Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Problem<br />
Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni nosilac<br />
zajednice je u:<br />
Seslerietum, Blechnetum, trava, paprat<br />
Fagetum, Pinetum drvo (stablašica)<br />
Nadalje predložen tumač je u:<br />
Ostrieto, Abieto<br />
drvo (stablašica)<br />
Aremonieto<br />
mala ružičnjaća<br />
I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tipski<br />
je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum).<br />
Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u<br />
svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice.<br />
Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je nedostatak<br />
terminologije.<br />
Diskusija<br />
Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u<br />
stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da<br />
bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni<br />
povređen:<br />
1. gospodarski značaj zajednice<br />
2. redoslijed karakteristika po značajnosti<br />
3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva.<br />
Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno<br />
karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu.<br />
Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i<br />
označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike<br />
sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko<br />
gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajednice,<br />
a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava<br />
ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova<br />
naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti.<br />
S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fagetum,<br />
Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između<br />
pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja<br />
ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stanište<br />
u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum<br />
(a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determinira<br />
(kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. onda<br />
iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka konkretna<br />
zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba<br />
kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to<br />
mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodarskog<br />
značenja.<br />
Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrijednost<br />
i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za<br />
jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim<br />
ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji<br />
306