prospekt tekuci estrih

SMJERNICE ZA 

PLANIRANJE I IZVOĐENJE TEKUĆEG ESTRIHA 

NA BAZI KALCIJEVOG-SULFATA 

3. IZDANJE / RUJAN 2004.

Svedene na zajednički nazivnik mnoge prednosti za vas znače: 

kraće ukupno vrijeme gradnje i niže građevinske troškove kao i 

bržu i jednostavniju obradu. To znači opet: kvalitetu koja mnogo 

znači. Solidan temelj za mudre poduzetnike. Rješenje budućnosti 

je : tekući estrih odmah planirati u natječaju te iscrpiti sve 

prednosti. 

TO ZA VAS ZNAČI: 

ZAŠTO VAM TEKUĆI ESTRIH 

NUDI VIŠE PREDNOSTI 

• kraće vrijeme gradnje-manji troškovi 

• manje debljine estriha 

• visoka pritisna čvrstoća te savojno-vlačna čvrstoća 

• najprikladnije za unutarnje prostore 

• visoka zaštita od požara 

• u top formi i nakon promakanja 

• postavljanje po velikim površinama bez fuga 

• vrlo ravnomjerno, bez udubina ili utonuća rubova 

• brže spremno za daljnju obradu zbog prisilnog sušenja 

• prikladno za sve sistemske podove i gornje obloge 

• idealno za podno grijanje 

• štednja energije kod grijanja zbog manjih temperatura zagrijavanja 

• 4x brže postavljanje 

• uspravno, udobno postavljanje 

• optimalno za sanaciju i izgradnju krovnih podova 

• građevinski sistem s dugogodišnjim iskustvom 

• tvornički izmiješani proizvodi s kontrolom kvalitete

P REDGOVOR 

Sistem tekućeg estriha na bazi kalcijevog-sulfata u međuvremenu je postao standardizirani 

građevinski sistem. Veliki doprinos tome dala su dva prethodna izdanja ovih 

smjernica za planiranje i primjenu tekućeg estriha na bazi kalcijevog-sulfata. 

Velika prihvaćenost smjernica dovela je do toga da su se relativno brzo rasprodale. 

To je bio povod za preradu te daljnji razvoj kao i izdavanje novih smjernica na tom 

području. Ova je smjernica proširena i upravo u području postavljanja obloga nudi 

detaljnije prikaze. 

Postojeća smjernica izrađena je prema najnovijim saznanjima tehnike. Vrijedi isključivo 

za primjenu tvornički miješanih suhih i mokrih mortova. 

CA-tekući estrih je u tvornici i prema tvorničkim recepturama sastavljen estrih-mort 

koje je potrebno obrađivati u skladu sa smjernicama proizvođača te prema ovoj smjernici. 

Predstojeće smjernice izrađene su od Radne zajednice za estrih pri Stručnom udruženju 

Stein & Keramik u suradnji sa Saveznom udrugom polagača podova kao i industrijom 

premaza i ljepila. 

1

NAPOMENE O Ö-NORMAMA 

2 


Ö-NORMA Oznaka Izdanje 

B 1991-1-1 Eurocode 1- Djelovanje na nosive konstrukcije 

Dio 1-1: Opće djelovanje 

specifi čna težina, vlastita težina, korisni teret u visokogradnji-nacionalne 

odredbe prema Ö-NORMAMA EN 1991-1-1 i nacionalne nadopune 

B 2110 Opće ugovorne odredbe za građevinske radove 

Tvornička ugovorna norma 

B 2207 Radovi postavljanja pločica, ploča i mozaika 


B 2213 Kamenorezački i kameno-klesački radovi 


B 2218 Postavljanje drvenog poda 


B 7218 Postavljanje drvenog poda 

Norme za postupak 

B 2232 Radovi s estrihom 


B 2236-1 Radovi lijepljenja podnih obloga 

Odredbe postupka, Tvornička ugovorna norma 

B 2242-1 Izrađivanje podnog grijanja 

Odredbe postupka, Tvornička ugovorna norma 


Ugovorne odredbe za podna grijanja s toplom vodom 


Ugovorne odredbe za elektro-podna grijanja 


Ugovorne odredbe za estrih-tvornička ugovorna norma 


Ugovorne odredbe za keramičke podne obloge i za obloge od prirodnog i 

umjetnog kamena-tvornička ugovorna norma 


Ugovorne odredbe za tekstilne i elastične obloge- tvornička ugovorna norma 


Ugovorne odredbe za drvene podove-tvornička ugovorna norma 

B 3000-1 Drveni podovi 

Općenito 


Brodski podovi 

12/03 

03/02 

05/96 

05/ 03 

10/00 

10/00 

07/04 

01/96 

11/98 

11/98 

11/98 

11/98 

11/98 

11/98 

11/98 

08/90 

12/88


Ö-NORMA Oznaka Izdanje 

B 3000-9 Drveni podovi 05/03 


Zidne letvice i frize 

05/03 


slijepi podovi i podkonstrukcije od drveta i drvenih tvari 

05/03 

B 3012 Vrste drveta 

Oznake za nazive i kratice ÖNORM EN 13556 

12/03 

B 4001 Pretpostavke za opterećenja u građevini 

Opće osnove izračuna za visokogradnju 

10/81 

B 8110-1 Toplinska zaštita u visokogradnji 

Zahtjevi za toplinskom zaštitom i postupak dokazivanja 

09/00 

B 8110-2 Toplinska zaštita u visokogradnji 

Difuzija vodene pare i zaštita od kondenzacije 

07/03 

ÖNORM-DIN Tolerancije u visokogradnji 

2/98 

18202 

Građevine 

EN 13213 Šuplji podovi 12/01 

EN 13226 Drveni podovi 

Parketne daščice od masivnog drva s perom i utorom 

05/03 


05/03 

Proizvodi od lamparketa –masivno drvo 

EN 13318 Estrih mortovi i estrih 

Pojmovi 

prEN 13454-1 Vezivo od kalcijevog sulfata, kompozitno vezivo od kalcijevog sulfata i tvorn. 

mortovi od kalcijevog sulfata za estrihe 

Dio 1:Defi nicije i zahtjevi 

EN 13454-2 Vezivo od kalcijevog sulfata, kompozitno vezivo od kalcijevog sulfata i tvorn. 

mortovi od kalcijevog sulfata za estrihe 

Dio 2:Postupci testiranja 

EN 13556 Oblo drvo i rezana građa 

Nomenklatura prodaje drveta u Europi 


Parketni elementi-mozaik 


Višeslojni parketni elementi 

EN 13813 Estrih mortovi, estrih mase i estrih 

Karakteristike i zahtjevi 

EN 13892-2 Postupak testiranja za estrih mortove i estrih mase 

Dio 2: Određivanje vlačno-savojne i pritisne čvrstoće 

01/01 

03/99 

03/04 

09/03 

05/03 

05/03 

02/03 

03/03 

3

S ADRŽAJ 

S 

MJERNICE ZA PLANIRANJE I IZVOĐENJE TEKUĆEG 

ESTRIHA NA BAZI KALCIJEVOG-SULFATA 

PREDGOVOR ................................................................................. 2 

NAPOMENE O Ö-NORMAMA ......................................................... 3 

1. OPĆENITO .................................................................................... 7 

1.1 PROIZVODI OD TEKUĆEG ESTRIHA ...........................................................................7 

1.2 PODRUČJE PRIMJENE ...............................................................................................7 

1.3 SPECIJALNE KARAKTERISTIKE TEKUĆEG ESTRIHA NA BAZI KALCIJEVOG SULFATA U 

USPOREDBI S UOBIČAJENIM CEMENTNIM ESTRISIMA ................................................7 

2. PLANIRANJE ................................................................................. 8 

2.1 GRAĐEVINSKE PRETPOSTAVKE .................................................................................8 

2.1.1 OTVORI NA VANJSKIM ZIDOVIMA ........................................................................................... 8 

2.1.2 TEMPERATURE UNUTRAŠNJOSTI TIJEKOM FAZE UGRADNJE I VEZIVANJA (48sati) ..................... 8 

2.1.3 PODLOGA .............................................................................................................................. 8 

2.1.4 TOLERANCIJA VLAGE .............................................................................................................. 9 

2.2 DEBLJINE ESTRIHA I KLASE ČVRSTOĆE .....................................................................9 

2.2.1 KLASE ČVRSTOĆE ................................................................................................................... 9 

2.2.2 DEBLJINE ESTRIHA ................................................................................................................ 9 

2.3 PLANIRANJE PARNIH BRANA ...................................................................................10 

2.3.1 POJMOVI ............................................................................................................................. 10 

2.3.2 PLANIRANJE ........................................................................................................................ 11 

2.4 ARMATURA I UGRADNJA .........................................................................................12 

2.5 NAPOMENE ZA FUGE U ESTRIHU .............................................................................13 

2.5.1 VRSTE FUGA ........................................................................................................................ 13 

2.5.2 PLANIRANJE FUGA ............................................................................................................... 13 

2.5.3 DIMENZIONIRANJE RUBNIH TRAKA ....................................................................................... 14 

2.6 NAPOMENE ZA PLANIRANJE POSTAVLJANJA OBLOGA ...............................................14 

3. IZVOĐENJE ................................................................................. 15 

3.1 OPĆENITO .............................................................................................................15 

3.1.1 DUŽNOST NAPOMENE I UPOZORENJA ................................................................................... 15 

3.1.2 DUŽNOST TESTIRANJA ......................................................................................................... 15 

3.1.3 UGRADNJA RUBNIH TRAKA I RAZDJELNIH SLOJEVA ............................................................... 15 

3.1.4 UGRADNJA ESTRIHA ............................................................................................................ 16 

5

6 

S ADRŽAJ 



3.2 VEZANI ESTRIH ......................................................................................................16 

3.3 KLIZNI ESTRIH .......................................................................................................17 

3.4 PLIVAJUĆI ESTRIH .................................................................................................17 

3.5 ESTRIH NA STROPU OD DRVENIH GREDA ...............................................................17 

3.6 GRIJANI ESTRIH (PODNO GRIJANJE TOPLOM VODOM) ............................................17 

3.6.1 SPECIJALNE KARAKTERISTIKE U USPOREDBI S UOBIČAJENIM CEMENTNIM ESTRIHOM ........... 18 

3.6.2 PRETPOSTAVKE .................................................................................................................... 18 

3.6.3 OPĆENITO ZA POSTAVLJANJE GRIJAĆEG ESTRIHA ................................................................. 19 

3.6.4 MJESTA ZA MJERENJE VLAGE ................................................................................................19 

3.6.5 POSTAVLJANJE GRIJAĆEG ESTRIHA....................................................................................... 19 

3.6.6 SUŠENJE POSTAVLJENOG ESTRIHA GRIJANJEM ..................................................................... 19 

3.6.7 TOPLINSKA PLOMBA ............................................................................................................. 20 

3. IZVOĐENJE ............................................................................................ 22 

3.7 ŠUPLJI PODOVI ......................................................................................................22 

3.7.1 OPĆENITO ........................................................................................................................... 22 

3.7.2 POSTAVLJANJE ŠUPLJEG PODA ............................................................................................. 22 

3.7.3 ZAHTJEVI ŠUPLJEG PODA ..................................................................................................... 22 

3.8 INDUSTRIJSKI ESTRIH ...........................................................................................24 

3.8.1 PRIMJENA ............................................................................................................................ 24 

3.8.2 KLASE ČVRSTOĆE ................................................................................................................. 24 

3.8.3 POVRŠINA ESTRIHA ............................................................................................................. 24 

3.8.4 OPTEREĆENJA...................................................................................................................... 24 

3.9 OBOJANI ESTRIH ...................................................................................................25 

3.9.1 PRIMJENA ............................................................................................................................ 25 

3.9.2 NAPOMENE ZA POSTAVLJANJE ESTRIHA ................................................................................ 25 

3.9.3 OPLEMENJIVANJE POVRŠINE ................................................................................................ 25

S ADRŽAJ 



4. PRIPREMANJE POVRŠINE ZA POSTAVLJANJE OBLOGA ........................ 26 

4.1 SUŠENJE TEKUĆEG ESTRIHA ...........................................................................................26 

4.1.1 SUŠENJE .................................................................................................................................. 26 

4.1.2 PROVJETRAVANJE .................................................................................................................... 26 

4.1.3 GRIJANI ESTRIH ...................................................................................................................... 27 

4.1.4 ODVLAŽIVAČ ZRAKA ................................................................................................................. 27 

4.1.5 UNOS GRAĐEVINSKE VLAGE, SPRIJEČAVANJE ISUŠIVANJA ......................................................... 27 

4.2 PRIPREMA PODLOGE ZA POSTAVLJANJE OBLOGA .............................................................28 

4.2.1 PRIPREMA PODLOGE ................................................................................................................ 28 

4.2.2 ZATVARANJE PRIVIDNIH I RADNIH FUGA TE PUKOTINA (OD STRANE IZVOĐAČA ESTRIHA) ......... 28 

4.2.3 OSTATAK VLAGE ....................................................................................................................... 29 

4.2.4GRUNDIRANJE I IZRAVNAVANJE ................................................................................................. 29 

4.3 TEKUĆI ESTRIH U VLAŽNIM PROSTORIJAMA ....................................................................30 

4.4 POSTAVLJANJE GORNJE OBLOGE .....................................................................................30 

4.4.1 ELASTIČNE I PARONEPROPUSNE OBLOGE.................................................................................. 31 

4.4.2 TEKSTILNE OBLOGE ................................................................................................................. 31 

4.4.3 PARKET ................................................................................................................................... 31 

4.4.4 KAMENE I KERAMIČKE OBLOGE ................................................................................................ 31 

4.5 IMPREGNIRANJE, PEČAĆENJE, PREMAZIVANJE .................................................................32 

5. TABELE PREGLEDA-POSTAVLJANJE OBLOGA ........................................ 34 

6. STAVKE TROŠKOVNIKA ZA CA-TEKUĆI ESTRIH .................................... 38 

7

1 OPĆENITO 

1.1 

1.2 

1.3 

8 

PROIZVODI OD TEKUĆEG ESTRIHA 

Tekući estrisi na bazi kalcijevog-sulfata (CA-tekući estrisi) su estrisi čija su vezivna sredstva uglavnom sastoje od 

veziva kalcijevog-sulfata (CaSO4-veziva). Kao kalcijevi sulfati upotrebljavaju se: 

Naturanhidrit, sintetički anhidrit, termički anhidrit i alfa-poluhidrat. 

Tekući estrisi od kalcijevog sulfata prolaze kroz crpke, tekući su te ih zbog njihove tekuće konzistencije izvođači 

mogu racionalno obrađivati. 

PODRUČJE PRIMJENE 

CA-tekući estrih upotrebljava se u unutarnjim prostorima kao: 

• Veazni estrih 

• Klizni estrih 

• Plivajući estrih 

• Grijani estrih 

• Šuplji pod 

• Industrijski estrih 

• Obojani estrih 

Prikladan je i za vlažne prostorije u kućanstvu, kao kuhinje i kupaonice (bez padova i otjecanja u pod) s povremenim 

čišćenjem vodom i kratkotrajnim jakim opterećenjem špricanom vodom. 

Grupa tolerancije na vlažnost W4 prema ÖNORM B2207, a za otvoreno nije prikladan. 

SPECIJALNE KARAKTERISTIKE TEKUĆEG ESTRIHA NA BAZI 

KALCIJEVOG SULFATA U USPOREDBI S UOBIČAJENIM 

CEMENTNIM ESTRISIMA 

• male debljine estriha na temelju čvrstoće na savijanje 

• postavljanje po velikim površinama bez fuga 

• ranije prohodan 

• ranije postavljanje zbog ranijeg prozračivanja i prisilnog sušenja 

• bez promjena oblika kao npr. utonuća sredine ili rubova 

• nije potrebna armatura 

• učinkovitije kod postavljanja (4x brže postavljen) 

• lakši i jednostavniji rad, nepotreban rad na koljenima 

• Štednja na izolacijskim pločama od buke koraka (nisu potrebne civare) 

• bolja tolerancija na ravnomjernost nego kod zemnovlažnih mješavina zbog tekuće konzistencije morta 

• dodatne prednosti kod podnog grijanja-vidi točku 3.6.1 

• veće vrijednosti prianjanja

GRAĐEVINSKE PRETPOSTAVKE 

PLANIRANJE 2 

GRAĐEVINSKE PRETPOSTAVKE 

OTVORI NA VANJSKIM ZIDOVIMA 

Otvore vrata i prozora potrebno je zatvoriti ostakljenim prozorima i vratima ili s folijama i drugim prikladnim 

materijalima, kako bi se osigurao nesmetani vezivni proces. 

Zatvaranje otvora sprječava nastanak propuha kao i prodor vode kišenjem. Propuh tijekom vezivne faze (tijekom 

prvih 48 sati) može dovesti do prebrzog isušivanja površine estriha, te za posljedicu imati nastajanje pukotina. 

Oprez: Propuh može prodrijeti i kroz otvore dizala, ventilacije, opskrbna okna kao i kroz 

stubište. 

TEMPERATURE UNUTRAŠNJOSTI TIJEKOM FAZE UGRADNJE I VEZIVANJA 

(48sati) 

Temperatura zgrade i podloge u hladnom godišnjem dobu, tijekom ugradnje i do 3 dana nakon nje, ne smije iznositi 

ispod 5 ºC. Temperatura mora biti što ravnomjernija i ne smije se naglo mijenjati. 

Brzo i mjestimično neravnomjerno sušenje, primjerice direktnim suncem, vodi do pukotina. Temperatura prostorije 

kod ugradnje i u vezivnoj fazi ne smije premašiti 30 ºC. 

Oprez: Prozorske površine treba odgovarajuće prekriti, posebno kod izložbenih prostora, zimskih 

vrtova ili na krovu potkrovlja! 

Što se tiče ravnomjernosti uzeti u obzir ÖNORM DIN 18202. 

Kako bi izradili sloj estriha s ravnomjernom debljinom, potrebno je izjednačiti neravnomjernosti podloge. 

PODLOGA 

Preporuka: Općenito kod svih estriha (neovisno o vezivnom sredstvu) treba ugraditi materijale za 

ujednačavanje vezane na podlogu i otporne na hodanje (ÖNORM B 2232). 

Nosiva podloga ne smije pokazivati točkasta uzdignuća, cjevovode ili slično, koji mogu dovesti do zvučnih mostova 

i/ili kolebanja u debljini estriha. Ako su cjevovodi postavljeni na nosivoj podlozi moraju se fi ksirati. Potrebno je 

izgraditi ravnomjernu površinu za primanje izolacijskog sloja masom za izravnavanje. 

Debljine estriha koje odstupaju i iskaču mogu dovesti do nastajanja pukotina i neravnomjernog isušivanja. 

Posebni zahtjevi vidi točka 3.2 Vezani estrih, 3.3 Klizni estrih, 3.4 Plivajući estrih, 3.5 Estrih na stropu drvenih greda, 

3.6 Grijani estrih. 

TOLERANCIJA VLAGE 

Tekući estrisi od kalcijevog sulfata nisu otporni na jake i/ili dugotrajne utjecaje vlage. Ne smiju se postavljati na 

otvorenom i u prostorijama s velikom vlagom grupe W4 prema ÖNORM B 2207 (npr. velike kuhinje, pogonski 

tuševi), isto tako nisu prikladni za garaže. 

Kod očitog prodora vlage u podlogu, podnih grijanja i kod upotrebe paronepropusnih podnih obloga i slojeva kao PVC, 

linoleuma, kaučuka i materijala koji bubre kao što su laminatni podovi ili parket u dogovoru s naručiteljem potrebno 

je nanijeti paronepropusni sloj, koji pokazuje veći otpor na parnu difuziju nego predviđena podna obloga. 

Kod neželjenog prodora vlage u estrih od kalcijevog-sulfata do njegovog potpunog sušenja ne smije ga se prekrivati 

ili mehanički opterećivati. 

2.1 

2.1.1 

2.1.2 

2.1.3 

2.1.4 

9

2 PLANIRANJE 

2.2 

2.2.1 

2.2.2 

10 

DEBLJINE ESTRIHA I KLASE ČVRSTOĆE 

Tekući estrisi temeljem svoje guste strukture imaju veću čvrstoću na savijanje od konvencionalnih estriha. Iz tog 

razloga se kod iste opterećenosti može nanositi tanji sloj (vidi ÖNORM B 2232). 

KLASE ČVRSTOĆE 

Testiranje pritisne i čvrstoće na savijanje prema ÖNORM B 2232 

Klasa čvrstoće 

Testiranje kvalitete 

Pritisna čvrstoća Savojno-vlačna čvrstoća 

CA-C 20-F4 (CA 225) ≥ 20 ≥ 4 

CA-C 20-F5 (CA 300) ≥ 30 ≥ 5 

Testiranje čvrstoće površine vrši se uz pomoć rešetkastog testa sa procjepima. Pritom se površina estriha procjepi 

u rasteru od cca. 10 mm, tako da nastane rešetkasti oblik. Ukoliko u većoj mjeri dođe do izbijanja, test nije 

prolazan. 

U slučaju dvojbe čvrstoća površine se testira ispitivanjem prionjivosti na vlak prema tehničkom listu BEB «Čvrstoća 

prionjivosti na vlak kod podova». 

DEBLJINE ESTRIHA 

DEBLJINE ESTRIHA I KLASE ČVRSTOĆE 

U predstojećoj tabeli nalaze se nominalne debljine koje se minimalno moraju izvesti, u ovisnosti od klase čvrstoće 

estriha, vrsti estriha, opterećenju i izolacijskom materijalu. 

Kako bi vrijeme sušenja držali što kraćim, debljina estriha treba se ograničiti na statički nužnu mjeru. 

Napomena: Ukoliko se mjestimično pojave veće debljine od nominalnih, iste bi se trebale obilježiti 

jasno prepoznatljivim točkama mjerenja vlage. Debljine estriha preko 80 mm nisu 

preporučljive.

PLANIRANJE PARNIH BRANA 


POJMOVI 

Kako bi se izbjegla oštećenja gornjih obloga i konstrukcije estriha od vlage, pod određenim pretpostavkama potrebno 

je predvidjeti upotrebu parnih brana ispod estriha i to već u fazi planiranja. 

Parna brana treba izolirati od vodene pare. Ovisno o parcijalnom pritisku vodene pare te o gornjoj oblozi to se mora 

trajno riješiti na različit način. 

Otpor jedne parne brane protiv difuzije vodene pare izražava se brojem otpora difuziji vodene pare μ. Broj otpora 

μ navodi koliko je puta veći otpor pojedinog materijala na difuziju vodene pare od otpora zraka iste debljine sloja. 

Pored broja odnosa μ za svrstavanje materijala za brtvljenje važna je i njegova debljina. Kako bi mogli međusobno 

uspoređivati parne brane, mora se upotrijebiti difuzijski ekvivalentna debljina zračnog sloja sd. Ona uzima u obzir i 

broj otpora difuziji vodene pare μ i debljinu parne brane kako slijedi: 

sd= μ x d 

sd difuzijski ekvivalentna debljina zračnog sloja u m 

μ broj otpora difuziji vodene pare 

d debljina sloja brtvljenja u m 

Paronepropusne parne brane 

su materijali koji u određenom slučaju upotrebe sigurno sprječavaju protok vodene pare. 

sd –vrijednosti > 1.500 m. 

Parne brane 

su materijali koji ograničavaju protok vodene brane ali ga ne sprječavaju potpuno. Parne brane prema 

ovoj defi niciji su labavo postavljene, preklapajuće i zalijepljene PE-folije odgovarajuće debljine za 

sprječavanje kapilarnog transporta vode. Te folije sprječavaju tekući transport vode i koče prolaz vodene 

pare, ali ga ne sprječavaju potpuno. 

sd-vrijednosti < 1.500 m, ali najmanje 100 m. 

PLANIRANJE 

PLANIRANJE 2 

Za sprječavanje štetne difuzije pare iz podloge kod ugradnje mora se upotrijebiti dovoljno paronepropusnih folija. Te 

vrste folija moraju odgovarati paro-difuzijski ekvivalentnoj debljini zračnog sloja koja je veća od one podne obloge 

koja se postavlja iznad. Folije je potrebno variti odnosno lijepiti. 

S obzirom na difuziju pare posebno je potrebno poduzeti potrebne mjere u slijedećim slučajevima: 

• kod površina koje dotiču zemlju 

• kod nedovoljno isušenog stropa kata i podloga 

(nedovoljno sušenje često nastupa kod novogradnje i kod podnih konstrukcija s paronepropusnim 

gornjim oblogama) 

• kod prilaza, ulaza, vlažnih prostorija, prostorija za grijanje, stropova iznad garaža odnosno izvora topline 

ili svjetlećih tijela ispod golog stropa 

• kod paronepropusnih, elastičnih podnih obloga, slojeva i sl. 

• kod drvenih podova 

• kod Grijanih estriha 

Ukoliko su zbog građevinskih datosti i planiranih uvjeta korištenja potrebne parne brane, nalogodavac se treba 

pobrinuti za to. 

Kod upotrebe paronepropusnih podnih obloga (lijepljeni parket, laminat, PVC, kaučuk i slojevi umjetne smole) 

i grijanog estriha općenito treba planirati parne brane. U ovisnosti od predviđene podne obloge i očekivane 

kondenzacije vodene pare može biti potrebna ugradnja paronepropusne parne brane. 

2.3 

2.3.1 

2.3.2 

11

2 PLANIRANJE 

2.4 

2.5 

2.5.1 

12 

Vrijednosti smjernice za upotrijebljene gornje obloge 

navedene su u tabeli 4. Za sigurnost kod graničnih 

slučajeva uvijek bi trebalo izabrati paronepropusniju 

parnu branu. 

U pravilu je dovoljna parna brana s sd-vrijednosti od 100 

m. Kod obloga od kaučuka, slojeva i laminatnih podova 

mogu biti potrebne veće sd-vrijednosti. To prije svega 

treba promatrati s gledišta da se gornje obloge kod 

promjene svrhe korištenja mogu izmijeniti. 

Parna brana mora biti dovoljno otporna i zaštićena od 

mogućih mehaničkih oštećenja. 

Položaj parne brane /paronepropusne parne brane u 

podnoj konstrukciji treba odrediti projektant temeljem 

građevinsko-fi zikalnih datosti, uzimajući u obzir i kasniju 

svrhu kao i odnose tijekom sušenja nosećih građevinskih 

dijelova (novo izgrađeni strop kata). Posebno treba uzeti 

u obzir eventualno promakanje izolacijskih materijala 

zbog kondenzacije (opasnost od smanjivanja izolacijskih 

vrijednosti). 

Gornje obloge 

Debljina 

u mm 

cca. sd-vrijednost 

u m*) 

ljepila i mase za izravnavanje 1 1,0 

tanko odnosno srednjeslojno 2-5 0,2-2,0 

igličasti fi lc 4-6,5


Dilatacijske fuge se izvode kako bi se omogućila (i u 

vodoravnom i okomitom smjeru) preoblikovanja, odnosno 

kretanje estriha, primjerice kao posljedica djelovanja 

temperature ili opterećenja. 

PLANIRANJE FUGA 

podna obloga 

estrih 

izolacijski materijal 

podloga 

(sl.2) diletacijske fuge 

zid 

žbuka 

velpapir 

podna obloga 



podloga 

Građevne fuge prolaze kroz sve nosive i nenosive dijelove 

zgrade ili građevine i moraju se u estrihu i oblozi na istom 

mjestu i u unaprijed planiranoj širini preuzeti. 

(sl.1) građevne fuge 

Rubne fuge su dilatacijske fuge koje ograničavaju estrih na 

zidovima, odnosno na građevinskim dijelovima koji prodiru 

u estrih. 

(sl.3) rubne fuge 

PLANIRANJE 2 

podna obloga 



podloga 

Općenito se CA-tekući estrih može izvesti bez fuga, ukoliko se pridržava odnos dužine prema širini od max. 3:1 i ne 

postoje uvučeni uglovi ili ugradnje. 

• Projektant treba sastaviti plan fuga iz kojeg je vidljiva vrsta i poredak fuga 

• Plan fugiranja potrebno je predočiti izvođaču kao sastavni dio opisa posla 

• Krajnji položaj fuga projektant treba defi nirati prije izvođenja s izvođačima (grijanja, postavljača estriha, 

keramičara i postavljača podnih obloga) na licu mjesta 

• Kod sastavljanja plana fugiranja projektant treba između ostalog uzeti u obzir i slijedeće: 

o Građevne fuge treba preuzeti u estrihu u obliku dilatacijskih fuga. Uspinjući i u podnu konstrukciju 

ulazeći dijelovi (npr. vodovi stuba) moraju se rubnim fugama odvojiti od estriha. 

o Geometrijski rubni uvjeti, kao npr. utonuli uglovi na zidnim stupovima ili kaminima, kao i na 

području proširenja ili suženja površine estriha, moraju se uzeti u obzir u planu fugiranja. U 

stambenom prostoru u pravilu se ne treba izvoditi dilatacijska fuga u području vrata (izuzev 

grijanog estriha). 

2.5.1 

13

2 PLANIRANJE 

2.5.3 

2.6 

14 

o Dilatacijske fuge moraju se osigurati od visinskog pomaka kliznim pričvrsnicama i dozvoliti kretanje 

u vodoravnom smjeru. 

o Kod opterećenja vozilima (npr. u hodnicima bolnica) posebno se treba uzeti u obzir zbijanje 

rubova kod izbora načina izrade fuga. 

o Kod građevnih i dilatacijskih fuga preporučuje se ugradnja završnih profi la u estrih, kako bi se 

osigurao ravni tijek fuge u podnoj oblozi te ravni priključak podne obloge. 

o Na zidovima i drugim građevinskim dijelovima koji se uzdižu (npr. grijaće konzole, instalacijske 

cijevi) treba postaviti najmanje 5 mm (do 80 m² veličine pojedinih polja) debele rubne izolacijske 

trake s nalijepljenom trakom folije. 

Kod grijanih estriha dodatno vrijedi-izrada fuga kod grijanih estriha: 

Kod vrata, uzdignuća površina i za odvajanje grijanih od negrijanih površina potrebno je izraditi fuge. Pojedinačne 

površine koje nalazimo u stambenim prostorima do veličine od 80 m² općenito se mogu izvoditi bez fuga (ÖNORM 

B 2242-4). 

Veće površine do 300 m² moguće su bez fuga ako: 

• je veličina prostorije kvadratična ili 

pravokutna (odnos duljine prema širini 

max. 3:1). 

• se izvode grijanja niskih temperatura (max. 

temp. zagrijavanja 40ºC). 

• se rubne izolacijske trake dimenzioniraju 

odgovarajuće širine 

• postave fl eksibilne gornje obloge (Kod 

nepomičnih gornjih obloga potrebne su 

dodatne fuge u gornjoj oblozi-vidi ÖNORM 

B 2242-5). 

DIMENZIONIRANJE RUBNIH 

TRAKA 

Ako se tekući estrih postavlja po velikim površinama 

dimenzioniranje rubnih traka estriha vrši se prema 

slijedećoj formuli: 

promjena dužine [mm]= 

dužina prostora [m] x razlika temperature 

[K]x toplinsko rastezanje [mm/mK] (cca. 0,01 

mm/mK) 

Promjena dužine ne smije premašiti maksimalnu 

mogućnost stiskanja rubne trake: npr. 10 mm rubne 

trake-PE-pjene-max. mogućnost stiskanja na 3 

mm. 

Kod postavljanja estriha na neizolirane krovne 

podove općenito treba upotrebljavati 10 mm debele 

rubne trake. 

sl. 4 Primjer raspodjele površina poljima fuga 

max. dužina 

prostorije [m] 

20 

30 

40 

očekivana 

temperaturna 

razlika* [K] 

10 

20 

10 

20 

10 

20 

preporučena debljina 

rubne trake [mm] 

8 

10 

10 

15 

15 

20 

*Pridržavati se temperature ugradnje! 

NAPOMENE ZA PLANIRANJE POSTAVLJANJA OBLOGA 

obvezne fuge 

grijane površine 

1 odvojeni grijani krug 

diletacijska fuga 

nije potrebna izvedba fuga 

Općenito treba uzeti u obzir t. 4 ove smjernice i odlomak 5 «Tabele pregleda za postavljanje obloga». Vrsta 

predviđene podne obloge treba biti već određena u vrijeme planiranja. 

5 m

OPĆENITO 

OPĆENITO 

DUŽNOST NAPOMENE I UPOZORENJA 

Izvođač je dužan pismeno izvijestiti naručitelja o svim sumnjama glede radova ugradnje estriha s napomenom na 

očekivane nedostatke i eventualnim prijedlozima rješenja (ÖNORM B 2110). 

DUŽNOST TESTIRANJA 

Uzimajući u obzir predviđen način izvođenja, dužnost testiranja odnosi se na postojeću podlogu. 

Posebno treba ispitati: 

• visinu, s obzirom na podnu konstrukciju 

• ravnomjernost 

• upijanje podloge kod vezanog estriha 

• vidljiv prodor vlage 

• manje čvrste slojeve i nedostatak otvorenosti pora- kod vezanog estriha 

• onečišćenja 

• visinu i fi ksiranje cjevovoda i podnih kanala 

• već postavljene izolacijske slojeve 

• razdjelne slojeve postavljene gradnjom 

• postojanje brtvila od vlage i parnih brana iznad prostorija bez podruma 

Preporuka fotografi rati! 

Fotografi je ne prikazuju samo izgled podloge, već mogu služiti i kao dokumenti u sklopu dužnosti 

napomene i upozorenja, odnosno kao dokazni materijal kod oštećenja. 

UGRADNJA RUBNIH TRAKA I RAZDJELNIH SLOJEVA 

POGREŠNO 

Slika 5.1: Nepravilno postavljen razdjelni sloj: 

opasnost od oštećenja kod opterećenja, budući 

da je estrih oslabljen na rubu 

POGREŠNO 

rubna izolacijska traka s folijom 


razdijelni sloj 


podloga 





podloga 

Slika 5.2 Stvaranje nabora na razdjelnom sloju: 

moguće pukotine u tekućem estrihu 

Rubne trake je potrebno bočno tako fi ksirati da su osigurane od 

pomicanja tijekom nanošenja estriha i da sežu najmanje 2 cm 

preko planirane debljine estriha (vidi skicu pored). 

Treba izraditi 

zbijeni spoj 

i z m e đ u 

razdjelnog 

sloja (folije) i 

rubne trake. 

IZVOĐENJE 3 

ISPRAVNO 





podloga 

Slika 5.3: Ispravna izrada rubova, ravnomjerna 

debljina estriha, glatko postavljen razdjelni sloj. 

Oprez: 

Naborane folije postavljati s naborom prema dolje 

Razdjelni sloj mora biti vodoodbojan i čvrst. Trake se 

preklapaju (cca. 10 cm) te se gusto sljepljuju jedna 

s drugom (vodotporno ljepilo odnosno varenje). 

Rubne izolacijske trake smiju se rezati tek nakon 

postavljanja obloga. 

3.1 

3.1.1 

3.1.2 

3.1.3 

15

3 IZVOĐENJE 

3.1.4 

3.2 

16 

UGRADNJA ESTRIHA 

Kod ugradnje estriha kao tvorničkog suhog morta treba uskladiti konzistenciju koju je naveo proizvođač CA-tekućeg 

estriha. Potrebno je uzeti uzorak na mjestu ugradnje. Kod mokrog morta isporuka je u usklađenoj konzistenciji, nije 

dozvoljeno naknadno dodavanje vode. Previše vode dovodi do nedostataka poput premekane površine i odvajanja 

zrna. 

Napomena: Dodavanje vode kod suhog tvorničkog 

morta ovisi o faktorima poput 

dodavanja materijala i habanja pužne 

ovojnice. Kako bi postigli jednoličnu 

konzistenciju, mogu biti potrebne 

različite vrijednosti na mjeraču protoka. 

OPREZ: ESTRIH SE NE SMIJE UGRAĐIVATI 

AKO MU JE DODANO PREVIŠE 

VODE! (Izbjegavati odvajanje zrna ili 

vodenastu masu kod ugradnje). 

Slika 6. 

Nisu dozvoljeni dodaci (poput tekućih sredstava, zaštite od smrzavanja, dodataka za grijaNe estrihe i sl.)! 

Kod određivanja polja radne širine postavljanja treba u obzir uzeti slijedeće: debljinu estriha, kapacitet stroja, 

vrijeme obrade (otvoreno vrijeme) i klimatske uvjete; kao i apsorbiranje vode u podlogu (kod vezanih estriha). 

Kontrolirati visinu postavljanjem nivelira. 

Tekući estrih preliti ravnomjerno do visine razine. Nakon prelijevanja otklanjaju se niveliri. Naknadno se svježi estrih 

ukriž pomete metlom za estrih ili spužvastom šipkom. Na taj način estrih se homogenizira i iz njega izlazi zrak. 

Propuh i direktno sunce trebaju se izbjegavati tijekom prvih 48 sati (vidi t. 2.1.2). 

Postavljanje površina u velikom volumenu prostorije može dovesti do prijevremenog isušivanja. 

Korištenje za montažu skela i prenošenje materijala te skladištenje je moguće nakon 7 dana. 

Oprez: dugotrajnije skladištenje sprječava brzo isušivanje! 

VEZANI ESTRIH 

Podloga mora biti suha, dovoljno čvrsta, 

nemasna i bez pukotina. Iz tog razloga 

potrebno ju je odgovarajuće pripremiti. 

Potrebno je grundiranje/vezivni most. 

Zadatak vezivnog mosta je spriječiti 

oduzimanje vode tijekom postavljanja 

estriha. Djelotvornost grundiranja/ 

vezivnog mosta u pogledu brtvljenja od 

vode treba testirati probnim uzorkom. 

Mora se zadržati sposobnost niveliranja 

tekućeg estriha. 

Slika 7. 

zid 

žbuka 

rubna izolacijska traka 

tekući estrih 

vezivni most 

podloga - deka

IZVOĐENJE 3 

Oduzimanje vode zbog izlazećih građevinskih elemenata treba izbjeći ili grundiranjem ili upotrebom rubnih traka. 

Kod vezanih estriha u fazi planiranja treba uzeti u obzir da se vlaga iz golog stropa može i nakon sušenja 

estriha potiskivati. Projektant treba protiv toga poduzeti prikladne mjere. Nije dozvoljena gornja obloga koja je 

paronepropusna parna brana. 

Estrih treba ugrađivati što je moguće ravnomjernije debljine. Debljina estriha mora biti min. 25 mm i ne smije 

prekoračiti 50 mm. Kod podova koji dotiču zemlju (podrumi) ne smije se ugrađivati Vezani estrih. 

zid 

žbuka 



razdijelni sloj i / ili parna brana 

hidroizolacija 

podloga - deka 

šljunčani obluci 

žbuka 



razdijelni sloj ili parna komora 


parena propusna parna brana 

(kada je neophodno) 

izravnavajući nasip 


zid 

KLIZNI ESTRIH 

(ESTRIH NA RAZDJELNOM SLOJU) 

Kod vlage u podu potrebno je 

predvidjeti brtvilo (bitumenska 

traka za varenje). Vrstu i debljinu 

brtvila zadaje projektant. 

Razdjelni sloj može se izvoditi 

u jednom sloju. Brtvila se ne 

smatraju razdjelnim slojevima. 

Slika 8. 

PLIVAJUĆI ESTRIH 

(ESTRIH NA IZOLACIJSKOM SLOJU) 

Ukoliko se cjevovodi postavljaju 

na nosećoj podlozi, moraju 

se učvrstiti. Potrebno je 

izravnavanjem opet postići 

jednu ravnomjernu površinu 

za izolacijski sloj-minimalno za 

sloj izolacije od buke koraka. 

Izravnavati se može izolacijskim 

pločama ili vezanim nasipom od 

prirodnog ili lomljenog pijeska 

odnosno laganih dodataka. 

Kod odgovarajućih zahtjeva za 

zaštitom od buke koraka, sloj 

izolacije od buke koraka treba se 

polagati po čitavoj površini. 

Slika 9. 

3.3 

3.4 

17

3 IZVOĐENJE 

3.5 

3.6 

3.6.1 

18 

ESTRIH NA STROPU OD DRVENIH GREDA 

CA-tekući estrih može se na stropu od drvenih greda polagati kao plivajući estrih ili kod glatke podloge (ploče) kao 

klizni estrih. 

Savijanje stropa uslijed tereta prometa i vlastite težine uključujući i dodatna opterećenja s estrihom (ca. 70 kg/m²) 

ne smije prekoračiti 1/300 raspona. 

Kod stropova od drvenih greda je kod stavljanja razdjelnog sloja kao parne brane odnosno paronepropusne parne 

brane potrebno pripaziti na mogući prodor vlage uslijed stvaranja kondenzata. 

Kod konstrukcija stropova od drvenih greda mogu se s CA-tekućim estrihom i sa odgovarajućim stropnim 

konstrukcijama (npr. od gips-karton ploča) postići visoke klase otpornosti na požar. Obratiti pažnju na podatke od 

proizvođača i mjerodavne certifi kate. 

Upotrebom prikladnih materijala za izolaciju od buke koraka ispod CA-tekućih estriha može se odgovarajuće 

poboljšati izolacija od buke koraka. Obratiti pažnju na podatke od proizvođača i mjerodavne certifi kate. 

GRIJANI ESTRIH 

(PODNO GRIJANJE TOPLOM VODOM) 

Slika 10. 

SPECIJALNE KARAKTERISTIKE U USPOREDBI S UOBIČAJENIM CEMENTNIM 

ESTRIHOM 

• kratko vrijeme sušenja: grijanjem na suho od 5. dana nakon ugradnje i time brže spremni za oblaganje 

• niska temperatura zagrijavanja: ekonomičnije grijanje i zbog toga prikladno za alternativne izvore energije 

(npr. energija toplinskom crpkom) 

• potpuno obavijanje grijaće cijevi bez pora, to znači čitava površina cijevi koristi se kao površina za 

prenošenje topline. 

• otpor prijelazu topline je vrlo malen, iz tog razloga bolje korištenje energije: brže zagrijavanje podnog 

grijanja 

• manja potrošnja energije, time manje emisije štetnih tvari 

• Čuvanje Grijanih registara tijekom postavljanja 

• zbog visoke čvrstoće može se minimirati prekrivanje cjevovoda za cca. 1 cm u usporedbi s uobičajenim 

estrihom.

35 mm 

TEKUĆI ESTRIH UOBIČAJENI ESTRIH 


Slika 11. Slika12. 

IZVOĐENJE 3 

PRETPOSTAVKE 

Budući da je za funkcionalno izvođenje podnog grijanja potrebna koordinacija izvođača, iste prije početka rada 

treba pozvati na zajednički dogovor na licu mjesta. 

Na nužnost ovih koordinacijskih dogovora treba upozoriti ponuđač sustava za grijanje (ÖNORM B 2242-4). 

Za grijaće estrihe u istoj mjeri vrijede napomene «Plivajući estrih» t. 3.4. Utiskivanje ploča izolacijskog sloja, dakle 

sistemskih ploča uključujući dodatne slojeve izolacije smije iznositi najviše 5 mm. 

Pretpostavlja se da izvođač grijanja preuzima obveze provjeravanja podloge i visine, kao i pridržavanje zvučnih i 

toplinskih zahtjeva, ako izvođač grijanja sam postavlja izolacijski sloj i rubne trake. 

Sistemske ploče i podno grijanje potrebno je zaštititi na dodirima i rubnim dijelovima, primjerice lijepljenjem, kako 

mort estriha ne bi prodro u njih. 

Cijevi za grijanje moraju se tijekom postavljanja estriha popuniti i utisnuti. Moraju biti tako učvršćene da se spriječi 

isplivavanje, te da ne nastaju zvučni mostovi. Spriječiti isplivavanje cijevi tijekom ugradnje. To se može izbjeći 

dvoslojnim postavljanjem ili odgovarajućim fi ksiranjem cijevi za grijanje. 

• temperatura zagrijavanja smije iznositi max. 50ºC 

• rubne trake treba predvidjeti s min. 10 mm debljine 

• ugradnja parne brane 

• veličina pojedinog polja max. 300 m² s max. odnosom dužina:širina od 3:1 

45 mm 

uobičajeni estrih 

3.6.2 

19

3 IZVOĐENJE 

3.6.3 

3.6.4 

3.6.5 

3.6.5.1 

3.6.5.2 

20 

OPĆENITO ZA POSTAVLJANJE GRIJANOG ESTRIHA 

Postoji li opasnost od smrzavanja grijanje se na niskoj temperaturi zagrijavanja (max. 20 ºC) može držati i tijekom 

postavljanja estriha. 

Različite debljine pokrova za grijaće cijevi, mogu dovesti do valovitosti temperature poda. 

Grijani registri moraju prije postavljanja estriha biti napunjeni i utisnuti. 

MJESTA ZA MJERENJE VLAGE 

Položaj ispitnih mjesta za određivanje ostatka vlage estriha (po katu i započetih 300 m² najmanje 1 ispitno mjesto. 

Preporuka: veća debljina estriha ili veći razmak Grijanih registara) potrebno je odrediti, te ih izvođač estriha treba 

trajno označiti na licu mjesta ili na planu. 

POSTAVLJANJE GRIJANOG ESTRIHA 

PODNO GRIJANJE S TOPLOM VODOM, GRIJANE CIJEVI NA POKROVU U ESTRIHU 

Napomena: Najmanja debljina prekrivanja Grijanih cijevi iznosi 35 mm. Ona može, ovisno o potrebi, 

biti i veća (vidi tab. 3), budući da je taj sloj odgovoran za sposobnost nosivosti podne 

konstrukcije. 

Oprez: Kod upotrebe nosećih šina 

može doći do napetosti. Treba 

predvidjeti veće debljine 

estriha. 

Kod dvoslojnog postavljanja treba postupiti 

na slijedeći način: 

• Konzistencija prvog sloja treba biti 

gusta 

• Prvi sloj nanijeti na ca. 2/3 gornjeg 

ruba cijevi 

• Moguća korektura pojedinačnih 

cijevi koje su previsoko 

Slika 13. 

• Kad prvi sloj postane prohodan, međutim najkasnije slijedećeg dana, zaliti drugi sloj. Ukoliko se drugi 

sloj ne može zaliti slijedećega dana, već u nekom kasnijem trenutku, mora se prije nanošenja prvi sloj 

zagrijati do suhog te se premazati vezivnim mostom, kako bi se spriječilo prebrzo oduzimanje vode. 

Kod dvoslojnog postavljanja je gornji sloj 

sloj raspodjele tereta i mora imati minimalnu 

nominalnu debljinu, Gornji sloj ne mora biti 

povezan s donjim slojem u smislu prijenosa sila. 

PODNO GRIJANJE S TOPLOM VODOM, 

GRIJAĆE CIJEVI U IZOLACIJSKOM 

SLOJU ISPOD ESTRIHA 

Postavljanje kao plivajući estrih. 

Slika 14. 

žbuka 



sistem grijanja 



parnonepropusna parna brana 

(iznad ili ispod izolacije) 



zid 

žbuka 


podna obloga 



sistem grijanja 


parnonepropusna parna brana 

(iznad ili ispod izolacije) 



zid

IZVOĐENJE 3 

SUŠENJE POSTAVLJENOG ESTRIHA GRIJANJEM 

Ne smije se izostaviti faza zagrijavanja kod grijanog estriha. Čak i grijani estrih sušen pod normalnim uvjetima (bez 

zagrijavanja) mora se zagrijati prije polaganja obloga. 

• početak grijanja najranije 5 dana nakon postavljanja estriha, početi s temperaturom od cca. 20º C 

• povisivanje temperature do max. 50º C stupnjevito od 5 do 10º C/danu 

• trajanje zagrijavanja cca. 5 dana do max. temperature za zagrijavanje. 

• testiranje ostatka vlage u tekućem estrihu (vidi t. 4.2.3.2) 

Napomena: Postavljanje jedne cca. 50 x 50 cm velike folije na estrih. Rubovi se lijepe samoljepljivom 

trakom. Ukoliko se unutar 12 sati ne pokazuju tragovi vlage, može se započeti 

zagrijavanjem. 

OVO TESTIRANJE NE ZAMJENJUJE CM-TESTIRANJE PREMA TRENUTNO VAŽEĆIM PRAVILIMA. 

• Ostatak vlage ≤0,5 % za paropropusne obloge 

• Ostatak vlage ≤0,3 % za paronepropusne obloge (kao PVC i parket za lijepljenje) 

• Kod podnih obloga koje ne propuštaju vlagu i drvenih podova preporučuje se nakon prvog procesa 

zagrijavanja i nakon hlađenja još jednom zagrijati na max. temperaturu te istu zadržati 24 sata. Kod 

postavljanja Grijanih registara u estrihu s razmakom od izolacijskog materijala treba se dva puta zagrijavati, 

kako bi eventualno zadržana vlaga ispod Grijanih cijevi ishlapila. 

• Nakon postignutog sušenja smanjivati temperaturu stupnjevito po 10ºC dnevno. 

• Tijekom zagrijavanja i hlađenja prostoriju treba prozračivati 

• Potrebno je pisati zapisnik o zagrijavanju! 

Napomena: Kod dužeg ostavljanja estriha bez obloga i pod nepovoljnim uvjetima (naknadna vlaga) 

preporuča se prije stavljanja obloga još jednom zagrijati estrih. 

TOPLINSKA PLOMBA 

Izvođač estriha treba učvrstiti toplinsku plombu na vodovima grijanja na području razdjelnika u estrihu, koja će 

pokazivati prekoračenja određenih temperatura površine razlikom u boji. 

3.6.6 

3.6.7 

21

3 IZVOĐENJE 

22 

PREDLOŽAK ZA KOPIRANJE 

PROTOKOL MJERA ZA PRVO ZAGRIJAVANJE I POSTUPNO HLAĐENJE 

(Dotično treba ispuniti naručitelj odnosno arhitekt i pravovremeno isporučiti stručnim tvrtkama) 

Naručitelj: __________________________________________________________ 

Gradilište: __________________________________________________________ 

Građevni dio/kat: ____________________________________________________ 

1. a) Tekući estrih □ CA-C20-F4 (CA 225) Sustav podnog grijanja: 

□ CA-C30-F5 (CA 300) ___________________ 

b) Ukupna debljina estriha u sredini: _____ cm 

Prije ugradnje estriha: 

2. a) Regulirana najmanja temperatura prvog zagrijavanja od __ºC postoji od ____. 

b) Početak ugradnje estriha dana ______________ 

c) Završetak ugradnje estriha dana _____________ 

Nakon ugradnje estriha: 

d) Regulirana najmanja temperatura prvog zagrijavanja nakon ugradnje estriha od ____ºC 

postoji od __________. 

e) Dana ____________ započeto je dnevno dizanje temperature 

f) Maksimalna temperatura od ____ºC postignuta je dana ____________. 

g) Sa smanjivanjem grijanja je započeto dana _____________. 

h) Regulirana najmanja temperatura postignuta je dana ___________. 

3. a) Prostorije su tijekom zagrijavanja te smanjivanja grijanja bile 

□ prazne □ u njima se nalazio građevinski materijal ili pokrovi za velike površine 

b) Prostorije su se tijekom dana □ prozračivale i odzračivale 

□ nisu se prozračivale i odzračivale 

c) Svi Grijani krugovi bili su tijekom prvog zagrijavanja i smanjivanja grijanja 

□ otvoreni □zatvoreni 

d) Regulaciju prvog zagrijavanja i smanjivanja grijanja proveo je zaduženi stručnjak 

gosp. _________________________ iz tvrtke ______________________________ 

4. a) protokol mjera izručio je dana ___________ naručitelj i to slijedećim tvrtkama: 

• Izvođači estriha □ 

• Postavljači pločica, ploča i prirodnog kamena □ 

• Postavljači parketa, drvenih ploča □ 

• Postavljači poda □ 

• Ugraditelji grijanja □ 

• Ostali _________________________________________________ 

5. Ostatak vlage 

Ispitano od: ___________ dana___________ rezultat:________ CM-% 

Potvrde: 

Arhitekt/posebni stručnjak/voditelj gradnje naručitelj/nalogodavac 

pečat/potpis pečat/potpis 

mjesto/datum___________________ mjesto/datum_____________________

IZVOĐENJE 

OPĆENITO 

Šuplji podovi sastoje se od nosivog sloja koji stoji na specijalnoj podkonstrukciji. Time dobiveni šuplji prostor između 

golog stropa i nosivog sloja može se na razne načine iskoristiti za instalacije. Šuplji podovi koriste se pretežno u 

uredima, upravama kao razina za postavljanje kabela za telekomunikacijske, podatkovne i električne opskrbne 

vodove. Pored toga taj šuplji prostor koristi se i za postavljanje cjevovoda za grijanje i vodu ili za ventilaciju i 

klimatizaciju. Iako je bitno držati opterećenje za nosivi strop što nižim-npr. kod sanacije starogradnje- mogu se 

upotrebljavati šuplji podovi. 

Prednosti šupljeg poda: 

• visoki stupanj fl eksibilnosti kod promjene svrhe korištenja 

• brzo, jednostavno i čisto postavljanje 

• potporni stupići pomične visine kako bi se izjednačile neravnomjernosti 

• ekonomična alternativa za kabel-kanalni estrih 

• jedinstvena sloboda planiranja i oblikovanja 

• gotovo neograničen i proizvoljan oblik instalacija 

• za sam nosivi sloj vrijede sve prednosti koje su povezane s CA-tekućim estrihom 

žbuka 




nosiva ploča 

potporni stup 


POSTAVLJANJE ŠUPLJEG PODA 

Potporni stupići pomične visine za izjednačavanje 

neravnomjernosti nose oplatne elemente od 

sistemskih ploča na koje se izlijeva CA-tekući 

estrih. 

Šuplji podovi su idealni za kombiniranje s kanalima 

dvostrukog dna (npr. u hodniku) koji se sastoje od 

dvostrukih podnih ploča. 

Slika 15 

shematski prikaz 

IZVOĐENJE 3 

ZAHTJEVI ŠUPLJEG PODA 

OPTEREĆENJA 

Opteretivost šupljeg poda određuje njegova konstrukcija i čvrstoća nosivog sloja. 

Odlučujuća za dodjeljivanje nekoj klasi tereta je upravo opteretivost na točkama. Teret pruga i površina općenito se 

ne uzima u obzir, jer nosivost konstrukcije šupljeg poda u pravilu nadmašuje nosivost golog stropa. 

Prijelomno opterećenje mora biti u sredini najmanje za sigurnosni faktor 2,0 preko nominalnog tereta. 

U području priključnih točaka i izrezivanja (npr. elektranata) šuplji pod smije pokazivati manju nosivost. Po potrebi 

poduzeti potrebne mjere kako bi se i na tim područjima postigla zahtijevana nosivost. Na rubnim dijelovima postavite 

potporne stupiće uzduž zidova, uvijek u razmaku od 30 cm. 

3.7 

3.7.1 

3.7.2 

3.7.3 

3.7.3.1 

23

3 IZVOĐENJE 

3.7.3.2 

3.7.3.3 

3.7.3.4 

24 

U skladu sa «Smjernicama primjene prema DIN EN 13213 šuplji podovi» Savezne udruge sistemskih podova 

(registrirano društvo), nominalni tereti i klase opterećenja svrstavaju se kako slijedi: 

Klasa 

DIN EN 13213 

12/01 

Stupanj 

opterećenja 1) 

Nominalno 

opterećenje 

(kN) 

Opterećenje pri 

lomu 2) 

(kN) 

Primjeri upotrebe 

1 2 2 4 uredi s manjom prolaznosti 

2 3 3 6 

3 4 4 8 

5 5 5 10 

normalni uredi, predavaonice, 

školske prostorije 

konstrukcijski uredi, uredi s 

većom prolaznosti 

uredi s većom prolaznosti, ind. 

podovi s manjim opterećenjem, 

radione s manjim korištenjem 

6 

6 3) 

i više 

≥ 6 ≥ 12 

podovi po kojima prolaze 

transport. vozila, podovi u 

industriji i radionicama, prostori 

s trezorima 

1) klasifi kacija opterećenja u skladu s primjenskom smjernicom za šuplje podove 03/99 Savezne 

udruge za sistemske podove 

2) maksimalno opterećenje u trenutku zatajivanja uzimanjem u obzir sigurnosne vrijednosti √= 2 

3) Za šuplje podove s pojedinačno specifi ciranim visokim zahtjevima mogu biti potrebne veće nominalne 

vrijednosti opterećenja/loma. Treba ih defi nirati u stupnjevima od 2kN/ 1kN. 

Tabela 6 

Kod tereta koji se kreču ili dinamičnih tereta mora se uzeti u obzir dodatna oscilacijska vrijednost od najmanje 1,3 

kod strojeva kojima se manualno upravlja i najmanje 1,5 kod transportnih motornih vozila. 

ZAŠTITA OD POŽARA 

Ukoliko je potrebno, pod treba klasifi cirati u skladu s njegovim ponašanjem kod požara prema ÖNORM B 13501-1. 

Osnovni zahtjevi ispunjeni su, ako visina šupljeg poda ne premašuje 20 cm, ako se upotrebljavaju mineralni estrisi, 

a oplata se sastoji od barem normalno zapaljivih građevinskih tvari. Upotrijebljeni materijali trebaju dokazivati 

prikladnu klasifi kaciju građevinskog materijala. 

ZVUČNA ZAŠTITA 

Sistemi šupljih podova imaju karakteristike zračne izolacije i izolacije protiv buke koraka. Zahtjeve određuje ÖNORM 

B 8115-2 ili konkretne planske odrednice i propisi. 

OSTALO 

Konstrukcijom šupljeg poda izrađuju se djelomično zatvoreni šuplji prostori bez zraka iz prostorije i vanjskog 

zraka. 

Projektiranjem zgrade treba stvoriti odgovarajuće osnove, te po potrebi poduzeti mjere koje osiguravaju potrebnu 

higijenu. Kako bi se izbjegla pojava gljivica, posebno treba osigurati da relativna vlažnost u šupljem prostoru ostane 

ispod 80%, te da se u pojedinačnim slučajevima osigura i dovoljna izmjena zraka. 

Šuplji pod ne smije sadržavati naslage prašine, građevinski otpad, vlagu, organski otpad, ostatke i ostala onečišćenja. 

Tijekom građenja površina za postavljanje šupljeg poda ne smije biti korištena za ostale radove. 

Kod izvođenja prijelaza, posebno trasa dvostrukog dna i revizijskih okvira unutar površina šupljeg poda treba 

pripaziti da se za slijedećeg izvođača osigura iskoristiva podloga. Prijelaz se mora izraditi tako da se može proizvesti 

ravnomjerni prijelaz za gornje obloge. 

S uobičajenim alatnim sredstvima može se pridržavati razlika nivoa od ispod 2 mm. Postavljač poda tada može 

propisno u okviru svojeg rada po potrebi ugraditi nanos mase za izravnavanje kao posebni posao.

Tekući estrih na bazi kalcijevog-sulfata 

• kao vezani estrih 

• klizni estrih 

• kao plivajući estrih (također grijani estrih) 

Za industrijske estrihe potrebna je najmanje klasa čvrstoće CA-C30-F5 (CA 300). 

INDUSTRIJSKI ESTRIH 

PRIMJENA 

KLASE ČVRSTOĆE 

POVRŠINA ESTRIHA 

• Tekući estrih za korištenje i za primanje obloga treba biti impregniran; to znači izbrusiti, usisati i nanijeti 

dubinsku impregnaciju. 

OPTEREĆENJA 

• Moguća opterećenja poput vlage, kemikalija, temperature i sl. potrebno je defi nirati. 

• CA-tekući estrih nije prikladan za opterećenje transportnim vozilima za hodnike s gumama od poliamida ili 

čeličnim gumama (bez prikladne zaštite). (ovdje mogu nastati pritisci do 100 N/mm²). 

bez obloge 

Vrste opterećenja i građevine 

s oblogom 1) 

manji promet, lakša skladišne hale za laka i promet pješaka 

vozila s mekim gumama 

do 10 km/h 

elastična dobra (drvo, 

papir, kaučuk, meke 

umj.tvari itd.) 

lakši promet vozila s 

mekim gumama do 10 

km/h 

promet pješaka unutar podređene radionice za 

malo opterećenje udarcima 

pogona 

male izratke, pogonske odlaganje lakših dobara 

alate i magazine 

Vrsta guma 2) 

Uredske prostorije bez 

mnogo posjetitelja 

Proizvodne, montažne 

i skladišne hale za 

laka dobra 

bez struganja 

bez udaraca 

uretan-elastomer 

(vulkolan) i kaučuk do 

srednjeg tiskanja od 

cca. 10 N/mm² 

IZVOĐENJE 3 

Tvornice za lake komade 

svih vrsta 

1) Poboljšanje otpora protiv oštećenja brušenjem kao i protiv udaraca ovisno je o karakteristikama obloga. 

Poboljšanje prihvaćanja prometnog tereta ovisno je između ostalog i o debljini obloge. 

2) Vrijedi samo za čiste gume. utisnuti kruti materijali i prljavština na gumama povećavaju opterećenje. 

3.8 

3.8.1 

3.8.2 

3.8.3 

3.8.4 

25

3 IZVOĐENJE 

3.9 

3.9.1 

3.9.2 

3.9.3 

26 

OBOJANI ESTRIH 

PRIMJENA 

Obojani estrisi su arhitektonski elementi koji su namijenjeni oblikovanju kako u stanogradnji tako i u upravnim 

zgradama. Estrih se pomoću odgovarajućih pigmenata potpuno oboji. Za bojanje se u praksi dokazala upotreba 

mineralnih pigmenata. Ovisno o vrsti vezivnog sredstva i mješavini pigmenata mogu i kod opreznog izvođenja 

nastati oscilacije boje. 

NAPOMENE ZA POSTAVLJANJE ESTRIHA 

Svaki obojani estrih je unikat. Ovisno o načinu obrade njegova površina može biti u obliku oblaka ili pokazivati 

lagane razlike u boji. Osim toga na izgled djeluju i drugi faktori kao npr. ponašanje estriha pri sušenju ili klimatski 

uvjeti u prostoriji. 

Ugradnja obojanog estriha zahtjeva izuzetnu pažljivost i trebali bi ga ugrađivati samo iskusni stručnjaci. 

Napomena: Uvijek treba postavljati ne premale površine za testiranje. U potpunosti jednak rezultat se 

međutim ne može postići. 

Iz tog razloga važno je o tome informirati naručitelja. 

Budući da se ugrađuju male zidne završne letvice, posebno oprezno treba postavljati rubne trake. Potrebne fuge 

izraditi prikladnim profi lima za fuge. Kod ljuljanja treba pripaziti na ravnomjernost, kako kasnije ne bi ostali tragovi. 

Obojani estrih zahtjeva dvoslojnu ugradnju, kako bi se zasigurno izbjeglo ocrtavanje cijevi od grijanja. 

Pripaziti na izbjegavanje onečišćenja od ostataka izolacijskog materijala, opušaka cigareta, prljavštine i ostalog. Čak 

i nakon sušenja, estrih treba zaštititi od oštećenja i onečišćenja. 

OPLEMENJIVANJE POVRŠINE 

Obojani estrisi zahtijevaju stručan naknadni tretman površine, kako bi se ona učinila otpornom na korištenje te 

odbijala prljavštinu. Ti tretmani su posebni poslovi koji se moraju posebno istaknuti u natječaju. 

Napomena: Pukotine ili ostala oštećenja mogu se uz veliki napor ukloniti, no nikad potpuno izravnati. 

Površina se prvo treba grubo, srednje i na fi no izbrusiti. Nakon toga dolaze na red slijedeće mjere u obzir: 

• impregnacija 

• pečaćenje 

• fi niš površine (ulje, vosak) 

Impregnacijom ili pečaćenjem postižu se podne površine bez prašine te vodoodbojne. 

Ovisno o sastavu estriha mogu se pojaviti jasno uočljivi oblaci kao svijetla i tamna područja ili odstupanja u boji 

različitog intenziteta. 

Kod stručne impregnacije odnosno pečaćenja napor oko njege je vrlo malen, no ovisan o vrsti i frekventnosti 

opterećivanja. 

Za fi niš površine mogu se upotrebljavati ulja bez kiselina ili prikladni tvrdi voskovi. Takvim tretmanom površine 

nije moguće kasnije naknadno postavljanje obloga odnosno ono može biti izvedeno samo u skladu s uputama 

proizvođača. 

Tijekom cjelokupnog tretmana površine treba paziti na čist način rada i na zaštitu površine do potpunog stvrdnjavanja 

sloja. Inače mogu ostati npr. otisci stopala ili ocrtani predmeti.

PRIPREMANJE POVRŠINE 4 

ZA POSTAVLJANJE BOLOGA 

PRIPREMANJE POVRŠINE ZA 

POSTAVLJANJE OBLOGA 

SUŠENJE TEKUĆEG ESTRIHA 

SUŠENJE 

Dobri građevinsko-klimatski uvjeti su pretpostavka za proces sušenja (npr. dobro provjetravanje nakon stvrdnjavanja 

i kod zagrijavanja Grijanih estriha). U pravilu se CA-tekući estrih nakon 5 dana može prisilno sušiti. Kod debljine 

estriha od 50 mm je to posebna prednost. Što je debljina estriha veća, to se duže i suši. Pri tom se ne smije 

upotrijebiti građevinsko plinsko grijanje, jer se njime dovodi dodatna vlaga. Rano brušenje i metenje olakšava 

proces brušenja i može ubrzati proces sušenja. 

PROVJETRAVANJE 

Vodu koja izlazi iz estriha treba uzeti zrak te što prije transportirati van. Pretpostavka za to je stalna izmjena tog 

vlažnog zraka i svježeg, suhog zraka. To znači da vrijeme sušenja ovisi o načinu provjetravanja. 

Napola otvoreni ili zatvoreni prozori sprječavaju izmjenu zraka i znatno odugovlače sušenje. Stalno napola otvoreni 

prozori stoga nisu dovoljni kako bi se estrih postupno osušio. 

Kod sušenja tekućih estriha treba uzeti u obzir slijedeće točke: 

• do cca. 48 sati nakon nanošenja estrih treba zaštititi od propuha 

• nakon 3. dana treba intenzivno provjetravati. Pritom prozore i vrata naširoko otvoriti (kod smrzavice i 

dugotrajne kiše vidi dolje). 

• pripaziti da oborinska voda ne prodre kroz vrata i prozore 

Sposobnost zraka da apsorbira vodu ovisna je o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Tako zrak s istom relativnom 

vlagom kod 30ºC može preuzeti trostruku količinu vode od onog pri 10ºC. 

Iz tog razloga ima smisla kod smrzavice i dugotrajne kiše, sušenje poduprijeti grijanjem prostorija i provjetravanjem 

na mahove. 

Idealno bi pritom bilo preko dana najmanje pet puta otvoriti sve prozore i vrata na najmanje 10 minuta. Nakon toga 

opet sve zatvoriti. 

Položaj prozora Izmjena zraka 

po satu 

prozor otvoren, vrata zatvorena 0-0,5 

prozor nagnut, rolete zatvorene 0,3-1,5 

prozor nagnut, bez roleta 0,8-4,0 

prozor poluotvoren 5-10 

prozor širom otvoren 9-15 

prozor i vrata širom otvoreni (nasuprot) 

cca.40 

Slika 16-primjeri očitavanja 

1) Kod 20ºC i 50% rel.vlage u zraku se veže 

cca. 8,6 g/m³ vodene pare 

2) Grafi čko određivanje točke rosišta: 20ºC i 50% 

rel.vlage daju temperaturu rosišta od 9,3 ºC. 

4.1 

4.1.1 

4.1.2 

27

4 

4.1.3 

4.1.4 

4.1.5 

28 

PRIPREMANJE POVRŠINE 


GRIJANI ESTRIH 

Sušenje se kod Grijanih estriha ubrzava zagrijavanjem. Estrih može brže predati svoju vlagu, a zrak zagrijavanjem 

može preuzeti više vlage. To znači, da vrijeme sušenja i kod grijaćeg estriha ovisi o načinu prozračivanja. Neprestano 

zatvaranje prozora zbog izbjegavanja gubitka topline istovremeno sprječava sušenje estriha. Čak i stalno naginjanje 

prozora nije dovoljno kako bi se estrih postepeno osušio. 

ODVLAŽIVAČ ZRAKA 

Ukoliko je potrebno brže sušenje odnosno nije moguće dobro prozračivanje (npr. premalo prozora), brže sušenje 

može se postići upotrebom odvlaživača zraka. Za građevinsko sušenje pretežno se koriste kondenzatni sušači koji 

konstantno proizvode zrak s cca. 35% rel. vlage. Ekonomični način rada postiže se pri temperaturama od 12 do 30 

ºC. 

Kod niskih temperatura potrebno je dodatno električno ili indirektno grijanje uređajima. Kondenzacijsko sušenje je 

cirkulacijsko sušenje, što znači da tijekom sušenja prozori i vrata moraju biti zatvoreni. Kondenzat koji nastaje treba 

otkloniti tako da se zrak u prostoriji i građevinski dijelovi ponovno ne vlaže. 

Veličina i broj sušača ovisni su o volumenu prostorije i postojećoj vlazi. 

Napomena: Upotrebom sušača ne suši se samo tekući estrih brže, već i okolni građevinski dijelovi. 

UNOS GRAĐEVINSKE VLAGE, SPRJEČAVANJE ISUŠIVANJA 

Pored ispravnog prozračivanja, za ispravno sušenje estriha vrlo je važno da u estrih ne može dospjeti dodatna vlaga 

te da se sušenje ne sprječava. 

• Kod grijanja prostorija ne smiju se upotrebljavati Grijani uređaji čiji ispušni plinovi ostaju u zgradi (direktno 

spaljivanje). Kod direktnog spaljivanja od plina i ulja nastaje dodatna voda, što opet povisuje vlagu zraka 

prostorije. 

• Svježe ožbukani zidovi mogu toliko povećati vlagu u prostoriji da se i vlaga u estrihu opet privremeno 

poveća. 

• Ako npr. noću znatno padnu temperature pri visokoj vlazi zraka, voda se može kondenzirati i tako se opet 

nakupiti u estrihu. Estrih će tada ujutro sadržavati više vlage nego prethodne večeri, ako ga ne zaštitimo. 

Zaštita se u takvom slučaju postiže zatvaranjem prozora i vrata (vidi sl. 16). 

• Zastrta fasada može sprječavati intenzivnu izmjenu zraka i tako produžiti vrijeme sušenja. 

• Pokrivanje površine estriha, npr. skladištenjem građ. materijala, sprječava sušenje i treba je izbjegavati. 

• Kao i kod svih mineralnih građ. materijala kod debljih slojeva treba računati s duljim sušenjem. Kod 

dvostruke debljine estriha vrijeme sušenja pri istim uvjetima dvostruko do trostruko je dulje. 

• Kod vezanih estriha treba uzeti u obzir da se sušenje s rastućom vlagom, npr. konstrukcijskih dijelova može 

nepredvidljivo ugroziti. 

Napomena: Nasuprot uvriježenom stajalištu estrih se zimi izvrsno suši, ako se prostorije griju. 

Izmjenom zraka kroz hladni zrak koji ulazi, te se zagrijava u unutrašnjosti, mogu se 

apsorbirati velike količine vlage. Kod naglog provjetravanja te se velike količine vlage 

relativno brzo i izbace van. Na vrhuncu ljeta ponekad vladaju i relativne vlage od 

gotovo 90%, tako da taj topli i vlažni zrak slabo preuzima vlagu. U hladnim unutarnjim 

prostorima pritom može doći do nastajanja kondenzata.



PRIPREMA PODLOGE ZA POSTAVLJANJE OBLOGA 

(vidi t. 5- tabele pregleda za postavljanje obloga) 

Estrih je za daljnje korištenje potrebno obložiti (iznimka su prostorije s manjim zahtjevima poput potkrovlja). 

Tekući estrih od kalcijevog sulfata odlikuje se visokom ravnomjernošću i čvrstoćom površine. Po potrebi je moguće 

nanošenje masa za izravnavanje u skladu s t. 5-tabelom1-4. 

Osnova za ugradnju sistema je nanošenje prikladnog grundiranja prije mase za izravnavanje i/ili postavljana obloga. 

pritom se pridržavati uputa proizvođača. Kod određenih sistema s ljepilima grundiranje može biti nepotrebno (vidi 

tab. 1-4). 

PRIPREMA PODLOGE 

Nakupljanja fi nih čestica nastalih tehnologijom estriha potrebno je 

otkloniti (npr. pločicom za brušenje granulacije 16 ili 24, grubom). 

Iznimka: plivajuće polaganje obloga. To se s obzirom na brže sušenje 

i otklanjanje eventualnih manjih nejednakosti mora uraditi što prije. 

Otklanjanje fi nih čestica (brušenje površine) treba uzeti u obzir kod 

raspisivanja natječaja. 

Slika 17. 

ZATVARANJE PRIVIDNIH I RADNIH FUGA TE 

PUKOTINA 

(OD STRANE IZVOĐAČA ESTRIHA) 

Nakon odgovarajućeg sušenja zatvaraju se radne fuge i eventualne pukotine u estrihu. 

Primjerice se estrih u razmacima od otprilike 25 do 50 cm poprečno do pukotine do polovice dubine urezuje. Urezi 

kod sredine pukotine trebaju biti dugi do 15 cm. Labavi materijal i prašina otklanjaju se usisavanjem. Prethodno 

raširene pukotine ili urezi pune se prikladnom reakcijskom smolom. U poprečno Do pukotine prolazeće rezove ulaže 

se u još mokru smolu profi lirani građevinski čelik (promjer 3-6 mm) kao učvršćenje. Zatim se otklanja višak smole 

te se površina posipa suhim pijeskom (granulacija 0,3-1,2 mm). 

Ako se u estrihu koji je namijenjen oblaganju pojave pukotine, a iste su stručno i kako je gore opisano zatvorene, ti 

estrisi su valjani, ako odgovara debljina i čvrstoća koja je ugovorno određena, odnosno postoji dovoljna nosivost. 

OSTATAK VLAGE 

DOZVOLJENI OSTATAK VLAGE 

Estrih bez podnog grijanja Estrih s podnim grijanjem 

paropropusne obloge 1,0% 0,5% 

paronepropusne obloge 0,5% 0,3% 

parket na lijepljenje 0,3% 0,3% 

Oprez: Kod paronepropusnih obloga u pravilu je potrebna ugradnja parne brane (prema t. 2.3 i t. 3.4) 

4.2 

4.2.1 

4.2.2 

4.2.3 

4.2.3.1 

29

4 

4.2.3.2 

4.2.4 

30 



TESTIRANJE OSTATKA VLAGE 

Označavanje mjesta za mjerenje vlage: 

• neizostavno kod podnog grijanja 

• kod većih debljina je označavanje preporučljivo zato što mjerenje na manjim debljinama može krivo 

dovesti do kvalifi kacije da je estrih spreman za stavljanje obloge. 

Testiranje ostatka vlage: 

• Određivanje ostatka vlage vrši se CM-uređajem po mogućnosti na najvlažnijem mjestu. Relativno 

određivanje najvlažnijeg mjesta vrši se električnim uređajem za mjerenje vlage. Uzorak za određivanje 

udjela vlage uzima se iz unutarnje polovice estriha. Uzorak se uzima na svakom katu po započetih 300 m². 

Rezultate i točan položaj mjernih mjesta treba zabilježiti u zapisnik. 

GRUNDIRANJE I IZRAVNAVANJE 

Provođenje CM mjerenja: 

• uzorak materijala što više usitniti (raditi brzo kako 

bi se spriječilo isušivanje uzorka). 

• težina 100 g 

• trajanje mjerenja cca. 10 min. po uzorku 

• pridržavati se uputa za rukovanje CM uređajem 

Priprema uzorka ne smije biti pod direktnim suncem ili 

propuhom. 

Slika 18. 

Površinu estriha treba očistiti i ukloniti prašinu (npr. četkanjem/brušenjem ili usisavanjem površine). 

Prije radova na gornjim oblogama estrih treba pripremiti u skladu s pravilima struke i normama. Za grundiranje i 

izravnavanje upotrijebiti sistemske materijale prikladne za korištenje s ljepilom u skladu s uputama proizvođača. 

Grundiranje služi poboljšanju prianjanja između estriha i mase za izravnavanje ili ljepila odnosno regulira upijanje 

podloge. 

Napomena: Upotrebom smola(npr. jedno- ili dvokomponentnih) za grundiranje u skladu s uputama 

proizvođača potrebno je prije izravnavanja posuti površinu kvarcnim pijeskom. 

Upotrebom nivelir-masa vezanih kalcijevim sulfatom ili cementnih nivelir-masa ispunjene su važne tehničke funkcije 

kao regulacija upijanja, poboljšanje čvrstoće, bolja raspodjela tereta, optimiranje površinske strukture i odbojno 

djelovanje. 

U skladu s uputama proizvođača upotrebom određenih ljepila primjena grundiranja i masa za izravnavanje može 

biti nepotrebna odnosno kod specijalnih masa za izravnavanje može se raditi bez grundiranja. 

Napomena: Grundiranje, masa za izravnavanje i ljepilo moraju biti međusobno usklađeni prema 

uputama proizvođača. Ukoliko se ne radi sa sistemom proizvođača potrebna su probna 

lijepljenja. 

(vidi t. 5-tabele 1-4)

TEKUĆI ESTRIH U VLAŽNIM PROSTORIJAMA 

Tekući estrih prikladan je za prostorije s uobičajenom vlagom zraka kao što su to kućne kuhinje i kupaone. Čak i u 

podrumima ovisno o korištenju tekućeg estriha mogu se polagati odozgo bez zaštite od prodora vlage. 

Ako se pod polijeva vodom, tekući estrih je potrebno isto kao i cementni estrih zaštititi od vlage prikladnim brtvilom 

(u skladu s ÖNORM B 2207-grupa opterećenja W3). To je potrebno već iz tog razloga kako bi se posebno u rubnom 

dijelu izolacija zaštitila od promakanja te kako bi se održao tehnički besprijekoran estrih. 

CA-tekući estrih nije prikladan za vani, u poslovnim mokrim čvorovima (npr. u pogonu: kuhinje, tuševi i praonice) te 

u prostorijama gdje je propisan pad ili odvodi u podu. 

Ako je potrebno brtvljenje, tada se ono-ukoliko proizvođač ne upućuje drugačije-mora izvoditi prema slijedećim 

metodama: 

ALTERNATIVNO BRTVLJENJE 

• Po potrebi se površina estriha 

i rubovi fuga grundiraju 

(pridržavati 

sušenja). 

se vremena 

• Na područje fuge se prema 

propisima proizvođača stavlja 

izolacijska traka. 

• Pritom prije svega treba 

pripaziti da izolacijska traka 

u području elastične sredine 

ostane pokretna. 

• Nakon toga se nanosi 

alternativno brtvilo u debljini 

koju zahtjeva proizvođač 

premazivanjem, prskanjem, 

valjkom ili zidarskom žlicom. 



Fuge (u skladu s t. 2.5.1) u estrihu općenito treba preuzeti u gornjoj oblozi. 

grundiranje 

Slika 19 

POSTAVLJANJE GORNJE OBLOGE 

Oprez: Višak rubnih izolacijskih traka otkloniti tek nakon završetka radova s postavljanjem 

obloga. Time se želi spriječiti da kod radova polaganja obloga zbog ljepila i fugirnog 

morta nastanu zvučni mostovi između estriha i zida. 

pločice 

elatični zapunjač 

izolacijska traka 

ljepilo 

alternativna hidroizolacija 

podna obloga 

grundiranje 




izolacijski sloj 

paronepropusna parna brana 


žbuka 

zid 

4.3 

4.4 

31

4 

4.4.1 

4.4.2 

4.4.3 

4.4.4 

32 



ELASTIČNE I PARONEPROPUSNE OBLOGE 

• Prema pravilima struke i oslanjanjem na upotrebu uobičajenih ljepila (na disperzivnoj bazi) potrebno je 

zaglađivanje s prethodnim nanosom prikladnog grunda (u skladu s uputama proizvođača). 

• U slučaju posebnih građevinskih situacija, moguće su individualne preporuke u dogovoru s 

proizvođačem. 

• Kako bi se osiguralo dovoljno vezivanje ljepila i stabiliziralo ponašanje kod utiskivanja treba se držati 

minimalnog vremena zaštite od dva dana nakon polaganja i prije opterećivanja. 

TEKSTILNE OBLOGE 

• Zaglađivanje provesti u skladu s građevinskom situacijom i prema kakvoći estriha (ravnomjernosti) odnosno 

tekstilne obloge. 

PARKET 

• primjenom specijalnih sistema lijepljenja parketa grundiranje estriha može biti nepotrebno. Pridržavati se 

odgovarajućih uputa proizvođača. 

• Upotrebom disperzivnih ljepila može biti potrebno zaglađivanje. Pridržavati se odgovarajućih uputa 

proizvođača. 

• Parket koji se lijepi ovisno o vrsti i trenutku prve isporuke mora sadržavati slijedeće udjele vlage: 

Tabela 10 

ÖNORM Vlaga 

drveni parket 

parketne pločice 

B 3000-9 9 ± 2% 

pojedinačne 

EN 13226 7% do 11 % 

kesten, bor 

lam-parket 

7% do 13% 

pojedini elementi 

EN 13227 7% do 11 % 

kesten 

mozaik-parket 

7% do 13% 

bez tretiranja površine 

EN 13488 7% do 11 % 

sa tretiranjem površine 

6% do 10% 

višeslojni parket 

EN 13489 

sloj koji se troši 

5% do 9% 

KAMENE I KERAMIČKE OBLOGE 

• Primjenom specijalnih sistema mortova za lijepljenje nije potrebno grundiranje estriha. Pridržavati se 

odgovarajućih uputa proizvođača. 

• Izraditi elastične fuge u oblogama u veličini polja ≥ 40 m² i bočnoj dužini ≥ 8 m, neovisno o raspodjeli fuga 

u estrihu. 

• Neovisno o raspodjeli fuga u estrihu u oblogama na područjima vrata izraditi elastične fuge. 

• Kod grijaćeg estriha moraju se upotrijebiti elastifi cirana ljepila (npr. fl ex-mort za lijepljenje). 

• Kod postavljanja u posteljicu morta podlogu treba pripremiti grundirnom smolom (npr. epoksidna smola) 

uz posipavanje kvarcnim pijeskom.



IMPREGNIRANJE, PEČAĆENJE, PREMAZIVANJE 

CA-tekući estrisi mogu se impregnirati, pečatiti i premazivati posebno epoksidnim smolama i poliuretanskim 

smolama. 

IMPREGNIRANJE 

Impregnacije su otopine epoksidne ili poliuretanske smole dobrog prodiranja koje ispunjavaju pore i mogu biti sa 

ili bez otapala. 

Impregnira se kako bi se učvrstila podloga, povisila otpornost površine te kako bi se spriječilo nastajanje prašine 

uslijed trljanja. 

Impregnacije najčešće nisu pigmentirane, ali mogu biti i lazirajuće obojane. Nejednakosti u boji površine mogu se 

tako znatno povećati. 

PEČAĆENJE 

Pečaćenja su na bazi epoksidnih smola ili poliuretana, mogu biti bez i sa otapalima ili vodenasta, a u krutom stanju 

daju debljinu sloja od cca. 0,1-0,3 mm. 

Pečaćenja se u pravilu nanose u dva do tri sloja i služe poboljšanju mehaničke opteretivosti, sprječavanju prašine 

nastale trljanjem, poboljšanom čišćenju i održavanju te sprječavaju prodor ulja, masnoća i ostalih onečišćenja. 

Mehanička opteretivost određuje se kroz čvrstoću podloge. 

PREMAZI 

Premazi su nanosi reakcijskih smola bez otapala koji su općenito napunjeni punilima i obojani pigmentima. 

Premazi se u prvom redu izvode kako bi se postigla veća mehanička opteretivost te za zaštitu podloge od kemijskih 

oštećenja. 

Otpornost od mehaničkog opterećenja određuje se kroz čvrstoću podloge kao i kroz karakteristike materijala te 

debljinu sloja. 

Za CA-tekuće estrihe preferira se u paropropusnoj izvedbi. 

4.5 

33

4 

34 



Svojstva 

Radni ciklusi 

vrsta proizvoda EP,PU ili dr. materijali 

od umj. smole s 

otapalima 

estrih-klasa čvrstoće 

Impregnacija Pečaćenje Premazi 

CA-C20-F4 (CA 225) 

CA-C20-F5 (CA 300) 

priprema podloge brušenje i usisavanje 

čvrstoća prionjivost/ 

vlak CA-estriha 

EP, PU ili dr. 

materijali od umj. 

smole s otapalima 

ili vodenasti, 

pigmentirani ili 

nepigmentirani 

CA-C20-F4 (CA 225) 

CA-C20-F5 (CA 300) 

brušenje i 

usisavanje 

npr. EP, PU 

proizvodi 

CA-C20-F5 (CA 

300) 

pjeskarenje 

- > 1,0 N/mm 2 > 1,5 N/mm 2 

debljina sloja do 0,1 mm 0,1 – 0,3 mm 0,3 – 5 mm 

jakost opterećenja 

način nanošenja 

paronepropusni 

materijali za 

premazivanje 

(sd>4m) na CA-estrih 

s parnom branom 

paropropusni 

materijali za 

premazivanje 

(sd

prilog tabela 1 ELASTIČNE, PARONEPROPUSNE OBLOGE 3) 

radnje 

testiranje podloge prema 

ÖNORM B2236-1, 

točka 2.3.3 

max. dozvoljeni ostatak 

vlage u CM-% 

max. dozvoljeni ostatak 

vlage kod podnog grijanja u 

CM-% 

PVC 

homogeno heterogeno 

linoleum poliolefi ni kaučuk 

• • • • • 

≤ 0,5 ≤ 0,5 ≤ 0,5 ≤ 0,5 ≤ 0,5 

≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 

brušenje • • • • • 

usisavanje • • • • • 

grundiranje • • • • • 

min. vrijeme sušenja 

disperzivni grund 

24 h 24 h 24 h 24 h 24 h 

vrijeme sušenja 

grundiranje sa otapalima 


grundiranje s reakcijskom 

smolom 

izglađivanje (paziti na 

vrijeme sušenja) 

Lijepljenje s : 

a) disperzivnim ljepilom 

b) ljepilom s reakcijskom 

smolom 

c) ljepilo s otapalima 4) 

min. vrijeme zaštite 

nakon lijepljenja prije 

opterećivanja 

* * * * * 

12h 12h 12h 12h 12h 

da 1) da 1) da 1) da 1) da 1) 

• 

* 

• 

• 

* 

• 

• 

* 

• 

2 dana 2 dana 2 dana 2 dana 2 dana 

• postupak 

* u skladu s uputama proizvođača 

1) može biti nepotrebno kod individualnih primjena i drugačijih uputa proizvođača 

2) potrebno zaglađivanje 

3) općenito je potrebno uskladiti pojedino ljepilo s podnom oblogom i izabrati prikladno grundiranje odnosno 

zaglađivanje 

4) uzeti u obzir propis o otapalima iz 1995. 

TABELA PREGLEDA 5 


• 

• 2) 

• 

35

5 

36 

TABELA PREGLEDA 


prilog tabela 2 TEKSTILNE OBLOGE 

radnje 

testiranje podloge prema ÖNORM 

B2236-1, 

točka 2.3.3 

max. dozvoljeni ostatak vlage u 

CM-% 

max. dozvoljeni ostatak vlage kod 

podnog grijanja u CM-% 

tkanine 

paropropusno 

igličasto runo 

paropropusno 

tufting 

paropropusno paronepropusno 

• • • • 

≤ 1,0 ≤ 1,0 ≤ 1,0 ≤ 0,5 

≤ 0,5 ≤ 0,5 ≤ 0,5 ≤ 0,3 

brušenje • • • • 

usisavanje • • • • 

grundiranje • • • • 






grundiranje s reakcijskom smolom 

izglađivanje (paziti na vrijeme 

sušenja) 


24 h 24 h 24 h 24 h 

* * * * 

12 h 12 h 12 h 12 h 

5) 5) 5) 5) 

a) disperzivnim ljepilom • • • • 

b) ljepilom s reakcijskom smolom * * * * 

c) ljepilo s otapalima 4) * * * * 

min. vrijeme zaštite nakon 

lijepljenja prije opterećivanja 

1 dan 1 dan 1 dan 1 dan 

• postupak 


4) uzeti u obzir propis o otapalima iz 1995. 

5) ako je potrebno zbog ravnomjernosti

prilog tabela 3 

radnje 

parket 

pločice 

masivni 

parket 10 

mm 

PARKET, DRVENA KALDRMA, LAMINAT 3) 

mozaik parket/ 

lamele visokog 

ruba 

višeslojni 

i gotovi 

parket 

Laminat 

7) 

lijepljeno na podlogu p livajuće 

postavljeno 


ÖNORM B2236-1, točka 2.3.3 

• • • • • • 

max. dozvoljeni ostatak vlage 

u CM-% 

≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,1 


kod podnog grijanja u CM-% 

≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,3 ≤ 0,5 

brušenje • • • • • 

usisavanje • • • • • 

grundiranje • 9) • 9) • 9) • 9) • 9) 







smolom 


sušenja) 


a) disperzivnim ljepilom 

b) ljepilom s reakcijskom 

smolom* 

c)umjetnom smolom 4) 

8) 

* * * * * 

8) 

* * * * * 

12 h 12 h 12 h 12 h 12 h 

ne 6) ne 6) ne 6) ne 6) ne 6) 

• 10) 

ili 

• 

ili 

* 

ili 


POSTAVLJANJE OBLOGA 5 

10) 

* 

ili 

• 

ili 

* 

ili 

d) praškastim ljepilima * * * * 

brušenje i tretiranje površine 

11) 11) 11) 11) 

parketa 


3-10 dana 3-10 dana 3-10 dana 3-10 dana 3-10 dana 

lijepljenja prije opterećivanja 

• postupak 


3)općenito je potrebno uskladiti pojedino ljepilo s podnom oblogom i izabrati prikladno grundiranje odnosno 

zaglađivanje 

4)uzeti u obzir propis o otapalima iz 1995. 

6) ako je potrebno zbog ravnomjernosti 

7) ako je prema uputama proizvođača dozvoljeno lijepljenje 

8) grundiranje i ljepilo uskladiti međusobno (pridržavati se uputa proizvođača) 

9) kod nekih ljepila nije potrebno grundiranje (pridržavati se uputa proizvođača) 

10) kod disperzivnog ljepila može prema uputama proizvođača biti potrebno zaglađivanje 

11)ovisno o odabiru ljepila od 1 do 10 dana (pridržavati se uputa proizvođača) 

• 10) 

ili 

• 

ili 

* 

ili 

10) 

* 

ili 

• 

ili 

* 

ili 

• 

37

5 

38 



prilog tabela 4 

radnje 


ÖNORM B2236-1, 

točka 2.3.3 

KERAMIČKE OBLOGE, BETONSKE OBLOGE I OBLOGE OD 

PRIRODNOG KAMENA 

pločice, 

nepropusne 

keramika, 

glazirano 

betonski kamen prirodni 

kamen 

procjena podloge za pločice i ploče: kao za paronepropusne obloge 

• • • • 


u CM-% 

≤ 1,0 12) ≤ 1,0 12) ≤ 1,0 ≤ 1,0 


kod podnog grijanja u CM-% 

≤ 0,5 12) ≤ 0,5 12) ≤ 0,5 ≤ 0,5 

brušenje • • • • 

usisavanje • • • • 

grundiranje 13) 13) 13) 13) 







smolom 


sušenja) 


a) mortom za lijepljenje • 

* * * * 

* * * * 

* * * * 

ne ne ne ne 

tankoslojni 

postupak 

• • 

ili ili ili ili 

b) ljepilom 

smolom* 

s reakcijskom 

• • 


lijepljenja prije opterećivanja * * * * 

• postupak 


12) kod paronepropusnih obloga ploča (npr. dužina ruba >40 cm, širina fuga ≤ 3mm) preporučuju se vrijednosti 

ostatka vlage kao kod paronepropusnih obloga (≤0,5 % odnosno ≤0,3 %) 

13) kod nekih sistema, kao npr. spec. ljepila za pločice može otpasti grundiranje (pridržavati se uputa 

proizvođača)

Sadržaj: 

ULG Priprema podloge 

ULG 3 CA-tekući estrih –korištenje 

ULG 4 CA-tekući estrih –podložni estrih 

ULG H Šuplji podovi 

ULG 4 Tretiranje površine 

STAVKE TROŠKOVNIKA 

ZA CA-TEKUĆI ESTRIH 6 


ZA 

CA-TEKUĆI ESTRIH 

LG11 

TEKSTOVI ZA NADOPUNU 

UZ LB-H 

RADOVI ESTRIHA 

39

6 

40 


ZA CA-TEKUĆI ESTRIH 

11.1 Z Priprema podloge 

Komentar: Stavke nasipavanja, slojevi za izjednačavanje, čišćenje podloge i sl. , vidi LB-H, 

LG 11 «Radovi estriha», ULG 11 «Priprema podloge» 

11.1 Z Izrađivanje vezivnog mosta za vezane tekuće estrihe 

Ponuđeni proizvod________________________ 

11.1 08 Z Vezivni most CA-vezani tekući estrih M2 

Ponuđeni proizvod________________________ 

11.3 Z CA-tekući estrih za korištenje 

Prethodna napomena: 

Istovrijednost: 

Ukoliko u stavkama nije drugačije određeno, vrijede svi kriteriji istovrijednosti primjerno 

navedenih izvođenja svih tehničkih specifi kacija koje su opisane u stavkama, kao i posebne 

karakteristike koje su navedene u tehničkim podlogama proizvođača kao primjer navedenog 

izvođenja. 

Ako ponuđač nudi istovrijedno izvođenje sve tehničke specifi kacije koje su navedene u 

primjernom izvođenju trebale bi biti navedene eventualno u jednom popratnom prilogu. 

Estrih za korištenje: 

Nadalje će se prema ÖNORM B2232 (radovi estriha) koristiti naziv estrih za korištenje (Nestrih) 

za estrihe koji ostaju bez obloga. 

Smjernice za obradu: 

Pridržava se smjernica za obradu (tehničkih listova) proizvođača proizvoda. 

Tekući estrih: 

Ako nije navedeno drugačije, u jediničnu cijenu ponuđenog CA-tekućeg estriha potrebno 

je ukalkulirati sve dodatne materijale kao npr. lijepljenje razdjelnih slojeva, stavljanje 

manšeta na cjevovode i brtvila otvora do 0,5 m² pojedinačne veličine prema navođenju 

broja komada. 

Rubne trake: 

U jedinične cijene ukalkulirane su rubne trake (5 mm s vezicom folije) u čitavoj konstrukciji 

poda u odgovarajućoj visini. Rubne trake režu se nakon dovršavanja estriha za korištenje 

u visini poda. 

Razdjelni slojevi: 

Razdjelni slojevi i brtvila kod plivajućih i kliznih estriha navode se posebno. 

Parna brana: 

Pod parnom branom razumije se sloj, čiji su dodiri zalijepljeni ili zavareni i koji odgovara 

difuzijski ekvivalentnoj debljini sloja zraka od najmanje 100 m. Nezalijepljeni ili nezavareni 

slojevi ne vrijede kao parne brane. 

Komentar: 

Tvornička ugovorna norma: 

ÖNORM B2232.

11.3 16 L 

Napomene LB-H: 

Razdjelni slojevi, parne brane, toplinsko-izolacijski slojevi i slojevi izo. od buke 

koraka mogu se izabrati iz LB-H, LG11 «Radovi estriha». 

Opće odredbe: 

Formuliranje stavke pretpostavlja da se iz grupe LG 00 «Opće odredbe», ULG 

03 «Ugovorne podloge» barem raspisuju i stavke «obvezuje ÖNORM-e“ kao 

i iz ULG 05 „Posebne odredbe u pojedinačnim slučajevima“ „Opseg radova“, 

„Dostavljanje materijala“ i „Istovrijednost kvalitete“. 

Plivajući CA-tekući estrih kao estrih za korištenje, na 

postojećoj podlozi, klasa čvrstoće CA-C30-F5 

Npr. CA tekući estrih 300 ili istovrijedno 

Ponuđeni proizvod:______________________ 

11.3 16 A Z Plivajući CA-N-tekući estrih 

35 mm debljine 

CA-C30-F5 35 M2 

11.3 16 B Z Plivajući CA-N-tekući estrih 


11.3 16 C Z Plivajući CA-N-tekući estrih 


11.3 16 D Z Plivajući CA-N-tekući estrih 


11.3 16 E Z Plivajući CA-N-tekući estrih 


11.3 17 L Klizni CA-tekući estrih kao estrih za korištenje, na 

postojećem kliznom sloju (posebna stavka), klasa čvrstoće 

CA-C30-F5 



11.3 17 A Z Klizni CA-N-tekući estrih 


11.3 17 B Z Klizni CA-N-tekući estrih 


11.3 17 C Z Klizni CA-N-tekući estrih 


11.3 17 D Z Klizni CA-N-tekući estrih 


11.3 17 E Z Klizni CA-N-tekući estrih 

______mm debljine 



11.3 18 L Vezani CA-tekući estrih kao estrih za korištenje, na 

postojećoj čvrstoj i suhoj podlozi, (vezivni most u posebnoj 

stavci), klasa čvrstoće CA-C30-F5 



CA-C30-F5 40 M2 

CA-C30-F5 45 M2 

CA-C30-F5 50 M2 

CA-C30-F5 60 M2 

CA-C30-F5 30 M2 

CA-C30-F5 35 M2 

CA-C30-F5 40 M2 

CA-C30-F5 45 M2 

CA-C30-F5 M2 

41

6 

42 



11.3 18 A Z Vezani CA-N-tekući estrih 


11.3 18 B Z Vezani CA-N-tekući estrih 


11.3 35 L Grijani estrih kao plivajući CA-tekući estrih za korištenje, 

klasa čvrstoće CA-C30-F5, prekrivanje Grijanih cijevi 

najmanje 35 mm debljine, toplinska izolacija i izolacija od 

buke koraka (parna brana (sd=100 m) i najmanje 10 mm 

debljine rubne trake u posebnoj stavci) 

npr. CA-tekući estrih 300 ili istovrijedno. 

Obračunata ukupna debljina. 

Ponuđeni proizvod: ____________________ 

11.3 35 A Z Grijani CA-N-tekući estrih 

ukupna debljina 60 mm 

11.3 35 B Z Grijani CA-N-tekući estrih 


11.3 35 C Z Grijani CA-N-tekući estrih 


11.3 35 D Z Grijani CA-N-tekući estrih 

ukupna debljina ____ mm 

11.3 36 Z Ulaganje rubne trake kod grijanog estriha 

11.3 36 A Z Tekući estrih-rubna traka grijani estrih 10 mm 

(vezica folije) najmanje 10 mm debljine, 14 cm visine 

CA-C30-F5 25 M2 

CA-C30-F5 30 M2 

CA-C30-F5 60 M2 

CA-C30-F5 70 M2 

CA-C30-F5 80 M2 

CA-C30-F5 M2 

M1



11.4 Z 

Rubne trake: 

CA-tekući-podložni estrih 

Prethodna napomena: 

Istovrijednost: 

Ukoliko u stavkama nije drugačije određeno, vrijede svi 

kriteriji istovrijednosti primjerno navedenih izvođenja svih 

tehničkih specifi kacija koje su opisane u stavkama, kao 

i posebne karakteristike koje su navedene u tehničkim 

podlogama proizvođača kao primjer navedenog izvođenja. 

Ako ponuđač nudi istovrijedno izvođenje sve tehničke 

specifi kacije koje su navedene u primjernom izvođenju 

trebale bi biti navedene eventualno u jednom popratnom 

prilogu. 

Podložni estrih: 

Nadalje će se prema ÖNORM umjesto naziva estrih kao 

podloga za obloge koristiti naziv podložni estrih (U-estrih). 

Smjernice za obradu: 

Pridržava se smjernica za obradu (tehničkih listova) 

proizvođača proizvoda. 

Tekući estrih: 

Ako nije navedeno drugačije, u jediničnu cijenu ponuđenog 

CA-tekućeg estriha potrebno je ukalkulirati sve dodatne 

materijale kao npr. lijepljenje razdjelnih slojeva, stavljanje 

manšeta na cjevovode i brtvila otvora do 0,5 m² pojedinačne 

veličine prema navođenju broja komada. 

U jedinične cijene ukalkulirane su rubne trake (5 mm s vezicom folije) u čitavoj konstrukciji 

poda u odgovarajućoj visini. 

Razdjelni slojevi: 

Razdjelni slojevi i brtvila kod plivajućih i kliznih estriha navode se posebno. 

Parna brana: 

Pod parnom branom razumije se sloj, čiji su dodiri zalijepljeni ili zavareni i koji odgovara 

difuzijski ekvivalentnoj debljini sloja zraka od najmanje 100 m. Nezalijepljeni ili nezavareni 

slojevi ne vrijede kao parne brane. 

Komentar: 

Tvornička ugovorna norma: 

ÖNORM B2232.Napomene LB-H: 

Razdjelni slojevi, parne brane, toplinsko-izolacijski slojevi i slojevi izo. od buke koraka mogu se 

izabrati iz LB-H, LG11 «Radovi estriha». 

Opće odredbe: 

Formuliranje stavke pretpostavlja da se iz grupe LG 00 «Opće odredbe», ULG 03 «Ugovorne 

podloge» barem raspisuju i stavke «obvezuje ÖNORM-e“ kao i iz ULG 05 „Posebne odredbe 

u pojedinačnim slučajevima“ „Opseg radova“, „Dostavljanje materijala“ i „Istovrijednost 

kvalitete“. 

43

6 

44 



11.4 15 L Plivajući CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećoj 

podlozi, klasa čvrstoće CA-C20-F4, (brušenje gotove površine 

i nanošenje prikladnog grunda u posebnoj stavki). 

npr. CA-tekući estrih 225 ili istovrijedno 

11.4 15 A Z 

Ponuđeni proizvod:___________________ 

Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 15 B Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 15 C Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 15 D Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 15 E Z Plivajući CA-U-tekući estrih 

___ mm debljine 

11.4 16 L Plivajući CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećoj 

podlozi, klasa čvrstoće CA-C30-F5, (brušenje gotove površine 

i nanošenje prikladnog grunda u posebnoj stavki). 


Ponuđeni proizvod:_________________________ 

CA-C20-F4 35 M2 

CA-C20-F4 40 M2 

CA-C20-F4 45 M2 

CA-C20-F4 50 M2 

CA-C20-F4 M2

11.4 16 A Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 16 B Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 16 C Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 16 D Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 16 E Z Plivajući CA-U-tekući estrih 


11.4 17 L Vezani CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećoj 

podlozi, klasa čvrstoće CA-C20-F4, (vezivni most,brušenje 

gotove površine i nanošenje prikladnog grunda u posebnoj 

stavki). 


11.4 17 A Z 


Vezani CA-U-tekući estrih 


11.4 17 B Z Vezani CA-U-tekući estrih 


11.4 17 C Z Vezani CA-U-tekući estrih 

_____ mm debljine 

11.4 18 L Vezani CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećoj 

podlozi, klasa čvrstoće CA-C30-F5, (vezivni most, 

brušenje gotove površine i nanošenje prikladnog grunda 

u posebnoj stavki). 


11.4 18 A Z 

Ponuđeni proizvod:_______________ 

Vezani CA-U-tekući estrih 


11.4 18 B Z Vezani CA-U-tekući estrih 


11.4 18 C Z Vezani CA-U-tekući estrih 

_____ mm debljine 



CA-C30-F5 35 M2 

CA-C30-F5 40 M2 

CA-C30-F5 45 M2 

CA-C30-F5 50 M2 

CA-C30-F5 M2 

CA-C20-F4 25 M2 

CA-C20-F4 30 M2 

CA-C20-F4 M2 

CA-C30-F5 25 M2 

CA-C30-F5 30 M2 

CA-C30-F5 M2 

45

6 

46 



11.4 26 L Klizni CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećem 

kliznom sloju, klasa čvrstoće CA-C20-F4, (brušenje gotove 

površine i nanošenje prikladnog grunda u posebnoj 

stavki). 



11.4 26 A Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 26 B Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 26 C Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 26 D Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 26 E Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 27 L Klizni CA-tekući estrih kao podložni estrih, na postojećem 

kliznom sloju, klasa čvrstoće CA-C30-F5, (brušenje gotove 

površine i nanošenje prikladnog grunda u posebnoj stavki). 


11.4 27 A Z 


Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 27 B Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 27 C Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 27 D Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 27 E Z Klizni CA-U-tekući estrih 


11.4 34 L Grijani estrih kao plivajući CA-tekući estrih, klasa čvrstoće CA- 

C20-F4, prekrivanje Grijanih cijevi najmanje 35 mm debljine, 

toplinska izolacija i izolacija od buke koraka (parna brana 

(sd=100 m) i najmanje 10 mm debljine rubne trake u posebnoj 

stavci) 

(brušenje gotove površine i nanošenje prikladnog grunda u 

posebnoj stavki). 

11.4 34 A Z 


Obračunata ukupna debljina _________________ 


Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 34 B Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 34 C Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 34 D Z Grijani CA-U-tekući estrih 


CA-C20-F4 30 M2 

CA-C20-F4 35 M2 

CA-C20-F4 40 M2 

CA-C20-F4 45 M2 

CA-C20-F4 M2 

CA-C30-F5 30 M2 

CA-C30-F5 35 M2 

CA-C30-F5 40 M2 

CA-C30-F5 45 M2 

CA-C30-F5 M2 

CA-C20-F4 60 M2 

CA-C20-F4 70 M2 

CA-C20-F4 80 M2 

CA-C20-F4 M2



11.4 35 L Grijani estrih kao plivajući CA-tekući podložni , klasa čvrstoće 

CA-C30-F5, prekrivanje Grijanih cijevi najmanje 35 mm debljine, 

toplinska izolacija i izolacija od buke koraka (parna brana 

(sd=100 m) i najmanje 10 mm debljine rubne trake u posebnoj 

stavci) 

(brušenje gotove površine i nanošenje prikladnog grunda u 

posebnoj stavki). 


Obračunata ukupna debljina______________ 


11.4 35 A Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 35 B Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 35 C Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 35 D Z Grijani CA-U-tekući estrih 


11.4 36 Z ulaganje rubne trake kod grijaćeg estriha 

11.4 36 A Z Tekući estrih-rubna traka –Grijani estrih 

(vezice folije) 

najmanje 10 mm debljine, 14 cm visine 

11.4 36 B Z klizno sidro za dilatacijske fuge 

11.4 36 C Z tekući metar fuga s navodima profi la 

11.4 36 D Z tekući metar fuga i broj komada oplate 

11.H Z Šuplji podovi 

Prethodne napomene: 

Šuplji podovi služe stvaranju prostora za instalacije za postavljanje 

električnih instalacija i podatkovnih vodova. Kao dodatni 

građevinski element za raspodjelu i vođenje predviđenih instalacija, 

dodatno se u šuplji pod integriraju trase za kablove koje 

omogućavaju direktno vođenje elektranata prema opskrbnim 

vodovima do radnih mjesta. 

Odabrani ponuđeni sistem šupljih podova mora ispuniti slijedeće 

tehničke pretpostavke: 

Preuzimanje neravnomjernosti golog poda u skladu s ÖNORM 

DIN 18202 s potporama koje se mogu pomicati po visini. 

Slobodni poprečni presjek šupljeg prostora instalacije 95%. 

Oplata za izradu šupljeg poda koja ne truli, neosjetljiva je na 

vlagu i s donje strane je glatka i ne vadi se (npr. ploča od gipsanih 

vlakana 18 mm, kao nosiva ploča). 

Površina šupljeg poda mora odgovarati toleranciji ravnomjernosti 

u skladu s ÖNORM DIN 18202. 

CA-C30-F5 60 M2 

CA-C30-F5 70 M2 

CA-C30-F5 80 M2 

CA-C30-F5 M2 

10 mm M1 

47

6 

48 



11.H 17 L 

Čvrstoće i nominalne debljine treba izvoditi u skladu s ÖNORM B 2232 uzimanjem 

u obzir mjera za preuzimanje podnih obloga iz ÖNORM B2236-1. 

Zahtijevane vrijednosti opterećenja: 

koncentrirani teret 5 kN 

zaštita od požara F30 prema ÖNORM EN 13501-2 

izolacija od buke koraka prema ÖNORM B 8115-2 Ln, T, w ≤60dB 

CA-tekući estrih kao podložni estrih klase čvrstoće CA-C30-F5 

Za izvođenje radova šupljeg poda vrijede mjerodavne zakonske i tehničke 

odredbe u najnovijem izdanju. 

Šuplji podovi 

visina konstrukcije, uključujući estrih bez gornje obloge: _______ mm 

Izgradnja konstrukcije: 

npr. oplata koja se ne vadi od mineralnih elemenata ploča koji ne gore, 

ne trule, nisu osjetljivi na vlagu, s glatkom donjom stranom, npr. ploča od 

gips-vlakana, 18 mm, mjere ploče 1.200 x 600 mm, položene na potpore 

pomične po visini, za jednostavno izjednačavanje neravnomjernosti golog 

poda, u skladu s ÖNORM DIN 18202. Razmak potpora 600 x 600. 

Nanošenje razdjelnog sloja izrađenog kao parna brana (sd=100m) u posebnoj 

stavki. 

Klizni CA-tekući estrih CA-C30-F5 kao podložni estrih nanijeti na podkonstrukciju 

(uvjetno prohodnu) prekrivenu razdjelnim slojem i nivelirati u skladu 

sa zadanim visinama. Najmanja debljina estriha ne smije biti ispod 30 

mm. 


11.H 17 A Z Otvori za elektrante Ǿ do 306 mm u podkonstrukciji i izraditi estrih ST 

11.H 17 B Z Dodatak za isporuku i montažu izolacije od buke koraka na vrhu potpora 

Poboljšanje izolacije od buke koraka:____________ 

M2 

11.H 17 C Z Revizijski otvor s pokrovnom pločom, upotrebom kutnih okvira koji se mogu 

pomicati po visini uklj. pokrovnu ploču od materijala koji ne gori. 

Ponuđeni proizvod:_________________ 

11.H 17 D Z Dodatak šupljem podu za rubne priključke i pripasivanja na zidove, potpore 

i ostali građ. dijelovi s rubnom trakom 10 mm. 

11.H 17 E Z Isporuka i stručna ugradnja dilatacijskog profi la s uloženom montažnom 

gumicom. 

Ponuđeni proizvod: _________________ 

11.H 17 F Z Metalne priključne šine, kao razdjelni slojevi materijala na oplati, montiranje, 

izjednačavanje visina i kao prijelaz od šupljeg poda na dvostruki pod, 

isporuka i montaža estrih površina i drugih podnih sistema. 

11.H 17 G Z Izrada masivnog zatvornika od požara, F30, ispod vrata za zaštitu od požara 

odnosno požarnih odojaka, 10 cm širine. 

M2 

ST 

M1 

M1 

M1 

M1

11.4 40 Z Tretirati površinu podložnog estriha 

11.4 40 A Z U-estrih brusiti i pomesti 

s brusnom pločicom (granulacija 16 ili 24 gruba) pomesti, pomesti površinu 

11.4 40 B L U-estrih + grundiranje 

nakon potpunog sušenja (mjerenje CM-uređajem) 

četkati i usisati kao i nanijeti prikladan grund 

Ponuđeni proizvod:________________ 



11.4 40 C L U-grijani estrih + zaglađivanje 

nakon potpunog sušenja grunda, nanijeti prikladnu masu za izravnavanje 

M2 

M2 

M2 

49

prospekt tekuci estrih

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?