You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
CENTAR ZA MENADŽMENT AVGUST 2004 ― THE MANAGEMENT CENTER AUGUST 2004<br />
PULS THE PULSE<br />
Izdavač/Publisher:<br />
Centar za menadžment<br />
The Management Center<br />
Adresa izdavača/<br />
Publisher's Address:<br />
Carigradska 3<br />
11108 Beograd<br />
Srbija i Crna Gora<br />
Tel/fax: (+381.11) 3346.368<br />
Tel: (+381.11) 3345.691<br />
Email:<br />
puls@management.org.yu<br />
Website:<br />
www.management.org.yu<br />
Urednica/Editor:<br />
Aleksandra Bulatović<br />
Pomoćnik urednika/<br />
Assistant Editor:<br />
Srđan Korać<br />
Redakcija/Editorial Board:<br />
Aleksandar Fatić<br />
Aleksandra Bulatović<br />
Mijodrag Radojević<br />
Srđan Korać<br />
Dobrivoje Radovanović<br />
Olivera Purić<br />
Svjetlana Nikolić<br />
Milenko Popović<br />
Goran Antonić<br />
Sandra Milićević<br />
Tehnički urednik/Tehnical Editor:<br />
Đorđe Jovanović<br />
Lektura i korektura/<br />
Linguistic editing:<br />
Slobodanka Živković<br />
Urednik internet izdanja/<br />
Internet edition Editor:<br />
Đorđe Jovanović<br />
Projekat podržava/<br />
Supported by:<br />
Švedska agencija za inostrani razvoj i<br />
saradnju (SIDA)<br />
Oduzimanje imovine stečene izvršenjem<br />
krivičnog dela<br />
Novi pravosudni zakoni<br />
Ekološki kriminal u Srbiji<br />
Antikorupcijska uloga nevladinih organizacija<br />
u balkanskim zemljama<br />
Projekat Saveta Evrope za primenu<br />
antikorupcijskih planova u jugoistočnoj Evropi<br />
AKTUELNI PROBLEMI<br />
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
DR@AVNI ORGANI<br />
7<br />
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
NEVLADINE ORGANIZACIJE<br />
2<br />
15<br />
OKO NAS<br />
19<br />
ME\UNARODNE INICIJATIVE<br />
Korupcija u zdravstvu kao univerzalni fenomen<br />
KORUPCIJA NEKAD<br />
Afera Omnium Serb 27<br />
23<br />
KORUPCIJA U SVETU<br />
25<br />
AKTIVNOSTI<br />
29<br />
35<br />
ISSUE HIGHLIGHTS<br />
37
AKTUELNI PROBLEMI<br />
ODUZIMANJE IMOVINE STEČENE<br />
IZVRŠENJEM KRIVIČNOG DELA<br />
Organizovani kriminal, kao društveno<br />
negativna pojava vešto, brzo i uspešno se<br />
transformiše i prilagođava promenama u<br />
društvu, na tržištu, i u zakonodavstvu, pa je<br />
danas borba protiv organizovanog kriminala, u<br />
svakoj pojedinačnoj zemlji, ali i na globalnom<br />
planu, teška i neizvesna. Ne postoji jedna,<br />
opšte prihvaćena, krivično pravna definicija<br />
organizovanog kriminala, uprkos njegovoj<br />
rasprostranjenosti, možda i zato što se<br />
različito manifestuje u različitim delovima<br />
sveta. Ipak, u praksi postoji saglasnost oko<br />
nekih uslova: da je to oblik kolektivnog<br />
kriminaliteta, čija je svrha sticanje ili<br />
uvećavanje finansijske dobiti ili moći, a<br />
osnovni instrument je povezanost nosilaca<br />
organizovanog kriminala sa državnim i<br />
političkim strukturama. Da bi se utvrdila<br />
efikasna politika borbe protiv organizovanog<br />
kriminala neophodno ga je jasno i precizno<br />
definisati da bi se smanjile mogućnosti<br />
manipulacije koje bi ugrozile ili poništile<br />
napore koji se ulažu. Rešavanje problema<br />
organizovanog kriminala se u suštini ipak<br />
sastoji samo u njegovom držanju pod<br />
određenom kontrolom, jer danas ne postoji<br />
država koja je uspela da potpuno suzbije<br />
organizovani kriminal bez obzira kakvo<br />
zakonsko rešenje primenjivala.<br />
Ne postoji univerzalna definicija pojma<br />
organizovani kriminal. Definicije različitih<br />
autora mogu se sistematizovati u dve grupe:<br />
1. Autor one koji smatraju da pored<br />
postojanja kriminalne organizacije sa<br />
visokim stepenom organizovanosti,<br />
hijerarhijom, podeljenim zadacima,<br />
disciplinom i planiranjem kriminalne<br />
delatnosti čiji je cilj stvaranje profita,<br />
postoji i određena povezanost sa<br />
državom i njenim organima; i<br />
2. Autor one koji ističu da za<br />
postojanje organizovanog kriminala<br />
nije potrebno da postoji veza između<br />
kriminalne organizacije i države, već je<br />
dovoljno postojanje kriminalne<br />
organizacije koja, radi sticanja<br />
protivpravne imovinske koristi i<br />
bogaćenja, vrši razne oblike<br />
kriminalnih delatnosti.<br />
Mnogo češće se o pojmu organizovanog<br />
kriminala raspravlja u naučnoj i stručnoj<br />
literaturi, nego što se zakonski definiše njegov<br />
pojam.<br />
Organizovani kriminal određuje se kao trajan<br />
kriminalni poduhvat nelegalne aktivnosti radi<br />
profita uz korišćenje sile, pretnje, kontrole<br />
monopola ili korumpiranje javnih zvaničnika. 1<br />
Nemačka policija pod organizovanim<br />
kriminalom podrazumeva grupu ljudi koji su se<br />
svesno i namerno odlučili na saradnju u<br />
nezakonitim aktivnostima, u određenom<br />
vremenskom razdoblju, uz međusobnu podelu<br />
zadataka, sa zajedničkim ciljem sticanja<br />
imovinske koristi. Interpolova definicija pri<br />
određivanju pojma organizovanog kriminala<br />
govori o tome da se radi o strukturiranoj grupi<br />
koja kroz nezakonite aktivnosti, posebno<br />
korupciju i nasilje, nastoji da ostvari zaradu.<br />
Pristup Evropske unije korišćen je u našem<br />
zakonodavstvu prilikom definisanja uslova za<br />
postojanje krivičnog dela organizovanog<br />
kriminala u odredbama člana 504 Zakona o<br />
krivičnom postupku. Određenje<br />
organizovanog kriminala se tako svodi na<br />
utvrđivanje 11 karakteristika, uz neophodno<br />
postojanje minimalnog broja obaveznih<br />
1<br />
Dr Mićo Bošković, Transnacionalni organizovani<br />
kriminalitet — Oblici ispoljavanja i metodi suprotstavljanja,<br />
Policijska Akademija, Beograd, 2003.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
2
AKTUELNI PROBLEMI<br />
karakteristika, kao i opcionih karakteristika<br />
koje bi određeno udruženje činile kriminalnom<br />
organizacijom. 2<br />
U konvenciji UN protiv transnacionalnog<br />
organizovanog kriminala, ovaj pojam nije<br />
precizno definisan, već je objašnjen kroz<br />
definiciju više pojmova. Npr.:<br />
− „Grupe za organizovani kriminal" —<br />
predstavljaju organizovane grupe od tri<br />
ili više lica koje postoje u izvesnom<br />
periodu, i koje deluju sporazumno u<br />
cilju činjenja jednog ili više teških<br />
zločina ili krivičnih dela utvrđenih u<br />
skladu sa ovom konvencijom, radi<br />
zadobijanja, posredno ili neposredno,<br />
finansijske ili druge materijalne koristi.<br />
− „Težak zločin'' označava radnju koja<br />
predstavlja krivično delo kažnjivo<br />
maksimalnom kaznom lišenja slobode<br />
u periodu od najmanje četiri godine ili<br />
nekom teškom kaznom.<br />
Konvencija UN definiše i sledeće pojmove:<br />
- „Konfiskacija,'' obuhvata oduzimanje,<br />
trajno lišavanje prava svojine na imovinu<br />
po nalogu suda ili drugog nadležnog<br />
organa. 3<br />
Problemi u vezi sa oduzimanjem imovine<br />
stečene činjenjem krivičnih dela<br />
Jedan od osnovnih problema koji se javljaju,<br />
kada govorimo o organizovanom kriminalu, je<br />
problem u vezi sa oduzimanjem imovine<br />
stečene kriminalnom delatnošću. Pristup<br />
ovom pitanju trebalo bi da se zasniva na<br />
razumevanju opštih problema oko oduzimanja<br />
svojine stečene krivičnom delatnošću kao i na<br />
uporednoj analizi različitičih pravnih sistema i<br />
načina na koji su regulisali ovaj problem.<br />
Osnovne pretpostavke za oduzimanje imovine<br />
stečene vršenjem krivičnih dela su da je profit<br />
glavni motiv organizovanog kriminala i da<br />
oduzimanje kriminalne imovine sprečava<br />
korupciju privrednog sistema kao i finansiranje<br />
budućih kriminalnih aktivnosti.<br />
- „Imovina'' označava materijalne ili<br />
nematerijalne stvari, pokretne ili<br />
nepokretne, procenjive ili neprocenjive, kao<br />
i pravna dokumenta ili instrumente kojima<br />
se dokazuje pravo ili interes u odnosu na<br />
takve stvari.<br />
- „Dobit od kriminala'' označava imovinu<br />
koja je ostvarena direktno ili indirektno<br />
izvršenjem krivičnog dela.<br />
- „Zamrzavanje'' ili „zaplena" označava<br />
privremenu zabranu prenosa, pretvaranja,<br />
raspolaganja ili premeštanja imovine ili<br />
privremeno preduzeto čuvanje ili kontrolu<br />
imovine na osnovu naloga koji izda sud ili<br />
drugi nadležni organ.<br />
2 To su sledeće karakteristike: 1. delovanje više od dva<br />
lica; 2. svaki član organizacije ima svoju ulogu;<br />
3.organizacija deluje u dužem ili neodređenom<br />
periodu; 4. u njoj postoje određeni oblici discipline i<br />
kontrole; 5. pripadnici organizacije vrše teža krivična<br />
dela; 6. organizacija deluje na međunarodnom nivou;<br />
7. organizacija upotrebljava nasilje i sredstva<br />
zastrašivanja; 8. pripadnici organizacije koriste<br />
privredne strukture ili druge profitno orjentisane<br />
institucionalane oblike; 9. organizacija je uključena u<br />
pranje novca; 10.organizacija ostvaruje uticaj političke<br />
strukture, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast,<br />
pravosuđe ili privredne subjekte; 11. pripadnici<br />
organizacije deluju radi ostvarivanja profita odnosno<br />
moći .<br />
Smisao oduzimanja imovine stečene vršenjem<br />
krivičnih dela jeste sprečavanje da se<br />
krivičnim delima dolazi do bilo kakve<br />
imovinske koristi. Pod imovinskom koristi<br />
podrazumevaju se ne samo novac već i<br />
predmeti, usluge i uopšte sve što ima neku<br />
imovinsku vrednost i omogućava finansijske<br />
efekte. Ovom odredbom nisu obuhvaćena<br />
samo nematerijalna pogodovanja lične<br />
prirode.<br />
Osnovni problemi u samom oduzimanju<br />
imovinske koristi stečene krivičnim delima jesu<br />
razgraničenje imovine koja je sredstvo<br />
izvršenja krivičnog dela od imovine stečene<br />
krivičnim delom, utvrđivanje njene visine i<br />
otuđivanje imovine od strane počinioca<br />
krivičnog dela. Utvrđivanje tačnog iznosa<br />
imovinske koristi dobijene od organizovanog<br />
kriminala, može da izazove brojne teškoće jer<br />
smanjuje brzinu i ekonomičnost suđenja. U<br />
slučaju da je nemoguće ovu meru ostvariti<br />
direktnim oduzimanjem imovinske koristi koja<br />
3 Konvencija i dopunski protokoli utvrđeni su u Palermu<br />
2000. godine, Zakon o potvrđivanju Konvencije i<br />
dopunskih protokola, objavljen u Službenom listu SRJ-<br />
Međunaroodni ugovori, broj 6, 27. jun 2001. godine.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
3
AKTUELNI PROBLEMI<br />
bi se sastojala u novcu, vrednosnim papirima<br />
ili stvarima, delimično ili potpuno, sud po<br />
slobodnoj proceni određuje visinu protivpravne<br />
imovinske koristi. Problem koji može nastati<br />
kod primene ove mere je njeno pretvaranje u<br />
imovinsku kaznu prema izvršiocu krivičnog<br />
dela. 4 Iskustva nekih zemalja u vezi sa<br />
oduzimanjem svojine stečene<br />
kriminaalnom delatnošću<br />
Neminovnost saradnje država u suzbijanju i<br />
sprečavanju organizovane kriminalne<br />
delatnosti stvorila je posebne materijalnopravne,<br />
organizacione i procesne propise na<br />
biletarnom i multilateralnom nivou među<br />
kojima se značajom ističu:<br />
- Konvencija Saveta Evrope o pranju,<br />
traženju, zapleni i konfiskaciji prihoda<br />
stečenih kriminalom iz 1990.god.<br />
Rezolucije Interpola o organizo-vanom<br />
kriminalu,<br />
- Rezolucija Evropskog saveta o<br />
sprečavanju organizovanog kriminala iz<br />
1998.<br />
- Izjava zemalja učesnica Londonske<br />
konferencije o organizovanom krimi-nalu u<br />
Jugoistočnoj Evropi, i 5<br />
- Konvencija UN protiv transna-cionalnog<br />
organizovanog kriminala. 6<br />
Države su u toku svog razvoja na različit<br />
način, u skladu sa usvojenim zakonskim<br />
rešenjima, regulisale konfiskaciju nelegalno<br />
stečene imovine.<br />
Pravna rešenja u Italiji<br />
Preteča zakona o oduzimanju imovine<br />
stečene izvršenjem krivičnih dela je zakon<br />
„Pio La Tore", donesen 1982. godine u Italiji,<br />
sa ciljem dugorоčne promene ekonomskog<br />
4 Problematika oduzimanja imovinske koristi, Internet,<br />
htp://www.vsrh.hr/CustomPages/Static/HRV/Files/DKos-<br />
Problematika_oduzimanja_imovinske_koristi.doc,<br />
30. april 2004.<br />
5 Potpisivanjem ovog dokumenta 25. decembra 2002.<br />
godine, Državna zajednica SCG preuzela je obavezu<br />
izolovanja i sprečavanja organizovanog kriminala u<br />
regionu.<br />
6 Dr Milan Milošević, Organizovani kriminal – Zbirka<br />
propisa sa uvodnim objašnjenjima i napomenana,<br />
Službeni list SCG, Beograd, 2003.<br />
ponašanja, odnosno primoravanja mafije da<br />
prebaci sredstva u legalnu ekonomiju kroz<br />
pasivne investicije. Glavne inovacije ovog<br />
zakona predstavljaju uvođenje inkriminacije<br />
„mafijaška zavera" i „oduzimanje imovine<br />
stečene organizovanim kriminalom''. Ovim<br />
zakonom ukinuta je finansijska privatnost<br />
osumnjičenih za „mafijašku zaveru" po pitanju<br />
poverljivosti bankarskih računa u slučaju<br />
istrage, uvedena je obaveza oduzimanja svih<br />
predmeta korišćenih ili namenjenih vršenju<br />
kriminalne delatnosti, kao i konfiskacija<br />
celokupne nezakonito stečene imovine, kako<br />
osumljičenih za mafijašku zaveru, tako i<br />
njihovih saradnika i srodnika. Ovakve odredbe<br />
predstavljaju strukturno rešenje u borbi protiv<br />
mafije, prisiljavajući je da putem pasivnih<br />
investicija, prebacuje novac u legalnu primenu<br />
a da nema odlučujuću reč u njoj. Cilj<br />
donošenja ovog propisa je bio da počinioci<br />
sami prebace novac investirajući u privredu,<br />
smanjujući time kapital u podzemlju što bi<br />
dovelo do dugoročne promene u ponašanju<br />
kriminalaca.<br />
Zakonom iz 1991. godine ustanovljen je<br />
Centralni biro kriminalističke policije za borbu<br />
protiv mafije (DIA). U borbi protiv mafije,<br />
Centralnom birou su data nova i šira pravna<br />
ovlašćenja (pokretanje istrage o poreklu<br />
imovine, zaplena imovine koja je u posedu<br />
osobe koja pripada mafiji). Zakon u kome je<br />
proširena mogućnost konfiskacije na svaki<br />
slučaj u kome je očigledan disparitet između<br />
prijavljenog prihoda i imovine koja se<br />
poseduje donet je 1992. godine. 7<br />
Italijanska vlada je osnovala i Komesarijat za<br />
rukovođenje zaplenjenom imovinom<br />
kriminalnih organizacija a jedan od prvih<br />
poteza bio je da se specijalni tretman<br />
nepokretne imovine mafijaša primeni i na<br />
pokretnu imovinu (pre svega na preduzeća<br />
pod kontrolom kriminalaca). Tako je bilo<br />
sprečeno da na javnim licitacijama, mafijaške<br />
organizacije ponovo uđu u posed<br />
konfiskovanih dobara (preduzeća, novca,<br />
transportnih sredstava, informativne opreme,<br />
obradive zemlje). Prema zakonskom rešenju<br />
iz 1996. godine, tom imovinom država je<br />
mogla da raspolaže na nekoliko načina.<br />
Konfiskovana preduzeća su direktno prelazila<br />
u vlasništvo države, koja je mogla da ih proda,<br />
7 Dr Đorđe Ignjatović, Organizovani kriminalitet II deo,<br />
Policiska akademija, Beograd, 1998, str. 128.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
4
AKTUELNI PROBLEMI<br />
likvidira ili poveri na rukovođenje nekoj<br />
državnoj instituciji. Novac dobijen prodajom,<br />
likvidacijom, ili prodajom na licitaciji, uplaćuje<br />
se u poseban fond. Nepokretna imovina se<br />
dodeljuje opštinama ili direktno državi, a<br />
uglavnom služi za socijalne inicijative ili se<br />
daje na uslugu sudskim ili policijskim<br />
organima. Imovina oduzeta mafijašu koji se<br />
bavio trgovinom narkoticima, dodeljuje se<br />
opštini, a kasnije usmerava u ustanove koje<br />
se bave lečenjem zavisnosti. Nepokretna<br />
imovina se može koristiti za kasarne,<br />
policijske zgrade, baze civilne zaštite illi<br />
sudske administracije. 8 Konfiskovana imovina<br />
se dodeljuje na osnovu odluke Ministarstva<br />
finansija, a donosi se na osnovu predloga<br />
lokalnih organa i procene vrednosti dobra, uz<br />
obavezno mišljenje prefekta i predsednika<br />
opštine. 9<br />
Pravna rešenja u Sjedinjenim Američkim<br />
Državama<br />
Savremeni „američki” kontekst zakona o<br />
oduzimanju imovine, zasnovan na principu<br />
Find it and grab it, zamenio je stariji –<br />
tradicionalni princip targeting up. Neki od<br />
razloga za promenu pristupa su rast potrošnje<br />
narkotika i kriminalnog profita koji predstavlja<br />
neoporezovano bogatstvo, uz istovremen<br />
budžetski deficit SAD-a. Pored rizika,<br />
oduzimanje imovine predstavlja dodatnu<br />
kaznu, i naglasak je upravo na kažnjavanju<br />
pojedinca. Obrazloženje novog pristupa je u<br />
profitu kao osnovnoj motivaciji organizovanog<br />
kriminala, te se samim njegovim oduzimanjem<br />
sprečava korupcija privrednog sistema ali se i<br />
oduzima kapital potreban za buduće<br />
kriminalne aktivnosti. Prigovor ovom pristupu<br />
je da predstavlja oduzimanje imovine<br />
organizacije, a ne celokupne kriminalne<br />
industrije, a zaključak je da se menja nosilac<br />
profita a ne uništava sama delatnost.<br />
Primećeno je da ako organizovani kriminal<br />
nema kontrolni paket, značajan broj<br />
8<br />
Primera radi, u čuvenom sicilijanskom mestu<br />
Korleone, gde je sniman film „Kum“ na imanju<br />
mafijaškog bosa Tota Rine, koji se sada nalazi u<br />
zatvoru, oformljena je poljoprivredna zadruga<br />
„Slobodna zemlja“, čiji je administrativni centar u vili<br />
uhapšenog bosa.<br />
9 Internet,<br />
htp://www.blicnews.com/no170/1sadrzaj/sadrzaj1.htm,<br />
30. april 2004.<br />
kriminalaca pokušava da prebaci novac u<br />
legalan biznis čime se smanjuje bogatstvo<br />
podzemlja. To se postiže pranjem novca za<br />
koji je, u SAD-u, rigoroznija kazna od<br />
nelegalnog sticanja kapitala.<br />
U SAD-u postoje dva načina oduzimanja<br />
imovine stečene kriminalnom delatnošću:<br />
- građansko oduzimanje (civil forfeiture), pri<br />
čemu lice ne mora biti osuđeno ili<br />
optuženo, čak ne mora ni da bude pokrenut<br />
krivični postupak, tj. lice može i da bude<br />
oslobođeno u krivičnom postupku, a da mu<br />
se imovina oduzme u građanskom<br />
postupku jer je dovoljno da postoji sumnja<br />
da imovina potiče od kriminala.<br />
- krivična konfiskacija (criminal forfeiture)<br />
kada sud izdaje nalog za oduzimanje cele<br />
imovine.<br />
Jedan od problema koji se javlja u SAD-u je<br />
što policija izbegava firme koje imaju<br />
suvlasnika koji nije mafijaš, jer je teško<br />
podeliti imovinu, samim tim do okončanja<br />
postupka policija mora da vodi firmu<br />
(događalo se da to bude i javna kuća, porno<br />
bioskop, kazino). Karakteristika američkog<br />
zakonskog rešenja jeste nerazlikovanje<br />
kriminalne imovine (imovine nastale<br />
činjenjem kriminalnih dela) od imovine<br />
kriminalaca (ne mora cela njegova imovina<br />
da bude kriminalna).<br />
Prihodi od konfiskovane imovine slivaju se u<br />
nekoliko fondova (npr. fond pri Ministarstvu<br />
pravde i Ministarstvu finansija), a prihodi iz tih<br />
fondova koriste se za unapređivanje rada i<br />
tehničke opremljenosti nadležnih institucija. 10<br />
Pravna rešenja u Belgiji<br />
U Belgiji se koristi pravni institut oduzimanja<br />
imovine kao jedan od najboljih načina<br />
odvraćanja ljudi od bavljenja nelegalnim<br />
aktivnostima. Osuđenima za organizovani<br />
kriminal oduzima se sva imovina, a posle<br />
toga, ako oni dokažu da je deo te imovine<br />
stečen legalno, država im taj deo i vrati.<br />
Ovakvom kaznenom merom rizici onih koji se<br />
upuštaju u nezakonite radnje postaju veći od<br />
dobitaka. Po ovom zakonu konfiskovana<br />
10 Ibid.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
5
AKTUELNI PROBLEMI<br />
imovina se rasprodaje i dobijena sredstva se<br />
potom koriste u socijalne svrhe, dok se<br />
luksuzni automobili predaju na poklon policiji<br />
da bi bila efikasnija u borbi protiv mafije.<br />
Pravna rešenja u Bugarskoj<br />
Početkom marta 2004, po uzoru na pravni<br />
sistem Irske, u parlamentu Bugarske Vlada je<br />
podnela predlog zakona o zapleni nezakonito<br />
stečene imovine, što je izazvalo pozitivne<br />
reakcije u širokim slojevima stanovništva, ali i<br />
protivljenje u Savetu poslodavaca. Kao<br />
argument protiv ističe se mogućnost za<br />
kršenje građanskih prava, zloupotrebe,<br />
policijsku i administrativnu samovolju, ucenu<br />
preduzetnika i političkih neistomišljenika.<br />
Suština ovog nacrta zakona je da lice protiv<br />
koga je pokrenuta istraga mora pred sudom<br />
da dokaže da je problematičnu imovinu<br />
zakonito stekao. Da bi se pokrenuo postupak<br />
blokade i zaplene imovine, potrebno je utvrditi<br />
da neko poseduje imovinu vredniju od 30 000<br />
eura, i da se protiv njega vodi krivična istraga<br />
zbog sumnje da je učinio neki od prestupa koji<br />
spadaju u oblast organizovanog kriminala:<br />
terorizam, nezakonita prodaja narkotika,<br />
trgovina oružjem, ljudima, iznuđivanje, pranje<br />
novca, krijumčarenje, falsifikovanje novca i<br />
dokumenata, prestup u službi sa elementima<br />
mita, pronevera fondova Evropske unije.<br />
Zahtev za blokiranje imovine pokreću posebni<br />
inspektori u Ministarstvu finansija, sud ima rok<br />
od 24 časa da odluči da li postoje dokazi, a<br />
osumnjičeni ima 3 meseca da prikupi dokaze<br />
da je imovinu stekao zakonito. Po ovom<br />
nacrtu zakona, konačan rok od blokiranja<br />
imovine do presude da li je stečena<br />
nezakonito, može da bude 13 meseci, a rok<br />
za ispitivanje porekla imovine je pet godina<br />
pre donošenja zakona. Jedan od problema<br />
koji se javlja zbog ove odredbe je shvatanje<br />
da se tako amnestiraju prestupi počinjeni u<br />
periodu prethodnog društveno–ekonomskog<br />
sistema. Zapadne diplomate su podržale<br />
zakon, dok su kritike upućene ovom nacrtu, od<br />
strane Saveta poslodavaca, da je<br />
protivustavan i da krši osnovne principe<br />
građanskog i krivičnog prava, dok Udruženje<br />
sudija smatra da postoji opasnost da se zakon<br />
pokaže nesprovodivim i neefikasnim.<br />
Pravno regulisanje oduzimanja svojine<br />
stečene protivpravnim delovanjem u Srbij i<br />
Crnoj Gori<br />
Konfiskacija imovine je u našem krivičnom<br />
zakonodavstvu postojala u periodu od 1945.<br />
do 1990. godine kada je ukinuta, da bi ponovo<br />
bila uvedena 11. aprila 2003. Konfiskacija je<br />
1990. izbačena iz krivičnog zakona kao<br />
politička mera .U kontekstu u kojem je<br />
postojala to nije bilo oduzimanje imovine<br />
stečene krivičnim delom, već je zadirala u<br />
imovinu koja nije bila u bilo kakvom<br />
kauzalnom odnosu sa krivičnim delom, i<br />
uglavnom je izricana za krivična dela protiv<br />
ustavnog uređenja i bezbednosti. U vezi sa<br />
donošenjem ovog zakona ugledni domaći<br />
teoretičar i predavač na Pravnom fakultetu<br />
Univerziteta u Beogradu, prof. Ljubiša<br />
Lazarević ističe da zakonodavac nije bio<br />
dosledan jer je uvrstivši konfiskaciju u sistem<br />
sankcija morao u posebnom delu da propiše<br />
za koja krivična dela se ova sporedna kazna<br />
može izreći, ali to nije učinjeno, što dovodi do<br />
mnogih nepravilnosti i nemogućnosti primene.<br />
Posle donošenja ovog zakona u javnosti su se<br />
provlačile ambiciozne izjave političara da će<br />
pristupiti razračunavanju sa finansiskim i<br />
privrednim kriminalom, ali nije bilo konkretne<br />
primene zakona o oduzimanje imovine<br />
stečene krivičnom delatnošću u praksi, sve do<br />
današnjih dana.<br />
U Zakoniku o krivičnom postupku prema članu<br />
504, ako postoji osnovana sumnja da je<br />
izvršeno krivično delo organizovanog<br />
kriminala, sud može odrediti meru<br />
privremenog oduzimanja predmeta i<br />
imovinske koristi. 11 Imovinom i sredstvima koji<br />
su privremeno oduzeti upravlja nadležni<br />
državni organ u republici dok mere traju. Da<br />
niko ne može da zadrži imovinsku korist<br />
pribavljenu krivičnim delom, regulisano je<br />
važećim propisom, članom 84. Krivičnog<br />
zakona a korist predviđena ovom odredbom<br />
biće oduzeta sudskom odlukom kojom je<br />
utvrđeno izvršenje krivičnog dela. 12 Od<br />
učinioca krivičnog dela oduzeće se novac,<br />
dragocenosti i vrednosti, kao i svaka druga<br />
imovinska korist pribavljena krivičnim delom.<br />
11 Zakonik o krivičnom postupku, Službeni list SRJ,<br />
br. 68/02, str.1, 19. decembar 2002.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
6
AKTUELNI PROBLEMI<br />
Ako oduzimanje nije moguće, učinilac će se<br />
obavezati da plati utvrđeni iznos, a u slučaju<br />
da je imovina preneta na druga lica, biće<br />
oduzeta.<br />
Narodna skupština Srbije je 11. aprila<br />
2003.godine usvojila čitav set izmena i<br />
dopuna krivičnih i pravosudnih zakona. U<br />
Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog<br />
zakona SRJ, koji je preimenovan u Osnovni<br />
krivični zakon, ubačena je i „Konfiskacija<br />
imovine”. Novi član 39 predviđa da se:<br />
„Konfiskacija imovine sastoji u oduzimanju<br />
imovine osuđenom licu bez naknade, u<br />
granicama propisanim zakonom. Konfiskacija<br />
imovine može se izreći kad je učiniocu<br />
krivičnog dela sa elementom organizovanog<br />
kriminala izrečena kazna zatvora u trajanju od<br />
najmanje četiri godine. 13<br />
U vezi sa regulisanjem oduzimanja imovine<br />
stečene protivpravnom delatnošću postoje bar<br />
dve dileme:<br />
Prva da su Zakonom određeni samo uslovi za<br />
izricanje ove kazne, ali nije u posebnom delu<br />
propisano za koja se krivična dela može izreći.<br />
Ako imamo u vidu da je pojam organizovani<br />
kriminal široko određen, i da postoji veliki broj<br />
krivičnih dela za koja se može izreći kazna<br />
koja nije manja od četiri godine, ova zakonska<br />
odredba se može primeniti u velikom broju<br />
slučajeva.<br />
I druga reatroaktivna primena ove kazne<br />
suprotna je načelu legaliteta i važećim<br />
odredbama „Osnovnog krivičnog zakona”.<br />
Prof. Lazarević smatra da se ova odredba ne<br />
može primenjivati retroaktivno,već samo za<br />
krivična dela koja su izvršena posle 11. aprila.<br />
Krivično zakonodavstvo sadrži odredbu po<br />
kojoj se učiniocu može izreći samo kazna koja<br />
je postojala u sistemu kazni i bila propisana za<br />
izvršeno krivično delo u vreme izvršenja<br />
krivičnog dela. 14<br />
Jedan od problema koji se kod nas javlja u<br />
vezi sa oduzimanjem novca je procedura koju<br />
bi trebalo ispoštovati da bi banke uopšte<br />
12 Osnovni krivični zakon, Službeni glasnik RS, br.<br />
39/03, str. 5, 11. april 2003.<br />
13<br />
Internet, htp:// www.dnevnik.co.yu /arhiva/28-05-<br />
2003, 30. april 2004.<br />
14 Član 3 Osnovnog krivičnog zakona, Službeni glasnik<br />
RS, br. 39/03, str. 5, 11. april 2003.<br />
razmatrale zahtev otuđenja novca. Naime,<br />
potrebna je sudska presuda o krivici, a takve<br />
presude za sada još uvek izostaju. Različita<br />
su mišljenja pravnika u vezi sa ovim zakonom<br />
od onih koji su protiv, ili onih koji smatraju da<br />
su postojeći poreski propisi dovoljni da<br />
omoguće konfiskaciju nelegalno stečene<br />
imovine, pa do izjava političara da se tako naš<br />
krivični zakon usklađuje sa krivičnim zakonima<br />
razvijenih demokratskih zemalja. Kako će se<br />
primeniti ovaj zakon u praksi, ostaje tek da se<br />
vidi.<br />
Završna razmatranja<br />
faktori koji otežavaju borbu protiv<br />
organizovanog kriminala u današnjem svetu<br />
su složena struktura, visok stepen<br />
organizovanosti, velika ekonomska moć, veliki<br />
stepen povezanosti sa nosiocima državne<br />
vlasti, elastičnost u odnosu na oblike<br />
delovanja itd. Sve države, bez obzira na<br />
veličinu ili razvijenost, suočene su sa ovim<br />
problemom i sve pokušavaju da na manje ili<br />
više uspešan način doprinesu njegovom<br />
rešavanju.<br />
Pravni propisi o oduzimanju svojine stečene<br />
krivičnom delatnošću postoje u svim pravnim<br />
sistemima, iako sa različitim pristupima i<br />
različitim efektima koji proizvode. Ipak,<br />
zajedničko svim pravnim sistemima je<br />
razumevanje oduzimanja svojine stečene<br />
protivpravnom delatnošću kao vrlo efikasne<br />
mere u borbi protiv organizovanog kriminala,<br />
jer sprečava sticanje imovinske koristi<br />
vršenjem krivičnih dela. Osnovni problemi u<br />
oduzimanju imovinske koristi stečene<br />
krivičnim delima jesu razgraničenje imovine<br />
koja je sredstvo izvršenja krivičnog dela od<br />
imovine stečene krivičnim delom, utvrđivanje<br />
njene visine i otuđivanje imovine od strane<br />
počinioca krivičnog dela.<br />
Sandra Milićević*<br />
* Ovaj tekst nastao je priređivanjem prvog seminarskog<br />
rada koji je autorka izradila pohađajući specijalističku<br />
obuku u savremenoj antikorupcijskoj metodojogiji.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
7
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
NOVI PRAVOSUDNI ZAKONI<br />
Izmene i dopune zakona koji uređuje položaj i<br />
organizaciju sudske vlasti i tužilaštva usledile<br />
su nakon konstituisanja nove vlade u martu<br />
2004. godine. Izvršene su izmene i dopune<br />
sistemskih zakona o pravosuđu: Zakona o<br />
uređenju sudova, Zakona o sudijama, Zakona<br />
o javnom tužilaštvu i Zakona o Visokom<br />
savetu pravosuđa. 1 Pomenutim propisima<br />
promenjen je način izbora predsednika<br />
sudova i tužilaca, uspostavljena je institucija<br />
Nadzornog odbora u okviru Vrhovnog suda<br />
kao posebnog oblika unutrašnje kontrole<br />
sudske vlasti, zabranjeni su izuzeci od načela<br />
zabrane premeštaja sudija, proklamovana je<br />
sudska nezavisnost, dozvoljeno je sudijama i<br />
tužiocima da slobodno obavljaju naučnu i<br />
stručnu delatnost, izvršene su izmene u<br />
nadležnosti, sastavu i načinu rada Visokog<br />
saveta pravosuđa i odloženo je konstituisanje<br />
apelacionih sudova i Upravnog suda. Narodna<br />
skupština je usvojila i Zakon o izmeni i dopuni<br />
Zakona o sudskim taksama koji omogućava<br />
poboljšanje položaja zaposlenih u pravosuđu. 2<br />
Donošenje pomenutih propisa usmereno je na<br />
uspostavljanje nezavisnosti i samostalnosti<br />
pravosuđa, poboljšanje efikasnosti i<br />
zakonitosti rada sudova i otklanjanje štetnih<br />
posledica izmena zakonskih propisa o<br />
pravosuđu usvojenih u toku 2002. i 2003.<br />
godine. Međutim, izmenama propisa nisu u<br />
potpunosti uspostavljene čvrste garancije<br />
1<br />
Videti: Zakon o izmenama Zakona o uređenju<br />
sudova, Službeni glasnik RS, br. 29/04, str. 1; Zakon o<br />
izmenama Zakona o sudijama, Službeni glasnik RS, br.<br />
29/04, str. 1; Zakon o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama, Službeni glasnik RS, br. 44/04, str. 1-2;<br />
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom<br />
tužilaštvu, Službeni glasnik RS, br. 44/04, str. 2-3;<br />
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Visokom<br />
savetu pravosuđa, Službeni glasnik RS, br. 44/04, str.<br />
3-4.<br />
2 Zakon o izmeni i dopuni Zakona o sudskim taksama,<br />
Službeni glasnik RS, br. 29/04, str. 1-2;<br />
sudske nezavisnosti, a propisani rokovi<br />
uspostavljanja apelacionih sudova i Upravnog<br />
suda ne obećavaju znatno poboljšanje<br />
efikasnosti sudova u narednom periodu.<br />
Prigovori se mogu uputiti i načinu usvajanja<br />
ovih propisa. Novi pravosudni zakoni usvojeni<br />
su bez održane javne rasprave i konsultovanja<br />
s predstavnicima sudske i tužilačke<br />
organizacije i uz tesnu parlamentarnu većinu.<br />
Odsustvo stručne i javne rasprave je osnovni<br />
prigovor na nove izmene i dopune<br />
pravosudnih zakona. O pojedinim zakonskim<br />
predlozima nisu imale priliku da se izjasne<br />
strukovna udruženja sudija i tužilaca ni<br />
stručna javnost. Sistemski zakoni o pravosuđu<br />
usvojeni su po hitnom postupku, bez<br />
konsultacije s predstavnicima pravosudne<br />
vlasti. 3 Većina opozicionih parlamentarnih<br />
stranaka je iznela veliki broj primedbi na<br />
predložene zakonske izmene. Većina<br />
amandmana opozicije nije prihvaćen. Zbog<br />
toga su tokom skupštinske rasprave pojedine<br />
opozicione stranke napustile sednicu i odbile<br />
da glasaju o pravosudnim zakonima. Protiv<br />
predloženih normativnih izmena u regulisanju<br />
položaja sudija i tužilaca izjasnili su se i<br />
predstavnici pravosudne vlasti. Kritike su<br />
upućene na postupak usvajanja izmena i<br />
dopuna zakona, na karakter promena i na<br />
odsustvo institucionalnih rešenja koja<br />
dosledno sprovode ideju nezavisnosti sudstva<br />
i samostalnosti pravosuđa. Sporna su i<br />
ovlašćenja novog organa, Nadzornog odbora,<br />
u ograničavanju ovlašćenja predsednika<br />
sudova i regulisanju prestanka dužnosti<br />
predsednicima sudova koji su izabrani na<br />
osnovu Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama od 2003. godine. Stav<br />
3 (Tanjug), „Sudije protiv izmena sistemskih zakona”,<br />
Politika, 20. 04. 2004, str. A10.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
8
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
dela parlamentarne opozicije je i da propisi o<br />
sudskim taksama ne omogućavaju<br />
poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih<br />
u pravosuđu. 4 Oštre kritike na usvojene<br />
izmene i dopune propisa o pravosuđu<br />
upozoravaju da u stručnoj javnosti i političkim<br />
strankama ne postoji konsensuz u pogledu<br />
sprovođenja reforme pravosuđa u Srbiji, a<br />
takav ambijent ne predstavlja dobru osnovu za<br />
implementaciju novousvojenih propisa o<br />
sudijama i tužiocima.<br />
U martu i aprilu ove godine izvršene su<br />
izmene 11 pravosudnih zakona, čime je Vlada<br />
ispunila svoje obećanje da će u prvih 100<br />
dana rada predložiti donošenje sistemskih<br />
zakona o pravosuđu. Najzačajniji zakoni<br />
odnose se na regulisanje položaja sudija i<br />
tužilaca. U okviru ove oblasti usvojeno je pet<br />
zakona — o uređenju sudova, o sudijama i<br />
tužiocima, Visokom savetu pravosuđa i<br />
sudskim taksama. Zakonom o izmenama i<br />
dopunama Zakona o uređenju sudova ponovo<br />
je odloženo stupanje na snagu nove<br />
organizacije sudova i uvođenje dve nove vrste<br />
sudova — apelacionih i Upravnog suda.<br />
Zakon o uređenju sudova, usvojen početkom<br />
novembra 2001. godine, predvideo je da<br />
Apelacioni i Upravni sud počnu sa radom 1.<br />
oktobra 2002. godine. 5 Uspostavljanjem<br />
apelacionih sudova rasteretila bi se<br />
nadležnost okružnih sudova, jer bi oni<br />
odlučivali o sukobu nadležnosti između<br />
opštinskih sudova i o žalbama na odluke<br />
opštinskih sudova, a nadležnost odlučivanja o<br />
upravnim sporovima bila bi poverena<br />
posebnom pravosudnom organu — Upravnom<br />
sudu. Reorganizacijom postojećih sudova i<br />
uvođenjem specijalizovanih sudova poboljšala<br />
bi se efikasnost pravosuđa. U međuvremenu,<br />
početak rada apelacionih sudova je odlagan<br />
još četiri puta, na osnovu izmena i dopuna<br />
propisa o uređenju sudova. 6 Prethodna vlada<br />
je odlaganje uspostavljanja apelacionih<br />
sudova obrazložila nedostatkom materijalnih<br />
sredstava potrebnih za finansiranje<br />
funkcionisanja nove organizacije sudova.<br />
4 M. Nikić i M. R. Pavlović, „Od taksi novac za zaposlene<br />
u sudovima”, Politika, 18. mart. 2004, str. A5.<br />
5 Zakon o uređenju sudova, Službeni glasnik RS, br.<br />
63/01, čl. 81, str. 6.<br />
6 Čl. 1 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
uređenju sudova (Službeni glasnik RS, br. 29/04) u<br />
vezi sa članom 81, stav 2 Zakona o uređenju sudova<br />
(Službeni glasnik RS, br. 63/04).<br />
Pošto Narodna skupština u prethodnom<br />
sazivu nije usvojila Predlog za izmenu i<br />
dopunu Zakona o uređenju sudova, usled<br />
blokade u njenom radu, Ustavni sud je doneo<br />
odluku na osnovu koje je suspendovao<br />
primenu odredaba o reorganizaciji sudova u<br />
Srbiji krajem 2003. godine, pa je bilo<br />
neophodno da Narodna skupština u novom<br />
sazivu usvoji izmene Zakona o uređenju<br />
sudova u kojima se određuju novi rokovi<br />
početka rada apelacionih sudova. Na osnovu<br />
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
uređenju sudova, uvođenje apelacionih<br />
sudova i Upravnog suda je odloženo za 1.<br />
januar 2007. godine, a u skladu sa ovom<br />
odredbom pomereni su i rokovi za donošenje<br />
odluke o broju sudija i sudija–porotnika, o<br />
izboru sudija apelacionog suda i Upravnog<br />
suda i o početku nadležnosti apelacionih<br />
sudova za drugostepeno odlučivanje u<br />
predmetima krivičnih dela organizovanog<br />
kriminala. Problemi sa uvođenjem apelacionih<br />
sudova počivaju u činjenici da nova vlada nije<br />
obezbedila potrebne finansijske i<br />
organizacione pretpostavke za početak rada<br />
novih sudova. Teškoće postoje i u pogledu<br />
finansiranja sadašnje organizacione strukture<br />
pravosuđa. Pored toga, nisu pripremljeni i<br />
mehanizmi sprečavanja zloupotrebe prakse<br />
apelacionih sudova. Na osnovu odluka<br />
apelacionih sudova nastaje jedinstvena<br />
sudska praksa, koja predstavlja izbor prava, a<br />
koja može biti narušena i zloupotrebljena iz<br />
određenih političkih motiva poput<br />
separatističkih tendencija na određenim<br />
delovima teritorije Republike Srbije. Na taj<br />
način, mogu biti ugroženi jedinstveno<br />
funkcionisanje pravnog poretka i koherentnost<br />
pravnog sistema. Međutim, rokovi za<br />
implementaciju apelacionih sudova su<br />
predugi, što deo javnosti može tumačiti kao<br />
nedostatak volje nove vlasti za dobijanje<br />
kvalitetnog pravosuđa. 7 Pošto kvalitetno i<br />
efikasno sudstvo predstavlja jedan od ključnih<br />
instrumenata vladavine prava i suzbijanja<br />
korupcije i organizovanog kriminala, za Vladu<br />
Srbije bi jedan od prioriteta trebalo da<br />
predstavlja uvođenje nove organizacione<br />
strukture sudova u primerenom roku.<br />
Najvažnije izmene u Zakonu o sudijama<br />
7 Uporediti: Zoran Ivošević, „Pravosuđe umorno od<br />
nerada”, Danas, 02. april. 2004, str. 7.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
9
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
odnose se na promene u načinu izbora i<br />
razrešenja sudija i predsednika sudova i<br />
uspostavljanja posebnog organa koji nadzire<br />
sudske predmete. Usvajanjem novih<br />
zakonskih normi uklonjeni su neustavni propisi<br />
kojima su narušavana načela nezavisnosti<br />
sudstva i podele vlasti. Novim propisima je<br />
određeno da sudije bira Narodna skupština na<br />
predlog Visokog saveta pravosuđa, jedinog<br />
mogućeg predlagača kandidata za sudije.<br />
Ustavni sud je prethodno doneo rešenje i<br />
utvrdio neustavnost pojedinih propisa koji<br />
regulišu način predlaganja izbora sudije od<br />
strane Visokog saveta pravosuđa i nadležnog<br />
odbora Narodne skupštine. 8 Naime, Vrhovni<br />
savet pravosuđa je, na osnovu izmena i<br />
dopuna pravosudnih zakona usvojenih u toku<br />
2002. godine, postao organ manjeg značaja u<br />
postupku predlaganja kandidata za sudije.<br />
Narodnoj skupštini i njenom odboru<br />
nadležnom za pravosuđe i upravu tako je<br />
omogućeno da direktno kontrolišu način<br />
izbora sudija. 9 Na taj način, grubo su prekršeni<br />
principi nezavisnosti sudstva i dosegnuti<br />
standardi samostalnosti pravosuđa utvrđeni<br />
Zakonom o sudijama, što je u suprotnosti s<br />
međunarodnim standardima sudijske<br />
nezavisnosti.<br />
ljudska prava. 10 Normiranjem proširenih<br />
osnova razrešenja sudija u slučaju<br />
nesavesnog vršenja sudskih dužnosti<br />
nastojala se primeniti „lustracija na mala<br />
vrata”, što predstavlja pokušaj pročišćenja<br />
sudstva od sudija koji su svojim odlukama<br />
narušavali ljudska prava u periodu od 1991.<br />
do 2000. godine. Pomenuta odredba izazvala<br />
je protivrečne komentare u javnosti i<br />
pravosuđu. Kritička tumačenja su ukazivala na<br />
činjenicu da se primenom sporne odredbe vrši<br />
obračun s politički nepodobnim sudijama.<br />
Zbog toga je u novim izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama izbrisana ova odredba.<br />
Pored toga, brisana je norma koja određuje da<br />
su predsednici sudova dužni da u određenom<br />
roku obaveste nadležni odbor Narodne<br />
skupštine o sudijama koje su navršile radni<br />
vek, precizirana je nadležnost i utvrđeni su<br />
rokovi za donošenje odluke o razrešenju<br />
sudija. Odluka o razrešenju sudija može se<br />
doneti i na opštoj sednici Vrhovnog suda u<br />
roku od 30 dana, ako u roku od 60 dana od<br />
dana pokretanja postupka Veliko personalno<br />
veće ne donese odluku. Članovima Velikog<br />
personalnog veća prestaje mandat u slučaju<br />
nedonošenja odluke o razrešenju sudija u<br />
Zakonom predviđenom roku. 11<br />
U Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama povećan je krug ovlašćenih<br />
predlagača za razrešenje sudija. Postupak za<br />
razrešenje sudija mogu pokrenuti: predsednik<br />
suda, predsednik neposredno višeg suda,<br />
predsednik Vrhovnog suda Srbije i ministar<br />
nadležan za pravosuđe, a u slučaju<br />
nastupanja određenih razloga za razrešenje<br />
sudija i novi organ — Nadzorni odbor.<br />
Izmenama propisa ukinuti su i pojedini razlozi<br />
za razrešenje sudija po osnovu nesavesnog<br />
vršenja sudske funkcije. U toku 2002. godine<br />
proširen je, u odnosu na osnovni tekst Zakona<br />
o sudijama, normativni osnov za razrešenje<br />
sudija. Sudije su nesavesno vršile dužnost<br />
ako su učestvovale u prekrajanju izborne volje<br />
građana, u politički montiranim suđenjima i<br />
ako su prilikom odlučivanja grubo kršile<br />
8 Videti: Odluku Ustavnog suda RS, IU broj 122/2002,<br />
Službeni glasnik RS, br. 17/02, str. 53-5.<br />
9 U čl. 10 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama (Službeni glasnik RS, br. 42/02, str. 20), u<br />
vezi sa čl. 46 Zakona o sudijama, predviđeno je da<br />
nadležni odbor Narodne skupštine predlaže kandidate<br />
za sudije ako Narodna skupština ne usvoji predlog<br />
Visokog saveta pravosuđa.<br />
Na osnovu prethodnih pozitivnopravnih<br />
propisa, predsednici sudova birali su se na<br />
različit način od sudija. Predlog za izbor i<br />
razrešenje predsednika sudova utvrđivalo je<br />
veće za pitanja sudske uprave. U sastavu<br />
veća za pitanje sudske uprave nalazili su se<br />
predsednik odbora Narodne skupštine za<br />
pravosuđe i upravu, ministar pravde,<br />
predsednik Vrhovnog suda Srbije i četiri sudije<br />
okružnih i viših sudova koje je birala Narodna<br />
skupština. 12 Usvajanje odredbe da veće za<br />
pitanja sudske uprave bira predsednike<br />
sudova bilo je motivisano nepoverenjem u<br />
pravosuđe i željom da izvršna vlast ima veći<br />
uticaj na funkcionisanje sudova. U praksi,<br />
promena načina izbora predsednika sudova<br />
omogućila je prekomerni uticaj izvršne vlasti<br />
na pravosuđe, što je u suprotnosti s načelima<br />
nezavisnosti sudova i podele vlasti. Izabran je<br />
10 Čl. 19 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama (Službeni glasnik RS, br. 42/02, str. 20) u vezi<br />
sa čl. 79a Zakona o sudijama.<br />
11 Čl. 10 u vezi sa čl. 56, stav 4 Zakona o sudijama.<br />
12 Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sudijama,<br />
Službeni glasnik RS, br. 27/03, čl. 70.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
10
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
jedan broj predsednika sudova na nezakonit<br />
način, tako što su postavljeni iz hijerarhijski<br />
nižih sudova. Ustavni sud je, postupajući po<br />
inicijativi za ocenu ustavnosti, doneo rešenje o<br />
neustavnosti odredbe po kojoj veće za pitanja<br />
sudske uprave utvrđuje predlog za izbor i<br />
razrešenje predsednika suda. Po mišljenju<br />
Ustavnog suda, pomenuta odredba o načinu<br />
izbora predsednika sudova nije u saglasnosti<br />
s principom podele vlasti, jer omogućava da o<br />
bitnim pitanjima sudske vlasti odlučuje<br />
zakonodavna vlast, ni sa opšteprihvaćenim<br />
načelima međunarodnog prava sadržanim u<br />
Evropskoj povelji o Zakonu za sudije<br />
(usvojenoj u Strazburu, 8–10. jula 1998.<br />
godine) i članom 1, stav 3 Zakona na osnovu<br />
koga se u nacionalnom zakonodavstvu ne<br />
može umanjiti već prihvaćeni stepen<br />
nezavisnosti i samostalnosti sudstva. 13<br />
Prekršeni su i međunarodni standardi<br />
nezavisnosti pravosuđa sadržani u Evropskoj<br />
povelji o Zakonu za sudije koji propisuju da<br />
prilikom izbora sudija u nacionalnim<br />
zakonodavstvima učestvuje i telo nezavisno<br />
od izvršne i zakonodavne vlasti, sa najmanje<br />
jednom polovinom članova tog izabranom od<br />
strane njihovih kolega. Ustav Srbije ne pravi<br />
razliku ni u pogledu vršenja i prestanka<br />
funkcije sudija i predsednika sudova, tako da<br />
je sporna odredba u nesaglasnosti s<br />
propisima koji uređuju da Vrhovni sud<br />
određuje postojanje razloga za prestanak,<br />
odnosno razrešenje sudije (čl. 101, stav 4<br />
Ustava Republike Srbije). 14 Ustavni sud je<br />
zastupao stanovište da je spornom odredbom<br />
nastala mogućnost da postupak predlaganja<br />
kandidata za izbor predsednika suda bude<br />
izvan uticaja sudske vlasti, čime su dovedeni<br />
u pitanje ostvarivanje ustavnih principa<br />
nezavisnosti sudstva i podele vlasti. Narodna<br />
skupština Republike Srbije je, nedugo nakon<br />
donošenja odluke Ustavnog suda o<br />
neustavnosti pravnog propisa po kome veće<br />
za pitanja sudske uprave podnosi predlog za<br />
14 Čl. 13, u vezi sa članom 70, stav 1 Zakona o<br />
sudijama.<br />
13 Videti: „Odluka Ustavnog suda RS o neustavnosti<br />
člana 70 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama”, IU broj 232/2003, Službeni glasnik RS, br.<br />
35/03, str. 10-11; Tekst Evropske povelje o Zakonu za<br />
sudije videti na: European Charter on the Statute for<br />
Judges, DAJ/DOK(98)23, Internet,<br />
www.coe.int/T/E/Legal_Affairs/Legal_cooperation/Legal_professionals/Judges/Instruments_and<br />
documents/charte eng.pdf, 22.maj 2004.<br />
izbor i razrešenje predsednika sudova,<br />
usvojila Zakon o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama koji uređuje da se<br />
predsednici sudova i sudije biraju na isti način.<br />
Predsednici sudova, postavljeni po<br />
prethodnom Zakonu o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama, razrešavaju se dužnosti. 15<br />
Sa propisom o razrešenju predsednika<br />
sudova nisu se složile pojedine opozicione<br />
stranke i neki od nosilaca istaknutih<br />
pravosudnih funkcija. Po njihovom mišljenju,<br />
smenom predsednika sudova i zakonskim<br />
promenama propisa o pravosuđu vrši se<br />
njegova politizacija. 16 Na osnovu Izmena i<br />
dopuna Zakona o sudijama smanjen je i<br />
mandat predsednika sudova sa pet na četiri<br />
godine. 17<br />
Na osnovu Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama uspostavljena je institucija<br />
Nadzornog odbora (čl. 40 a i b). Nadzorni<br />
odbor predstavlja posebno telo u okviru<br />
Vrhovnog suda Srbije čija je nadležnost da, po<br />
prijavi ili po službenoj dužnosti, kontroliše<br />
sudske predmete. Nadzorni odbor (u daljem<br />
tekstu skraćeno: Odbor) ima pravo uvida u<br />
sudske predmete, raspolaže ovlašćenjem da<br />
pokrene postupak razrešenja sudije zbog<br />
nesavesnog ili nestručnog rada ili da predloži<br />
izricanje disciplinske mere. Odbor čine pet<br />
sudija iz sastava Vrhovnog suda Srbije s<br />
mandatom od četiri godine. Za članove<br />
Odbora ne mogu biti postavljene sudije koje<br />
su i članovi Velikog personalnog veća. Odbor<br />
je konstituisan na isteku zakonskog roka od<br />
30 dana od stupanja na snagu Zakona o<br />
izmenama i dopunama Zakona o sudijama.<br />
Članovi Nadzornog odbora izabrani su na<br />
opštoj sednici Vrhovnog suda Srbije krajem<br />
maja ove godine. 18 Prema mišljenju aktuelnog<br />
ministra pravde Zorana Stojkovića,<br />
konstituisanjem Nadzornog odbora<br />
institucionalno je rešeno pitanje kontrole<br />
pojedinih sudskih predmeta. Na osnovu<br />
kontrole sudskih predmeta moguće je<br />
poboljšati efikasnost i zakonitost rada sudske<br />
15 Uporediti čl. 70 Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama (Službeni glasnik RS, br. 27/03) i čl.<br />
15 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama (Službeni glasnik RS, br. 44/03).<br />
16 M. N. – D. S. (nepotpuni podaci), „Čomić: Korak<br />
unazad”, Politika, 23. april 2004, str. A7.<br />
17 Čl. 12 u vezi sa čl. 66, stav 1 Zakona o sudijama.<br />
18<br />
(Tanjug), „Konstituisan i Nadzorni odbor”, Politika,<br />
25. maj 2004, str. A9.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
11
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
vlasti. U pravosuđu, po mišljenju Zorana<br />
Stojkovića, „nestručnost je znatno veći<br />
problem nego korupcija”. 19 Korupcija je, po<br />
njegovom tumačenju, prisutna i u pravosuđu,<br />
ali u znatno manjoj meri nego u drugim<br />
društvenim oblastima. Jedan od zadataka<br />
Odbora je da uspostavi poverenje javnosti u<br />
pravosudni aparat.<br />
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama promenio je i odredbu kojom se<br />
definiše nezavisnost sudija, dozvolio je<br />
sudijama obavljanje naučne i stručne<br />
delatnosti i zabranio je izuzetke od zabrane<br />
premeštaja sudija. Prema ranijim propisima,<br />
naglašen je metapravni karakter sudske<br />
nezavisnosti isticanjem da je „sudija u<br />
izricanju pravde nezavisan”. 20 U skladu sa<br />
ustavnim načelom da su „sudovi samostalni i<br />
nezavisni u svom radu” (čl. 96, stav 1), u<br />
Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudovima određeno je da je „sudija u<br />
postupanju i donošenju odluke nezavisan” (čl.<br />
1, stav 1). Takođe, sudijama je dozvoljeno da<br />
obavljaju naučnu i stručnu delatnost i da<br />
primaju naknadu za ove poslove (čl. 2, u vezi<br />
sa članom 11, stav 2 Zakona o sudijama).<br />
Prema prethodno važećim propisima,<br />
sudijama je bilo dozvoljeno da vrše naučnu i<br />
stručnu delatnost samo uz odobrenje<br />
predsednika suda i u izuzetnim situacijama.<br />
Uklanjanjanjem odredbe koja dozvoljava<br />
kontrolu obavljanja naučne i stručne delatnosti<br />
sudija i postojanjem pravnih praznina u<br />
normativnom regulisanju oblasti sukoba<br />
interesa za nosioce pravosudnih funkcija<br />
nastaje mogućnost da se primanjem novčanih<br />
naknada za poslove koji nisu u direktnoj vezi<br />
sa obavljanjem sudskih poslova ugrožava<br />
nezavisnost nosilaca pravosudnih funkcija, što<br />
predstavlja osnov za pojavu sukoba interesa i<br />
korupcije u pravosuđu. Stoga, neophodno je<br />
da se usvoje propisi koji detaljno regulišu<br />
oblast konflikta interesa za sudije, tužioce i<br />
zaposlene u pravosudnom aparatu.<br />
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o<br />
sudijama uređuje da „ako bude ukinut sud,<br />
sudija nastavlja dužnost u sudu iste vrste i<br />
istog stepena, ili približno istog ranga” (čl. 2, u<br />
19 (Tanjug), „Nadzorni organ će moći da procenjuje<br />
sudske predmete”, Politika, 07. april 2004, str. A10.<br />
20 Čl. 1, stav 1 Zakona o sudijama, Službeni glasnik<br />
RS, br. 63/01, str. 7.<br />
vezi sa čl. 11, stav 2). Na taj način, vraćena je<br />
na snagu ranija odredba Zakona o sudijama<br />
koja zabranjuje izuzetke od zabrane<br />
premeštaja sudije. Premeštajem sudija,<br />
suprotno njihovoj volji, narušava se<br />
samostalnost i nezavisnost pravosuđa.<br />
Narodna skupština je izmenama Zakona o<br />
sudijama, usvojenim sredinom prošle godine,<br />
omogućila izuzetke do zabrane premeštaja<br />
sudija, a pred Ustavnim sudom pokrenut je<br />
postupak za ocenu ustavnosti odredbe prema<br />
kojoj sudija može nastaviti dužnost u sudu čiju<br />
je nadležnost preuzeo, u slučaju ako sud bude<br />
ukinut ili ako nadležnost, u celini ili znatnim<br />
delom, bude preneta na drugi sud. 21 Naime,<br />
Ustav Republike Srbije ne dozvoljava izuzetke<br />
od zabrane premeštaja sudija, pa se<br />
usvojenim propisima uklanja neustavna<br />
odredba.<br />
Usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o javnom tužilaštvu obesnažene su<br />
odredbe koje su regulisale da Republičkog<br />
javnog tužioca i tužioce bira Narodna<br />
skupština na predlog Vlade Srbije, a zamenike<br />
javnih tužilaca predlaže ministar pravde. 22<br />
Pomenutim odredbama omogućen je uticaj<br />
izvršne vlasti na proces izbora tužilaca, čime<br />
je bila dovedena u pitanje njihova<br />
samostalnost. Pošto je Vrhovni savet<br />
pravosuđa izgubio ovlašćenje predlaganja<br />
kandidata za tužioce i zamenike tužioca,<br />
pravosudna vlast nije mogla učestvovati u<br />
postupku izbora tužilaca. Novim propisima<br />
uređeno je da za javne tužioce i njihove<br />
zamenike mogu biti izabrana samo lica koja<br />
predloži Visoki savet pravosuđa. Izvršene su i<br />
izmene propisa u pogledu radnog staža koji je<br />
potrebno da ispune kandidati za tužioce.<br />
Neophodno je da kandidati za opštinske javne<br />
tužioce imaju najmanje četiri godine radnog<br />
staža, a njegovi zamenici dve; da kandidat za<br />
okružnog javnog tužioca ima najmanje šest<br />
godina radnog staža, njegov zamenik četiri,<br />
dok se za republičkog javnog tužioca i<br />
njegovog zamenika zahteva dvanaest,<br />
odnosno osam godina radnog staža. U<br />
21 Uporediti: čl. 1 Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudijama, Službeni glasnik RS, br. 42/02, str.<br />
19.<br />
22 Videti: čl. 8 Zakona o izmenama i dopunama Zakona<br />
o javnom tužilaštvu (Službeni glasnik RS, br. 39/03, str.<br />
4) u vezi sa čl. 56 Zakona o tužilaštvu (Službeni glasnik<br />
RS, br. 63/01, str. 16).<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
12
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o<br />
tužilaštvu izvršene su i promene koje se<br />
odnose na položaj javnih tužilaca u slučaju<br />
njihovog razrešenja, ukidanja javnog<br />
tužilalaštva i obavljanja naučne i stručne<br />
delatnosti. Novim propisima predviđa se<br />
obavezno preispitivanje izbora javnih tužilaca i<br />
zamenika javnih tužilaca koji su prvi put<br />
imenovani nakon usvajanja izmena Zakona o<br />
tužilaštvu u aprilu prošle godine. Većina<br />
normativnih izmena je u skladu sa odredbama<br />
Zakona o tužilaštvu od 2001. godine, a njima<br />
se revidiraju propisi o tužilaštvu doneti u toku<br />
2002. i 2003. godine. Ovim propisima, u<br />
najvećem delu, vraća se samostalnost<br />
tužilačkoj organizaciji. Međutim, izvršenim<br />
izmenama u potpunosti se ne jemči<br />
samostalnost tužilaca. Pre svega, nisu<br />
promenjene odredbe o ovlašćenju ministra<br />
pravde da donosi odluku o udaljenju s<br />
dužnosti i utvrđuje razloge za razrešenje<br />
Republičkog javnog tužioca, nije promenjen<br />
sastav Visokog saveta pravosuđa u<br />
slučajevima kada odlučuje o položaju javnih<br />
tužilaca a mandat zamenika javnih tužilaca je<br />
ograničen na osam godina, tako da zbog<br />
reizbora oni nisu u poziciji da obavljaju svoju<br />
funkciju uz neophodan stepen samostalnosti.<br />
Visoki savet pravosuđa je postepeno izgubio<br />
osnovni deo svojih prerogativa u toku 2002. i<br />
2003. godine. Motivi marginalizacije uloge<br />
Visokog saveta pravosuđa počivaju u konfliktu<br />
vrha sudske vlasti i egzekutive. Neefikasnost<br />
Visokog saveta pravosuđa predstavljala je<br />
izgovor za primenu mehanizama<br />
institucionalne kontrole izvršne vlasti nad<br />
pravosuđem. 23 Na osnovu Izmena i dopuna<br />
Zakona o Visokom savetu pravosuđa<br />
povraćena su izvorna ovlašćenja ovom<br />
organu. Visoki savet pravosuđa ubuduće<br />
predlaže Narodnoj skupštini kandidate za<br />
predsednike sudova, sudije, tužioce i<br />
zamenike. Pored toga, Vrhovni savet<br />
pravosuđa (u daljem tekstu skraćeno: Savet)<br />
imenuje sudije porotnike. 24 Promenjen je i<br />
23 Podrobnije: Zoran R. Tomić, „Visoki savet pravosuđa<br />
na uzbrdici ili nizbrdici (1) – Presuda Veću za sudsku<br />
upravu”, Danas, 05. maj 2004, str. 7; „Visoki savet<br />
pravosuđa na uzbrdici ili nizbrdici (2) – Lansirna rampa<br />
ka znalačkom sudstvu”, Danas, 06. maj 2004, str. 7.<br />
broj, struktura članova i organizacioni oblici<br />
rada Saveta pravosuđa i regulisan je položaj<br />
sudija i javnih tužilaca u Savetu. Savet ima pet<br />
stalnih i osam pozivnih članova. Sudije imaju<br />
šest pozivnih članova, a tužioci dva. Zamenici<br />
Republičkog javnog tužioca biraju jednog<br />
pozivnog člana iz redova javnog tužioca, a<br />
drugog imenuju okružni javni tužioci. Vraćene<br />
su na snagu i odredbe koje regulišu način<br />
odlučivanja Saveta u proširenom i užem<br />
sastavu. 25 Ukinuta je odredba prema kojoj su<br />
sednice Saveta zatvorene za javnost, a<br />
propisano je da u roku od 30 dana od dana<br />
stupanja ovog zakona na snagu budu izabrani<br />
pozivni članovi Saveta, čime je praktično<br />
izvršena njihova smena. Formalno, to je i<br />
učinjeno krajem maja ove godine. U novim<br />
propisima nisu otklonjene ni manjkavosti u<br />
pravnoj regulativi posvećene položaju Saveta<br />
(nemogućnost uticaja Visokog saveta<br />
pravosuđa na postupak za razrešenje sudija).<br />
Najvažnija novina u Zakonu o izmenama i<br />
dopunama Zakona o sudskim taksama odnosi<br />
se na uvođenje „pravosudnog dodatka”. Na<br />
osnovu izmena Zakona o sudskim taksama<br />
predviđeno je da se 50% prihoda od<br />
naplaćenih sudskih taksi koristi za poboljšanje<br />
materijalnog položaja sudija, javnih tužilaca i<br />
drugih zaposlenih u pravosudnom aparatu.<br />
Zakon o sudskim taksama omogućava da<br />
novčana sredstva prikupljena od taksi ne budu<br />
raspoređena samo sudijama i tužiocima<br />
(„sudski dodatak”), što je bio do sada slučaj,<br />
već i ostalim zaposlenima („pravosudni<br />
dodatak”), čime se delimično mogu ispuniti<br />
zahtevi sindikata lica zaposlenih u pravosuđu<br />
koji su nezadovoljni svojim socijalnim<br />
položajem. 26 Novac od taksi, prema Zakonu,<br />
koristiće se za povećanje zarada i poboljšanje<br />
24 Čl. 1 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
Visokom savetu pravosuđa, (Službeni glasnik RS, br.<br />
44/04) u vezi sa čl. 1, stav 2 Zakona o Visokom savetu<br />
pravosuđa, (Službeni glasnik RS, br. 63/01).<br />
25 Uporediti: čl. 5-8 Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o Visokom savetu pravosuđa i čl. 11-14<br />
Zakona o Visokom savetu pravosuđa.<br />
26<br />
Uporediti: čl. 6 Zakona o izmenama i dopunama<br />
Zakona o sudskim taksama (Službeni glasnik RS, br.<br />
9/2002, str. 20) u vezi sa članom 51, stav 2 Zakona o<br />
sudskim taksama i čl. 1 Zakona o izmenama i<br />
dopunama Zakona o sudskim taksama (Službeni<br />
glasnik RS, br. 29/04, str. 3) u vezi sa članom 51, stav<br />
2 Zakona o sudskim taksama.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
13
REFORMA ZAKONODAVSTVA I JAVNE POLITIKE<br />
uslova rada zaposlenih u pravosuđu.<br />
Uvođenje pravosudnog dodatka i izmene<br />
Zakona o sudskim taksama, prema tvrdnjama<br />
ministra pravde u Vladi Srbije, predstavljaju<br />
prelazno rešenje do uvođenja posebnog<br />
sudskog budžeta. 27<br />
Na izmene seta pravosudnih zakona reagovali<br />
su udruženje javnih tužilaca i nevladine<br />
organizacije. Udruženje javnih tužilaca i<br />
zamenika javnih tužilaca nije izrazilo<br />
zadovoljstvo povodom promena Zakona o<br />
javnom tužilaštvu. Njihove primedbe se<br />
odnose na način pripreme i donošenja Zakona<br />
o izmenama i dopunama Zakona o javnom<br />
tužilaštvu i pojedine njegove odredbe.<br />
Posebno je naglašeno da propisi po kojima<br />
ministar pravde donosi odluku o udaljavanju<br />
sa dužnosti i utvrđuje razloge za razrešenje<br />
Republičkog javnog tužioca, ograničavanje<br />
mandata zamenika javnih tužioca na osam<br />
godina i sastav Visokog saveta pravosuđa u<br />
kojima tužioci ne predstavljaju većinu u<br />
slučaju kada odlučuju o položaju javnih<br />
tužilaca i zamenika javnih tužilaca „ukazuju da<br />
ove izmene nisu suštinske prirode i ne pružaju<br />
potrebne garancije za samostalnost javnog<br />
tužilaštva.” 28 Prema mišljenju tužilaca u Srbiji,<br />
oni se još uvek, u institucionalnom smislu,<br />
nalaze pod uticajem izvršne vlasti.<br />
Svoje nezadovoljstvo usvojenim izmenama i<br />
dopunama zakona o pravosuđu iznele su i<br />
nevladine organizacije. Tako je Komitet<br />
pravnika za ljudska prava, nevladina<br />
organizacija iz Beograda, podneo inicijativu za<br />
ocenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o<br />
izmenama i dopunama Zakona o sudijama. U<br />
saopštenju ove nevladine organizacije<br />
istaknuto je da su propisima „narušeni ustavni<br />
principi vladavine prava, podele vlasti,<br />
nezavisnosti sudstva, jednakosti građana i<br />
zabrane povratnog (retroaktivnog) važenja<br />
zakona”. 29<br />
Proces reforme sudske vlasti u Srbiji, nakon<br />
političkih promena krajem 2000. godine,<br />
obeležile su česte izmene zakonskih propisa<br />
27 M. Nikić i M. R. Pavlović, „Od taksi novac za<br />
zaposlene u sudovima”, Politika, 18. mart 2004, str. A5.<br />
28<br />
(Tanjug), Nezadovoljni izmenama Zakona o<br />
tužilaštvu, Politika, 12. maj 2004, str. A11.<br />
29 (Tanjug), „Narušena vladavina prava”, Politika, 14.<br />
maj 2004, str. A10.<br />
koji uređuju organizaciju i položaj pravosuđa.<br />
One su usmerene, u toku 2002. i 2003.<br />
godine, ka negaciji postignutih standarda<br />
nezavisnosti sudova i samostalnosti tužilaca,<br />
što je u suprotnosti s međunarodnim<br />
standardima. Izmenama i dopunama Zakona<br />
o pravosuđu, usvojenim u martu i aprilu ove<br />
godine, zaustavljena je pomenuta negativna<br />
tendencija. Izvršna vlast je izgubila nadležnost<br />
u postupku izbora nosilaca pravosudnih<br />
funkcija i javnih tužilaca. Vlada i organi uprave<br />
su isključeni iz postupka izbora i razrešenja<br />
javnih tužilaca i njihovih zamenika a Visokom<br />
savetu pravosuđa je vraćeno ovlašćenje<br />
predlaganja sudija, javnih tužilaca i njihovih<br />
zamenika. Konstituisan je Nadzorni odbor,<br />
telo koje vrši nadzor nad sudskim predmetima,<br />
čiji je zadatak da poboljša efikasnost i kvalitet<br />
rada sudova, a doneti su i propisi kojima se<br />
omogućava poboljšanje materijalnog položaja<br />
svih zaposlenih u pravosuđu. Ipak, to je samo<br />
početni korak u reformi pravosuđa, koji<br />
uključuje greške i propuste. Primera radi,<br />
rokovi za primenu propisa o reorganizaciji<br />
sudova su predugi. Razlozi neefikasnosti i<br />
neažurnosti pravosuđa uslovljavaju da se<br />
vreme potrebno za uvođenje specijalizovanih<br />
sudova — apelacionih i Upravnog suda svede<br />
na razumnu meru. Takođe, potreban je viši<br />
stepen samostalnosti tužilaštva, koji je<br />
moguće ostvariti pozicioniranjem tužilaštva u<br />
okviru sudske vlasti. Uređivanje uloge i<br />
položaja Visokog saveta pravosuđa potrebno<br />
je uskladiti s međunarodnim standardima, a<br />
elemente uticaja izvršne vlasti na izbor i<br />
razrešenje sudija otkloniti. Reforma<br />
pravosudne vlasti zahteva visok stepen<br />
saglasnosti u trouglu: vlada — stručna javnost<br />
i esnafske organizacije sudija i tužilaca —<br />
političke stranke. Na ovaj način, moguće je<br />
dobiti kvalitetne propise uzi podršku<br />
zaposlenih u pravosuđu a neće, s promenama<br />
političke vlasti, biti stavljene van snage ni<br />
iznova menjane. Kvalitetni propisi doprinose<br />
uspostavljanju efikasnog i stabilnog<br />
pravosuđa. Efikasno sudstvo je neophodno<br />
Srbiji. Samo takvo sudstvo može biti jedan od<br />
osnovnih stubova u suzbijanju korupcije i<br />
organizovanog kriminala.<br />
Mijodrag Radojević<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
14
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
EKOLOŠKI KRIMINAL U SRBIJI<br />
Čovek i priroda, neraskidiva veza —<br />
zasnovana na zakonitosti čije se važenje<br />
može primeniti na čitavu poznatu istoriju —<br />
od lovačko–sakupljačke zajednice u<br />
kamenom dobu do informatičkog društva u<br />
tzv. „atomskom” dobu. Civilizacija je zapravo<br />
proistekla iz upućenosti ljudske vrste na<br />
stalni preobražaj neposrednog okruženja,<br />
prirode, radi zadovoljenja egzistencijalnih<br />
potreba. U dugotrajnom procesu<br />
prilagođavanja raspoloživih prirodnih resursa<br />
potrebama zajednice, čovek je izgradio<br />
homocentričan odnos prema životnoj sredini.<br />
Homocentrizam je prvenstveno proizvod<br />
zapadnog civilizacijskog kruga i izražava se u<br />
uverenju da je čovek najveća vrednost na<br />
planeti, dok je sve ostalo vredno samo<br />
ukoliko može da posluži napretku<br />
čovečanstva. 1 Opisano uverenje zasniva se<br />
delom na tradiciji da se primena etičkih normi<br />
ograničava isključivo na međuljudske odnose<br />
ili, češće, samo na pripadnike sopstvene vere<br />
ili nacije. Posledica izmeštanja ostatka živog i<br />
neživog sveta „s onu stranu morala” je visok<br />
nivo ugroženosti životne sredine, jedan od<br />
najvećih globalnih problema današnjice.<br />
Postojanje homocentričnog stava u Srbiji<br />
posledica je ubrzane industrijalizacije u<br />
razdoblju posle Drugog svetskog rata,<br />
ideološki utemeljene u doktrini razvoja<br />
socijalističkog društva. Slabo interesovanje<br />
građana za pitanja zaštite životne sredine<br />
dodatno je opalo u godinama raspada<br />
jugoslovenske države, međunarodnog<br />
embarga i duboke ekonomske krize. U<br />
situaciji kada su se građani borili da<br />
obezbede elementarnu egzistenciju teško da<br />
se moglo razmišljati o očuvanju prirodnih<br />
1 O kritici homocentrizma detaljnije videti u: Stan Rowe,<br />
“The Living Earth and Its Ethical Priority”, The<br />
Trumpeter, Volume 19, Number 2 (2003), Internet,<br />
http://trumpeter.athabascau.ca/content/v19.2, 15. jun<br />
2004.<br />
dragocenosti. Ekološka pitanja dolaze u<br />
središte pažnje šire javnosti tek kao<br />
posledica napada Severnoatlantskog saveza<br />
na Saveznu Republiku Jugoslaviju 1999.<br />
godine. Pet godina kasnije, prva asocijacija<br />
kada se govori o stepenu ugroženosti životne<br />
sredine u Srbiji upravo je zagađenje nastalo<br />
bombardovanjem municijom obogaćenom<br />
radioaktivnim materijalima i razaranja<br />
postrojenja za preradu i skladištenje<br />
zapaljivih materija. Tokom proteklih desetak<br />
godina mediji su u više navrata izveštavali o<br />
ekološkim incidentima prouzrokovanim<br />
ispuštanjem opasnih materija iz fabrika u<br />
vodene tokove i atmosferu, prevrtanjem<br />
cisterni i nepropisnim odlaganjem različitih<br />
vrsta otpada.<br />
U poslednjih nekoliko godina primetan je<br />
razvoj novog vida ugrožavanja životne<br />
sredine — ekološki kriminal. Pod ekološkim<br />
kriminalom podrazumeva se „radnja<br />
počinjena sa namerom da se načini ili<br />
potencijalno prouzrokuje šteta ekološkim i/ili<br />
biološkim sistemima radi sticanja poslovnog<br />
ili privatnog preimućstva”. 2 Shodno važećim<br />
međunarodnim pravnim normama kriminalno<br />
delovanje u oblasti životne sredine uključuje<br />
nekoliko područja ilegalnih aktivnosti: seču i<br />
trgovinu šumskom građom, neprijavljeno<br />
ribarenje, prevoz i odlaganje rizičnog otpada,<br />
trgovinu materijama koje oštećuju ozonski<br />
omotač i trgovinu divljim životinjskim vrstama.<br />
Mada nema preciznih statističkih podataka<br />
čini se da su u našoj zemlji najzastupljeniji<br />
vidovi ekološkog kriminala usmereni na<br />
nanošenje štete životinjskim vrstama. O tome<br />
posredno svedoči nalaz o stepenu<br />
očuvanosti biodiverziteta sadržan u Izveštaju<br />
o stanju životne sredine u Srbiji, koji je Vlada<br />
2 Mary Clifford, Environmental Crime: Enforcement,<br />
Policy, and Social Responsibility,Aspen Publishers,<br />
Gaithersburg, 1998, pp 26.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
15
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
Ekološki kriminal u Srbiji <br />
Republike Srbije usvojila juna 2001. godine<br />
kao zvanični dokument. Analiza stanja<br />
pokazala je da preterano korišćenje lovne i<br />
ribolovne faune, uz odsustvo mera na<br />
njihovom obnavljanju, predstavlja jedan od<br />
najštetnijih uticaja na opstanak raznolikosti<br />
živog sveta u Srbiji.<br />
Postoji nekoliko osnovnih činilaca koji<br />
povoljno utiču na razvoj ilegalnog korišćenja i<br />
trgovine životinjskim vrstama u Srbiji.<br />
Bogatstvo nastanjenog životinjskog sveta<br />
privlači ljubitelje prirode, ali i pojedince<br />
spremne da njene darove zloupotrebe radi<br />
sticanja lične koristi. Sa velikim brojem<br />
ekosistema u kojima su zastupljene brojne<br />
vrste faune od međunarodnog značaja,<br />
teritorija Srbije pripada jednom od<br />
najznačajnijih centara raznolikosti živog sveta<br />
u Evropi. 3 Na teritoriji naše zemlje prisutan je<br />
veoma bogat genofond divljih životinjskih<br />
vrsta i varijeteta. Raznovrsnost faune<br />
uslovljena je geološkom starošću, geološko–<br />
morfološkim i klimatskim odlikama, a delom<br />
proističe iz funkcije pribežišta za<br />
preživljavanje brojnih vrsta koju su područja<br />
Balkanskog poluostrva i Panonske nizije<br />
imala u vreme trajanja tzv. ledenih doba.<br />
Pored toga, domaća fauna privlači kriminalce<br />
zato što je stepen brojnosti faune daleko viši<br />
nego u ostalim evropskim zemljama. Primera<br />
radi, ukupan broj sisara, ptica gnezdarica,<br />
gmizavaca i vodozemaca nastanjenih na<br />
domaćoj teritoriji čini oko 43 odsto ukupnog<br />
broja ovih grupa životinja u Evropi. 4<br />
Na širenje ekološkog kriminala podsticajno<br />
deluje postojanje značajne potražnje za<br />
pojedinim jestivim a retkim vrstama na<br />
legalnom i tzv. „crnom” tržištu zemalja<br />
Evropske unije. Pošto visoka cena krajnjeg<br />
proizvoda u zemljama odredišta uslovljava<br />
visoku otkupnu cenu ilegalnim sakupljenjem<br />
ili lovom faune moguće je ostvariti ogromnu<br />
zaradu. Prema tvrdnjama Društva za zaštitu<br />
divljih ptica Jugoslavije, zarada koju<br />
kriminalne grupe svake godine ostvare na<br />
krivolovu i krijumčarenju zakonom zaštićenih<br />
divljih ptičjih vrsta iz naše zemlje procenjuje<br />
se na nekoliko miliona eura. Kriminalno<br />
3 Diverzitet ekosistema, flore i faune”, Izbor iz Izveštaja<br />
o stanju životne sredine u Srbiji, Internet,<br />
http://www.grida.no/enrin/htmls/yugo/serb/html/sflora/1<br />
sindex.htm, 14. jun 2004.<br />
4<br />
Ibid.<br />
delovanje u oblasti životne sredine olakšava<br />
zanemarljiva mogućnost otkrivanja ove vrste<br />
krivičnih dela. Za razliku od „klasičnih” vrsta<br />
kriminala gde su na meti počinilaca ljudi ili<br />
njihova imovina, u slučajevima ekološkog<br />
kriminala nema potencijalnih svedoka niti<br />
žrtava koji bi mogli da pomognu u<br />
pronalaženju izvršilaca. Može se zaključiti da<br />
je jedini pouzdan način otkrivanja i<br />
sprečavanja krivolova efikasan nadzor<br />
državnih organa nadležnih za očuvanje<br />
životinjskih vrsta. Pojačan nadzor ribljeg<br />
fonda na Dunavu primer je efikasne kontrole<br />
nezakonitog ribolova, tradicionalno prisutnog<br />
vida ekološkog kriminala u Srbiji. Rezultat<br />
napora da se zaštite rečne riblje vrste<br />
predstavlja spaljivanje 84 alaske mreže u<br />
Kladovu. Mreže su zaplenjene u krivolovu<br />
otkrivenom tokom prošle godine u ribolovnom<br />
području na delu Dunava između<br />
Hidroelektrane „Đerdap 1” i ušća Timoka. U<br />
prvih pet meseci 2004. godine protiv<br />
ribokradica je podneto 25 prljava, dok je<br />
prošle godine u nedozvoljenom ribolovu<br />
uhvaćeno 81 lice.<br />
Nadzor nad zaštićenim vrstama nije uvek<br />
moguće efikasno sprovesti. Ograničenja<br />
mogu biti posledica nedovoljne tehničke<br />
opremljenosti inspekcijskih i lovočuvarskih<br />
službi, manjak ljudstva i prostorna<br />
zastupljenost vrste koja se štiti. Nadzor živog<br />
sveta u reci ili jezeru jednostavnije je<br />
sprovesti pošto se radi o prostoru jasno<br />
definisanom fizičkom granicom vode i kopna.<br />
Problem se javlja kada treba zaštiti vrste<br />
široko rasprostranjene duž kopnenog dela<br />
teritorije, jer su zbog pristupačnosti u većoj<br />
meri izložene kriminalcima. O tome svedoči<br />
praksa masovnog sakupljanja puževa<br />
prisutna poslednjih par godina u Vojvodini.<br />
Iako je shodno važećim propisima<br />
sakupljanje dozvoljeno samo u letnjim<br />
mesecima (u junu, julu i avgustu), puževi su<br />
na meti građana i u vreme lovostaja pa je<br />
njihov opstanak u prirodi ugrožen. Uprkos<br />
uspešnoj akciji u kojoj je zatvarana najveća<br />
otkupna stanica u severnoj pokrajini,<br />
posmatrano na duži rok nije moguće suzbiti<br />
ilegalnu trgovinu puževima. Ograničenje se<br />
ogleda u činjenici da samo dva pokrajinska<br />
inspektora sprovode kontrolu poštovanja<br />
propisa u oblasti zaštite životne sredine i<br />
održivog razvoja na čitavoj teritoriji<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
16
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
Ekološki kriminal u Srbiji <br />
Vojvodine. Nezakonito sakupljanje puževa<br />
ukazuje na još jednu specifičnost koja<br />
otežava otkrivanje počinilaca krivičnih dela<br />
protiv životne sredine. Rasprostranjenost<br />
puževa omogućuje pojedinačno sakupljanje<br />
ili rad u malim labavo povezanim grupama i<br />
može se istovremeno odvijati na velikom<br />
broju mesta raspoređenih po čitavoj teritoriji<br />
Srbije.<br />
Odsustvo čvrste strukturisane organizacije<br />
kod ekološkog kriminala pogrešno navodi na<br />
zaključak da je šteta po životnu sredinu<br />
manja nego kada bi delovala jedna<br />
hijerarhijski uređena kriminalna grupa.<br />
Potencijalna opasnost malih kriminalnih<br />
grupa da ugroze opstanak faune potiče od<br />
težnje za ostvarivanjem što veće zarade, pa<br />
nastaje takmičenje ko će više primeraka<br />
određene vrste uloviti ili sakupiti. 5 Umerena<br />
eksploatacija divljih životinjskih vrsta<br />
najčešće je zastupljena u slučajevima<br />
postojanja monopola jedne kriminalne grupe<br />
tipa mafije i proizvod je planskog pristupa<br />
razvijanju „poslova”. Protivzakonito<br />
iskorišćavanje živog sveta, bez obzira na<br />
karakter unutrašnje organizacije kriminalnih<br />
grupa, ne može da opstane ukoliko nisu<br />
uspostavljene stabilne veze sa kriminalnim<br />
grupama iz inostranstva. Međunarodni lanac<br />
dobro organizovanog ekološkog kriminala<br />
obuhvata više nacionalnih mreža naručilaca,<br />
prevoznika, ilegalnih trgovaca i lovaca–<br />
sakupljača. Na primer, glavno ilegalno tržište<br />
puževa je u zapadnoevropskim zemljama, u<br />
susednoj Bosni i Hercegovini postoje fabrike<br />
za njihovu preradu, dok se prikupljanje<br />
obavlja u Srbiji. Pokretanje afere „Balkanske<br />
ptice”, kada je 2001. godine na italijansko–<br />
slovenačkoj granici otkrivena teretna pošiljka<br />
sa 12 tona mrtvih ptica poreklom iz naše<br />
zemlje, neposredan je dokaz da ekološki<br />
kriminal podrazumeva značajan stepen<br />
međunarodne organizovanosti. Navedenu<br />
tvrdnju potkrepljuju nalazi studije o<br />
organizovanom ekološkom kriminalu u<br />
zemljama članicama Evropske unije<br />
objavljene 2003. godine, prema kojima oko<br />
5<br />
Gavin Hayman and Duncan Brack, International<br />
Environmental Crime, Workshop Report, The Royal<br />
Institute of International Affairs, 2002, Internet,<br />
http://www.euractiv.com/cgi-in/cgint.exe?714&<br />
1015=8&1014=EUROPAEUINTIRONMENTDOCUM02<br />
544ENVIRONMENTALCRIMEWORKSHOPPDF, p. 7.<br />
70 odsto istraženih slučajeva ove vrste<br />
krivičnih dela imaju elemente prekograničnog<br />
kriminala. 6<br />
Na razvoj i širenje ekološkog kriminala u<br />
Srbiji povoljno utiču pravne praznine ili loša<br />
rešenja sadržanih u zakonima i propisima<br />
kojima je uređena zaštita životne sredine.<br />
Prema jednoj od loše osmišljenih odredbi<br />
ekološki inspektor nema zakonsko<br />
ovlašćenje da, na primer, zapleni puževe<br />
koje zatekne kod krivolovaca ukoliko utvrdi<br />
da je došlo do povrede propisa. Ekološki<br />
inspektor dužan je da u tom slučaju obavesti<br />
nadležnog tržišnog inspektora koji potom<br />
izlazi na uviđaj i oduzima ilegalno stečen<br />
ulov. U međuvremenu, moguće je različitim<br />
manipulacijama sakriti deo ulova. Kriminalne<br />
grupe koje su se specijalizovale za<br />
nezakonitu eksploataciju zaštićenih vrsta<br />
unapred računaju na plaćanje simboličnih<br />
iznosa novčanih kazni u slučaju da ih<br />
inspekcija ili čuvarske službe uhvate u<br />
prekršaju. 7 Na taj način prekršajne kazne<br />
postaju svojevrsni troškovi poslovanja i<br />
nadoknađuju se uključivanjem u strukturu<br />
otkupne cene.<br />
Uprkos tome što ne poznaje ekološki kriminal<br />
kao vid organizovanog kriminala sa<br />
značajnim stepenom opasnosti po javni<br />
interes, domaće zakonodavstvo sadrži<br />
dovoljan broj kaznenih odredbi za njegovo<br />
efikasno suzbijanje. U Krivični zakon<br />
Republike Srbije ugrađene su posebne<br />
odredbe kojima su sankcionisani nezakonit<br />
lov (član 162) i nezakonit ribolov (član 163).<br />
Za krivično delo lova retke ili proređene vrste<br />
čiji je lov zabranjen odnosno lova ribe veće<br />
biološke vrednosti u vreme mresta ili<br />
lovostaja, predviđena je zatvorska kazna u<br />
trajanju do tri godine. Zakonski osnov za<br />
suzbijanje ekološkog kriminala pruža i<br />
Uredba o zaštiti prirodnih retkosti usvojena<br />
1993. godine. 8 Mada predviđa prekršajne<br />
kazne Uredba jasno zabranjuje hvatanje,<br />
zarobljavanje, ubijanje, pribavljanje,<br />
6<br />
Organised Environmental Crime in the 15 EU<br />
Member States, 2003, Internet,<br />
http://europa.eu.int/comm/environment/crime/organised<br />
_environmental_crime_in_member_states_xsum.pdf,<br />
16. jun 2004.<br />
7<br />
Prekršajne kazne za nezakonit ribolov kreću se od<br />
300 do 600 dinara.<br />
8<br />
Službeni glasnik Republike Srbije, broj 50/93.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
17
U FOKUSU JAVNOSTI<br />
Ekološki kriminal u Srbiji <br />
prerađivanje i nuđenje za prodaju zaštićenih<br />
vrsta životinja. Ipak, zakoni koji se ne<br />
primenjuju u praksi, ma koliko da su valjano<br />
napisani, teško da mogu da dovedu do<br />
rezultata. Mogući uzrok odsustva<br />
sprovođenja propisa u oblasti očuvanja<br />
životne sredine je nizak nivo svesti policajaca<br />
i nosilaca pravosudnih funkcija o stvarnoj<br />
društvenoj opasnosti ekološkog kriminala.<br />
Solidna tehničko–tehnološka opremljenost,<br />
poznavanje ekološke problematike i<br />
angažovanje stručnjaka u postupku<br />
veštačenja neophodni su preduslovi za<br />
efikasno sprovođenje istrage i procesuiranje<br />
ove vrste krivičnih dela. Ukoliko navedene<br />
preduslove nije moguće obezbediti mala je<br />
verovatnoća da će u toku istražnih radnji biti<br />
prikupljeni sudski validni dokazi. Izostanak<br />
odgovarajuće reakcije nadležnih organa kada<br />
postoje brojni dokazi i podnete krivične<br />
prijave može da ukaže na pristrasnost u<br />
primeni krivično–procesnih normi.<br />
Pristrasnost u odlučivanju može biti naznaka<br />
prisustva korupcije u radu javne uprave i<br />
sudstva. Zabrinjavajuća činjenica da ni posle<br />
tri godine nisu uhapšeni niti procesuirani<br />
učesnici afere „Balkanske ptice” rađa<br />
osnovanu sumnju javnosti u pristrasnost rada<br />
policije i pravosudnih organa u tretiranju<br />
slučajeva nezakonitog iskorišćavanja<br />
zaštićenih životinjskih vrsta. Sumnju dodatno<br />
pojačava tvrdnja predstavnika Društva za<br />
zaštitu divljih ptica Jugoslavije da je u<br />
stotinak slučajeva prijavljivanja ekoloških<br />
kriminalnih dela potkrepljenog dokazima i<br />
svedočenjima usledilo odbacivanje krivičnih<br />
prijava od strane tužilaštva kao neosnovanih<br />
ili odugovlačenje krivično–procesnih radnji.<br />
Nezainteresovanost organa vlasti za<br />
suočavanje sa ekološkim kriminalom može<br />
se u izvesnoj meri opravdati jednakim stavom<br />
najviših nivoa vlasti u razdoblju posle<br />
političkih promena od 2000. godine. Osim<br />
deklarativnog zalaganja, Ministarstvo za<br />
zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine<br />
u vreme vladavine Demokratske opozicije<br />
Srbije nije načinilo nijedan značajniji korak ka<br />
unapređenju normativnih i institucionalnih<br />
mehanizama za sprečavanje ekološkog<br />
kriminala. Ministarstvo je doduše sačinilo<br />
predlog novog zakona o zaštiti životne<br />
sredine i nacrt ove uredbe o zaštiti prirodnih<br />
retkosti, ali je oba dokumenta zbog velikih<br />
nedostataka stručna javnost odbacila. Nacrt<br />
uredbe povučen je iz procedure, a predlog<br />
zakona nije došao na dnevni red parlamenta<br />
pre raspuštanja krajem 2003. godine. Iz<br />
nepoznatih razloga za javnost Ministarstvo je<br />
propustilo da poveća stepen zaštite retkih<br />
vrsta nastanjenih u nacionalnim parkovima, i<br />
nije podržalo zajednički predlog Zavoda za<br />
zaštitu prirode Republike Srbije i uprava više<br />
nacionalnih parkova podnet 2002. godine da<br />
se uvede stroga kontrola ulaska u nacionalne<br />
parkove.<br />
Niska ekološka svest žitelja Srbije posledica<br />
je marginalizovanja pitanja očuvanja životnog<br />
okruženja u javnoj politici i svakodnevnom<br />
životu, ideološki motivisanog u decenijama<br />
posle Drugog svetskog rata. Izostanak<br />
interesovanja većine građana za zaštitu<br />
bogatog divljeg životinjskog sveta proistekao<br />
je iz borbe za elementarnu egzistenciju u<br />
godinama duboke ekonomske krize i<br />
nakaradnog shvatanja prirode kao svačije, a<br />
time i ničije, svojine. Ministarstvo nauke i<br />
zaštite životne sredine u Vladi premijera<br />
Koštunice najavilo je, kao najvažniji zadatak,<br />
usklađivanje domaćeg zakonodavstva u<br />
oblasti zaštite životne sredine sa propisima<br />
Evropske unije i preduzimanje mera kako bi<br />
se do 2010. godine zaustavilo smanjivanje<br />
biološke raznovrsnosti. Cilj nacionalne<br />
ekološke politike ne sme da bude samo<br />
ugradnja evropskih standarda u domaću<br />
regulativu već širi pristup očuvanju prirodnog<br />
okruženja. Vladina ekološka politika trebalo<br />
bi da u akcioni plan uključi mere za podizanje<br />
opšteg nivoa svesti građana o neophodnosti<br />
očuvanja ekosistema, posebno retkih i<br />
ugroženih životinjskih vrsta, kroz obrazovni<br />
sistem i sprovođenje valjano osmišljenih<br />
medijskih kampanja. Nacionalna politika<br />
mora da predvidi program specijalističke<br />
obuke jednog dela policije, carine, tužilaštva i<br />
sudstva kako bi državni organi efikasno<br />
otkrivali i kažnjavali ekološke prestupe. Čini<br />
se da samo politika sprečavanja ekološkog<br />
kriminala utemeljena na podršci građana<br />
svesnih opasnosti uništavanja okruženja po<br />
ljudsku zajednicu može dati značajne<br />
rezultate.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
18
OKO NAS<br />
ANTIKORUPCIJSKA ULOGA<br />
NEVLADINIH ORGANIZACIJA U<br />
BALKANSKIM ZEMLJAMA<br />
Savremeni demokratski poredak počiva na<br />
institucionalizovanom učešću građana u<br />
javnim poslovima — posredno, preko<br />
predstavnika na različitim nivoima vlasti<br />
kojima se mandat poverava na<br />
višestranačkim izborima, i neposredno putem<br />
referenduma. Osnovna premisa<br />
demokratskog uređenja je da su građani<br />
uključeni u proces odlučivanja o pitanjima od<br />
opšteg značaja preko izabranih predstavnika<br />
koji su dužni da u organima vlasti zastupaju<br />
interese većine i neposredno su odgovorni za<br />
smer i rezultate javne politike. U političkom<br />
životu demokratskih društava decenijama<br />
unazad primetno je odstupanje od opisanog<br />
koncepta i manifestuje se u čestoj prevlasti<br />
stranačkog nad javnim interesom, odnosno<br />
razlici između proklamovanog političkog<br />
programa i delovanja vladajuće stranke.<br />
Ograničene mogućnosti za ostvarenje<br />
interesa institucionalnim putem podstakle su<br />
građane da preispitaju važeće demokratske<br />
vrednosti i potraže alternativne oblike uticaja<br />
na proces odlučivanja o javnim pitanjima.<br />
Loše funkcionisanje demokratskih institucija<br />
u razvijenim zemljama iznedrilo je sredinom<br />
sedamdesetih godina prošlog veka<br />
savremene društvene pokrete, poput<br />
ekološkog, feminističkog ili pokreta za<br />
građanska prava. Novina se sastojala u tome<br />
što su se zahtevi za promenama upućeni<br />
vlasti artikulisali u području samog<br />
građanskog društva, van postojećeg<br />
političkog sistema. Građani sa zajedničkim<br />
stavovima i interesima spontano su se<br />
povezivali u formalne ad hoc grupe kako bi<br />
izdejstvovali rešenje nekog javnog pitanja.<br />
Tako formirana grupa postojala je samo<br />
privremeno dok se ne ostvari postavljen<br />
konkretan cilj, što znači da ona nije<br />
posedovala organizacionu strukturu i trajno<br />
idejno opredeljenje. Ukoliko bi postojala<br />
kritična masa zainteresovanih građana, a za<br />
ostvarenje cilja je bila neophodna dugoročna<br />
akcija, inicijativa bi u pojedinim slučajevima<br />
dobijala određen stepen unutrašnje<br />
organizacije, konzistentan program delovanja<br />
i prepoznatljiv identitet u javnosti. Na taj<br />
način, postepeno je na tlu društvenih pokreta<br />
izrastao novi oblik učešća građana u životu<br />
zajednice — nevladina organizacija. 1<br />
Fenomenološka raznolikost nevladinih<br />
organizacija u značajnoj meri ograničava<br />
pokušaj da se ustanovi jednostavna i<br />
sveobuhvatna definicija. Prema jednoj od<br />
analitički sadržajnijih definicija, nevladina<br />
organizacija je grupa ljudi koja nezavisno od<br />
bilo kakve spoljne kontrole deluje sa ciljem<br />
da ostvari zadatke usmerene na izazivanje<br />
željenih promena u datoj zajednici, oblasti ili<br />
situaciji. 2 Nastanak i razvoj nevladinih<br />
organizacija u bivšim socijalističkim zemljama<br />
Balkana odigrao se u području sukoba<br />
privatnog sa totalitarnim. Za razliku od<br />
razvijenih zapadnih zemalja gde su nastale<br />
kao jedan od mogućih odgovora na krizu u<br />
funkcionisanju demokratskih ustanova, u<br />
1 O odnosu društvenih pokreta i nevladinih organizacija<br />
više pogledati u: Peter Willetts, „What is a Non–<br />
Governmental Organization?”, Output from the<br />
Research Project on Civil Society Networks in Global<br />
Governance, City University London, Internet,<br />
http://www.staff.city.ac.uk/p.willetts/NGOS/NGO-<br />
ART.HTM#Part11, 17. jun 2004.<br />
2 Workshop notes, „NGO Workshop”, Asian Institute of<br />
Technology, Bangkok, October 17-21, 1988, Internet,<br />
http://www.karl.aegee.org/aegsci.NSF/0/3050c997e8373bf0c12565b100819a07.html,<br />
22. jun 2004.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
19
OKO NAS<br />
balkanskim postkomunističkim društvima<br />
nevladine organizacije su proistekle iz<br />
nastojanja građana da osvoje što širi prostor<br />
za uživanje sloboda i prava nauštrb<br />
višedecenijske svemoći države. U<br />
okolnostima urušavanja mehanizama<br />
autoritarne vladavine i centralistički vođene<br />
ekonomije napori građana organizovanih u<br />
nevladin sektor bili su usmereni na<br />
podsticanje složenog i dugotrajnog procesa<br />
izgradnje institucija demokratije, vladavine<br />
prava i tržišne privrede. Nakon pokretanja<br />
sveobuhvatne društvene reforme tokom<br />
devedesetih godina dvadesetog veka<br />
nevladine organizacije prerasle su jedan od<br />
najznačajnijih stubova tranzicije, posebno na<br />
planu preobražaja odnosa vlasti prema<br />
građanima. Fenomen korupcije, najveća<br />
prepreka delovanju javnih službi i efikasnom<br />
sprovođenju reformskog procesa, neizbežno<br />
je pored ostalih tranzicionih problema postao<br />
predmet interesovanja nevladinog sektora.<br />
Angažman balkanskih nevladinih organizacija<br />
u borbi protiv korupcije u javnom sektoru<br />
zasniva se na relativno visokom stepenu<br />
poverenja javnosti. Posredan dokaz<br />
poverenja može se pronaći u rezultatima<br />
istraživanja javnog mnjenja o nivou<br />
korumpiranosti različitih profesionalnih grupa,<br />
sprovedenog 2002. godine u okviru projekta<br />
Inicijative za pravni razvoj jugoistočne<br />
Evrope. Procenat ispitanika koji su smatrali<br />
da su skoro svi ili većina predstavnika<br />
nevladinih organizacija umešani u korupciju<br />
daleko je manji od ostalih profesionalnih<br />
grupa i kretao se u rasponu od 15 (Rumunija,<br />
Hrvatska) do 28 odsto (Crna Gora). 3 Skoro<br />
svakodnevno izveštavanje medija o<br />
umešanosti političara, javnih funkcionera i<br />
službenika u korupcijske skandale dovodi u<br />
pitanje mogućnost organa vlasti da efikasno<br />
sprovode antikorupcijske mere. Međusobne<br />
optužbe političara o počinjenim<br />
zloupotrebama javnih ovlašćenja koje se po<br />
pravilu javljaju isključivo u funkciji<br />
predizborne kampanje, pokreću pitanje<br />
iskrenosti u zalaganju za suzbijanje<br />
3 Opširnije videti u: Martin Dimov, “Corruption in Balkan<br />
countries”, in: Global Corruption Report 2003,<br />
Transparency International, 2003, Internet,<br />
http://www.global<strong>corruption</strong>report.org/download/gcr200<br />
3/24_Data_and_ research.pdf, 20. mart 2003.<br />
korupcije. Slabi rezultati državnih organa<br />
zemalja regiona u sprečavanju, otkrivanju i<br />
procesuiranju krivičnih dela sa elementima<br />
korupcije predstavljaju jedno od mogućih<br />
objašnjenja zašto građani gaje veća<br />
očekivanja od delovanja nevladinog sektora u<br />
ovoj oblasti. Sledeći razlog značajnog<br />
poverenja javnosti delom proističe iz<br />
činjenice da su aktivisti nevladinih<br />
organizacija „obični” građani, najčešće<br />
ugledni članovi lokalnih zajednica sa jakim<br />
moralnim autoritetom, dok rukovodstvo čine<br />
stručnjaci čiji se lični i profesionalni integritet<br />
teško mogu osporiti.<br />
Nevladine organizacije u balkanskim<br />
zemljama sprovode antikorupcijske aktivnosti<br />
u nekoliko oblasti. Kampanje podizanja<br />
svesti građana o opasnosti korupcije po<br />
demokratski poredak i ljudska prava<br />
predstavljaju polje delovanja po kojem su<br />
nevladine organizacije najviše prepoznatljive<br />
u javnosti. Kampanje najčešće obuhvataju<br />
medijske nastupe stručnjaka, organizovanje<br />
tribina i distribuciju edukativnog i<br />
propagandnog materijala. Pojedine nevladine<br />
organizacije, poput albanske Advokatske<br />
kancelarije građana, povremeno mobilišu<br />
članove kako bi protestnim okupljanjima<br />
skrenuli pažnju javnosti i izvršili pritisak na<br />
organe vlasti. Navedena albanska nevladina<br />
organizacija održala je marta 2004. godine<br />
skup ispred predsedničke palate u Tirani<br />
kako bi šefa države podsetila da ispuni<br />
predizborno obećanje da će preduzeti mere<br />
za suzbijanje korupcije u sudstvu. Značajni<br />
napori na podizanju svesti o društvenoj<br />
opasnosti korupcije u javnom sektoru odvijaju<br />
se kroz realizaciju različitih obrazovnih<br />
programa. Bugarska Fondacija „Kultura i<br />
grad” sprovela je tokom 2002. i 2003. godine<br />
antikorupcijsku edukaciju srednjoškolaca u<br />
Varni, raspisivanjem konkursa za najbolji esej<br />
na temu kako mladi ljudi mogu da doprinesu<br />
suzbijanju korupcije u javnom životu. Deo<br />
obrazovnih aktivnosti koje sprovode<br />
nevladine organizacije usmeren je na stručno<br />
usavršavanje javnih službenika u cilju<br />
efikasnijeg suočavanja sa problemom<br />
korupcije u svakodnevnom radu sa<br />
građanima. Predstavljanje rezultata<br />
ispitivanja javnog mnjenja o različitim<br />
dimenzijama korupcije i ukazivanje na njene<br />
žarišne tačke, može efikasno da skrene<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
20
OKO NAS<br />
pažnju građana na uticaj ovog fenomena na<br />
kvalitet pružanja javnih usluga. Redovno<br />
sprovođenje anketa o nivou korupcije u<br />
pojedinim segmentima javne administracije<br />
najviše praktikuju balkanski nacionalni<br />
ogranci međunarodne nevladine organizacije<br />
Transparency International. Primera radi,<br />
predstavnici hrvatskog ogranka pomenute<br />
organizacije posetili su, u sklopu<br />
predstavljanja rezultata ankete o nivou<br />
korupcije od maja 2003. godine, predsednika<br />
Republike Stjepana Mesića i upoznali ga sa<br />
podacima prema kojima su zdravstvo i<br />
pravosuđe ocenjeni kao najkorumpiraniji<br />
delovi javnog sektora.<br />
Istraživačka delatnost predstavlja sledeću<br />
oblast u kojoj nevladin sektor ima značajnu<br />
ulogu u suzbijanju korupcije u balkanskim<br />
zemljama. Nevladine organizacije okupljaju<br />
ugledne stručnjake iz različitih društvenih<br />
disciplina i kao svojevrsne nezavisne naučne<br />
ustanove mogu biti daleko efikasnije od<br />
javnih institucija sličnog karaktera.<br />
Upoznavanje svih dimenzija i aspekata<br />
fenomena korupcije u jednom društvu<br />
neophodan je korak u osmišljavanju efikasne<br />
nacionalne antikorupcijske strategije i<br />
politike. Zbog toga je deo projekata<br />
sprovedenih u proteklih nekoliko godina bio<br />
usmeren na prikupljanje podataka o prisustvu<br />
korupcije u različitim oblastima društvenog<br />
života. Na primer, Centar za ekonomska<br />
istraživanja Albanije izradio je 1997. godine<br />
studiju o pojavnim oblicima korupcije u<br />
tranzicionoj reformi i njenim društvenim i<br />
pravnim uzrocima. U okviru projekta<br />
„Antikorupcijska inicijativa” sprovedenog<br />
tokom 1998. i 1999. godine, Otvoreno<br />
društvo Albanije radilo je na prikupljanju<br />
podataka o obeležjima, stepenu prisustva i<br />
metodima korupcijske prakse u radu vladinih<br />
zvaničnika.<br />
Svrha sprovođenja istraživanja o korupciji<br />
nije puko sticanje saznanja o posmatranoj<br />
pojavi već postavljanje temelja za<br />
koncipiranje efikasnih protivmera. Izrada<br />
antikorupcijske strategije i politike<br />
prevashodno je zadatak najviših državnih<br />
organa, ali tamo gde ne postoji politička volja<br />
da se taj korak preduzme uloga nevladinih<br />
organizacija dolazi u prvi plan. Zajednička<br />
akcija više bugarskih nevladinih organizacija<br />
okupljenih u „Koaliciju 2000” jedan je od<br />
retkih uspešnih primera da civilni sektor u<br />
nekoj balkanskoj zemlji može imati vodeću<br />
ulogu u stvaranju i sprovođenju<br />
sveobuhvatne antikorupcijske kampanje na<br />
nacionalnom nivou. „Koalicija 2000”<br />
osnovana je 1998. godine kao inicijativa za<br />
suzbijanje korupcije kroz proces saradnje<br />
državnih institucija, nevladinog sektora i<br />
pojedinaca sa ciljem da se usvoji nacionalni<br />
antikorupcijski plan delovanja, sprovede<br />
kampanja podizanja svesti građana i<br />
uspostavi sistem nadzora toka reformi i rada<br />
organa vlasti. Nevladine organizacije u<br />
zemljama regiona imaju važnu ulogu na<br />
planu izgradnje normativnih pretpostavki za<br />
borbu protiv korupcije učešćem u pripremi,<br />
promociji modela i nacrta zakona i vršenju<br />
pritiska na vladu i parlament radi njihovog<br />
usvajanja. U poslednjih godinu dana pojedine<br />
crnogorske nevladine organizacije preduzele<br />
su niz koraka kako bi se podstaklo brže<br />
sprovođenje zakonodavne reforme u oblasti<br />
suzbijanja korupcije. Centar za <strong>monitoring</strong> je<br />
tokom 2003. godine realizovao dve<br />
kampanje: prva vršenje pritiska na Vladu<br />
kako bi se poboljšanjem pojedinih rešenja<br />
sadržanih u Nacrtu zakona o ombudsmanu<br />
osigurala samostalnost ove važne<br />
demokratske institucije; druga kampanja bila<br />
je podnošenje modela zakona o finansiranju<br />
političkih partija parlamentu na razmatranje i<br />
usvajanje. Hrvatski ogranak Transparency<br />
Internationala uspešno je prošle godine<br />
okončao kampanje lobiranja za donošenje<br />
zakona o pristupu informacijama i o sukobu<br />
javnih i privatnih interesa.<br />
Nadgledanje primene usvojenih propisa<br />
podjednako je važno područje delovanja<br />
nevladinog sektora. Čak i kada postoji<br />
antikorupcijska pravna regulativa nedosledno<br />
se sprovodi usled nedostatka političke volje i<br />
prisustva visokog stepena korupcije u radu<br />
javne administracije u čijoj se nadležnosti<br />
upravo nalazi primena propisa. Uz<br />
pretpostavku da su samostalni i nezavisni,<br />
predstavnici nevladinih organizacija mogu<br />
imati ključnu ulogu u otkrivanju uzroka<br />
neregularnosti i odstupanja od primene<br />
antikorupcijskih propisa. U središtu aktivnosti<br />
rumunskog ogranka Transparency<br />
International u poslednje tri godine bila je<br />
kontrola primene zakona o slobodnom<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
20
OKO NAS<br />
pristupu informacijama čiji su rezultati<br />
pokazali da je praksa javne uprave u<br />
pružanju podataka od javnog značaja<br />
zainteresovanim građanima ostala<br />
restriktivna. Kontrolna funkcija nevladinog<br />
sektora došla je od izražaja u Bugarskoj u<br />
procesu privatizacije, gde je postojala jaka<br />
sumnja javnosti da su prisutne krupne<br />
zloupotrebe vladinih zvaničnika.<br />
Privatizaciona agencija pristala je 1998.<br />
godine da predstavnike nacionalnog ogranka<br />
Transparency Internationala uključi, u<br />
svojstvu posmatrača, u svim fazama<br />
postupka prodaje Bugarske kompanije za<br />
telekomunikacije, sa zadatkom da prate<br />
poštovanje i transparentnost zakonske<br />
procedure.<br />
U sprovođenju antikorupcijskih mera slabi<br />
rezultati vlasti balkanskih zemalja prisutni su<br />
u oblasti otkrivanja, procesuiranja i<br />
sankcionisanja ove vrste krivičnih dela. U<br />
strahu od osvete i zbog niskog stepena<br />
poverenja u funkcionisanje policije i<br />
pravosuđa građani lako odustaju od<br />
prijavljivanja slučajeva korumpiranosti javnih<br />
službenika, pa tako veliki broj zloupotreba<br />
javnih ovlašćenja ostaje nekažnjen. Oštećeni<br />
građani često upućuju žalbe nevladinim<br />
organizacijama koje nemaju zakonska<br />
ovlašćenja da istražuju slučajeve korupcije.<br />
Nevladine organizacije mogu jedino da pruže<br />
pravni savet građanima čija su prava<br />
prekršena i upute ih kako da se obrate<br />
nadležnim državnim institucijama.<br />
Transparency International Bosna i<br />
Hercegovina pokrenula je u februaru ove<br />
godine besplatnu telefonsku liniju za pomoć<br />
građanima u slučajevima za koje se utvrdi da<br />
je usled korupcije došlo do kršenja zakona ili<br />
ljudskih prava. Tim pravnika obrađuje prijave<br />
građana i nudi pravne savete. Pozivi na<br />
besplatni telefonski broj tretiraju se kao<br />
poverljivi, a građanima je obezbeđena<br />
anonimnost.<br />
Nevladin sektor u balkanskim zemljama dao<br />
je vredan doprinos nacionalnim naporima za<br />
suzbijanje korupcije u javnom sektoru. Ipak,<br />
čini se da antikorupcijska uloga nevladinih<br />
organizacija trpi određena ograničenja koja<br />
smanjuju efikasnost u ostvarenju postavljenih<br />
ciljeva. Iako je tokom poslednjih desetak<br />
godina nevladin sektor u regionu znatno<br />
uvećan, zanemarljiv procenat organizacija se<br />
neposredno i u potpunosti bavi<br />
antikorupcijskom problematikom. U<br />
poređenju sa tradicionalno prisutnim temama<br />
u civilnom sektoru borba protiv korupcije<br />
skorijeg je datuma, što utiče na manjak<br />
iskustva, novčanih sredstava i tehničkih<br />
kapaciteta neophodnih za uspešno delovanje<br />
u ovoj oblasti. U većini balkanskih zemalja<br />
još uvek ne postoji povoljan ambijent za<br />
delovanje nevladinih organizacija usled<br />
preživelih ostataka autoritarne prošlosti —<br />
zastarele i neodgovarajuće normativne<br />
regulative i nastojanja države da ostvari uticaj<br />
na građansko društvo. Najveća ograničenja<br />
uspeha nevladinih organizacija u borbi protiv<br />
korupcije posledica su odsustva obrazaca<br />
demokratske, participativne, političke kulture<br />
u delanju građana balkanskih zemalja. U<br />
većini zemalja regiona prevlast ima podanički<br />
tip političke kulture čije je glavno obeležje<br />
uverenje građana da je područje javnih<br />
poslova nepristupačno za „običnog” čoveka;<br />
kao takvo ono se nalazi van njegovih prava i<br />
obaveza. Članovi autoritarno ustrojene<br />
zajednice ne poseduju razvijene potrebe koje<br />
bi ih podstakle da ostvare samostalan uticaj<br />
na proces donošenja odluka. Iz tog razloga<br />
građani balkanskih zemalja u tranziciji nisu<br />
svesni uzročno–posledične veze između<br />
delovanja korupcije u radu javnih službi i<br />
kvaliteta usluga koje su dužne da pružaju.<br />
Izostanak interesovanja za odgovorno<br />
učestvovanje u vođenju javnih poslova<br />
manifestuje se u slabom odzivu u odnosu na<br />
antikorupcijske napore nevladinih<br />
organizacija. Usredsređenost većine građana<br />
isključivo na rešavanje egzistencijalnih<br />
problema moglo bi na duži rok da suzi<br />
perspektivu delovanja nevladinog sektora,<br />
posebno u pogledu budućeg finansiranja<br />
aktivnosti koje se sada obezbeđuje gotovo u<br />
potpunosti od stranih donacija.<br />
Srđan Korać<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
22
MEĐUNARODNE INICIJATIVE<br />
PROJEKAT SAVETA EVROPE ZA<br />
PRIMENU ANTIKORUPCIJSKIH<br />
PLANOVA U JUGOISTOČNOJ<br />
EVROPI<br />
Implementacija antikorupcijskih planova u<br />
jugoistočnoj Evropi (PACO IMPACT)<br />
predstavlja novi projekat Saveta Evrope u<br />
oblasti borbe protiv korupcije. Projekat je<br />
pokrenut marta 2004. godine sa ciljem da pruži<br />
podršku vladama zemalja u tranziciji<br />
jugoistočne Evrope u primeni nacionalnih<br />
antikorupcijskih planova i strategija. Usvajanje<br />
i sprovođenje projekta PACO IMPACT<br />
zasnovano je na stanovištu da je efikasno<br />
sprečavanje i suzbijanje korupcije i<br />
organizovanog kriminala temeljna<br />
pretpostavka jačanja demokratskog poretka,<br />
uspostavljanja pravne države i stvaranja<br />
povoljnog ambijenta za privredni razvoj u<br />
jugoistočnoj Evropi. Suzbijanje korupcije u<br />
javnom sektoru zemalja jugoistočne Evrope<br />
posebno je značajno zbog toga što se time<br />
otklanja mogućnost da grupe organizovanog<br />
kriminala podmićivanjem utiču na delovanje<br />
vlasti. Suzbijanje korupcije na prihvatljivu meru<br />
posredno sužava prostor za delovanje<br />
organizovanog kriminala tako što dovodi do<br />
stabilizacije krhke bezbednosne situacije u<br />
regionu. Novi projekat Saveta Evrope<br />
predstavlja nastavak prethodnih napora ove<br />
panevropske organizacije usmerene na<br />
podsticanje vlada zemalja regiona da pristupe<br />
ugradnji evropskih antikorupcijskih standarda u<br />
nacionalno zakonodavstvo, usvajanju<br />
antikorupcijske strategije i politike i<br />
uspostavljanju institucionalnih mehanizama za<br />
borbu protiv korupcije.<br />
PACO IMPACT je povezan sa delovanjem<br />
Grupe država protiv korupcije (GRECO) i<br />
Antikorupcijske inicijative Pakta za stabilnost<br />
jugoistočne Evrope (SPAI). U realizaciji<br />
aktivnosti predviđenih projektom koriste se<br />
ocene i preporuke sadržane u evaluacionim<br />
izveštajima usvojenim pod okriljem GRECO, a<br />
očekuje se da projekat doprinese unapređenju<br />
delovanja SPAI. Sprovođenje projekta PACO<br />
IMPACT delom je zasnovano na obavezama<br />
koje su vlade zemalja jugoistočne Evrope<br />
preuzele na Ministarskoj konferenciji o<br />
organizovanom kriminalu, održanoj u Londonu<br />
novembra 2002. godine. Ispunjenje obaveza<br />
sa ministarske konferencije podržala je<br />
Evropska Komisija putem Programa pomoći<br />
Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju<br />
(CARDS). Evropska komisija je u novembru<br />
2003. godine pokrenula regionalni projekat<br />
CARDS za jačanje kapaciteta policije u borbi<br />
protiv teških oblika kriminaliteta u jugoistočnoj<br />
Evropi u saradnji sa Savetom Evrope. Pošto<br />
su ciljevi i oblast delovanja projekta Evropske<br />
komisije za jačanje kapaciteta policije i<br />
projekta Saveta Evrope PACO IMPACT<br />
podudarni, rukovođenje će biti organizovano<br />
kroz međusobno dopunjavanje ova dva<br />
projekta.<br />
Ciljevi projekta Implementacije antikorupcijskih<br />
planova u jugoistočnoj Evropi ostvarivaće se u<br />
nekoliko osnovnih područja: poboljšanja ili<br />
razrade antikorupcijskih planova, jačanja<br />
institucionalnih mehanizama za nadzor i<br />
rukovođenje antikorupcijskim planovima,<br />
usklađivanja antikorupcijskih normi krivičnog<br />
zakonodavstva sa evropskim standardima i<br />
pružanja podrške probnim vladinim<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
23
MEĐUNARODNE INICIJATIVE<br />
aktivnostima u ovoj oblasti.<br />
Preduslov za efikasno suzbijanje korupcije<br />
predstavlja valjano osmišljen plan delovanja<br />
državnih organa koji može da se sprovede u<br />
praksi. Zbog toga je neophodno da plan<br />
delovanja sadrži precizno definisane uloge<br />
svih nosilaca politike borbe protiv korupcije i<br />
rokove za ostvarenje postavljenih dugoročnih<br />
i kratkoročnih ciljeva. Postojanje nedostataka<br />
u važećim nacionalnim antikorupcijskim<br />
planovima u regionu podstaklo je Savet<br />
Evrope da njihovo poboljšanje ili razradu<br />
uvrsti u prioritetni cilj projekta PACO<br />
IMPACT. Projektom je planirano da se<br />
organizovanjem sastanaka i obuke i<br />
pružanjem saveta vlade zemalja regiona<br />
podstaknu na unapređenje postojećih rešenja<br />
i operacionalizaciju antikorupcijskih planova<br />
tako da predstavljaju odraz ravnoteže između<br />
preventivnog delovanja, sprovođenja zakona<br />
i podizanja svesti građana o štetnosti<br />
korupcije po opšti interes. U okviru projekta<br />
održaće se nekoliko regionalnih seminara<br />
kako bi se omogućio međusobni uvid u<br />
nacionalne antikorupcijske planove i razmena<br />
iskustva državnih organa angažovanih u<br />
procesu njihovog kreiranja.<br />
Značajna pretpostavka efikasnog suzbijanja<br />
korupcije u javnom sektoru je dosledna<br />
primena usvojenog plana delovanja. Usled<br />
manjka političke volje u većini zemalja<br />
jugoistočne Evrope čak i najbolje koncipirani<br />
planovi u praksi daju slabe rezultate. Zato<br />
projekat PACO IMPACT predviđa niz<br />
aktivnosti na planu jačanja institucionalnih<br />
mehanizama za nadzor i rukovođenje<br />
antikorupcijskim planovima. Stručnjaci<br />
Saveta Evrope davaće preporuke o pravnim<br />
osnovama, zadacima, organizacionom<br />
ustrojstvu i upravljanju antikorupcijskim<br />
državnim organima i telima. Pored toga,<br />
Savet Evrope trebalo bi da obezbedi obuku<br />
za osoblje i tehničku i drugu opremu za<br />
antikorupcijske organe i tela. Važan deo<br />
aktivnosti odvijaće se na planu razmene<br />
iskustava i uspostavljanja veza između<br />
nacionalnih antikorupcijskih institucija<br />
zemalja u regionu.<br />
Uspeh sprovođenja antikorupcijskog plana<br />
može biti ograničen odsustvom kaznenih<br />
odredbi o krivičnim delima sa elementima<br />
korupcije u krivičnom zakonodavstvu ili<br />
nedostacima sadržanim u krivičnim<br />
procesnim normama. Zbog toga je u projektu<br />
PACO IMPACT posvećena pažnja<br />
aktivnostima koje bi trebalo da podstaknu<br />
vlasti zemalja regiona da donošenjem novih<br />
ili izmenama i dopunama postojećih zakona<br />
usaglase delove nacionalnog krivičnog<br />
zakonodavstva o korupciji sa evropskim<br />
standardima. Podrška vladama zemalja<br />
jugoistočne Evrope u procesu revizije<br />
krivičnog zakonodavstva ostvarivaće se u<br />
postupku pribavljanja pravnih mišljenja od<br />
Saveta Evrope i održavanjem radionica i<br />
obuke domaćih stručnjaka zaduženih za<br />
izradu zakonskih predloga.<br />
U svakom od, prethodno opisanih u tekstu,<br />
područja obuhvaćenim projektom PACO<br />
IMPACT biće pružena podrška realizaciji<br />
ograničenog broja aktivnosti visokog<br />
prioriteta koje bi mogle da ostvare uticaj i<br />
posluže kao uzor za dalje delovanje ili da<br />
obezbede učešće javnosti u vladinoj borbi<br />
protiv korupcije. Projektom je predviđeno da<br />
se u aktivnosti uključe državni organi u čijoj<br />
nadležnosti se nalazi sprečavanje, otkrivanje<br />
i procesuiranje krivičnih dela sa elementima<br />
korupcije: ministarstva pravde i unutrašnjih<br />
poslova, tužilaštva, sudovi i državna tela<br />
specijalizovana za borbu protiv korupcije.<br />
Očekuje se da će Vlade zemalja regiona<br />
imenovati po jednog nacionalnog direktora<br />
projekta Saveta Evrope koji će zajedno sa<br />
glavnim zvaničnim antikorupcijskim telom biti<br />
zadužen za njegovu realizaciju. Savet Evrope<br />
je dužan da u svakoj zemlji regiona postavi<br />
rukovodioca projekta sa zadatakom da<br />
svakodnevno pruža podršku lokalnim<br />
antikorupcijskim institucijama. Pored toga,<br />
planirano je stvaranje timova stručnjaka i<br />
konsultanata koji će davati kratkoročne<br />
doprinose projektu. Sprovođenje projekta za<br />
implementaciju antikorupcijskih planova u<br />
zemljama jugoistočne Evrope PACO<br />
IMPACT planirano je da se okonča do<br />
februara 2006. godine.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
24
KORUPCIJA U SVETU<br />
KORUPCIJA U ZDRAVSTVU KAO<br />
UNIVERZALAN FENOMEN<br />
Korupcija kao zloupotreba javnih ovlašćenja<br />
radi sticanja lične koristi na račun opšteg<br />
interesa predstavlja ponašanje suprotno<br />
etičkim normama. Zbog toga se korupcija u<br />
zdravstvu ubraja u najdrastičnije vidove<br />
kršenja opšteprihvaćenih moralnih normi.<br />
Lekar i pacijent su u neravnopravnom<br />
odnosu utoliko što je pacijent zbog mogućih<br />
loših posledica po zdravlje često prinuđen da<br />
plati mito kako bi dobio neophodnu<br />
zdravstvenu uslugu. Na udaru kritika javnosti<br />
upućenih zbog prisustva korupcije u oblasti<br />
zdravstva najčešće se nalazi rad javnih<br />
medicinskih ustanova, posebno u manje<br />
razvijenim zemljama. Sliku o rasprostranjenosti<br />
korupcije u zdravstvenom sistemu<br />
siromašnih zemalja često potkrepljuju analize<br />
stručnjaka međunarodnih organizacija.<br />
Prema izveštaju međunarodne nevladine<br />
organizacije Transparency International o<br />
korupciji u Bangladešu objavljenom 2003.<br />
godine, skoro 50 odsto pacijenata u državnim<br />
bolnicama prinuđeno je da pribegne<br />
dodatnim, „nezvaničnim” plaćanjima kako bi<br />
dobili neophodan tretman. Iako je najveći broj<br />
usluga, shodno propisima o zdravstvenom<br />
osiguranju, oslobođen plaćanja nadoknade<br />
nije dostupan pacijentima bez davanja mita.<br />
Predmet podmićivanja lekara i medicinskog<br />
osoblja su prijem na bolničko lečenje,<br />
izdavanje lekova, obavljanje pregleda<br />
rendgenom ili analiza krvi. Dodatnu prepreku<br />
lečenju predstavlja primanje pacijenata van<br />
zdravstvenih ustanova, u domu lekara —<br />
jedan od najraširenijih vidova korupcijske<br />
prakse u ovoj siromašnoj azijskoj zemlji. U<br />
manjim gradovima i u seoskim područjima<br />
lekari skoro uopšte ne obavljaju<br />
profesionalnu dužnost u ordinaciji gde su<br />
zvanično zaposleni.<br />
U javnom sektoru zdravstva manje razvijenih<br />
zemalja prisutne su zloupotrebe u javnim<br />
nabavkama, za građane manje vidljiv oblik<br />
korupcije, ali veoma štetan po ionako<br />
skromna budžetska sredstva namenjena<br />
održavanju zdravlja stanovništva. O<br />
razmerama korupcije u nabavci medicinskog<br />
i drugog materijala neophodnog za normalno<br />
funkcionisanje zdravstvenih ustanova<br />
svedoči istraživanje koje je 2001. godine u<br />
zemljama Latinske Amerike sprovela Banka<br />
za međuamerički razvoj. Studija je bila<br />
zasnovana na iskustvu pacijenata, lekara i<br />
medicinskog osoblja i na analizi strukture<br />
troškova javnih bolnica. Primera radi,<br />
procenjeno je da se u 32 državne bolnice u<br />
Bogoti, glavnom gradu Kolumbije, samo za<br />
nabavke nekoliko određenih vrsta lekova i<br />
materijala svake godine iz budžeta izdvoji<br />
dva miliona američkih dolara više nego što je<br />
potrebno. Navedeni iznos novca dovoljan je<br />
da se obezbedi redovna medicinska nega za<br />
hiljade dodatnih pacijenata u zemlji gde<br />
značajan procenat stanovništva nije<br />
obuhvaćen javnim sistemom zdravstvene<br />
zaštite.<br />
Otkrivanje više krupnih zloupotreba u<br />
poslednjih nekoliko godina u zemljama sa<br />
razvijenom privatnom medicinskom praksom<br />
ukazalo je na prisustvo fenomena korupcije<br />
tamo gde se prepliću privatni i javni sektor<br />
zdravstva. U središtu korupcijske prakse<br />
nalaze se različiti metodi prelivanja sredstava<br />
iz državnog budžeta namenjenog lečenju<br />
građana na račune privatnih zdravstvenih<br />
ustanova. U Južnoj Africi je u poslednje tri<br />
godine otkriveno više slučajeva koji ukazuju<br />
na postojanje „poslovnih” aranžmana između<br />
lekara iz javnih zdravstvenih ustanova i dve<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
25
KORUPCIJA NEKAD<br />
Korporacije i korupcija <br />
najveće patološke laboratorije — Ampath i<br />
Lancet, obe u privatnom vlasništvu. Istraga<br />
južnoafričke komore zdravstvenih radnika<br />
utvrdila je da su navedene laboratorije<br />
podmićivale lekare iz javnih zdravstvenih<br />
ustanova kako bi zauzvrat slali pacijente da<br />
rade patološke testove, iako potrebe<br />
postavljanja dijagnoze i lečenja nisu to<br />
iziskivali. Sredinom prošle godine otkrivena<br />
su četiri lekara sa Linksfield Park klinike koji<br />
su neopravdano upućivali pacijente u jednu<br />
privatnu radiološku laboratoriju kako bi<br />
povećali obim njenog poslovanja i profit.<br />
Prema procenama Uprave južnoafričkih<br />
zdravstvenih fondova čak četvrtina ukupnih<br />
godišnjih potraživanja privatne lekarske<br />
prakse za sredstvima državnog zdravstvenog<br />
fonda temelji se na neopravdano pruženim<br />
medicinskim uslugama.<br />
Korupcijski mehanizam može da deluje u<br />
okvirima privatnog sektora zdravstva kada su<br />
nezakonitosti usmerene na sticanje lične<br />
koristi nanošenjem štete privatnim fondovima<br />
zdravstvenog osiguranja. Opisana korupcijska<br />
praksa karakteristična je za razvijene<br />
pravno uređene zemlje gde su mogućnosti za<br />
neposredno uzimanje mita od pacijenta<br />
veoma ograničene. Naznake o potencijalnim<br />
metodima nezakonitog prelivanja novca iz<br />
zdravstvenih fondova na račune privatnih<br />
ordinacija pružaju rezultati istrage koju je<br />
sprovelo tužilaštvo u Hanoveru o<br />
korupcijskom lancu u kojem je učestvovalo<br />
19 lekara specijalista i fizioterapeuta iz<br />
nemačkog grada Burgdorfa. U Nemačkoj<br />
lekari u privatnom sektoru troškove pruženih<br />
usluga nadoknađuju na posredan način,<br />
potraživanjima od lekarske asocijacije za<br />
obavezno zdravstveno osiguranje. Lekari ne<br />
sklapaju ugovor direktno sa osiguravajućim<br />
kompanijama već sa regionalnim ogrankom<br />
asocijacije koji prima određeni iznos novca<br />
od osiguravajućih kompanija i deli ga u<br />
skladu sa brojem medicinskih usluga<br />
pruženih pacijentima. U težnji da uvećaju<br />
profit lažnim prikazivanjem većeg obima<br />
poslovanja lekari iz Burgdorfa slali su<br />
pacijente bez potrebe iz jedne u drugu<br />
privatnu ordinaciju. Najdrastičniji slučaj ove<br />
vrste zloupotrebe otkriven je kontrolom<br />
dokumentacije u ginekološkoj ordinaciji u<br />
kojoj je bilo navedeno da je obavljen pregled<br />
pacijenta muškog pola. Pored toga, lekari su<br />
potraživali novac za usluge koje nisu nikada<br />
pružili i uvećavali su iznose na izdatim<br />
računima. U razdoblju od pet godina 19<br />
lekara oštetilo je osiguravajuće kompanije za<br />
oko 10 miliona eura.<br />
Pojava korupcijske prakse u javnim<br />
zdravstvenim ustanovama često se smatra<br />
posledicom loših uslova rada ili niskih<br />
primanja. U zemljama sa nižim životnim<br />
standardom zloupotreba profesionalnog<br />
položaja može se u izvesnoj meri opravdati<br />
potrebom da se obezbedi egzistencija<br />
sopstvene porodice. Studije medicine<br />
zahtevaju značajna ulaganja, pa je za<br />
očekivati da lekari čija je zarada mala usled<br />
nedostatka sredstava u državnom budžetu, u<br />
naplaćivanju „dodatnih” troškova pacijentima<br />
nalaze ličnu i profesionalnu satisfakciju. U<br />
zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja<br />
gde lekari uživaju u blagodetima visokog<br />
životnog standarda pojava zloupotreba u<br />
radu privatne medicinske prakse očigledno<br />
nije povezana sa materijalnim položajem<br />
zdravstvenih radnika. Težnja lekara u<br />
bogatim društvima da visoke prihode uvećaju<br />
nezakonitim delovanjem može se jedino<br />
objasniti pohlepom. Slučajevi kršenja<br />
kodeksa lekarske etike zabeleženi širom<br />
sveta — jednako u siromašnim i bogatim<br />
zemljama, ukazuju da antikorupcijske mere<br />
usmerene na poboljšanje standarda<br />
zdravstvenih radnika i kontrolu njihovog rada<br />
nisu dovoljne. Poštovanje načela lekarske<br />
etike zahteva daleko složeniji poduhvat —<br />
moralnu obnovu svakog pojedinca.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
26
KORUPCIJA NEKAD<br />
AFERA OMNIUM SERB<br />
Po završetku Prvog svetskog rata<br />
jugoslovenska vojska bila je opremljena<br />
zastarelim modelima i nedovoljnom količinom<br />
naoružanja. Tek stvorena Kraljevina Srba<br />
Hrvata i Slovenaca imala je brojne spoljašnje<br />
i unutrašnje neprijatelje koji su nastojali da<br />
naruše njeno političko jedinstvo i ugroze<br />
teritoriju. Izgradnja fabrike oružja i municije<br />
bila je od strateškog značaja za očuvanje i<br />
bezbednost jugoslovenske države.<br />
Francuska kompanija Omnium Serb ponudila<br />
je 1921. godine vladi Kraljevine Srba Hrvata i<br />
Slovenaca da zajednički ulože sredstva za<br />
izgradnju fabričkog kompleksa u kome bi se<br />
pravile puške, topovi, puščana i artiljerijska<br />
municija, avioni i poljoprivredni alati.<br />
Grandiozni poduhvat u potpunosti je<br />
odgovarao potrebama tehnički nerazvijene<br />
jugoslovenske vojske. Međutim, ubrzo se<br />
ispostavilo da se iza primamljive ponude<br />
francuskog finansijera zapravo krije pokušaj<br />
brzog i enormnog bogaćenja na račun<br />
Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Kako bi<br />
stekli materijalnu korist u tom pokušaju<br />
učestvovali su pojedini predstavnici najviše<br />
državne vlasti i pojedinci sa velikim uticajem<br />
u političkom životu sa zadatkom da na<br />
protivzakonit način omoguće kompaniji da<br />
ostvari svoje interese.<br />
U leto 1921. godine beogradska štampa prva<br />
je počela da govori o ponudi Omnium Serba<br />
za izgradnju fabrike naoružanja i municije<br />
kao o „novoj” velikoj aferi. Javnost je bila<br />
zainteresovana da sazna kako je došlo do<br />
pregovora francuske kompanije sa<br />
jugoslovenskom vladom s obzirom da nije bio<br />
raspisan javni konkurs i, što je bilo mnogo<br />
značajnije, koji su bili uslovi poslovnog<br />
aranžmana. Takođe, zahtevano je da se o<br />
tako značajnom pitanju za državu ne<br />
odlučuje na sednicama ministarskog saveta<br />
već da se ono iznese pred Narodnu<br />
skupštinu. Pa ipak, vlada na čelu sa predsednikom<br />
Nikolom Pašićem nije odgovorila na<br />
upućen poziv. Nametao se utisak da se<br />
ogroman i važan posao završavao tajno i u<br />
krugu nekolicine ljudi.<br />
Zahtevi koje je postavljao Omnium Serb bili<br />
su krajnje nepovoljni po Kraljevinu Srba<br />
Hrvata i Slovenaca. Većinski deo akcija od<br />
51 odsto trebalo je da bude u francuskom<br />
vlasništvu, a sedište udruženja u Parizu. Od<br />
126 miliona francuskih franaka, koliko je<br />
iznosila vrednost izgradnje fabričkog kompleksa,<br />
jugoslovenska država trebalo je da<br />
obezbedi sumu od oko 50 miliona franaka<br />
kao početni kapital. Francuski partner bi svoj<br />
deo naknadno uložio. Kraljevina Srba Hrvata<br />
i Slovenaca trebalo je da obezbedi besplatno<br />
zemljište, železničku vezu sa glavnom prugom,<br />
besplatnu eksploataciju prirodnih snaga<br />
(vodeni tokovi i sl.), slobodan uvoz potrebnih<br />
artikala iz inostranstva oslobođenih carine i<br />
carinskog pregleda, popust od 50 odsto za<br />
železnički transport robe, pravo svojevoljnog<br />
prenosa vlasničkog prava na drugo francusko<br />
preduzeće i slično. Takođe, Omnium Serb je<br />
tražio da bude isključivi snabdevač vojske za<br />
sve vrste njenih potreba u narednih 25<br />
godina, da se unapred ugovori narudžbina<br />
vojne opreme za period od četiri do pet<br />
godina i da se višak proizvedenog oružja i<br />
municije može prodati u inostranstvu po<br />
slobodnom izboru. Cena proizvedene robe<br />
formirala bi se tako što bi se na proizvodne<br />
troškove dodalo 15 odsto zarade, a<br />
kompanija se „obavezivala” da njeni proizvodi<br />
neće biti skuplji više od 10 odsto za<br />
proizvode istog kvaliteta kod drugog stranog<br />
nabavljača. Država bi morala da gotovinski<br />
isplaćuje preuzetu robu u toku tekućeg<br />
meseca, umesto da to čini putem kredita.<br />
Eventualne sporove između kompanije i<br />
države ne bi rešavalo domaće sudstvo, već<br />
arbitar koga bi odredio čehoslovački predsednik.<br />
Zauzvrat, Kraljevina Srba Hrvata i<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
27
KORUPCIJA NEKAD<br />
Slovenaca „dobila” bi jedno poddirektorsko<br />
mesto i predstavnika na sednicama upravnog<br />
odbora.<br />
Beogradski list Republika pažljivo je pratio<br />
aferu i nastojao da mobiliše javnost za njeno<br />
sprečavanje iznoseći ubedljivu sumnju da se<br />
iza ponude Omnium Serba ne krije samo<br />
nepovoljan poslovni aranžman već i dobro<br />
smišljena prevara. S obzirom da je kompanija<br />
ponudila izradu isključivo starijih modela<br />
francuskog oružja i da je tražila mogućnost<br />
uvoza robe bez carinskog pregleda<br />
Republika je pretpostavila da će se umesto<br />
proizvodnje novog oružja zapravo uvoziti<br />
francusko rashodovano naoružanje iz rata,<br />
delimično sređivati u fabrici i potom prodavati<br />
jugoslovenskoj vojsci. Takođe list je<br />
optuživao kompaniju i njene saučesnike iz<br />
vlasti da nastoje da nezakonito dobiju pravo<br />
povlašćene eksploatacije jednog<br />
slovenačkog rudnika uglja, velikog šumskog<br />
kompleksa u Bosni i rudnika gvožđa Ljubija,<br />
navodno kao izvore sirovina.<br />
Umešanost uticajnih političkih ličnosti i<br />
visokih državnih funkcionera u aferu bila je<br />
očigledna. Vrlo uzdržana Politika, ne<br />
navodeći imena, komentarisala je da je<br />
„javna tajna” da postoji grupa ljudi<br />
organizovana „da bi bilo primljeno nešto što<br />
bez toga ne bi tako lako bilo primljeno”.<br />
Beogradski dnevnik pisao je sledeće:<br />
„Kompanija je živo radila, vrbujući ministre,<br />
poslanike i, naročito, novinare, ona je prosula<br />
stotine hiljada dinara, da savlada svaki otpor<br />
u političkim i novinarskim krugovima”. Za<br />
razliku od pomenutih novinskih listova<br />
Republika je direktno optužila kao glavne<br />
saučesnike Omnium Serba Radeta Pašića,<br />
sina predsednika vlade Nikole Pašića,<br />
ministra vojske generala Milivoja Zečevića,<br />
bivšeg ministra saobraćaja dr Velizara<br />
Jankovića, dr Vojislava Janjića i druge.<br />
Krajem septembra i početkom oktobra 1921.<br />
godine intenzivirana su nastojanja da vlada<br />
prihvati ponudu francuske kompanije.<br />
Javnosti je predstavljeno da će ugovor biti<br />
sklopljen u modifikovanom obliku kao rezultat<br />
kompromisa obe strane, mada Omnium Serb<br />
u suštini nije odstupala ni od jednog glavnog<br />
zahteva. U novinskim listovima vodila se<br />
oštra polemika za i protiv potpisivanja<br />
ugovora, zahtevano je da o tome odlučuje<br />
Narodna skupština i objavljivani su novi<br />
detalji u vezi sa aferom. Saznalo se da je<br />
francuska fabrika oružja Šnajder koja je<br />
opremala srpsku vojsku tokom proteklih<br />
ratova protestvovala kod jugoslovenske vlade<br />
zbog favorizovanja Omnium Serba i da je<br />
zahtevala raspisivanje javnog konkursa.<br />
Takođe, pisalo se da je u ministarstvu vojske<br />
postajalo još nekoliko ponuda za izgradnju<br />
fabrike oružja o kojima javnost nije bila<br />
informisana. Vrhunac otkrića bila je vest da je<br />
reparaciona komisija u Parizu ponudila<br />
Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca da joj u<br />
ime ratne odštete dodeli jednu nemačku<br />
fabriku oružja. Na sednici ministarskog<br />
saveta od 29. septembra od Nikole Pašića<br />
zatraženo je da o ponudi reparacione<br />
komisije podnese izveštaj, ali on to nikada<br />
nije učinio i pored javnog obećanja.<br />
Početkom oktobra pitanje Omnium Serba<br />
konačno je preneseno iz novinskih listova u<br />
Narodnu skupštinu. Na veliko zalaganje<br />
štampanih medija javnost je pokrenuta i<br />
izvršen je pritisak na vladu.<br />
Socijaldemokratski poslanik dr Milan Korun<br />
uputio je Nikoli Pašiću interpelaciju sa<br />
pitanjem hoće li vlada izneti pred narodne<br />
poslanike zahteve francuske kompanije, što<br />
je nekoliko dana kasnije učinio i republikanski<br />
poslanik Jovan Đonović. Umesto odgovora<br />
vlada je odustala od sklapanja ugovora, a<br />
dva meseca kasnije Omnium Serb javno je<br />
povukao poslovnu ponudu.<br />
Goran Antonić<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
28
AKTIVNOSTI<br />
DRŽAVNI ORGANI<br />
Ministar pravde u Vladi Republike Srbije<br />
Zoran Stojković i ministar pravde u Vladi<br />
Republike Crne Gore Željko Šturanović<br />
potpisali su Memorandum o saradnji.<br />
Saradnja republičkih ministarstava odvijaće<br />
se u oblasti borbe protiv terorizma,<br />
organizovanog kriminala, korupcije, trgovine<br />
ljudima, pranja novca i drugih krivičnih dela u<br />
cilju efikasne zaštite ljudskih prava u skladu<br />
sa Evropskom konvencijom o ljudskim<br />
pravima. Ministarstva pravde koordinisaće<br />
rad prema organima državne zajednice radi<br />
ispunjavanja obaveza preuzetih Ustavnom<br />
poveljom državne zajednice Srbije i Crne<br />
Gore i Zakonom o sprovođenju Ustavne<br />
povelje.<br />
Narodna skupština Republike Srbije usvojila<br />
je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o<br />
krivičnom postupku. Usvojene izmene i<br />
dopune predviđaju duži maksimalni pritvor do<br />
izricanja presude — za najteža krivična dela<br />
četiri godine, a u ponovljenim suđenjima dve<br />
godine. Izmenama i dopunama smanjene su<br />
mogućnosti za opstrukciju sudskog postupka<br />
zato što branioci i stranke u sudskom<br />
postupku mogu da podnose zahtev za<br />
izuzeće sudije i tužioca samo do početka<br />
glavnog pretresa; nakon otvaranja glavnog<br />
pretresa sudsko veće ovlašćeno je da odbaci<br />
žalbu. Izmenama i dopunama Zakona o<br />
krivičnom postupku istražnom sudiji data je<br />
mogućnost da u istražnom postupku za<br />
krivična dela pranja novca izvrši uvid u<br />
poslovne knjige i lične račune građana.<br />
Tužiocima je omogućeno da u pretkrivičnom<br />
postupku u vezi sa pranjem novca zatraže<br />
podatke o određenom slučaju od svih<br />
zemalja sa kojima je naša zemlja potpisala<br />
konvenciju o međunarodnoj uzajamnoj<br />
pravnoj pomoći.<br />
Odbor za industriju Narodne skupštine<br />
pozitivno je ocenio rad Anketnog odbora za<br />
utvrđivanje činjenica i okolnosti oko trgovine<br />
strujom i povezanosti sa bankarskim<br />
poslovanjem zato što je doprineo da se<br />
nedozvoljene aktivnosti u radu javnih<br />
preduzeća prekinu. Anketni odbor dostavio je<br />
četiri izveštaja o trgovini strujom i finansijsko–<br />
bankarskim poslovima povezanim sa tom<br />
trgovinom. Od šest članova Anketnog odbora<br />
tri je potpisalo zajednički izveštaj, dok su tri<br />
člana dala pojedinačna, izdvojena mišljenja.<br />
U zajedničkom izveštaju predstavnika G17,<br />
Socijalističke partije Srbije i Demokratske<br />
stranke Srbije ocenjeno je da je bilo<br />
nedomaćinskog poslovanja Elektroprivrede<br />
Srbije, ali da nije moguće utvrditi da li je tim<br />
postupcima načinjena šteta državnom<br />
budžetu i narušen javni interes. Narodni<br />
poslanici Nove Srbije, Demokratske stranke i<br />
Srpske radikalne stranke izdvojili su mišljenja<br />
iz zajedničkog izveštaja jer je prema njihovoj<br />
oceni šteta načinjena. Odbor za industriju<br />
uputio je Narodnoj skupštini predlog za<br />
usvajanje mera navedenih u Izveštaju<br />
Anketnog odbora o utvrđivanju činjenica i<br />
okolnosti oko trgovine strujom i povezanosti<br />
sa bankarskim poslovanjem. Predloženo je<br />
da se angažuje nezavisna revizorska kuća<br />
kako bi se utvrdilo da li je državi naneta šteta<br />
poslovanjem Elektroprivrede Srbije.<br />
Odbor za privatizaciju Narodne skupštine<br />
uputio je zahtev Ministarstvu unutrašnjih<br />
poslova Republike Srbije i nadležnim<br />
tužilaštvima da ispitaju poštovanje ugovora o<br />
kupovini preduzeća „Putnik”, „Srbija turist”,<br />
„Transport”, „Strela Šumadija”, „Autoremont”,<br />
„Autoprevoz”, „Uzor” i „Gorica”. Zahtev je<br />
upućen zbog postojanja osnovane sumnje da<br />
je došlo do ozbiljnog kršenja ugovora o<br />
kupoprodaji navedenih preduzeća u delu koji<br />
se odnosi na valjanost dokumentacije o<br />
ispunjavanju ugovorenih obaveza,<br />
dostavljenoj Agenciji za privatizaciju.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
29
AKTIVNOSTI<br />
Državni organi <br />
Odbor za smanjenje siromaštva nije prihvatio<br />
Strategiju za smanjenje siromaštva koju je<br />
izradila i usvojila prethodna Vlada. Strategija<br />
nije prihvaćena zbog toga što su članovi<br />
Odbora iz Srpske radikalne stranke i<br />
Socijalističke partije Srbije bili uzdržani<br />
prilikom glasanja. Prema tvrdnji predsednice<br />
Odbora Snežana Stojanović–Plavšić,<br />
odbijanje vladine strategije neće uticati na<br />
plan aktivnosti ovog parlamentarnog tela, jer<br />
nije neposredno vezan za vladin dokument.<br />
U obrazloženju zašto nije podržao vladin<br />
dokument, član Odbora za smanjenje<br />
siromaštva iz Srpske radikalne stranke Paja<br />
Momčilov izneo je niz primedbi. Najvažnije<br />
primedbe odnose se na činjenicu da<br />
dokument ne sadrži politiku borbe protiv<br />
siromaštva, analizu šta je do sada urađeno<br />
na tom planu; metod kojim se određuje<br />
siromaštvo zasnovan je na istraživanju i<br />
reprezentativnom uzorku, umesto na stalnom<br />
utvrđivanju trendova siromaštva. Članovi<br />
Odbora iz redova poslanika Socijalističke<br />
partije Srbije predložili su da se o Strategiji<br />
izjasni aktuelna Vlada a potom uputi predlog<br />
startegije Narodnoj skupštini na razmatranje.<br />
Vlada Republike Srbije usvojila je Nacrt<br />
ustava Republike Srbije i uputila ga Odboru<br />
za ustavna pitanja Narodne skupštine na<br />
razmatranje. Vladina inicijativa za ubrzanje<br />
rada parlamenta na donošenju novog<br />
republičkog ustava pokrenuta je zbog sumnji<br />
u postojanje opstrukcija u delovanju Odbora<br />
za ustavna pitanja. Nacrt ustava zasnovan je<br />
na predlogu ustava Demokratske stranke<br />
Srbije sačinjenom 2002. godine i odobrile su<br />
ga sve članice vladajuće koalicije stranaka.<br />
Cilj donošenja novog republičkog ustava je<br />
otklanjanje niza protivrečnosti i pravnih<br />
praznina sadržanih u važećem Ustavu<br />
donetom 1990. godine. Nacrt ustava izrađen<br />
je u liberalno–demokratskom duhu sa jakim<br />
elementima socijalne države i detaljno<br />
definiše delovanje načela podele vlasti i<br />
institucija vladavine prava i pruža čvrste<br />
garancije za ostvarenje sloboda i prava<br />
građana.<br />
Vlada Republike Srbije usvojila je Akcioni<br />
plan za otklanjanje administrativnih prepreka<br />
za strana ulaganja, čija je izrada bila<br />
poverena Ministarstvu za ekonomske odnose<br />
sa inostranstvom. Akcioni plan je sačinjen na<br />
osnovu analiza resornog ministarstva,<br />
Svetske banke i Saveta stranih ulagača u<br />
Srbiji i Crnoj Gori i sadrži mere koje bi Vlada<br />
trebalo da preduzme u narednih 12 meseci<br />
radi unapređenja klime za strana ulaganja.<br />
Savet za borbu protiv korupcije Vlade<br />
Republike Srbije predstavio je podatke o<br />
pritužbama građana koje su od početka<br />
godine stigle na adresu ovog vladinog tela.<br />
Najveći broj predstavki, oko 80 odsto, odnosi<br />
se na sumnje u postojanje nelegalnosti u<br />
Mere predviđene Akcionim planom za<br />
otklanjanje administrativnih prepreka za<br />
strana ulaganja obuhvataju poboljšanja u<br />
oblasti osnivanja preduzeća sa stranim<br />
ulogom, razvoja infrastrukture, rada<br />
preduzeća, reforme državne uprave i<br />
sudstva. Nadzor primene mera iz Akcionog<br />
plana biće poveren posebnoj vladinoj komisiji<br />
sastavljenoj od predstavnika svih resornih<br />
ministarstava i odgovarajućih institucija.<br />
procesu privatizacije preduzeća u većinskom<br />
državnom ili društvenom vlasništvu. Značajan<br />
broj predstavki upućen je zbog sumnji da<br />
korupcija u radu sudova utiče na dužinu<br />
trajanja i ishod sudskog postupka. Građani<br />
se žale na odluke organa lokalne<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
30
AKTIVNOSTI<br />
Državni organi <br />
samouprave u postupku izdavanja<br />
građevinskih dozvola i legalizacije pojedinih<br />
objekata, dok je u poslednje vreme pristiglo<br />
nekoliko pritužbi na eventualnu korupciju u<br />
prosveti u vidu nenamenskog raspolaganja<br />
sredstvima budžeta pojedinih škola. U<br />
postupku utvrđivanja osnovanosti pritužbi<br />
građana službenici Saveta za borbu protiv<br />
korupcije suočavaju se sa više problema.<br />
Pritužbe građana često, umesto<br />
dokumentacije koje bi trebalo da ukažu na<br />
postojanje eventualnih zloupotreba, sadrže<br />
subjektivno mišljenje podnosioca ili samo<br />
dokumentaciju bez uputa na šta se konkretno<br />
žali. Sledeći problem sastoji se u nerealnom<br />
očekivanju građana da Savet sprovede<br />
istragu kako bi se rasvetlio konkretan slučaj,<br />
što je posledica nepoznavanja zakonskih<br />
nadležnosti ovog tela.<br />
Predstavnici Kancelarije Saveta za borbu<br />
protiv korupcije učestvovali su na okruglom<br />
stolu o primeni antikorupcijskih planova u<br />
Jugoistočnoj Evropi. Okrugli sto organizovao<br />
je Savet Evrope u okviru Programa za<br />
sprečavanje korupcije i organizovanog<br />
kriminala (skraćeno na engleskom: PACO)<br />
sa ciljem jačanja saradnje sa antikorupcijskim<br />
telima država u regionu u pripremi i<br />
primenjivanju strategija za suzbijanje<br />
korupcije u javnom sektoru.<br />
Vojin Dimitrijević, direktor Beogradskog<br />
centra za ljudska prava, podneo je ostavku<br />
na članstvo u Savetu za borbu protiv<br />
korupcije. Dimitrijević je kao osnovni razlog<br />
ostavke naveo veliko opterećenje koje je rad<br />
u Savetu predstavljao, jer umesto da daju<br />
mišljenja o izveštajima stručnjaka i da se<br />
bave sistemskim pitanjima, članovi ovog<br />
vladinog tela morali su da se angažuju u<br />
čitavom postupku pripreme izveštaja.<br />
Savet za borbu protiv korupcije odlučio je da<br />
dozvoli predstavnicima Kancelarije Saveta<br />
Evrope u Srbiji i Crnoj Gori da ubuduće<br />
prisustvuju sednicima ovog vladinog tela kao<br />
pridruženi član.<br />
Dušan Zlokas, nacionalni koordinator za<br />
borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova Republike Srbije,<br />
predstavio je rezultate rada policije na planu<br />
otkrivanja i suzbijanja trgovine ljudima. U<br />
prethodne dve i po godine otkriveno je oko<br />
250 krivičnih dela sa elementima trgovine<br />
ljudima, samo tokom 2003. godine uhapšeno<br />
je tridesetak počinilaca.<br />
Uprava pogranične policije i Odsek za borbu<br />
Ministarstvo pravde Vlade Republike Srbije<br />
najavilo je da će preduzeti sve mere kako bi<br />
domaći antikorupcijski propisi bili u što<br />
kraćem roku usaglašeni sa Krivično pravnom<br />
konvencijom o korupciji i ostalim standardima<br />
usvojenim pod okriljem Saveta Evrope. U<br />
okviru realizacije najavljenih mera<br />
Ministarstvo pravde formiralo je radnu grupu<br />
protiv iznuda, otmica i terorizma dobili su<br />
najsavremeniju opremu u okviru mera koje<br />
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike<br />
Srbije sprovodi na planu modernizacije<br />
tehničkih kapaciteta radi efikasnijeg<br />
delovanja policije u suzbijanju organizovanog<br />
kriminala i terorizma. Oprema vredna<br />
326.000 eura nabavljena je uz finansijsku<br />
pomoć Organizacije za evropsku bezbednost<br />
i saradnju i Vlade Kraljevine Norveške.<br />
za izradu Nacionalne strategije i Akcionog<br />
plana za borbu protiv korupcije u Srbiji.<br />
Ministarstvo pravde Vlade Republike Srbije<br />
predstavilo je plan aktivnosti u oblasti<br />
reforme pravosudnog zakonodavstva do<br />
kraja tekuće godine. Ministarstvo je sačinilo<br />
nacrte opšteg i posebnog dela krivičnog<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
31
AKTIVNOSTI<br />
Državni organi <br />
zakona, osnovnog zakona o advokaturi,<br />
zakona o maloletničkoj delinkvenciji, dok se u<br />
završnoj fazi izrade nalaze nacrti zakona o<br />
parničnom postupku, o izvršenju krivičnih<br />
sankcija i zakona o merama za zaštitu<br />
svedoka. Do kraja godine trebalo bi da bude<br />
okončana izrada novog zakona o prekršajima<br />
i zakona o javnom beležniku kako bi se<br />
sudovi rasteretili upravnih i prekršajnih<br />
predmeta da bi rad sudija bio brži i efikasniji.<br />
U procesu izrade zakonskih nacrta učestvuju<br />
stručnjaci Organizacije za evropsku<br />
bezbednost i saradnju; gotovi zakonski<br />
tekstovi upućuju se na analizu Savetu Evrope<br />
posle čega će Ministarstvo pravde<br />
organizovati javnu raspravu u vidu okruglih<br />
stolova.<br />
U okviru reforme javne administracije<br />
Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu<br />
samoupravu preduzelo je korake u cilju<br />
ustanovljavanja novog sistema plata za javne<br />
službenike. Glavni nedostatak postojećeg<br />
sistema plata ogleda se u tome što se<br />
obavljanje istog posla različito vrednuje.<br />
Nalazi kontrole koju je nedavno sprovelo<br />
Ministarstvo pokazali su da činovnici sa istim<br />
kvalifikacijama i istog zvanja imaju različita<br />
primanja. Zarade se razlikuju i od službe do<br />
službe u istom državnom organu pa tako u<br />
većem broju ministarstava pojedine<br />
sekretarice, zamenici i pomoćnici imaju veća<br />
primanja od ministara. Cilj preobražaja<br />
sistema plata je nagrađivanje javnih<br />
službenika prema stvarnim rezultatima rada i<br />
sužavanje prostora za nenamensko<br />
raspolaganje sredstvima iz republičkog<br />
budžeta. U izradi novog sistema činovničkih<br />
plata Ministarstvo za državnu upravu i<br />
lokalnu samoupravu primeniće savremene<br />
evropske standarde i nastojaće da ih ugradi<br />
u domaću regulativu u oblasti rada državne<br />
uprave.<br />
Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije<br />
predstavilo je javnosti Nacrt zakona o igrama<br />
na sreću. Cilj usvajanja zakonskog nacrta je<br />
regulisanje oblasti igara na sreću stavljanjem<br />
u legalne tokove, ukrupnjavanjem radi<br />
ostvarenja efikasnijeg nadzora i zaštita igrača<br />
u pogledu sigurnosti isplate dobitaka. Prema<br />
procenama Ministarstva, ukoliko zakon o<br />
igrama na sreću bude usvojen budžetski<br />
prihod biće uvećan za oko 70 miliona eura.<br />
Ministarstvo finansija planira da prihode<br />
stečene oporezivanjem igara na sreću<br />
U organizaciji Ministarstva za ekonomske<br />
odnose sa inostranstvom Vlade Republike<br />
Srbije održan je okrugli sto „Administrativne<br />
prepreke za ulaganja u Srbiji”. Učesnici<br />
raspodeli tako što bi 60 odsto završilo u<br />
budžetu Republike, a po deset odsto u četiri<br />
fonda: za invalidske organizacije, socijalno–<br />
humanitarne delatnosti, sport i lokalnu<br />
samoupravu. U oblasti klasičnih igara na<br />
sreću predviđeno je osnovanje Državne<br />
lutrije Srbije koja bi trebalo da se poslovno<br />
poveže sa postojećim lutrijama. U cilju<br />
efikasnije kontrole regularnosti igara<br />
Ministarstvo je Nacrtom zakona predvidelo<br />
formiranje Uprave za igre na sreću.<br />
skupa složili su se u oceni da u Srbiji i posle<br />
tri godine sprovođenja tranzicione reforme<br />
postoje značajne administrativne prepreke za<br />
ulaganja. Najveće prepreke predstavljaju<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
32
AKTIVNOSTI<br />
Državni organi <br />
dugotrajna i skupa procedura osnivanja<br />
preduzeća, nelojalna konkurencija, složena<br />
procedura izdavanja građevinskih i zemljišnih<br />
dozvola i neformalna plaćanja u vidu<br />
korupcije kako bi se ubrzao rad javnih službi.<br />
Privatne firme u osnivanju pet puta više su<br />
opterećene od društvenih, dok su pojedini<br />
fiksni troškovi jednaki za velika i mala<br />
preduzeća, što posebno opterećuje kapital<br />
malih preduzeća i prisiljava ih da posluju u<br />
tzv. „sivoj zoni” ekonomije. Učesnici okruglog<br />
stola predložili su da se reorganizacijom<br />
poslova otkloni preklapanje nadležnosti<br />
poreske i tržišne inspekcije, obezbedi<br />
efikasnost inspekcijskog sistema i izvršnost<br />
ugovora, jer sudstvo u Srbiji još nije efikasno.<br />
Predstavnici Ministarstva za ekonomske<br />
odnose sa inostranstvom najavili su da će<br />
Vlada preduzeti mere da se unapređenjem<br />
normativne regulative obezbedi povoljniji<br />
ambijent za strane investicije, jer one donose<br />
novu tehnologiju i nova radna mesta. U<br />
prioritetne zadatke Vlada je uvrstila usvajanje<br />
zakona o porezu na dodatu vrednost, zakona<br />
o stečaju, zakona o preduzećima i zakona o<br />
zaštiti životne okoline.<br />
Uprava carina Republike Srbije predstavila je<br />
javnosti podatke o povećanju efikasnosti u<br />
naplati carinskih dažbina i otkrivanju<br />
carinskih prekršaja. U prva tri meseca 2004.<br />
godine naplata uvoznih i drugih carinskih<br />
dažbina iznosila je tri miliona eura, dok je u<br />
aprilu i maju narasla na iznos od oko 10<br />
miliona eura. Na planu suzbijanja šverca,<br />
carinski organi su od početka godine do<br />
marta otkrili 174 carinska prekršaja, dok je<br />
tokom aprila i maja otkriveno 1.126 carinskih<br />
i deviznih prekršaja i privremeno zadržana<br />
roba i devize u vrednosti od oko 20 miliona<br />
eura.<br />
Poreska uprava Republike Srbije osnovala je<br />
Centar za obrazovanje i dokumentaciju sa<br />
ograncima u Beogradu, Novom Sadu i Nišu,<br />
dok je za početak septembra predviđeno<br />
formiranje ogranka u Kragujevcu. Osnovni<br />
zadatak Centra za obrazovanje i<br />
dokumentaciju je da poreske službenike i<br />
građane poreske obveznike obuči za primenu<br />
Uprava za javne nabavke Republike Srbije<br />
najavila je da će u narednom periodu<br />
prioritetni zadatak biti veća zaštita opšteg<br />
interesa u javnim preduzećima, zbog toga što<br />
su u toj oblasti ostvarene najmanje uštede,<br />
svega pet odsto, iako 65 odsto vrednosti<br />
sprovedenih javnih nabavki otpada na javna<br />
preduzeća.<br />
Komisija za zaštitu prava ponuđača Uprave<br />
novih poreskih propisa. U sklopu Centra za<br />
obrazovanje i dokumentaciju predviđeno je<br />
smeštanje Centra za velike poreske<br />
obveznike kako bi se ovoj grupi poreskih<br />
obveznika omogućilo da brže i jednostavnije<br />
servisiraju obaveze. Finansijski je osnivanje<br />
ovog centara podržala Evropska agencija za<br />
rekonstrukciju 1,4 miliona eura.<br />
za javne nabavke Republike Srbije<br />
predstavila je javnosti rezultate prvih šest<br />
meseci rada. U razdoblju od sredine januara<br />
do sredine juna 2004. godine Komisija je<br />
rešila 144 zahteva, čija je ukupna vrednost<br />
132 miliona eura, a u oko 90 zahteva<br />
konačna odluka je bila da se postupci<br />
ponište. Komisija za zaštitu ponuđača uputila<br />
je predlog Upravi za javne nabavke da<br />
organizuje obuku lica odgovornih za<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
33
AKTIVNOSTI<br />
Državni organi <br />
sprovođenje javnih nabavki u preduzećima<br />
na lokalnom nivou kako bi se smanjio broj<br />
poništenih tenderskih procedura proistekao iz<br />
nedovoljnog poznavanja propisa u ovoj<br />
oblasti.<br />
Aleksandar Lukić, predsednik Komisije za<br />
zaštitu prava ponuđača, podneo je ostavku<br />
na ovu funkciju. U obrazloženju ostavke<br />
Lukić je naveo da je ovu odluku doneo zbog<br />
pritisaka koje je na njega pokušao da izvrši<br />
ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić<br />
prilikom razmatranja nepravilnosti u<br />
sprovođenju tendera za izbor izvođača<br />
radova za rekonstrukciju Terminala 2<br />
Aerodroma „Beograd”. Komisija za zaštitu<br />
prava ponuđača poništila je u januaru 2004.<br />
godine deo spornog tendera na osnovu žalbe<br />
austrijske kompanije „Strabag”. Suprotno<br />
odluci Komisije rukovodstvo Aerodroma<br />
„Beograd” nastavilo je sa radovima i potvrdilo<br />
prvobitnu odluku o sklapanju osporenog<br />
ugovora o izvođenju radova sa italijanskim<br />
izvođačima. Komisija donosi odluku da u<br />
celosti poništi postupak javne nabavke zbog<br />
kršenja odredbi Zakona o javnim nabavkama.<br />
Prema tvrdnjama Aleksandra Lukića, ministar<br />
Ilić je vršio pritisak da Komisija odbije žalbu<br />
austrijskog ponuđača i odustane od poništavanja<br />
tendera. Lukić je o pokušajima da se<br />
utiče na donošenje odluka u Komisiji pismeno<br />
obavestio republičkog premijera, ministra<br />
finansija i predsednika Narodne skupštine.<br />
Kako nije dobio odgovor odlučio je da podnese<br />
ostavku, jer ne želi da radi protivzakonito.<br />
Stupanjem na snagu 1. jula 2004. godine<br />
Zakona o izmenama i dopunama Zakona o<br />
javnim nabavkama Komisija za zaštitu prava<br />
ponuđača promenila je naziv u Komisija za<br />
zaštitu prava. Prvi izveštaj o radu Komisija za<br />
zaštitu prava trebalo bi da dostavi Vladi<br />
najkasnije do 1. februara 2005. godine.<br />
Veliko personalno veće Vrhovnog suda Srbije<br />
donelo je odluku o privremenoj suspenziji sa<br />
sudijske funkcije Gorana Kljajevića,<br />
predsednika Trgovinskog suda u Beogradu.<br />
Inicijativa za razrešenje sudije Kljajevića<br />
pokrenuta je na osnovu nalaza ad hoc<br />
komisije sastavljene od sudija Vrhovnog suda<br />
Srbije i Višeg privrednog suda o nizu<br />
nepravilnosti u radu Trgovinskog suda i<br />
postupanju u pojedinim predmetima.<br />
Stalna konferencija gradova i opština<br />
Jugoslavije počela je sprovođenje projekta<br />
„Nacionalna kampanja za usvajanje i<br />
implementaciju demokratskog kodeksa<br />
ponašanja izabranih i imenovanih lokalnih<br />
zvaničnika u Srbiji”. Nacionalna kampanja<br />
usmerena je na promociju etičkih standarda<br />
vezanih za ponašanje lokalnih izabranih<br />
predstavnika i zaposlenih u organima lokalnih<br />
vlasti. Osnovni cilj kampanje je podizanje<br />
nivoa svesti u društvu o neophodnosti da<br />
lokalni zvaničnici usvoje i primene jasna i<br />
čvrsta antikorpucijska pravila i principe u<br />
vođenju javnih poslova i komunikaciji sa<br />
građanima. Projekat finansiraju Evropska<br />
unija iz Programa CARDS, Fondacija Konrad<br />
Adenauer i Institut za otvoreno društvo. U<br />
okviru nacionalne kampanje za usvajanje i<br />
primenu etičkog kodeksa javnih službenika u<br />
lokalnoj samoupravi, održan je okrugli sto<br />
„Principi javne etike na lokalnom nivou —<br />
korak ka etičkom kodeksu za predstavnike<br />
lokalnih vlasti u Srbiji”. Učesnici skupa —<br />
zvaničnici domaće i lokalne vlasti iz više<br />
evropskih zemalja, predstavnici<br />
međunarodnih organizacija i domaći i strani<br />
stručnjaci, izneli su iskustva o problemima sa<br />
kojima su se suočili u primeni principa javne<br />
etike u radu organa lokalne samouprave.<br />
Učesnici okruglog stola složili su se da<br />
najveću potencijalnu prepreku primene<br />
Kodeksa ponašanja lokalnih zvaničnika može<br />
da predstavlja birokratska svest lokalnih<br />
funkcionera i službenika nasleđena iz ranijih<br />
autoritarnih poredaka.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
34
AKTIVNOSTI<br />
Nevladine organizacije <br />
NEVLADINE ORGANIZACIJE<br />
Udruženje sudskih veštaka za informacione<br />
tehnologije organizovalo je savetovanje<br />
„Zloupotrebe informacionih tehnologija” na<br />
kojem su učestvovali stručnjaci, predstavnici<br />
državnih organa i javnih preduzeća. Učesnici<br />
skupa složili su se da se zloupotrebe<br />
informacionih tehnologija brzo šire i da mogu<br />
imati negativne posledice na lokalnom,<br />
nacionalnom i globalnom planu. U cilju<br />
efikasnog sprečavanja pojave zloupotreba<br />
informacionih tehnologija u Srbiji na<br />
savetovanju je predloženo više preventivnih<br />
mera koje bi trebalo da preduzmu državni<br />
organi. Najznačajniji predlozi odnose se na<br />
izradu i donošenje zakonske regulative u<br />
oblasti informacionih tehnologija i nacionalnih<br />
standarda usklađenih sa evropskim i<br />
međunarodnim standardima. Posebno je<br />
važno donošenje novog zakona o uslovima<br />
za obavljanje poslova veštačenja i<br />
normativnog regulisanja veštačenja u oblasti<br />
informacionih tehnologija. Učesnici skupa<br />
predložili su izmene odredbe člana 225 stav<br />
2 Zakonika o krivičnom postupku Republike<br />
Srbije prema kojima bi policija dobila<br />
ovlašćenje da u pretkrivičnom postupku<br />
može da pregleda podatke na računaru ili<br />
računarskoj mreži, odnosno drugom uređaju<br />
ili predmetu koji sadrži takve podatke,<br />
presreće razmenu podataka i postavlja<br />
računarske zamke. U okviru mera za<br />
sprečavanje zloupotreba informacionih<br />
tehnologija predviđeno je ustanovljavanje<br />
posebnih krivičnih sudskih veća pri Okružnim<br />
sudovima u Beogradu, Novom Sadu i Nišu,<br />
specijalizovanih za postupanje u predmetima<br />
računarskog kriminala i krivičnih dela koja<br />
proističu iz povreda prava intelektualne<br />
svojine. Preventivne mere trebalo bi sprovesti<br />
u državnim organima i privrednim subjektima<br />
koji obavljaju poslove od vitalnog značaja.<br />
Više o savetovanju videti na:<br />
www.itvestak.org.yu<br />
U okviru inicijative za reformu pravne<br />
regulative u oblasti zaštite tajnosti podataka<br />
kojima raspolažu državni organi, Centar za<br />
antiratnu akciju i Centar za unapređivanje<br />
pravnih studija sačinili su Model zakona o<br />
otvaranju dosijea službi državne bezbednosti<br />
i uputili Vladi Republike Srbije. Zakonskim<br />
modelom predviđena je predaja dosijea<br />
Nacionalnoj agenciji za dosijea službi<br />
državne bezbednosti, rukovanje, korišćenje,<br />
obezbeđenje i preuzimanje od strane Arhiva<br />
Srbije. Model zakona prethodno je, krajem<br />
aprila tekuće godine, bio upućen Ministarstvu<br />
unutrašnjih poslova Republike Srbije i<br />
Bezbednosno– informativnoj agenciji, uz<br />
predlog da se otvore dosijea vođena u Službi<br />
državne bezbednosti od 13. maja 1944.<br />
godine do dana stupanja zakona na snagu.<br />
Pošto su Ministarstvo unutrašnjih poslova i<br />
Bezbednosno–informativna agencija odbacili<br />
predloženi model zakona, predstavnici<br />
Centra za antiratnu akciju i Centra za<br />
unapređivanje pravnih studija odlučili su da<br />
model upute republičkoj vladi. Zakonodavna<br />
inicijativa pokrenuta je zbog toga što je<br />
otvaranje dosijea ostalo jedno od<br />
neostvarenih predizbornih obećanja novih<br />
vlasti posle političkih promena od 5. oktobra<br />
2000. godine. Otvaranje dosijea državne<br />
bezbednosti iz decenija posle Drugog<br />
svetskog rata neophodno je kako bi se<br />
utvrdila konačna istina o razdoblju vladavine<br />
komunističkog i režima Slobodana<br />
Miloševića, radi obeštećenja i rehabilitacije<br />
građana kojima je konfiskovana imovina zbog<br />
drugačijih političkih uverenja kako bi se<br />
sprečile eventualne zloupotrebe u<br />
budućnosti.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
35
AKTIVNOSTI<br />
Nevladine organizacije <br />
Više informacija videti na: www.caa.org.yu i<br />
www.cups.org.yu<br />
U sklopu kampanje vršenja pritiska na vlast<br />
da sprovede proces denacionalizacije,<br />
predstavnici Narodne inicijative „Mreža za<br />
restituciju” predali su 250 pisama poslanicima<br />
Narodne skupštine Republike Srbije. Cilj<br />
akcije je da se narodnim poslanicima ukaže<br />
na činjenicu da ni posle godinu dana od<br />
podnošenja inicijative građana za donošenje<br />
predloga zakona za povraćaj oduzete<br />
imovine starim vlasnicima, parlament nije<br />
uvrstio zakonski predlog u dnevni red.<br />
Predstavnici Narodne inicijative „Mreža za<br />
restituciju” podsetili su poslanike republičkog<br />
parlamenta da je Srbija jedina bivša<br />
socijalistička zemlja u Evropi koja nije<br />
usvojila zakon o vraćanju oduzete imovine.<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
36
ISSUE HIGHLIGHTS<br />
REFORM OF LEGISLATION AND PUBLIC POLICY<br />
IN THE NEIGHBOURHOOD<br />
New Judiciary Laws<br />
During Spring this year, Serbian Assembly<br />
has adopted amendments on legislation<br />
regulating positions of judges and<br />
prosecutors, by which the Government is<br />
fulfilling partially its program that envisaged<br />
setting up core judiciary laws during the first<br />
100 days of being in the office. New<br />
regulations substantially modify status of<br />
judges and prosecutors. Modifications have<br />
been made regarding the appointing and<br />
dismissal procedure. The Government and its<br />
officials have been excluded from the<br />
process of appointing and the dismissing<br />
judges and counselors, and High Judiciary<br />
Council has been given the authority of<br />
proposing judges, prosecutors and the<br />
assistants. The Supervisory Administration<br />
Board has been institutionalized within the<br />
Supreme Court as a separate body for<br />
internal control of judicial authority, which<br />
directs the court cases and carries out<br />
prerogatives of instigating disciplinary actions<br />
including dismissal of judges. Additionally,<br />
exceptions to the rule prohibiting the judges'<br />
repositions have been annulled, whereas<br />
judges and prosecutors are permitted to<br />
engage in scholar research independently.<br />
Changes in the authority, contents and the<br />
way of High Judiciary Council functions have<br />
been created. Establishment of special courts<br />
(Administrative Court and Court of Appeal)<br />
has been further postponed to the beginning<br />
of 2007. The National Assembly has adopted<br />
the new legislation amending contemporary<br />
provisions related to court taxes what<br />
enables living standard advancement for<br />
everyone working in the judiciary.<br />
Mission of the Anti<strong>corruption</strong> Non-<br />
Governmental Organizations in the<br />
Balkan Countries<br />
The Balkan non-governmental organizations<br />
carry out anti<strong>corruption</strong> activities in several<br />
areas. Campaigns for raising the citizens'<br />
awareness about the threat <strong>corruption</strong> poses<br />
for democratic system and human rights<br />
include: research and investigative journalism<br />
trainings, public media appearance of experts<br />
on <strong>corruption</strong>, organizing public discussions,<br />
distribution of educational material and<br />
organization of protest meetings so as to<br />
draw the attention of the public and make<br />
pressure on the government officials.<br />
Some non-governmental organizations<br />
focusing on anti<strong>corruption</strong> activities gather<br />
prominent experts, enabling advancement of<br />
research and educational activity in this field.<br />
The Balkans national branches of<br />
international non-government organization<br />
Transparency International perform regular<br />
running of surveys about the level of<br />
<strong>corruption</strong> in particular segments of public<br />
administration. Researching the scope and<br />
aspects of <strong>corruption</strong> as a social<br />
phenomenon is necessary step toward<br />
creation of effective counteractions<br />
strategies. Although it is primarily the task of<br />
the state to implement anti<strong>corruption</strong><br />
strategies and policies, if political will<br />
resulting with decisions does not exist, nongovernmental<br />
organizations can become a<br />
key stakeholder. Joint action of several<br />
Bulgarian NGOs under the framework<br />
“Coalition 2000“ is one of exceptionally<br />
successful example of a civil sector institution<br />
in a Balkan country having the leading role in<br />
setting and carrying out a wide-ranging<br />
anti<strong>corruption</strong> campaign on a national level.<br />
“Coalition 2000“ was founded in 1998 as an<br />
initiative for controlling <strong>corruption</strong> by<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
37
ISSUE HIGHLIGHTS<br />
collaboration of state institutions, nongovernmental<br />
sectors, and individuals, with<br />
the aim of drafting the national anti<strong>corruption</strong><br />
plan of action, to carry out a campaign for<br />
rising awareness of the citizens, and setting<br />
up a system to monitor reform process and<br />
the performance of state officials.<br />
NGOs in the Balkan countries play a<br />
significant part in developing normative<br />
framework needed for establishing control<br />
over <strong>corruption</strong> by way of participating in<br />
preparation, promotion of the models and<br />
creating proposal of an outline of law, and in<br />
making pressure on the government and the<br />
Parliament for their adoption. Supervising<br />
functioning of the adopted anti<strong>corruption</strong> laws<br />
is equally important field of non-governmental<br />
action. In Romania, in the last three years,<br />
implementation of provsions on free access<br />
to information has been monitored pointing<br />
out the practice of public administration in<br />
providing data of public interests to the<br />
concerned citizens remained restrictive. In<br />
Bulgaria, results achieved by NGOs among<br />
other triggered the initiative of the<br />
government privatization agency to except<br />
<strong>monitoring</strong> by the national branch of<br />
Transparency International representatives in<br />
all phases of privatization of Bulgarian<br />
telecommunication company, with the aim of<br />
enhancing transparancy of the process.<br />
conserning anti-corruptive efforts of nongovernmental<br />
organizations. The focus of the<br />
majority of the citizens is primarily placed on<br />
the existential problems which could in the<br />
long run confine the perspective of nongovernmental<br />
actions in the area of corrupton<br />
control, particularly with respect to the furhter<br />
financial support to the activities which have<br />
up to now been almost completely provided<br />
by the foreign donors.<br />
Despite contribution to the overall national<br />
efforts in controling the <strong>corruption</strong> in public<br />
sector, several elements influenced the<br />
limited success of the non-governmental<br />
organizations. A small number of<br />
organizations is fully focused on<br />
anti<strong>corruption</strong> activities. These organizations<br />
often lack competence and experience, but<br />
also financial means and technical support<br />
that are neccessary for achievement of<br />
success. The greatest limitations to success<br />
of the non-governmental organizations in<br />
fighting <strong>corruption</strong> derive from the lack of<br />
social infrastructure that is necessary<br />
framework for democratic, participative,<br />
political culture in civic actions in the Balkan<br />
countries. The lack of interest in responsible<br />
participation in leading public projects is<br />
manifested in the weak response by the<br />
public in the countries of the region<br />
Magazin o korupciji A <strong>corruption</strong>-<strong>monitoring</strong> <strong>magazine</strong><br />
PULS THE PULSE<br />
avgust 2004/August 2004<br />
38