Vodič za poduzetnike - Hrvatska gospodarska komora

This project is funded 

by the European Union 

Projekt 

„WINE TOUR“ 

Pravna pitanja i 

poticaji za turistički sektor 

Vodič za podzetnike 

Osijek, veljača 2013.

Uvod 

Materijal „Pravna pitanja i poticaji za turistički sektor“ izrađen je za potrebe projekta 

"Wine Tour", ukupne vrijednosti 1.248.519,29 koji je financiran sredstvima EU u sklopu IPA 

III C programa – Regionalna konkurentnost. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija i 

projektni partneri, a isti je usmjeren na promociju i razvoj vinskog turizma u Osječkobaranjskoj 

županiji, smanjenje nazaposlenosti i povećanje kvalitete kontinentalnog turizma. 

To se planira postići stvaranjem novih i obnovom postojećih vinskih i kulturnih 

turističkih atrakcija, uključujući obnovu 18.5 km lokalnih putova (Beli Manastir, Draž, 

Drenje, Erdut, Feričanci, Kneževi Vinogradi, Popovac) u 4 vinske regije i uspostavom četiri 

mala vinska muzeja (Dalj, Zmajevac, Drenje, Feričanci) te jednim regionalnim vinskim 

muzejom (Osijek), uspostavom dvije turističke informativne točke, edukacijom 

pružatelja usluga u turizmu i ostalih dionika, diseminacijom i umrežavanjem, te promocijom 

turističke destinacije. 

Značajan segmet poduzetništva, ali i gospodarskog rasta pojedine grane, ali i gospodarstva 

u cjelini je investiranje u unaprijeđenje poslovanja. Pri tome nije bitno da li se radi o 

poboljšanju postojećeg procesa proizvodnje i/ili upravljanja, poboljšanju kakvoće usluga koje 

poduzetnik pruža ili osmišljavanju sasvim novog proizvoda ili usluge. Isto bi trebalo biti 

osnovni cilj svakog poduzetnika, ali i okruženja u kojem isti ostvaruje svoju gospodarsku 

aktivnost. Za ove aktivnosti ključno je postojanje poduzetničke ideje koja nastaje kao 

rezultat stvaralačkog mišljenja, za što su potrebni stručno znanje i prirođena sklonost za 

poduzetništvo. 

Poduzetničke ideje mogu se pojaviti kao posljedica osluškivanja potreba potrošača, analize 

njihovih zahtjeva, navika, analize trendova na tržištu, ali se mogu i pojaviti kao rezultat 

analize i promatranja globalnog tržišta te proizaći iz težnje poduzetnika da na istom pronađe 

svoje mjesto i na njemu bude kvalitetan i konkurentan čimbenik. 

Za realizaciju poduzetničke ideje, poduzetnik mora rasplogati određenim resursima, koje će 

uložiti u oživotvorenje svoje poduzetničke ideje, kako bi se ona mogla smatrati 

poduzetničkim pothvatom. 

Ulaganja u poduzetnički pothvat moguća su iz: 

• vlasititih izvora (vlasita sredstva poduzetnika: materijalna /nekretnine, oprema, strojevi i 

alati, novac/ i/ili nematerijalna /zanje, vještine, upornost, hrabrost .../) 

• tuđih izvora (tuđa sredstva / izvori financiranja: sredstva banaka, ministarstava, drugih 

tijela i instirucije, sredstva iz EU fondova ...) 

U nastavku je dan pregled mogućih sustava financiranja, mjera poticanja investicija te raznih 

potpora poduzetnicima, a koji im mogu biti od pomoći pri realizaciji poduzetničke ideje, 

odnosno poduzetničkog pothvata. 

Također, osvrnuti ćemo se i na prezentiranje poduzetničkih projekata domaćim i stranim 

investitorima koji mogu biti potencijalni partneri poduzetničkog potvata. 

Spomenuti ćemo i neke projekte vezane uz vidljivost kvalitete proizvoda i usluga, čiji je cilj 

unapređenje, a kasnije i dokazivanje veće razine kakvoće proizvoda i/ili usluge koja se nudi 

na tržištu. 

Ovaj materijal zamišljen je kao vodič za poduzetnike, koji im treba pomoći u snalaženju u 

moru propisa, omogućiti lakšu komunikaciju s nadležnim tijelima i institucijama, dati im 

smjernice za lakše pronalaženje za njih važnih informacij te im u konačnosti omogućiti lakši 

pristup raspoloživim sredstvima financiranja, kao bi mogli realizirati svoje poduzetničke ideje. 

Snježana Babić, dipl.iur. 

(HGK Županijska komora Osijek)

T e m e: 

• EU i nacionalni sustavi financiranja 

Prijava projekata za povlačenje EU sredstava 

Financiranje projekata na nacionalnoj i regionalnoj razini 

• Poticanje investicija 

• Poticanje poduzetništva 

Poticaji za male i srednje poduzetnike 

Poticaji za poduzetnike i dionike u sektoru turizma 

• Prezentiranje projekata domaćim i stranim investitorima 

• Projekti vezani uz vidljivost kvalitete te unapređenje turističke ponude 

Hrvatska autohtona kuhinja 

Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda 

(znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko) 

Vrijedne ruke 

Be CROative 

• Dobro je znati 

Legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada 

Novine u poreznom zakonodavstvu u 2013.g.

EU I NACIONALNI SUSTAVI FINANCIRANJA 

U financiranju poduzetničkih ideja, poduzetnicima su na raspolaganju različiti sustavi 

financiranja, koje obzirom na podrijetlo sredstava momo podijeliti na: 

• financijske instrumente EU i 

• nacionalne sustave financiranja. 

FINANCIJSKI INSTRUMENTI EU 

Financijski instrumenti EU dostupni su / biti će dostupni Republici Hrvatskoj (i poduzetnicima) 

kroz sljedeće programe: 

• Predpristupna pomoć (koju EU osigurava u razdoblju pristupanja; kroz pretpristupne 

fondove, a koja ima za cilj pomoći Hrvatskoj u pripremama za članstvo, uključujući i 

pripreme za uspješno korištenje financijskih instrumenata namijenjenih zemljama 

članicama) 

• Programi Zajednice 

• Strukturni fondovi (koji će postati dostupni stupanjem Republike Hrvatske u članstvo 

EU. Hrvatska će od tada sudjelovati u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i koristiti sve 

druge financijske instrumente dostupne zemljama članicama. 

Predpristupni fond IPA 2007. – 2013. 

(eng. Pre-Accession Assistance) 

I P A 

I. Komponenta 

POMOĆ U 

TRANZICIJI I 

JAČANJE 

INSTITUCIJA 

II. Komponenta 

PREKOGRANIČNA 

SURADNJA 

III. komponenta 

REGIONALNI 

RAZVOJ 

IV. Komponenta 

RAZVOJ 

LJUDSKIH 

RESURSA 

V. komponenta 

RURALNI 

RAZVOJ 

IIIA 

PROMET 

IIIB 

ZAŠTITA 

OKOLIŠA 

IIIC 

REGIONALNA 

KONKURENTNOST 

IPARD 

IPARD je pretpristupni program Europske unije, sastavni je dio IPA-e i predstavlja V. 

komponentu – Ruralni razvoj. 

IPARD program provodi se kroz 4 mjere: 

Mjera 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja 

standarda Zajednice“ 

Mjera 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu 

restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“ 

Mjera 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ 

Mjera 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

U 2013.g. predviđeno je raspisivanje natječaja u sljedećim terminima: Mjera 101 -Ulaganje u 

poljoprivredna gospodarstva i Mjera 103 - Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih 

proizvoda u trajanju od 15. veljače do 1. travnja te od 1. rujna do 1. listopada. 

Mjera 302 - Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnost u trajanju od 1. lipnja do 

1. kolovoza. 

Hrvatska gospodarska komora, Centar za EU, izdala je brošuru „Korak po korak do IPARD 

sredstava“, koja je dostupna na web stranici HGK: www.hgk.hr (Centri – Centar za EU) 

Programi zajednice 

Programi zajednici su instrumenti kojima se potiče suradnja između država članica EU na 

područjima pojedinih politika (zaštita okoliša, obrazovanje, promet, istraživanje i razvoj...) i 

predstavljaju značajan instrument pretpristupne strategije koji omogućava upoznavanje s 

metodama rada EU. 

PROGRAMI 

ZAJEDNICE 

FP7 

Istraživanje, 

tehnološki 

razvoj i 

inovacije 

CIP 

Konkurentnost 

i inovacije 

Marco Polo 

II 

Promet 

LLP 

Cjeloživotn 

o učenje 

Progress 

Zapošljavanje i 

socijalna 

solidarnost 

Leonardo da 

Vinci 

Strukovno 

obrazovanje i 

usavršavanje 

Strukturni fondovi 

Strukturni fondovi su nstrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike EU. Onis su u 

službi kohenijske političe EU čijije cilj ostvarenje ujednačenog razvoja EU. Predviđeni su za 

financiranje razvojnih projekata koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje 

razvijenih dijelova EU, te promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i 

gospodarstva. 

STRUKTURNI 

FONDOVI 

ESF ERDF CF EAFRD EFF 

Što je na raspolaganju RH ? 

• do 1. srpnja 2013.: IPA 

• od 1. srpnja 2013. do konca 2013.: strukturni fondovi (prioriteti iz IPA sa značajno 

povećanim sredstvima) 

• od 2014.: Strukturni fondovi i Kohezijski fond iz nove financijske perspektive

NACIONALNI SUSTAVI FINANCIRANJA 

Financiranje poduzetničkih aktivnosti na nacionalnoj razini moguće je iz različitih izvora: 

• Nacionalni fondovi 

• Krediti 

• Potpore (na nacionalnoj ili lokalnoj razini) 

• Poticaji 

Nacionalni fondovi 

Namjenjeni su ili isključivo poduzetnicima ili sinergiji poduzetnika i znanstveno-istraživačkog 

sektora. 

NZZ (Hrvatska zaklada za znanost) 

Hrvatsku zakladu za znanost osnovao je Hrvatski sabor u prosincu 2001. godine pod 

nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike 

Hrvatske. Osnovna misija Zaklade je promocija znanosti, visokog školstva i tehnologijskog 

razvoja u Republici Hrvatskoj s temeljnim ciljem osiguravanja gospodarskog razvoja i 

poticanja zapošljavanja. 

Zaklada osigurava potporu znanstvenih, visoko obrazovnih i tehnologijskih programa i 

projekata te poticanje međunarodne suradnje. 

Potpora uključuje i pomoć u realizaciji znanstvenih programa od posebnog interesa u 

području fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja. 

BICRO (Poslovno-inovacijska agencija RH) 

BICRO je ključna organizacija u nacionalnom inovacijskom sustavu čija je osnovna uloga 

razvoj i provedba programa državne potpore s ciljem jačanja tehnologijskog razvoja kao 

pokretača održivog gospodarskog rasta zemlje. 

Temeljni ciljevi ove agencije su: 

• povećanje komercijalizacije znanja 

• povećanje svijesti o vrijednosti inovacija 

• prijenos znanja i tehnoloških rješenja iz znanstvenog sektora u gospodarstvo 

• pokretanje novih poduzeća utemeljenih na znanju i naprednoj tehnologiji 

• promicanje uspostave i razvoja tehnologijske infrastrukture 

• doprinos stvaranju i razvoju industrije rizičnog kapitala 

• jačanje konkurentnosti i rasta poduzeća usmjerenih na napredne tehnologije 

• jačanje suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva 

• stvaranje javno-privatnog partnerstva s ciljem zajedničkog ulaganja u inovacije i 

tehnološki razvoj. 

Ovi ciljevi ostvaruju se kroz različite programe: RAZUM, IRCRO, VENCRO, PoC koji su 

namijenjeni poduzetnicima i znanstveno-istraživačkoj zajednici 

• traži se razvoj novih i inovativnih proizvoda i tehnologija sa snažnim tržišnim 

usmjerenjem 

HIT (Hrvatski institut za tehnologiju) 

Hrvatski institut za tehnologiju osnovan je s ciljem povezivanja kreativnih sudionika iz 

područja znanosti, istraživanja i industrije u jedinstvenu zajednicu znanja – povezujući ih u 

trokut zanja (obrazovanje – istraživanje – inovacije). 

Jedan od najznačajnih programa koji se provodi je program TEST 

• namijenjen je sinergijskim projektima između znanstvene zajednice i poduzetnika 

(znanstvena zajednica je korisnik koji poduzetnicima razvija novu tehnologiju ili novi 

proizvod koji stremi daljnjoj komercijalizaciji)

FZOEU (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) 

• raspisuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za poduzetnike na području zaštite 

okoliša 

12. prosinca 2012. godine objavljeno je 9 natječaja za sufinanciranje projekata energetske 

učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije: (NN 137/12) 

• planirana sredstva – 84,5 mil. kn 

• korisnici: jedinice regionalne i lokalne samouprave, javne ustanove, građani, trgovačka 

društva, obrtnici i druge pravne osobe 

• načini dodjeljivanja sredstava: financijske pomoći, subvencije, beskamatni zajmovi te 

subvencije kamata 

• mogući iznos za dodjelu: od 12.000,00 kuna za građane do 1.400.000,00 kuna za 

trgovačka društva i obrtnike, 

• kriteriji za ocjenjivanje ponude i određivanje prednosti: 

- pripremljenost konkretnih projekta, 

- stupanj povoljnog utjecaja na zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, 

- kvaliteta ponuđenog tehničkog rješenja, 

- veća ušteda energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova 

- financijska sposobnost korisnika na ulaganja i povrat sredstava. 

• npr. Natječaj za korištenje sredstava Fonda radi sufinanciranja projektata 

energetske unčinkovitosti i koštenja obnovljivih izvora energije u zgradama 

turističkog sektora te drugim komercijalnim zgradama javne namjene 

• mogućnost prijave: 60 dana od objave u NN 

MINISTARSTVA 

• raspisuju natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za poduzetnike 

• natječaji se raspisuju na godišnjoj razini 

Krediti 

• (kod poslovnih banka) kao oblik financiranja za podzetnika je najnepovoljniji način 

pribavljanja sredstava. 

• zbog ublažavanja negativnih posljedica „redovnih“ kreditnih programa poslovnih banka, 

za poduzetnike su stvorene posebne kreditne linije i mehanizmi potpore → 

• HBOR (Hvatska banka za obnovu i razvoj) te 

• HAMAG INVEST (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije) - Pružanje 

aktivne podrške tijekom svih faza investicijskog procesa, konzultantske usluge kroz 

„Mrežu konzultanata“, izdavanje jamstava 

Potpore 

• dodjeljuju se za različite oblike poduzetništva temeljem natječaja koji se raspisuju na 

godišnjoj razini 

• bespovratne potpore koje se retroaktivno dodjeljuju za obavljene poslove, nabavljenu 

opremu i plaćene usluge 

• prioriteti se mijenjaju svake godine 

• dodjeljuju se na nacionalnoj ili lokalnoj razini (JLP(R)S 

Poticaji 

Poticaje, obzirom na cilj koji se njima želi postići možemo svrtstati u dva pravca: 

• poticanje investicija 

• poticanje poduzetništva (poticanje i sufinaciranje drugih segmenata poslovanja: 

zapošljavanje, edukacija, promidžbene aktivnosti ..., a koji nužno ne moraju biti 

investicije, u užem smislu

POTICANJE INVESTICIJA 

Poticanje investicija je važan segment gospodarskog razvoja, bilo da se radi o 

• privlačenju stranog kapitala i /ili 

• povećanju domaćih investicija u gospodarstvo 

Pravni okvir poticanja investicija uspostavljen je donošenjem zakona koji su imali za cilj: 

• poticanje gospodarskog razvoja i rasta, 

• jačanje konkurente sposobnosti hrvatskog gospodarstva na inozemnih tržištima, 

• ostvarenje i svih drugih aspekata gospodarske politike RH. 

Zakon o poticanju ulaganja (NN 73/2000) 

Poticajne mjere odnosile su se na ulaganja u gospodarske djelatnosti ako se time 

osiguravala ekološki sigurna djelatnost te jedan ili više od sljedećih ciljeva: unos nove 

opreme i suvremenih tehnologija, uvođenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda, 

veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika, modernizacija i unaprjeđenje poslovanja, razvoj 

proizvodnji s višim stupnjem prerade, povećanje izvoza, povećanje gospodarske aktivnosti u 

dijelovima RH u kojima gospodarski rast i zaposlenost zaostaju za državnim prosjekom, 

razvoj nove ponude usluga, ušteda energije, jačanje informatičke djelatnosti, suradnja s 

financijskim institucijama izvan zemlje, prilagodba hrvatskog gospodarstva europskim 

standardima. 

Korisnici poticajnih mjera, prema ovom zakonu bili su ulagatelji - domaća i/ili strana pravna 

ili fizička osoba, ili više njih zajedno koje ulože u nositelja poticajnih mjera, (tvrtku u koju se 

vrši ulaganje) najmanje 4 milijuna kuna. Povlastice su mogla koristiti samo novoosnovana 

trgovačka društva iz djelokruga registrirane djelatnosti, a iznimno, u slučaju ulaganja u 

turističku djelatnost, nositelj povlastice moglo je biti već postojeće društvo. 

Vrste poticajnih mjera difinirane su način da su bile usmjerene na nekretnine zapošljavanje 

te porezne i carinske povlastice. 

Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/2006, 61/2011) 

Poticajne mjere uređene ovim Zakonom odnosile su se na projekte ulaganja u: 

A. proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti, 

B. tehnološke razvojno-inovacijske centre, 

C. strateške aktivnosti poslovne podrške. 

Korisnici poticajnih mjera su trgovačka društva registrirana na području Republike 

Hrvatske koja ulaganje planiraju utrošti na osnivanje novoga trgovačkog društva, proširenje 

postojećega trgovačkog društva, ili pokretanje aktivnosti koja obilježava temeljitu promjenu u 

proizvodu ili proizvodnom procesu postojećega trgovačkog društva (kroz racionalizaciju, 

diverzifikaciju ili modernizaciju) 

Vrste poticajnih mjera prema ovom zakonu bile su: 

• Poticajne mjere koje se odnose na osnivanje i razvoj tehnoloških razvojno-inovacijskih 

centara, strateških aktivnosti poslovne podrške 

• Poticajne mjere za velike projekte ulaganja 

• Poticajne mjere koje se odnose na zapošljavanje 

- potpore za otvaranje novih mjesta 

- potpore za usavršavanje 

• Porezne i carinske povlastice

ZAKON O POTICANJU INVESTICIJA 

I UNAPREĐENJU INVESTICIJSKOG OKRUŽENJA (NN 111/2012) 

(važeći propis u primjeni) 

INVESTICIJA, početna investicija, odnosno investicijski projekt = ulaganje u dugotrajnu 

imovinu unesenu u vlasništvo nositelja poticajnih mjera, u minimalnom iznosu 

protuvrijednosti kuna od 150.000 eura, odnosno u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna 

od 50.000 eura za mikro poduzetnike, a odnosi se na osnivanje novog poduzetnika, 

proširenje postojećeg poduzetnika, ili pokretanje aktivnosti koja obilježava temeljitu promjenu 

u proizvodu ili proizvodnom procesu postojećeg poduzetnika (kroz racionalizaciju, 

diverzifikaciju ili modernizaciju). 

INVESTICIJSKO OKRUŽENJE 

- u širem smislu = ukupnost svih predinvesticijskih, investicijskih i postinvesticijskih 

aktivnosti, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini koje utječu na uspješnost i rok 

ostvarenja investicijskog projekta na teritoriju RH. 

- u užem smislu = aktivnosti u koje se ubrajaju: 

izdavanje akata kojima se odobrava gradnja i uporaba građevina, koncesija, pravo 

građenja i dr. odobrenja za građenje od strane jedinica lokalne samouprave ili od strane 

nadležnih ministarstava i drugih nadležnih tijela, 

izgradnja infrastrukture kao i izdavanje prethodnih energetskih, odnosno infrastrukturnih 

suglasnosti povezanih s investicijskim projektom, prostorno planiranje i etažiranje od 

strane jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave ili od strane nadležnih ministarstva, 

donošenje propisa o postupanju i uvjetima gradnje u cilju poticanja investicijskih projekata, 

aktivnosti prenamjene zemljišta, aktivacije neaktivne imovine u javnom vlasništvu s ciljem 

ostvarenja investicijskog projekta. 

POTICAJNE MJERE uređene ovim Zakonom odnose se na projekte investiranja i jačanja 

konkurentske sposobnosti u: 

– proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, 

– razvojno-inovacijskim aktivnostima, 

– aktivnostima poslovne podrške, 

– aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti. 

koji imaju za cilj: 

– unos nove opreme i suvremenih tehnologija, 

– veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika, 

– razvoj proizvoda i usluga više dodane vrijednosti, 

– povećanje poduzetničke konkurentnosti, 

– ravnomjerni regionalni razvoj Republike Hrvatske, 

a njima se trebaju postići sljedeće svrhe: 

- poticanje gospodarskog rasta 

- ostvarenje gospodarske politike RH 

- uključivanje u tokove međunarodne razmjene 

- jačanje investicijske i konkurenstske sposobnosti hrvatskog poduzetništva. 

Korisnici poticajnih mjera su poduzetnici – fizičke osobe (obrtnici) koji su obveznici poreza 

na dobit ili trgovačka društva, registrirana na teritoriju RH. 

Vrste poticajnih mjera prema ovom Zakonu su: 

1. poticaji za mikropoduzetnike, 

2. porezni poticaji, 

3. carinski poticaji,

4. poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, 

5. poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom, 

6. poticajne mjere za: 

A. razvojno-inovacijske aktivnosti, 

B. aktivnosti poslovne podrške i 

C. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti, 

7. poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta, 

8. poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte. 

Poticajne mjere za mikropoduzetnike mogu se koristiti za investicije u visini min. 

50.000 EUR-a, u obliku umanjenja stope poreza na dobit za 50%, u razdoblju 5 

godina od početka investicije, pod uvjetom otvaranja 3 nova radna mjesta u prvoj 

godini provedbe investicijskog projekta. Otvranje novih radnih mjesta nije uvjet 

ostvarenja poticaja, ako se investicija odnosi na modernizaciju tehnološkog procesa 

postojeće proizvodne linije ili pogona, uz uvjet očuvanja postojećih radnih mjesta u 

vremenu 3 godine od početka investicije. 

Porezni poticaji razlikuju se obzirom na visinu ulaganja: 

Iznos ulaganja 

Najmanje 

1 mil. € 

Umanjenje 

stope poreza na 

dobit 

Rok 

50% do 10 g. 

Broj otovorenih novih radnih mjesta 

vezanih uz investiciju 

5 

ili očuvanje postojećeg broja radnih mjesta u 

razdoblju 3 god. od početka korištenja 

poticajnih mjera, ako se investicija odnosi na 

modernizaciju tehnološkog procesa 

postojeće proizvodne linije ili pogona 

1 - 3 mil. € 75% do 10 g. 10 

Preko 3 mil. € 100% do 10 g. 15 

Carinske povlastice odnose se na oslobođenje od plaćanja carine, prilikom uvoza 

investicijske opreme/strojeva (iz poglavlja 84–90 Carinske tarife). 

Poticaji za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta ovise o stopi 

nezaposlenosti registriranoj u županiji u kojoj se otvaraju nova radna mjesta. Uvjet za 

ostvarivanje prava na poticaj: novo radno mjesto mora biti povezano s provedbom 

investicijskog projekta, odnosno radno mjesto mora biti otvoreno tijekom razdoblja realizacije 

investicijskog projekta, i očuvano 5 god. (veliki poduzetnici, odnosno 3 god. (mali i srednji 

poduzetnici) nakon njegova otvaranja 

Registrirana stopa 

nezaposlenosti 

% opravdanih troškova koji se 

priznaje 

do 10% 10% 3.000 € 

10 do 20% 20% 6.000 € 

iznad 20% 30% 9.000 € 

Maksimalni iznos potpore po 

radnom mjestu 

Poticaji za opravdane troškove usavršavanja priznaju se u vidu bespovratne novčane 

potpore, a ovise o vrsti usavršavanja (opće ili posebno) te veličini poduzetnika. Razlikuju se: 

a.) potpore u slučaju općeg usavršavanja 

b.) potpore u slučaju posebnog usavršavanja

Opravdani troškovi u svrhu usavršavanja jesu: 

a. troškovi za instruktora, 

b. putni troškovi instruktora i osoba koje se usavršavaju, 

c. troškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opsegom njihova korištenja u svrhu 

usavršavanja, 

d. troškovi sudionika usavršavanja do visine svih opravdanih troškova. 

U obračun se uključuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u usavršavanju, i to nakon 

odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog ekvivalenta. 

MAKSIMALNI IZNOSI POTPORE ZA PODUZETNIKE 

Vrsta usavršavanja Veliki poduz. Sredni poduz. Mali poduz. 

Opće usavršavanje do 60% do 70% do 80% 

Posebno usavršavanje do 25% do 35% do 45% 

Opće + posebno zajedno kao za posebno kao za posebno kao za posebno 

Poticajne mjere za razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i aktivnosti 

usluga visoke dodane vrijednosti podrazumijevaju: 

A. razvojno-inovacijske aktivnosti koje utječu na unapređenje i modernizaciju: proizvoda, 

proizvodnih serija, proizvodnih procesa i tehnogija; 

B. aktivnosti poslovne podrške (centri za odnose s kupcima / korisnicima, centri izdvojenih 

poslovnih aktivnosti, logistički i distribucijski centri, centri za razvoj informacijskokomunikacijskih 

sustava i softvera) 

C. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti (aktivnosti kreativnih usluga; aktivnosti 

upravljačkih, savjetodavnih, edukativnih usluga; aktivnosti usluga industrijskog inženjeringa; 

aktivnosti turističkih usluga (više dodane vrijednosti poput projekata smještajnih objekata 

hotel, apart-hotel i turističko naselje, turistički apartmani u sklopu turističkih naselja, kampovi 

(⇐ kategorije četiri ili više zvjezdica) hotel baština, druge vrste smještajnih objekata nastalih 

obnovom kulturno-povijesnih objekata, pratećih sadržaja, zdravstvenog turizma, kongresnog 

turizma, nautičkog turizma, kulturnog turizma, zabavnih i/ili rekreacijskih centara i parkova, 

turističko-ekoloških projekata) 

Poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta odnose se na projekte 

ulaganja gdje je vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu veća od 5 mil. EUR-a, uz otvaranje 

50 novih radnih mjesta. Visina potpore ovisi o stopi registrirane nezaposlenosti u županiji u 

kojoj se realizira investicijski projekt. 

Poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte odobravaju se za radno 

intenzivne investicijske projekte (investicije u dugotrajnu imovinu) koji omogućuje otvaranje 

najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom (unutar razdoblja od 

tri godine nakon početka investicije). Način ostvarenja = povećanje potpore za troškove 

otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom (ovisno o broju novootvorenih 

radnih mjesta) 

Br. radnih mjesta 

% povećanja potpore 

100 25% 

300 50% 

500 100%

OSTVARENJE PRAVA NA KORIŠTENJE POTICAJNIH MJERA 

- temeljem PRIJAVE za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno za 

korištenje poticajnih mjera. 

- podnosi se nadležnom MINISTARSTVU 

- prije početka investicijskog projekta 

→ administrativnu, stručnu i tehničku POMOĆ izrade prijave pružaju: 

- AIK (Agencija za investicije i konkurentnost) 

- HAMAG INVEST (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije) 

- ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE 

- na temelju (podnesene uredne) prijave, nadležno ministarstvo izadaje podnositelju zahtjeva 

POTVRDU O STATUSU NOSITELJA POTICAJNIH MJERA (najkasnije u roku od 60 dana 

od podnošenja prijave) 

Obveze nositelja poticajnih mjera 

- nositelj / koisnik poticajnih mjera obvezan je (nadležnom ministarstvu i Ministarstvu 

financija-Poreznoj upravi) tijekom razdoblja korištenja poticajnih mjera podnositi GODIŠNJE 

PISANO IZVJEŠĆE o: 

- izvršenju investicijskog projekta, 

- korištenju poticajnih mjera, 

- očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta (povezanih s tom investicijom). 

- nepodnošenje godišnjeg pisanog izvješća je PREKRŠAJ za koji je predviđena novčana 

kazna (za nositelja 100.000-1.mil.kn.; za odgovornu osobu nositelja (10.000-50.000 kn) 

Gubitak statusa nositelja poticajnih mjera i povrat sredstava 

- moguć je u sljedećim slučajevima: 

RAZLOZI propisani zakonom 

napodnošenje godišnjeg izvješća iz 

neopravdanih razloga 

stečaj ili likvidacija 

korisnik-mikropoduzetnik je prestao biti 

obveznik poreza na dobit 

korisnik-mikropoduzetnik je smanjio broj 

radnih mjesta povezanih s investicijom 

(propisano=min. 3) 

korisnik poticaja za otvaranje novih radnih 

mjesta i troškove usavršavanja nije zadržao 

nova radna mjesta najmanje 5 god. 

nositelj poticajne mjere za kapitalne troškove 

invest.projekta nije ispunio uvjet otvaranja 

novih radnih mjesta (najmanje 50) ili ih 

smanji 

POSLJEDICE za poduzetnika 

gubitak statusa korisnika, prestanak prava 

korištenja poticajnih mjera 

povrat iskorištenih poticaja, uvećano za ZZK 

prestanak prava korištenja poreznih 

povlastica za preostalo razdoblje (uz obvezu 

očuvanja radnih mjesta i investicijskog 

projekta) 

prestanak prava korištenja poreznih 

povlastica za čitavo razdoblje za koje su 

odobrena + obveza povrata sredstava 

ostvarenih korištenjem, uvećanih za ZZK 

prestanak prava korištenja bespovratnih 

novčanih potpora za novo radno mjesto, kao 

i usavršavanje + obveza povrata novčanih 

sredstava ostvarenih korištenjem odobrenih 

potpora uvećanih za ZZK 

prestanak prava korištenja poticajnih mjera 

za kapitalne troškove za cijelo odobreno 

razdoblje + obveza povrata sredstava 

ostvarenih korištenjem odobrenih poticaja 

uvećanih za ZZK

Poticaji za male i srednje poduzetnike 

POTICANJE PODUZETNIŠTVA 

MPO (Ministarstvo poduzetništva i obrta) 

Ministarstvo poduzetništva i obrta u svom djelokrugu rada usmjereno je na: 

• malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo i zadrugarstvo; 

• poticanje izvoza i stranih ulaganja, te unapređenja konkurentnosti u području maloga i 

srednjega poduzetništva; 

• ravnomjerni regionalni razvoj poduzetništva. 

U okviru provedbe svojih aktivnosti prati djelovanje instrumenata gospodarskog sustava te 

pradlaže mjere gospodarske politike koje su usmjerene na: 

• razvoj obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva te poslovanje obrtnika i 

poduzetnika; 

• poticanje primjene inovacija, novih tehnologija i osnivanja i poslovanja slobodnih i 

poduzetničkih zona u području maloga i srednjega poduzetništva; 

• sustavno poticanje poduzetništva; 

• poticanje sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u poslovima javne nabave i javnoprivatnog 

partnerstva; 

• ostvarivanje međunarodne suradnje u području obrtništva te maloga i srednjega 

poduzetništva. 

MPO se bavi pripremom i provedbom strateških i operativnih dokumenata i programa za 

korištenje sredstava fondova EU i ostalih međunarodnih izvora financiranja namijenjenih 

unapređenju konkurentnosti obrtništva, zadrugarstva, maloga i srednjega poduzetništva te 

pripremom i provedbom posebnih programa Vlade RH u području ekonomskog razvoja i 

konkurentnosti obrtništva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetništva. 

U sklopu Ministarstva djeluje Uprava za malo i srednje poduzetništvo i obrt čije su glavne 

aktivnosti: 

• praćenje stanja u području malog i srednjeg poduzetništva, obrta, zadrugarstva te 

klastera s ciljem prepoznavanja i otklanjanja prepreka za njegov brži razvoj, 

• predlaganje politika i mjera za sustavni razvoj ovih segmenata gospodarstva, kroz 

promidžbu, izobrazbu, informiranje, stručnu pomoć, formiranje i dodjelu poticajnih 

sredstava. 

U 2012. godini Ministarstvo poduzetništva i obrta poticalo je gospodarstvo kroz Plan 

poticanja poduzetništva i obrta pod nazivom 'Poduzetnički impuls' koji se dijelio se na 

sljedeće kategorije: Konkurentno poduzetništvo, Povoljno financiranje i jamstva, Obrazovanje 

za poduzetništvo i obrtništvo, Unapređenje poduzetničke infrastrukture, EU programi i 

projekti, Institucionalna podrška razvoju poduzetništva i obrtništva. 

U 2011. godini: 

78 poduzetnika koristilo je poreznu povlasticu u obliku oslobođenja od plaćanja ili smanjenja 

propisane stope poreza na dobit temeljem poticaja za ulaganja u ukupnom iznosu od 254,1 

milijuna HRK – od toga 63 poduzetnika spada u kategoriju malog i srednjeg poduzetništva 

(SME's) s ukupnim iznosom korištene porezne povlastice od 114,5 milijuna HRK. 

3 poduzetnika (SME's) koristila su carinsku povlasticu u iznosu od 3,7 milijuna HRK 

U 2011. i 2012. godini : 

ukupno 20 poduzetnika koristilo je bespovratnu novčanu potporu za otvaranje novih radnih 

mjesta i usavršavanje u iznosu od 3,6 milijuna HRK – od toga 18 poduzetnika spada u 

kategoriju malog i srednjeg poduzetništva (SME's) s ukupnim iznosom dodijeljene potpore od 

3,1 milijuna HRK..

Najave za 2013. godinu: (http://www.minpo.hr/UserDocsImages/73.%20-%2011.pdf) 

Na 73. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Poduzetnički impuls za 2013. godinu. 

Program subvencija za malo i srednje poduzetništvo, će iznositi preko 730 milijuna kuna. Uz 

poticaje iz ostalih ministarstava ovaj će sektor u 2013. na raspolaganju imati oko milijardu 

kuna. 

Poticaji iz programa Poduzetnički impuls 2013. biti će usmjereni u četiri glavna programska 

područja – za sustav potpora namijenjeno je nešto više od 190 milijun kuna, za 

financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrta 458,2 milijuna kuna, za EU 

programe i projekte 76,2 milijuna kuna i za institucionalnu podršku 5,9 milijuna kuna. 

Prilikom ocjenjivanja i bodovanja projekta te donošenju odluku o dodjeli sredstava, izraziti 

fokus biti na učincima pojedinih projekata. Također, velika će pažnja biti usmjerena na 

strukturu projekata, a znatni resursi bit će angažirani i na provođenje kontrole nad namjenom 

dodijeljenih sredstava. 

Prvi ciklus natječaja objavljen je 09. veljače 2013. → Mjere: A: Mikro podruzetništvo i obrt, 

Poduzetništvo kreativnih industrija, Mladi i početnici u poduzetništvu, Zadružno 

poduzetništvi, Jačanje poslovne konkurentnosti klastera; B: Jačanje poslovne 

konkurentnosti. 

Poticaji za poduzetnike i dionike u sektoru turizma 

MINT (Ministarstvo turizma) 

Ministarstvo turizma u svom djelokurugu rada u prvom redu je usmjereno na: 

• razvoj politike turizma u RH, donošenje Strategije razvitka hrvatskog turizma i brigu o 

njezinoj provedbi, 

• normativno uređenje obavljanja turističke djelatnosti, 

• unaprijeđivanje i razvoj malog poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu, s posebnim 

naglaskom na razvoj investicija u turizmu, 

• poticanje razvoja kongresnoga, seoskoga, lovnoga, zdravstvenoga, kulturnoga, 

omladinskoga i drugih selektivnih oblika turizma; 

• kontinuirano podizanje razine kvalitete turistih proizvoda i usluga, 

• promociju hrvatskog turizma u inozemstvu. 

Ove aktivnosti Ministarstvo provodi u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, drugim 

ministarstvima, Fondom za zaštitu okoliša, HBOR-om te lokalnim zajednicama. 

U tom cilju MINT, na godišnjoj razini, raspisuje natječaje vezano uz dodjelu potpora i kredita 

poduzetnicima u djelatnosti turizma i ugostiteljstva kojima je cilj olakšati podzetnicima 

investicije u razvoj turističke ponude, ali istovremeno time ii podići razinu kvalitete i dosegnuti 

veći stupanj raznolikosti turističke ponude. 

U nastavku - pregled potpora i poticaja koje je MINT dodjeljivalo u protekle dvije godine → 

treba služiti kao orjentacija poduzetnicima za planiranje i razvijanje i prijavljivanje 

poduzetničkih ideja. 

U 2011. godini MINT je dodjeljivalo potpore za sljedeće programe: BAŠTINA U TURIZMU 

(poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim 

područjima), IZVORNI SUVENIR (poticanje izrade i plasmana izvornih suvenira), ZELENA 

BRAZDA (poticanje razvoja posebnih oblika turizma na kontinentu) 

U 2012. godini MINT je raspisalo natječaje za sljedeće programe: ZAJEDNO ZA 

KONKURENTNOST (poticanja djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija 

u području turizma), EU IZVRSNOST (dodjela bespovratnih sredstava turističkim projektima 

kojima su odobrena sredstva iz EU), ZNANJEM DO KVALITETE (sudjelovanje u Programu 

obrazovanja i obuke kadrova u turizmu), INOVATIVNI TURIZAM (poticanje inovacija u 

turizmu), KORAK VIŠE (unapređenje ponude turističkog sektora) ... 

U 2013.g. raspisivanje natječaja / javnog poziva za prijavu očekuje se u ožujku / travnju.

Poticaji, potpore i druge mjere i aktivnosti Ministarstva poljoprivrede 

Ministarstvo poljoprivrede obavlja upravne i druge poslove u području: 

• poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, 

• ruralnog razvoja, 

• gospodarenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 

• poljoprivredne politike, tržišnih i strukturnih potpora u poljoprivredi, 

• prehrambene i duhanske industrije i 

• veterinarstva. 

U cilju unapređenja poljoprivrede provodi i koordinira mjere: 

• ruralnog razvoja, razvitka seoskog prostora, 

• ekološke i održive poljoprivrede, 

• poljoprivrednog zadrugarstva i drugih oblika udruživanja u poljoprivredi i ribarstvu, 

• promicanje autohtonih proizvoda, 

• marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, 

• očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. 

U ispunjenje navedenih zadaća i ciljeva Ministarstvo: 

• provodi mjere poticajne politike u poljoprivredi i ribarstvu, te njihovu prilagodbu mjerilima 

Svjetske trgovinske organizacije, 

• uređuje i koordinira sufinanciranje poljoprivrede, ribarstva i prerade poljoprivrednih 

proizvoda 

• prati i sudjeluje u aktivnostima vezanim uz EU fondove usmjerene na poljoprivredu i 

ruralni razvoj 

U cilju promicanja poljoprivrede i poduzetništva u ovoj grani gospodarenje Ministarstvo 

poljoprivrede ima razvijen vlastiti sustav potpora i poticanja, između ostalog: 

• državne potpore, sukladno Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12 

i 136/12) i to: postojeće državne potpore (u primjeni prije pristupanja EU) 

nove državne potpore(nakom ulaska u EU) 

• poticaji, sukladno Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju i Pravilniku o 

izravnim plaćanjima u poljoprivredi 

• potpore kapitalnim ulaganjima, sukladno Pravilniku o potpori kapitalnim ulaganjima u 

poljoprivredi (NN 140/09). 

• provedba operativnih programa (podizanje trajnih nasada, razvoj povrćarstva i 

cvjećarstva → u suradnji s područnim uredima HZPSS i HBOR-om 

• mreža za ruralni razvoj (na stranicama http://www.mps.hr/ipard/ objavljen je Javni poziv 

za podnošenje prijava za članstvo u Mreži za ruralni razvoj → do 30.04.2013.) 

Poticanje zapošljavanja 

MRMS (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) 

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, suočeno sa sve većom nezaposlenošću, potrebama 

poduzetnika za kvalitetnim kadrovima, a često i nemogućnošću poslodavaca za 

zapošljavanje, kreira mjere poticanja zapošljavanja koje se provode u suradnji s Hrvatskim 

zavodom za zapošljavanje. Ovim mjerama želi se smanjiti broj nezaposlenih, te potaknuti 

poduzetnike na zapošljavanje, participacijom u troškovima novog zapošljavanja. 

Mjere poticanja zapošljavanja usmjerene su ka: nezaposlenim osobama i/ili poslodavcima, a 

prema osobinama nezaposlenih osoba ili karakteristikama poslodavaca, grupiraju se u 

pakete. 

Važna novina: Potpore za zapošljavanje sada mogu koristiti i: 

OPG-i, koji su u sustavu poreza na dobit ili dohodak 

obrti (nemaju zaposlenih, vlasnik prijavljen kod HZMO, posluje najmanje 6 mjeseci)

U 2013. godini provoditi će se sljedeće mjere poticanja zapošljavanja: 

Paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ 

Paket mjera za posebne skupine „I posebnost je prednost“ 

Paket mjera za osobe s invaliditetom „Uključeni“ 

Paket mjera za starije osobe „Važno je iskustvo“ 

Paket mjera za dugotrajno nezaposlene „I mi smo za novi posao i učenje“ 

Paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine 

Paket mjera za poslodavce u teškoćama „Važno je očuvati radno mjesto“ 

Primjeri neih od mjera poticanja zapošljavanja: 

„Zajedno smo jači” - potpora za zapošljavanje upravitelja zadruge → namijenjena je 

svim osobama bez ograničenje na staž osiguranja ili radno iskustvo, zanimanje ili 

kvalifikaciju uz uvjet da imaju iskustva u vođenju i upravljanju, a koje se zapošljavaju u 

zadrugama čiji su osnivači/zadrugari korisnici sredstava za samozapošljavanje 

Naziv mjere 

Sufinanciranje 

zapošljavanja 

upravitelja 

zadruge 

osobe s 

invaliditet. 

poslodavac 

Iznos subvencije 

UKUPNO 

RBZ SSS VŠS/VSS 

mali 29.175,60 44.219,40 54.423,92 

ostali mali 19.450,44 29.479,60 36.282,64 

„Stalni sezonac“ – sufinanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje 

stalnim sezonskim radnicima u djelatnosti TURIZMA → namijenjena je stalnim 

sezoncima i poduzetnicima u turizmu koji u sezoni zapošljavanju kontinuirano istog sezonca. 

Do šest mjeseci se sufinancira trošak doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim 

sezonskim radnicima u vremenu kada ne obavljaju poslove kod poslodavaca, odnosno izvan 

sezone. Uvjet za poslodavaca je da uz zadržavanje broja stalno zaposlenih, u radni odnos 

na neodređeno vrijeme primi 20% od ukupnog broja stalnih sezonaca. 

„Rad i nakon ljeta“ → namijenjena je poslodavcu u turizmu ukoliko želi daljnjih godinu dana 

zadržati radnika za kojeg na početku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a 

koji mu se unutar sezone pokazao kvalitetnim → može za istog bez prijave i povratka radnika 

u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore 

Naziv mjere 

Osobe koje su radile na 

sezonskim poslovima 

Ostale ciljane skupine 

nezaposlenih 

Sufinanciranje zapošljavanja 

osoba s invaliditetom 

poslodavac 

mali i 

srednji 

RBZ 

Iznos subvencije 

UKUPNO 

SSS 

VŠS/ 

VSS 

19.450,44 29.479,60 36.282,64 

veliki 11.670,24 17.687,80 21.769,60 

mali, 

srednji, 

veliki 

29.175,60 53.063,28 81.635,88 

Važna novina: prilikom primjene kriterija za korištenje mjera kod poslodavaca u turizmu se 

utvrđuje prosječan broja stalno zaposlenih unazad 12 mjeseci, a kod drugih poslodavaca se 

računa prosječan broj svih zaposlenih (uključujući i sezonce) osoba unazad 12 mjeseci. 

Više informacija na stranicama: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=9219

PREZENTIRANJE PROJEKATA 

DOMAĆIM I STRANIM INVESTITORIMA 

Prezentiranje projekata / poduzetničkih ideja domaćim i stranim investitorima je važna 

aktivnost radi pronalaženja mogućih partnera, ali i dodatnih izvora financiranja. 

Ovaj značaj prepoznalo je niz državnih i drugih institucija te su u te svrhe stvorili određene 

baze investicijskih projekta i projektnih ideja koje se redovito ažuriraju. U iste svoje projekte i 

projektne ideje mogu prijavljivati i privatni investitori. 

Baza projekata i projektnih ideja primjerice postoje kod sljedećih državnih tijela i institucija: 

MINISTARSTVO TURIZMA (www.mint.hr) 

Ministarstvo turizma pripremilo je Katalog investicijskih projekata, kako bi potencijalnim 

ulagačima pružilo informaciju o mogućnostima ulaganja u hrvatski turizam. Iako je Katalog 

prioritetno usmjeren na javne projekte u kojima Republika Hrvatska traži ulagače, u istom se, 

na zahtjev privatnog sektora, objavljuju i značajniji privatni projekte iz sektora turizma za koje 

se traže ulagači. 

Kontakti: 

Ministarstvo turizma (MINT) Prisavlje 14, 10 000 Zagreb, tel. ++385 1 6169 290; fax ++385 1 

6169 183; razvoj@mint.hr 

Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), Ivana Lučića 6, 10000 Zagreb, tel. 

+385 1 6346 111; fax. +385 1 6346 102; info@audio.hr ; www.audio.hr 

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA (www.hgk.hr) 

U tijeku je završetka izrade te pripreme objave Kataloga investicijskih projekata, pruža 

potencijalnim ulagačima informacije o vrsti projekta, djelatnosti, pripremnoj fazi, vrijednosti te 

predviđenim izvorima financiranja, olakšavajući time pregled ulagačkih potencijala Hrvatske. 

Svi imatelji projekta za koji traže investitora ili strateškog partnera ili žele da isti bude vidljiv u 

bazi projekta HGK, mogu se javiti na investicije@hgk.hr. 

Kontakt: HGK, Centar za investicije 

Nova cesta 3-7, 10000 Zagreb 

Tel: + 385 (0)1 4606-780 

Fax: + 385 (0)1 4606-731 

investicije@hgk.hr 

Na web stranici HGK: www.hgk.hr (Centri – Centar za investicije) objavljen je Obrazac za 

prijavu projekta, odnosno projektnih ideja. 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA (www.obz.hr) 

Na stranicama OBŽ objavljene su informacije o razvojnim projektima i investicijama. 

Također, pravne i fizičke osobe, nositelji razvojnih projekata, koji se uklapaju u strateške 

ciljeve i prioritete odnosno mjere utvrđene Županijskom razvojnom strategijom Osječkobaranjske 

županije 2011.- 2013., mogu podnijeti prijedloge svojih projekata. Prijavni obrazac 

objavljen je na stranicama Regionalne razvojne agencije OBŽ (www.slavonija.hr) 

KontaktI: 

OBŽ, Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj, Stjepana Radića 4, 31000 Osijek, 

tel: (031) 221-881, fax: (031) 221-880, e-mail: razvoj@obz.hr 

OBŽ, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj, Trg Ante Starčevića 1, 31000 Osijek, tel: 

(031) 200-588, fax: (031) 213-567, e-mail: poljoprivreda@obz.hr 

Regionalna razvojna agencija Slavonije i baranje d.o.o., S. Radića 4, 31000 Osijek, tel: +385 

31 221 840, fax: +385 31 221 841, e-mail: regija@obz.hr

PROJEKTI VEZANI UZ VIDLJIVOST KVALITETE 

TE UNAPREĐENJE TURISTIČKE PONUDE 

HRVATSKA AUTOHTONA KUHINJA 

Provedena istraživanja pokazuju kako je gastronomija na četvrtom mjestu 

po motivu dolaska na odmor u Hrvatsku. S obzirom da turisti danas žele 

kušati izvorna jela i sve više traže autohtonost u odredištu, Ministarstvo 

turizma u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskim 

kuharskim savezom i Hrvatskom gospodarskom komorom pokrenulo je i 

provodi projekt “Hrvatska autohtona kuhinja“, s kojim se želi promovirati i 

unaprijediti hrvatska autohtona gastronomija, te postići uspjeh i povećati 

konkurentnost na svjetskom gastro tržištu. 

Cilj projekta je potaknuti širenje nacionalne gastronomske ponude, autohtonih menua i 

korištenje izvornih domaćih namirnica. Namjera je uključiti što više ugostiteljskih objekata u 

ovaj projekt i ponuditi gostima gastronomske i tradicijske posebnosti naših krajeva. 

Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda „Hrvatska autohtona kuhinja“ (NN 60/2011), 

se utvrđuje: 

• što su autohtona hrvatska jela 

• način utvrđivanja dodijele posebnog znaka, 

• procedura dostavljanja zahtjeva za utvrđivanje posebnog standarda, 

• grafički izgled same oznake. 

Više informacija na stranicama: 

http://www.hok.hr/cro/cehovi/hrvatska_autohtona_kuhinja 

http://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_turizamugostiteljstvo/hrvatska-autohtona-kuhinja/ 

PROJEKT VIZUALNOG OZNAČAVANJA HRVATSKIH PROIZVODA znakovima 

I 

HRVATSKA KVALITETA 

Znak "Hrvatska kvaliteta" ("Croatian Quality") 

kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i 

uslugama koji jamačno predstavljaju sam vrh 

svjetske ponude u svojoj klasi. 

Do sada je dobio 231 proizvod, npr. 

Slatinski kulen, Mesoprerada d.o.o., Slatina; 

abc svježi krem sir i abc svježi krem sirevi s 

dodacima šunke, povrća, pikant paprike i 

vlasca, Belje d.d. Darda; 

Med:Cvjetni, Bagrem, Kesten, AgroFavorit 

d.o.o., Slatina; 

Traminac - vrhunsko vino, Iločki podrumi 

d.d., Ilok; 

Graševina - vrhunsko vino, Traminac - 

vrhunsko vino, Kutjevo d.d., Kutjevo 

Barun - gorki biljni liker, Zvečevo, Požega 

IZVORNO HRVATSKO 

Znak "Izvorno hrvatsko" ("Croatian Creation") 

svjedoči da je riječ o kvalitetnim proizvodima 

i uslugama koji uključuju značajke hrvatske 

tradicije, razvojno-istraživačkog rada, 

inovacije ili invencije, dakle o proizvodima i 

uslugama s jedinstvenim karakteristikama. 

Do sada je dobilo 120 proizvoda, npr. 

Baranjski kulen, Belje d.d. Darda; 

Slavonski kulen, Mesoprerada d.o.o., Slatina; 

Viljamovka Šimić, Willijams, Požega; 

Paprenjak - tradicionalni hrvatski kolač; 

Slavonski nakit; 

Lepoglavska čipka; 

Suvenir "Vez Koprivničkog Ivanca" 

Vizualnim označavanjem kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga Hrvatska gospodarska 

komora želi na hrvatskom i svjetskom tržištu uspostavi vizualni kod vrhunskih hrvatskih 

proizvoda i usluga, i na taj način pomoći hrvatskim tvrtkama da njihovi proizvodi i usluge 

budu prepoznatljivi na tržištu.

O pravu uporabe znaka, nakon podnošenja zahtjeva, odlučuje Savjet projekta, na temelju 

stručnog mišljenja Tehničke komisije, koja nakon obrade dobivene dokumentacije, posjećuje 

tvrtku, odnosno podnositelja zahtjeva. Za pravo uporabe znaka sklapa se ugovor između 

Hrvatske gospodarske komore i korisnika znaka na tri godine, temeljem Pravilnika o 

znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda. 

Podnošenje zahtjeva: 

HGK-Centar za kvalitetu 

Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb 

telefon: 01/48 28 448, 01/45 61 551 

telefaks: 01/45 61 614 

e-mail: kvaliteta@hgk.hr 

Više informacija na stranicama: http://www2.hgk.hr/znakovi/index.asp, 

http://www.hgk.hr/category/sektor-centar/centar-kvaliteta/ 

VRIJEDNE RUKE 

Kako bi uz izvorne i kvalitetne hrvatske proizvode promovirala i otela iz 

zaborava, tradicijske, ekološke proizvode, suvenire, rukotvorine koje 

pridonose različitosti hrvatskoga gospodarstva, nastalih u malim obrtima, 

zadrugama, obiteljskim poljopriverdnim gospodarstvima te u malom 

poduzetništvu, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je projekt 

Vrijedne ruke, koji se provodi u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i 

obrta i Hrvatskom obrtničkom komorom. 

Projekt "Vrijedne ruke" pokrenut je kako bi se afirmirao rad skromnih ljudi koji svojim 

umijećem i znanjem stvaraju novu vrijednost, koji hrane sebe i svoju obitelj, a neki od njih 

zapošljavaju i druge stvarajući proizvode u tradicijskom duhu. Oslanjajući se na bogato 

kulturno blago, prožeto tradicijom, pronalazi se podloga za pokretanje poduzetničke 

aktivnosti, bitne, ne samo egzistencijalno za pojednice već i za cjelokupnu zajednicu u smislu 

očuvanja nacionalnog identiteta. 

Projekt se odvija kao integralni dio akcije Kupujmo hrvatsko. U sklopu projekta tiskano je 20 

kataloga, na razini županijskih komora te je u istima promovirano od 2000 obrta, OPG-a, 

kućnih radionosti i drugih vrijednih ljudi. 

Više informacija na stranicama: 

http://kupujmohrvatsko.hgk.hr/informacije-o-akciji/ 

http://www.hok.hr/press/objave_za_medije/mingorp_hok_i_hgk_predstavili_projekt_vrijedne_ruke 

Be CROative 

Be CROative projekt je Hrvatske gospodarske komore kojim se u zemljama 

Europske unije i svijeta promovira Hrvatska kao zemlja inovativnih i 

kreativnih ljudi. 

Izložbeni prostor projekta BeCROative u obliku je dviju kocaka, u bijeloj i 

crvenoj boji, koje simbolički predstavljaju Hrvatsku. 

Osnovna polazišta projekta Be CROative: 

Hrvatska je zemlja znanja i kreativnih ljudi – cilj je predstaviti svjetski priznate 

znanstvenike, umjetnike, inovatore i inovacije koje su pridonijele globalnom napretku. 

Posjetitelji su kroz ovaj projekt imali priliku upoznati i brojne izume podrijetlom iz Hrvatske: 

Penkalinu prvu mehaničku olovku, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, 

Vrančićev padobran, Lupisov torpedo, Getaldićevo ogledalo, Schwartzov upravljivi balon s 

propelerima, Teslinu izmjeničnu struju i brojne druge. 

Hrvatski proizvodi su proizvodi visoke kvalitete – prezentacija proizvoda nositelja 

znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta. zadovoljavaju najviše Cilj izlaganja bio je 

približiti Hrvatsku stranim poslovnim ljudima i potrošačima te upoznati svakog posjetitelja s 

obilježjima po kojima će uvijek moći prepoznati njene kvalitetne proizvode.

Prezentaciju Hrvatske upotpunjava multimedijalna izložba temeljena na principu “gledaj, 

slušaj, osjeti” - prikazuju se kratki filmovi o hrvatskim prirodnim ljepotama, a posjetitelji mogu 

čuti i tipične zvukove Hrvatske, poput zvukova mora i glasanja galebova i cvrčaka, mirisati 

lavandu, opipati zemlju crnicu i doživjeti brački kamen. 

Izložba Be CROative nekad je popraćena i drugim protivnim sadržajima, kao npr. Festival 

hrvatske kuhinje (u zgradi UN-a), prezentacija etnokreacija hrvatskih dizajnera (na sajmu 

mode u Milanu), predstavljanje paške čipke, kravate i licitara, kao hrvatskog tradicionalnog 

kolača (na znamenitom pariškom Place du Palais Royal), prezentacija 22 projekta iz 

područja turizma, infrastrukture, obnovljivih izvora energije, industrije, znanosti i tehnologije i 

nekretnina čija ukupna vrijednost prelazi 2,5 milijardi eura (na sajmu Expo – Italia Real 

Estate), izložba „du Village de la Croatie“ (u Parizu) u sklopu koje je Hrvatska predstavljena 

putem pet geostrateških komparativnih prednosti – voda, zrak, zemlja, drvo i kamen. 

Od veljače 2007. do listopada 2012. održane su 24 izložbe Be CROative diljem svijeta: 

Lokacija Događaj God. 

Njemačka, München Sajam CBR 2007. 

Portugal, Lisabon Sajam Expolingua 08. 2007. 

Hrvatska, Zagreb Sastanak ministara vanjskih poslova Procesa suradnje u 2007. 

Jugoistočnoj Europi 

Belgija, Bruxelles Place Jean Rey 2007. 

Francuska, La Rochelle Sajam Grand Pavois 2007 2007. 

SAD, New York, UN Festival hrvatske kuhinje 2007. 

Italija, Milano Sajam BIT 2008. 

Francuska, Pariz Sajam Monde a Paris MAP 2008. 

Argentina, Buenos Aires Sajam FIT America Latina 2008. 

Čile, Santiago de Chile Estadio Croata 2008. 

BIH, Mostar Međunarodni sajam gospodarstva 2009. 

Australija, Sydney Sydney’s Overseas Passanger Terminal 2009. 

Hrvatska, Zagreb Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj 2010. 

Ruska Feder., Moskva Predstavništvo HGK 2010. 

Japan, Tokyo Sajam JATA WTC 2010. 

Hrvatska, Opatija Generalna skupština gosp. Komora Mediterana 2010. 

Poljska, Varšava Turistički sajam LATO 2011. 

Slovačka, Bratislava Hviezdoslavovo namesti 2011. 

Švedska, Lindevad 58. Svjetsko natjecanje orača 2011. 

Francuska, Pariz Place du Palais Royal 2011. 

Italija, Milano Sajam nekretnina EIRE 2012. 

Hrvatska, Dubrovnik VI ruski nacionalni bankarski forum 2012. 

Njemačka, München Sajam nekretnina Expo Real 2012. 

Više informacija na stranicama: http://www.becroative.com/ 

PUBLIKACIJE 

Na stranicama Svjetske turističke zajednice objavljena je prva UNWTO Studija o turizmu i 

nematerijalnoj kulturnoj baštini, koja predlaže konkretne mjere za dionike za poticanje 

održivog i odgovornog razvoja turizma koji uključuje i čuvanje nematerijalnih kulturnih 

resursa. Hrvatska je predstavljena kroz djelovanje Zajednice kulturnog turizma HGK i 

svih unutar Zajednice predstavljenih primjera dobre prakse. Ovi praktični primjeri odnose se 

na razvojne projekte u turizmu i pokrivaju šest ključnih područja: nematerijalnu baštinu 

rukotvorstva i likovnih umjetnosti, gastronomiju, socijalne prakse, rituale i svečanosti; 

glazbene i izvedbene umjetnosti; usmene tradicije i izraze te znanja i prakse o prirodi i 

svemiru. 

Studija na stranici: http://www.e-unwto.org/content/l62353

DOBRO JE ZNATI 

Legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada 

Zakonski osnov - Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), prema 

kojemu se, u odnosu na prethodni zakon iz 2011. godine: 

- primjena Zakona proširuje na veći broj zgrada (završene i nezavršene zgrade) 

- pojednostavljuje, skraćuje i podrobnije uređuje postupak donošenja rješenja o izvedenom 

stanju, 

- produžuje rok za podnošenje zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju do 30. 

lipnja 2013. godine 

- smanjuju se troškovi ozakonjenja zgrade za investitora, te se njihovo plaćanje uređuje na 

način da svi troškovi ne moraju biti podmireni prije donošenja rješenja o izvedenom 

stanju, 

- omogućava se prijenos nadležnosti za donošenje rješenja o izvedenom stanju s jednog 

upravnog tijela na drugo, 

- smanjuje se broj kriterija za obračuna iznosa naknade, smanjuje se iznos naknade te se 

pojednostavljuje postupak izračuna naknade, 

- briše se zabrana otuđenja nezakonito izgrađene zgrade i zemljišta na kojemu je 

izgrađena takva zgrada te se uređuje konvalidacija ugovora i akata donijetih protivno toj 

zabrani. 

Zakon razlikuje 4 skupine građevina: 

1. Zahtjevna građevina - zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m² i 

zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) 

površina veća od 1000 m² i zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu) 

2. Manje zahtjevna građevina - zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 

m² i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) 

površina nije veća od 1000 m²) 

3. Jednostavna zgrada - zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i 

zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) 

površina nije veća od 400 m²) 

4. Pomoćna zgrada - zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna 

površina nije veća od 50 m² 

Nezakonito izgrađena zgrada, ozakonjuje se na temelju RJEŠENJA O IZVEDENOM 

STANJU → donosi ne na temlju podnesenog zahtjeva ako: 

- su zahtjevu za donošenje rješenja priloženi dokumenti propisani Zakonom, 

- je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem 

zgrade za koju se podnosi zahtjev 

- su plaćene zakonom propisane naknade, odnosno prvi obrok naknade u slučaju kada je 

moguće obročno plaćanje. 

Razvrstavanje poduzetnika prema kriteriju veličine 

Zakon o poticaju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12) 

» srednji poduzetnici « » mali poduzetnik « 

imaju manje od 250 zaposlenika 

ima manje od 50 zaposlenika 

imaju godišnji promet ne veći od 50 mil. € godišnji promet i/ili 

ukupni godišnji iznos bilance ne veći od 43 mil. € godišnji iznos bilance ne veći od 10 mil. € 

odgovaraju kriteriju samostalnosti 

Druge fizičke ili pravne osobe, pojedinično 

ili zajednički nemaju više od 25% udjela u 

vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu 

malog gospodarstva

Malo gospodarstvo prema zakonodavstvu čine subjekti registrirani kao trgovačka društva, 

obrti i zadruge. Prema veličini razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva. 

MALO GOSPODARSTVO MIKRO MALI SREDNJI 

Broj zaposlenih manje od 10 manje od 50 više od 

God.prihod./aktiva/dugotr.imov. do 2 mil. € Do 10 mil. € više od 

Obveznik poreza na dobit, poreza na dohodak, upis u registar obveznika PDV-a 

Obveznik poreza na dobit je: 

- trgovačko društvo i druga pravna osoba 

- fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka → ako 

izjavi da će plaćati porez na dobit, umjesto poreza na dohodak 

- obrtnik koji: 

- je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2 mil. kn ili 

- dohodak veći od 400.000 kn ili 

- ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2 mil. kn ili 

- je u prethodnom poreznom razdoblju zapošljavao više od 15 radnika. 

Od 01.01.2013.g. sva reinvestirana dobit koja se, po okončanju obračuna, unese u temeljni 

kapital, te to povećanje registrira na trgovačkom sudu, oslobađa se plaćanja poreza na 

dobit. 

Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje primitke od: 

- od nesamostalnog rada 

- od samostalnog rada 

- od imovine i imovinskih prava 

- od kapitala 

- od osiguranja 

- drugi dohodak 

Konačna obveza poreza na dohodak utvrđuje se na temelju godišnje porezne prijave. 

Tijekom godine porezni obveznik plaća mjesečni predujam koji se utvrđuje Rješenjem 

porezne uprave. 

Od 01.01.2013.g. poljoprivrednici, koji u 2012. ostvare, uz već postojeće propisane uvjete, 

primitak veći od 35% od svote propisane za obvezni ulazak u sustav PDV-a, (odnosno 

80.500 kn) obvezni su upisati se u registar obveznika poreza na dohodak. 

Obveznici poreza na dohodak iz čl. 18. st. 1. i 3. Zakona (obrtnici i poljoprivrednici) koji nisu 

prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost obveznici plaćanja PDV-a te u poreznom 

razdoblju ne ostvare ukupni godinšnji primitak veći od 65% od svote propisane za ulazak u 

sustav PDV-a, (sada 149.500,00 kn) mogu plaćati porez na dohodak PAUŠALNO. 

Od 01.01.2013.g., temeljem izmjena Zakona o PDV-u, povećan je prag za upis u registar 

obveznika PDV-a na 230.000 kn. Porezni obveznici koji u 2012.g. nisu ostvarili primitke 

veće od 230.000,00 kn mogu zatražiti brisanje u registru obveznika PDV-a do 15. siječnja 

2013. godine. Obveznici koji su na vlastiti zahtjev upisani u registar temeljem rješenja 

Porezne uprave mogu izići iz sustava PDV-a tek nakon isteka roka od 5 kalendarskih godina. 

Iako od 2013. po novom Zakonu o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju te Pravilniku o 

provedbi izravnih plaćanja ulazak OPG-a u sustav PDV-a više nije uvjet za ostvarenje 

izravnih plaćanja u poljoprivredi, to ipak moraju učiniti oni OPG-i koji žele koristiti sredstva iz 

IPARD programa.

Izmjene u poreznom zakonodavstvu 

Izmjenama Zakona o PDV-u od 01.01.2013. g. Hrvatska ima tri stope PDV-a: 

- opću stopu od 25%, te dvije snižene stope, 

- stopu od 10% → na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim 

objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim 

objektima u skladu s posebnim propisima. Na alkoholna pića i nadalje, u svim vrstama 

ugostiteljskih objekata treba obračunati PDV po stopi od 25%. 

- stopu od 5% (što je i najniža stopa PDV-a koju dopušta EU) → proizvodi koji su do sada 

imali nultu stopu, odnosno kruh, mlijeko, knjige i znanstveni časopisi, lijekovi, ortopedska 

pomagala i kino-ulaznice (i plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak 

puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku 

privremenog uvoza) 

Izmjenama Zakona o Općem poreznom zakonu, propisan je obvezan sadržaj računa za 

gotovinski promet, isječaka vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja. Obvezni podaci su 

slijedeći: 

- broj i datum izdavanja, 

- ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika isporučitelja, 

- naznaka mjesta isporuke (broj prodajnog mjesta, poslovni prostor, prodavaonica i sl.), 

- količina i uobičajeni trgovački naziv robe ili vrsta i količina usluge, 

- ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi. 

Propisana je i obveza svih obveznika PDV-a, kao i poreznih obveznika koji su razvrstani u 

srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba Zakona o računovodstvu, da porezne prijave 

i izvješća Poreznoj upravi dostavljaju elektroničkim putem (putem aplikacije e-porezna 

– osobno ili putem knjigovodstvenog servisa koji im vodi knjige). 

Zakonom o fiskalizaciji propisani su ostali obvezni elementi računa, u prometu gotovinom: 

- Vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), 

- Oznaka opetatera (osobe) na naplatnom uređaju 

- Oznaka načina plaćanja – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo, 

a u slučaju gotovinskog plaćanja i 

- JIR (jednistveni identifikator računa) i ZKI (zaštitni kod izdavatelja) koji se generiraju pri 

fiskalizaciji. 

Uvedena je obveza fiskalizacije računa, koji se plaćaju gotovinom (novčanice, kartice, ček): 

- od 01.01. → svi veliki i srednji poduzetnici 

→ poduzetnici koji obavljaju djelatnost iz oznake „I“ NKD iz 2007. 

- od 01.04. → djelatnost iz oznake „G“ NKD iz 2007. 

→ djelatnosti slobodnih zanimanja iz čl. 18. st. 2 Zakona o porezu na dohodak 

- od 01.07. → svi ostali koji nisu započeli s fiskalizacijom u prethodnim terminima

Vodič za poduzetnike - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?