ObrtniÄke novine - broj 85 - Hrvatska obrtniÄka komora

Razgovor: Tomislav Kovačević 

Garancije HAMAG-a potpora su 

razvoju poduzetništva 

Proces stvaranja suvremene agencije nastavljamo 

ubrzanim tempom ne dozvoljavajući da nas nekakav 

zaostali krak birokracije u tome sprječava. str. 6. 

Izmjene i dopune Zakona 

o obrtu 

Pojam obrta nije mijenjan, ali je proširen krug osoba 

koje se mogu baviti obrtom tako da je propisano da ga 

pored fizičkih osoba (obrtnika) mogu obavljati i pravne 

osobe. str. 4. 

OBRTNIČKE NOVINE 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

U T E M E L J E N A 1 8 5 2. 

• 

BROJ 85 • LIPANJ 2007. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

GOSPODARSTVO 

Stvorena dobra 

poduzetnička klima 

Ministar gospodarstva, rada i 

poduzetništva, Branko Vukelić, istaknuo 

je kako je u zadnje tri i pol godine 

učinjen veliki napredak u razvoju malog 

i srednjeg poduzetništva i stvorena je 

dobra poduzetnička klima. str. 6. 

CEHOVI 

Autotaksi prijevoznici 

U zaštiti interesa autotaksi prijevoznika 

HOK traži od Ministarstva mora, 

turizma, prometa i razvitka da, kao tijelo 

državne uprave nadležno za nadzor nad 

provođenjem Zakona o prijevozu, HITNO 

preispita Odluke o davanju koncesije za 

obavljanje djelatnosti autotaksi prijevoza 

na području Grada Rijeke i da hitno 

preispita Odluku o autotaksi prijevozu 

Grada Samobora. str. 8. 

RIBARI 

Želimo jednake uvjete 

Ceh ribara zatražit će od Ministarstva 

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva hitno ukidanje mogućnosti 

izdavanja novih povlastica za obavljanje 

gospodarskog ribolova na moru, te da se 

u donošenju novih veterinarskih propisa 

uključe i predstavnici Ceha. Isto tako 

tražit će se i proširenje područja koje bi 

se obuhvatilo monitoringom za školjkaše 

kako bi se mogla povećati područja za 

izlov školjki. str. 11. 

Obilježen Dan HOK-a 

SAVJETNIK 

Informacija o 

mikrokreditiranju 

poduzetnika 

MINGORP je nastavio program 

kreditiranja poduzetnika, te je s 

predstavnicima banaka potpisan dodatak 

Ugovora prema kojem će se odobravati 

mikrokrediti od 35.000 do 200.000 kuna. 

Dodjelom najvišeg priznanja 

Hrvatske obrtničke komore 

(HOK) »Zlatne ruke«, obilježen 

je u Hrvatskom narodnom kazalištu 

Dan HOK-a. Osim dodjele priznanja 

promovirani su novi majstori obrtnici, 

njih 1031, koji su položili majstorske 

ispite u proteklih godinu dana, te su 

uručene nagrade Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva »Šegrt 

Hlapić«, vezane za razvoj i unapređenje 

strukovnog obrazovanja. 

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, 

Branko Vukelić, dodijelio je 

već tradicionalne nagrade »Šegrt Hlapić«, 

koje su ove godine dobili za najbolju 

školu Elektrostrojarska obrtnička 

škola iz Zagreba, najbolji majstor – učitelj 

je Ljudevit Golub – vlasnik »Strojarsko-trgovačkog 

obrta Ljudevit Golub« 

iz Štrigove, dok je priznanje za najboljeg 

naučnika podijeljeno između Tomislava 

Keljara i Jurice Tomca, koji imaju 

jednaki broj bodova. Dobitnici nagrada 

dobit će diplomu »Šegrt Hlapić«, a Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

platit će im put i dvodnevni 

boravak na Međunarodnom sajmu 

obrtništva u Münchenu, koji će se održati 

u ožujku 2008. godine. 

Na Akademiji je predsjednik HWK 

Heinrich Traublinger, uručio bivšem 

predsjedniku HOK-a Stjepanu Šafranu 

počasnu zlatnu medalju HWK, u znak 

dugogodišnje uspješne suradnje dviju 

komora. str. 2. i 3. 

FRIZERI I KOZMETIČARI 

Vrhunske kreacije za 

Chicago 

SUSRET NA 

PANTOVČAKU 

Izaslanstvo 

HOK-a kod 

predsjednika 

Mesića 

Predsjednik Mesić podržao je 

zahtjeve obrtnika naglasivši kako 

su upravo obrtnici važan nositelj 

gospodarskog napretka zemlje. 

str. 5. 

Frizeri i 

kozmetičari 

demonstrirali 

su svoja umijeća 

i pokazali 

najnovije 

trendove u izradi 

frizura, šišanju, 

ukrašavanju 

noktiju, 

oslikavanju tijela 

i šminkanju. 

str. 28.

AKTUALNO 

Obrtničke novine 

Lipanj 2007. 

Dan Hrvatske obrtničke komore 

Snježana Tomić 

U 

povodu obilježavanja Dana Hrvatske 

obrtničke komore (HOK), održana je 

Akademija u petak, 29. lipnja 2007., s 

početkom u 12.00 sati u Hrvatskom narodnom 

kazalištu u Zagrebu. 

Tom prigodom, dodijeljeno je najviše priznanje 

HOK-a »Zlatne ruke«, promovirani 

novi majstori obrtnici, njih 1031, koji su 

položili majstorske ispite u proteklih godinu 

dana, te uručene nagrade Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva »Šegrt 

Hlapić«, vezane za razvoj i unapređenje 


Ove godine priznanja »Zlatne ruke« dobili 

su: 

• Statuu »Zlatne ruke« s poveljom »Zlatne 

ruke«, za dugogodišnji rad u obrtu i 

postignuća u razvoju obrtničkog komorskog 

sustava primio je: Juraj Šnidarić, 

vlasnik auto-taksi obrta iz Zagreba, Senad 

Šuškić, vlasnik obrta »Metalac« iz Pule, 

i Dalibor Bebić, vlasnik obrta »Boss« iz 

Ploča. 

• Statuu »Zlatne ruke« s pisanim priznanjem 

»Zlatne ruke«, za značajne ostva- 

rene poslovne rezultate u protekloj 

godini primio je: Zvonko Protulipac, 

vlasnik obrta »Meplikon« iz Zagreba, 

Slavko Arlović, vlasnik obrta »Mlin 

Cerna« iz Cerne, Nedeljko Črepinko, 

vlasnik obrta »Nec« iz Lepoglave, 

Zvonko Pecikozić, vlasnik obrta »Zid« 

iz Đurđevca, te Ivan Gotovac, vlasnik 

»Kamenoklesarskog obrta« iz Kaštel 

Sućurca. 

• Plaketu »Zlatne ruke« s pisanim priznanjem 

»Zlatne ruke«, za izniman doprinos 

razvoju, promicanju i organiziranju 

hrvatskog obrtništva, primilo je Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva. 

Također, na Akademiji je predsjednik 

HWK (Obrtničke komore za München i 

Gornju Bavarsku) Heinrich Traublinger, 

uručio bivšem predsjedniku HOK-a Stjepanu 

Šafranu počasnu zlatnu medalju HWK, u 

znak dugogodišnje uspješne suradnje dviju 

komora. 

Hrvatska obrtnička komora osnovana 

je 1852. godine i kontinuirano je djelovala 

sve do 1947. godine, kada je zabranjen rad 

tadašnjem Savezu udruženja hrvatskih obrtnika, 

a cjelokupna imovina je oduzeta. 1980. 

godine obrtnici kao svoju organizaciju osnivaju 

Savez udruženja hrvatskih obrtnika, 

čije je djelovanje osnaženo nakon ostvarenja 

samostalnosti RH. Na Obnoviteljskoj skupštini 

Hrvatske obrtničke komore, održanoj 

1. srpnja 1994. godine, obrtnici su ponovno 

ustrojili svoju Komoru i dobili natrag 

prostore u Ilici 49, zgradu Matice hrvatskih 

obrtnika, u kojoj je danas sjedište HOK-a. 

Mato Topić: 

Brojnost je najveća 

obrtnička snaga 

Dubravko Radošević: 

Podrška obrtnicima 

U ime predsjednika Republike Hrvatske, 

Stjepana Mesića, pozdravljam ovaj cijenjeni 

skup i mogu se sa zadovoljstvom pridružiti 

svima koji su označili obrtništvo kao temelj hrvatskoga 

gospodarstva. Rast obrtništva, malog 

i srednjeg poduzetništva iz godine u godinu 

sve je veći i nadam se da će se tako i nastaviti. 

Ovaj vitalan dio gospodarstva, koji je posebno 

kroz otvaranje produktivnih radnih mjesta 

jedan od generatora rasta i razvoja, ima punu 

potporu predsjednika Republike, i ovom prilikom 

čestitam vam Vaš dan. 

Hrvatska obrtnička komora je, od svoje obnove 1994. godine do danas, 

izrasla u uglednu instituciju koja koristi snagu argumenata svog 

brojnog članstva kako bi učvrstila i ojačala položaj obrtništva u ukupnom 

gospodarstvu naše zemlje. 

Ali, smatram, kao i svi oni koji su me podržali na izborima za predsjednika, 

da bi Hrvatska obrtnička komora mogla i morala učiniti puno 

više za boljitak obrtnika nego što je to do sada učinjeno. 

Naša snaga je upravo u našoj brojnosti, i stoga, kao što sam istaknuo 

u svom programu rada, a kojeg ću se držati i dalje, ne možemo očekivati 

da ćemo uspjeti realizirati naše inicijative ako samo pišemo, upozoravamo 

i čekamo, nadajući se da će oni koji donose odluke te inicijative i 

prihvatiti. 

Smatram da je potrebno organizirati akcije obrtnika u kojima će se od 

Vlade RH i resornih ministarstava tražiti da se naši zahtjevi i prijedlozi 

uzmu u razmatranje. To posebice ističem u ovo, predizborno vrijeme, 

kada će nam svi obećavati prosperitet, bolji standard, kvalitetnije zakone, 

samo da zaokružimo njihov broj na glasačkim listićima. 

Danas vam kažem da nećemo pristati na takav scenarij, jer želimo zaštititi 

interese obrtnika, koji, na žalost, nisu gotovo nikako zastupljeni, 

od lokalne samouprave do Sabora. Dat ćemo podršku onima koji prihvate 

naš program, i koji nas budu uvažavali kao jakoga gospodarskog 

partnera. Svjesni smo da moramo jače lobirati na svim razinama u cilju 

poboljšanja pravnog okvira za boljitak obrtništva, i to nam je jedan od 

glavnih ciljeva u ovom mandatu. 

Ako znamo da je u obrtništvu zaposlena četvrtina ukupno zaposlenih 

u Hrvatskoj, tada je jasno da smo snaga koja mora biti uvažavana 

od svake vlasti. S druge strane, mi, obrtnici, gotovo smo jedini segment 

gospodarstva koji je opstao i ostao u hrvatskom vlasništvu, preživjeli 

smo tranziciju, pretvorbu i privatizaciju hrvatskoga gospodarstva, i 

sada nam preostaje da se zajednički pripremimo za ulazak na jedinstveno 

europsko tržište i nemilosrdnu konkurenciju. 

A da bismo mogli opstati na tržištu EU, potrebno je stvoriti dobre 

temelje za daljnji razvoj obrtništva, a to se ne može realizirati ako ne 

postoji kvalitetna nacionalna gospodarska strategija, koja će sadržavati 

i posebne poticajne mjere za obrtništvo. 

Uz nacionalnu gospodarsku strategiju, nužno je i unapređivati rad 

Hrvatske obrtničke komore u svim njenim segmentima – posebice u 

dijelu prilagodbe EU i zakonodavnim inicijativama. 

Branko Vukelić: 

Nastavit će se poticaji 

za obrtništvo 

Obrtništvo je temelj hrvatskoga gospodarstva 

i raduje da u posljednje tri godine upravo 

obrtništvo i malo poduzetništvo bilježe stalan 

rast i razvoj. U prvih pet mjeseci ove godine 

otvoreno je 1000 novih obrta i 8000 novih radnih 

mjesta, a uvođenje novih tehnologija i jačanje 

strukovnog obrazovanja trebalo bi osigurati 

lakšu prilagodbu i konkurentnost obrtništva na 

zahtjevnom europskom tržištu. 

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 

tijekom 2006. godine dodijelilo je 10 milijuna 

kuna bespovratnih poticaja za gotovo 1300 

hrvatskih obrtnika i obrtničkih škola. Tijekom 

2005. godine dodijeljeno je gotovo 8 milijuna 

kuna za nešto više od 1000 obrtnika i obrtničkih 

škola, a u 2004. godini dodijeljeno je oko 6 

milijuna kuna bespovratnih poticaja za više od 

800 obrtnika i škola. 

Ukupno, od 2004. do 2006. godine, Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo 

je obrtnicima i obrtničkim školama 24 milijuna kuna bespovratnih poticaja. 

Iz navedenog je jasno da Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva svake godine za 20 posto, 

u odnosu na godinu prije, povećava sredstva za razvoj hrvatskog obrtništva. Taj će se trend nastaviti i 

dalje, uz jačanje cjelokupne poduzetničke klime. 

Održana sjednica Skupštine 

Prije svečane Akademije, održana je radna 

sjednica Skupštine, na kojoj je, na prijedlog 

predsjednika HOK-a, za člana Upravnog odbora 

imenovan Nenad Šepak, predsjednik Odbora za 

informiranje HOK-a, ujedno i predsjednik Udruženja 

ugostitelja Grada Zagreba. Jedno mjesto u 

Upravnom odboru ostalo je upražnjeno nakon 

što je ranije izabrani član na prijedlog predsjednika, 

Ivan Obad, u međuvremenu izabran za 

predsjednika Obrtničke komore Zagreb, te je 

tako po toj funkciji postao članom Upravnog odbora. 

(S. T.)


Lipanj 2007. 

AKTUALNO 

Dodijeljeno devet »Zlatnih ruku« 

▪ Statuom »ZLATNE RUKE« s poveljom »Zlatne ruke« za dugogodišnji uspješni rad u obrtu i 

iznimni doprinos u razvitku hrvatskog obrtništva nagrađuju se: 

1. JURAJ ŠNIDARIĆ, vlasnik auto-taksi obrta iz Zagreba, za iznimni doprinos razvoju i unapređenju 

auto-taksi i institucija obrtničkog komorskog sustava. 

2. SENAD ŠUŠKIĆ, vlasnik obrta »METALAC« iz Pule, za dugogodišnji uspješni rad u obrtu, 

tehnološka unapređenja i dostignutu visoku razinu kvalitete proizvoda. 

3. DALIBOR BEBIĆ, vlasnik obrta »BOSS« iz Ploča, za iznimni doprinos razvoju 

hotelijersko-ugostiteljskog i trgovačkog obrta, te postignute rezultate u razvoju obrtničkog 

komorskog sustava. 

▪ Statuom » ZLATNE RUKE« s priznanjem »Zlatne ruke« nagrađuju se: 

1. ZVONKO PROTULIPAC, vlasnik obrta »MEPLIKON« iz Zagreba, za ostvarena tehnološka 

unapređenja i inovacije u proizvodnji. 

2. SLAVKO ARLOVIĆ, vlasnik obrta »MLIN CERNA« iz Cerne, za ostvarene iznimne poslovne 

rezultate u mlinsko-pekarskoj proizvodnji, zaštiti okoliša, te zapošljavanju radnika u obrtu. 

3. NEDELJKO ČREPINKO, vlasnik obrta »NEC« iz Lepoglave, za postignute rezultate u razvoju 

ugostiteljskog obrta i dugogodišnji uspješni rad na unapređenju obrtničkog komorskog sustava. 

4. ZVONKO PECIKOZIĆ, vlasnik obrta »ZID« iz Đurđevca, za ostvarene značajne poslovne 

rezultate u obrtu te iznimni doprinos razvoju strukovne izobrazbe i unapređenju obrtničkog 


5. IVAN GOTOVAC, vlasnik »KAMENOKLESARSKOG OBRTA« iz Kaštel Sućurca, za iznimni 

doprinos u očuvanju i unapređenju tradicijskog i umjetničkog obrta, te unapređenju obrtničkog 


▪ Plaketu »ZLATNE RUKE« s pisanim priznanjem »Zlatne ruke«, za iznimni doprinos razvoju, 

promicanju i organiziranju hrvatskog obrtništva, primit će MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, 

RADA I PODUZETNIŠTVA. 

Heinrich Traublinger: 

Priznanja 

Stjepanu Šafranu 

i Petru Sindičiću 

Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička komora za München i Gornju 

Bavarsku surađuju već više od 10 godina kroz zajedničko nadasve 

uspješno i uzorno partnerstvo. 

Jedan od dokaza za kvalitetu suradnje je bez sumnje i činjenica da je 

izvorni zajednički partnerski projekt, koji je bio zamišljen na tri godine, 

u svrhu »Poboljšanja djelotvornosti komorske organizacije u Hrvatskoj«, 

dva puta produljivan te da je njegovo financiranje prestalo tek u 

ljeto 2004. Ocjene projekta uvijek su urodile izvrsnim rezultatima. 

Najilustrativniji dokaz za kvalitetu uloženog rada je, međutim, činjenica 

da se obrtnička poduzeća u Hrvatskoj danas mogu osloniti na 

potporu učinkovite obrtničke organizacije. 

Tajna partnerstva koje toliki niz godina funkcionira tako uspješno je 

bez sumnje činjenica da postoji odgovarajuća kemija među sudionicima 

tog partnerstva. Osobe koje su na tome radile – kako na strani Hrvatske 

obrtničke komore, tako i na strani Obrtničke komore za München 

i Gornju Bavarsku povezale su se, i to ne samo na temelju zajedničkih 

predodžaba i ciljeva. U tim brojnim godinama njihov je odnos prerastao 

u pravo prijateljstvo. 

Uspješan rad iz prošlosti predstavlja osnovu za jednako tako obećavajuću 

suradnju u budućnosti. Poštovani g. predsjedniče Topić, vi ste 

osoba koja već sada raspolaže bogatim iskustvom u obrtničkoj organizaciji. 

Stoga sam siguran da ćete Vi nastaviti uspješan rad Vašeg prethodnika. 

Izrazito se radujem budućoj suradnji. Mi ćemo u nadolazećim 

godinama imati dosta prilika ispuniti naše partnerstvo životom. 

»Šegrt Hlapić« Ministarstva 

gospodarstva, rada i 

poduzetništva 

Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva i ove 

je godine dodijelilo nagradu 

»Šegrt Hlapić« s ciljem promidžbe 

školovanja za strukovna – obrtnička 

zanimanja. 

Za najbolju školu odabrana je 

Elektrostrojarska obrtnička škola iz 

Zagreba (Selska cesta 83), u kojoj se 

978 učenika školuje za 11 različitih 

zanimanja, te koja odlično surađuje 

s institucijama značajnim u strukovnom 

obrazovanju - Hrvatskom 

obrtničkom komorom i Obrtničkom 

komorom Zagreb. 

Najbolji majstor – učitelj je Ljudevit 

Golub – vlasnik »Strojarsko-trgovačkog 

obrta Ljudevit Golub« iz 

Štrigove, koji već više od 35 godina 

prima učenike na praksu. Tijekom 

niza godina obrazovanja mladih u 

obrtničkoj radionici majstora Goluba 

prošlo je 40 učenika, od kojih 

su se dva učenika nakon završetka 

školovanja i zaposlila u tom obrtu. 

Ljudevitu Golubu se dodjeljuje nagrada 

jer je majstor visokoga stručnog 

znanja, svojim učenicima je 

uzor i rado im prenosi svoje znanje, 

kako ističu njegovi učenici. Gospodin 

Golub ocijenjen je najvećim mogućim 

brojem bodova. 

Za najboljeg naučnika odabran je 

Tomislav Keljar, učenik trećeg razreda 

Srednje škole Pitomača, koji 

je pohađao praksu u Frizerskom 

studiju »F.M.«, čiji vlasnik je Milan 

Fadljević iz Virovitice. Tomislav 

Keljar završio je sve tri godine naukovanja 

s odličnim uspjehom i 

sudionik je brojnih natjecanja. Vrlo 

je nadaren, zainteresiran i vrijedan 

u svojoj struci te je zbog rezultata, 

koje postiže tijekom sve tri godine 

naukovanja, izabran za najučenika. 

Najbolji naučnik je i Jurica Tomac, 

koji ima jednak broj bodova 

kao i Tomislav Keljar. Učenik je 

trećeg razreda Tehničke, industrijske 

i obrtničke škole Čakovec, a 

na naukovanju je u »Strojarsko-trgovačkom 

obrtu Ljudevit Golub« 

iz Štrigove. Učenik Jurica Tomac 

sudionik je međužupanijskih i državnih 

natjecanja, izuzetno je aktivan 

u radu kulturno-umjetničkih 

društava: član je Šahovskog kluba 

»Stridon« iz Štrigove, u tamburaškoj 

je grupi Štrigova, informatičkoj 

grupi, pjeva u crkvenom zboru i sudionik 

je malonogometnog turnira. 

Učenik je odličan u svim predmetima, 

na natjecanju »Tokari« test je 

riješio sa gotovo 100 posto bodova, 

a jednaka znanja je pokazao i u 

praktičnom dijelu natjecanja. 

Dobitnici nagrada dobit će diplomu 

»Šegrt Hlapić«, a Ministarstvo, 


platit će im put i dvodnevni boravak 

na Međunarodnom sajmu obrtništva 

u Münchenu, koji će se održati 

u ožujku 2008. godine. 

Promoviran 

1031 novi majstor 

Na Akademiji Hrvatske obrtničke komore promoviran 

je i 1031 novi majstor obrtnik iz cijele Hrvatske. 

Od 1996. godine do danas, majstorski ispit položilo je 

6215 obrtnika. 

U ime novih majstora, koji su majstorski ispit položili 

tijekom proteklih godinu dana, simbolično je 

diplomu preuzela Ljiljana Ivanović iz Zagreba – majstorica 

krojač ženske odjeće. 

Ljiljana Ivanović rođena je 1966. godine u Zagrebu. 

Završila je 1985. godine školu za krojača ženskih 

odjevnih predmeta u Obrazovnom centru za tekstil, 

kožu i obuću »Đuro Salaj« u Zagrebu, s vrlo dobrim 

uspjehom. Sredstva za polaganje majstorskog ispita 

osigurala je javnim radnim aktivnostima u organizaciji 

Grada Zagreba kao nezaposlena osoba i time stekla 

pravo na plaćanje pripreme i ispita za polaganje 

majstorskog ispita za krojača ženske odjeće. 

Na praktičnom dijelu ispita izradila je žensku haljinu 

za svečane prilike i ostvarila najviši broj bodova 

– 100, od sva tri člana ispitne komisije.

AKTUALNO 


Lipanj 2007. 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu 

Hrvatski sabor usvojio je u drugom čitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01) 

Što novoga donosi Zakon o izmjenama 

i dopunama Zakona o obrtu? 

• Pojam obrta nije mijenjan, ali je proširen krug osoba koje se mogu 

baviti obrtom tako da je propisano da ga pored fizičkih osoba (obrtnika) 

mogu obavljati i pravne osobe. Do sada su obrt mogla obavljati 

samo trgovačka društva. To znači da od sada nadalje obrt mogu 

obavljati zadruge, ustanove i udruge. Međutim, opseg pravnih osoba 

koje mogu naučnike primati na naukovanje je ograničen na trgovačka 

društva, ustanove i zadruge. 

• Najveća promjena koju izmjene Zakona o obrtu donose je ponovno 

uvođenje domaće radinosti i sporednog zanimanja u hrvatski 

pravni sustav, kao pravno reguliranog oblika obavljanja gospodarskih 

djelatnosti osobnim radom, koji nije obrt. Kao razlog uvođenja 

ovog oblika obavljanja djelatnosti navodi se da će se na taj način omogućiti 

širem broju fizičkih osoba, posebice umirovljenicima obavljanje 

djelatnosti. 

Domaća radinost obuhvaća djelatnost izrade pojedinih proizvoda 

iz djelatnosti slobodnih obrta, dok se za obavljanje uslužnih djelatnosti 

održavanja i popravaka predviđa registriranje sporednog zanimanja. 

Obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja ograničeno 

je s nekoliko propisanih uvjeta: 

1) Ograničena je vrsta djelatnosti. Ministar gospodarstva, na prijedlog 

Hrvatske obrtničke komore propisat će listu proizvoda odnosno 

usluga za koje će se moći registrirati domaća radinost ili sporedno 

zanimanje, te se za druge proizvode i usluge neće moći registrirati. 

Kod domaće radinosti dodatno je vrsta djelatnosti sužena samo na 

djelatnosti slobodnih obrta. 

2) Za obavljanje djelatnosti domaće radinosti ili sporednog zanimanja 

nije moguće zaposliti druge osobe, jer je propisano da se mogu obavljati 

samo osobnim radom. 

3) Opseg djelatnosti ograničen je na način da ukupni bruto primici 

od obavljanja domaće radinosti ili sporedne djelatnosti u jednoj kalendarskoj 

godini ne smiju biti veći od iznosa deset bruto prosječnih mjesečnih 

plaća po podacima Državnog zavoda za statistiku za razdoblje 

siječanj-kolovoz u prethodnoj godini. 

4) Osoba koja obavlja djelatnost u domaćoj radinosti ili kao sporedno 

zanimanje mora udovoljavati posebnim uvjetima propisanim 

Zakonom. 

5) Domaću radinost i/ili sporedno zanimanje ne može obavljati 

osoba koja je već registrirani obrtnik ili obavlja slobodno zanimanje ili 

samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, od kojih djelatnosti 

plaća porez na dobit ili na dohodak na temelju poslovnih knjiga, a 

obveznik je poreza na dodanu vrijednost. 

Posebna povoljnost propisana je za umirovljenike koji mogu prijaviti 

domaću radinost i/ili sporedno zanimanje, a da pri tome ne uspostavljaju 

svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, 

tj. ne gube pravo na isplatu stečene mirovine niti imaju obvezu 

uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. 

Prijava obavljanja domaće radinosti i/ili sporednog zanimanja 

obavlja se po sličnom postupku kao i registracija obrta. Osoba koja tu 

djelatnost želi obavljati dužna je to prijaviti nadležnom uredu državne 

uprave u županiji, odnosno Grada Zagreba, koje tijelo po zahtjevu 

izdaje odobrenje i dostavlja ga Poreznoj upravi. Prestanak obavljanja 

sporednog zanimanja ili domaće radinosti prijavljuje se istom tijelu 

koje o prestanku donosi rješenje. 

• Izmijenjeni Zakon o obrtu uvodi i novi pojam tradicijskog i 

umjetničkog obrta. Prema zakonskoj definiciji to su oni obrti za koje 

je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća i koji se 

obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada. Uvjeti i način stjecanja statusa 

tradicijskog odnosno umjetničkog obrta utvrdit će se posebnim 

pravilnikom koji će ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donijeti 

na temelju prijedloga Hrvatske obrtničke komore. 

• Uvjeti stručnosti potrebnog stupnja, ovisno o složenosti djelatnosti 

obrta, prošireni su na način da je uz uvjet stručne osposobljenosti ili 

položenog majstorskog ispita, uveden kao mogući uvjet i odgovarajuća 

srednja stručna sprema. Za svaku djelatnost vezanog obrta i dalje 

će ministar gospodarstva, rada i poduzetništva posebnim pravilnikom 

propisivati potreban stupanj stručnosti. 

• Preciznije je propisano da osoba koja udovoljava uvjetu stručne 

osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog 

majstorskog ispita, a koju obrtnik zapošljava jer sam taj uvjet ne ispunjava, 

mora biti zaposlena na puno radno vrijeme. 

• Izuzeci za područja posebne državne skrbi i otoke, čija je svrha 

olakšati ispunjenje propisanih uvjeta i otvaranje obrta, prošireni su 

i na brdsko-planinska područja. Dodatno su za ova područja uvjeti 

olakšani time što je rok od godinu dana za polaganje majstorskog ispita 

produljen na dvije godine. Izuzeci su odgovarajuće propisani za 

obrtnika i za pravnu osobu koja obavlja obrt. 

• Obrtnik koji djelatnost obavlja u poslovnom prostoru mora za taj 

prostor imati pravo korištenja (npr. u vlasništvu ili u zakupu), a sam 

prostor mora udovoljavati svim propisima iz područja graditeljstva. 

Oprema mora udovoljavati uvjetima utvrđenim propisima o tehničkoj 

opremljenosti za pojedinu djelatnost. 

• Izričito se uspostavlja Središnji obrtni registar kao registar u koji 

se upisuju svi obrti na temelju rješenja nadležnih županijskih tijela, odnosno 

ureda Grada Zagreba. Kao baza podataka o registriranim obrtima 

i nadalje ostaje javan. 

• Kao identifikacijska oznaka obrta propisuje se matični broj obrta 

sadržan u obrtnici. Time bi se trebalo izbjeći daljnje korištenje matičnog 

broja građana. 

• Rok za prijavu namjere za nastavak vođenja obrta do njegova 

prijenosa, nakon smrti obrtnika, uređen je na način da se računa od 

dana smrti i traje 30 dana. 

• Omogućena je privremena obustava obavljanja obrta, ukoliko 

obrtnik koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju do 

sedme godine života djeteta i to na temelju rješenja nadležnog Centra 

za socijalnu skrb. 

• Razlozi prestanka obrta po sili zakona prošireni su na slučaj da 

nadležni sud donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka. 

Zakon o obrtu – temeljni propis za obrtništvo 

Zakonom o obrtu su regulirana temeljna pitanja obrtništva: pojam i vrste 

obrta, uvjeti za obavljanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje 

obrta, organiziranost obrtništva, te nadzor i kazne. Usvojenim izmjenama 

uvedeni su neki novi instituti, dio pitanja uređen je drugačije nego do sada, 

a dijelom su izvršene i manje izmjene i ispravci. 

Pripreme za izmjene Zakona o obrtu trajale su gotovo dvije godine kroz 

koje vrijeme su od početnih ideja kroz višestruke dogovore, rasprave i pregovore 

oblikovane konačne odredbe. Prijedlog je prošao uobičajeni postupak 

od nacrta kojeg je sastavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, 

zatim je slijedilo usklađivanje s Hrvatskom obrtničkom komorom i drugim 

državnim tijelima, razmotrila ga je i usvojila Vlada RH, te su ga na kraju raspravili 

zastupnici u Hrvatskom saboru kroz propisani redovni postupak donošenja 

zakona u dva čitanja. 

Značajan dio izmjena odnosi se na obrazovanje 

za obavljanje obrta 

U području obrazovanja i mogućnosti 

otvaranja obrta ovaj Zakon 

olakšava uvjete za otvaranje obrta 

u brdsko-planinskim područjima i 

u područjima od posebne državne 

skrbi. U dosadašnjim odredbama 

Zakona ovi olakšani uvjeti vrijedili 

su samo za područja od posebne 

državne skrbi, i to s mogućnošću 

odgode polaganja majstorskog ispita 

od jedne godine. Nove odredbe 

proširuju pogodnosti i na brdskoplaninska 

područja, a mogućnost 

odgode polaganja majstorskog ispita 

produžuju na dvije godine. Ovi olakšani 

uvjeti odnose se i na poslovođe 

u izdvojenim pogonima, ako se ti 

pogoni otvaraju na gore navedenim 

područjima. 

U dijelu Zakona koji se odnosi 

na naukovanje mijenjaju se i pojednostavljuju 

uvjeti za izvođenje 

praktičnog dijela naukovanja. Time 

se proširuje lepeza onih koji mogu 

primiti naučnike na naukovanje i naučnicima 

se tako pružaju veće šanse 

za kvalitetnije izvođenje praktičnog 

dijela naukovanja. 

Licencu za izvođenje praktičnog 

dijela naukovanja mogu dobiti osobe 

koje su obrt otvorile na temelju: 

– položenog majstorskog ispita 

(vezani obrti za koje se traži majstorski 

ispit) 

– završnog ispita (vezani obrti za 

koje se traži srednja stručna sprema) 

ako imaju položen ispit kojim dokazuju 

osnovna znanja o poučavanju 

naučnika 

– više ili visoke stručne spreme, 

ako imaju položen ispit kojim dokazuju 

osnovna znanja o poučavanju 

naučnika i najmanje tri godine radnog 

iskustva u zanimanju za koje 

izvode praktični dio naukovanja 

– ostvarenog patentnog prava za 

patentirani proizvod ili uslugu, ako 

imaju položen ispit kojim dokazuju 

osnovna znanja o poučavanju naučnika 

i najmanje tri godine radnog 

iskustva u zanimanju za koje izvode 

praktični dio naukovanja. 

Licencu za izvođenje praktičnog 

dijela naukovanja mogu dobiti i osobe 

koje na dan stupanja na snagu 

ovog Zakona imaju registrirani obrt, 

odgovarajuću srednju stručnu spremu 

i najmanje deset godina radnog 

iskustva u zanimanju za koje izvode 

praktični dio naukovanja ako imaju 

položen ispit kojim dokazuju osnovna 

znanja o poučavanju naučnika. 

Novost je da se praktični dio naukovanja 

može izvoditi i u pravnoj 

osobi, koja ispunjava iste uvjete kao 

obrt. Posve nova odredba je da se ispit 

kojim se dokazuju osnovna znanja 

o poučavanju naučnika polaže pred 

komisijom Hrvatske obrtničke komore, 

što znači da će Hrvatska obrtnička 

komora morati napraviti program 

tog ispita i oformiti ispitne komisije. 

U procesu licenciranja pooštruju 

se kriteriji i osim propisane odgovarajuće 

stručne spreme osobe koja podučava 

naučnike traži se i odgovarajuće 

opremljena radionica za naukovanje 

u skladu s nastavnim planom 

i programom određenog zanimanja. 

Nadzor nad licenciranjem i izvođenjem 

praktičnog dijela naukovanja 

provodit će Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva. 

Promjene su također nastale u 

uvjetima za pristupanje majstorskom 

ispitu. Dosadašnje tri, odnosno pet 

godina, smanjile su se na dvije odnosno 

tri godine. Prijedlog Ministarstva 

da se majstorskom ispitu može 

pristupiti bez radnog iskustva, Hrvatska 

obrtnička komora je uspješno 

otklonila, kao i prijedlog da se na 

majstorski ispit može samo sa završenom 

osnovnom školom. Novosti u 

ovom dijelu su da osobe s neodgovarajućom 

srednjom stručnom ili školskom 

spremom i završenim obrazovanjem 

u majstorskoj školi u trajanju 

od godine dana za zanimanje za koje 

žele polagati majstorski ispit također 

mogu pristupiti tom ispitu. Ako su 

stekle nižu stručnu spremu u istom 

strukovnom području i imaju deset 

godina radnog iskustva u zanimanju 

za koje žele polagati majstorski ispit, 

također mogu pristupiti tom ispitu. 

U Zakonu se također spominje 

postupak i način osnivanja Majstorske 

škole, što se može pozdraviti kao 

pozitivna novost. 

Posve novi tekst Zakona odnosi se 

na priznavanje inozemnih obrazovnih 

kvalifikacija i pojedinih dijelova 

kvalifikacija o stečenom majstorskom 

zvanju. To je također hvalevrijedna 

novost jer se do sada ni u 

jednom zakonu nije preciziralo tko 

je nadležan za priznavanje kvalifikacija 

vezanih uz osposobljavanje i 

majstorski status. 

Uloga Hrvatske 

obrtničke komore 

u donošenju izmjena 

Zakona o obrtu 

O prijedlogu izmjena i dopuna 

Zakona o obrtu Upravni odbor 

HOK-a raspravljao je u više navrata. 

Na sjednicama Upravnog 

odbora bili su nazočni i predstavnici 

Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva kako 

bi se u prijedlog Zakona ugradila 

najprihvatljivija rješenja. 

Odmah nakon provedenih 

izbora i imenovanja tijela HOKa, 

ministar gospodarstva, rada 

i poduzetništva sa suradnicima 

primio je delegaciju HOK-a na 

čelu s predsjednikom Matom 

Topićem. Na tom sastanku usuglašeni 

su stavovi oko pojedinih, 

do tada spornih, pitanja, te su ta 

rješenja unesena u Konačni prijedlog 

Zakona, a odnose se na: 

1) Ministarstvo je prihvatilo 

prijedlog HOK-a da se maksimalno 

postrože i ograniče uvjeti za 

obavljanje gospodarske djelatnosti 

kao kućne radinosti ili sporednog 

zanimanja, kako obavljanje 

ovih djelatnosti ne bi predstavljalo 

konkurenciju obrtnicima. 

2) Prihvaćen je prijedlog HOKa 

da ministar gospodarstva, rada 

i poduzetništva donese pravilnik 

o tradicijskim i umjetničkim obrtima, 

ali na prijedlog HOK-a, a 

ne »po pribavljenom mišljenju«. 

3) Prihvaćen je prijedlog da 

identifikacijska oznaka obrta 

bude matični broj obrta, a ne više 

JMBG. 

4) Nakon dugih rasprava konačno 

je prihvaćeno da kao uvjet 

za obavljanje djelatnosti bude 

poslovni prostor na kojem obrtnik 

ima pravo korištenja (zakupa, 

odnosno vlasništva), a ne raspolaganja, 

i što je najvažnije, brisana 

je kaznena odredba za slučajeve 

kada obrtnik ne ispunjava taj 

uvjet. 

5) U pogledu udovoljavanja 

uvjeta utvrđenih Zakonom o 

gradnji, dogovoreno je da će se 

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva 

uputiti zahtjev da se iz novog 

Zakona o gradnji koji je u postupku 

donošenja izbaci obveza 

ishođenja uporabne dozvole za 

prostore koji su izgrađeni i koji 

se koriste prije donošenja tog zakona. 

U ovom pitanju dobivena 

je puna podrška Ministarstva 


6) U oblasti obrazovanja prihvaćena 

su dva suštinska zahtjeva 

HOK-a: javnu ovlast provođenja 

majstorskih ispita i ispita o 

stručnoj osposobljenosti i nadalje 

će provoditi samo Hrvatska obrtnička 

komora (bio je prijedlog da 

ih mogu provoditi i neke »ovlaštene« 

obrazovne institucije. 

Drugo traženje je bilo da se kao 

uvjet za pristupanje majstorskom 

ispitu zahtijeva radno iskustvo, a 

ne da osoba sa završenom osmogodišnjom 

školom, odnosno sa 

samo položenim pomoćničkim 

ispitom može pristupiti majstorskom 

ispitu. Dogovoreno je da 

majstorskom ispitu mogu pristupiti 

osobe koje imaju završenu 

odgovarajuću stručnu spremu 

i dvije godine iskustva u zanimanju 

za koje žele polagati majstorski 

ispit, odnosno ako imaju 

neodgovarajuću srednju stručnu 

ili školsku spremu, tada moraju 

imati najmanje tri godine radnog 

iskustva. 

7) Nije prihvaćen prijedlog da 

obrtnicu izdaje, odnosno obrtni 

registar vodi, Hrvatska obrtnička 

komora.


Lipanj 2007. CEHOVI 

Niže cestarine smanjile bi 

malverzacije na autocestama 

rvatska obrtnička komora 

skladu s poslovanjem 

Hpodržava aktivnosti MUP-a 

i cijenama inozemnih 

vezane za otkrivanje malverzacija 

kod većeg broja tvrtki i obrtnika 

prilikom naplate cestarina 

primjera, ili izbjegavanje 

plaćanja pune 

cijene cestarine. 

karticama, čime su oštećene Hrvatske 

Ceh prijevoznika 

autoceste. 

Ujedno, HOK smatra kako bi 

HOK-a ponavlja 

kako domaćim prijevoznicima, 

se takve pojave sigurno reducirale 

obrt- 

kada bi cijene cestarina bile 

niže, a ne kako je sada slučaj, da 

su znatno veće nego u zemljama 

EU. 

»Postupak obrtnika prijevoznika, 

koji su izbjegavali naplatu 

cestarine na način utvrđen kriminalističkom 

obradom, je za svaku 

osudu. Ovom prilikom želimo 

naglasiti kako je HOK u više navrata, 

samostalno i u suradnji s 

Hrvatskom udrugom poslodavaca 

(HUP), Hrvatskim cestovnim 

prijevoznicima – gospodarskointeresna 

udruga (HCP g.i.u.), 

Hrvatskim izvoznicima (HIZ), 

Hrvatskom gospodarskom komorom 

(HGK), upozoravao Vladu 

i Ministarstvo mora, turizma, 

prometa i razvitka, na veliku 

sjednik Ceha prijevoznika HOK-a 

Juraj Šnidarić. 

Trenutačne cijene cestarine 

za auto ceste u Hrvatskoj kreću 

se od 1,22 kn do 1,50 kn po 

kilometru (od 0,16 Eura do 0,20 

Eura), dok su u zemljama EU, 

primjerice: 

– Italija, cijena 0,67 kn/km 

(0,09 Eura) 

– Njemačka 0,93 kn/km (0,12 

Eura) 

– Francuska od 0,75 do 0,90 

kn/km (od 0,10 do 0,12 Eura). 

Hrvatski prijevoznici traže europske 

cijene, jer bi one bile daleko 

nicima i vlasnicima 

tvrtki, nije u interesu 

voziti alternativnim 

pravcima, a da se 

autocestama nitko ne koristi 

zbog previsokih cijena cestarina. 

Prijedlog Ceha prijevoznika 

je da se tijekom godine, a izvan 

turističke sezone, prijevoznicima 

ponudi korištenje autocesta 

po povoljnijim uvjetima, jer 

nikome, a ponajmanje prijevoznicima, 

nije u interesu koristiti 

lokalne ceste. 

HOK još jednom pozdravlja 

akciju MUP-a i HAC-a, i ujedno 

poziva Vladu RH da bude partner 

obrtnicima, kako bi autoceste 

bile upotrebljavane tijekom 

cijele godine, od čega bi svi imali 

povoljnije od domaćih. Time 

cijenu cestarine, no nismo dobili 

pozitivan odgovor«, kaže pred- se ne traže ustupci koji nisu u 

korist. 

T. Juras, S. Tomić 

3. sjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika 

HOK-a i 1. sjednica Organizacijskog odbora 

20. kongresa ugostitelja 

prostorijama Područne obrtničke komore 

U Zadarske županije, 14. lipnja 2007. godine 

održana je 3. sjednica vodstva Ceha ugostitelja i 

turističkih djelatnika, kao i 1. sjednica Organizacijskog 

odbora 20. kongresa ugostitelja HOK-a. 

Sjednica vodstva Ceha održana je u Zadru na 

poziv predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika POK-a Zadarske županije, Dubravka 

Milina. Sjednici su osim članova vodstva Ceha 

prisustvovali i domaćin, predsjednik OK Zadarske 

županije, Eduard Vicković kao i vodstvo Ceha 

ugostitelja OK Zadarske županije. Sukladno dnevnom 

redu sjednice Ceha i važnosti teme »najbitnija« 

točka bila je rasprava, odnosno zauzimanje 

stava i očitovanje na radni prijedlog Pravilnika o 

razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih 

objekata iz skupina »restorani«, »barovi«, 

»catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«, 

dostavljenog od Ministarstva mora, turizma, prometa 

i razvitka. Prema dostavljenim očitovanjima, 

odnosno prijedlozima i komentarima na predmetni 

Pravilnik od strane Cehova ugostitelja područnih 

obrtničkih komora, na sjednici je vodstvo 

Ceha usuglasilo stavove, a sukladno tome doneseni 

su zaključci koji će biti dostavljeni resornom 

Ministarstvu kao očitovanje. Prijedlog Pravilnika, 

u globalu, pozdravili su članovi vodstva Ceha kao 

podzakonski propis koji će donijeti kvalitetnije, te 

detaljnije razrađene minimalno tehničke uvjete 

za pojedine vrste/tipove ugostiteljskih objekata. 

Predloženim propisom, između ostalog, definira 

se pojam jednostavnih jela, jasnija i konkretnija 

definicija pojedinih vrsta ugostiteljskih objekata u 

smislu usluga koje se mogu pružati u njima, usporedno 

s još uvijek važećim pravilnikom u kojem 

su ovi i slični pojmovi nedovoljno i nekvalitetno 

definirani, što je u praksi rezultiralo nelojalnom 

konkurencijom. U osnovnim crtama, Pravilnikom 

su uređeni ugostiteljski objekti koji se svrstavaju u 

skupine »Restorani«, »Barovi«, »Catering objekti« 

i »Objekti jednostavnih usluga«. Skupina »Restorani« 

razvrstava se u vrste ugostiteljskih objekata: 

restoran, gostionica, zdravljak, zalogajnica, 

pečenjarnica, pizzeria, bistro, slastičarnica i objekt 

brze prehrane (fast food). Skupina »Barovi« razvrstava 

se u vrste ugostiteljskih objekata: kavana, 

noćni klub, noćni bar, disco klub, disco bar, caffe 

bar, pivnica, buffet, krčma, konoba i klet. Napomena: 

noćni klub, noćni bar, disco klub i disco 

bar su, u smislu ovoga pravilnika, vrste koje rade 

noću, a vezano za radno vrijeme. Skupinu »Catering 

objekti« čini vrsta ugostiteljskog objekta: 

pripremnica obroka (catering). Skupina »Objekti 

jednostavnih usluga« razvrstava se u vrste: objekt 

jednostavnih usluga u kiosku, objekt jednostavnih 

brzih usluga, objekt jednostavnih usluga u nepokretnom 

vozilu, objekt jednostavnih usluga u šatoru, 

objekt jednostavnih usluga na klupi i objekt 

jednostavnih usluga na kolicima. U sljedećem 

broju Obrtničkih novina objavit ćemo sve novosti 

koje donosi Pravilnik, te razliku između »starog« i 

»novog« Pravilnika. 

Prema dnevnom redu razmatrana je »Odluka o 

dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu«, 

odnosno potreba za revizijom, te eventualna 

dopuna iste. Budući da se radi o iznimno 

važnoj i delikatnoj materiji, zaključak je da se izneseni 

prijedlozi dodatno razmotre i na županijskim 

cehovima te će se sukladno daljnjim aktivnostima 

i iskazanoj potrebi za izmjenama Odluke donijeti 

i konkretni zaključci. Na sjednici je bilo govora i 

o odluci Ministarstva zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva da se »odgađa« primjena 

članka 129. Zakona o gradnji, odnosno njegova 

izmjena, vezano za uporabne dozvole. Isto tako, 

sukladno točkama dnevnog reda članovi Ceha su 

upoznati sa završetkom izrade Gastro vodiča koji 

će biti tiskan početkom mjeseca srpnja i o uključivanju 

HOK-a u ovogodišnji Izbor djelatnika godine 

u organizaciji HTZ-a. Na sjednici su također 

razmatrani pojedinačni prijedlozi i primjeri oko 

donošenja Cehovskih pravila, te su između ostalih 

i razmatrani pojedinačni dopisi Cehova ugostitelja 

područnih obrtničkih komora. 

Po završetku sjednice Ceha, održana je i 1. sjednica 

OO 20. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika 

HOK-a. Ovogodišnji jubilarni 20. po redu 

Kongres ugostitelja bit će održan 5. i 6. studenoga 

2007. godine u Hotelskom naselju »Solaris« u 

Šibeniku, odnosno u Šibensko-kninskoj županiji. 

Na sjednici OO su definirane pripremne aktivnosti 

potrebne za realizaciju Kongresa. 

20. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH 

DJELATNIKA HOK-a 

20. kongres ugostitelja održat će se 

5. i 6. studenoga 2007. godine u Šibeniku 

znimno nam je zadovoljstvo ove godine najavi- 

održavanje jubilarnog, 20. po redu, Kongresa 

Iti 

ugostitelja i turističkih djelatnika u organizaciji 

Hrvatske obrtničke komore. Kongres će se održati 

5. i 6. studenoga 2007. godine u gradu Šibeniku, 

te obrtničkom komorom Šibensko-kninske županije 

kao domaćinom. Prema prijedlogu domaćina 

Hotelsko naselje »Solaris« ugostit će radni dio i 

goste ovogodišnjeg Kongresa. 

Prema prikupljenim prijedlozima tema i predavanja 

od strane Cehova ugostitelja i turističkih 

djelatnika POK-ova, Organizacijski odbor definirat 

će teme i predavače, kao i samu koncepciju 

Kongresa. Stručnost, produktivnost, edukacija i 

koncepcija samo su neki od zadataka koji će biti 

Ceh prijevoznika HOK-a 

realizirani s ciljem da ovogodišnji Kongres bude 

uspješniji od prošlih, a prije svega radi jubilarnog 

predznaka. Za vrijeme Kongresa održat će se isto 

tako tradicionalna Gastro izložba ugostitelja domaćina 

Kongresa, s područja Šibensko-kninske 

županije, uz prigodna iznenađenja kojima će se 

upriličiti jubilarno održavanje najposjećenijeg 

Kongresa u organizaciji HOK-a. Domaćini su pripremili 

bogat popratni program, koji ćemo zajedno 

s prijedlogom programa Kongresa i odabirom 

tema objaviti u sljedećim izdanjima Obrtničkih 

novina. 

Pozivamo Vas i ove godine da se odazovete, te 

prisustvujete u velikom broju, kako bismo obilježili 

ovogodišnji jubilej. 

Predsjednik Mesić primio 

izaslanstvo Hrvatske 


Predsjednik Republike Hrvatske 

Stjepan Mesić primio 

je izaslanstvo Hrvatske 

obrtničke komore koje ga je 

izvijestilo o svom djelovanju 

i budućim planovima. Naglasili 

su kako, prema registru 

HOK-a, u Hrvatskoj aktivno 

U 

»Realizacija Europskog 

prostora učenja« 

Završna konferencija Njemačke kao predsjedavatelja EU-a u prvoj 

polovici 2007. g. na temu strukovnog obrazovanja 

prvoj polovici 2007. Njemačka 

je predsjedavala 

EU-om. U okviru toga u 

Münchenu je 4. i 5. lipnja 2007. 

održana konferencija iz područja 

strukovnog obrazovanja na temu: 

»Realizacija europskog prostora 

učenja«. Organizatori konferencije 

bili su: Savezno Ministarstvo za 

obrazovanje i znanost i Europski 

savjet za obrazovanje i kulturu. 

Na konferenciji su sudjelovale sve 

zemlje članice EU-a, a velik broj je 

dao svoj doprinos u izlaganjima. 

Konferencija je radila kako u forumu, 

tako i u radionicama, a dvije 

osnovne teme bile su Europski 

sistem prijenosa bodova u strukovnom 

obrazovanju (ECVET) 

i Europski kvalifikacijski okvir i 

njegova refleksija na nacionalne 

kvalifikacijske okvire. Konferenciju 

je otvorila dr. Annette Schavan, 

ministrica obrazovanja i znanosti 

SR Njemačke, a u uvodnom 

su dijelu izlagali i Jan Figel, načelnik 

za opće i strukovno obrazovanje, 

kulturu i mladež pri Europskoj 

komisiji, prof. dr. Jürgen 

Zöllner, predsjednik konferencije 

ministara kulture, te Helja Misukka, 

državna tajnica Ministarstva 

obrazovanja Republike Finske. 

U svojim govorima svi uvodničari 

su se založili da Europa 

postane veliki prostor koji intenzivno 

brine o strukovnom obrazovanju 

zajedno sa svojim prirodnim 

partnerima, a to su poduzetnici. 

Mladi ljudi, koji izlaze 

iz škole moraju, osim što imaju 

znanje, moći djelovati (činiti) i 

poduzeti radnje neophodne za 

razvoj gospodarstva. U ovakvom 

ODJEL ZA OBRAZOVANJE 

sustavu svi preuzimaju odgovornost. 

Njemačka ministrica je 

naročito naglašavala da je dvojni 

sustav koji Njemačka razvija najbolji 

sustav strukovnog obrazovanja, 

i to zato što znatno utječe 

na smanjivanje nezaposlenosti i 

pridonosi brzom uključivanju u 

rad. Ponudila je taj sustav ostalim 

europskim zemljama kao 

mogući model za daljnji razvoj. 

Založila se za slobodni protok 

mladih već u procesu obrazovanja, 

i za što brže definiranje 

nacionalnih kvalifikacijskih okvira 

prema europskom kvalifikacijskom 

okviru. Naravno da 

tu treba razvijati partnerstvo i 

logistiku koja će to partnerstvo 

na adekvatan način stimulirati. 

I ostali dionici u uvodnom izlaganju 

naglašavali su važnost 

ovih stavova. Iza uvodnih riječi 

održano je centralno predavanje 

Generalne direktorice EK za 

obrazovanje i kulturu Odile Quintin 

na temu: »Značenje europskog 

sustava prijenosa bodova 

ECVET« za priznavanje rezultata 

učenja prohodnosti i mobilnosti: 

učenje iz otvorenih konzultacija. 

U tom predavanju su istaknuta 

centralna mjesta na koja želi 

utjecati Europska komisija, a to 

su: mogućnost prohodnosti iz 

jednog obrazovnog sustava u 

drugi i traženje puta u prepoznavanju 

kvalitete ishoda učenja te 

mogućnosti prijenosa tog ishoda 

u druge obrazovne sustave ili 

na tržište rada. Osnovno načelo 

ECVET-a, koji je formiran na 

slobodnoj volji europskih država, 

ali se ipak smatra političkim 

djeluje oko 104.000 obrta s oko 

234.000 zaposlenih, od kojih je 

većina zaposlena u malim obrtima, 

dakle u onima koji imaju 

do pet zaposlenih. Izaslanstvo 

je zamolilo predsjednika Mesića 

za pomoć pri povratu imovine 

koje su danas u vlasništvu 

drugih osoba ili se njima 

koriste druge osobe. Radi se, 

naime, o Mirovinskom fondu 

obrtnika koji je osnovan još 

1965. g., a njihove su dionice, 

odlukom Fonda za privatizaciju 

1997. g. prenesene u vlasništvo 

Mirovinskog fonda, 

kao i niz nekretnina u Zagrebu 

i okolici. Naglasili su također 

kako je važno da se u zakone 

koji se usklađuju s pravnom 

stečevinom EU-a ugrade 

odredbe kojima će se dati dovoljno 

vremena za prilagodbu 

obrtnika novim europskim 

standardima. Predsjednik Mesić 

je podržao zahtjeve obrtnika 

naglasivši kako su upravo 

obrtnici važan nositelj gospodarskog 

napretka zemlje kroz 

otvaranje produktivnih radnih 

mjesta. (preuzeto sa www. 

predsjednik.hr) 

instrumentom, je da se potakne 

cjeloživotno učenje i da ono postane 

normalni proces učenja. 

ECVET mora biti transparentan 

i moraju ga podržavati instrumenti 

kao što su EUROPASS ili 

neki sličan dokument. 

Na ECVET-u je radila radna 

skupina EK za edukaciju i kulturu 

na čelu s Michelom Ariboutom, 

koji je prezentirao rezultate 

europskog konzultacijskog procesa. 

Radna skupina se osobito 

založila da se izlazi učenja moraju 

vrednovati i prepoznati, kako od 

strane pojedinca, tako i od strane 

poslodavca. U tom smislu ne treba 

dirati u strukture obrazovnih 

sustava europskih zemalja, nego 

se te strukture moraju susretati i 

međusobno podupirati. 

Nakon rada u forumima radile 

su četiri radionice čije težište 

je bilo na ECVET-u i rezultatima 

otvorenih konzultacija oko tog 

problema, na europskim i nacionalnim 

kvalifikacijskim okvirima 

– transparentnost i ujednačavanje 

kvalifikacija, prohodnost u obrazovanju 

i daljnjem obrazovanju 

– ključ za cjeloživotno učenje u 

praksi i mobilitet – izazovi za 

strukovno obrazovanje unutar 

granica i izvan njih i uloga 

ECVET-a u tome. 

Konferencija je radila dva 

dana nakon čega su doneseni zaključci 

koji će biti uobličeni i dostavljeni 

svih sudionicima. Zaključci 

će predstavljati uporišne 

točke za daljnji rad tijela Europske 

komisije koja se bave pitanjima 


mr. sc. Olga Lui 

NOVO IZDANJE GASTRO VODIČA 

Smještaj, gastro i zabava na jednom mjestu 

Sa zadovoljstvom ističemo da je ovogodišnje 

izdanje Gastro vodiča u tisku, te će biti dostavljeno 

svim područnim obrtničkim komorama 

do sredine mjeseca srpnja. Novo izdanje Gastro 

vodiča tiskano je u nakladi od 3000 komada 

i to na četiri jezika (hrvatski, njemački, engleski 

i talijanski), a u suradnji sa Hrvatskom turističkom 

zajednicom. Ovim izdanjem domaćim i 

stranim gostima pružamo informacije o našim 

ugostiteljskim objektima koji su prepoznati i 

predloženi od strane struke, odnosno samih 

ugostitelja. 

Svaki ugostiteljski objekt u Gastro vodiču 

prikazan je uz popratnu fotografiju objekta, 

sukladno odabiru vlasnika. Podaci koji opisuju 

objekt su sljedeći: naziv i vrsta objekta, ime 

i prezime vlasnika, grad, PTT broj, adresa, telefon, 

fax, mobitel, Internet i e-mail adresa, 

opremljenost objekta (klima uređaj, grijanje, 

broj parkirnih mjesta i smještajnih kapaciteta, 

broj stolova), ukupni kapacitet gostiju, radno 

vrijeme, mogućnosti plaćanja kreditnim karticama, 

vrsta kuhinje, ponuda te specijaliteti kuće. 

Gastro vodič na ukupno 156 stranica okuplja 

415 različitih ugostiteljskih objekata koji su, sukladno 

preporuci struke, uvršteni u ovo izdanje 

Gastro vodiča. 

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su 

dali svoj doprinos pri izradi ovog izdanja Gastro 

vodiča. 

Krešimir Tomić

AKTUALNO 


Lipanj 2007. 

TOMISLAV KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKE AGENCIJE ZA MALO GOSPODARSTVO 

Garancije HAMAG-a potpora 

su razvoju poduzetništva 

Postupak izdavanja garancija je jednostavan. Prilikom realizacije kredita, poduzetnik u banci ispunjava zahtjev za garanciju HAMAG-a, 

nakon čega banka pokreće postupak i kontaktira HAMAG 

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo 

osnovana je Zakonom 

o poticanju razvoja malog gospodarstva 

i najveća je razvojna 

agencija takvog tipa u Republici 

Hrvatskoj. Recite nam nešto više 

o HAMAG-u. 

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo 

pravni je sljednik Hrvatske 

garancijske agencije (HGA). 

Osnovana je s ciljem povećanja broja 

subjekata malog gospodarstva, 

razvoja postojećih poduzetnika, 

poticanja ravnomjernijeg razvitka 

svih krajeva te razvoja gospodarstva 

u cjelini. 

Kako malo i srednje poduzetništvo 

predstavlja više od 99 % svih 

registriranih subjekata gospodarstva, 

jasno je koliko je bitna naša 

uloga. 

Kako se uloga HAMAG-a manifestira 

u razvoju poduzetništva? 

Nekoliko je načina kojima razvijamo 

poduzetništvo. 

Prvi i onaj najprepoznatljiviji 

je svakako izdavanje garancija za 

poduzetničke kredite. Poznato je 

kako banka prilikom odobravanja 

kredita, uz osnovni uvjet isplativosti 

investicije, traži osiguranje tog 

kredita, najčešće putem nekretnine 

ili pokretnine. Mnogi poduzetnici 

nemaju dovoljno ovakvog osiguranja 

što rezultira nemogućnošću 

dobivanja kredita, a tada nema ni 

investiranja u poslovanje. 

Da bi se premostio ovaj jaz, garancija 

državne agencije javlja se 

kao odlično rješenje za banku, poduzetnika 

i, konačno, za gospodarstvo. 

Putem naših pet garancijskih 

programa obuhvatili smo gotovo 

sve bitne segmente u gospodarstvu, 

kao i sve skupine poduzetnika. 

Tako postoje garancije za nove 

poduzetnike koje iznose čak 80 % 

glavnice kredita od maksimalnih 

1,500.000 kn. Ovaj program omogućio 

je mnogim mladim poduzetnicima 

da započnu svoje poslovanje 

i oni ga dobro prihvaćaju. Svatko 

tko je kao početnik u poduzetništvu 

pokušao od banke dobiti kredit 

za poslovanje, a da nije imao ogro- 

mno osiguranje, dobro zna o čemu 

govorim. 

Zatim poduzetnicima koji se 

bave poljoprivredom garantiramo s 

50 % za glavnicu kredita od maksimalnih 

3,500.000 kuna. 

Onima koji posluju duže od dvije 

godine i imaju pozitivno poslovanje, 

a žele investirati u rast i razvoj 

svoga poduzeća, nudimo mogućnost 

garantiranja 50 % iznosa kredita 

od 5,000.000 kuna. 

Na području od posebnog državnog 

interesa za investiranje u 

poduzetništvo moguće je ostvariti 

70 % garancije za kredit od max. 

2,000.000 kuna. 

Također i za obrtni kapital imamo 

program po kojem garantiramo 

40 % za kredit od 3,000.000 kuna. 

Je li poduzetniku dovoljno da 

se pronađe u jednoj od nabrojanih 

kategorija i da aplicira za 

HAMAG-ovu garanciju? 

To je osnovni preduvjet. Međutim, 

napomenuo bih da se garancije, 

baš kao i krediti, daju isključivo za 

ekonomski opravdane projekte. To 

znači da poduzetnik mora svojim 

poslovnim planom ili investicijskom 

studijom dokazati da ima potpuno 

zatvorenu financijsku konstrukciju, 

da će budući prihodi biti dostatni za 

pokriće svih troškova poslovanja, te 

za urednu otplatu kredita. Ukoliko 

projekt pokazuje suprotno, bolje je i 

za poduzetnika da ne ulazi u takvu 

investiciju. Osim toga, ni jedna ozbiljna 

banka neće odobriti kredit za 

neisplativ projekt, bez obzira na nečiju 

garanciju. Iskreno vjerujem da 

su prošla vremena onih povremenih 

neozbiljnosti nekih banaka, koje su 

odobravale kredite za neisplative 

projekte, samo da bi došle do poduzetnikove 

nekretnine. 

Što kada poduzetnik ipak u 

svom poslovnom planu prikaže 

prenapuhane buduće prihode da 

bi zadovoljio kriterije? Je li projekt 

tada u opasnosti? 

To se, dakako, događa, ali takav 

poslovni plan najčešće odmah u banci 

dobije negativnu ocjenu i banka 

ga u najboljem slučaju vrati na doradu 

ili ispravak. To je zasigurno puno 

duži i skuplji put za poduzetnika. Da 

se takve stvari ne bi događale, HA- 

MAG je razvio mrežu konzultanata 

certificiranih za malo gospodarstvo, 

što je također naš prepoznatljivi projekt. 

Osobe s ovakvim certifikatom, 

ukoliko ozbiljno razmišljaju o svojoj 

profesionalnoj budućnosti, neće si 

dozvoliti takve »izlete«. 

Smatram da je konzultantsko tržište 

u Hrvatskoj nedovoljno razvijeno 

i da ga treba podržati i razvijati 

u ispravnom smjeru. Legalno 

tržište konzultanata poput poplave 

će izbaciti na površinu one koji love 

u mutnom. 

Trenutno u mreži imamo 58 

certificiranih konzultanata diljem 

Hrvatske i ta brojka nije konačna. 

I dalje ćemo razvijati mrežu, a ove 

godine ćemo se fokusirati na certificiranje 

konzultanata specijalista za 

određena područja. 

Osim toga, u sljedećih nekoliko 

mjeseci uspostavit ćemo sustav 

subvencioniranja konzultantskih 

usluga putem vaučera, tako da 

ćemo poduzetniku vratiti 50 % od 

cijene konzultantske usluge. 

Od prošle godine HAMAG 

provodi i projekte poticanja malog 

i srednjeg poduzetništva putem 

bespovratnih potpora. Koji 

su to projekti? 

U 2006. godini Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva 

prepoznavši naš pozitivan iskorak 

u poslovanju, povjerilo nam je na 

provođenje dva projekta koja smo 

uspješno odradili, te nam je ove godine 

povjerilo još jedan projekt. 

Tako sada 

provodimo Projekt 

poduzetništvo 

ciljanih skupina, 

Učeničko 

poduzeće i 

učenička zadruga 

te Poticanje 

poduzetničkih 

centara i regionalnih 

razvojnih agencija. 

Na koji način ostvarujete suradnju 

i kontakte s poduzetnicima 

diljem Hrvatske, s obzirom 

na to da imate ured u Zagrebu? 

Od srpnja 2005. godine, 

izdali smo 320 garancija za 

kreditiranje poduzetničkih 

projekata, u vrijednosti od 

310,000.000 kuna, čime smo 

omogućili investicije veće 

od 730,000.000 kuna. 

To što nam je ured u Zagrebu i 

nemamo podružnica, nije nedostatak. 

Odustali smo od modela 

našeg razvoja putem podružnica 

jer bi nam to bio velik i nepotreban 

trošak. 

HAMAG ima potpisane sporazume 

o suradnji s više od 20 banaka 

u Hrvatskoj, uključujući i one 

najjače banke. Na taj način svaka 

poslovnica banke ujedno je i naša 

poslovnica ili barem info-punkt. 

Nadalje, spomenuo sam naše certificirane 

konzultante 

čiji se detaljan 

popis nalazi 

na našoj web 

stranici www. 

hamag.hr koji 

također mogu 

vrlo relevantno 

konzultirati poduzetnika. 

Tu su 

i centri za poduzetništvo i regionalne 

razvojne agencije gdje se svaki 

poduzetnik može obratiti za savjet 

ili informaciju. 

Institucije koje okupljaju ili udružuju 

poduzetnike kao što je Hrvatska 

obrtnička komora (HOK), također 

stoji obrtnicima na raspolaganju 

i rješava njihove probleme u okviru 

svojih mogućnosti. 

Ja bih ovdje naglasio onu komponentu 

HOK-a u poticanju razvoja 

obrtništva, a ne samo u rješavanju 

problema. 

Iz razgovora s obrtnicima, ne prevladava kod svih optimizam glede 

HAMAG-a kao institucije koja zadovoljava potrebe poduzetnika. 

U čemu je tajna? 

Tajne nema. Na početku ovog razgovora rekao sam da je HAMAG 

pravni sljednik HGA, Hrvatske garancijske agencije. 

Uz prava i obveze koje smo naslijedili, u jednom dijelu naslijedili 

smo i takva negativna sjećanja poduzetnika koji su imali loša iskustva 

s Agencijom. 

Kako svaku instituciju zapravo čine i predstavljaju ljudi, oni su 

glavni kreatori dobrog ili lošeg ugleda institucije. Došavši na mjesto 

predsjednika Uprave HAMAG-a u srpnju 2005. godine, zatekao sam 

situaciju u kojoj se nitko ne bi želio zateći. Ipak, uspjeli smo razbiti 

debeli zid birokracije drugačijim pristupom prema poslovanju, ključnim 

partnerima i javnosti, ali i čišćenjem svega što nas je usporavalo 

i kompromitiralo. 

Mada smo u posljednje dvije godine ostvarili zavidan rezultat, proces 

stvaranja suvremene agencije nastavljamo ubrzanim tempom ne 

dozvoljavajući da nas nekakav zaostali krak birokracije u tome sprječava. 

Stoga molim sve obrtnike da nam na tome putu pomognu i da sve 

poteškoće i negativna iskustva koja su imali ili imaju danas s djelatnicima 

Agencije, jave meni osobno na broj telefona 488-1003 ili na e- 

mail: tkovacevic@hamag.hr kako bih otklonio zapreke koje štete razvoju 

poduzetništva. 

11. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU 

Stvorena dobra poduzetnička klima 

Tradicionalno savjetovanje o 

gospodarstvu i poduzetništvu 

Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva, održano 

u Solarisu od 30. svibnja do 1. 

lipnja, okupilo je više od 800 sudionika, 

predstavnika državne, županijske 

i lokalne vlasti, brojne poduzetnike. 

Predsjednik Mato Topić 

također je, na poziv Ministarstva, 

sudjelovao na Savjetovanju, gdje je 

imao prilike prezentirati 

aktualne 

probleme obrtništva 

u uvodnom 

dijelu programa 

te na konferenciji 

za novinare. 

Na ovogodišnjem 

savjetovanju, posvećenom 

konkurentnosti 

i izvozu, 

predstavljeno 

je niz projekata i 

mjera vezanih za 

razvoj konkurentnosti 

i mogućnosti rasta izvoza 

malih i srednjih poduzeća, a dodijeljene 

su i nagrade najboljim poduzetnicima, 

poduzetničkoj zoni, 

te najboljim srednjoškolcima i studentima 

u izradi poslovnog plana 

ili projekta. 

Otvarajući Savjetovanje, ministar 


Branko Vukelić, istaknuo je kako 

je u zadnje tri i pol godine učinjen 

veliki napredak u razvoju malog i 

srednjeg poduzetništva i stvorena 

je dobra poduzetnička klima. Poručio 

je da, ukoliko Hrvatska želi 

imati jako gospodarstvo, konkurentnost 

i izvoz trebaju biti na vrhu 

prioriteta. 

Savjetovanje koje je okupilo rekordan 

broj sudionika, bavilo se 

temama financiranja malog i srednjeg 

poduzetništva, projektima 

EU-a za povećanje konkurentnosti 

gospodarstva, marketingom 

kao temeljem poslovanja, novim 

tehnologijama i inovacijama kao 

preduvjetima konkurentnosti itd. 

Kao neki od glavnih zaključaka Savjetovanja 

izdvojeni su rast izvoza 

kao osnovni uvjet daljnjeg razvitka 

gospodarstva, ostvarivanje kvalitete 

na tržištu kroz partnerski 

odnos proizvođača te kako je preduvjet 

za izvoz visoka razina konkurentnosti 

temeljena na razvoju i 

znanju. U sklopu 11. NASA-e, dodijeljene 

su i nagrade i priznanja 

najboljim poduzetnicima u osam 

kategorija. Također, u okviru ovog 

skupa, u suradnji sa HOK-om, u Šibeniku 

je postavljena i izložba tradicijskih 

obrta na kojoj je izlagalo 

30-ak obrtnika iz čitave Hrvatske, 

te revija frizura i modnih kreacija, 

u suradnji sa Cehom frizera i kozmetičara 

te Obrtničkom komorom 

Šibensko-kninske županije i Udruženjem 

obrtnika Šibenik. 

S. Tomić


Lipanj 2007. 

CEHOVI 

ZAKON O GRADNJI 

Uvjerenje umjesto uporabnih dozvola 

Ivica Štambuk 

Kako je najavljena skora promjena 

u zakonodavstvu 

vezano za gradnju, prema 

prijedlogu Vlade RH od 9. svibnja 

2007., gdje će se izdati novi objedinjeni 

Zakon o prostornom uređenju 

i gradnji, a stanje uporabnih i građevinskih 

dozvola u obrtničkim 

poslovnim prostorima je prema 

priloženom grafikonu, u nastavku 

dajemo usporedbu važećeg i najavljenog 

zakona u pogledu potrebne 

dokumentacije. 

DOKUMENTACIJA ZA POSLOVNE PROSTORE 

23% NE ZNAM 

KOJE 

DOZVOLE 

IMAM 

8% NEMAM 

NITI GRAĐ. NITI 

UPORABNU 

DOZVOLU 

Novi Zakon o prostornom uređenju 

i gradnji mirno će dočekati 

41 % onih koji posjeduju uporabnu 

dozvolu, isto tako i dio onih (28 %) 

koji imaju građevinsku dozvolu (no 

ostaje vidjeti iz kojeg su im razdoblja 

građevinske dozvole). Preostaje 

još 23 % onih koji ne znaju koju 

dozvolu imaju, te 8 % obrta bez 

dokumenata za poslovni prostor, 

što je još uvijek dosta poslovnih subjekata 

koji će uz redovne poslovne 

probleme morati rješavati i papirologiju 

građevina. 

ZA VRIJEME DO 15. 

VELJAČE 1968. GODINE 

Prema još važećem Zakonu o 

gradnji, NN 175/2003., izmjena NN 

100/2004. 

41% IMAM 

UPORABNU 

DOZVOLU 

28% IMAM 

GRAĐ., ALI NE I 

UPORABNU 

DOZVOLU 

Odobrenje za obavljanje gospodarske 

djelatnosti u poslovnom 

prostoru, tj. građevini izgrađenoj 

bez građevinske dozvole do 15. 

veljače 1968. godine, a koja se smatra 

izgrađenom na temelju građevinske 

dozvole, može se izdati ako 

stranka uz zahtjev priloži dokaz da 

je građevina izgrađena prije 15. veljače 

1968. godine (potvrda, uvjerenje 

ili drugi akt tijela državne uprave 

nadležnog za državnu izmjeru 

i katastar nekretnina o vremenu 

izgradnje građevine, a ako snimanje 

zemljišta za odnosno područje 

nije provedeno prije navedenog 

datuma, tada drugi dokaz poput 

računa za električnu energiju, komunalna 

davanja, građevinski materijal, 

ugovor o gradnji građevine 

i dr.). Naravno, ovu činjenicu moguće 

je dokazivati i svim drugim 

dokaznim sredstvima (članak 122. 

ZOG-a). 

Prema prijedlogu Zakona o prostornom 

uređenju i gradnji, Vlada 

RH od 9. svibnja 2007. 

Bez posebne izmjene: 

Čl. 330., st. 1. Građevina izgrađena 

do 15. veljače 1968. godine 

smatra se izgrađenom na temelju 

pravomoćne građevinske dozvole 

odnosno drugog odgovarajućeg 

akta nadležnog upravnog tijela. 

St. 5. Za građevinu iz stavka 1. 

ovoga članka ne izdaje se uporabna 

dozvola. 

ZA VRIJEME DO 19. 

LIPNJA 1991. GODINE 



100/2004. 

Ako nema uporabne dozvole, 

izdano odobrenje za obavljanje 

gospodarske djelatnosti u takvom 

poslovnom prostoru, tj. građevini 

može važiti samo do 31. prosinca 

2007. 




Kako je to uređeno člankom 331. 

Nacrta, za građevinu čija je građevinska 

dozvola odnosno drugi odgovarajući 

akt tijela graditeljstva izdana 

do 19. lipnja 1991. godine ne 

izdaje se uporabna dozvola (ako u 

vezi s njenim građenjem nije u tijeku 

postupak građevinske inspekcije). 

Budući da je uporabna dozvola 

jedan od uvjeta za izdavanje rješenja 

o obavljanju djelatnosti (prema 

članku 256. Nacrta), a za ove 

građevine se uporabna dozvola ne 

izdaje, proizlazi da će za rješenje o 

obavljanju djelatnosti biti dostatno 

priložiti: 

– pravomoćnu građevinsku dozvolu 

i 

– potvrdu da nije u tijeku postupak 

građevinske inspekcije. 

ZA VRIJEME OD 

20. LIPNJA 1991. DO 

31. PROSINCA 2003. 

GODINE 



100/2004. 

Odobrenje za obavljanje gospodarske 

djelatnosti u poslovnom 

prostoru, tj. građevini izgrađenoj 

na temelju građevinske dozvole 

odnosno lokacijske dozvole iz 

članka 56. stavka starog 2. Zakona 

o gradnji (»Narodne novine«, 

broj 52/99., 75/99., 117/01. i 47/03.) 

do stupanja na snagu ZOG-a (1. siječnja 

2004.) može se izdati, ako je 

stranka uz zahtjev priložila građevinsku 

dozvolu odnosno navedenu 

lokacijsku dozvolu koja je postala 

konačna prije 1. siječnja 2004. i na 

kojoj je konačnost potvrđena. U navedenom 

slučaju na izdavanje odobrenja 

o obavljanju gospodarske 

djelatnosti nije od utjecaja namjena 

građevine odnosno prostora određena 

građevinskom odnosno lokacijskom 

dozvolom. Dakle, građevinska 

odnosno lokacijska dozvola 

ne mora biti izdana za građevinu 

odnosno prostor poslovne namjene 

ili djelomično poslovne namjene. 

Ako nema uporabne dozvole, izdano 

odobrenje za obavljanje gospodarske 

djelatnosti u takvom poslovnom 

prostoru, tj. građevini može 

važiti samo do 31. prosinca 2007. 




Člankom 333. Nacrta je uređeno 

da za uporabu građevine izgrađene 

na temelju građevinske dozvole izdane 

od 20. lipnja 1991. godine do 

31. prosinca 2003. godine umjesto 

uporabne dozvole nadležno upravno 

tijelo na zahtjev investitora odnosno 

vlasnika građevine može 

izdati uvjerenje kojim se utvrđuje 

da je građevina izgrađena u skladu 

s građevinskom dozvolom u pogledu 

vanjskih gabarita i namjene (ako 

u vezi s tom građevinom nije u tijeku 

postupak građevinske inspekcije 

i ako se ne radi o građevini za koju 

je građevinsku dozvolu izdalo Ministarstvo). 

Slično kao i u prethodnom 

slučaju za rješenje o obavljanju 

djelatnosti bit će dostatno priložiti: 

– uvjerenje (da je izgrađeno u 

skladu s građevinskom dozvolom 

– gabariti, namjena) i 

– potvrdu da nije u tijeku postupak 

građevinske inspekcije. 

ZA VRIJEME OD 1. 

SIJEČNJA 2004. GODINE 

NADALJE 



100/2004. 

Potrebna Uporabna dozvola. 




Potrebna Uporabna dozvola uz 

izuzetak: 

Uporaba građevina (čl. 256.) prijedloga 

Zakona: 

(1) Izgrađena zgrada čija građevinska 

(bruto) površina nije veća 

od 400 m 2 može se početi koristiti, 

odnosno staviti u pogon te se za nju 

može izdati rješenje za obavljanje 

djelatnosti po posebnom zakonu 

nakon što investitor nadležnom 

upravnom tijelu dostavi završno izvješće 

nadzornog inženjera. 

– Dakle, za ovakve građevine 

(manje od 400 m 2 ), nije potrebna 

uporabna dozvola, već samo Izvješće 

nadzornog inženjera. 

Za građevine koje imaju status 

uporabljivih građevina prema sadašnjem 

Zakonu o gradnji (građevina 

izgrađena, rekonstruirana ili 

sanirana u sklopu projekta obnove 

ratom oštećenih ili porušenih kuća; 

građevina čija je građevinska dozvola 

ili drugi odgovarajući akt 

uništena ili je nedostupna uslijed 

prirodnih nepogoda, ratnih i drugih 

razaranja; građevina koju država 

kupi u svrhu stambenog zbrinjavanja 

u smislu Zakona o područjima 

posebne državne skrbi), a koje su u 

Nacrtu obuhvaćene člankom 332., 

način izdavanja rješenja o obavljanju 

djelatnosti se bitno ne mijenja. 

O odgovarajućim načinima postupanja 

Ministarstvo će izdati detaljniju 

uputu nakon što Zakon o prostornom 

uređenju i gradnji stupi na snagu. 

NAJAVA STRUČNOG SKUPA 

»Njega tekstilija i odjeće« 

28. – 29. rujna 2007., Otočec na Krki, Slovenija 

Na skupu će se razmotriti 

strukovna i zakonodavna 

problematika, brojne teme 

vezane uz obavljanje djelatnosti 

kemijskog čišćenja i pranja, kao što 

su: Dileme razvoja djelatnosti kemijskih 

čistača i praonica; Zakonodavstvo 

u RH i zaštita okoliša: zrak, 

voda, tlo i otpad; Zakonodavstvo 

EU; Projekti u Sloveniji i mogućnosti 

za budućnost; Mokro čišćenje 

– dosadašnja iskustva; Mogućnosti 

UV zaštite tekstilija u pranju; Alternativni 

postupci njege tekstilija; 

Tehnologija pranja: postupci i otvorena 

pitanja; Europski standardi 

na području najma rublja i stanje u 

Hrvatskoj; Utjecaj perkloretilena na 

mješavine vuna/ poliester/ elastomer; 

Problematika njege odjeće s 

funkcionalnim membranama; Ekonomika 

čišćenja i pranja, budućnost 

djelatnosti; Obnova kemijskih 

čistionica u svjetlu novog zakonodavstva; 

HACCP, njega korištenih 

tekstilija, pranje bolničkih tekstilija; 

Predstavit će se i različiti proizvođači 

strojeva i opreme. 

Uz velik broj predstavnika struke 

– kemijskih čistača, Stručnom skupu 

će prisustvovati i predstavnici 

resornih ministarstava, institucija i 

ustanova, predstavnici županijskih 

obrtničkih komora, kao i dužnosnici 

Hrvatske obrtničke komore i 

Obrtne zbornice Slovenije. 

U sklopu prvog dana, predviđen 

je i okrugli stol: »Problematika 

iz prakse«, gdje će sudionici moći 

iznijeti svoja iskustva, konkretne 

Stručni skup »Njega 

tekstilija i odjeće«, u 

organizaciji Hrvatske 

obrtničke komore i Obrtne 

zbornice Slovenije, održat 

će se 28. i 29. rujna 2007. 

godine u Otočcu na Krki, 

Slovenija. 

(Automobilom od Zagreba 

prema Ljubljani, 1 sat 

vožnje, 65 km) 

probleme iz prakse, mišljenja i stavove 

u svezi problematike kemijskog 

čišćenja i pranja, zakonske 

regulative i sl. 

Prijave za sudjelovanje na Skupu 

potrebno je poslati najkasnije do 14. 

rujna 2007., na HOK uz tekst: »Prijavljujem 

se za stručni skup NJEGA 

TEKSTILIJA I ODJEĆE – PRIJA 

VA«, uz naznaku vaših kontakt podataka: 

ime, prezime, naziv obrta/ 

tvrtke, telefon, adresa, e-mail. 

Prijavu pošaljite na Hrvatsku 

obrtničku komoru, e-mailom: tomislav.juras@hok.hr 

ili faksom 01 48 

46 610. 

Troškove smještaja i puta svaki 

pojedinac podmiruje osobno. 

Pojedinci će rezervaciju smještaja 

za Hotel Sport, Otočec, izvršiti osobno, 

najkasnije do 14. rujna 2007. 

– Kontaktna osoba u hotelu: g. 

Andrej Černe ili g. Primož Potočar. 

– Tel. broj Hotela Šport: 

00 386 7 38 48 600 ili 602; 

Fax: 00 386 7 38 48 605; e-mail: booking.otocec@terme-krka.si 

Stručni skup počinje u petak 28. 

rujna 2007. u 9 sati i završava do 

ručka u subotu 29. rujna 2007. Oni 

sa daljih destinacija, trebali bi doći 

u četvrtak navečer 27. rujna 2007. 

Cijene smještaja Hotel Sport, 

Otočec na Krki, Slovenija: 

Smještaj sudionika predviđen je 

u jednokrevetnim i dvokrevetnim 

sobama. 

– Noćenje s doručkom u jednokrevetnoj 

sobi: 66 EUR/osobi 

– Noćenje s doručkom u dvokrevetnoj 

sobi: 46 EUR/osobi, ukupno 

92 EUR-a 

– Noćenje s doručkom u dvokrevetnoj 

sobi, ako je koristi samo 

jedna osoba (kao jednokrevetna) 58 

EUR 

– Doplata za ručak – od 6 do 9 

EUR-a 

– Predviđena je zajednička svečana 

večera u petak, oko 15 EUR/osobi 

(nije uključeno piće) 

– S obzirom na manji broj jednokrevetnih 

soba, sugerira se što veće 

korištenje dvokrevetnih 

– Za sudionike stručnog skupa, 

na navedene cijene Terme-Krka 

daju popust 10 % na smještaj. 

Dodatne informacije: Program, 

dodatne sadržaje i dr. možete uskoro 

potražiti na web stranici HOK-a: 

www.hok.hr; područje Komorski ured 

HOK-a i zatim Cehovske aktivnosti. 

Ivica Štambuk

CEHOVI 

Odluke o davanju koncesije 

za autotaksi prijevoz 

HOK tražio upravni nadzor 

12. susret 

ribara 


Lipanj 2007. 

Tomislav Juras 

Hrvatska obrtnička 

komora dosad 

je u više navrata 

upozoravala na nepravilnosti 

u objavama natječaja 

za dodjeljivanje autotaksi 

koncesija na razini lokalne 

uprave i samouprave, no 

unatoč brojnim upozorenjima 

taksi problematika je i 

dalje ostajala neriješena. 

Samim time ceh prijevoznika 

HOK-a, pokrenuo je 

inicijativu za razrješenjem 

nekih osnovnih problema, 

a prije svega nezakonito 

dodijeljenih koncesija i Odluka 

o autotaksi prijevozu 

u nekim gradovima. 

Kao primjer nezakonito 

dodijeljene koncesije ističemo 

primjer grada Rijeke 

gdje je Gradsko vijeće 

Grada Rijeke na sjednici 

održanoj 30. svibnja 2006. 

donijelo Odluku o davanju 

koncesije za obavljanje 

djelatnosti autotaksi prijevoza 

na području Grada 

Rijeke. 

Naime, obavljanje autotaksi 

prijevoza uređeno 

je Zakonom o prijevozu 

u cestovnom prometu. 

Odredbom članka 46. Zakona 

određeno je da se 

autotaksi prijevoz uređuje 

i propisom kojeg u skladu 

sa Zakonom donosi nadležno 

tijelo jedinice lokalne 

samouprave. Stavkom 

6. istog članka određen je 

sadržaj tog propisa, i to: 

uređuju se uvjeti za dobivanje 

koncesije, utvrđuju 

se autotaksi stajališta, te 

broj sjedala u osobnom vozilu 

kojim se obavlja autotaksi 

prijevoz. 

U javnom natječaju određeno 

je što mora sadržavati 

ponuda za sudjelovanje 

na natječaju, te je, između 

ostalog, zatraženo: 

Presliku rješenja o upisu 

u sudski registar Trgovačkog 

suda za pravne osobe, 

odnosno obrtni registar za 

fizičke osobe, iz kojih je 

vidljivo da je ponuditelj 

registriran za obavljanje 

djelatnosti autotaksi prijevoza. 

Po raspisanom natječaju 

gradsko vijeće Grada Rijeke 

donijelo je Odluku o 

davanju koncesije za obavljanje 

djelatnosti autotaksi 

prijevoza na području 

Grada Rijeke od 30. svibnja 

2006. i Odluku o davanju 

koncesije za obavljanje djelatnosti 

autotaksi prijevoza 

na području Grada Rijeke 

od 30. studenog 2006. kojima 

su dodijeljene koncesije 

za obavljanje autotaksi prijevoza 

na području Grada 

Rijeke za 12 vozila trgovačkom 

društvu CAMEO 

d.o.o. Rijeka, Jadranska 3d. 

Uvidom u sudski registar 

ustanovili smo da CA- 

MEO d.o.o. nije registriran 

za obavljanje taksi službe, 

te da mu je kao takvom pogrešno 

dodijeljena koncesija, 

a na štetu drugih poduzetnika 

s uredno registriranom 

taksi službom. 

Kao loš primjer Odluke 

o autotaksi prijevozu istaknuli 

bismo Grad Samobor 

gdje je Gradsko vijeće Grada 

Samobora na sjednici 

održanoj 28. veljače 2007. 

donijelo Odluku o autotaksi 

prijevozu, a svojim je sadržajem 

propisala više od 

zakonske ovlasti. 

Naime, tom Odlukom 

se uz uvjete određene Odlukom 

navodi u članku 3. 

»unaprijed utvrđen cjenik 

usluge« (po kome?), a što 

je u suprotnosti s člankom 

9. Zakona o zaštiti tržišnog 

natjecanja (»Narodne novine« 

br. 122/03). Nadalje, 

cijena usluge autotaksi 

prijevoza sastavni je dio 

odluke o davanju koncesije 

(članak 9.), a odredbom 

stavka 2. članka 10. određeno 

je i da koncesije mogu 

dobiti i taksi prijevoznici 

koji nemaju prebivalište 

na području Grada Samobora 

»ukoliko su povoljniji 

od prijevoznika s područja 

Grada Samobora«. 

Odlukom nije određeno 

što znači »povoljniji«, ali 

može se pretpostaviti da 

to znači jeftiniji. Nije nam 

jasno što to onda znači u 

odnosu na prije citiranu 

odredbu iz članka 3. HOK 

je mišljenja da se ovakvim 

određenjem stvara nered 

u ovoj djelatnosti te da se 

otvara mogućnost nelojalnoj 

konkurenciji. 

Nadalje odredba članka 

22. Odluke govori da za 

vrijeme prijevoza autotaksi 

vozač mora u vozilu imati 

između ostalog i »ovjereni 

cjenik autotaksi usluge, od 

nadležnog tijela davatelja 

koncesije«. Nije nam jasno 

što to davatelj koncesije 

ovjerava na »unaprijed 

utvrđenom cjeniku usluga« 

(a Zakon ne propisuje 

ovjeru cjenika). 

Nadalje, odredba članka 

27. u stavku 2. govori o 

primanju drugih putnika 

za vrijeme vožnje, što je u 

suprotnosti sa Zakonom i 

odredbama o linijskom prijevozu. 

Pitanje izdavanja računa 

uređeno je posebnim 

propisima te smatramo da 

odredbu članka 30. treba 

uskladiti, odnosno brisati. 

Autotaksi djelatnost je 

jedna od gospodarskih djelatnosti 

kojoj Ustav Republike 

Hrvatske jamči slobodu 

na tržištu. Odredbe članka 

34. i 35. i druge zasigurno 

narušavaju poduzetničku 

slobodu propisivanjem cjenika, 

a osim toga za takvo 

propisivanje Gradsko vijeće 

Grada Samobora nema 

ovlasti u Zakonu o prijevozu 

u cestovnom prometu. 

U zaštiti interesa autotaksi 

prijevoznika HOK 

traži od Ministarstva 

mora, turizma, prometa i 

razvitka da kao tijelo državne 

uprave nadležno 

za nadzor nad provođenjem 

Zakona o prijevozu 

HITNO preispita Odluke 

o davanju koncesije za 

obavljanje djelatnosti autotaksi 

prijevoza na području 

Grada Rijeke i da 

hitno preispita Odluku o 

autotaksi prijevozu Grada 

Samobora. 

Predsjedništvo HOK-a na sjednicama 

održanim 3. svibnja i 5. 

lipnja 2007. godine donijelo je 

Odluku o održavanju 12. susreta ribara, 

koji će se održati 26. i 27. listopada 

2007. godine u Zadarskoj županiji, te 

su imenovani članovi Organizacijskog 

odbora za pripremu 12. susreta ribara 

u sljedećem sastavu: 

• Aldo Ukanović, potpredsjednik 

HOK-a i predsjednik Organizacijskog 

odbora 

• Eduard Vicković, predsjednik OK 

Zadarske županije 

• Tonči Božanić, predsjednik Ceha ribara 

HOK-a 

• Miljenko Milohnić, potpredsjednik 

Ceha ribara HOK-a 

• Ante Fabijanić, član Ceha ribara 

HOK-a 

• Antun Pavlović, član Ceha ribara 

HOK-a. 

Prva sjednica Organizacijskog odbora 

za pripremu 12. susreta ribara 

održana je 16. lipnja 2007. godine, u 

Umagu, u okviru održavanja 2. međunarodnog 

sajma ribarstva i ribarske 

opreme pod nazivom »CRO Fish«. 

Na sjednici Organizacijskog odbora 

usvojeni su sljedeći zaključci: 

Organizator 12. susreta ribara je 

Hrvatska obrtnička komora. 

Dvanaesti Susret ribara održat će se 

26. i 27. listopada 2007. godine u gradu 

Pagu, a domaćin Susreta je Obrtnička 

komora Zadarske županije. 

Zatražit će se pokroviteljstvo od 

strane Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva, 

Ministarstva mora, turizma, prometa 

i razvitka te Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva. 

Utvrđena je preliminarna lista uzvanika, 

koju do sljedeće sjednice Organizacijskog 

odbora treba doraditi. 

Utvrđen je okvirni prijedlog tema: 

a) Luke, vezovi, iskrcajna mjesta 

b) Opskrba pogonskim gorivom za 

ribarska plovila – kako do cjelovitih, 

brzih i primjenjivih rješenja 

c) Zaštita živih bogatstava ZERP-a 

– temelj pregovaračkih stajališta 

za područje ribarstva s EU i 

za određenje Pravila primjene 

ZERP-a 

d) Razlike u uvjetima poslovanja naših 

ribara u odnosu na talijanske 

ribare – kako smanjiti razlike 

e) Primjena regulative EU za područje 

ribarstva 

f) Mogućnosti razvoja marikulture 

– prepreke i kako ih prevladati. 

Dragutin Pejčić


Lipanj 2007. 

CEHOVI 

Kako izraditi godišnju bilancu organskih otapala 

Tomislav Juras 

Kao što smo već pisali u 

prošlom broju Obrtničkih 

novina (Broj 84), u »Narodnim 

novinama« broj 21/07 

objavljena je Uredba o graničnim 

vrijednostima emisija onečišćujućih 

tvari u zrak iz stacionarnih 

izvora. 

Istom se Uredbom propisuju 

granične vrijednosti emisija onečišćujućih 

tvari u zrak iz stacionarnih 

izvora i dopušteno prekoračenje 

graničnih vrijednosti emisija 

za određeno razdoblje. Stacionarni 

izvori su: postrojenja, tehno- 

Izrada godišnje bilance organskih otapala do 30. rujna 2007. godine za proteklu kalendarsku godinu (EHOC) 

loški procesi, industrijski pogoni, 

određene aktivnosti, uređaji, građevine 

i površine iz kojih se onečišćujuće 

tvari ispuštaju u zrak. 

U cilju pravovremene provedbe 

Uredbe i poštivanja utvrđenih 

rokova, ponavljamo dio teksta 

koji se odnosi na popunjavanje 

obrasca EHOS. 

Dakle, svi obrtnici koji se bave 

navedenim procesima dužni su: 

– Upisati se u Registar postrojenja 

predajom/slanjem 

obrasca (REGVOC) Ministarstvu 

zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i graditeljstva 

najkasnije do 30. svibnja 

2007. godine. Sva postrojenja 

obvezna su upisati se u Registar; 

– Napomena: Upis u ovaj Registar 

obvezan je za sve koji koriste 

navedene tvari, bez obzira na godišnju 

potrošnju. 

– Izraditi godišnju bilancu 

organskih otapala najkasnije 

do 30. rujna 2007. godine za 

proteklu kalendarsku godinu 

(EHOC); 

– Napomena: Izrada godišnje 

bilance – prvi put, obvezna je za 

sve subjekte, bez obzira na godišnju 

potrošnju. Subjekti s potrošnjom 

manjom od donje granične 

vrijednosti iduće godine ne trebaju 

popunjavati ovu bilancu. 

Nakon dostave prvog izvješća 

samo ona postrojenja koja su 

iznad propisanog praga potrošnje 

otapala u obvezi su izrađivati 

sljedeća godišnja izvješća. Kako 

bi što jednostavnije popunili 

Obrazac EHOS u nastavku teksta 

vam prilažemo smjernice za vlastiti 

izračun potrebnih podataka. 

Postupak za izradu godišnje bilance organskih otapala 

1. Načela 

Godišnja bilanca organskih 

otapala služi za: 

– provjeru ispunjavanja zahtjeva 

u skladu s člankom 98. 

ove Uredbe 

– utvrđivanje mogućnosti smanjivanja 

emisija u budućnosti 

– omogućavanje obavještavanja 

javnosti o potrošnji otapala, 

emisijama otapala i ispunjavanju 

zahtjeva iz ove Uredbe. 

2. Definicije 

Sljedeće definicije okvir su za utvrđivanje masene bilance. 

Unos organskih otapala (I): 

I.1. Količina organskih otapala ili njihova količina u kupljenim pripravcima 

koji se koriste kao sirovina u procesu u vremenskom okviru za koji 

se izračunava masena bilanca. 

I.2. Količina organskih otapala ili njihova količina u pripravcima koji su 

regenerirani i ponovno se koriste kao sirovina u procesu. (Reciklirano otapalo 

obračunava se svaki put kad se koristi za obavljanje neke aktivnosti.) 

Izlaz organskih otapala (O): 

– O1 Emisije u otpadnim plinovima. 

– O2 Organska otapala izgubljena u vodi, pri čemu se, kada je potrebno, 

prilikom izračunavanja O.5. uzima u obzir pročišćavanje otpadnih 

voda. 

– O3 Količina organskih otapala koja u proizvodima ostaje kao nečistoća 

ili talog. 

– O4 Emisije u zrak organskih otapala koje se ne zadržavaju u postrojenju 

radi regeneracije ili smanjivanja emisija. Ove emisije uključuju 

prozračivanje prostorija, kad se zrak oslobađa u vanjski okoliš kroz 

prozore, vrata, odzračne i slične otvore. 

– O5 Organska otapala i/ili organski spojevi izgubljeni uslijed kemijskih 

ili fizikalnih reakcija (uključujući, primjerice, one koji 

se uništavaju, npr. spaljivanjem ili drugim postupcima pročišćavanja 

otpadnih plinova ili otpadnih voda, ili se zadržavaju, npr. 

apsorpcijom, ukoliko ne spadaju pod O6, O7 ili O8). 

– O6 Organska otapala u skupljenom otpadu. 

– O7 Organska otapala ili organska otapala u pripravcima koji se prodaju 

ili su namijenjena prodaji kao komercijalni proizvodi. 

– O8 Organska otapala sadržana u pripravcima koji se regeneriraju za 

ponovnu upotrebu, ali ne kao sirovina u procesu, ako ne spadaju 

pod O7. 

– O9 Organska otapala ispuštena na drugi način. 

3. Smjernice za izradu 

godišnje bilance 

organskih otapala za 

provjeru ispunjavanja 

zahtjeva propisanih 

Uredbom 

Ovaj Prilog koristi se ovisno o 

pojedinačnim zahtjevima koje treba 

provjeriti na sljedeći način: 

1. Provjera ispunjavanja zahtjeva 

za opcije smanjivanja emisija u 

skladu s Prilogom 2. ove Uredbe, 

pomoću granične vrijednosti ukupnih 

emisija u emisijama otapala 

po jedinici proizvoda ili drukčije, 

kako je navedeno u člancima 79. 

– 94. ove Uredbe. 

(a) Za sve aktivnosti na koje se 

primjenjuje ovaj Prilog potrošnja 

(C) se može izračunati pomoću 

sljedeće jednadžbe: 

C = I1 – O8 

Potrebno je istovremeno pokrenuti 

utvrđivanje krutih tvari upotrijebljenih 

u premazima kako bi se 

izvela referentna godišnja emisija i 

ciljna emisija za svaku godinu. 

(b) Za procjenu ispunjavanja 

zahtjeva za graničnu vrijednost 

ukupnih emisija iskazanu pomoću 

emisija otapala po jedinici proizvoda 

ili drugačije, kako je navedeno 

u člancima 79. – 94. ove Uredbe, 

plan postupanja s otapalima trebao 

bi se pripremati godišnje kako bi 

se utvrdile emisije (E). Emisije se 

mogu izračunati pomoću sljedeće 

jednadžbe: 

E = F + O1 

gdje je F fugitivna emisija prema 

definiciji iz točke (ii) (a). Iznos emisije 

treba zatim podijeliti s odgovarajućim 

parametrom proizvoda. 

(c) Za procjenu ispunjavanja zahtjeva 

iz članka 76., stavak 2. (b)(ii), 

godišnja bilanca organskih otapala 

priprema se godišnje kako bi se 

utvrdile ukupne emisije iz svih 

aktivnosti o kojima se radi, a taj 

iznos emisije potom se uspoređuje 

s ukupnim emisijama koje bi se postigle 

kada bi svaka pojedinačna 

aktivnost ispunjavala zahtjeve iz 

članaka 79. do 94. ove Uredbe. 

2. Utvrđivanje fugitivnih emisija 

koje se uspoređuju s vrijednostima 

fugitivnih emisija iz članaka 

79. – 94. ove Uredbe: 

(a) Metodologija 

Fugitivne emisije mogu se 

izračunati pomoću sljedeće jednadžbe: 

F = I1 – O1 – O5 – O6 – O7 – O8 

ili 

F = O2 + O3 + O4 + O9 

Ta se količina lako utvrdi 

izravnim mjerenjem količina, ali 

se može izračunati i drugim načinima, 

primjerice, pomoću efikasnosti 

zadržavanja emisija u 

procesu. 

Vrijednost fugitivne emisije 

izražena je kao dio unosa koji se 

može izračunati pomoću sljedeće 

jednadžbe: 

I = I1 + I2 

(b) Učestalost 

Fugitivne emisije mogu se utvrditi 

i kratkim ali sveobuhvatnim 

nizom mjerenja. Postupak nije potrebno 

ponavljati dok ne dođe do 

modifikacije opreme. 

Obrasci REGVOC i EHOS kao 

i upute za popunjavanje istih 

sastavni su dio Uredbe te su dostupni 

i na web stranicama Ministarstva, 

http://www.mzopu. 

hr/doc/Obrazac_19042007.pdf – 

obrazac REGVOC, http://www. 

mzopu.hr/doc/Obrazac_EHOS_ 

19042007.pdf – obrazac EHOS, te 

u područnim obrtničkim komorama 

i udruženjima obrtnika.

10 CEHOVI 


Lipanj 2007. 

U Plus market partnerstvu više 

od 1000 obrtničkih trgovina 

projekt PLUS MAR- 

U KET uključilo se više 

od 1000 malih obrtničkih 

trgovina iz cijele Hrvatske, 

a u planu je povezati nekoliko 

tisuća malih trgovaca s 

VELPRO-om, veleprodajnim 

sektorom Konzuma. 

Podsjetimo, projekt PLUS 

MARKET partnerstvo započeo 

je polovicom prosinca 

prošle godine, potpisom 

Sporazuma o strateškom 

partnerstvu i poslovnoj 

suradnji, između HOK-a, 

koji u Cehu trgovine okuplja 

20.000 obrtnika – trgovaca, 

Konzuma, i vodećih 

hrvatskih proizvođačkih 

tvrtki: koncerna Agrokor 

(Belje, Jamnica, Ledo, PIK 

Vrbovec, Zvijezda), Francka, 

Koestlina, Kraša, Lure, 

Podravke, Saponije i Zvečeva. 

Cilj PLUS MARKET 

partnerstva, je unaprijediti 

poslovanje malih trgovaca, 

povećati promet i profitabilnost, 

što će se omogućiti 

uz niže cijene nabave artikala, 

prepoznatljivu marketinšku 

podršku i standardizaciju 

malih trgovina 

u Hrvatskoj. 

U cilju zajedničkog rješavanja 

otvorenih pitanja, nedavno 

je osnovana i radna 

grupa za praćenje i razvoj 

projekta PLUS MARKET, a 

koju čine predstavnici Konzuma/VELPRO-a 

i malih 

trgovaca obrtnika, ispred 

Ceha trgovine Hrvatske 

obrtničke komore. 

Prema planu projekta, 

kontinuirano se provodi 

vanjsko označavanje 

trgovina, kao i njihovo 

unutarnje uređivanje, a 

isto tako provodi se i edukacija 

djelatnika »Plus 

marketa«. 

U proteklom razdoblju 

održano je nekoliko akcijskih 

prodaja za određen 

broj izabranih artikala, 

uključujući voće i povrće, 

što je rezultiralo znatnim 

povećanjem prodaje artikala 

koji su bili na akciji. 

U cilju promidžbe projekta, 

organizirana je i nagradna 

igra za kupce u 

PLUS MARKET-ima, pod 

nazivom »SLAGALICA«, 

popraćena jakom marketinškom 

kampanjom. 

D. Pejčić, S. Tomić 

CENTAR 

Broj označenih 

Plus marketa 

(lipanj 2007.) 

Trgovina »Miško« sada 

Trgovina »Miško« prije 

ŠPANSKO 95 

RIJEKA 60 

VARAŽDIN 126 

SPLIT 105 

POREČ 29 

SESVETE 57 

SINJ 39 

VELESAJAM 115 

ZADAR 56 

ŠIBENIK 59 

OSIJEK 151 

DUBROVNIK 33 

MAKARSKA 39 

PULA 49 

UKUPNO 1013 

50 posto jeftinije 

CEMT dozvole 

Ministar Božidar Kalmeta donio je odluku kojom će se 

za hrvatske cestovne prijevoznike od 1. lipnja za 50 posto 

umanjiti naknade za sve vrste CEMT dozvola, te smanjiti 

cijene pojedinačnih dozvola za prijevoz. 

O D L U K A 

o visini naknade za stranu dozvolu i visinu 

naknade 

za trošak postupka raspodjele strane dozvole 

1. Utvrđuje se naknada u iznosu od 1000,00 kn mjesečno 

za korištenje CEMT dozvole koja vrijedi na teritoriju Republike 

Austrije, a ne vrijedi na teritoriju Republike Italije. 

2. Utvrđuje se naknada u iznosu od 250,00 kn mjesečno 

za korištenje CEMT dozvole koja vrijedi na teritoriju Republike 

Italije, a ne vrijedi na teritoriju Republike Austrije. 

3. Utvrđuje se naknada od 125,00 kn mjesečno za korištenje 

CEMT dozvole koja ne vrijedi na teritoriju Republike 

Austrije, niti na teritoriju Republike Italije. 

4. Utvrđuje se naknada u iznosu od 200,00 kn za korištenje 

dnevnika putovanja, uplata se vrši jednokratno do 

ispunjenja dnevnika. 

5. Utvrđuje se naknada u iznosu od 25,00 kn za korištenje 

pojedinačne dozvole. 

6. Utvrđuje se naknada u iznosu od 7,50 kn za trošak 

postupka raspodjele pojedinačne dozvole. 

7. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti Odluka 

o utvrđivanju posebne naknade za pojedinačne dozvole 

za međunarodni slobodni prijevoz tereta za 2003. godinu, 

Klasa: 340-02/02-11/165, Urbroj: 530-04-02-1 od 19. prosinca 

2002. godine, Odluka o utvrđivanju posebne naknade 

za izdavanje Dnevnika putovanja za CEMT dozvole i 

Dnevnika putovanja za vremenske dozvole, Klasa: 340- 

02/02-11/164, Urbroj: 530-04-02-1 od 19. prosinca 2002. 

godine i Odluka o utvrđivanju visine naknade korištenja 

CEMT dozvola za 2003. godinu, Klasa: 340-02/02-11/166, 

Urbroj: 530-04-02-1 od 19. prosinca 2002. godine. 

8. Ova Odluka stupa na snagu 1. lipnja 2007. i objavit će 

se na web-stranici i oglasnoj ploči Ministarstva. 

Odluka je potaknuta od Platforme prijevoznika koja 

zajednički djeluje prema državnim organima i institucijama 

na temelju zaključaka zajedničke platforme o ključnim 

globalnim problemima prijevozničke djelatnosti s ciljem 

podizanja konkurentnosti i poboljšanja položaja hrvatskih 

cestovnih prijevoznika u hrvatskim okvirima te ujedno 

konkurentnosti u okviru jedinstvenog europskog tržišta. 

Potpisnici Platforme prijevoznika su Hrvatska udruga 

poslodavaca (HUP), Hrvatski cestovni prijevoznici 

– gospodarsko-interesna udruga (HCP g.i.u.), Hrvatski 

izvoznici (HIZ), Hrvatska gospodarska komora – Sektor 

prometa i veza (HGK), Hrvatska obrtnička komora – Ceh 

prijevoznika (HOK). 

Tomislav Juras


Lipanj 2007. CEHOVI 11 

CEH RIBARA HOK-a 

Nužne izmjene zakona 

Hrvatskom saboru treba uputiti prijedlog izmjena svih zakona koji hrvatskim ribarima povećavaju troškove poslovanja 

u odnosu na talijanske ribare 

Zbog velikih, i za mnoge ribare 

nerješivih problema koji 

se odnose na mjesta na obali 

za iskrcaj ribe i vezova za ribarske 

brodove, Hrvatska obrtnička komora 

zatražit će hitni prijem kod 

predsjednika Vlade RH, zaključak 

je sjednice Ceha za ribarstvo, 

akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske 

obrtničke komore (HOK), održane 

16. lipnja u Umagu. 

Na sjednici Ceha raspravljano je 

i o inicijativi za smanjenjem razlika 

u troškovima poslovanja između 

talijanskih i hrvatskih ribara, u cilju 

osiguravanja što veće ravnopravnosti 

prilikom korištenja zajedničkih 

resursa u Jadranu. Kako je istaknuo 

predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić, 

od Vlade RH također će se 

tražiti da po hitnom postupku 

uputi Hrvatskom saboru prijedlog 

izmjena svih zakona koji hrvatskim 

ribarima povećavaju troškove 

poslovanja u odnosu na talijanske 

ribare, s kojima love istu ribu u 

istome moru. 

Prije svega, traži se smanjenje 

stope PDV-a na ribu i druge morske 

organizme na 10 %, što omogućuje 

EU Direktiva 112/06, te način obračuna 

PDV-a kod kupnje pogonsko- 

ga goriva, ribarske opreme i alata 

na način kako je to regulirano talijanskim 

ribarima; izjednačavanje 

poreza i doprinosa na plaće ribarima, 

troškova veterinarskih pregleda 

ribe, davanja hrvatskom registru 

brodova, besplatan vez… 

– Naše fokusiranje na smanjivanje 

troškova poslovanja hrvatskih 

ribara temeljimo na glavnom načelu 

ribarstvene politike EU, a to 

je nediskriminacija između država 

članica EU, kad je u pitanju zajednički 

ribolov izvan teritorijalnih 

voda zemalja članica, za što možemo 

povući paralelu u odnosu na 

ribolov u našem ZERP-u – naglasio 

je Tonči Božanić. 

Ceh ribara zatražit će od Ministarstva 

poljoprivrede, šumarstva 

i vodnoga gospodarstva hitno ukidanje 

mogućnosti izdavanja novih 

povlastica za obavljanje gospodarskog 

ribolova na moru, te da se 

u donošenje novih veterinarskih 

propisa uključe i predstavnici 

Ceha. Isto tako tražit će se i proširenje 

područja koje bi se obuhvatilo 

monitoringom za školjkaše 

kako bi se mogla povećati područja 

za izlov školjki. 

Sjednica Ceha za ribarstvo održana 

je u okviru 2. međunarodnog 

sajma ribarstva i ribarske opreme 

»CRO Fish«, u Umagu. 

Snježana Tomić 

ZAMP – naknade za javno korištenje glazbe 

Prošle godine je poslije dugotrajnog 

pregovaranja HOK-a i 

HDS–ZAMP-a potpisan Opći 

ugovor o uvjetima za javno korištenje 

glazbe. Ugovor je stupio na 

snagu 1. siječnja 2007. godine i važit 

će tri godine, nakon čega se može 

produljivati svake dvije godine. 

Sam ugovor, uz opće uvjete, sadrži 

i cjenik. U cjeniku je navedena 

puna cijena, za korisnike koji ne 

pristupe ugovoru, dok se u općim 

uvjetima daje pregled različitih 

popusta za pojedine skupine korisnika-obrtnika. 

Cjenik je posebno i 

javno objavljen, kako se predviđa 

Zakonom o autorskom pravu, te 

je obvezujući za sve korisnike. Pristupanje 

Općem ugovoru ostvaruje 

se automatski za uredne korisnike. 

Urednim se smatra korisnik kojem 

je izdano odobrenje, odnosno koji 

je zaključio ugovor i ispunjava ugovorne 

obveze. Pod izdanim odobrenjem 

smatra se posebna napomena, 

koja se stavlja uz ispostavljene 

račune. Za pojedinca korisnika nije 

obvezujuće pristupanje Općem 

ugovoru. Moguće je podmirivanje 

obveza samo prema cjeniku, odnosno 

moguće je pojedinačno ugovaranje 

sa udrugama za zaštitu autorskih 

prava. 

Općim ugovorom daju se odgovarajući 

popusti i pogodnosti. 

Otpis određenih vrsta dugovanja, 

mogućnost prekategorizacije, popust 

za jednokratnu uplatu dugovanja, 

otpisi kamata za dugovanje, 

mogućnost otplate dugovanja u 

ratama, prekid sudskih postupaka, 

odvjetničkih i sudskih troškova, 

popusti od 5 % za nove korisnike, 

15 % za uredne korisnike, 20 % za 

korisnike s područja posebne državne 

skrbi. 

Za diskoklubove i noćne klubove 

primjena stope od 10 % od prihoda 

u slučaju zaključenja ugovora, 

10 % popusta na akontaciju određenu 

ugovorom za tekuću godinu 

za novog korisnika koji sam prijavi 

korištenje glazbe. 

Za trgovačke i druge poslovne 

prostore popust iznosi 5 % do 20 % 

za nove korisnike, uredno plaćanje i 

za područja posebne državne skrbi, 

te za objekte površine do 100 m 2 , koji 

koriste isključivo radijski prijamnik 

bez odvojivih zvučnika, naknada se 

umanjuje za 20 %. Ukupna naknada 

se umanjuje 25 % ukoliko se radi o 

proizvodnom odnosno uredskom 

prostoru. U površinu se ubrajaju 

samo oni prostori koji su pristupačni 

javnosti. 

Za ugostitelje koji zaključuju godišnji 

ugovor predviđen je popust 

od 10 % do 30 % ovisno o broju prijavljenih 

događanja (12 do 48 događanja 

godišnje). Smanjenje naknade 

za doček Nove godine ili bilo koju 

drugu vrstu zabavne priredbe s 

naplatom ulaznica, obveznih konzumacija 

ili bilo kojih drugih oblika 

naplate, 10 % od prihoda ulaznica 

odnosno 4 % prihoda od cijene obvezne 

konzumacije (aranžmana). 

Tradicijski i umjetnički obrti 

oslobođeni su plaćanja naknade, 

ukoliko ne obuhvaćaju posebne trgovačke 

prostore. 

U cjeniku je teret naplate raspoređen 

prema vrstama korisnika i 

značaja koju glazba ima u pojedinim 

vrstama objekata. Uzete su u 

obzir vrste objekata: a) slastičarnice, 

b) kantine, c) bistroi, restorani, 

pizzerie, konobe, krčme, pivnice, 

gostionice, zalogajnice, pečenjarnice, 

d) caffe barovi, buffeti, kavane, 

e) discobarovi i noćni barovi. Na 

visinu naknade utječe i radno vrijeme: 

do 21 sat, do 24 sata i nakon 

toga. Također, naknada ovisi i o 

području: A) grad Zagreb i turistička 

mjesta u sezoni turizma, B) 

gradovi i općine s više od 10.000 

stanovnika i turistička mjesta u 

predsezoni i posezoni, C) gradovi 

i općine s manje od 10.000 stanovnika; 

Kategorije pojedinačnih priredbi: 

standardna večer sa živom 

glazbom, sezonska zabavna priredba, 

kolektivna zabavna priredba, 

svadbe, doček Nove godine ili bilo 

koja druga vrsta zabavne priredbe 

s naplatom ulaznica. Kapaciteti i 

pripadne naknade raspoređeni su 

po razredima: do 70 osoba, od 71 

do 140 osoba, od 141 do 210 osoba, 

preko 211 osoba. 

Navedeni Opći ugovor o uvjetima 

za javno korištenje glazbe je 

kompromis između zahtjeva korisnika 

i davatelja usluge, koji su 

naravno suprotni. Primjerice, ako 

se razmotre naknade za brojčano 

najzastupljenije ugostiteljske objekte, 

barove i restorane u različitim 

kombinacijama: za radno vrijeme 

koje završava između 21 i 24 sata, 

po područjima A, B i C, sa brojem 

gostiju do 30 osoba i od 30 do 100, te 

se dobivene naknade usporede sa 

bivšim Pravilnikom, dobiva se da 

su nove naknade, prosječno gledajući 

samo navedene razrede i vrste 

objekata, desetak posto povoljnije 

od starih. 

Nažalost, kod određivanja visina 

naknada, iste su porasle za dvije 

kategorije objekata i to restorani 

koji rade do 21 sat i manji poslovni 

prostori, ovisno o utjecaju svih 

navedenih kriterija (vrsta objekata, 

lokacija, radno vrijeme i dr.). 

Za ugostiteljske objekte se u fazi 

pregovora o cjeniku nastojalo postići 

da niti jedna grupa ugostiteljskih 

objekata nema po novom cjeniku 

veću naknadu u odnosu na staro 

stanje. Kako se je pojavio problem 

povećanja naknade za navedene 

poslovne prostore (do 30 m 2 i ugostiteljske 

objekte koji rade do 21 sat), 

HOK je izvršio detaljnu analizu te 

zatražio od ZAMP-a korekciju općeg 

ugovora odnosno individualni 

pristup tom problemu, što znači da 

se svaki takav prijavljeni slučaj posebno 

razmatra i eventualno zaključuje 

novi povlašteniji ugovor. 

I. Štambuk

12 MEĐUNARODNA SURADNJA 


Lipanj 2007. 

Ministarstvo gospodarstva, rada 

i poduzetništva u suradnji s 

Hrvatsko-austrijskom trgovinskom 

komorom iz Graza, automobilskim 

klasterom Styria, te Hrvatskom obrtničkom 

komorom organiziralo je 

kooperacijski susret na temu »Mogućnosti 

suradnje na području automobilske 

industrije poduzetnika 

Austrije i Hrvatske« 13. lipnja 2007. 

godine u okviru međunarodnog sajma 

»Austrotec 07« u Grazu. 

Kooperacijski susret proizvođača 

automobilske industrije hrvatskih i 

austrijskih obrtnika i poduzeća nastavak 

je suradnje započete 11. listopada 

2005. godine kad je u Zagrebu 

Prijavite svoj nastup na jednom od jesenskih 

sajmova na kojima Hrvatska obrtnička 

komora organizira i sufinancira sa 50 % 

troškove izlaganja članovima Hrvatske obrtničke 

komore !!! 

Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira 

nastup svojih članova na sajmovima: 

1. 40. međunarodni obrtnički sajam u Celju, 

12. – 19. 9. 2007. 

2. 14. generalni BH sajam ZEPS, Zenica, 

16. – 21. 10. 2007. 

3. Graz – Međunarodni jesenski sajam, 

29. 9. – 7. 10. 2007. 

Izvještavamo vas da je u pripremi nastup 

na predmetnim sajmovima u Celju, Zenici i 

Grazu. S obzirom na veliki interes za kolektivni 

nastup na ovim sajamskim priredbama 

u nastavku vam dostavljamo osnovne podatke 

o sajmovima i cijeni nastupa za obrtnike 

koju sa 50 % sufinancira HOK. 

1. 40. međunarodni obrtnički sajam 

u Celju, www.ce-sejem.si 

Vrijeme održavanja: 12. – 19. 9. 2007. 

Adresa sajma: Dečkova 1, 3102 Celje, Slovenija 

Austrotec 07 

Hrvatski obrtnici posjetili međunarodni specijalizirani sajam »Austrotec 07« i 

sudjelovali na kooperacijskom susretu austrijskih i hrvatskih poduzetnika proizvođača 

komponenti i dijelova za autoindustriju 13. lipnja 2007. godine u Grazu 

u organizaciji Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva organizirana 

međunarodna konferencija 

zajedno s automobilskim klasterom 

AC Styria. 

Dogovorom s upravom sajma u 

Grazu svim hrvatskim sudionicima 

bio je osiguran besplatan prijevoz 

autobusom iz Zagreba do Graza i 

natrag uključivo i besplatan ulaz na 

sajam »Autstrotec 07«. 

Na kooperacijskom susretu sudjelovalo 

je preko 50 hrvatskih obrtnika 

i poduzetnika predstavnika 38 

obrta i tvrtki, koji su sa svojim sugovornicima 

iz redova austrijskih poduzeća 

koja proizvode komponente 

u automobilskoj industriji razgovarali 

o mogućnostima sklapanja 

poslova i unapređenja gospodarske 

suradnje. 

Hrvatski obrtnici i poduzetnici su 

obišli novi sajam u sajamskoj ponudi 

Sajma Graz-Međunarodni specijalizirani 

sajam »Austrotec 07« koji je 

okupio proizvođače automobilskih 

dijelova i ostalih proizvoda u automobilskoj 

industriji, a 13. lipnja 2007. 

godine obilježen je na samome sajmu 

i »Dan automobilske industrije« 

na kojemu su stručnim izlaganjima i 

diskusijama sudjelovali visoki predstavnici 

svjetskih proizvođača automobila. 

Hrvatsko-flamanski gospodarski susret u HOK-u 

Skup flamanskih i hrvatskih poduzetnika održao se 

u Hrvatskoj obrtničkoj komori kao zaključak dvogodišnjeg 

projekta, kojeg HOK provodi s Flamanskom 

udrugom malih i srednjih poduzetnika (UNIZO). 

Suradnja koja je započela 2005. godine kada je potpisan 

Sporazum o suradnji, a za vrijeme posjeta predsjednika 

Stjepana Mesića Flandriji, nastavio se projektom 

Eurocraft, koji je sada u završnoj fazi. U protekle 

dvije godine odrađeno je nekoliko bilateralnih sastanaka 

i uspostavljeni vrlo dobri partnerski odnosi na 

kojima će se bazirati i daljnja suradnja. 

Ovaj skup u Zagrebu, prilika je i za obrtnike da se 

upoznaju s dvije inovativne flamanske firme koje će 

predstaviti svoje poslovanje i analizirati mogućnost 

za stvaranje zajedničkih projekata. Drugi dio skupa 

odnosio se na okrugli stol na kojem se govorilo o konkretnim 

problemima koje imaju mali poduzetnici koji 

se moraju uhvatiti u koštac s međunarodnim poslovanjem. 

Hrvatski predstavnici govorili su o teškoćama 

pri izvozu, ali su i naglasili da ako postoji odlučnost, 

može se i uspješno poslovati. Dakako, puno bi im više 

odgovaralo da je Hrvatska u EU jer tada ne bi bilo velike 

administracije oko carina, prolaza robe i sličnih 

barijera. 

Flamanci su zainteresirani za suradnju s hrvatskim 

obrtnicima koji imaju kvalitetne i inovativne 

proizvode koji se mogu ugraditi u veće i šire sustave 

proizvodnje. 

Robne grupe na sajmu: strojevi i oprema 

za metal, plastiku, drvo, električne naprave, 

namještaj i unutrašnja dekoracija, građevinarstvo, 

suveniri, umjetničko zanatstvo, obrtništvo 

Cijena nastupa: za članove Hrvatske obrtničke 

komore 113,00 EUR/m 2 , puna cijena 

iznosi 226,00 EUR/m 2 (za izlagače koji nisu 

članovi HOK-a) 

Rok prijave: 17. 7. 2007. 

2. 14. generalni BH sajam ZEPS 

2007, www.zeps.com 

Vrijeme održavanja: 16. – 21. 10. 2007. 

Adresa sajma: Kučukovići 2/VI, p.p. 2, 

72000 Zenica, Bosna i Hercegovina 

Robne grupe na sajmu: građevinarstvo, 

elektro-industrija, roba široke potrošnje, 

strojogradnja, proizvodnja i prerada metala, 

drvo, plastika, guma, tekstil, kože. 


komore 108,00 EUR/m 2 , puna cijena 



Rok prijave: 17. 7. 2007. 

Prijave sajmova 

Svjetski poznata konzultantska tvrtka Roland Berger Strategy Consultants 

održala je nedavno u HOK-u predavanje na temu »Kako 

malo poduzetništvo u Hrvatskoj može profitirati od pristupanja EU«. 

Dr. Vladimir Preveden, direktor ureda Roland Bergera za Hrvatsku, 

pripremio je izlaganje u kojem je predstavio ključne izazove koji stoje 

pred malim gospodarstvom uoči ulaska na zajedničko europsko tržište 

od 475 milijuna potrošača. 

Roland Berger predviđa da će turistička industrija i davatelji poslovnih 

usluga imati direktno najviše koristi od ulaska Hrvatske u Europsku 

uniju. 

S obzirom na uvođenje eura, srednjoročno i dugoročno cijene će se 

smanjiti usklađivanjem cijena proizvoda. 

Konkurencija će se naglo još više povećati daljnjom liberalizacijom 

tržišta i ukidanjem carina. Past će i mnoge zaštitne barijere koje u ovom 

trenutku još uvijek štite hrvatsko gospodarstvo. 

Uz ove »nove« elemente, operativna sposobnost, internacionalizacija 

poslovanja, odnos s korisnicima i brzina u poslovanju su preduvjet 

za ostvarenje uspjeha u EU. Tradicionalno mali poduzetnici, pogotovo 

obrtnici, u Hrvatskoj pokazali su izdržljivost i prilagodljivost, što je vrlo 

dobra predispozicija za budući način poslovanja. Mali poduzetnici lakše 

se prilagođavaju novim uvjetima (EU standardima i normama), ali su 

im troškovi tih prilagodbi visoki s obzirom na ukupan promet i bilance 

dobiti i gubitaka. 

Dakako, mora se spomenuti i nove poslovne mogućnosti koje će donijeti 

(i već donosi) EU, različiti poticaji za male poduzetnike. 

Za one koji računaju na kupce ili partnere iz EU, svakako je bitno što 

prije početi raditi na nužnim promjenama. Hrvatska kao vjerojatna 28. 

članica Europske unije, imat će pune ruke posla oko pronalaženja idealnog 

način suradnje s EU. 

Male zemlje mogu značajno profitirati unutar i od EU, kao što nam 

pokazuju primjeri Irske i Slovenije. 

Natko Vlahović 

3. Međunarodni jesenski sajam 

Graz – HERBSTMESSE 2007, www. 

messecentergraz.at 

Vrijeme održavanja: 29. 9. – 7. 10. 2007. 

Adresa sajma: Messeplatz 1, A-8010 Graz, 

Austrija 

Robne grupe na sajmu: roba široke potrošnje, 

keramika, metal, plastika, drvo, koža, 

oprema za građevinarstvo, oprema za dom, 

uređenje interijera, građevinarstvo, ugostiteljstvo 

i slično. 

Obrtništvo 

i Europska unija 

Zainteresiran sam za nastup na sajmu u _________________________________________ 

Molim Vas da mi pošaljete prijavne materijale na: 

Naziv obrta/tvrtke: __________________________________________________________ 

Vlasnik obrta/tvrtke: _________________________________________________________ 

Adresa: _____________________________________________________________________ 

Telefon: _______________, 


komore do 118,00 EUR/m 2 , puna cijena 



Rok prijave: 17. 07. 2007. 

Vaš interes na temelju kojega Vam stručna 

služba HOK-a šalje prijavne materijale 

možete ispuniti i poslati putem faksa: 

01/48 06 675, e-maila: darko.prister@hok.hr 

i drazen.horvat@hok.hr , a možete ispunjen 

obrazac slati i na adresu HOK-a: Hrvatska 

obrtnička komora, Ilica 49/II, p.p. 166, 10002 

Zagreb. 

Faks: _____________________, e-mail: _______________ 

MEĐUNARODNA I DOMAĆA POSLOVNA SURADNJA 

Pregled ponude i potražnje, LIPANJ 2007. 

NAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKT 

H. M. Gruel Maschinen-Produktion & 

Vertrieb 

NJEMAČKA 

ATRIUM NOVI INTERIERI d.o.o. 

SLOVENIJA 

»METALOPLASTIKA« 

HRVATSKA 

Poduzeće traži partnera/partnere za distribuciju proizvoda 

na tržištu Republike Hrvatske kao i kupce za 

iste. 

Proizvode zračne čekiće za kovanje, gusene peći za bravarije, 

kao i opremu za metaloprerađivače te poduzetnike 

koji se bave kovanjem. 

Detaljnije informacije kao i fotografije te specifikacije 

proizvoda možete naći na web stranici: www.gruelmaschinen.de 

Poduzeće se bavi proizvodnjom i prodajom namještaja 

(kuhinje, sobni namještaj), opremanjem ambijenta po 

narudžbi, obradom drva i lohn-poslovima. 

Traže se distributeri za regionalne centre (Zagreb, Rijeka, 

Split, Osijek) koji bi se bavili plasmanom proizvoda 

spomenutog poduzeća, istraživanjem tržišta, te zajedničkom 

suradnjom u izradi i plasmanu namještaja. 

Dodatne informacije, kataloge i cjenike možete dobiti direktno 

od ovlaštene osobe poduzeća g. Darka Šijaneca. 

Nudi se kompletna proizvodna linija strojeva za proizvodnju 

četaka, obuće te preradu plastičnih masa, s 

vlastitom alatnicom i poslovnim prostorom od ukupno 

1000 m 2 poslovnog prostora. 

Nude se kompletna postrojenja u funkciji, a liste strojeva 

koje obrtnik nudi možete dobiti na kontaktima 

iz priloga ili u Hrvatskoj obrtničkoj komori – Dražen 

Horvat. 

H. M. Gruel 

Maschinen-Produktion & 

Vertrieb 

Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

ATRIUM NOVI INTERIERI 

d.o.o. 

Kolodvorska ulica 28 

9240 LJUTOMER 

Republika Slovenija 

METALOPLASTIKA 

g. Ivan Sekulić 

Javorinska 30 

10000 Zagreb 

Dodatni upiti u HOK-u: Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr 

H. M. Gruel 

Maschinen-Produktion & Vertrieb 

Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

Kontakt osoba: g. H. M. Gruel 

Tel.: 0049/(0)7022/415-17 

Fax: 0049/(0)7022/490-82 

e-mail: info@gruel-maschinen.de 

web: www.gruel-maschinen.de 

ATRIUM NOVI INTERIERI d.o.o. 

Kolodvorska ulica 28 

9240 LJUTOMER 

Republika Slovenija 

Kontakt osoba: g. Darko Šijanec 

Tel.: 00386/(0)2/584 9070 

Mob.: 00386/41/613 521 

Faks: 00386/(0)2/584 9071 

Kontakt: g. Ivan Sekulić 

Telefon: 00385/1/2859 190 

Ili 

Dražen Horvat 

Hrvatska obrtnička komora 

Telefon: 00385/1/48 06 650 

Faks: 00385/1/48 06 675 i 

e-mail: drazen.horvat@hok.hr 

Osnovana hrvatska 

poslovna mreža u 

Bruxellesu 

U Bruxellesu je 14. lipnja 2007. 

osnovana Hrvatska poslovna 

mreža kao inicijativa objedinjavanja 

promidžbe hrvatskih gospodarskih 

i regionalnih interesa 

u sjedištu Europske unije. 

Osnivači su ured HGK u 

Bruxellesu, ured HOK-a, ured 

Osječko-baranjske županije, 

ured hrvatskih regija u Bruxellesu 

i ured Istarske županije. 

S obzirom na sve veći broj hrvatskih 

predstavničkih ureda u 

Bruxellesu, pojavilo se pitanje 

koordiniranja i suradnje u nekim 

projektima. Stoga je ova ideja 

dobar početak organiziranijeg 

promicanja različitih hrvatskih 

interesa u EU. Prvi je sastanak 

održan u prostorijama veleposlanstva 

RH u Kraljevini Belgiji, 

a sudjelovali su i predstavnici 

Misije RH pri EZ. (N. V.)


Lipanj 2007. MOZAIK 13 

U Obrtničkoj komori Karlovačke županije organiziran 

prijem za učenike obrtničkih zanimanja koji su na 

državnim natjecanjima ostvarili zapažene rezultate 

Najbolji promotori 

obrtničkih zanimanja 

U 

prostorijama 

Obrtničke 

komore Karlovačke županije 

održan je tradicionalan 

prijem za učenike obrtničkih 

zanimanja i njihove mentore 

koji su na državnim natjecanjima 

osvojili neko od prva tri mjesta. 

Ovom svečanom skupu bili su 

nazočni pročelnik županijskog 

Ureda za prosvjetu predsjednik 

Komore Ivan Podvorac, tajnik 

Vlado Jelkovac te ravnatelji škola 

iz kojih dolaze najbolji karlovački 

učenici obrtničkih zanimanja. 

Kao i proteklih godina učenicima 

su uručeni prigodni pokloni, 

a njih su dobili za izuzetne rezultate 

pekarica Dijana Rajković, 

kuharica Marijate Peričak, instalateri 

grijanja i klimatizacije Kristijan 

Resovac i Andrej Požar, te 

elektroinstalateri Dario Janžetić i 

Branimir Mihalić. 

Predsjednik Obrtničke komore 

Ivan Podvorac čestitao je učenicima 

i njihovim mentorima i nastavnicima 

na uspjehu koji su ostvarili 

Nagrađeni učenici obrtničkih zanimanja 

te na taj način dokazali kako su 

oni pravi promotori obrtničkih 

zanimanja za koja u posljednje 

vrijeme postoji sve veći interes. 

Na kraju treba reći kako raduje 

činjenica što županijska Obrtnička 

komora pokazuje interes i na 

ovaj način za učenike koji će u 

budućnosti biti nositelji obrtništva 

u Karlovačkoj županiji. 

Z. Živčić 

Susreti istarskih obrtnika sa 

saborskim zastupnicima 

Antonom Peruškom i Valterom 

Drandićem 

Potpora obrtništvu 

istarskih zastupnika 

Nakon travanjskog razgovora 

s Linom Červarom, 

Članovi Upravnog odbora 

Obrtničke komore Istarske 

županije i predsjednici cehova 

predvođeni predsjednikom Komore 

Vilijem Šainom, krajem 

svibnja imali su dva sastanka i 

sa saborskim zastupnicima iz 

Istre Antonom Peruškom i Valterom 

Drandićem. Zastupnik 

Peruško je ujedno i predsjednik 

županijske Skupštine, a Drandić 

je član saborskog Odbora za turizam. 

S problemima istarskih 

obrtnika zastupnike su upoznali 

predsjednik Vili Šaina i dopredsjednik 

Aldo Ukanović te predsjednici 

cehova. 

– Obrtnička komora i udruženja 

obrtnika su apolitične organizacije 

koje žele biti ravnopravni 

partneri svim strankama, 

saborskim zastupnicima i jedinicama 

lokalne i područne samouprave 

u unapređenju razvoja 

obrtništva. Od koalicijske vlasti 

u našoj županiji očekujemo da 

poslove preuzimaju inozemni 

prijevoznici, naročito Slovenci, 

ilustrirajući to slučajevima kada 

slovenski prijevoznici kupe plin 

u Italiji koji je 30 posto jeftiniji i 

bez ikakvih teškoća plasiraju ga 

na području Istarske županije. 

Dopredsjednik Komore je rekao 

da i obrtnicima treba zakonski 

omogućiti kupovinu poslovnog 

prostora koji plaćaju 20 i više 

godina te da treba ukinuti zakon 

o 0,0 promila koji u prometu nije 

ispunio očekivanja, a nanio je 

golemu štetu ugostiteljstvu i cjelokupnom 

turizmu. 

Zastupnik i predsjednik županijske 

Skupštine Anton Peruško 

je podvukao da obrtništvo u 

ukupnim gospodarskim djelatnostima 

sudjeluje s 25 posto. Ne 

postoji magična formula kojom 

se mogu riješiti nagomilani višegodišnji 

problemi, a načini za 

njihovo rješavanje su zapošljavanje 

i rast bruto nacionalnog 

proizvoda, naglasio je Peruško 

izrazivši punu spremnost za 

U UDRUŽENJU OBRTNIKA ZADAR PREDSTAVNICI 

ZAINTERESIRANIH STRANA RAZGOVARALI O PROBLEMU TAKSI 

PRIJEVOZA U ZRAČNOJ LUCI ZADAR 

U Zračnoj luci 

svi voze – ilegalno?! 

Dragan Brzoja u ime Sekcije 

prijevoznika Udruženja 

obrtnika Zadar, Josip Marušić, 

načelnik Općine Zemunik, 

Mladen Ajduk, načelnik Službe 

inspekcije cestovnog prometa u 

Ministarstvu MMTPR-a i županijski 

državni inspektor cestovnog 

prometa Ivan Zubak, Denis 

Mikulić na čelu podsekcije taksi 

prijevoznika Zadarske županije 

i predstavnici Zračne luke Zadar 

okupili su se uz kolege iz Sekcije 

prijevoznika u Udruženju obrtnika 

Zadar, da razriješe apsurdno 

pitanje prijevoza iz i u Zračnu 

luku Zadar gdje je trenutačno sve 

oko cestovnog prijevoza – nezakonito. 

Na sreću, našli su se kako 

bi riješili to prije bilo kakvih erupcija, 

primitivizma i divljaštva, 

upravo da ga izbjegnu. 

Otkako je Ryanair počeo tri puta 

tjedno slijetati u redovnim linijama, 

ali i Germanwing, Sky Europe 

i sl., ovdje je sve primjetnija živost, 

a onda i interes. Dakle, novac se 

ipak obrće, a nešto je svjetla obasjalo 

i taksiste. 

Trenutačno je pak stanje takvo 

da zadarski taksisti u Zračnu luku 

dolaze kao – ilegalci. Naime, Zračna 

luka se zove Zadar ali je na području 

Općine Zemunik. Zadar je 

za svoje taksiste raspisao natječaj 

za koncesiju za obavljanje taksi 

službe na svom području i stvar je 

legalizirana. Ali oni ne smiju u Zemuniku 

obavljati istu djelatnost. 

Zemunik je pak pred tri godine, 

prema riječima načelnika Marušića, 

raspisao nekakav natječaj 

ne znajući u tom trenutku puno 

o tome, i ne nadajući se bilo čemu 

jer je stanje prijevoza u Zračnoj 

luci bilo kakvo je bilo – s vrlo malo 

prometa. Navodno je taj natječaj 

promaknuo zadarskim taksistima 

te se javila jedino tvrtka Zadar 

Mobil, a kako tvrdi Marušić, i oni 

gotovo nisu radili niti su Općini 

plaćali koncesijsku naknadu. Uz 

to, valja istaknuti da se učestalo 

javlja prijevoz sa Zračne luke 

prema Marini Dalmacija. A ova je 

pak na području općina Bibinje i 

Sukošan koje također nemaju ovo 

pitanje riješeno. Konačno, i odluka 

Zemunika na koju su raspisali 

natječaj za koncesiju nije zakonita 

jer ne sadrži sve odredbe koje bi 

trebala. 

Ni to nije sve, jer ugovor kojim je 

Zračna luka kod ugovora s Ryanairom 

objavila da je ugovorila prijevoz 

autobusom iz Zračne luke za 

putnike po cijeni od 25 kuna bio je 

– nezakonit. Naime, to se može napraviti 

ali putnici u tom slučaju ne 

smiju plaćati karte u autobusu već 

to mora riješiti Zračna luka, a onda 

ona plaća tog prijevoznika, a ovdje 

se naplaćivalo u autobusu. Prema 

čemu bi to spadalo u linijski prijevoz. 

No tada mora biti raspisan 

natječaj za koncesiju za liniju, a to 

nije učinjeno. 

No saznali smo na sastanku od 

predstavnice Zračne luke Anite 

Čolak da je Zračna luka svoj ugovor 

s Gene prijevozom putnika u 

međuvremenu otkazala i potpisala 

ga s javnim poduzećem Liburnijom. 

Nitko se tome nije usprotivio, 

štoviše, svi su kazali kad se 

novac okreće, red je da i Liburnija 

uđe u to. No ni Liburnija ne obavlja 

taj posao zakonito, jer natječaj 

za ovu liniju mora uvesti Zadarska 

županija (jer obuhvaća dvije 

jedinice lokalne samouprave) ili 

komunalnim odlukama svaka za 

sebe općina Zemunik i Grad Zadar. 

Uglavnom, inspektori ne interveniraju 

jer razumiju problem, 

na čemu im se Brzoja i zahvalio. 

No sada su pozvani na »preventivni« 

sastanak da se problem 

ipak riješi na opće zadovoljstvo i 

zakonito. 

Marušić je iskazao dobru volju 

na Ajdukov prijedlog da i oni 

usvoje odluku identičnu zadarskoj, 

dakle, da dopuste zadarskim 

koncesionarima da prijevoz obavljaju 

i na njihovom području, a 

da se međusobno riješi koliko će 

taksisti plaćati naknadu Zemuniku. 

Taksisti se, po riječima Denisa 

Mikulića, ne protive, ali bi ipak 

voljeli da za isto ne plaćaju i Zadru 

i Zemuniku i Zračnoj luci (kojoj 

plaćaju parking). Pogotovo što 

se na sljedeći sastanak namjerava 

pozvati i Bibinje i Sukošan da i oni 

učine pristup istom ugovoru. 

Zadar nije presedan, jer se i kod 

drugih zračnih luka u zemlji javlja 

identičan slučaj; Splitska luka je u 

Divuljama a ne u Splitu, Dubrovačka 

u Ćilipima, Riječka na Krku, 

Zagrebačka u Velikoj Gorici, te su 

kompromisni dogovori neophodni. 

Na sreću, osim nešto trubljenja i 

povlačenja za rukav, nikakvih većih 

problema na Zračnoj luci Zadar 

niti incidenata pred gostima 

nije bilo. 

Susret sa zastupnikom Drandićem 

se problemi obrtnika kvalitetnije 

rješavaju, istaknuo je Šaina, 

dodavši da je projekt porečke 

Veletržnice ribe dobar, ali Veletržnica 

je trebala biti bliže moru. 

Također, treba riješiti problem 

čekanja ribara na gorivo tijekom 

sezone zbog velikog broja jahtaša. 

Čelni je čovjek Obrtničke 

komore govorio i o teškoćama 

s kojima se istarski obrtnici suočavaju 

zbog neriješene infrastrukture 

u obrtničkim zonama 

te o nedovoljnom interesu mladih 

za određena ugostiteljska 

(konobari i kuhari) i obrtnička 

zanimanja (zidari i keramičari). 

Šaina smatra da bi učenike valjalo 

stimulirati stipendijama, a 

založio se i za zapošljavanje obrtnika 

na istarskim projektima, posebice 

na plinofikaciji i izgradnji 

punog profila istarskog ipsilona 

te upozorio da u Vijeću turističke 

zajednice Umaga Ceh ugostitelja 

i Udruga privatnih iznajmljivača 

sudjeluju kao promatrači, a morali 

bi sudjelovati u sastavu turističkih 

zajednica kao aktivni čimbenici 

turističkog privređivanja. 

Dopredsjednik Obrtničke komore 

Aldo Ukanović govorio je 

o zahtjevima brodara o ulasku u 

upravna vijeća lučkih uprava i 

desetgodišnjoj odgodi kabotaže 

kako stranci ne bi mogli obavljati 

prijevoz putnika unutar naših 

granica. Isto tako, Ukanović je 

podsjetio na aktualni problem 

istarskih auto prijevoznika 

koji dobivaju premalo međunarodnih 

dozvola, pa njihove 

angažman u razvoju istarskog 

obrtništva. Stoga se založio da 

se zajednički utvrdi lista projekata 

i problema za koje će se tražiti 

odgovarajuća rješenja. 

– U meni ćete uvijek imati 

čovjeka koji pruža potporu obrtništvu, 

jer sam se oduvijek zalagao 

za njegov razvoj, a podsjetio 

bih da sam 1997. kao dožupan 

radio prve programe poticanja 

gospodarstva i obrtništva. No, 

sada je važno da se zajedničkim 

snagama izborimo za daljnji, jači 

razvoj obrtništva. Na tom planu 

nama u Istri nedostaje povezanost, 

nedostaje pozitivno lobiranje, 

a vjerujem da se tako može 

puno više učiniti nego kroz političke 

strukture. 

Komentirajući činjenicu da u 

skupštinama i vijećima turističkih 

zajednica nema dovoljno obrtnika, 

Drandić je podržao ideju da 

bi se to trebalo zakonski promijeniti. 

Ranije je bio predsjednik 

Odbora za turizam, a sada kao 

član saborskog Odbora za turizam 

spreman je da se zajednički 

sastavi prijedlog zakona o tom 

problemu. Osvrćući se na naš sustav 

obrazovanja Drandić je rekao 

da je u neskladu s gospodarskim 

potrebama i pri tom se založio 

za tzv. vrhunsko školovanje koje 

će omogućiti mladom čovjeku 

da poslije diplome može odmah 

uspješno raditi i od svoga posla 

živjeti. Očito je i da moramo vratiti 

dignitet mnogim zanimanjima, 

poručio je zastupnik Drandić. 

Asim Čabaravdić

14 OGLAS 


Lipanj 2007.


Lipanj 2007. 15 

Sedam poticajnih mjera 

Programa poticanja 

zapošljavanja za 2007. godinu 

obzirom na to da je Hrvatski 

S zavod za zapošljavanje nositelj 

realizacije Programa poticanja 

zapošljavanja za 2007. godinu 

kojeg je nedavno usvojila Vlada 

RH, molili bismo da nam ukratko 

kažete o kakvim se poticajima 

radi i jesu li oni interesantni za 

naše obrtnike? 

Ovo pitanje je vrlo interesantno 

za obrtnike kao i sve druge 

poduzetnike i dolazi u pravom 

trenutku. Naime od ožujka tekuće 

godine u Hrvatskom zavodu za 

zapošljavanje se provodi Program 

poticanja zapošljavanja za 2007. 

godinu koji se realizira kroz sedam 

poticajnih mjera, i to: 

1. sufinanciranje zapošljavanja 

mladih osoba bez radnog iskustva 


dugotrajno nezaposlenih osoba 


starijih nezaposlenih osoba (žene 

starije od 45 i muškarci stariji od 

50 godina) 


posebnih skupina nezaposlenih 

(nezaposleni hrvatski branitelji, 

djeca i supružnici poginulih i nestalih 

hrvatskih branitelja, osobe s 

otežanim faktorom zapošljavanja, 

nezaposleni samohrani roditelji 

malodobne djece, nezaposlene 

ženske osobe koje su prije ulaska 

u nezaposlenost koristile prava 

porodnog dopusta za treće i svako 

sljedeće dijete, roditelji s četvero i 

više malodobne djece) 

5. sufinanciranje obrazovanja 

za poznatog poslodavca 

6. sufinanciranje obrazovanja 

za nepoznatog poslodavca i 

7. javni radovi. 

Prilikom svakog novog zapošljavanja, 

ukoliko se radi o nezaposlenim 

osobama prijavljenim 

na evidenciji Hrvatskog zavoda 

za zapošljavanje, svi zainteresirani 

obrtnici trebaju se obratiti 

Područnoj službi ili Ispostavi 

Zavoda kako bi dobili potpunu 

informaciju, odnosno ispunili 

potreban zahtjev za sufinanciranje, 

dostavili odgovarajuću dokumentaciju 

i ostvarili pravo na 

značajan jednokratni financijski 

poticaj. Pod uvjetom da poslodavac 

zadovoljava tražene uvjete u 

smislu stabilnosti poslovanja i zaposlenosti, 

slijedi postupak koji je 

vrlo jednostavan i realizira se kroz 

petnaestak dana. 

Ovim putem također pozivamo 

i poslodavce koji imaju zahtjeve 

za takvom vrstom radne snage 

koju nije moguće pronaći na lokalnom 

tržištu rada, da nam takve 

potrebe iskažu kako bismo ih 

mogli pripremiti i zadovoljiti kroz 

različite obrazovne aktivnosti koje 

provodi i financira Zavod, kako 

za poznatog, tako i za nepoznatog 

poslodavca. 

Dasen Jasprica 

Pročelnik HZZO Područna 

služba Dubrovnik 

sklopu sajamske izložbe 

inovacija, obrtništva 

U 

i poduzetništva – Inventum, 

zagrebačka obrtnica Vesna 

Belošević dobila je dva 

priznanja. Prvo je Plaketa 

najboljem obrtniku koje je 

dodijelila Udruga vitezova 

hrvatskog inovatorstva, 

a drugo, jednako vrijedno, 

Plaketa za visoku razinu 

inovativnosti za Bela kremu, 

jedinstveni proizvod visoke 

kvalitete. Prema riječima 

Vesne Belošević, sajam je bio 

odlično organiziran na više 

od 1300 četvornih metara. 

Predstavilo se oko 150 izlagača, 

inovatora i obrtnika iz 

desetak hrvatskih županija. 

Oduševljena priznanjima za 

svoj trud i rad, Vesna nam je 

kratko izjavila: »Nakon dugogodišnjeg 

rada, eto, stižu 

priznanja koja su mi veliki 

poticaj za daljnji rad. Drago 

mi je što su stručnjaci prepoznali 

proizvod, no također su 

mi bitna priznanja korisnika 

koji su prepoznali kvalitetu 

moje Bela kreme. Gotovo 

svakodnevno dobivam riječi 

pohvale mojih kupaca koji 

jednostavno vole Belu i koriste 

je s užitkom«. 

Zagrebačka obrtnica u Iloku 

Dvije plakete za ABL 

tp 

Vesna 

Belošević s 

priznanjima 

Inventuma

16 ŽUPANIJE 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREB 

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

10000 ZAGREB, Ilica 49 

Telefon: ++ 385 01/48 46 741, 48 06 555 

Telefaks: ++ 385 01/48 46 615 

E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Obad 

Tajnik: Boris Trupec 

STRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆ 

Zahvala obrtnicima 

i tvrtkama 

druženje obrtnika grada Zagreba 

Ui Hrvatska gospodarska komora 

– Komora Zagreb 18. lipnja 2007. godine 

u Obrtničkom domu na Trgu Mažuranića 

13 dodijelili su zahvale svim 

obrtnicima i tvrtkama koje su se i ove 

godine odazvale pozivu za donacijom 

svojih proizvoda svim maturantima – 

štićenicima domova za djecu bez roditeljske 

skrbi, kako bi na dostojan način 

proslavili svoje maturalne večeri. 

Udruženje obrtnika grada Zagreba 

već četvrtu godinu za redom organizira 

modni humanitarni projekt »GRO- 

ZNICA MATURALNE VEČERI« za 

maturante – štićenike svih domova za 

djecu bez roditeljske skrbi s područja 

Zagreba. 

Zagrebački obrtnici krojači, postolari 

i zlatari donirali su haljine, svečane 

cipele i nakit, a odijela su uz obrtnike 

donirala i trgovačka društva. Frizeri i 

kozmetičari izradili su frizure i našminkali 

maturante. 

Tri dionička društva, sedam obrtnika 

krojača, pet postolara, šest zlatara, 

osam frizera i šest kozmetičara osigurali 

su da se šest djevojaka i šesnaest 

mladića, na tako važan dan u njihovim 

životima ne razlikuju od onih koji imaju 

punu roditeljsku ljubav i skrb. 

Prigodne poklon-bonove primili su 

ravnatelji domova za djecu bez roditeljske 

skrbi: Ivana Gorana Kovačića, Dom 

Svetoga Josipa i A. G. Matoša. 

– Sretni smo i zadovoljni što smo i 

ove godine uspješno ostvarili ovaj humanitarni 

projekt te zajednički unijeli 

barem malo ljubavi i sreće u njihove 

živote – naglasili su predajući zahvalnice 

Vlado Crkvenac, predsjednik 

Udruženja obrtnika grada Zagreba i 

Branka Jengić, predsjednica Revijskog 

odbora. 

»Tradicija, gastronomija, 

turizam« 

Udruženje obrtnika Ivanić 

Grad u suradnji s Gradom 

Ivanić Gradom, organiziralo 

je u subotu 16. lipnja 2007. godine 

III. obrtnički sajam »Tradicija, gastronomija, 

turizam«, Ivanić Grad 

2007. Sajam je organiziran već treću 

godinu uzastopce, čime prerasta u 

tradicijsku manifestaciju koja je ove 

godine poprimila županijski pa i širi 

karakter u odnosu na broj i pripadnost 

izlagača. Održan je u sklopu 

obilježavanja lipanjskih dana Grada 

Ivanić Grada i ima značaj jedne od 

centralnih manifestacija. 

Za Grad Ivanić Grad i njegovo 

okruženje, karakteristično je da 

nosi povijesno obilježje obrtničkog 

središta još iz prve polovice 19. stoljeća, 

a o čemu svjedoče autentični 

zapisi kao i očuvani unikatni primjerci 

ručno izrađenih predmeta 

koji su danas muzejske vrijednosti, 

a umjetnička su djela lokalnih majstora 

obrtnika. 

Obrtnički sajam organiziran je 

i održan na otvorenom prostoru 

centralnog dijela Grada Ivanić Grada. 

Pozdravne riječi prvi je uputio 

Branko Jakopčević, predsjednik 

Udruženja obrtnika Ivanić Grad, sve 

nazočne pozdravio je Boris Kovačić, 

gradonačelnik Grada Ivanić Grada, 

a Sajam je otvorio Ivan Obad, predsjednik 

Obrtničke komore Zagreb, 

koja je i glavni pokrovitelj sajma. 

Ivan Obad je u kraćem izlaganju 

naglasio ulogu i značaj obrtništva, 

a posebno istakao ulogu sustava 

obrazovanja u onom dijelu koji se 

odnosi na programe obrazovanja 

učenika za obrtnička zanimanja. 

Poseban sadržajni naglasak, koji 

je i u službenom nazivu manifestacije, 

odnosi se na tradicijski i umjetnički 

obrt, gastronomsku ponudu 

lokaliteta, te sadržajima koji bi trebali 

unaprijediti razvoj turističke 

ponude »Otoka Ivanić«. 

Na Sajmu su svoje proizvode i 

usluge predstavili obrtnici i mali 

poduzetnici iz lokalnog okruženja, 

a organizatori su posebno ponosni 

na sudjelovanje obrtnika izlagača 

iz ostalih udruženja u sastavu Obrtničke 

komore Zagreb, te susjednih 

županija. Da se radi o manifestaciji 

od značaja za Grad i okruženje, svjedoči 

respektabilan broj posjetitelja, 

koji su iskazali velik interes za proizvode 

i usluge izlagača. 

Izuzetan značaj u okviru sajamskih 

događanja, svakako zauzima 

»Info pult«, na kojem su predstavnici 

Ureda za obrazovanje Obrtničke 

komore Zagreb, srednjih strukovnih 

škola Ivanić Grad, Dugo Selo 

i Čazma, kao i lokalnih obrazovno-edukativnih 

institucija, prezentirali 

promidžbene materijale koji 

se odnose prije svega na programe 

obrazovanja i upise učenika u srednje 

strukovne škole, s prioritetnim 

ciljem popularizacije obrtničkih zanimanja. 

Udruženje obrtnika Ivanić Grad, 

koristi ovu priliku i zahvaljuje se 

svim sudionicima izlagačima, posjetiteljima, 

uzvanicima i gostima, 

kao i svima onima koji su na bilo 

koji način pridonijeli organizaciji i 

održavanju Sajma, s nadom i željom 

za zajedničko druženje i sljedeće godine. 


Lipanj 2007. 

Stipendist UOZ 

osvojio zlatnu 

medalju na izložbi 

inovacija u Maleziji 

Na 18. međunarodnoj izložbi inovacija 

u Kuala Lumpuru (Malezija) 

naš dugogodišnji stipendist Ivan 

Matuna osvojio je zlatnu medalju za 

svoju inovaciju »Inteligentni detektor 

servisnih intervala« (INDESI). 

Ivan je student Fakulteta za elektrotehniku 

i računarstvo u Zagrebu, 

a inovacijama se počeo baviti još u 

srednjoj školi. Nastupio je na mnogim 

međunarodnim izložbama inovacija, 

te osvojio brojna odličja. Nabrojit 

ćemo one najznačajnije kao što su 

srebrna medalja na IENA-i (2001.) u 

Nürnbergu za »Sustav za snimanje 

zaleta motora«, srebrna medalja na 

Arhimedu (2003.) u Moskvi za »Pametni 

sustav vožnje«, zlatna medalja 

na BIS-u (2004.) u Londonu za »Uređaj 

za upravljanje pristupom putem 

GSM-a« i mnoge druge. 

Inovacije »Sustav za snimanje zaleta 

motora« i »Uređaj za upravljanje 

pristupom putem GSM-a« su komercijalizirane, 

te se koriste u školama, 

znanstvenim ustanovama i u slučaju 

druge inovacije u mnogim garažama 

i parkiralištima. 

Najnovija inovacija »Inteligentni 

detektor servisnih intervala« se koristi 

u industriji i pomaže službama održavanja 

da u optimalno vrijeme obavljaju 

servis na strojevima, te se tako povećava 

učinkovitost stroja i smanjuje 

potrošena električna energija. 

– Kako bih mogao svoje ideje iz 

glave pretvoriti u realnost, često je 

potrebno izdvojiti određena financijska 

sredstva za izradu prototipa. Bez 

pomoći »sa strane« mnoge od uspješnih 

inovacija se nikad ne bi realizirale. 

Zato bih se ovim putem želio zahvaliti 

Udruženju obrtnika grada Zagreba 

što su prepoznali kvalitetu mojih ideja 

i pomogli mi da realiziram inovacije 

koje nam svima služe kao pomoć u 

svakodnevnom životu – naglasio je 

na kraju Ivan Matuna. 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA 

OBRTNIČKA KOMORA 

DUBROVAČKO-NERETVANSKE 

ŽUPANIJE 

Klesari idu dalje 

Na jesen tematska sjednica 

Županijskog poglavarstva, 

stručni skup, a smiješe 

se i stipendije učenicima 

– budućim kamenoklesarima 

20000 DUBROVNIK, Široka 4/2 

Tel/fax: ++ 385 020/323 550, 323 560 

E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hr 

Predsjednik: Svetan Pejić 

Tajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243 943 

STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA KALAFATOVIĆ 

Zavod za zapošljavanje – 

»utočište za neradnike«? 

Nisu svi poslodavci korektni prema zaposlenicima, a 

nužna je i suradnja obrtnika sa Zavodom 

Pročelnik Hrvatskog zavoda 

za zapošljavanje, Područnog 

ureda u Dubrovniku, gospar 

Dasen Jasprica uvijek je spreman 

na stručan način pojasniti određena 

pitanja iz nadležnosti njegove 

institucije, pa je tako bilo i ovaj put. 

Zanimalo nas je kako tumači nerijetke 

prigovore naših obrtnika da 

im je teško naći odgovarajuću radnu 

snagu, čak i kada takvih ima na 

evidenciji nezaposlenih. Ponekad 

se čini da im više odgovara biti »na 

Zavodu« nego raditi u svojoj struci?! 

Dobili smo odgovor koji bi trebalo 

ozbiljno razmotriti. 

Moram podsjetiti na temeljnu 

misiju Zavoda koja znači na najbolji 

mogući način zadovoljiti potrebe 

poslodavaca za radnom snagom, 

međutim zbog prilika na tržištu 

rada odnosno već kroničnog nedostatka 

određenih profila na eviden- 

AKTIVNOSTI POK-a 

– Održana sjednica Upravnog 

odbora POK-a; 

– Održane sjednice Ceha ugostitelja 

i turističkih djelatnika i 

Ceha za ribarstvo i marikulturu; 

– Na prigodnoj svečanosti uručene 

zahvalnice sudionicima 

projekta »Promocija deficitarnih 

obrtničkih zanimanja«. 

ciji nezaposlenih, takvim potrebama 

često nismo u mogućnosti optimalno 

odgovoriti. Iz ovog proizlaze 

i prigovori obrtnika koji su ponekad 

i opravdani, ali nerijetko i nisu. 

Naime, često ponekog traženog 

profila, odnosno zanimanja brojkom 

na Zavodu zaista i ima, a da 

ih istovremeno na tržištu rada nedostaje. 

Pri tome je potrebno znati 

da se na evidenciji nalazi nekoliko 

kategorija nezaposlenih, i to od onih 

koji su zapošljivi i aktivno traže posao, 

do onih ograničeno zapošljivih 

zbog bolesti, starosti, nedostatka 

iskustva u struci, obiteljskih prilika, 

višegodišnjeg čekanja na zaposlenje, 

nemogućnosti seljenja radi 

zaposlenja i slično. Odnos rečene 

dvije kategorije nezaposlenih na 

evidenciji je različit i ovisi o pojedinom 

zanimanju, prilikama na tržištu 

rada i području Županije. 

Potrebno je svakako upozoriti i 

na činjenicu da na relativno malenom 

tržištu rada u Dubrovačko-neretvanskoj 

županiji pored većeg dijela 

zaista kvalitetnih poslodavaca, 

postoje i oni drugi koji se ne ponašaju 

baš korektno prema radnicima. 

Najčešće se radi o uskraćivanju niza 

zakonom, kolektivnim ugovorima i 

ugovorom o radu utvrđenih prava 

u smislu visine plaće, opisa poslova 

koji se obavljaju na pojedinom 

radnom mjestu, prijave i uplate 

osnovnih doprinosa za mirovinsko 

i zdravstveno osiguranje, poštivanja 

propisanog radnog vremena, 

kao i dnevnog, tjednog i godišnjeg 

odmora te drugih temeljnih prava 

iz radnog odnosa. Pošto informacije 

o takvim poslodavcima brzo kolaju 

kod njih nezaposleni jednostavno 

ne žele dragovoljno ići niti prihvatiti 

ponuđeni posao. U takvim slučajevima 

i sam Zavod dolazi u vrlo 

nezavidnu situaciju. 

Što učiniti kada 

nezaposlene osobe odbiju 

ponuđeno zaposlenje? 

U slučajevima kada nezaposlene 

osobe odbijaju ponuđeno zaposlenje, 

Zavod ih uvijek kada za to 

ne postoje opravdani razlozi briše 

s evidencije nezaposlenih na tri 

sljedeća mjeseca. Ali da bi se u takvim 

slučajevima moglo postupiti 

sukladno odredbama postojećeg 

Zakona o posredovanju pri zapošljavanju 

i pravima za vrijeme nezaposlenosti, 

trebaju biti zadovoljeni 

određeni preduvjeti. Prvi od njih 

je taj da poslodavac treba pismeno 

na posebnom obrascu (TR) prema 

Zavodu iskazati svoje potrebe za 

radnicima. Nakon toga Zavod raspoložive 

radnike upućuje poslodavcu 

pismeno, s tim što je i poslodavac 

jednako tako dužan također 

pismenim putem izvijestiti Zavod 

koji su se od pozvanih prijavili za 

posao. Ovaj posljednji dio u komunikaciji, 

koji se odnosi na povratnu 

informaciju od strane poslodavca 

prema Zavodu, najčešće izostaje. 

Zbog toga Zavod nema potrebnu 

osnovu za »brisanje« s evidencije 

onih koji se neopravdano nisu javili 

na poziv, a poslodavci istovremeno 

bez razloga prigovaraju na pasivnost 

Zavoda. 

Na nedavno održanoj sjednici zajedničkog 

Ceha (strukovne grupe) 

kamenoklesara i kamenolomaca 

Obrtničke komore DNŽ i HGK županijske 

komore Dubrovnik, pored 

kamenoklesara i predstavnika dviju 

institucija, nazočni su bili i zamjenik 

županice Ivo Karamatić, pročelnik 

za gospodarstvo DNŽ Branko Negodić, 

član poglavarstva Grada Dubrovnika 

Đuro Market i prof. Kate 

Bagoje iz Društva prijatelja dubrovačkih 

starina. 

Zaključci sastanka su: 

1. da će se i Dubrovačko-neretvanska 

županija uključiti u aktivnosti 

oko izmjena i dopuna Uredbe o 

uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog 

područja 

2. da će se najesen održati tematska 

sjednica Županijskog poglavarstva 

na temu problematike kamenoklesara 

i kamenolomaca u 

našoj županiji 

3. prihvaćena je ideja organiziranja 

stručnog skupa na temu »Mogućnosti 

razvoja kamenoklesarske 

djelatnosti u DNŽ« 

4. Dubrovačko-neretvanska županija 

je sklona stipendirati učenike 

za potrebe kamenoklesarske djelatnosti. 

Još jedno priznanje 

neretvanskom 

ugostitelju 

Nakon mnogobrojnih priznanja 

koje je dobio za svoj dugogodišnji 

rad na unapređenju ugostiteljske 

struke gospodin Pavo Jerković, ugostitelj 

iz Krvavca i vlasnik poznatog 

ugostiteljskog objekta Villa Neretva, 

na posljednjoj svečanoj Skupštini 

Dubrovačko-neretvanske županije, 

dobio je nagradu za doprinos ugledu 

i promociji Županije u zemlji i 

svijetu. Čestitamo, gospodine Jerkoviću!


Lipanj 2007. ŽUPANIJE 17 

Dan srednjih škola 

u Bjelovaru 

Mali proizvođači – nova 

organizacija nastupa na tržištu 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA 


BJELOVARSKO-BILOGORSKE 

ŽUPANIJE 

eć tradicionalno, bjelovarske 

Vsrednje škole predstavljaju 

osmoškolcima iz Županije svoje 

programe, pozivaju ih da se upišu 

baš kod njih. Tako je i ove godine 

organiziran taj susret u dvorištu 

gradske uprave. Svaka srednja škola 

je riječju, slikom i konkretnim 

primjerima predstavila svoje programe, 

mogućnosti zapošljavanja ili 

daljnjeg školovanja poslije mature, 

ističući naravno svoje prednosti. Isto 

je tako učenicima predočen i očekivani 

bodovni prag potreban za upis, 

kao i specifični zahtjevi gdje postoje, 

a predstavljeni su i najbolji rezultati 

na takmičenjima širom Hrvatske. 

Među prezentiranim školama bile 

su i dvije tijesno vezane uz obrtništvo, 

Obrtnička škola iz Bjelovara i 

Ugostiteljska i prehrambena škola, 

također iz Bjelovara. Na tragu već 

višegodišnje dobre suradnje POK-a 

Bjelovar i tih škola, svojom su ih nazočnošću 

podržali komorska stručna 

suradnica za obrazovanje, Tatjana 

Bednaić i predsjednik Odbora za 

školstvo, Goran Grgić, koji je u kratkom 

obraćanju osmašima istakao da 

su obje ove škole izvrstan izbor jer 

jamče sigurno zapošljavanje, s obzirom 

na to da se već sada u Županiji 

osjeća manjak stručnih radnika. Kao i 

zato što pružaju mogućnost da se po 

stjecanju potrebnog iskustva i znanja, 

relativno brzo započne vlastiti posao, 

pridruži obrtništvu. A koji kuhar, 

primjerice, još kod upisa u školu nije 

sanjao o vlastitom restoranu?! Upozorio 

je učenike i na činjenicu da je 

ionako prošlo vrijeme zanimanja nekada 

atraktivnih samo stoga »što se 

tamo ništa ne radi, a dobiva plaća«, 

nego je baš suprotno, vrijeme zanimanja 

u kojima se visoko cijeni vještina, 

znanje i rad! Rezultati! 

Na kraju, pola u šali, pola ozbiljno, 

ponovio je svoju omiljenu tezu 

da biti obrtnik nije samo posao, 

nego potpuno osebujan način života, 

odnosno da će, odluče li biti obrtnik, 

doduše morati puno raditi, ali 

uz pristojnu zaradu! I činjenicu da 

bar nikada neće imati šefa, a mnogi 

bi za to mnogo dali… 

azgovor sa Stevom Sijerkom, jed- 

od rijetkih obrtnika u Velikim 

Rnim 

Zdencima, a jedinim obrtnikom proizvođačem 

kreme za cipele u državi, 

započeli smo u tužnom tonu jadikovki 

proizvođača koji ni uz velike napore 

i iskren pokušaj pomoći Komorskog 

ureda, ne može nikako sa svojim proizvodom 

do pravog tržišta, velikih trgovačkih 

lanaca. Da bude jasno, radi se 

o kremama (crna, smeđa, bezbojna, vazelinska) 

neupitne kvalitete i povoljne 

cijene. Čak i nesporno znatno kvalitetnije 

od mnogih uvoznih. Ipak, više od 

desetljeća stari posao dolazi u pitanje širenjem 

velikih lanaca koji mu suzuju tržište, 

odnosno preuzimanjem njegovih 

kupaca naprosto otkazuju suradnju. Uz 

obrazloženje kako im je lakše kupovati 

od velikih stranih proizvođača koji 

nude puno širu lepezu proizvoda. 

Gospodin Sijerak je počeo proizvoditi 

»vučenu« metalnu ambalažu od bijelog 

lima za druge proizvođače, a zatim 

ju je i sam počeo puniti. Uz kreme za 

cipele i kožu proizvodio je i autokit, ali 

ta linija je već zaustavljena. Žestoko se 

boreći za opstanak, upravo ovih dana 

očekuje registraciju novoga proizvoda, 

voćarskog voska od potpuno prirodnih 

materijala i s propolisom. Proizvoda već 

odlično ocijenjenog od stručnjaka i voćara, 

istinske novosti na tržištu, ali opet 

neizvjesne budućnosti zbog posve istih 

razloga. Ograničene proizvodnje, koja 

se doduše lako može donekle povećati 

uvođenjem druge smjene i dva-tri nova 

radnika, ali ipak suštinski limitirane, i 

neravnopravne borbe s međunarodnim 

kemijskim gigantima. 

Stoga je logičan njegov poziv da se 

uz pogled na primjer suradnje Konzuma 

i malih trgovaca na projektu Market 

Plus, pokuša slično odraditi i sa skupinama 

srodnih malih proizvođača. Drži 

s pravom da bi i, primjerice, Konzum 

i obrtnici i čitava zajednica tako mogli 

ostvariti velike koristi, pokrenuti zapošljavanje 

i razviti kvalitetne hrvatske 

proizvode po povoljnim cijenama za 

hrvatske građane. Umjesto da svi mali 

proizvođači, među kojima je velik broj 

upravo obrtnika, neminovno propadne 

u doglednoj budućnosti! 

Radi gospodin Sijerak paralelno i na 

osnivanju Zadruge koja bi bila jezgra 

takvog udruživanja, za početak proizvođača 

i poljoprivrednika. Na tom logističkom, 

organizacijskom planu vidi 

i mjesto komorskog sustava, logičnog 

središta pokušaja udruživanja, ali i pregovaranja, 

poticanja suradnje s prvenstveno 

domaćim trgovačkim lancima. 

Jer i oni bi sigurno dugoročno imali 

koristi od jačanja stabilne domaće proizvodnje 

i bili bi manje ovisni od stranih 

dobavljača i kartela. A i posve im je svejedno 

kupuju li desetak proizvoda od 

jednog proizvođača ili od zadruge, klastera 

ili kako već, koji okuplja nekoliko 

manjih obrtnika. 

43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/I 

Telefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280 

Telefaks: ++ 385 043/241 280 

E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Renić 

Tajnik: Davorin Vezmarović 

STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆ 

Osnovnoškolci u 

obrtničkoj radionici 

ugo pripreman, eksperimentalni 

Dpokušaj izravnog upoznavanja učenika 

osmih razreda s pojedinim obrtničkim 

zanimanjima, napokon je realiziran 

u suradnji Udruženja obrtnika Garešnica 

i Osnovne škole Garešnica. 

Odabrano je zanimanje stolar, deficitarno 

u cijeloj Županiji, a ove godine 

obilno poticano i stipendijama iz suradnje 

POK-a Bjelovar i Ministarstva gospodarstva. 

Pedesetak učenika posjetilo je stolarsku 

radionicu Čedomira Matovine, gdje 

im se pridružio i drugi istaknuti obrtnik 

stolar, Davor Sveticki. 

Radi svoga dugogodišnjeg, uglavnom 

neuspješnog, zauzimanja za školovanje 

i obuku staklara kroz kombinirane razrede 

srodnih zanimanja ili na bilo koji 

drugi način, ali i žal što kroz dugi niz godina 

obrtništva nije uspio dobiti učenika 

kojemu bi prenio znanje, odlučeno je da 

im se u svojoj posljednjoj obrtničkoj godini 

pridruži i poznati garešnički staklar, 

Zdravko Matijašević. 

Za teorijski uvod pobrinuo se profesor 

Kruščić, profesor stručnih predmeta 

u Garešničkoj srednjoj školi »A. Šenoa« 

za zanimanje stolar, dok je učenike u 

ime svih obrtnika pozdravila i počastila 

sokovima i sendvičima, predsjednica UO 

Garešnica, Kata Kapelac. 

Učenici su sa zanimanjem pogledali 

sve strojeve u radionici, vidjeli kako 

i što se na njima radi, a s posebnom su 

pažnjom pratili finu, gotovo unikatnu, 

izradu suvenira i ukrasnih kutija koju im 

je demonstrirao domaćin, Čedomir Matovina. 

Posebno istakavši plemenitost, 

osebujnost i toplinu drveta kao materijala 

koji dopušta i potiče vrhunski rad, 

majstorstvo! Davor Sveticki je pokazao 

suvremenu izradu namještaja po mjeri, 

sastavljenog od industrijski pripremljenih 

elemenata, a Zdravko Matijašević 

je pokušao učenike zainteresirati za staklarstvo, 

demonstrirajući im svu širinu 

mogućnosti koje pruža rad sa staklom. 

Od uređenja interijera i eksterijera, pa do 

posve umjetničkih, uporabnih ili dekorativnih 

intervencija, kakvima se sam bavi 

posljednjih godina! Zorno demantirajući 

predrasudu da biti staklar znači samo 

ostakljivati prozore i vrata! 

Sve u svemu bilo je to lijepo druženje, 

opravdano već i samom tom činjenicom. 

Ako se još bar poneki neodlučni učenik 

odluči za ova zanimanja, svima će biti još 

draže. U svakom slučaju probna akcija 

je bila uspješna, pa nema razloga da se 

ne nastavi dogodine, naravno proširena 

s još ponekim zanimanjem, posebno nekim 

od onih za koje obrazuje garešnička 

srednja škola, uza sve veće muke s upisom 

u obrtnička zanimanja. 

SAJAM POLJOPRIVREDE I OBRTNIŠTVA »SLAVONSKI BROD 2007.« 

Obrtnici poljoprivrednici nova 

snaga gospodarstva 

U 

organizaciji Obrtničke komore 

Brodsko-posavske županije, 

županijske gospodarske 

komore Slavonski Brod, Hrvatskog stočarskog 

centra, Centra za tehnološki 

razvoj, Hrvatskog zavoda za poljopri- 

Poticaji za 

umjetničke obrte 

Brodsko-posavska županija objavila 

je javni poziv za kandidaturu 

obrtnika za korištenje poticajnih 

sredstava s ciljem razvoja umjetničkih 

obrta. Korisnici sredstava mogu 

biti brusači stakla i kristala, puškari, 

graditelji glazbala, umjetnički fotografi 

i slikari. Za sredstva mogu kandidirati 

i obrti koji se bave izradom 

vitraja, restauriranjem i proizvodnjom 

narodnih nošnji, kamenoklesari, 

umjetničke ljevaonice, restauratori 

namještaja, kovači koji rade 

ručnim tradicionalnim postupcima, 

zlatari te obrti koji se bave zlatovezom 

ili čipkarstvom. Obrtnici koji 

se kandidiraju za sredstva iz ovog 

programa moraju imati prebivalište 

u Brodsko-posavskoj županiji i minimalno 

12 mjeseci staža u poslovanju 

u nekoj od ovih djelatnosti. Sredstva 

se mogu koristiti za kupovinu opreme, 

uređenje radionice, certificiranje 

ili ispitivanje proizvoda, izradu ambalaže..., 

edukaciju, nastup na sajmovima. 

Maksimalni iznos potpore 

po korisniku je 10.000 kuna. Zahtjevi 

se na propisanom obrascu podnose u 

Upravni odjel za gospodarstvo Brodsko-posavske 

županije. 

vredno savjetodavnu službu i Brodskoposavske 

županije od prvog do trećeg 

lipnja održan je deseti sajam obrtništva 

i poljoprivrede »Slavonski Brod 2007.«. 

Na svečanom otvorenju uz brodskoposavskog 

župana Šimu Đurđevića 

te slavonskobrodskog gradonačelnika 

Mirka Dusparu bio je prisutan i Petar 

Tolić, pomoćnik ministra gospodarstva. 

»Obrtništvo i poduzetništvo u Brodskoposavskoj 

županiji živi, potvrda tome je i 

ovaj sajam. Ovaj sajam također potvrđuje 

da u ovom dijelu Hrvatske ima kvalitetnih 

poduzetničkih programa. Možda 

nedostaje više prepoznatljivosti, ali to 

se može postići upravo ovim sajmom. 

Na njemu svoju potvrdu traže kvalitetni 

poduzetnici koji će učinke izlaganja osjetiti 

u narednom razdoblju«, ističe Željko 

Burazović, pročelnik Upravnog odjela 

za poljoprivredu Brodsko-posavske 

županije. Na jubilarnom desetom sajmu 

svoje proizvode i usluge izlagalo je 

ukupno 110 tvrtki, obrtnika i obiteljskih 

poljoprivrednih gospodarstava. Izlagači 

poput Antuna Šainčevića iz Oprisavaca, 

pokazali su da obrtnici kojima je osnovna 

djelatnost vezana uz poljoprivredu 

mogu predstavljati značajnu pokretačku 

snagu u gospodarstvu. Prije svega 

uvodeći na tržište nove proizvode kojih 

nedostaje. Proteklih godina Šainčević 

se predstavljao sa svojom farmom nojeva, 

te nizom proizvoda koje je dobivao 

preradom. Od oslikane ljuske nojevog 

jajeta do praktičnih torbica i novčanika 

od nojeve kože. Šainčevićevo obiteljsko 

poljoprivredno gospodarstvo na ovogodišnjem 

sajmu predstavilo se proizvodnjom 

ovčjeg sira, te tepisima od janjeće 

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA 


BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1 

Telefon: ++ 385 035/447 017, 442 356, 407 440 


E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonimir Ćirić 

Tajnica: Željka Pergl 

STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJAN 

kože. »Odlučili smo se za istočnofrizijsku 

ovcu, koja je izrazito zahvalna 

mliječna pasmina. Trenutačno u stadu 

imamo 33 grla. Za sljedeću ćemo godinu 

stado proširiti na 45 grla. Orijentirani 

smo na proizvodnju sira. Što se tiče 

plasmana on prije svega ovisi o danima 

u mjesecu. Kada stignu plaće i on bolje 

ide. Međutim, zadovoljni smo jer nam 

na zalihama ne ostaje puno robe«, ističe 

A. Šainčević. Tijekom sezone Šainčevići 

prihode upotpune i prodajom janjadi 

od koje su očekivali glavninu prihoda, 

međutim proizvodnja sira, kaže Šainčević, 

već sada je dohodovnija. »Što se tiče 

tepiha, jednostavno nisam želio janjeću 

kožu bacati po šikarama. Slučajno sam 

vidio na jednom mjestu ovakve tepihe i 

odlučio sam probati. Kožu na štavljenje 

i bojanje dajem u specijaliziranu radionicu. 

U konačnici dobijemo proizvod 

visoke kvalitete. Zbog cijene prodaja 

na veliko baš i ne ide, ali kupaca ima. 

Cijene smo prilagodili našem tržištu, jer 

proizvodi ove kvalitete u Njemačkoj se 

prodaju po višestruko većim cijenama«, 

ističe A. Šainčević. Posljednjeg dana 

sajma na izložbenom prostoru imanja 

Srednje škole »Matija Antun Reljković« 

održana je velika stočarska izložba 

koja je ove godine imala međunarodni 

karakter, kako po sudionicima, tako 

i po posjetiteljima. Prvi put na sajam 

su organizirano stigli poljoprivrednici 

iz susjedne Bosne i Hercegovine. Okupljene 

stočare pozdravio je ministar Petar 

Čobanković ističući daljnju potrebu 

jačanja stočarske proizvodnje u Brodsko-posavskoj 

županiji. Tijekom izložbe 

stručne komisije ocijenile su stoku 

pristiglu iz cijele istočne Hrvatske. U 

konačnici kod goveda šampionske titule 

za pasmine simentalac i holstein 

friesian otišle su istom vlasniku, Franji 

Paviću. Njegova najbolja simentalka 

stara je četiri godine, u prvoj laktaciji 

proizvela je 9051 litru mlijeka. Šampionka 

holstein friesian pasmine također 

iz Pavićeve staje, stara četiri godine, u 

prvoj laktaciji proizvela je 11.273 litre 

mlijeka. Kod konja šampionsko grlo 

je lipicanski pastuh 433 MAESTOSO 

KRABBE XXIII-3. Uzgajivač i vlasnik je 

Antun Dorić iz Svilaja.

18 ŽUPANIJE 

KARLOVAČKA ŽUPANIJA 


KARLOVAČKE ŽUPANIJE 


Lipanj 2007. 

PREDSTAVLJAMO KARLOVAČKE OBRTNIKE: OBRT ZA SPECIJALNA 

ZAVARIVANJA U VLASNIŠTVU SLAVKA HRGIĆA 

Među najboljima u Hrvatskoj 

47000 KARLOVAC, J. Haulika 14 

Telefon: ++ 385 047/612 058 


E-mail: okkz@ka.t-com.hr 

web: www.obrtnicka-komora-karlovac.hr 

Predsjednik: Ivan Podvorac 

Tajnik: mr. Vlado Jelkovac 

STRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆ 

U 

prvim godinama nakon Domovinskoga 

rata na karlovačkom 

području, kao uostalom i 

na većem dijelu Hrvatske uglavnom 

su cvjetali poslovi vezani uz trgovinu. 

Na prste jedne ruke mogli su se izbrojati 

novootvoreni proizvodni pogoni. 

Karlovčanin Slavko Hrgić bio je jedan 

od onih koji su se odvažili otvoriti 

obrt za specijalna zavarivanja. 

Počeo je sam u karlovačkom naselju 

Turanjski Goljaki u radionici od četrdesetak 

četvornih metara. Osim volje, 

iskustva i ponekog aparata za varenje 

posjedovao je i mnoštvo ideja koje je 

zabilježio u tri bilježnice. Kako danas 

voli reći još nije realizirao ni trećinu 

onoga što je u tim bilježnicama napisano 

i nacrtano. Slavko sve vrste 

specijalnog zavarivanja ima u malom 

prstu. Potvrda tome je i činjenica da je 

krajem osamdesetih godina proteklog 

stoljeća osvojio naslov viceprvaka Hrvatske 

u zavarivanju. 

Kako je obrt pomalo stasao tako je 

rasla potreba za većim proizvodnim 

prostorima, ali i za novim radnicima. 

Danas na 300-tinjak metara četvornih 

proizvodnog prostora radi sedmero 

zaposlenika koji obavljaju sve vrste 

specijalnog zavarivanja (tig, mig, 

mag, rel) svih metala. Ovdje se mogu 

zavarivati gus, sve vrste aluminija, 

bronca, rosfraj, sve vrste čelika, inox, 

bakar… Jedna od glavnih referenci 

obrta sigurno je kvaliteta obavljenog 

posla, a to se može vidjeti i iz činjenice 

da ovdje zbog usluga zavarivanja 

dolaze ljudi iz svih dijelova Hrvatske. 

Naime, kako nam kaže vlasnik nije 

dovoljno imati kvalitetne aparate i 

»papire« za varioca, nego je potrebno 

znati variti, a to se stječe iskustvom, 

U obrtu je zaposleno sedam djelatnika koji obavljaju sve vrste zavarivanja 

Slavko Hrgić uz plazmu za zračno rezanje lima, koju su sami izradili u vlastitom 

pogonu 

ali nužno je imati i dobru ruku. Uz to 

treba znati čime variti koji metal. 

Najčešći kupci i korisnici usluga 

obrta Hrgić su autoprijevoznici, mljekarska 

industrija, ali i fizičke osobe. 

Za mljekarsku industriju izrađuju 

cisterne za prijevoz mlijeka veličine 

do 17 tisuća litara. Također su radili 

kompletan pogon za proizvodnju 

bio dizela u tvrtki Vitrex u Virovitici. 

Izrađuju ukrasne ograde od inoxa, a 

mogu se pohvaliti da jedini u Hrvatskoj 

vare klime u automobilima. 

Kako bi pratili tehnološke novosti 

na području zavarivanja u svijetu vlasnik 

obrta Hrgić kontinuirano odlazi 

na sajmove, seminare… To je, prema 

njegovim riječima, jedini način da opstanete 

na tržištu. Jer ako iziđete iz 

»štosa«, teško se vratiti. 

Vlasnik obrta danas se može pohvaliti 

i najmodernijim aparatima za 

zavarivanje, a posebno se ponosi plazmom 

za zračno rezanje lima. Taj stroj 

proizveden je vlastitim znanjem u 

proizvodnim pogonima obrta Hrgić, a 

njegova je vrijednost 35 tisuća eura. 

Budući da iz dana u dan imaju sve 

više posla, a postojeći proizvodni prostor 

postaje, zbog nemogućnosti širenja, 

kočnica u razvoju, Slavko Hrgić 

odlučio je prije dvije godine kupiti 

zemljište i preseliti se na novu lokaciju 

Slavko Hrgić: 

Nedostaje 

kvalitetnih varilaca 

Iako je danas u Hrvatskoj oko 

300 tisuća nezaposlenih, svjedoci 

smo da nedostaje nekih zanimanja. 

Jedno od njih su i varioci. 

– Vrlo je teško doći do kvalitetnog 

varioca. To je vrlo zahtjevan 

posao koji iziskuje posebno 

znanje i koncentraciju. I meni nedostaju 

dva varioca. Znam reći 

da ih treba čuvati kao kap vode 

na dlanu. Uostalom, po mom mišljenju, 

danas u Hrvatskoj imate 

četiri poduzetnika koji obavljaju 

poslove specijalnog zavarivanja, 

pojašnjava Hrgić te zaključuje 

kako će u budućnosti biti sve 

više potražnje za kvalitetnim variocima 

koji će moći odgovoriti 

novim tehnologijama u zavarivanju. 

gdje će izgraditi proizvodnu halu. Nedavno 

je dobio građevinsku dozvolu 

i započeo s građevinskim radovima u 

Cerovcu Vukmanićkom, nedaleko od 

magistralne ceste koja vodi iz Karlovca 

prema Plitvičkim jezerima. Pomalo 

se ljuti na skupljanje papirologije za 

novi pogon, jer mu je trebalo dvije godine 

da dobije građevinsku dozvolu, a 

sve to koštalo ga je 180.000 kuna. 

No sada su radovi na izgradnji novog 

pogona u punom zamahu, a prema 

predviđanjima preseljenje će biti 

početkom jeseni. 

Zdenko Živčić 

ISTARSKA ŽUPANIJA 


ISTARSKE ŽUPANIJE 

52100 PULA, Mletačka 12/1 

Telefon: ++ 385 052/216 153, 212 993 


E-mail: ok-istre@ok-istra.hr 

Predsjednik: Vili Šaina 

Tajnik: Eros Sorić 

35. OBLJETNICA OSNIVANJA UDRUŽENJA 

OBRTNIKA BUZETA 

Obrtnici su najveća 

buzetska tvornica 

N 

STRANICU PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆ 

aši obrtnici su najveća tvornica 

u gradu, jer prema obrtnom 

registru Republike Hrvatske 

u Buzetu je 265 registriranih obrta 

koji zapošljavaju tristotinjak djelatnika, 

istaknula je Loredana Krbavčić, 

predsjednica Udruženja obrtnika Bu- 

Dobitnici priznanja za dugogodišnji rad 

zeta na prigodnoj svečanosti kojom je 

obilježena 35. obljetnica postojanja i 

vrlo uspješnog djelovanja udruženja 

buzetskih obrtnika. Prigodnoj su manifestaciji 

bili nazočni mnogobrojni 

uzvanici i gosti, među njima gradonačelnik 

grada Buzeta Valter Flego, 

potpredsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Aldo Ukanović, glavni tajnik 

HOK-a Petar Sindičić, predsjednik 

i tajnik Obrtničke komore Istarske 

županije Vili Šaina i Eros Sorić, predsjednik 

Udruženja obrtnika Siska 

Damir Hordžić, predsjednik Udruženja 

obrtnika Kutine Ivica Ružička, 

predsjednica Udruženja obrtnika 

Splita Marija Crmarić te predstavnici 

obrtnika susjednih udruženja. Oni 

su buzetskim obrtnicima uz prigodne 

poklone čestitali jubilej i poželjeli još 

bolji razvoj obrtništva Buzeštine. 

Buzet se može pohvaliti dugogodišnjom 

tradicijom obrtništva, rekla 

je predsjednica Krbavčić, dodavši da 

je sada prioritetan zadatak pripremiti 

obrtnike na promjene koje donosi pristupanje 

Europskoj uniji, radi zajedničkog 

nastupa na tržištu. Krbavčić 

je izrazila zadovoljstvo dosadašnjim 

razvojem buzetskog obrtništva i naglasila 

da je donedavno najbrojnija 

bila prijevoznička sekcija, no u zadnje 

se vrijeme otvaraju obrti za završne 

radove u građevinarstvu, pa je sada 

najbrojnija sekcija građevinskih djelatnosti. 

Slijede proizvodne djelatnosti 

i usluge, na trećem su mjestu 

prijevoznici, potom osobne i intelektualne 

usluge, ugostitelji, a najmanje 

je trgovaca. To, međutim, ne znači da 

ugostitelja i trgovaca ima malo, već 

da djeluju i putem društava s ograničenom 

odgovornošću pa ne spadaju u 

registar obrtnika. 

U ugostiteljstvu, trgovini, proizvodnim 

djelatnostima i građevinarstvu 

te uslugama, danas se buzetsko 

obrtništvo suočava s nedostatkom radne 

snage. Problem je dobiti bilo kakav, 

a kamoli kvalificirani kadar u spomenutim 

strukama. Stoga je jedna od najvažnijih 

zadaća Udruženja suradnja s 

osnovnom i srednjom školom te učenicima 

i njihovim roditeljima kako bi se 

što više mladih animiralo da se opredijele 

za obrtnička zanimanja. Krbavčić 

je kao probleme istaknula rad na crno 

u gotovo svim djelatnostima, ali i teškoće 

s naplatom potraživanja. 

Ovogodišnjim programom rada 

buzetsko Udruženje planira organizirati 

tečajeve iz informatike, zaštite na 

radu, stranih jezika i druge sukladno 

potrebama obrtnika. Temeljni je cilj 

poticati obrtnike za nastupe i posjete 

specijaliziranim sajmovima u zemlji 

i inozemstvu. Tome bez sumnje trebaju 

pripomoći i web stranice Udruženja 

kao i katalog obrtnika, koji su 

promovirani u povodu 35. obljetnice 

Udruženja. Buzetski će obrtnici nastaviti 

vrlo uspješnu suradnju s Obrtnom 

zbornicom Kopar i tako prikupljaući 

iskustva vrlo korisna za što spremniji 

ulazak u EU. Također, nastavit će 

se suradnja s bratskim udruženjima 

Siska i Kutine, a rad Udruženja obilježila 

je i dobra suradnja s lokalnom 

samoupravom. Grad Buzet mnogo 

ulaže u programe poduzetništva sufinanciranjem 

kamata na kredite, odgodom 

plaćanja komunalne naknade 

za ulagače u poslovne zone i slično, 

a Udruženje sufinancira s 20.000,00 

Katalog buzetskih obrtnika 

kuna godišnje za promociju i nastupe 

na sajamskim manifestacijama. Lani je 

smanjen porez na tvrtku za 25 posto, 

što je za neke djelatnosti vrlo značajan 

iznos, naglasila je Krbavčić. 

U povodu 35. obljetnice dodijeljena 

su priznanja za dugogodišnji rad. Priznanja 

za 10 godina rada u obrtništvu 

dobili su Branko Božić, Patricija Cerovac, 

Branka Draščić, Anka Dukić, 

Ivan Ošo, Zlatko Petriševac, Guido 

Pavletić, Josip Radović, Viktor Gregorić 

i Jožef Rabić, za 15 godina Valter 

Cerovac, Božidar Sušanj, Dino Sušanj, 

Ljubo Šćulac, Branko Šrkinjar, Paolo 

Trinajstić i Robert Jakac, za 20 godina 

Ecijo Blažević, Zlatko Jerman, Damir 

Sirotić, Giani Vivoda i Dante Majcan, 

za 25 godina Ondina Petohlep i Josip 

Poropat, a za 35 godina Radovan Draščić, 

Dante Pavletić i Drago Kodelja. 

CEH UGOSTITELJA 

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika 

Obrtničke komore Istarske 

županije zasjedao je potkraj svibnja 

u Obrtničkom domu u Poreču pod 

predsjedanjem Marina Paretića, 

predsjednika. U radu Ceha sudjelovali 

su i predsjednik Obrtničke komore 

Vili Šaina i pročelnik Upravnog 

odjela za poljoprivredu, šumarstvo, 

lovstvo, ribarstvo i poljoprivredu Milan 

Antolović. 

Predsjednik Šaina predložio je da 

Ceh zajedno s Upravnim odjelom za 

poljoprivredu Istarske županije krene 

u promociju istarskog pršuta, s tim 

da bi lokali koji prodaju taj autohtoni 

istarski proizvod imali jedinstveni 

znak koji bi garantirao autohtonost i 

njegovu kvalitetu. Riječ je o proizvodu 

zaštita kojeg je pokrenuta 1998. 

godine, a zajednička bi promocija bila 

veoma korisna ne samo za proizvođače 

tipičnih autohtonih proizvoda 

Istarske županije, nego i za ugostitelje 

i njihove goste. Jer, još uvijek znatan 

dio ugostitelja snabdijeva se pršutom 

od neregistriranih proizvođača istarskog 

pršuta. Pročelnik Antolović je 

podržao ideju o zajedničkim aktivnostima 

u vezi s pršutom, što bi uz 

organiziranu proizvodnju, proizvođačima 

omogućilo da se oslone na 

potencijalne potrošače. Ostvarilo bi 

se to umrežavanjem proizvođača s 

ugostiteljima i na taj bi se način pokušao 

neminovni uvoz pršuta svesti 

na razumnu mjeru. Danas Udruga 

proizvođača istarskog pršuta ima 11 

registriranih objekata, a u intenzivnoj 

su izgradnji još tri objekta. 

Na sjednici Ceha razmotrena je i 

problematika nedostatka radne snage 

za ugostiteljstvo uz mogućnost zapošljavanja 

radnika iz Požege. Postoji 

ideja da se pruži pomoć u edukaciji 

učenika ugostiteljske struke u tamošnjoj 

srednjoj školi, počevši od stranih 

jezika do, primjerice, tečajeva za barmene 

i someliere. Slične se edukativne 

aktivnosti predviđaju i na području 

Istarske županije. 

Ceh je pružio potporu organiziranju 

svih gastro manifestacija u Istri, 

jer je to dobra promocija istarskog 

ugostiteljstva i turizma u cjelini, a 

razmotrena je i problematika sigurnosti 

hrane »od polja pa sve do stola«, o 

čemu je u ime splitskog Biotechnicon 

poduzetničkog centra govorila dipl. 

ing. Tanja Iveković-Tanfara. U središtu 

pozornosti bio je sustav Hasap, 

koji predstavlja normu kvalitete prehrambenih 

proizvoda.



Obrtnici u Tijelovskoj 

procesiji 

S Tijelovske procesije u 

Križevcima 

KRIŽEVCI – Križevački obrtnici 

već tradicionalno sudjeluju na Tijelovskoj 

procesiji ulicama Križevaca. 

– Križevački obrtnici vlasnici su 

takozvanog ‘Neba’ koje se nosi u Tijelovskoj 

procesiji i svake godine u 

misnom slavlju i procesiji sudjeluju 

naši obrtnici – rekla je Marija Škrlec, 

tajnica Udruženja. Ove godine Nebo 

su nosili Jadranko Gočin, inače i 

predsjednik križevačkog Udruženja 

obrtnika, Vjekoslav Škrlec, Stanko 

Švagelj i Simon Ljumezi. 

Ivana Vincek na 

frizerskom natjecanju 

Frizerka Ivana Vincek iz Molvi 

predstavljala je Koprivničko-križevačku 

županiju na državnom natjecanju 

frizera u Opatiji. Natjecala se 

u kategoriji Fantasy stile i izradila 

je avangardnu frizuru za koju joj je 

kao model poslužila Jelena Kovačić, 

dok se za njezin make-up pobrinula 

Jasmina Valentić. 

Ivana Vincek s Jelenom Kovačić i 

Jasminom Valentić na natjecanju 

u Opatiji 

– S obzirom da sam se samo tri 

tjedna pripremala za natjecanje, zadovoljna 

sam iako nisam postigla 

zapaženi plasman. Zahvalna sam 

Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke 

županije koja me poslala na 

natjecanje, a isto tako i Općini Molve 

koja je sponzorirala odlazak na 

natjecanje – rekla je Ivana Vincek 

koja već devet godina ima otvoren 

vlastiti frizerski salon u Molvama. 

Aktivnosti Obrtničke 

komore KZŽ 

1. 14. 5. 2007. Održana 1. sjednica 

Komisije za dodjelu priznanja; 


Upravnog odbora OKKZŽ; 


Odbora za praćenje i razvoj komorskog 

sustava i Statut; 


Ceha graditeljstva; 


Upravnog odbora OKKZŽ; 


Skupštine OKKZŽ; 


Odbora za gospodarstvo; 


Ceha uslužnog obrta; 

9. Ceh tradicijskih i umjetničkih 

obrta OKKZŽ u 2007. godini održao 

je ukupno pet sjednica. 

OKKZŽ – Ceh 

ugostitelja na 40. 

sajmu i izložbi 

zagorskih vina u 

Bedekovčini 

Na jubilarnom 40. sajmu i izložbi 

zagorskih vina Bedekovčina 2007. 

koji je održan od 24. do 26. svibnja 

2007. godine, pored organizatora 

Hrvatske gospodarske komore – ŽK 

Krapina kao suorganizator sudjelovala 

je OKKZŽ. Ovogodišnja izložba 

bila je jubilarna te se s posebnom 

pozornošću pristupilo svečanom 

obilježavanju 40 godina sajmovanja. 

Svoj doprinos ovogodišnjoj realizaciji, 

po nekima najuspješnijoj do 

sada, dali su prezentirajući svoje 

proizvode i usluge obrtnici članovi 

Udruženja obrtnika Bedekovčina. 

SKUPŠTINA OK KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE 

ŽUPANIJE 

Građevinari u svojem cehu 

žele rješavati probleme 

KOPRIVNICA – Na skupštini 

Obrtničke komore Koprivničkokriževačke 

županije raspravljano 

je o prošlogodišnjem radu i financijskom 

poslovanju. Članovi 

Skupštine poduprijeli su prijedlog 

izmjena Statuta kojim se omogućava 

osnivanje Ceha građevinskih 

obrta. 

– Obrtnici-građevinari dosad 

su bili u cehovima proizvodnih ili 

uslužnih obrta, pa su inicirali osnivanje 

vlastitog ceha. Građevinari 

smatraju da će zajednički lakše 

rješavati brojne probleme koji prate 

njihovu struku – rekao je Božo 

Barać, tajnik Obrtničke komore 

Koprivničko-križevačke županije. 

Članovi Skupštine izrazili su zadovoljstvo 

lanjskim radom Obrtničke 

komore koja je bila aktivna u 

brojnim programima, a zadovoljstvo 

je izraženo i sa suradnjom s 

lokalnom samoupravom, gradovima 

i Županijom te njihovim institucijama, 

Udruženjima obrtnika i 

susjednim Komorama. 

Vrlo uspješno Obrtnička komora 

Koprivničko-križevačke županije 

sudjelovala je u međunarodnim 

aktivnostima, a uspostavljena je 

suradnja s talijanskim obrtnicima. 

– Nastavili smo suradnju sa susjednim 

komorama i to Virovitičko-podravskom, 

Bjelovarsko-bilogorskom, 

Varaždinskom, Međi- 

Obrtnici iz Koprivničko-križevačke županije 

proteklih su tjedana bili aktivni i izlagali na 

brojnim sajmovima širom Hrvatske. Na sajmu 

Vinofest u Krku kupinova vina izlagali su proizvođači 

Josip Bubalo i Zlatko Despotušić, a suvenire 

Ivana Hadžija i Mišo-bambus. 

Na sajmu ‘Proizvodi hrvatskog sela’, održanom 

u Zagrebu, proizvode i usluge predstavilo je 22 izla- 

Udruženje obrtnika grada 

Krapine i općina Đurmanec, 

Jesenje, Petrovsko i 

Radoboj i ove je godine u restoranu 

»Preša«, Tkalci bb u Krapini 

organiziralo Obrtničku noć. 

Procvat zanatstva u Krapini vezan 

je uz sam početak XV. stoljeća, 

kada je Krapina dobila je povelju 

»Slobodnog kraljevskog trgovišta« 

sa svim povlasticama što su 

iz nje slijedile, a na temelju isprave 

Hermana Celjskog, od 25. 12. 

1418. godine, kojom na zamolbu 

suca i prisežnika trgovišta Krapina 

potvrđuje sajmene i trgovačke 

povlastice. Prema sačuvanim 

podacima, 5. svibnja 1837. kralj 

Ferdinand V. potvrđuje udruzi 

krapinskih obrtnika cehovske 

propise. Bilo je to nakon što su se 

obrtnici organizirali kao staleško 

udruženje u Veliki krapinski Ceh, 

a u njega su ušli: čizmari, postolari, 

kovači, bačvari, stolari, košaraši, 

mesari, kolari, draguljari, tesari, 

klesari, lončari, kožari, zidari, 

tkalci, češljari, graditelji, sedlari, 

bravari, mlinari i pekari. Na temelju 

tog pisanog traga, možemo 

reći da na području grada Krapine 

obrtništvo organizirano djeluje 

punih 170 godina. 

Tako su ovogodišnjoj »Obrtničkoj 

noći« prisustvovali obrtnici i 

brojni uzvanici, te je predsjednik 

Udruženja obrtnika grada Krapine 

i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko 

i Radoboj, gosp. Stjepan 

murskom i Krapinsko-zagorskom, 

a povremeno se sastaju predsjednici 

i tajnici tih Komora kako bi 

raspravili o pojedinim pitanjima 

u obrtništvu – rekao je Zvonko 

Pecikozić, predsjednik Obrtničke 

komore Koprivničko-križevačke 

županije. 

Vrlo intenzivno Obrtnička komora 

radi i na pripremanju obrtnika 

za ulazak Hrvatske u Europsku 

uniju pa je tako osnovan Odbor za 

europske integracije i međunarodnu 

suradnju u koji su uključena 

sva udruženja iz Županije. 

Poboljšanje statusa obrtnika 

glavni je cilj Obrtničke komore 

Koprivničko-križevačke županije 

pa stoga poduzima i brojne aktivnosti, 

ukazuje na probleme koji 

opterećuju obrtništvo, uspješna je 

suradnja i sa saborskim zastupnicima 

s područja naše županije. 

Obrtništvo Koprivničko-križevačke 

županije promovira se redovito 

na brojnim sajmovima u 

zemlji i inozemstvu, vodi se briga 

o edukaciji obrtnika, a istaknuta je 

i briga o školovanju budućih obrtnika 

u školama širom županije. 

Rad cehova Obrtničke komore 

ocijenjen je kvalitetnijim nego ranijih 

godina, a sve se više cehovi 

povezuju s HOK-om – rečeno je na 

Skupštini Obrtničke komore Koprivničko-križevačke 

županije. 

Obrtnici sudjelovali na 

40. križevačkom Spravišču 

KRIŽEVCI – Članovi Udruženja 

obrtnika iz Križevaca sudjelovali su u 

40. velikom križevačkom Spravišču, 

najvećoj turističkoj manifestaciji. Svoje 

proizvode i usluge obrtnici su izložili 

na sajmu tradicijskih obrta, a ugostili 

su i svoje kolege iz Šibenika, Paga i 

Karlovca. 

– Osim šibenskih obrtnika, na Spravišču 

se predstavila Šibenska garda, dok 

su kolege obrtnici iz Paga predstavili 

nadaleko poznatu pašku čipku i sir, a 

iz Karlovca je gostovala Udruga sveti 

Križevački su obrtnici sa svojim 

gostima aktivno sudjelovali na 

Spravišču 

Mihovil s tradicijskim obrtima – rekla je Marija Škrlec, tajnica križevačkog 

Udruženja obrtnika. 

Križevački obrtnici sudjelovali su i u uprizorenju povijesnih ličnosti. Krojačice 

su sašile odjeću, a frizerke izradile nekadašnje frizure pa su tako Križevcima 

šetale povijesne ličnosti kao što su Antun Nemčić, Albert Štriga, 

Milena Šuk, Nina Vavra i Sidonija Rubido Erdödy, a križevačke ulice krasili 

su i potkalnički plemići i plemkinje. 

Izlagali na Krku, u Zagrebu i Nedelišću 

Još jedna vesela 

»Obrtnička noć« 

gača među kojima su bili proizvođači vina, voćnih 

rakija, rukotvorina, keramike, suvenira, medičara, 

proizvođača povrća i voća, cvijeća, ulja i čajeva. Na 

izložbenom prostoru od 70 četvornih metara na 

MESAP-u u Nedelišću predstavilo se još 15 izlagača 

iz Koprivničko-križevačke županije, a uz Obrtničku 

komoru, u organizaciji Sajma sudjelovala je i 

PORA – Razvojna agencija Podravine i Prigorja. 

Mužek pozdravio gradonačelnika 

grada Krapine, gosp. Josipa 

Horvata, predsjednika Obrtničke 

komore Zagreb Ivana Obada, 

predsjednika Obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije, 

gosp. Dragutina Ranogajca, predsjednika 

Udruženja obrtnika grada 

Zagreba, gosp. Vladu Crkvenca, 

potpredsjednika Obrtničke 

komore Zagreb, gosp. Miroslava 

Čihaka, načelnika Policijske uprave 

Krapinsko-zagorske županije, 

gosp. Željka Cujzeka, pročelnika 

Porezne uprave Krapinsko-zagorske 

županije, gosp. Marija Videka, 

načelnika općine Petrovsko, gosp. 

Željka Presečkog, te načelnika općine 

Radoboj Anđelka Topolovca. 

Na ovogodišnjoj »Obrtničkoj 

noći« dodijeljeno je pet Zahvalnica 

kao priznanje za postignute 

uspjehe na zaštiti, promicanju, 

usklađivanju i unapređenju gospodarskih 

i stručnih interesa obrtništva, 

istaknutim pojedincima 

koji su svojim radom pridonijeli 

očuvanju i napretku obrtništva. 

Zahvalnice su dodijeljene: gosp. 

Josipu Fruku iz Male Pačetine, Petrovsko, 

gosp. Slavku Vdoviću iz 

Krapine, gosp. Branku Kunšteku 

iz Krapine, gosp. Josipu Šimiću iz 

Đurmanca i Ivanu Osredečkom iz 

Krapine. 

Uz bogat meni i biranu ponudu 

jela restorana »Preša«, ugodnu 

glazbu i tombolu, druženje se nastavilo 

do ranih jutarnjih sati. 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 


KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE 

ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23 



E-mail: okkkz@kc.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonko Pecikozić 

Tajnik: Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEV 

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA 


KRAPINSKO-ZAGORSKE 

ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA, Magistratska 2 


300 547, 300 548 


E-mail: okkzz@okkzz.hr 

Web: www. okkzz.hr 

Predsjednik: Dragutin Ranogajec 

Tajnica: Renata Vranić 

STRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆ 

ciljem povećanja upisa učenika u 

S deficitarna obrtnička zanimanja, 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije po uspješno realiziranom 

prvom dijelu prezentacije 

deficitarnih obrtničkih zanimanja, 

koje je održano u 31 osnovnoj školi 

Krapinsko-zagorske županije, pristupila 

je drugom, praktičnom dijelu 

prezentacije, a to je organizirani posjet 

učenika osmih razreda obrtničkim 

radionicama 30. 5. 2007. godine 

prema sljedećem rasporedu: 

Prezentacija zanimanja konobar 

– Obrt za ugostiteljstvo i turizam 

»Zelenjak-Ventek« vl. Branko Greblički 

iz Risvice 1, Kumrovec. 

Prezentacija zanimanja tokar i 

strojobravar – Obrtnička radionica 

Izlagači na 

Vinofestu u 

Krku 

Prezentacija deficitarnih obrtničkih 

zanimanja – posjet radionicama 

»Strojna obrada metala«, vl. Željko 

i Danijel Kodrnja iz Zagorskih sela 

33. 

Za buduće zidare, tesare, keramičare 

i soboslikare OKKZŽ je 2. 

6. 2007. organizirala posjet na dane 

»Otvorenih vrata« Srednje škole Bedekovčina.

20 ŽUPANIJE 

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA 


LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ, 

Ulica Ante Starčevića 17 



E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hr 

Predsjednica: Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: Ankica Šubarić 

STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJA 

Zajednički interesi 

obrtnika i bankara 

GOSPIĆ – Prolaskom autoceste kroz Gospić, dolaskom velikih trgovačkih 

centara i završetkom zone poslovnih namjena za koju je interes velik sve više je 

obrtnika i poduzetnika koji se okreću investiranju i unapređivanju poslovanja, 

rečeno je na sastanku predsjednika Udruženja obrtnika Gospić Marka Sokolića 

sa suradnicima te savjetnicima Odjela za poduzetništvo Splitske banke Antoniom 

Babarom i Melitom Patrik. Zaključeno je da unatoč kreditnom zaduženju 

obrtnika konkurencija banaka u ovoj regiji može samo koristiti krajnjem korisniku 

pa se u Udruženju sve više razmišlja o otvaranju registra, odnosno baze 

podataka ponude komercijalnih banaka, upoznavanja obrtnika kao i povremenih 

sastanaka s bankarima. Posebno je bilo govora o dugoročnom kreditiranju 

obrtništva s hipotekarnim jamstvom do 15 godina, kamatom 5 posto i provizijom 

0,3 posto. Inače, Udruženje obrtnika Gospić predstavlja i zastupa interese 

550 obrtnika u sedam općina, a rad mu je organiziran kroz pet sekcija. (Ž. M.) 

Prihvaćen prijedlog 

izmjena statuta HOK-a 

GOSPIĆ – Pod predsjedanjem 

Ane Šerić Konjikovac održana je 

3. sjednica Upravnog odbora Područne 

obrtničke komore na kojoj 

je prihvaćen nacrt Prijedloga izmjena 

i dopuna Statuta HOK-a po 

kojemu se dio ovlasti prenosi na 

POK. Uz rečeno prvi ljudi POK-a 

upoznati su i s prijedlogom Poslovnika 

o radu Skupštine HOK-a 

kojim se pobliže uređuje postupak 

izbora tijela HOK-a na konstituirajućoj 

sjednici. 

Bilo je govora i o održanom obrtničkom 

balu, prihodima i rashodima 

kao i održanim sajmovima na 

kojima su nastupili ličko-senjski 

obrtnici. Kako je istaknula tajnica 

Ankica Šubarić, obrtnici ove regije 

nastupili su u Rijeci na HOT 07, 

sajmu suvenira Kvarner Expo u 

Opatiji i na Zagrebačkom velesajmu. 

Upravni odbor je zaključio da 

će se iduće godine prije nastupa na 

sajmu održati sastanak s izlagačima 

te ih motivirati da više osobno sudjeluju 

u ovoj vrsti promocije, a u 

slučaju otkazivanja nastupa na već 

rezerviranom mjestu nadoknadit će 

Komori troškove. 

Član odbora za sajmove HOK-a, 

Ivan Odorčić (Otočac) upoznao 

je nazočne s radom 1. sjednice na 

kojoj se uz ostalo raspravljalo i o 

sufinanciranju domaćih sajmova te 

je zaključeno da se smotra »Jesen 

u Lici« kandidira za sufinanciranje 

kao međunarodni sajam niže kategorije. 

Kako je zaključeno, POK Ličkosenjske 

županije i ove godine će 

nastupiti na sportskim susretima 

kolega Krapinsko-zagorske županije 

koji će se održati u Klanjcu. 

Na prijedlog predsjedavajuće 

Šerić Konjikovac problematika ličko-senjskih 

obrtnika dostavljena je 

saborskom zastupniku Tončiju Tadiću 

(HSP) koji ju je prezentirao na 

Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu 

koje se održavalo u Šibeniku, 

a raspravljalo se i o komunikaciji 

s HOK-om koju udruženja mogu 

ostvarivati uglavnom preko POK-a 

u pisanom obliku. 

(Ž. MATAIJA) 

Posjet obrtnicima 

izvan Gospića 

GOSPIĆ – Predstavnici Udruženja obrtnika Gospić nastavit će poslove 

obilaska i sagledavanja problematike obrtnika izvan Gospića, 

a među prvima će obići obrtnike Donjeg Pazarišta pri čemu će nositelj 

poslova biti proizvodna sekcija. Kako je istaknuo predsjednik 

UO Gospić, Marko Sokolić, poziv će uputiti i prvim ljudima grada 

Gospića, posebno gradonačelniku Milanu Koliću i suradnicima. 

Upravni odbor prihvatio je Zaključak gradskog poglavarstva o korištenju 

dodijeljenih prostorija od strane Poglavarstva, a upoznat je 

i s određenim zaključcima sjednice UO POK Ličko-senjske županije. 

Inače, Upravni odbor ovog udruženja prvih šest mjeseci održao je 

pet sjednica ovog tijela. 

(Ž. M.) 


Lipanj 2007. 

Macola gradi na 

autocesti 

KORENICA – Ugledni korenički 

obrtnik Željko Orešković 

Macola počeo je radove na autocesti 

kod odmorišta Zir gdje na 

više od 3000 metara četvornih 

gradi najveći objekt u ovom dijelu 

Europe u kojemu će biti 32 

sobe, restoran sa 350 mjesta te 

stotinjak mjesta na terasi. Radi 

se o investiciji od dvadesetak 

milijuna kuna, a objekt bi trebao 

biti stavljen u funkciju početkom 

kolovoza. Prema Oreškovićevim 

riječima zaposlit će najmanje 

stotinu osoba. Obrtnik Orešković 

vlasnik je hotela u Korenici 

kao i restorana »Macola«, zapošljava 

oko 130 radnika, dobitnik 

je javnog priznanja Ličko-senjske 

županije i jedan od oslonaca 

socijalne egzistencije ne samo u 

Korenici već u širem dijelu Like. 

(Ž. M.) 

Obavijest 

GOSPIĆ – Nakon što im je 

Grad Gospić dao na uporabu 

poslovne prostorije te je potpisan 

ugovor s gradonačelnikom Milanom 

Kolićem, Područna obrtnička 

komora i Udruženje obrtnika 

Gospić obavještavaju obrtnike 

i poslovne prijatelje da se nalaze 

na novoj adresi, Trg Stjepana 

Radića 4 u Gospiću. Telefonski 

brojevi i ostalo je nepromijenjeno. 

(Ž. M.) 

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 


MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

2007. – GODINA OBRTNIČKE KVALITETE 

Certifikatom u Europsku uniju 

40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1 



E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hr 

Predsjednik: Slavko Faltak 

Tajnik: Anđelko Crnčec 

STRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGA 

RAIFFEISEN BANK AUSTRIA I OBRTNIČKA 

KOMORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

Međimurskim obrtnicima 

povoljniji krediti 

Jedan od preduvjeta – uredno plaćen komorski doprinos! 

asminka Rojko, direktorica čakovečke podružnice Raiffeisen Bank Austria d.d. 

J(RBA) i Slavko Faltak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije potpisali 

su ugovor o poslovnoj suradnji kojim će se obrtnicima ponuditi povoljniji tretman 

prilikom dodjele kredita, uz stope za jedan do jedan i pol postotni bod niže od 

redovnih, ovisno o modelu kredita. Kratkoročne kunske kredite RBA će obrtnicima 

odobravati uz fiksnu kamatnu stopu od 6,99 posto uz depozit u visini 10 posto kredita, 

odnosno 7,49 posto po promjenjivoj kamatnoj stopi bez depozita. Visina odobrenog 

kredita kretat će se od 25.000 do 700.000 kuna, a krediti se mogu ugovoriti u 

poslovnicama u Čakovcu i Prelogu. 

No, postoje posebni preduvjeti koje međimurski obrtnici moraju zadovoljiti da bi 

mogli dobiti povoljne RBA kredite. Naime, kratkoročne kredite će moći dobiti samo 

obrtnici koji uredno podmiruju poslovne financijske obveze, čiji obrt posluje najmanje 

godinu dana, te ako im je poslovanje solventno. Posebno je važno naglasiti da 

podnositelj zahtjeva ne smije imati dugovanja prema komorskom sustavu, te da 

dokumentaciji treba priložiti i Potvrdu Obrtničke komore Međimurske županije 

o uredno plaćenom komorskom doprinosu. 

Obrtnička komora Međimurske 

županije, svake godine, u 

skladu sa zadanom temom, 

na svojem izložbenom prostoru na 

MESAP-u predstavlja pojedine obrtničke 

radionice. 

– U sklopu aktivnosti povodom 

»2007. – godine obrtničke kvalitete«, 

ove smo godine odlučili istaknuti 

šestero međimurskih obrtnika čije 

radionice posjeduju standarde kvalitete 

koji su priznati na području Europske 

unije i na temelju kojih međimurski 

obrtnici kvalitetom mogu 

ravnopravno konkurirati na europskom 

i svjetskom tržištu – istaknuo 

je predsjednik Obrtničke komore 

Međimurske županije, Slavko Faltak 

na konferenciji za novinare na kojoj 

su predstavljeni međimurski obrtnici 

čije radionice nose ISO 9001:2000, 

certifikat za sustav upravljanja kvalitetom 

i HACCAP sustav samokontrole 

za osiguranje zdravstvene 

ispravnosti hrane. 

– Oznake ISO 9001: 2000 i HA- 

CCAP međunarodno su priznate i 

vrijede jednako u bilo kojem kraju 

Europe. Ovih šestero međimurskih 

obrtnika dokaz je da su međimurski 

obrtnici spremni za ulazak u Europsku 

uniju i da već sada ravnopravno 

kvalitetom konkuriraju proizvodima 

i uslugama europskih obrtnika. 

To je razlog što ih želimo posebno 

istaknuti kao uzor drugima – dodao 

je predsjednik Faltak. 

U tri dana odvijanja sajamske 

manifestacije, posjetiteljima su se 

predstavili: »Autoservis – Autoprijevoz«, 

vlasnika Josipa Dobranića iz 

Murskog Središća, »Metal-dekor« 

proizvodnja metalnih, građevinskih 

i drugih konstrukcija, Stjepa- 

Na 9. međimurskom sajmu poduzetništva predstavljeni 

međimurski obrtnici, nositelji certifikata 

na Vrhara iz Čakovca, »Transporti 

Arno«, Ljiljane Magdalenić iz Mihovljana, 

»Sigurnost« – servis i prodaja 

vatrogasne opreme, Božidara 

Horvata iz Knezovca i Pekarskotrgovački 

obrt »Šercer«, Vladimira 

Šercera iz Goričana. Zbog ranije preuzetih 

obveza na sajmu se nije predstavio 

Zvonko Vlahek iz Donjeg 

Hrašćana, vlasnik obrta »Filtex« 

– izrada filtera za vozila. 

Navedeni obrtnici su nesebično 

odgovarali na pitanja zainteresiranih 

posjetitelja i kolega obrtnika koji 

su »iz prve ruke« htjeli saznati pojedinosti 

vezane uz implementaciju 

nužnih internih procesa radi ispunjavanja 

norme. Pričalo se o prednostima 

koje obrtu donosi uvođenje 

sustava, cijeni i duljini trajanja cijelog 

procesa certificiranja, spremnosti 

zaposlenih da prihvate promjene, 

odnosu prema kupcima i prepoznavanju 

i konstanti kvalitete… 

Posebno je zanimljivo što je svaki od 

predstavljenih obrta postupak certificiranja 

proveo u suradnji s drugom 

certifikacijskom kućom, te što su na 

pitanja zainteresiranih posjetitelja 

odgovarali educirani unutarnji prosuditelji, 

što je ovoj prezentaciji dalo 

posebnu dimenziju.



Ljiljana Miljković 

– obrtnik godine 

Svečana godišnja skupština Udruženja 

obrtnika Osijek održana je 20. 

svibnja, kada su predstavljeni rezultati 

postignuti u 2006. godini te pothvati 

koji se planiraju u budućnosti. 

Na sjednici je obrtnikom godine 

proglašena Ljiljana Miljković, vlasnica 

obrta za krojačku djelatnost. 

Kao najaktivnija sekcija pri Udruženju 

obrtnika Osijek nagrađena je 

Sekcija frizera, u čije je ime plaketu 

primio Ivica Getlinger. Priznanje za 

uspješnu suradnju dobili su Ljiljana 

Kovačević, novinarka »Glasa Slavonije«, 

te Hrvoje Žabarović, pročelnik 

Ureda za gospodarstvo Grada 

Osijeka. Pohvale za rad primili su i 

Ružica Ercegović, Karlo Mihaljević 

te Mirko Zandt. (I.R.G.) 

Tuzlake zanimaju 

iskustva o 

provedbi ispita 

Obrtnička komora Osječko-baranjske 

županije, na čelu s predsjednikom 

Karlom Miškovićem, ugostila 

je izaslanstvo Tuzlanskog kantona 

(BiH), predvođeno Abdulahom 

Hadžiavdićem, sekretarom Obrtničke 

komore Tuzlanskog kantona 

Tuzla, i Nurdinom Muhamedbegovićem, 

pomoćnikom ministra Ministarstva 

za obnovu, razvoj i povratak 

Tuzlanskog kantona. 

Na području Tuzlanskog kantona 

živi 500.000 stanovnika, među kojima 

je i 8000 obrtnika. Goste iz Bosne 

i Hercegovine ponajviše su zanimala 

iskustva Obrtničke komore Osječkobaranjske 

županije iz područja obrazovanja. 

(I.R.G.) 

Susret sa slovenskim 

kolegama 

Udruženje obrtnika Rijeka je 

12. 6. 2007. organiziralo susret s 

obrtnicima Območne obrtne zbornice 

Logatec. 

Glavna tema sastanka je bila 

promjene u poslovanju u obrtu u 

periodu pristupanja Slovenije u 

EU. Naglašeno je da su promjene 

i pozitivno i negativno utjecale na 

obrtništvo, ovisno o području djelatnosti. 

Primjerice, obrada drva 

i proizvodnja proizvoda od drva 

je konkurentnija u Sloveniji, nego 

u susjednim zemljama EU, što je u 

metalnoj struci obrnuto, a uslužne 

djelatnosti su profitirale proširenjem 

tržišta. Istaknuta je dobra poslovna 

suradnja s Irskom. 

Zatražen nadzor 

nad odlukom o taksi 

koncesiji 

Hrvatska obrtnička komora podnijela 

je Ministarstvu mora, turizma, 

prometa i razvitka zahtjev za upravnim 

nadzorom nad Odlukom Grada 

Rijeke o davanju kocesije za autotaksi 

prijevoz tvrtki CAMEO d.o.o. 

iz Rijeke. 

Naime, dolazak ove tvrtke na tržište 

autotaksi prijevoza u Rijeci do 

krajnjih je granica zaoštrio situaciju 

u taksi prijevozu u Gradu, izazivajući 

brojne štetne posljedice za poslovanje 

drugih koncesionara, među 

kojima je najveći broj obrtnika. Licitirajući 

na natječaju za koncesiju sa 

damping cijenom, koja nema svoju 

realnu ekonomsku održivost, ova je 

tvrtka ugrozila iole normalnu egzistenciju 

posebice taksista obrtnika. 

Uvidom u rješenje o upisu ove 

tvrtke u sudski registar utvrđeno 

je, međutim, da ista nema upisanu 

taksi djelatnost, te se stoga traži od 

nadležnog Ministarstva da hitno 

preispita Odluku o davanju koncesije 

za obavljanje djelatnosti autotaksi 

prijevoza tvrtki CAMEO. 

PREDSJEDNIK I DOPREDSJEDNICI KOMORE 

U SRPNJU U KARLSRUHEU 

Predstavljanje gospodarstva 

Osječko-baranjske županije 

u Njemačkoj 

Predstavljanjem u Gospodarsko-industrijskoj komori 

u Karlsruheu i obrtnicima se želi olakšati nastup na 

njemačkom tržištu 

P 

O 

brtnička komora Primorsko-goranske 

županije i ove je godine 

prije početka glavne turističke 

sezone održala sastanke na kojima se, 

uz nazočnost ugostitelja i predstavnika 

nadležnih službi razgovaralo o problemima 

poslovanja u turističkoj sezoni 

i mogućnostima njihovog rješenja, a 

sve kako bi sezona bila čim uspješnija, 

na zadovoljstvo gostiju i svih onih koji 

žive od turizma, a tu svakako spadaju 

i jedinice lokalne samouprave. 

Po najavama predstavnika nadležnih 

službi, kao i iz informacija koje 

su objavljene u medijima, ugostitelji 

POK-a PGŽ ove godine očekuju puno 

problema u svezi Zakona o zaštiti od 

buke i provedbenih propisa, osobito 

kad je u pitanju obavljanje ugostiteljske 

djelatnosti izvan objekata, prije 

svega na terasama. 

Naime, »Zakonom o zaštiti od 

buke« (N.N. br. 20/03.) propisane su 

mjere zaštite od buke, a buka štetna po 

zdravlje je u smislu navedenog Zakona 

»svaki zvuk koji prekoračuje najviše 

dopuštene razine utvrđene provedbenim 

propisom s obzirom na vrijeme 

i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi 

rade i borave.« 

Najviše dopuštene razine buke propisane 

su »Pravilnikom o najvišim 

dopuštenim razinama buke u sredini 

u kojoj ljudi rade i borave« (N.N. br. 

145/04.). 

U skladu s navedenim Pravilnikom, 

najviša dopuštena razina buke utvrđena 

je po zonama za dan i za noć, s time 

da najviša dopuštena razina buke za 

redsjednik Obrtničke komore 

Osječko-baranjske županije Karlo 

Mišković i dopredsjednici Zdenko 

Ocelić i Dragutin Grabrović bit će dijelom 

izaslanstva koje će u srpnju predstaviti 

Osječko-baranjsku županiju u 

Njemačkoj. Naime, na sastanku održanom 

22. svibnja u osječkom Gradskom 

poglavarstvu, kojem su, među ostalima, 

nazočili i dr. Vera Tadić, generalna konzulica 

Republike Hrvatske u Stuttgartu, 

te dr. Vladimir Šišljagić, osječki dogradonačelnik, 

dogovoren je niz prezentacija 

gospodarskih i turističkih mogućnosti 

Županije, pa i cijele Slavonije i Baranje u 

Njemačkoj. »Njemački gospodarstvenici, 

napose oni iz regije Baden-Württenberga, 

žele ostvariti kontakte s vašim gospodarstvenicima«, 

naglasila je Vera Tadić. 

Ines Teskera, članica Gradskog poglavarstva 

Osijeka, potvrdila nam je da 

dogovara posljednje detalje u vezi s odlaskom 

izaslanstva u Njemačku. »Namjera 

nam je okupiti naše gospodarstvenike, 

čelnike tvrtki, turističke djelatnike, predstavnike 

Obrtničke komore Osječko-baranjske 

županije, Hrvatske gospodarske 

komore – Županijske komore Osijek, 

Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, 

Regionalne razvojne agencije i druge 

zainteresirane za nastup na njemačkom 

tržištu. Počet ćemo u prvoj polovini srpnja, 

predstavljanjem u Gospodarsko-industrijskoj 

komori u Karlsruheu. Želimo 

im olakšati nastup na njemačkom tržištu, 

ali i otvoriti putove suradnje njemačkim 

gospodarstvenicima koji žele izvoziti na 

naše tržište. U svakom slučaju, očekujemo 

da će ovaj susret širom otvoriti vrata 

budućoj suradnji«, istaknula je Teskera. 

Karlo Mišković održat će u Njemačkoj 

izlaganje o ustroju i stanju obrtništva u 

Osječko-baranjskoj županiji. Osim toga, 

pripremljeni su promidžbeni materijali 

o Komori te prikupljeni materijali obrtnika 

koji su izvozno orijentirani ili tek 

žele početi izvoziti. 

Kako je planirano, promocija našeg 

gospodarstva nastavit će se u listopadu 

u uredu spomenute njemačke regije u 

Bruxellesu, a zaključiti iduće godine za 

Dan državnosti, kada će domaćin promocije 

biti hrvatski Konzulat u Stuttgartu. 

(I.R.G.) 

UGOSTITELJI PRIMORSKO-GORANSKE 

ŽUPANIJE 

Zabrinuti zbog Zakona o buci 

u turističkoj sezoni 

noć ni u jednoj zoni ne smije prelaziti 

50 dB(A). 

S obzirom na to da u smislu ovog 

Zakona (članak 6.) noć traje od 22 do 

6 sati, te da je iskustveno dokazano da 

obični razgovor dvoje, troje ljudi na 

otvorenom proizvodi zvuk jači od 50 

dB(A), dosljedna primjena Zakona dovodi 

u pitanje, bolje reći onemogućuje, 

bilo kakvu ugostiteljsku djelatnost na 

otvorenom iza 22,00 sata. 

Što to znači u ljetnom računanju 

vremena, kada u 22,00 sata tek padne 

mrak, pa se mnogi kupači jedva uspiju 

istuširati nakon dolaska s plaže i što će 

to značiti za Hrvatsku kao mediteransku 

zemlju, koja se (barem) deklarativno 

opredijelila za turizam, od kojeg 

živi i veliki dio naše Županije, osobito 

onaj uz more, ne treba posebno naglašavati. 

Ugostitelji drže da se radi o ozbiljnom 

problemu, koji se ne odnosi samo 

na ugostiteljstvo i turizam i sve one 

koji direktno ili indirektno žive od turizma, 

već i na cjelokupni život određene 

zajednice za vrijeme turističke 

sezone. 

Kako je do početka glavne sezone 

ostalo još malo vremena, u kojem nije 

moguće očekivati eventualne izmjene 

u Zakonu o buci, upućen je apel svim 

jedinicama lokalne samouprave s područja 

Županije da, u okviru nekih 

izuzetaka i ovlaštenja koja su predviđena 

Zakonom o buci, pokušaju svojim 

odlukama za ovu godinu omogućiti 

ugostiteljima normalan rad na 

terasama iza 22,00 sata. 

Zaštita okoliša 

obrtničkoj radnji autolakirerske struke vlasnika Ladislava Barbarića u Rijeci 

nedavno su tvrtke »Adria farbe« iz Rijeke i »Color sistemi« iz Zagreba 

U 

održale zanimljivu prezentaciju korištenja tehnološki novih boja za lakiranje 

vozila na vodenoj bazi sistema Standox. 

Naime, najveći broj radnji se pri popravku, a posebice lakiranju vozila još uvijek 

koristi proizvodima koji sadržavaju hlapljive organske tvari, što za posljedicu 

ima emisiju štetnih plinova u okolinu. Korištenjem boja i drugih materijala na 

vodenoj bazi eliminira se ovaj negativni utjecaj na okolinu, čime se u potpunosti 

zadovoljavaju sve europske norme u ovoj djelatnosti. 

Prezentaciji su pored velikog broja predstavnika osiguravajućih kuća sa riječkog 

podučja nazočili i predstavnici Obrtničke komore PGŽ, Udruženja obrtnika 

Rijeka i Udruženja obrtnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje. 

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA 


OSJEČKO-BARANJSKE 

ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK, 

Svilajska 35/2 



E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hr 

Predsjednik: Karlo Mišković 

Tajnica: Blaženka Bogdan 

Županija podupire obrtnike 

arlo Mišković, predsjednik 

KObrtničke komore Osječko-baranjske 

županije, Blaženka 

Bogdan, tajnik Komore, te 

Dragutin Grabrović, predsjednik 

Udruženja obrtnika Osijek, 

susreli su se krajem svibnja sa 

županom Krešimirom Bubalom 

i njegovim suradnicima kako bi 

ih pobliže upoznali s aktivnostima 

vezanim uz obilježavanje 

stote obljetnice organiziranog 

djelovanja obrtnika u Osijeku. 

Kod župana 

– Suradnja s Osječko-baranjskom županijom na visokoj je razini. Zahvaljujemo 

županu Bubalu na potpori Udruženju obrtnika Osijek koje u lipnju slavi svoju stotu 

obljetnicu. Naime, na dan 17. lipnja 1907. u Osijeku je osnovan Obrtni zbor i prihvaćen 

Statut – rekao je tom prigodom Dragutin Grabrović, dodavši kako je u povodu 

velike obljetnice tiskana i prigodna monografija. Karlo Mišković zahvalio je za kontinuiranu 

potporu Osječko-baranjske županije aktivnostima Komore i obrtničkih 

udruženja te davanju potpore obrtnicima. (I.R.G.) 

U 

STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB-GULJAŠ 

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA 


PRIMORSKO-GORANSKE 

ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA, Zanonova 1/III 



E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hr 

Predsjednik: Boris Vukelić 

Tajnik: Željko Dimitrić 

STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆ 

UDRUŽENJE OBRTNIKA RIJEKA 

Informatička edukacija 

za obrtnike 

Udruženju obrtnika Rijeka započeo 

je prvi u nizu tečajeva za 

informatičku edukaciju obrtnika, organiziran 

u suradnji s Filozofskim 

fakultetom iz Rijeke i tvrtkom ICOori 

d.o.o. Kako je planirano za prvu fazu 

realizacije ovog hvalevrijednog programa 

Udruženja obrtnika Rijeka, pedesetak 

obrtnika polaznika će u više 

grupa tijekom četiri mjeseca savladati 

osnove informatičke naobrazbe u 

trajanju od 60 sati. Temeljni program 

obuhvaća osnove računala, upravljanje 

datotekama, obradu teksta, proračunske 

tablice i osnove internetske 

komunikacije. 

Pokretanjem programa informatičke 

edukacije obrtnika riječko je 

udruženje obrtnika pokazalo da je 

prepoznalo sve prednosti i mogućnosti 

IC tehnologije, a posebice nužnost 

poznavanja i korištenja ovih vještina 

za poslovanje obrtnika u današnjim 

suvremenim uvjetima. Dodatna je 

želja Udruženja da edukacijom što 

većeg broja svojih članova olakša i 

ubrza njihovu komunikaciju kako sa 

Udruženjem, tako i međusobno. 

Udruženje je za pomoć u realizaciji 

svog programa podnijelo i prijavu na 

natječaj Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva, te se očekuje 

da će korištenjem tih sredstava biti 

moguće osigurati dostupnost edukacije 

pod vrlo povoljnim uvjetima za 

obrtnike.

22 ŽUPANIJE 

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA 


POŽEŠKO-SLAVONSKE 

ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9 



E-mail: ok-pozega@po.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Bulić 

Tajnik: Zvonko Martinović 

D 

STRANICU PRIPREMIO: SLAVEN PAPONJA 

ogađaji poput ovoga pokazuju 

živost hrvatskoga gospodarstva, 

te i ovaj požeški sajam 

zasigurno služi na ponos našem obrtništvu, 

koje ima dugu tradiciju«, kazao 

je među ostalim Ivan Šuker, ministar 

financija, otvarajući pucnjem iz topa 

mužara obrtnički sajam Požega 2007., 

koji je Obrtnička komora Požeško-slavonske 

županije, u suradnji sa svojim 

brojnim partnerima, uspješno organizirala 

osmu godinu zaredom. 

Osmo izdanje požeškoga obrtničkoga 

sajma bilo je rekordno po broju 

izlagača. Naime, u dvorani Grabrik, 

gdje se predstavila većina izlagača, 

iz raznih područja obrtništva, odnosno 

gospodarstva, te u Ulici Antuna 

Kanižlića, ispred dvorane, i u dvorištu 

istoimene susjedne osnovne škole, 

svoje su štandove imala čak 152 

izlagača iz devet hrvatskih županija. 

Oni su pomogli 

organizaciju sajma 

Organizatori, suorganizatori i 

partneri osmog Obrtničkog sajma 

Požega 2007. bili su: Obrtnička komora 

Požeško-slavonske županije, 

Udruženje obrtnika Požege, Udruženje 

obrtnika Pakraca i Lipika, 

Gospodarska komora Požege, Turistička 

zajednica Požeško-slavonske 

županije i Grada Požege, Gradovi 

Pleternica, Pakrac, Lipik, te 

Kutjevo, općine Kaptol, Brestovac, 

Čaglin, te Jakšić, Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva, te 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva 

i vodnoga gospodarstva. 

Pokrovitelji su bili Hrvatska obrtnička 

komora, Požeško-slavonska 

županija, te Grad Požega, a sponzori: 

Color trgovina (glavni gospodarski 

sponzor), Hrvatske šume, Croatia 

banka, Podravska banka, Banka 

Brod, Croatia osiguranje, Zaštita 

inspekt, te Slavonska banka. 

OD 15. DO 17. LIPNJA POŽEGA JE BILA DOMAĆIN 

TRADICIONALNOG OBRTNIČKOG SAJMA 

Predstavila se 

rekordna 152 izlagača 

Novost ovogodišnjega sajma bilo je 

izlaganje poljoprivrednih strojeva i 

mehanizacije. 

– Male komore poput požeške već 

su se pokazale odličnim organizatorima 

ovakvih sajmova, a ovogodišnji 

sajam samo je još jedna potvrda onoga 

što smo svi znali – Požežani su stvarno 

odlični organizatori i gostoljubivi domaćini. 

Mislim da se i na ovom sajmu 

moglo vidjeti da su hrvatski proizvodi 

kvalitetni i da mogu konkurirati 

na europskom tržištu, a ako su neki i 

skuplji od uvoznih, to ne znači da nisu 

kvalitetniji. U svakom slučaju, smatram 

kako je bolje kupovati hrvatsko, 

zbog svih nas u cjelini, i tako bismo se 

svi trebali postaviti – naglasio je Mato 

Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore. 

U trodnevnom programu sajma, uz 

izlaganje i prezentaciju obrtničkih i 

poduzetničkih proizvoda i usluga, odnosno 

promoviranje Godine obrtničke 

kvalitete, te izlaganje poljoprivrednih 

strojeva i opreme, auto kuća osobnih 

i gospodarskih vozila, organizatori 

su za posjetitelje pripremili i niz drugih 

zanimljivih sadržaja. Primjerice, 

poput degustacije kulena, u sklopu 

tradicionalne požeške Kulenijade, te 

natjecanja lovačkih društava u pripremanju 

popularnog čobanca. Spomenimo 

kako su najbolji čobanac, po ocjeni 

stručne komisije, skuhali lovci LD-a 

Fazan iz Ruševa. Inače, čobanac je prodavan 

po cijeni od 15 kuna za porciju, 

a sav je prihod išao za požešku Udrugu 

MI, udrugu djece s poteškoćama u 

razvoju, iz čega je vidljivo kako je sajam 

imao i humanitarni karakter. Spomenimo 

kako su posjetitelji za najbolji 

štand sajma izabrali štand Hrvatskih 

šuma, dok su se novinari odlučili za 

štand Stolarije Knapić. 

Na kraju sajma, predsjednik Obrtničke 

komore Požeško-slavonske županije, 

Ivan Bulić, mogao je biti više 

nego zadovoljan. 

Od skromnih početaka, u proteklih 

osam godina afirmirali smo se u 

poznati obrtnički i poduzetnički sajam 

s izlagačima iz cijele Hrvatske, s 

lepezom pregleda proizvoda i usluga 

obrtništva i malog poduzetništva, te sa 

sve većim brojem izlagača i posjetitelja, 

kao i nizom popratnih sadržaja i programa. 

No, moram se posebno zahvaliti 

svim suorganizatorima, partnerima, 

pokroviteljima i sponzorima, kao i 

pojedincima, koji su dali svoj doprinos 

uspješnoj organizaciji osmoga požeškoga 

obrtničkoga sajma, jer bez njih, 

Skup o poljoprivredi 

i poticajnim mjerama 

U sklopu obrtničkoga sajma, u 

Požegi je, u Domu obrtnika, održan 

i zanimljiv stručni skup o potporama 

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva 

i vodnoga gospodarstva, 

te o poticajnim mjerama Ministarstva 


Okupljenim posjetiteljima 

skupa, mahom obrtnicima, koji su 

imali nekoliko zanimljivih pitanja, 

obratili su se Marjan Brčić Kostić, 

načelnik Odjela za održivi razvitak 

seoskog prostora pri Ministarstvu 

poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva, te Ivan Bračić, pomoćnik 

ministra za gospodarstvo, 

rad i poduzetništvo. 

odnosno bez njihove pomoći, sajma 

ne bi ni bilo. Hvala svima i vidimo se 

nagodinu – kazao je Bulić, zatvarajući 

obrtnički sajam Požega 2007. 


Lipanj 2007. 

Deset novih 

majstora 

Za dvanaest kandidata, četiri 

frizerke, troje kuhara, dva zidara, 

te po jednog natkonobara i automehaničara, 

Obrtnička komora 

Požeško-slavonske županaije organizirala 

je polaganje majstorskih 

ispita, u razdoblju od 16. travnja 

do 25. svibnja. 

– Ispite je uspješno položilo deset 

kandidata – kazao je Francisko 

Didović, stručni suradnik Obrtničke 

komore Požeško-slavonske 

županije. 

Inače, Obrtnička komora polaganje 

majstorskih ispita organizira 

dvaput godišnje. Posljednje polaganje 

bilo je prvo ovogodišnje. 

Drugo je predviđeno za mjesec 

studeni. 

– Obavještavamo sve zainteresirane 

da je rok prijava za iduće 

polaganje majstorskih ispita do 

1. listopada. Pozivamo ih neka 

nam se slobodno jave – dodao je 

Didović. 

POŽEŠKI KANDIDATI 

ZA »ZLATNE RUKE« 

Komora nominirala 

Ivana Đimotija i 

Božu Bošnjaka 

Vlasnik obrta Trgovina i servis 

uredskih strojeva, ugledni požeški 

obrtnik Ivan Đimoti, koji svoj obrt 

ima već dvadeset i osam godina, 

nominiran je od Obrtničke komore 

Požeško-slavonske županije za veliko 

priznanje Hrvatske obrtničke 

komore – Statuu »Zlatne ruke«, s 

poveljom »Zlatne ruke«, koju godišnje 

može dobiti najviše troje 

obrtnika. 

Istovremeno, Obrtnička komora 

Požeško-slavonske županije za 

Nagradu obrtniku godine, statuu 

»Zlatne ruke« s pisanim priznanjem 

»Zlatne ruke«, koju može dobiti 

najviše pet obrtnika, predložila 

je Božu Bošnjaka iz Buka pokraj 

Pleternice, vlasnika obrta BIZ, koji 

se od 1994. godine bavi preradom 

mlijeka i proizvodnjom mliječnih 

proizvoda. 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA 


SPLITSKO-DALMATINSKE 

ŽUPANIJE 

Fantazija Sandre Skočibušić 

21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon: ++ 385 021/470 114, 

470 116, 470 112 


E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hr 

Predsjednik: Dražan Krolo 

Tajnica: Katja Šabić 

STRANICU PRIPREMILA: NADA BREZEC 

Opatija bajna i ovoga puta je dokazala 

da je izvrstan domaćin manifestacijama 

i događanjima, tako je bilo 

i sa 9. državnim prvenstvom frizera i 

2. državnim prvenstvom kozmetičara. 

Na ovogodišnjem natjecanju obrtnici 

frizeri i kozmetičari iz naše županije 

nisu sudjelovali već su po dogovoru 

na sjednici Ceha frizera odlučili da će 

ove godine natjecanju prisustvovati 

samo mala delegacija kao promatrači, 

te će svoje impresije i viđenje natjecanja 

podijeliti s ostalim članovima Ceha 

i sekcije frizera, kako bi za sljedeće 

natjecanje mogli kvalitetno pripremiti 

svoje delegate. 

U sklopu natjecanja održano je i 

natjecanje u manikiranju noktiju u više 

kategorija. U kategoriji Fantazija drugo 

mjesto osvojila je obrtnica Sandra 

Skočibušić iz Omiša. 

Samozatajna majstorica nail arta već 

dugi niz godina sudjeluje na raznim 

natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Od 

važnijih u inozemstvu bila je u Münchenu 

i Bologni, a član ocjenjivačkog 

suda bila je u Sarajevu, Amsterdamu 

i Beogradu. Sama ulaže veliki trud i 

napor da se usavršava i nadopunjuje 

svoje znanje kako u nail artu tako i u 

make upu. Sva velika natjecanja, ako 

joj vrijeme dozvoli, rado posjećuje te je 

tako bila u posjetu velikom svjetskom 

natjecanju u Moskvi. 

Na natjecanje u Opatiji se prijavila 

nakon natjecanja u Zagrebu gdje 

je osvojila četvrto mjesto, u Opatiji je 

osvojila drugo mjesto u kategoriji Fantazija 

3D. Naziv modela je CVIT ME- 

DITERANA, gdje je styling bio napravljen 

na temu lavande i brnistre, tipičnih 

dalmatinskih biljaka. Za nastup u Opatiji 

pomoglo 

joj je Udruženje 

obrtnika 

Omiš, uplatom 

kotizacije 

za natjecanje. 

Mlada i 

ambiciozna 

Sandra i dalje 

namjerava 

dopunjavati svoja znanja te sudjelovati 

na natjecanjima u zemlji i inozemstvu, 

tako da će njen obrt »JACKIE« iz Omiša 

na adresi Ribnjak br. 6, sigurno i dalje 

uljepšavati njene sugrađanke i sve 

ostale klijente koji će izgledati lijepo i 

u skladu s najnovijim svjetskim trendovima.



Očuvajmo tradicionalne obrte – 

upisujmo strukovne škole 

U u suradnji s Obrtničkom 

organizaciji Udruženja obrtnika 

Hrvatska Kostajnica, a 

komorom Sisačko-moslavačke 

županije i Gradom Hrvatska Kostajnica, 

održana je treća radionica 

predstavljanja tradicionalnih obrta. 

Učenici osmih razreda osnovnih 

škola iz Dvora, Hrvatske Dubice, 

Hrvatske Kostajnice i Mečenčana 

informirani su od stručne službe 

Obrtničke komore SMŽ o upisima 

u obrtnička zanimanja, te stipendiranju 

učenika. Deficitarna 

zanimanja (dimnjačar, zidar, tesar, 

krovopokrivač i limar) predstavili 

su i pojasnili sami obrtnici koji 

se tim obrtima bave. Na radionici 

je predstavljeno 20 tradicionalnih 

Modna revija 

obrtnika 

I ove je godine, kao središnji 

modni događaj sezone u 

županiji, održana modna revija 

obrtnika i njihovih gostiju. 

Ovaj put uklopljena u bogat 

program koji je obuhvatio svečano 

otvaranje novih prostorija 

Obrtničke komore i dodjelu 

priznanja zaslužnima za obrt i 

obrtnicima. 

Modna revija, u kojoj su svoje 

umijeće pokazali i etablirani 

modni kreatori, neke velike 

kuće, ali i oni koji tek dolaze, 

učenici srednjih škola, još je 

jednom oduševila nazočne u 

velikoj dvorani obnovljenog 

hotela Panonija u Sisku. 

Uz vatren i kvalitetan nastup 

pjevačke skupine Feminem, 

raspoloženje je podigla i tradicionalna 

»Revija iznenađenja« 

u kojoj su ljudi iz javnog života 

prošetali pistom kao modeli. 

Lutkarica Vera Vuksanović, uz veliko 

zanimanje učenika, pokazuje izradu 

lutke 

obrta (postolar, svjećar, pećar-keramičar, 

lutkar, staklar, lončar-keramičar, 

kovač, stolar, rukotvorine, 

tkanje na tkalačkom stanu, izrada 

predmeta od čipke, izrada ribolovnog 

pribora – suvenira i dr.). Obrt- 

nici su pokazali kako nastaju njihovi 

proizvodi, a 100-tinjak osmaša 

u malim grupama obilazilo je 

pojedinačno svakog obrtnika, koji 

im je prezentirao svoju djelatnost 

uz izravne razgovore, a mogli su 

i sami izraditi neki proizvod, npr. 

glinenu posudu, svijeću, napuhati 

staklenu božićnu kuglicu i sl. 

Obrtnicima s područja Sisačkomoslavačke 

županije dodijeljene 

su potpore iz poticajnih, namjenskih 

bespovratnih sredstava koja 

su Udruženju obrtnika Hrvatska 

Kostajnica odobrena od Ministarstva 


prema projektu »Očuvanje 

obrtničke tradicije« i od Grada Hrvatska 

Kostajnica. 

Otvoren novi prostor 

Od svog osnutka Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije 

živjela je i djelovala u podstanarstvu, u sisačkom Domu obrtnika, 

a onda je čelništvo županijskog obrtništva donijelo povijesnu odluku. 

Predsjednik POK-a Željko Vrbanus pozvao je pripadnike ove generacije 

obrtnika, kao generaciju kojoj je suđeno da to podstanarstvo prekine, 

na zajednički napor: kupnju novog prostora u zgradi nekadašnje robne 

kuće i njegovo opremanje za potrebe Obrtničke komore. 

Nije izostala pomoć središnjice, Hrvatske obrtničke komore, a povišenjem 

komorskog doprinosa i kreditnim zaduženjem stvoren je financijski 

temelj na kojem je građena i sagrađena ova vizija, koju su mnogi s 

nevjericom promatrali sa strane. 

U sklopu obilježbe Dana obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije 

ovaj je prostor i službeno, svečanim presijecanjem vrpce, što je 

učinila županica Marina Lovrić, predan na uporabu obrtnicima. Prostor 

u kojem svaki obrtnik, kako je rekao predsjednik Željko Vrbanus »mora 

tražiti i naći stručnu pomoć i potporu« blagoslovio je velečasni Dragutin 

Toplak. 

Najsvečaniji dio otvaranja prostorija, koje objedinjuju uredske i konferencijske 

kapacitete, bila je dodjela zahvalnica obrtnicima, izvođačima 

radova na novom prostoru. 

Upravo tada je bio savršen trenutak podsjetiti da su svi izvođači, 

obrtnici iz županije, svoj rad darovali komori, jer su svi naplatili samo 

materijal utrošen u radu, a »ruke«, te zlatne ruke naših obrtnika bile su 

poklon svojoj komori. 

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 


SISAČKO-MOSLAVAČKE 

ŽUPANIJE 

44000 SISAK, Ulica Ante Starčevića 13 



E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hr 

Predsjednik: Željko Vrbanus 

Tajnik: Agan Velić, 524 811 i 524 812 

Šestero veličanstvenih 

obrtnika 

Ove godine je 

program obilježbe 

Dana komore 

objedinio revijalni 

i svečani dio, a u 

svečanom dijelu 

dodijeljena su mnoga 

priznanja. Na 

početku za dobru 

suradnju i izniman 

doprinos obrtništvu 

posebna priznanja 

primili su županica 

Marina Lovrić i pomoćnik 

ministra za 

obrt Leo Begović. 

STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆ 

Obrtnici s priznanjima za životno djelo 

Ipak, neprijeporne zvijezde večeri bili su obrtnici koji su primili priznanja 

za životno djelo. Poštujući proceduru, njihova udruženja su 

predložila, a Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije prihvatila 

i dodijelila priznanja Ljubici Badovinac, obrtnici-trgovcu iz Siska, petrinjskom 

uvaženom pekaru Đoki Beriši, zidaru, vrsnom majstoru Mati 

Gobcu iz Novske, Dragutinu Mihalke, vulkanizeru iz Kutine, sisačkom 

dugogodišnjem dimnjačaru Alojzu Ribiću i obrtniku, majstoru stolaru iz 

Hrvatske Kostajnice Vladimiru Vasilevskom. 

Uz ova priznanja, na velikoj svečanosti u sisačkom hotelu Panonija 

dodijeljeno je i 12 priznanja »Šegrt Hlapić« najboljim naučnicima i po sedam 

priznanja za organizacijski rad i najbolje majstore-stručne učitelje. 

Povoljniji krediti 

Ministar gospodarstva Branko 

Vukelić i šibensko-kninski 

župan Goran Pauk potpisali su 

ugovor o kreditiranju obrtnika s 

područja Šibensko-kninske županije. 

Najniži iznos kredita je 35 

tisuća, a najviši 200 tisuća kuna. 

Kamata je fiksna sedam posto s 

tim da će Ministarstvo i Županija 

subvencionirati kamatu, svaki 

po jedan posto, pa će u konačnici 

korisnici kredita koristiti kamatu 

od pet posto. Ugovor je potpisan 

u sklopu programa Lokalni projekt 

razvoja – mikrokreditiranje, 

čiji je cilj razvoj malog i srednjeg 


Strukovne škole 

uvode nova 

zanimanja 

Šibenska Škola za obrtnička zanimanja 

od iduće školske godine 

prvi put uvodi program školovanja 

montera namještaja i parketara. 

Riječ je o dvogodišnjem 

srednjoškolskom programu, koji 

se uvodi zbog zanimanja tržišta 

rada za tim kadrovima. Slično je i 

s Industrijsko-obrtničkom školom 

koja će skorim natječajem za upis 

učenika u prve razrede srednjih 

škola ponuditi troipolgodišnji 

program osposobljavanja učenika 

za zanimanja obrađivač na numerički 

upravljanim alatnim strojevima. 

Nakon stjecanja diplome učenike 

odmah čeka posao. Hotelska 

kuća Solaris, pak, odobravat će 

određen broj stipendija za polaznike 

koji odaberu trogodišnje ili 

četverogodišnje školovanje za turističko-ugostiteljska 

zanimanja. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA VODICE: PRVI PUT 

OBILJEŽEN DAN OBRTNIKA 

Drugi po snazi u Županiji 

Udruženje obrtnika Vodica 

održalo je 30. svibnja svečanu 

sjednicu Upravnog 

odbora, čime je prvi put obilježen 

Dan obrtnika, koji će postati službena 

i tradicionalna manifestacija 

Grada Vodica. O dvanaestogodišnjem 

razvoju i aktivnostima 

Udruženja govorio je njegov 

predsjednik Nikola Španja, koji 

je istaknuo da ono danas okuplja 

500 obrtnika. Vodičko Udruženje 

drugo je po snazi, odmah iza šibenskog, 

i vrlo je važan čimbenik 

cjelokupnog šibenskog gospodarstva, 

rekao je Španja. On je posebno 

naglasio problem sive ekonomije, 

koja je bila i ostala najveća 

prijetnja daljnjem razvoju obrtništva. 

Zato je nužno da obrtnici 

u suradnji s lokalnim vlastima i 

državnim institucijama zaoštre 

to pitanje i konačno stanu na kraj 

takvom anarhičnom ponašanju, 

naglasio je Španja. 

Vodička gradonačelnica Branka 

Juričev Martinčev, uz čestitku 

obrtnicima na dosadašnjim 

uspjesima i uspostavi njihova 

Dana, posebno je naglasila važnost 

obrtništva u razvoju vodičkog 

turizma, ali i gospodarstva u 

cjelini. Obrtnici postaju potporni 

stup naših gospodarskih aktivnosti, 

kazala je gradonačelnica, koja 

je izrazila nadu u još bolju suradnju 

na lokalnoj razini. 

Ravnatelj Regionalne razvojne 

agencije i pročelnik Upravnog 

odjela za gospodarstvo i komunalne 

poslove Šibensko-kninske 

županije Drago Matić istaknuo 

je nekoliko gospodarskih i razvojnih 

projekata, koji će omogućiti 

daljnji rast poduzetničkih 

i obrtničkih aktivnosti. O ulozi 

i važnosti obrtništva govorio je 

i predsjednik Obrtničke komore 

Šibensko-kninske županije Ante 

Mihić, koji je svojim vodičkim 

kolegama Dan obrtnika čestitao 

i kao zastupnik predsjednika 

HOK-a Mate Topića. 

Dodijeljeno deset 

priznanja 

Na svečanoj sjednici Udruženja 

obrtnika Vodica dodijeljena 

su priznanja obrtnicima 

s više od trideset godina provedenih 

u obrtništvu. Priznanja 

su dobili: zidar fasader 

Ante Čorić, zlatar filigranist 

Djok Perdjoni, vlasnik obrta 

za zemljane poslove i prijevoz 

Josip Mateša, te ugostitelj Ratko 

Bilan za 35 godina. Ribar iz 

Tribunja Miloš Stipaničev za 

34 godine. Ugostitelji Mihovil 

Fržop, Šime Pelajić, Gušte 

Juričev Barbin, ribar iz Tribunja 

Stojan Kumanović i zidar 

fasader Mirko Storić iz Čiste 

Velike za 33 godine staža u 

obrtništvu. 

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA 


ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK, 

Ulica Stjepana Radića 77 a 



E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hr 

Predsjednik: Ante Mihić 

Tajnik: Slaven Jakelić 

STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALO 

SOLARIS: 11. NACIONALNO SAVJETOVANJE 

O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVU 

Blistali šibenski 

obrtnici 

sklopu 11. nacionalnog savjetovanja 

o gospodarstvu 

U 

i poduzetništvu, koje je pod pokroviteljstvom 

Vlade RH održano 

u hotelskom naselju Solaris, 

Udruženje obrtnika Šibenika 

organiziralo je raskošnu modnu 

reviju na kojoj su predstavljeni 

modeli s prošlogodišnjeg Srednjovjekovnog 

sajma u Šibeniku. 

Modele su nosile poznate osobe 

iz javnog života grada Šibenika 

na čelu s gradonačelnicom Nedjeljkom 

Klarić. Posebno dojmljivo 

bilo je predstavljanje Šibenske 

gradske straže, čije je kostime 

osmislila šibenska dizajnerica 

Karmen Herceg. U modnoj reviji 

sudjelovali su i krojački saloni 

Lady S i Gina, zlatarna Simona 

Čivljaka, salon Deni desing, frizerski 

saloni Modissa i Top Hed, 

kozmetički salon Darling i cvjećarnica 

Opera.

24 ŽUPANIJE 

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA 


VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/II 



E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hr 

Predsjednik: Vladimir Habek 

Tajnik: Ivan Vusić 

N 

STRANICU PRIPREMIO: IVICA NJEGOVEC 

PROMOCIJA OBRTNIČKIH ZANIMANJA 

U OSNOVNIM ŠKOLAMA 

Zanimanje mladih 

za obrtništvo 

a susretima s učenicima osmih razreda 

i njihovim roditeljima koji su 

se održavali pri kraju nastavne godine po 

osnovnih školama Varaždinske županije s 

ciljem prezentiranja srednjoškolskih obrazovnih 

programa kako bi im se olakšao 

odabir budućeg zanimanja, sudjelovala je 

i Obrtnička komora Varaždinske županije 

s prezentacijom obrtničkih zanimanja. 

Na tim je zajedničkim susretima prof. 

Adriana Šolaja, stručna suradnica županijske 

Obrtničke komore, »osmaše« i 

njihove roditelje upoznala s obrtničkim 

zanimanjima, jedinstvenim modelom 

obrazovanja, mogućnostima naukovanja 

u pojedinim majstorskim radionicama 

i zapošljavanja nakon završenog 

školovanja i segmentima vezanim uz 

obrtnička zanimanja. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA 


VIROVITIČKO-PODRAVSKE 

ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA, Pavla Radića 3 



E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Novogradec 

Tajnik: Božidar Jeremić 

VIROVITICA – Upravni odbor Područne 

obrtničke komore Virovitica 

razmatrao je prijedloge udruženja 

obrtnika za dobitnike godišnjih priznanja 

Hrvatske obrtničke komore i 

Virovitičko-podravske županije, te 

odlučio za komorsko priznanje predložiti 

dva, a za županijsko tri ugledna 

obrtnika. 

Predsjednik komore, Josip Novogradec, 

informirao je Odbor o predstavljanju 

županije na 11. nacionalnom 

savjetovanju o gospodarstvu i 

poduzetništvu u Šibeniku, istaknuvši 

da će se komora i obrtnici osim promidžbenim 

materijalima predstaviti 

i izlošcima, te ugostiteljskom ponudom. 

Najnoviji promidžbeni materijal 

s kojim će se komora predstaviti u Šibeniku 

članovima Odbora predstavio 

je komorski tajnik Božidar Jeremić. 

Razmatrajući ovogodišnje oblike 

suradnje s Območnom obrtnom zbornicom 

iz Slovenskog Novog Mesta 

Odbor je zaključio da će središnji događaj 

biti 22. rujna, na Dan Udruženja 

obrtnika Virovitice. Cjelodnevni boravak 

slovenskih kolega koji će uključivati 

poslovne razgovore, te sportske 

i kulturne aktivnosti trebao bi završiti 

balom obrtnika. 

Prema njezinim riječima, zamjetan je 

sve izraženiji interes učenika završnih 

razreda osnovnih škola za odabir obrtničkih 

zanimanja, prvenstveno zbog 

veće sigurnosti za zaposlenje nakon 

završenog obrazovanja, posebice kad 

se radi o deficitarnim zanimanjima kao 

što su dimnjačar, bravar, konobar, stolar, 

tesar, zidar, tokar, eletroinstalater, 

krojač, soboslikar, ličilac i vodoinstalater, 

za koja inače, Zavod za zapošljavanje 

osigurava besplatne liječničke 

preglede. 

Na susretima u osnovnim školama 

učenicima završnih razreda koji su pred 

upisom u srednje škole, obrazovne programe 

i mogućnosti prezentirali su i 

predstavnici srednjih škola te Zavoda 

za zapošljavanje. 

STRANICU PRIPREMILA: KATICA KOVAČEVIĆ 

Upravni odbor POK-a 

Virovitica 

Upravni odbor je razmatrao i nacrt 

izmjena i dopuna Statuta i Poslovnika 

o radu Skupštine Hrvatske obrtničke 

komore, te dao prijedloge i primjedbe 

radi utvrđivanja njihova konačnog 

teksta, a utvrdio je i aktivnosti vezane 

za izradu Kataloga proizvodnih obrta 

na području Virovitičko-podravske 

županije. 

K. K. 

VIROVITICA – Sa 9. državnog prvenstva frizera i 2. 

kozmetičara Republike Hrvatske, održanima 10. lipnja u 

Opatiji, frizeri s područja Virovitičko-podravske županije 

vratili su se više nego zadovoljni. 

Krešo Volenik (senior) Virovitica, osvojio je u muškoj 

konkurenciji (ukupno) prvo, a Mladen Vešligaj (senior) 

Virovitica, (ukupno) drugo mjesto, dok je slatinska frizerka 

(seniorka) Gena Ćosić u ženskoj konkurenciji osvojila 3. 

mjesto. 

Od naših predstavnika na natjecanju je još sudjelovala 

Sanja Horvat iz Slatine (seniorka). 

U prigodi ovog sjajnog uspjeha naših frizera u Područnoj 

obrtničkoj komori upriličen je prijam kojemu su 

nazočili predsjednik Ceha frizerskog obrta Milan Fadljević, 

komorski tajnik Božidar Jeremić i stručni suradnik za 

obrazovanje Franjo Petrić. 

K. K. 

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

Dvadeset sedam 

novih majstora 

Zajednički snimak novih majstora s predsjednikom Obrtničke komore 

Varaždinske županije Ivanom Habekom (Snimio: V. Plavec) 

organizaciji Obrtničke komore Varaždinske 

županije, u razdoblju od 

U 

14. travnja do 25. svibnja, provedeni su 

majstorski ispiti ovogodišnjeg proljetnog 

roka, u kojima je majstorsku titulu 

steklo 27 od ukupno prijavljena 33 

kandidata. Među novim majstorima i 

ovaj je put najviše frizera, njih devet. 

Najnoviji frizerski majstori tako su postale 

Helena Balažinec, Martina Boras, 

Kristina Čehulić, Nikolina Hajsok, Sanja 

Herceg, Velentina Kušenić, Gordana 

Novak, Martina Posavec i Martina 

Slunjski. 

Zvonimir Pisačić postao je majstor soboslikar-ličilac, 

Slavko Kolačko majstor 

pekar, Josip Kiš majstor elektromehaničar, 

Davor Lisak majstor zidar, a Rada 

Besedić majstor krojač ženske odjeće. 

akon uspostavljene 

Nsuradnje hrvatskih 

obrtnika s područja Virovitičko-podravske 

županije 

i slovenskih obrtnika 

iz Novog Mesta, područne 


potpisale su Sporazum o 

suradnji koji je proširen 

i na obrtničke škole. O 

značajnim razmjerima te 

suradnje svjedoči posjet 

delegacije Industrijskoobrtničke 

škole Virovitica 

i predstavnika Područne obrtničke 

komore Virovitica kolegama Školskog 

centra u Novom Mestu. 

U delegaciji su bili ravnatelj mr. Vladimir 

Reider, profesori Lucijana Živković, 

Željka Matijanić-Puljić, Maja Volenik 

i Zoran Dunđer, te ispred POK-a 

predsjednica Odbora za obrazovanje 

Marijana Kožar i savjetnik za obrazovanje 

Franjo Petrić. Domaćini su, direktor, 

prof. Štefan David i ravnateljica mr. 

Renata Zupanc-Grom, goste upoznali s 

ustrojem Školskog centra koji zapošljava 

350 djelatnika i obrazuje više od tri 

tisuće učenika u desetak različitih zanimanja 

strojarske, drvne, graditeljske, 

prometne, elektrotehničke, informatičke 

i drugih struka. 

Majstori automehaničari postali su 

Nikola Biškup, Alen Križanec i Ivica 

Krog, a majstori stolari Mario Lovrenčić 

i Tomislav Ružić. 

Slavko Školnik i Hrvoje Vičić novi 

su majstori plinoinstalateri, a Stjepan 

Boltižar, Tomislav Španić i Josip Piskač 

majstori elektroinstalateri. 

Majstori klesari postali su Mario 

Habdija, Zvonko Ikić i Slavko Režek. 

Povodom obilježavanja Dana Hrvatske 

obrtničke komore, 29. lipnja, u 

zagrebačkom Hrvatskom narodnom 

kazalištu, u sklopu svečane akademije 

biti će upriličena dodjela diploma 

predstavnicima majstora iz pojedinih 

hrvatskih obrtničkih komora među 

kojima će biti i predstavnik OK Varaždinske 

županije. Na svečanosti 

Delegacija Industrijskoobrtničke 

škole Virovitica u 

slovenskom Novom Mestu 

Virovitičani za posjeta Školskom centru Novog Mesta 

Virovitičani su upoznati s novim programima 

autoservisera, autokaroserista, 

mehatroničara, instalatera kućnih instalacija 

i drugih zanimanja, a razgledali su 

i suvremenu opremu i učila u kabinetima 

i školskim radionicama. 

Za susreta se govorilo i o drugim 

aktivnostima škola, o programima za 

dobivanje sredstava EU, o problemima 

u odgoju mladih, o odnosima s gospodarstvom, 

upisima i zapošljavanju. 

Uzvratni posjet predstavnika Školskog 

centra i Obrtne zbornice Novo 

Mesto, potvrdili su to dugogodišnji 

predsjednik Ivan Krajnc i tajnik Drago 

Dobravc, bit će za Dan obrtnika Virovitice, 

22. rujna 2007. godine. 

K. K. 

Izvrsni rezultati naših frizera u Opatiji 

S prijma frizera u Komori 


Lipanj 2007. 

Blagoslov 

povijesnog 

obrtničkog barjaka 

Na blagdan sv. Petra i Pavla, 

29. lipnja, točno na 100. obljetnicu 

posvete originalnog barjaka tadašnjeg 

varaždinskog »Zanatlijskog i 

pomoćničkog društva«, u varaždinskoj 

će katedrali biti upriličena 

svečanost blagoslova replike tog 

povijesnog barjaka varaždinskih 

obrtnika. Časne dužnosti kumstva 

barjaku prihvatio se varaždinski 

gradonačelnik dr. Ivan Čehok. 

– Ovim svečanim činom Udruženje 

hrvatskih obrtnika Varaždin 

nastavlja obavezu očuvanja bogate 

obrtničke tradicije Varaždina, 

kako bi i generacije koje dolaze 

mogle s ponosom pričati o svojoj 

prošlosti – kaže Biserka Keliš, 

predsjednica varaždinskog obrtničkog 

Udruženja. 

Inače, original povijesne obrtničke 

zastave sačuvan je do današnjih 

dana. Repliku je dalo izraditi Udruženje, 

a već dosad je bila predstavljena 

na obrtničkim svečanostima. 

koju će nekoliko dana potom organizirati 

Obrtnička komora Varaždinske 

županije, bit će uručene majstorske 

diplome 58 majstora koji su položili 

majstorske ispite u organizaciji varaždinske 

županijske Obrtničke komore 

u jesenskom roku prošle i proljetnom 

ove godine. 

Usput rečeno, od početka polaganja 

majstorskih ispita u organizaciji Obrtničke 

komore Varaždinske županije, 

dosad je majstorske titule steklo 350 

stručnjaka. 

Prema riječima prof. Adriane Šolaja, 

stručne suradnice za obrazovanje u OK 

Varaždinske županije, sljedeći ispitni 

rok za polaganje majstorskih ispita održat 

će se tijekom studenog i prosinca, a 

prijave se primaju do 31. kolovoza. 

Inovatori 

Industrijskoobrtničke 

škole 

Virovitica osvojili 

plaketu 

ILOK – U Iloku je od 24. do 27. 

svibnja održana 1. izložba inovacija, 

tehničkog stvaralaštva mladih, obrtništva 

i poduzetništva, Inventum 

2007. Izložbu je organizirala Udruga 

inovatora Tesla Ilok, Zajednica tehničke 

kulture Vukovarsko-srijemske županije 

i Udruga inovatora Hrvatske. 

Na sajmu se predstavilo oko 150 

izlagača, inovatora i obrtnika, iz desetak 

hrvatskih županija, ali i iz nekoliko 

susjednih zemalja. Zapaženo 

mjesto među izlagačima zauzela je 

učenička tvrtka Industrijsko-obrtničke 

škole Virovitica, u sastavu Toni 

Peić, Siniša Sljepčević i Marko Tovarović, 

pod vodstvom mentora, stručnog 

učitelja škole, Zorana Kozjaka. 

Učenička tvrtka se predstavila s 

tri inovacije: mini kesteno pekačem, 

grijačem kabine radnih strojeva i 

automatiziranom poljoprivrednom 

alatkom za koju su osvojili i nagradu 

– plaketu za visoku razinu inovativnosti. 

K. K. 

Neznanje »pokosilo« 

kandidate 

VIROVITICA – Na prvi ovogodišnji, 

proljetni, ispitni rok za polaganje 

majstorskih ispita pri Područnoj 

obrtničkoj komori Virovitica, 

prijavilo se 35 kandidata iz Virovitičko-podravske 

i drugih hrvatskih 

županija. Kako neki kandidati istodobno 

polažu ispit u dva srodna zanimanja, 

to se u ovom roku trebalo 

održati 40 ispita, no dva kandidata 

su odustala pa se održalo 38 majstorskih 

ispita. 

Kako je od 33 kandidata ispit položilo 

24, ovaj ispitni rok je, prema riječima 

savjetnika za obrazovanje pri 

POK-u Franje Petrića, najbolje pokazao 

da između zvanja obrtnik i zvanja 

majstor postoji golema razlika. 

Stručne komorske komisije na popravni 

ispit poslale su čak 9 kandidata 

od kojih četiri za jesenski rok, a 

pet će dobiti priliku da uspješno položi 

ispit za otprilike mjesec dana. 

K. K.



Obrtnici Vukovarskosrijemske 

županije 

osvojili drugo mjesto 

Na 3. sportskim igrama obrtnika, 

koje su se od 18. do 20 svibnja 

održale u Toplicama sveti Martin, 

po mnogima najljepšim toplicama 

u Hrvatskoj, obrtnici Vukovarsko-srijemske 

Obrtničke komore 

ekipno su zauzeli 2. mjesto. Natjecatelji 

su pokazali sportsko znanje 

u malom nogometu, kuglanju, tenisu, 

stolnom tenisu, pikadu i potezanju 

užeta. Prvo mjesto osvojila je 

domaća ekipa iz Međimurske županije, 

a treći su bili obrtnici iz Požeško-slavonske 

županije. Završnoj 

svečanosti i podjeli priznanja 

i nagrada nazočio je Mato Topić, 

predsjednik HOK-e i potpredsjednici 

Ivan Klarić i Željko Vrbanus. 

Domaćin 4. sportskih igara 2008. 

godine trebala bi biti Komora Požeško-slavonske 

županije. 

Županjke osvojile 

prvo mjesto u 

kuglanju 

U organizaciji Udruženja obrtnika 

Našice, polovicom travnja u 

Đurđenovcu je održano 9. obrtničko 

kuglačko prvenstvo Slavonije i 

Baranje na kojem je nastupilo osam 

ženskih i dvanaest muških kuglačkih 

ekipa. Vinkovčani su se držali 

one »važno je sudjelovati« ali Županjci 

su, točnije – Županjke, uzele 

stvar u svoje ruke i u konkurenciji 

ženskih kuglačkih ekipa osvojile 

prvo mjesto. 

Slavko Arlović kandidat 

za »Zlatne ruke« 

Z 

a priznanja Hrvatske obrtničke 

komore »Zlatne ruke«, koja će 

dobitnicima biti uručena 29. lipnja 

2007. godine, Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske 

županije predložila 

je Slavka Arlovića, uglednog obrtnika 

iz Cerne, koji u ovom mandatu obnaša 

funkciju predsjednika Udruženja obrtnika 

Županja. Arlović je predložen za 

statuu »Zlatne ruke«, s pisanim priznanjem 

»Zlatne ruke« koja se dodjeljuje 

obrtnicima koji su u prethodnoj godini 

postigli značajne poslovne rezultate, 

koji su napravili značajna tehnološka 

unapređenja uvođenjem novih tehnologija, 

te u svom poslovanju poduzimali 

mjere koje su bitno pridonijele zaštiti 

okoliša. Ovo se priznanje može dodijeliti 

i obrtnicima koji su u prethodnoj godini 

postigli visoke rezultate u kvaliteti 

usluga, koji su povećali broj zaposlenih 

djelatnika ili koji su postigli značajne 

uspjehe u nastupima na obrtničkim sajmovima, 

prezentacijama, natjecanjima 

ili drugim manifestacijama, te onima 

koji su očuvali i unaprijedili umjetničke 

ili stare obrte. Uzevši u obzir sve uvjete 

iz Pravilnika za dodjelu tih priznanja, 

može se reći kako Slavko Arlović za- 

dovoljava većinu tih uvjeta. Mljevenje 

žitarica (mlin kapaciteta 2,5 t/h), silos 

za žitarice i elektronska vaga (50 t), te 

pekarska djelatnost – proizvodnja kruha 

i peciva (1500 kom/dan), linija za 

proizvodnju kolača i torti 500 kg/dan), 

djelatnosti su obiteljskog obrta koji vodi 

zajedno sa suprugom Ljubicom. U mlinu 

i silosu radi 10 radnika, dok su u pekari 

i proizvodnji kolača zaposlena 24 

radnika. Svi zaposleni redovito primaju 

plaću, nema nepodmirenih obaveza, a 

račun mu nikada nije bio blokiran niti 

dana. Tijekom 2006. god. postigao je 

značajne poslovne rezultate, povećao 

broj zaposlenih radnika, sudjelovao s 

Obrtničkom komorom na nekoliko sajmova, 

a na mlinu izvršio nekoliko preinaka, 

kako bi što više zaštitio okoliš. U 

sljedećih nekoliko mjeseci registrirat će 

novu djelatnost. Namjerava u Županji 

sagraditi halu i za početak uposliti najmanje 

6 novih djelatnika za proizvodnju 

betonske galanterije. Zbog konstantno 

dobrih poslovnih rezultata, te 

aktivnosti u radu Udruženja obrtnika i 

Obrtničkoj komori Vukovarsko-srijemske 

županije, Komora ga je predložila 

kao kandidata za ovu nagradu. 

Manifestacija »Konji bijelci« 

N 

a temelju Povelje o suradnji i prijateljstvu, potpisane početkom ove godine, 

na poziv Udruženja obrtnika Županja, da sudjeluju na kulturnoj manifestaciji 

»Konji bijelci« koja se održava 9. i 10. lipnja ove godine u Babinoj Gredi, iz Udruženja 

obrtnika Samobor javili su da sa zadovoljstvom prihvaćaju poziv, te da će u 

manifestaciji sudjelovati dva obrtnika koja njeguju tradicijske obrte. To su Nenad 

Botički, vlasnik Remenarsko-tapetarske radionice Botički i Marijan Fresl, vlasnik 

Kovinotiskačkog obrta Fresl. Svojim sudjelovanjem Samoborci će zasigurno obogatiti 

sadržaj i ponudu ove kulturno-gospodarske manifestacije. 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA 


VUKOVARSKO-SRIJEMSKE 

ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI, Duga ulica 31 



E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Klarić 

Tajnik: Đuro Kadoić 

STRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDL 

Udruženje obrtnika 

Ilok dobilo novog 

predsjednika 

Na izvanrednoj sjednici Skupštine Udruženja obrtnika Ilok, održanoj u 

petak, 8. lipnja 2007. godine, članovi skupštine izabrali su novog predsjednika. 

Do promjene je došlo obostranim dogovorom, a umjesto Jaroslava 

Masarinija, koji je dužnost predsjednika obnašao nešto više od godinu dana, 

koliko je proteklo od osnivanja Udruženja, tu će funkciju od sada obnašati 

gospođa Magdalena Prskalo, vlasnica obrta »MDW« iz Iloka. Ovo »mlado« 

udruženje u protekloj je godini obavilo sve oko osnivanja Udruženja, donesen 

je Statut i drugi opći akti, konstituirana je Skupština i Upravni odbor, sačinjen 

Program rada i financijski plan. Međutim, i dalje ostaje neriješen problem poslovnog 

prostora. Rješenje tog problema nazire se u obećanju iločkog gradonačelnika 

koji je obećao puni angažman Grada Iloka po tom pitanju, a svoju 

je pomoć, i moralnu i materijalnu, u proteklom razdoblju pružila županijska 

Obrtnička komora, koja će to činiti i dalje. 

ZADARSKI OBRTNICI S GRADONAČELNIKOM DR. ŽIVKOM 

KOLEGOM 

Kako spriječiti 

»odumiranje« Poluotoka 

U 

prostorijama Udruženja 

obrtnika Zadra, 

održan je sastanak 

članova Upravnog 

odbora Udruženja s predstavnicima 

Grada Zadra na 

čelu s gradonačelnikom, dr. 

Živkom Kolegom. 

Analizom suradnje s 

Gradom Zadrom, utvrđeno 

je kako su, zahvaljujući razumijevanju 

i sluhu gradske 

uprave, brojni problemi 

obrtnika u Zadru zadovoljavajuće 

riješeni. Međutim, 

istaknuto je kako postoje i 

mnogi neriješeni problemi 

o kojima je nužno razgovarati, 

a rješavanje kojih će 

pridonijeti kvalitetnijem životu, 

radu i odmoru u Zadru. 

Slijedom navedenog 

organiziran je ovaj sastanak 

kako bi se ostvarila još bolja 

suradnja i postiglo zajedničko 

rješavanje problema s 

kojima se susreću obrtnici u 

svom poslovanju. 

Na sastanku je, uz članove 

Upravnog odbora Udruženja obrtnika 

pod predsjedanjem predsjednika 

Stjepana Kneževića, bio nazočan 

i gradonačelnik Grada Zadra 

dr. Živko Kolega, te predstavnici 

gradske uprave, Jure Zekanović, 

pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo 

i komunalne djelatnosti 

Grada Zadra i Rajko Jurin, pročelnik 

Upravnog odjela za gradsku samoupravu 

i opće poslove. 

Među brojnim problemima, istaknuti 

su problemi vezani za: 

– isticanje reklama za radnje na 

Poluotoku 

– obveza plaćanja komunalne 

naknade za objekte kojima je zbog 

građevinskih radova ograničen pristup 

– odumiranje gospodarskog života 

na Poluotoku te mogućnost 

povoljnijeg parkiranja obrtnika koji 

djelatnost obavljaju na Poluotoku 

– odredbe Zakona o gradnji i 

obveza posjedovanja uporabne dozvole. 

U zaključku sastanka, gradonačelnik 

je prihvatio suradnju i neke 

od prijedloga za rješavanje problema. 

Dogovoreno je razmatranje najpovoljnijih 

rješenja te daljnja međusobna 

suradnja kao i suradnja s 

drugim relevantnim institucijama. 

Vrijedi istaći ponavljanje problema 

sa »srcem« odnosno središtem 

Zadra – Poluotokom. Povijesna jezgra 

Zadra, oduvijek mamac i ključno 

mjesto za poslovanje, pa stoga i 

sjedište obrtničkog djelovanja, kao 

i dobar dio drugih povijesnih jezgri 

doživljava prijelomne trenutke. 

Snažnije okretanje ka trgovinskim 

centrima, diskontima i sličnim sadržajima 

koji plijene ljude na periferiju 

dovode do ugrožavanja značajnog 

dijela poslova u jezgri. Sama 

turistička sezona još je uvijek berićetno 

razdoblje zbog koncentracije 

gostiju na povijesni dio, no izvan 

toga su golemi problemi. Obrtnici 

već dulje vrijeme osmišljavaju načine 

rješavanja ovog problema, a 

i Zadar kao Grad mora definirati 

sadržaje u jezgri, učiniti je privlačnijom. 

Konačno, učestali su zahtjevi 

ovdašnjih obrtnika o ograničavanju 

broja izdanih dopuštenja za određene 

poslove na tom prostoru jer 

je činjenica da u nekim primjerima 

poput kafića, butika i slično izvan 

sezone s tolikim brojem objekata 

iste namjene i ne postoje mogućnosti 

uspješnog poslovanja. 

ZADARSKA ŽUPANIJA 


ZADARSKE ŽUPANIJE 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 


319 273 


E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hr 

Predsjednik: Eduard Vicković 

Tajnik: Ive Marin 

STRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆ 

SPEKTAKULARNI ULAZAK 

U TURISTIČKU SEZONU 

Gastrostol dug 350 

metara nestao u trenu 

BIOGRAD NA MORU – Podizanjem Plavih zastava i 350 metara dugačkim eko 

gastrostolom, a pod sloganom – »U susret ljetu 2007.«, održana je velika fešta u 

Biogradu na Moru, na kojoj je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda HTZ-a proglasio 

glavnu sezonu na ovoj rivijeri otvorenom. Ivo Eškinja, direktor TZ-a, istakao je 

kako u Biogradu već boravi 2400 turista, a na rivi su im se pridružili i mnogobrojni 

domaćini i gosti iz susjednih mjesta Zadarske županije. Ante Lukačić, predsjednik 

Udruženja obrtnika, istakao je kako su i svi biogradski obrtnici ugostitelji, ali i 

dio proizvođača, pekara i trgovaca učinili ovaj događaj mogućim. Odazvali su se 

dakle – svi obrtnici. 

Uz TZ i Grad Biograd Ceh ugostitelja Biograda bio je i suorganizator manifestacije. 

Obišli su je i članovi Stožera akcije »Volim Hrvatsku« koju uz Bulića čine predstavnici 

Glavnog odbora i direktori TZ županija iz cijele zemlje, a pratilo ih je 30- 

ak novinara iz redakcija iz čitave Hrvatske. 

U kulturno-zabavnom dijelu programa sudjelovala je biogradska gradska glazba, 

mažoretkinje, muška klapa, kulturno-umjetničko društvo »Kralj Tomislav« i 

njihovi gosti, KUD-ovi iz Turnja, Dobropoljane, te drugih priobalnih i otočnih mjesta 

Zadarske županije kao i Trio Fešta, šibenska Lanterna, zadarska klapa Intrade i 

Tomislav Bralić. Prethodila su podizanja Plavih zastava na gradskoj plaži Dražica 

i marini Kornati biogradske Ilirije. 

Ono što su i gradonačelnik Ivan Knez i Niko Bulić istakli kao posebnu vrijednost 

ove manifestacije jesu sloga i sinergija koja je postignuta suradnjom javnog i privatnog 

sektora, odnosno TZ-a i gradske uprave sa svojim obrtnicima i privrednicima. 

Fešta od hrane sadržavala je naravno pršut i sir, te topla i hladna jela od ribe 

i mesa. Posebnu pozornost posjetitelja privukla su stara tradicijska jela, kakva 

se danas rijetko mogu naći na jelovnicima naših ugostiteljskih objekata. Kako su 

istakli i Eškinja i Lukačić ambicija je produžiti stol da bi obuhvatio 500 metara 

odnosno čitav biogradski poluotok, a zašto ne s vremenom i nadmašio Guinessov 

rekord od 850 metara. 

– Za taj pothvat potrebno je sudjelovanje svih gradskih ugostitelja te onih iz 

susjednih mjesta koji su članovi našeg Udruženja, a i mnogih drugih – rekao je 

Ante Lukačić, predsjednik Udruženja obrtnika Biograda, onih bez čijeg lavovskog 

sudjelovanja ni prethodni stol ne bi bio moguć.

26 VINO I TURIZAM 


Lipanj 2007. 

VINO I OKO VINA 

Dobra vinska karta znači i veći promet! 

Naglašeno mali broj naših restorana ima svoje sommeliere (peharnike, vinotoče) jer u angažiranju tih stručnjaka većina vlasnika 

i dalje gleda troškove a ne investicije, pa kad se toj žalosnoj istini pridoda i podatak da su u većini ugostiteljskih objekata vinske karte 

previše »obične«, ponuda i promet vina (dakako i aperitiva i dežestiva) kao da je u tzv. »drugom planu«… Uostalom praksa potvrđuje da dobra 

jela traže i dobra vina, a poznato je da gosti vole (i očekuju) preporuke osoblja 

Pero Gabrić 

Istina je da danas nije kao što je bivalo 

prije pet, deset ili više godina 

kad su u našemu ugostiteljstvu 

bivali aktualni »štosovi« kako bi konobari 

na pitanje gostiju kakva vina 

nude čuli odgovore »…nudimo crna 

i bijela«, toga (očekivano!) više nema, 

ali je i dalje istina da je lako nabrojati 

naše lokale u kojima su zaposleni 

školovani peharnici (vinotoče). Njihov 

manjak pokrivaju bolji konobari 

koji su se potrudili da u ponudi vina 

nauče nešto više, a na određeni način 

situaciju »spašava« i podatak da i sve 

više gostiju (ili vinopilaca) znade nešto 

više o vinima, odnosno znade što 

želi popiti nakon određenih jela. 

»Spontani proizvod«… 

Kultura stola i vina, kako se inače 

(ne)službeno naziva ugostiteljska ponuda, 

srećom je sve manja nepoznanica 

među prijateljima ugostiteljstva, 

drugim riječima raste broj onih koji 

uglavnom znaju što žele na »seansama« 

u lokalima. Naravno, to istodobno 

znači i veću obvezu osoblja prema 

gostima, pa ako se takav odnos poštiva 

tu je, jasno je, i veći promet kojega 

svaki vlasnik naglašeno želi. Takav 

promet stvara, zna se, spretno osoblje! 

Kako je s time u plasmanu vina 

u lokalima ili trgovinama? 

Istarski peharnik Emil Perdec, koji 

je prije tri godine bio pobjednik službenog 

natjecanja hrvatskih sommeliera 

održanog u Poreču, reče ovako: 

»Mi nismo proizvod nekog organiziranog 

sustava nego smo čini mi se 

neki spontani proizvod«… Nadajmo 

se da je otada do danas došlo do nekih 

promjena na bolje u odnosima prema 

peharnicima ili barem konobarima 

koji poznaju i taj dio struke (i tako 

vlasnicima smanjuju troškove jer ne 

moraju angažirati profesionalce)… 

I zabava i izbor! 

Sad je uglavnom tako kako jest, 

stručni sommelieri još nisu »u igri« 

koliko bi mogli i trebali, a hoće li 

ikad doći do ostvarenja prijedloga 

da peharnici-znalci po određenome 

planu posjećuju lokale i tamo borave 

u određenim zgodama to zasad nije 

poznato, zapravo gotovo ništa se o 

tome ne čuje: Inače, takav je prijedlog 

iznesen upravo na već spomenutome 

porečkom skupu sommeliera. 

Pa kad već u najvećemu broju 

(boljih) lokala nemamo peharnike 

(ili bolje; peharnice) onda osim u 

spretnijim konobarima rješenja treba 

tražiti u – vinskim kartama! Da, 

što zapravo znači dobra i precizna 

restoranske vinska karta? Najkraći 

je odgovor da doista puno znači 

i da je naglašeno važna za plasman 

vina u restoranima. Prije svega znači 

najmanje desetak minuta svojevrsne 

zabave za one oko stola koji proučavaju 

njezin sadržaj i traže rješenja za 

»sljubljivanje« pića s naručenim jelima, 

pa kad im to uspije garantiran je 

ugodniji boravak kod ugostitelja, ali 

i ovima bolji promet! 

To su posebna poglavlja 

Naravno, nije nikakva tajna (naprotiv) 

da na sadržaj vinskih karata 

u ugostiteljstvu na svoj način utječu 

i proizvođači i posrednici i trgovci i 

razne »veze i vezice«, itd. Ipak ponajbolje 

su one vinske karte prigodom 

sastavljanja kojih su se »našli« glavni 

akteri, pa ako su prema takvu izboru 

i ponudi vina u nekoj mjeri pogodili 

ukuse pilaca eto pravoga posla! Bilo 

kako bilo, ostaje nepobitno da se u 

trgovinama i ugostiteljskim lokalima 

(tj. u većini njih) još uvijek ne može 

stručnije razgovarati o izboru pića 

ponajviše stoga što su za mnoge s 

obje strane šanka to »teške« teme, pa 

kad se tome dodaju i većinom »paprene« 

cijene… I tako dalje… 

Ali, bilo kako bilo vino se pilo i 

pit će se, domaćim proizvođačima 

konkuriraju i strana (jeftinija) vina, 

vikendima dio izletnika vraća se 

kućama s kartonom vinca u prtljažniku, 

a ni slučajno se ne smije zaboraviti 

na (bez)brojne vinske »oltare« 

(pre)dobro poznate po nazivima 

»šankovi« jer je tamo svaki gemišt 

puno slađi nego u drugim prigodama 

(a pogotovo – kod kuće…) 

Ponovimo: što se tiče cijena vinima 

u trgovinama i ugostiteljstvu to 

je bilo i ostaje tzv. posebno poglavlje, 

uostalom nije baš nikakva novost da 

ugostitelji, primjerice, (pre)visokim 

cijenama vina »pokrivaju« troškove 

nabave ribe, delicije poslovično skupe 

i u nabavi i, posebno, u ugostiteljskoj 

ponudi. 

U svakom slučaju: uslast i nazdravlje! 

TURISTIČKI KOMENTAR 

Neprijavljeni gosti – priča u nastavcima… 

Krajem svibnja i početkom lipnja mediji su objavili odluku »odozgo« kako će se kuće iznajmljivača »na crno« pečatiti na dva dana, deset ili čak 

mjesec dana u tijeku sezone ako inspektori kod vlasnika pronađu neprijavljene goste, bolje poznate po nazivima »rodbina«, »prijatelji« i tome 

slično. Inspektori koji su već početkom lipnja poslani »na zadatke« na rivijeru sa zna se već kakvim ovlastima trebali bi zavesti red (makar kolikotoliko) 

da se smanji u tzv. kućnoj radinosti broj »rodbine« i bliskih »prijatelja«, a time i utaja novca. I, što se može očekivati? 

N 

Pero Gabrić 

ije ovo, naravno, ni prvi ni 

posljednji pokušaj da se na 

našoj rivijeri tijekom turističke 

sezone koliko-toliko smanji šverc 

gostima u privatnom smještaju (nekad 

se to zvala »kućna radinost«), 

bilo je tih priča i dosad i bit će ih tko 

zna dokad… Osvrt na, recimo, sezone 

sedamdesetih godina kad jadranska 

rivijera od Ankarana do Ulcinja 

nije bila ni približno turistički jaka 

kao danas hrvatska obala s otocima 

od Umaga do Cavtata koja raspolaže 

s respektabilnim smještajem i ostalim 

kapacitetima kao i drugom raznom 

»tehnikom«, no jedno i dalje ostaje 

aktualno: sivo-crno poslovanje! 

Sve je jasno, ali… 

Kao i nekad tako se ni danas ni 

približno točno ne zna koliko se novca 

(i poreza!) utaji za trajanja sezona. 

Samo se nagađa, službenih podataka, 

naravno, nema, osim da u tri glavna 

sezonska mjeseca, kako uzrečica kaže, 

»radnja radi« punom parom, istina je 

da radi i inspekcija, ali… Tetkine tete 

rodice i kumine kume kume ili sestre, 

snahina prisna prijateljica, rođaci »po 

stričevima i tetkama« i tako dalje punili 

su dio kapaciteta kućne radinosti, 

svi su, dakle, poslovali dobro osim 

– državne blagajne. A, zna se: upravo 

iz te blagajne gradila se turistička infrastruktura. 

I tako dalje… Ako je doista 

istina da će se kuće iznajmljivača 

»na crno« zatvarati na dva dana, deset 

ili čak mjesec dana onda bi valjda 

trebalo povjerovati da će šverc biti 

sveden na možda najmanju moguću 

mjeru. Naime, u potpunu likvidaciju 

»crnila« naivno je povjerovati ili je 

očekivati jer i ona druga strana, zna 

se, »ima konja za trku«… 

Vrijedi podsjetiti da ovo nije prvi 

(valjda ni – zadnji) put da se uoči 

sezona najavljuju oštre mjere kontra 

šverca i nekontrolirane zarade, te 

zakidanja poreza, aktualne inspekcijske 

službe najavljivale su »oštre 

mjere« i dosad, inspektori su bivali 

»na terenu«, ali… Gdje je i kako iz 

sezone u sezonu bio aktualan »kratki 

spoj« službeno nije bilo (nije ni 

danas) poznato, zna se jedino da zakidanja 

nije nedostajalo, naprotiv, te 

da su se tijekom jeseni ili zime, kad 

su na redu bile analize sezona, spominjali 

ili čak naglašavali propusti u 

(ne)prijavljivanju gostiju i zakidanju 

državne blagajne. 

A što je s (novčanim) kaznama? 

Odjeka će to imati (ili bi imalo) jedino 

da se naplaćuju odmah, istoga časa 

takoreći, a ne tamo na kraju sezona 

kad nadležni (napokon) riješe slučaj 

i kad dolazi do »razvodnjavanja«… I 

tako dalje... 

Pouke ovogodišnjeg 

Uskrsa 

No, aktualan je još jedan razlog 

da naši turistički domaćini, kako se 

to kaže, love u mutnom! Koji? Ovaj: 

naše poslovično kratke sezone, na 

žalost (ili na našu poslovnu sramotu) 

vjerojatno su najkraće na Sredozemlju! 

Traju, zna se, prosječno oko tri 

ili nategnuto četiri mjeseca (s naglaskom 

na srpanj i kolovoz!), a obično 

malaksavaju s prvim kišama nakon 

Velike Gospe itd. Inače, o prijekoj potrebi 

produžavanja sezona priča se i 

priča već godinama, priča se i danas, 

pričat će se najvjerojatnije (uče nas 

dugogodišnja iskustva) i u narednim 

godinama, uz ostalo i zato jer se u našoj 

turističkoj operativi radi prosječno 

oko četiri (možda i pet) mjeseci, a 

plaće se primaju svih dvanaest!? 

Sreća u nesreći je ipak to što je dio 

turističkog poslovanja u privatnim 

rukama, i to sve veći, pa treba očekivati 

da će vlasnici tražiti načine produživanja 

sezona. Uostalom, jedno je 

iskustvo potvrđeno baš i ove godine! 

Riječ je o blagdanima za Uskrs! Jadranski 

su domaćini doista, kako se 

to kaže, položili ispit, i za te praznike 

imali smo podosta gostiju. Zašto? 

Zato što su prve turiste (napokon!) 

dočekali raznoliki izvanpansionski 

sadržaji! Uostalom, u sustavu naše 

turističke ponude sve je više tzv. 

privatne inicijative (tako se, sjećamo 

se, u socijalizmu nazivalo poslovanje 

privatnika), odnosno u onoj pravoj 

operativi koja ne živi od sastančenja, 

elaborata, studija, izleta po eurosajmovima 

i tome slično. 

Kad je Jordaniću 

»puknuo film«… 

Polovicom kolovoza 2003. godine 

zapamćena je »turneja« predstavnika 

Državnog inspektorata i MUP-a po 

većem dijelu naše rivijere, pa su tako 

na zadarskom području otkriveni 

čudovišni rekordi: nakon pregleda 

»papira« kod dijela iznajmljivača otkrivene 

su utaje gostiju više od stotinu 

posto (čak su zabilježeni »rekordi« od 

131 i 180 (posto!?) i lako je zaključiti 

koliko je novca otišlo u »ilegalu«… Ta 

je akcija odmah »krštena« u »Jordanić 

tours«, dakle, po prezimenu ondašnjeg 

šefa Državnog inspektorata. Zanimljiv 

je i podatak da su naši turistički 

oci taj slučaj jedva spomenuli… 

Više, na žalost, nema Jordanićeva 

»toursa«, ali zato nisu u medijima rijetki 

naslovi ili vijesti o pravome švercu 

turistima u tzv. kućnoj radinosti 

(npr. lanjskog kolovoza: »Rogoznica: 

U ilegali čak 70 posto gostiju«)… Za 

ovo ljeto početkom lipnja najavljeno je 

»češljanje« privatnog smještaja, i kazne 

zatvaranja domaćinstava na dvadeset 

dana. Hoće li ta vijest urazumiti 

dio domaćina, vidjet će se, ali tu je i još 

jedna prepreka: velik broj kuća i stanova 

je u stranome vlasništvu, dakle 

(ras)prodane su strancima i što će biti 

s njihovom »rodbinom« i prijateljima 

ili poslovnim partnerima?! 

»Pričam ti priču«… 

Glavna naša turistička organizacija 

(HTZ) uglavnom nema ovlasti 

u suzbijanju šverca gostima, a što i 

koliko rade policija i državna inspekcija 

uglavnom manje je poznato, ali 

se ipak znade da nam u privatnom 

smještaju ne fali »rodbine«, »prijatelja«, 

»kuma i kumova« i to s našim i 

stranim putovnicama… Stoga, nimalo 

ne trebaju čuditi najavljene mjere o 

(dvadesetdnevnom) zatvaranju objekata 

bahatih vlasnika, ako već nikakve 

druge ne pomažu usprkos tome 

što se već dugi niz godina upozorava 

na to švercersko ponašanje. 

Dakle, traje uvijek ista i već dosadna 

priča, s utajama ili bez njih u 

hrvatskome turizmu živi se dobro (i 

vrlo dobro) jer se od mogućih barem 

osam ili devet posluje tek tri-četiri 

mjeseca, a u proljeće se masovno hodočasti 

po euroturističkim sajmovima, 

dok se zimska dosada krati brojnim 

skupovima u poznatijim gradovima 

i mjestima gdje se »dogovaraju« 

mjere za sljedeću sezonu, pa se spominju 

i nastojanja oko »utaje« gostiju 

i zakidanju državne blagajne…


Lipanj 2007. 27 

Zaposleni po djelatnosti u travnju 2007. 

III. 2007. IV. 2007. 

Indeksi 

IV. 2007 

III. 2007 

Aktivno stanovništvo 1 752 777 1 748 863 99,8 

Ukupno zaposleni 1 461 135 1 470 479 100,6 

Zaposleni 

u pravnim osobama 1) 1 161 751 1 168 765 100,6 

Zaposleni u obrtu 

i slobodnim profesijama 2) 257 496 260 163 101,0 

Osiguranici 

poljoprivrednici 2) 41 888 41 551 99,2 

Nezaposleni 3) 291 642 278 384 95,5 

Stopa registrirane 

nezaposlenosti, % 4) 16,6 15,9 

1) Podatak za ožujak i travanj 2007. privremen je. 

2) Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih osiguranika 

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 

3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 

4) Stopa nezaposlenosti izračunana je kao odnos nezaposlenih 

prema ukupnome aktivnom stanovništvu. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 9.2.1/4. od 29. 5. 2007. 

Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku 

Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dzs.hr 

GOSPODARSKA KRETANJA 

Indeksi industrijske proizvodnje u travnju 2007. 

IV. 2007. IV. 2007. I. – IV. 2007. 

Struktura 

IV. 2006. IV. 2006. I. – IV. 2006. 

Ukupno 100,00 103,4 109,4 108,3 

Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom 

za razdoblje siječanj – travanj 2007. – privremeni podaci 

I.–IV. 

2007. 

u tis. 

kuna 

20 021 

543 

Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokrivenost 

uvoza 

u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. u tis. izvozom 

USD eura kuna USD eura kuna USD eura u % 

3 586 

999 

2 716 

218 

Poslovni razgovori 

Za vrijeme trajanja Međunarodnog 

obrtničkog sajma u Celju 

(12. – 19. 9. 2007. godine) Obrtna 

zbornica Slovenije organizira 

poslovne razgovore obrtnika i 

poduzetnika Slovenije, Hrvatske, 

Austrije, Italije, Bosne i Hercegovine, 

Makedonije, te Kosova. 

Spomenuti razgovori održat 

će se 17. 9. 2007. godine na samome 

Sajmu, a na razgovorima će 

sudjelovati obrtnici/poduzetnici 

gore navedenih država i regija, iz 

branši: obrade metala, proizvodnje 

proizvoda od metala, prerade 

plastičnih masa i proizvodnje 

proizvoda od plastike, drvne 

branše i građevinarstva. 

Svi zainteresirani hrvatski obrtnici/poduzetnici 

mogu se javiti 

u Hrvatsku obrtničku komoru; 

kontakt osoba g. Dražen Horvat; 

telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 

06 675 ili 01/4846 610, te e-mail: 

drazen.horvat@hok.hr 

OBRTNIČKE NOVINE 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA 

OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166 10 000 ZAGREB 

Telefon: 01/4806 666 

Fax: 01/4846 610 

E-mail: hok@hok.hr; 

WEB: http//www.hok.hr 

43 145 

760 

Za nakladnika: 

Mato Topić, predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore 

Glavni urednik: 

Dr. Petar Sindičić 

Zagreb, PP 166; 

tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268 

Fotograf: 

Tomislav Smoljanović 

Administrator: Tamara Pavelić 

E-mail redakcije: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

NAKLADA: 100.000 

RUKOPISI I SLIKE 

SE NE VRAĆAJU 

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: 

VJESNIK D.D. 

7 733 

432 

5 852 

646 

-23 124 

217 

-4 146 

433 

-3 136 

428 

Indeksi potrošačkih cijena prema klasifikaciji COICOP u travnju 2007. 

COICOP 

Struktura 

(%) 

IV. 2007. 

IV. 2005. 

IV. 2007. 

IV. 2006. 

IV. 2007. 

III. 2007 

Pripremila: Zrinka Debeljak 

Pojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u travnju 2007. veća je za 9,4% u usporedbi s 

travnjem 2006., a u razdoblju od siječnja do travnja 2007. veća je za 8,3% od proizvodnje u 

istom razdoblju 2006. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2006. industrijska 

proizvodnja u travnju 2007. veća je za 3,4%. 


46,4 

IV. 2007. 

XII. 2006. 

Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do travnja 

2007., prema privremenim podacima, iznosio je 20.022 milijuna kuna. Istodobno je 

uvoz iznosio 43.146 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 23.124 milijuna 

kuna. 

Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja do travnja 2007. 

iznosio 3587, uvoz 7733, a vanjskotrgovinski deficit 4146 milijuna američkih dolara. 

U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do travnja 2007., izvoz je iznosio 2716, a uvoz 

5853 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 3136 milijuna eura. 

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,4%. 


V. 2006. – IV. 2007. 1) 

V. 2005. – IV. 2006. 

00 Indeksi potrošačkih cijena – ukupno 100,0 105,7 102,3 100,7 102,0 102,6 

01 Prehrana i bezalkoholna pića 30,45 105,2 101,1 101,1 103,5 101,7 

02 Alkoholna pića i duhan 5,51 102,6 101,2 100,1 100,3 101,7 

03 Odjeća i obuća 8,45 108,4 105,3 103,4 100,8 103,4 

04 

Stanovanje, voda, energija, plin i druga 

goriva 

14,49 111,0 103,2 99,9 102,8 106,2 

05 

Pokućstvo, oprema za kuću i redovito 

održavanje 

5,42 103,9 102,0 100,2 100,5 102,2 

06 Zdravstvo 2,93 108,9 102,3 100,2 100,9 104,7 

07 Promet 11,51 104,9 101,9 100,8 102,5 102,8 

08 Komunikacije 4,41 99,8 99,8 100,0 99,8 99,9 

09 Rekreacija i kultura 6,34 101,8 102,3 99,9 101,2 101,0 

10 Obrazovanje 1,00 103,1 99,9 100,0 100,0 101,2 

11 Ugostiteljske usluge 3,58 104,3 102,4 100,2 100,7 102,9 

12 Ostala dobra i usluge 5,91 105,6 103,5 100,2 101,7 103,0 

Indeksi potrošačkih cijena po posebnim skupinama u travnju 2007. 

Struktura 

(%) 

IV. 2007. 

IV. 2005. 

IV. 2007. 

IV. 2006. 

IV. 2007. 

III. 2007. 

IV. 2007. 

XII. 2006. 

V. 2006. – IV. 2007. 1) 

V. 2005. – IV. 2006. 

Dobra 76,36 104,8 101,8 101,0 102,0 101,9 

Usluge 23,64 108,3 103,5 99,7 101,8 104,8 

Ukupno bez energije 86,32 105,7 102,6 100,8 101,9 102,7 

Ukupno bez energije i prehrane 58,64 106,3 103,2 100,6 101,2 103,5 

Dobra bez električne energije 72,31 105,0 102,0 101,1 102,1 102,0 

Prehrana, piće i duhan 35,96 104,8 101,6 101,0 103,0 101,7 

Dobra bez prehrane, pića i duhana 40,50 105,1 102,2 101,2 101,2 102,2 

1) 

12-mjesečni prosječni indeks koji pokazuje promjenu cijena posljednjih dvanaest mjeseci u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci 

Prosječna mjesečna neto plaća za ožujak 2007. 

Indeksi 

I. – III. 

III. 2007. 

III. 2007. III. 2007. I. – III. 2007. 

2007. 

II. 2007. III. 2006. I. – III. 2006. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kune 4 788 4 726 103,0 104,0 105,3 

Realna neto plaća 102,4 102,2 103,6 

Prosječna mjesečna bruto plaća za ožujak 2007. 

III. 2007. 

Indeksi 

I. – III. 

2007. 

III. 2007. III. 2007. I. – III. 2007. 

II. 2007. III. 2006. I. – III. 2006. 

Prosječna mjesečna bruto plaća, kune 6 973 6 854 103,5 104,9 106,2 

Realna bruto plaća 102,9 103,0 104,5 

Pojašnjenje: Cijene dobara i usluga koje se koriste 

za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih 

cijena, u travnju 2007. u odnosu na ožujak 2007. u 

prosjeku su više za 0,7%, dok su u odnosu na travanj 

2006., tj. na godišnjoj razini, više za 2,3%, a u godišnjem 

prosjeku za 2,6%. 

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, 

u travnju 2007. u odnosu na ožujak 2007. najviše 

su porasle cijene odjeće i obuće (za 3,4%), prehrane 

i bezalkoholnih pića za (1,1%) te prometa (za 0,8%). 

Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, 

cijene zdravstva, cijene ugostiteljskih usluga te 

cijene ostalih dobara i usluga u travnju 2007. u odnosu 

na ožujak 2007. više su za 0,2%, a cijene alkoholnih 

pića i duhana za 0,1%. Porast indeksa potrošačkih cijena 

ublažile su cijene stanovanja, vode, energije, plina 

i drugih goriva te cijene rekreacije i kulture, koje su u 

travnju 2007. odnosu na ožujak 2007. u prosjeku niže 

za 0,1%. 

Istodobno su cijene komunikacija i obrazovanja u travnju 

2007. u odnosu na ožujak 2007. u prosjeku ostale 

na razini cijena iz ožujka. 

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena 

u travnju 2007. u odnosu na ožujak 2007. imale 

su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 0,33%), 

cijene odjeće i obuće (za 0,29%) te cijene prometa (za 

0,09%). 

U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u 

travnju 2007. u odnosu na ožujak 2007. u prosjeku su 

više za 1,0%, a cijene usluga niže za 0,3%. 

Promatrano po podindeksima, u travnju 2007. u odnosu 

na ožujak 2007. indeks dobara bez prehrane, pića 

i duhana viši je za 1,2%, indeks dobara bez električne 

energije za 1,1%, indeks prehrane, pića i duhana za 

1,0%, indeks ukupno bez energije za 0,8%, a indeks 

ukupno bez energije i prehrane za 0,6%. 


Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim 

osobama Republike Hrvatske za ožujak 2007. iznosila je 4788 kuna, što pokazuje 

nominalni rast za 3%, a realni za 2,4% u odnosu na veljaču 2007. 

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču 2007. u odnosu na isti mjesec 

prošle godine nominalno je viša za 4%, a realno za 2,2%. 

Za razdoblje od siječnja do ožujka 2007. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća 

iznosila je 4726 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2006. nominalno više za 

5,3%, a realno za 3,6%. Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/3. od 29. 5. 2007. 

Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike 

Hrvatske za ožujak 2007. iznosila je 6973 kuna, što pokazuje nominalni rast za 3,5%, a 

realni za 2,9% u odnosu na veljaču 2007. 

Prosječna mjesečna bruto plaća za ožujak 2007. u odnosu na isti mjesec prošle godine 

nominalno je viša za 4,9%, a realno za 3%. 

Za razdoblje od siječnja do ožujka 2007. prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 6854 

kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2006. nominalno više za 6,2%, a realno za 4,5%. 

Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/3. od 29. 5. 2007.

28 


Lipanj 2007. 

OPATIJA: 9. državno prvenstvo frizera i 2. državno prvenstvo kozmetičara 

Vrhunske kreacije za Chicago 

Devedeset vrsnih frizera i 

kozmetičara iz cijele Hrvatske 

okupilo se 10. lipnja 

u Opatiji u hotelu Imperial, na 9. 

državnom prvenstvu frizera i 2. 

državnom prvenstvu kozmetičara, 

u organizaciji Ceha frizera i 

kozmetičara Hrvatske obrtničke 

komore i Saveza hrvatskih frizera 

(SHF), te pod pokroviteljstvom 

Ministarstva gospodarstva, rada i 


Kako je istaknuo predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore Mato 

Topić prilikom otvaranja prvenstva, 

ovakve manifestacije potrebne 

su i nužne struci, kako bi se 

usporedile vještine i znanja, i kako 

bi oni najbolji imali mogućnosti 

natjecati se s konkurencijom na 

svjetskoj razini. 

Natjecanje se održavalo u tehničkim 

kategorijama seniorskih 

i juniorskih (uzrasta) frizera, u 

modnim kategorijama kao što su 

vjenčana frizura, spuštena i dignuta 

kosa, fantazija, ulična moda za 

ženske i muške frizere, ekstenzije, 

Sponzori i pokrovitelji 

Generalni sponzor 9. državnog prvenstva frizera i 2. državnog prvenstva 

kozmetičara je PERTINAX, ekskluzivni zastupnik »Kemona« za Republiku 

Hrvatsku. 

Pobjednici državnog prvenstva bit će nagrađeni šestodnevnim seminarom 

šišanja, koji će voditi poznati talijanski frizerski majstor Antonio 

Verde. 

PERTINAX je omogućio dolazak talijanskog frizerskog virtuoza Carla 

Baya na prvenstvo, koji je kroz 90-minutni nastup pokazao dio svog bogatog 

frizerskog znanja, a također je predstavio i svoju novu kolekciju make 

upa. Carlo Bay je i osnivač Akademije za obrazovanje frizera, koja djeluje 

od 1990. godine, te 19 salona diljem Italije koji djeluju pod njegovim vodstvom. 

Razvio je kompletnu viziju CARLO BAY LOOK sa frizurom, make 

upom te kompletnim stylingom. 

Zlatni sponzor državnog prvenstva bio je STUDIO DI koji je pobjednicima 

kategorije FANTASY NAIL DESIGN uručio vrijedne poklon-pakete. 

Medijski pokrovitelj ovogodišnjeg prvenstva frizera i kozmetičara bio je 

časopis »EXTRA«. 

Osvojena mjesta po kategorijama: 

• Kategorija – juniori – frizeri za žene – tehnička kategorija: 1. Dario 

Sabo; 2. Zdravko Cedli, 3. Anja Zubak 

• Kategorija – seniori – frizeri za muške – tehnička kategorija: 1. Krešo 

Volenik; 2. Mladen Vešligaj; 3. Dalibor Suhić 

• Kategorija – seniori – frizeri za muške – modna kategorija: 1. Višnja 

Zavalić; 2. Martina Brkić; 3. Šeila Mujkić 

• Kategorija – seniori – frizeri za žene – ulična moda: 1. Mario Treščec; 2. 

Zdravka Bulović, 3. Damir Šimun 

• Kategorija – seniori – frizeri za žene – vjenčana frizura na dugoj kosi 

(BRIDAL): 1. Marijana Habijanec; 2. Vlatka Mengeš, 3. Marina Vitez 

• Kategorija – juniori – frizeri za žene – vjenčana frizura na dugoj kosi 

(BRIDAL): 1. Marija Tašić; 2. Lara Sošić; 3. Ana Paska 

• Kategorija – juniori – frizeri za žene – ulična moda: 1. Danijela Tolj; 2. 

Ivana Lukić; 3. Jelena Veselić 

• Kategorija – MODNA KATEGORIJA – modno šišanje (TREND CUT): 

1. Lidija Štokić; 2. Vlado Puhal; 3. Marko Šimunović 

• Kategorija – juniori – frizeri za muške – tehnička kategorija: 1. Marijana 

Dunković; 2. Nikolina Fabečić; 3. Brajana Đurić 

• Kategorija – FANTASY NAIL DESING: 1. Karmen Pavlović; 2. Sandra 

Skočibušić; 3. Monika Barić 

• Kategorija – FANTASY NAIL DESING – učenici: 1. Rebecca Pavlić; 2. 

Koraljka Milevoj; 3. Ivona Baldaš 

• Kategorija – FANTASY STYLE – 1. Mario Trešćec; 2. Marija Tašić; 3. 

Dolores Kolonić 

• Kategorija – BODY PAINTING – 1. Saša Sahman Smit; 2. Tanja Pavlović; 

3. Tea Hatadi 

• Kategorija – juniori – ŠMINKA – STAGE MAKE UP: 1. Iva Peradenić; 

2. Sara Drčić; 3. Nicole Krunić 

• Kategorija – seniori – ŠMINKA – STAGE MAKE UP: 1. Marina Vitez; 

2. Maja Šimić; 3. Tajana Mičić 

Najbolje plasirani natjecatelji imat će mogućnost biti dio hrvatske frizerske 

i kozmetičarske reprezentacije, koja će sudjelovati na Svjetskom frizerskom 

prvenstvu u ožujku 2008. godine, u Chicagu (SAD). Cjelokupna 

organizacija Državnog prvenstva (propozicije, kategorije, pravila i dr.), u 

skladu je s propisima Svjetske frizerske organizacije – OMC (ORGANISA- 

TION MONDIALE DE LA COIFFURE). 

Nastupi frizera 

Na brojnim europskim i svjetskim 

natjecanjima u proteklom 

stoljeću, hrvatski frizeri postizali 

su vrhunske rezultate i bili prvaci 

bivše države, te europski i svjetski 

prvaci. Prvo sudjelovanje hrvatskih 

frizera na Svjetskom prvenstvu, 

od samostalnosti RH, bilo je 

u Berlinu, 2000. godine, zatim u 

Las Vegasu 2002. godine, gdje su 

postignuti zapaženi rezultati. Od 

70-ak zemalja natjecatelja, hrvatski 

frizeri plasirali su se između 

16. i 20. mjesta, što je bio značajan 

uspjeh za mladu ekipu. Na 

Svjetskom prvenstvu, održanom 

u Milanu 2004. godine, juniori frizeri 

za žene, u velikoj konkurenciji, 

osvojili su ekipno 11. mjesto. 

Na zadnjem Svjetskom prvenstvu 

frizera, održanom u Moskvi 

u srpnju 2006. godine, hrvatska 

frizerska reprezentacija osvojila 

je odlično 11. mjesto u tehničkoj 

kategoriji seniori za žene, dok je u 

pojedinačnoj kategoriji avangarde 

mladi zagrebački frizer Mario 

Trešćec osvojio izvrsno 5. mjesto. 

uređenje noktiju, šminka, body 

painting i dr. Cjelodnevno događanje 

okupilo je mnogo posjetitelja, 

a ulaz je bio besplatan. 

Frizeri i kozmetičari su, na oduševljenje 

brojne publike, satima 

demonstrirali svoja umijeća i pokazali 

najnovije trendove u izradi 

frizura, šišanju, ukrašavanju noktiju, 

oslikavanju tijela i šminkanju. 

U sklopu ovogodišnjeg Državnog 

prvenstva organizirana je 

i izložba frizerske i kozmetičke 

opreme i pribora, koja je bila postavljena 

u hotelu Imperial. 

U Organizacijskom odboru prvenstva 

bili su: predsjednik odbora 

Marijan Perica, potpredsjednik 

HOK-a, predsjednica Ceha frizera 

i kozmetičara HOK-a Marija Rukljač, 

predsjednik Saveza hrvatskih 

frizera Ivan Peradenić, te članovi 

Ceha i SHF Ivica Zanetti, Zdenka 

Mihelj, Sofija Vidaković, Ana Markovinović 

i Robert Vitez. 

Domaćin natjecanja bila je Obrtnička 

komora Primorsko-goranske 

županije. 

U prezentacijskom dijelu programa 

nastupio je poznati talijanski 

frizerski virtuoz Carlo Bay, 

pokazavši sudionicima dio svog 

bogatog umijeća, a predstavio je i 

svoju kolekciju make upa. 

Snježana Tomić, 

Krešimir Tomić

ObrtniÄke novine - broj 85 - Hrvatska obrtniÄka komora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine - broj 85 - Hrvatska obrtniÄka komora