci. Nažalost,<br />

ne posto<strong>je</strong> istraživanja<br />

o tome što se točno kupu<strong>je</strong> od<br />

informatičkih proizvoda gledajući<br />

iz perspektive ci<strong>je</strong>ne – što<br />

<strong>je</strong> šteta, <strong>je</strong>r recesija <strong>je</strong> idealno<br />

vri<strong>je</strong>me <strong>za</strong> praćen<strong>je</strong> pomaka<br />

u navikama kupaca – no <strong>za</strong>to<br />

imamo informaci<strong>je</strong> od samih<br />

prodavača, a oni potvrđuju<br />

izrazitu segmentaciju tržišta.<br />

Prema tim informacijama najviše<br />

se traže naj<strong>je</strong>ftiniji proizvodi,<br />

što <strong>je</strong> i razumljivo obzirom<br />

na sman<strong>je</strong>nu platežnu<br />

moć građana, a <strong>za</strong>nimljivo <strong>je</strong><br />

kako odmah nakon toga sli<strong>je</strong>de<br />

skupi proizvodi koji se, usprkos<br />

man<strong>je</strong>m padu, još uvi<strong>je</strong>k traže<br />

i kupuju u značajnoj m<strong>je</strong>ri.<br />

Za pretpostaviti <strong>je</strong> kako onaj<br />

dio kupaca koji traži kvalitetu<br />

te ju <strong>je</strong> istovremeno spreman i<br />

kadar platiti odoli<strong>je</strong>va i u recesijski<br />

najtežim vremenima. No<br />

<strong>za</strong>to <strong>je</strong> stradao srednji segment<br />

proizvoda, što posve korespondira<br />

sa svim aktualnim istraživanjima<br />

po kojima <strong>je</strong> aktualna<br />

kri<strong>za</strong> najviše pogodila srednji<br />

sloj građana. Ono što <strong>je</strong> sigurno<br />

<strong>je</strong> da pravog oporavka IT maloproda<strong>je</strong><br />

neće biti dok se ovaj<br />

segment kupaca ne oporavi, <strong>je</strong>r<br />

su iz n<strong>je</strong>ga maloprodajni lanci<br />

ostvarivali i najbol<strong>je</strong> <strong>za</strong>rade<br />

pri<strong>je</strong> nego što <strong>je</strong> počela kri<strong>za</strong>.<br />

Od zemalja Regi<strong>je</strong> <strong>je</strong>dino Hrvatska u plusu<br />

Točno u vri<strong>je</strong>me kada smo dovršavali ovaj tekst i<br />

IDC Adriatics i<strong>za</strong>šao <strong>je</strong> sa svojim redovitim izv<strong>je</strong>šćem<br />

o tržištu osobnih računala u Regiji <strong>za</strong> treći<br />

kvartal ove godine. Iako ovo izv<strong>je</strong>šće ne govori<br />

izravno o maloprodaji, ipak pokazu<strong>je</strong> pozitivne<br />

trendove. Naime, rezultati su, barem što se Hrvatske<br />

tiče, u plusu, pa se tako navodi rast isporuke<br />

računala od pet posto u odnosu na isto razdobl<strong>je</strong><br />

prošle godine, dok su Slovenija i Srbija <strong>za</strong>bil<strong>je</strong>žile<br />

pad – prva od 11, a potonja od čak 15 posto.<br />

Na tržištima osobnih računala u sve tri zeml<strong>je</strong> u<br />

trećem <strong>je</strong> trom<strong>je</strong>sečju isporučeno 183 tisuće osobnih<br />

računala, što <strong>je</strong> oko osam posto man<strong>je</strong> nego<br />

pri<strong>je</strong> godinu dana. Kad <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o našoj zemlji, u<br />

navedenom periodu isporučeno <strong>je</strong> 63.577 računala.<br />

U ukupnom broju prodanih osobnih računala<br />

stolna su računala značajno pala, a pri<strong>je</strong>nosnici i<br />

dal<strong>je</strong> povećavaju svoj udio. Rast broja pri<strong>je</strong>nosnih<br />

računala, pa tako i ukupnog broja isporučenih<br />

računala, rezultat <strong>je</strong> povećanih isporuka pokrenutih<br />

u trećem kvartalu, nami<strong>je</strong>n<strong>je</strong>nih <strong>za</strong> prodaju u<br />

vri<strong>je</strong>me blagdana.<br />

Kad <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o brandovima, HP se i dal<strong>je</strong> nalazi na<br />

vodećoj poziciji, a sli<strong>je</strong>de Acer i Toshiba. Identičan<br />

<strong>je</strong> poredak u Srbiji, no <strong>za</strong>nimljivo <strong>je</strong> kako <strong>je</strong> na<br />

slovenskom tržištu na drugo m<strong>je</strong>sto izbio Lenovo,<br />

dok se Acer nalazi na trećem m<strong>je</strong>stu.<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

149

Agonija Vemila crna <strong>je</strong> točka domaće IT maloproda<strong>je</strong><br />

Trakavica teška<br />

145 milijuna kuna<br />

Od nekoć najveće domaće informatičke maloprodajne tvrtke, koja <strong>je</strong> još 2008. godine imala prihod<br />

od 50,2 milijuna eura, v<strong>je</strong>rovnici danas potražuju milijunske iznose<br />

Piše: Branimir Kovač<br />

Bez sumn<strong>je</strong> naj<strong>za</strong>nimljivija,<br />

ali i najkompleksnija<br />

priča c<strong>je</strong>lokupnog<br />

domaćeg<br />

kraha IT maloproda<strong>je</strong><br />

<strong>je</strong>st ona o nekad velikom i značajnom<br />

maloprodajnom lancu<br />

Vemil. Dok su druge slične<br />

tvrtke ko<strong>je</strong> su <strong>za</strong>pale u poteškoće<br />

danas više-man<strong>je</strong> konsolidirane<br />

te nastavljaju poslovan<strong>je</strong><br />

i vraćaju dugove, Vemil se<br />

<strong>za</strong>pleo u gotovo nev<strong>je</strong>rojatno<br />

kompleksnu mrežu poslovnih<br />

vratolomija ko<strong>je</strong> su <strong>za</strong> rezultat<br />

imale onemogućavan<strong>je</strong> ili barem<br />

otežavan<strong>je</strong> naplate brojnih<br />

v<strong>je</strong>rovnika.<br />

Nekoć najveća domaća informatička<br />

maloprodajna tvrtka<br />

s prihodom od 50,2 milijuna<br />

eura ti<strong>je</strong>kom 2008. godine,<br />

koja <strong>je</strong> istovremeno imala i<br />

<strong>je</strong>dnu od najjačih veleprodaja<br />

u branši, danas <strong>je</strong> ostala samo<br />

kao brand istoimene <strong>trgovine</strong>.<br />

Mediji su opetovano pisali o<br />

potezima direktorice Vemila<br />

Verice Resković koja <strong>je</strong> nakon<br />

Vemilove propasti osnovala<br />

novu tvrtku Informatika Vrbani,<br />

navodno pokušavajući<br />

izb<strong>je</strong>ći stečaj, a danas od ove<br />

tvrtke koja se nalazi u stečaju<br />

čak 184 fizičke osobe potražuju<br />

9,2 milijuna kuna. No to <strong>je</strong><br />

<strong>za</strong>nemarivo prema ukupnom<br />

dugovanju <strong>je</strong>r prema objavl<strong>je</strong>nim<br />

podacima v<strong>je</strong>rovnici<br />

potražuju čak 145 milijuna<br />

kuna. Vemil <strong>je</strong> ostao dužan<br />

prema 79 tvrtki, a među njima<br />

spominju se velika imena kao<br />

što su Končar, Europatrade,<br />

IBM, Sony, pa čak i Porsche.<br />

Najveća dugovanja ima prema<br />

Zagrebačkoj banki s 34,4 milijuna<br />

kuna te dobavljaču Recro<br />

sa, kako se moglo pročitati u<br />

medijima, 14,4 milijuna kuna<br />

– informacija koju smo dobili<br />

iz samog Recra ipak <strong>je</strong> nešto<br />

manjih 10,8 milijuna kuna.<br />

Inače, <strong>za</strong>nimljiva <strong>je</strong> čin<strong>je</strong>nica<br />

150 <strong>PC</strong> CHIP si<strong>je</strong>čanj 2011.

IT maloprodaja<br />

Dinko Borić, direktor tvrtke Recro, <strong>je</strong>dnog od dvaju<br />

najvećih Vemilovih v<strong>je</strong>rovnika<br />

“Stvorila se rupa od 100 milijuna kuna”<br />

Uz Zagrebačku banku <strong>je</strong>dan od dvaju najvećih Vemilovih v<strong>je</strong>rovnika <strong>je</strong><br />

Recro, poznati domaći dobavljač informatičke opreme, koji od Vemila<br />

potražu<strong>je</strong> 10,8 milijuna kuna, kako kaže direktor ove tvrtke Dinko Borić.<br />

On <strong>je</strong> <strong>za</strong> Bizon naglasio kako <strong>je</strong> stečajni postupak u Informatici Vrbani<br />

upravo u ti<strong>je</strong>ku te se nada kako će stečajni upravitelj usp<strong>je</strong>ti istražiti što<br />

se <strong>za</strong>pravo dogodilo s Vemilom.<br />

“Od ugledne i zdrave tvrtke u tri se godine došlo do stečaja. Mislim da<br />

<strong>je</strong> to doista <strong>za</strong>nimljivo, <strong>je</strong>r se istovremeno stvorila i svo<strong>je</strong>vrsna rupa od<br />

100 milijuna kuna. Naš najveći problem, kao i ostalih v<strong>je</strong>rovnika, <strong>je</strong>st taj<br />

što nemamo dovoljno informacija. Sve <strong>je</strong> sa steča<strong>je</strong>m tek krenulo i vid<strong>je</strong>t<br />

ćemo što će se dal<strong>je</strong> događati”, kaže Borić, a na pitan<strong>je</strong> o osnivanju tvrtke<br />

Unusmedia, koja <strong>je</strong> danas vlasnik branda Vemil, odgovara: “To <strong>je</strong> također<br />

sporno, <strong>je</strong>r pitan<strong>je</strong> <strong>je</strong> pod kojim <strong>je</strong> kondicijama brand Vemila prebačen u<br />

Unusmediju, pogotovo kad se zna da <strong>je</strong> ri<strong>je</strong>č o ljudima koji su pove<strong>za</strong>ni<br />

s bivšim tvrtkama. Praktički, dugovi su ostali na tvrtki koja <strong>je</strong> u stečaju,<br />

a imovina <strong>je</strong> otišla u druge tvrtke. Stoga mislim da postoji osnovana<br />

sumnja da su ljudi koju su bili u Vemilu radili u svoju korist, a ne u korist<br />

v<strong>je</strong>rovnika.”<br />

kako <strong>je</strong> Zagrebačka banka<br />

u<strong>je</strong>dno i najveći v<strong>je</strong>rovnik<br />

HGspota, no u ovom drugom<br />

slučaju banka će se nakon<br />

usp<strong>je</strong>log restrukturiranja<br />

tvrtke po svemu sudeći<br />

usp<strong>je</strong>ti naplatiti <strong>za</strong><strong>je</strong>dno s<br />

ostalim v<strong>je</strong>rovnicima, dok<br />

<strong>je</strong> to u slučaju Vemila posve<br />

otvorena priča.<br />

Naime, u ci<strong>je</strong>loj trakavici<br />

stvari su se dodatno <strong>za</strong>komplicirale<br />

<strong>je</strong>r Informatika Vrbani<br />

više ni<strong>je</strong> vlasnik brenda<br />

Vemil, a niti robe koja se<br />

nalazi u trgovini. Oni su,<br />

naime, prebačeni na novu<br />

tvrtku Unusmedia d. o. o.<br />

– treću u nizu maloprodajnih<br />

tvrtki ko<strong>je</strong> su poslovale s<br />

brandom Vemila – a s<strong>je</strong>dište<br />

joj se, prema podacima iz<br />

registra poslovnih sub<strong>je</strong>kata,<br />

nalazi na istoj adresi kao<br />

Informatici Vrbani.<br />

Da bi zbrka bila veća, trenutačno<br />

ni<strong>je</strong> sasvim jasno<br />

gd<strong>je</strong> se sve nalazi Vemilova<br />

nekadašnja imovina budući<br />

da nađena likvidna imovina<br />

tvrtke iznosi tek oko milijun<br />

kuna, što <strong>je</strong> posve nedostatno<br />

<strong>za</strong> namiren<strong>je</strong> velikih<br />

dugovanja. Ni tu ni<strong>je</strong> kraj,<br />

<strong>je</strong>r postoji čak i četvrta tvrtka<br />

Vemil nekretnine d. o.<br />

o., osnovana pri<strong>je</strong> nekoliko<br />

godina, koja <strong>je</strong> trenutačni<br />

vlasnik Vemilove zgrade na<br />

<strong>za</strong>grebačkim Vrbanima, a na<br />

koju Erste i Zagrebačka banka<br />

imaju upisane hipoteke.<br />

Eventualni povratak ove<br />

zgrade u Vemilovu stečajnu<br />

masu sigurno bi pomogao<br />

namirenju dugova, no posve<br />

<strong>je</strong> upitno hoće li se to<br />

dogoditi. U međuvremenu,<br />

pojavila se i priča kako veliki<br />

IGH nam<strong>je</strong>rava preuzeti<br />

spornu zgradu, koja <strong>je</strong>, kako<br />

se spomin<strong>je</strong>, vri<strong>je</strong>dna stotinjak<br />

milijuna kuna, te na toj<br />

lokaciji graditi novi poslovni<br />

ob<strong>je</strong>kt u suradnji s partnerima<br />

iz Austri<strong>je</strong>.<br />

Ovo su tek neki od važnijih<br />

detalja iz ci<strong>je</strong>le priče koja<br />

<strong>je</strong> trenutačno toliko <strong>za</strong>mršena<br />

da osta<strong>je</strong> sasvim otvoreno<br />

na koji bi se način sve moglo<br />

razri<strong>je</strong>šiti. Štoviše, mnogi od<br />

v<strong>je</strong>rovnika u posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me<br />

neusp<strong>je</strong>lo pokušavaju doći<br />

u kontakt s Vericom Resković,<br />

a da <strong>je</strong> praktički ri<strong>je</strong>č o nemogućoj<br />

misiji i sami smo se<br />

uv<strong>je</strong>rili ti<strong>je</strong>kom rada na ovom<br />

tekstu. Želja nam <strong>je</strong>, naime,<br />

bila da i nju uključimo u ovaj<br />

tekst kako bismo na kraju kra<strong>je</strong>va<br />

dobili informaci<strong>je</strong> iz prve<br />

ruke, no na žalost, usprkos<br />

obećanjima da bi se to moglo<br />

dogoditi, Verica Resković ni<strong>je</strong><br />

nam se javila do <strong>za</strong>ključenja<br />

ovog broja, iako smo sigurni<br />

da bi imala štošta <strong>za</strong>nimljivog<br />

<strong>za</strong> ispričati.<br />

No priča o Vemilu osim ove<br />

poslovne, ima i drugu stranu,<br />

koja <strong>je</strong> ve<strong>za</strong>na uz kupce. Na<br />

aktualnim Vemilovim web<br />

stranicama može se pročitati<br />

kako <strong>je</strong> “Unusmedia usp<strong>je</strong>šna<br />

tvrtka u području maloproda<strong>je</strong><br />

i veleproda<strong>je</strong> računala,<br />

računalne periferi<strong>je</strong>, softvera,<br />

audio i video opreme, te uredskog<br />

pribora i materijala”, no<br />

čini se kako su kupci sve češće<br />

ne<strong>za</strong>dovoljni razinom usluge<br />

koju nudi ova tvrtka. Da <strong>je</strong><br />

tako rekla nam <strong>je</strong> Jadranka Kolarević,<br />

preds<strong>je</strong>dnica udruge<br />

Potrošač, koja tvrdi kako od<br />

svih maloprodajnih trgovina iz<br />

područja informatičke opreme<br />

najviše pritužba kupaca imaju<br />

upravo na – Vemil. Bilo <strong>je</strong>,<br />

tvrdi Kolarević, situacija da se<br />

nisu priznavale reklamaci<strong>je</strong>,<br />

a i sama <strong>je</strong> udruga Potrošač,<br />

kaže, reagirala prema nadležnim<br />

inspekcijama.<br />

Kako god bilo, čin<strong>je</strong>nica <strong>je</strong><br />

da se nastavlja agonija Vemila<br />

te tvrtki uključenih uz ovaj<br />

brand, a r<strong>je</strong>šen<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> niti na<br />

vidiku. Šteta što <strong>je</strong> tako, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />

prilično jasno da u ci<strong>je</strong>loj situaciji<br />

nisu samo na gubitku<br />

v<strong>je</strong>rovnici nego i spomenuta<br />

trgovina i n<strong>je</strong>zini vlasnici.<br />

si<strong>je</strong>čanj 2011.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

151

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!