ObrtniÄke novine broj 111 - Hrvatska obrtniÄka komora

Pobjednici su na kraju bili svi sudionici ove humanitarne 

akcije, a osim punim tanjurom primorskog specijaliteta, 

nagrađeni su i priznanjem posjetitelja te odličnim 

Dobre vibracije, dobra hrana i dobre namjere 

Str. 11 

utrka Velika nagrada vinograda, 

susret vatrogasnih puhač- 

ansambl Status, Desinečki 

Uz glazbeno-scenske nastupe 

kulturno-umjetničkih ra, Desinečki pajdaši i grupa 

tamburaši, Gospodari tambukih 

orkestara RH te otvoreno 

vinari i vinogradari plešivičkookićkog, 

krašićko-slavetićkog društava, ansambala i grupa 

Str. 13 

• 

Splet boja, okusa, mirisa i dobrih emocija 

• 

Str. 18 

ceh ribara 

14. susret ribara 

u Jakišnici na Pagu 

Str. 6 

KOLUMNE 

dr. Ante Babić 

Svjetlo na kraju tunela? Nije valjda vlak... 

Ružica Mikačić 

Antiturističke poruke odličnog babljeg ljeta 

GOSTI SAVJETNICI 

Ines Čalušić: Prava poslodavca u 

slučaju otkaza iz gospodarskih razloga 

Guste Santini: Porezna reforma – porez 

na dohodak 

Obrtničke novine 

• 

OBNOVLJENA 1994. 

UTE MELJENA 1852. 

• 

BROJ 111 • RUJAN 2009. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

ZAMP 

Pregovori za novi 

Ugovor 

mali brodari 

Str. 5 

Odobrene potpore 

Str. 6 

SABOR USVOJIO IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH 

PROIZVODA 

Kompromisno 

rješenje za ugostitelje 

tradicijski I 

umjetnički obrti 

Ojačati 

marketinške 

aktivnosti 

Str. 5 

PRILOZI 

Obrtnički savjetnik 

Obrtnički savjetnik 

GODINA IV, BROJ 19 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA 

OBNOVLJENA 

1994. 

U T E M E L J E N A 

Blokada i ovrha računa obrtnika 

1 8 5 2. 

Str. 2 – 3 

Neven Završki 

Analiza uzroka blokiranih računa kod obrtnika moguća je tek na 

temelju anketiranja obrtnika, no iz dostupnih informacija može se 

zaključiti da se uglavnom radi o nedovoljnom tržištu za obrtničke 

proizvode i usluge ili su obrtnici, kao najmanji poslovni subjekti na 

Nedostatak sredstava za plaćanje zakonom propisanih ili ugovorima 

preuzetih obveza najčešće je vezan za loše poslovne re- 

kraju lanca plaćanja, najteže pogođeni nepoštivanjem rokova plaćanja 

ili potpunim neplaćanjem. Najčešće nisu niti u poziciji svoja 

zultate koji mogu biti posljedica: 

potraživanja tražiti sudskim putem jer su njihovi dužnici ili propala 

trgovačka društva koja nemaju sredstava iz kojih bi se naplatili 

pogrešnih procjena, planova ili poslovnih odluka samog (ako im se uopće može ući u trag), ili se radi o stalnim kupcima 

(najčešće samo jednom ili dva) o kojima je ovisan cjelokupni 

obrtnika/poduzetnika 

objektivnih okolnosti na tržištu (npr. smanjenje potražnje opstanak obrta, pa su prisiljeni trpjeti višemjesečno neplaćanje, 

u uvjetima gospodarske krize, ali i iz drugih promjena nastalih 

na tržištu) 

suradnja posve prestane. 

odnosno na tužbu i prisilnu naplatu se odlučuju tek kad poslovna 

propisima izmijenjenih uvjeta poslovanja (npr. povećane 

stope poreza ili povećana fi skalna opterećenja cijene podmiruju obveze prema državi, uključivo i sve obveze za svoje 

Vrlo je čest slučaj da obrtnici, do krajnjih granica izdržljivosti, 

rada) 

radnike, ali u nedostatku sredstava da se podmire sve obveze, 

općenitog nepoštivanja obveze plaćanja obveza u roku ne plaćaju svoje vlastite doprinose za mirovinsko i zdravstveno 

osiguranje. Na taj način imaju osjećaj da nisu nikome ništa 

(koje najčešće izvorište ima u državi, odnosno njezinim 

tijelima i poduzećima u njenom vlasništvu). 

dužni, osim sebi samima, a što može biti uzrok posebno teških 

problema. 

Uvod 

Županijska kronika 


broj 

Obrtničke novine / veljača 2009. 9 

10 

Rujan 

2009. 

GOSPODARSKI FORUM NA JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZAGREBAČKOM 

VELESAJMU 

Predstavljeni 

akutni problemi 

obrtništva 

Str. 2 

P 

U 

SLAVONSKI BROD 

KRAPINA 

Suradnja s flamanskim poduzetnicima 

Brodsko-posavski obrtnici pokrenuli suradnju 

sa srodnom asocijacijom iz EU 

eti međunarodni sajam u srednjovjekovnom 

Šibeniku, u organizaciji 

Grada Šibenika, Turističke 

zajednice, Šibenske gradske 

straže i Udruženja obrtnika Šibenik, 

okupio je oko 500 sudionika, koji su 

od petka do nedjelje navečer priredili 

niz vrlo atraktivnih događanja. Svečanost 

otvaranja Sajma obznanili su 

plotuni topova sa šibenske rive. Pred 

katedralom svetog Jakova, u čast 

gradu Šibeniku, svoje tradicionalno 

bokeljsko kolo otplesala je Bokeljska 

NA OBRTNIČKOM BRUDETU 

U CRIKVENICI 

organizaciji Udruženja obrtnika Crikvenica »obrtnički« 

brudet u srijedu 2. rujna kuhalo je na Veloj Paladi 

u Crikvenici dvanaest obrtničkih ekipa. 

Članovi sedam sekcija Udruženja obrtnika Crikvenica, 

predsjedništvo i tri ekipe obrtnika umirovljenika, kojima 

se pridružila i ekipa organizatora Ribarskog tjedna 

– TZ Grada Crikvenice, pojačana s gradonačelnikom, 

pokazali su zavidnu vještinu i volju u spremanju brudeta. 

Ukusni brudet pojeden je u rekordnom roku, a ubrzo 

se tražila i porcija više. 

17. zagorski gospodarski zbor 

Velika manifestacija obrtništva i poduzetništva 

u srcu Zagorja 

PETI MEĐUNARODNI SAJAM U ŠIBENIKU 

VIROVITICA 

Uručene povelje zahvalnosti 

Obrtnici dobili priznanja za dan 

Virovitičko-podravske županije 

Šibenik u duhu i ruhu srednjeg vijeka 

Šibenske ulice trgovi i pjacete 

petu godinu za redom zasjale su 

u srednjovjekovnom duhu i ruhu. 

Šibenik su preplavili vitezovi 

i stražari, plemići i plemkinje, 

pjevači i plesači, kmetovi i 

običan puk, svi odjeveni u 

nošnje iz srednjeg vijeka. Njima 

su se pridružili brojni obrtnici sa 

starim zanatima, kao i trgovci 

i slikari, koji su na mnogim 

mjestima nudili svoje proizvode 

Brudet pojeden 

u rekordnom roku 

Obrtnici i umjetnici ponudili su svoje proizvode Grad je ispunilo šarenilo odora iz srednjeg vijeka 

mornarica. Napad na dvorac izveli građana i sudionika Sajma, uz obilje I ove godine Sajam u srednjovjekovnom 

Šibeniku zatvoren je škole iz Šibenika. Kao posebnost 

družili i učenici Srednje strukovne 

su Zelingradski vitezovi, kojima su morskih plodova, uživao je u pučkoj 

se ove godine prvi put pridružil i vitezovi 

iz mađarskoga grada Erda. Na dijelu Šibenika, organizirala Sekcija organiziraju Sekcija proizvodnih izdvojiti kolekciju srednjovjekovnih 

fešti, koju je u Docu, u najstarijem 7. modnom revijom Figurin, koju ove modne revije svakako valja 

središnjem gradskom trgu Poljani trčala 

se dječja alka. Najatraktivnija je benik. Među 500 sudionika Sajma Udruženja obrtnika Šibenik. Bilo je skim obrtničkim radionicama. To 

ugostitelja Udruženja obrtnika Ši- 

obrta i Sekcija frizera i kozmetičara haljina i odora izrađenih u šiben- 

bila simulacija opsade grada s mora, njih oko 300 došlo je iz Mađarske, to još jedno vrlo uspješno predstavljanje 

šibenskih obrtnika kojima su staje još jedan prepoznatljiv šiben- 

srednjovjekovno ruho, čini se, po- 

koju je brzo i uspješno otklonila Šibenska 

gradska straža. Veliki broj Gore. 

se vrlo atraktivnim nastupom priski 

Poljske, Njemačke, Slovenije i Crne 

proizvod. 

Bogata EKO ETNO JASKA i Jaskanske vinske 

svečanosti 

N. Klapčić 

P 

Tradicija i gastronomija u Jaski 

Begini) i Samobora kao grada-partnera 

ove manifestacije 

– posjetitelje su zabavljali Toni 

Cetinski, Goran Karan i klapa 

Kampanel, Slavonski dukati 

Krunoslav Kićo Slabinac i ženski 

tamburaški ansambl Garavuše 

te Danijela Martinović. 

Pod velikim bijelim šatorom i 

izvan njega odvijao se bogat 

program – izložba je organizirana 

u prvom dijelu šatora, a 

za izlagače s područja Jastrebarskog 

– prostor, štandovi 

i dodatna oprema osigurana 

je besplatno. Tijekom Jaskan- 

Komora nezadovoljna »kriznim 

porezom« za obrtnike 

Uskoro 

implementacija 

novog vizualnog 

identiteta 

Str. 3 

Dobrovoljni prilozi sakupljeni od degustacije brudeta, 

Odlukom Upravnog odbora Udruženja namijenjeni su 

djeci s teškoćama u razvoju, a ovom je prilikom sakupljena 

svota od 3000 kuna. 

edeset izlagača nastupilo 

je na obrtničkoj, 

tradicijskoj, turističkoj 

i gastronomskoj izložbi EKO 

ETNO JASKA, koja se jala u sklopu Jaskanskih 

odvido 

20. rujna na sajmištu i 

drugim lokacijama u Jastrebarskom. 

Jaskanske 

vinske svečanosti tradicionalna 

su vinskih svečanosti od 16. 

degustacijsko- 

i svetojanprodajna 

izložba koja se skog vinogorja uz bogatu 

održava sredinom rujna uz Jesenski 

zagrebački velesajam. kulturno-umjetnički program. 

kulinarsku ponudu i prigodan 

Na izložbi sudjeluju poznati 

s područja Jaske (KUD Desinec, 

KUD Sveta Jana, KUD 

Lipa Slavetić, KUD Cvetković, 

skih vinskih svečanosti održane 

su i enogastronomske 

prezentacije pod nazivom 

»Kultura stola«, biciklistička 

raspoloženjem, začinjenim s puno dobrih vibracija, koje 

su se mogle osjetiti na svakom koraku. 

J 

SURADNJA 

OBRTNIČKE 

KOMORE I 

ŽUPANIJE 

Robert Varga 

edinstvenom spletu boja, okusa, mirisa 

i dobrih emocija ovogodišnjeg 

Špancirfesta ove su se godine pridružil 

i međimurski proizvođači suvenira, vina, 

rakija i zdrave hrane. Naime, Međimurska 

Dobre emocije 

na Špancirfestu 

Posjetiteljima su predstavljeni ekološki 

proizvodi Udruge »Duga«, Društva za 

dinamičko-biološku proizvodnju »Duga 

plus« i obrta »Eco-natura«, te autohtoni 

međimurski suveniri: svetomarska čipka 

gospođe Nade Mance, lončarski proizvodi 

natjecanje u pripremanju kotlovine 

KotloVINA show. 

www.hok.hr 

»Terakote« i minijature međimurske narodne 

nošnje iz obrta »Šik«, te najraznovrnom 

Zelenom trgu svoje proizvode ponu- 

u »Varaždinu na placu« na novoformira- 

županija je u suradnji s Obrtničkom komorom 

Međimurske županije organizirala nastup 

desetero izlagača, pa brojni »španciski 

obrtnici-čuvari tradicije predstavljaju se Špancirfest susret sa zaboravljenim, gdje 

sniji suveniri obrta »B Unique«. Međimurdilo 

Lončarstvo »Magdalenić«. Kažu da je 

reri« u deset dana trajanja manifestacije i na samostalnim izložbenim prostorima. se ljudi daju gradu, a grad daje ljudima. 

na zajedničkom prostoru imaju prilike vidjet 

i okusiti voćne rakije OPG-a Petković, grom, možete kupiti i suvenire Keramike kraja »med Murom i Dravom« kroz svoje 

Šećući varaždinskom starogradskom jez- 

Naši su izlagači dostojnim prezentiranjem 

kupinovo vino OPG-a Korent i vino Udruge 

vinara Međimurja »Hortus 

Vrbanec, te međimurske tradicionalne ko- 

Croatiae«. 

lače iz Radionice kolača »Monika«, dok je 

proizvode Špancirfestu poklonili i dio međimurske 

duše. 

Str. 2 – 3

Obrtničke novine rujan 2009. 

AKTUALNO 

UVODNIK 

Poštovani čitatelji, 

Nakon kratke ljetne stanke, ponovo 

smo s vama. Rujan je bio 

prepun aktivnosti, o kojima možete 

čitati u novom broju Obrtničkih 

novina. Zasigurno jedna od najvažnijih 

tema, koja s pravom zauzima i 

naslovnicu vaših novina, su netom 

izglasane Izmjene Zakona o ograničavanju 

uporabe duhanskih proizvoda. 

Ceh ugostitelja i turističkih 

djelatnika na čelu sa Zlatkom Puntijarom 

mjesecima je od resornog 

ministra Darka Milinovića tražio 

ublažavanje vrlo oštrih zakonskih 

GOSPODARSKI FORUM NA ZAGREBAČKOM 

VELESAJMU 

Zatraženo rješavanje 

gorućih problema obrtništva 

Snježana Tomić 

Na Gospodarskom forumu, tradicionalnom 

susretu predstavnika 

Vlade i gospodarstvenika 

održanom 15. rujna u okviru 85. jesenskog 

međunarodnog zagrebačkog 

velesajma (JMZV), sudjelovao 

je i predsjednik HOK-a Mato Topić. 

Ovo je prvi put da je predstavnik 

obrtnika aktivno sudjelovao na 

Gospodarskom forumu. Naime, Hrvatska 

obrtnička komora do sada 

je godinama, tijekom održavanja 

Međunarodnog obrtničkog sajma 

(MOS) na Proljetnom zagrebačkom 

velesajmu, organizirala susret obrtnika 

s predstavnicima Vlade RH, na 

tradicionalnom Obrtničkom forumu. 

Kako je ove godine MOS prebačen 

u jesenski termin, Hrvatska 

obrtnička komora participirala je u 

radu Gospodarskog foruma. 

Predsjednik HOK-a Mato Topić 

ukazao je na neke akutne probleme 

u hrvatskom obrtništvu; od rada na 

crno i potrebe suzbijanja sive ekonomije, 

istaknuvši kako će HOK u 

suradnji s Obrtničkom komorom 

Zagreb u skoro vrijeme organizirati 

Okrugli stol na tu temu. Od predstavnika 

Vlade RH predsjednik Topić 

zatražio je i rješavanje pitanja 

otkupa poslovnih prostora te je 

ukazao na nužnost uvođenja poreznih 

rasterećenja obrtnika, umjesto 

uvođenja novih poreza, kao što je 

najavljeni »krizni porez« za obrtnike. 

Topić je, među ostalim, naveo i 

veliki problem gotovo 34.000 obrtnika 

koji imaju blokirane račune s 

iznosom od 4,5 milijardi kuna kao 

i potrebu ponovnog uvođenja potpora 

za novo zapošljavanje. 

odredbi, a rezultat je, možemo reći, 

zadovoljavajući. Iako nisu uvaženi 

svi zahtjevi Ceha, ovim izmjenama 

omogućene su iznimke koje bez 

upornosti Ceha ne bi bile moguće. 

Rujan je tradicionalno posvećen 

sajmovanju – tako su obrtnici 

u organizaciji HOK-a nastupili na 

Međunarodnom obrtničkom sajmu 

u Celju te na Jesenskom međunarodnom 

sajmu u Grazu, a po prvi 

put u jesenskom terminu i na Međunarodnom 

obrtničkom sajmu na 

Zagrebačkom velesajmu. Također, 

po prvi put HOK je bio zastupljen 

na Gospodarskom forumu. Na žalost, 

obrtnicima je u rujnu uveden 

još jedan namet, tzv. »krizni porez«, 

prema Zakonu o posebnom porezu 

na primitke od samostalne djelatnosti 

i ostale primitke. Kako blokirani 

računi postaju sve veći problem 

obrtnika, tome smo posvetili cijeli 

Obrtnički savjetnik, u kojem možete 

pročitati detaljnu Uputu Ministarstva 

financija u vezi odgode 

naplate poreznog duga. 

S poštovanjem, 

glavna urednica 


Također Topić je naveo kako je 

u zadnjih šest mjeseci zatvoreno 

7.000 obrtničkih radionica. 

»Obrtnici koji su blokirani više od 

360 dana stvarno su u teškoj situaciji. 

Mi smo prošle godine na našem 

Obrtničkom forumu na Proljetnom 

zagrebačkom velesajmu zatražili od 

Vlade da iznađe način kako pomoći 

blokiranim obrtnicima da otplate 

svoje dugove na rate. 

Na Gospodarskom forumu u ime 

Vlade RH sudjelovali su potpredsjednik 

Vlade i ministar gospodarstva, 

rada i poduzetništva Damir 

Polančec, potpredsjednik Vlade 

Božidar Pankretić, ministar financija 

Ivan Šuker te ministar mora, 

prometa i infrasturkture Božidar 

Kalmeta, a u ime Hrvatske gospodarske 

komore potpredsjednica 

Vesna Trnokop Tanta. Predstavnici 

Vlade odgovarali su na pitanja o 

brodogradnji, nelikvidnosti, poticajnoj 

stanogradnji, privatizaciji Hrvatskih 

šuma itd. Ministar financija 

Ivan Šuker najavio je da će na jesen 

u proceduru zakonske izmjene kojima 

će se onemogućiti da netko 

tko nije podmirio sve svoje obveze 

osnuje novo trgovačko društvo. 

Na niz pitanja vezanih uz poticaje, 

primjerice za stambenu štednju, za 

kupnju stana, za građevinare, ministar 

Šuker je poručio kako je najlakše 

reći da bi država trebala nešto 

učiniti, te to povezao i s pitanjem 

proračuna, tvrdnji da je državna 

potrošnja prevelika, traženjima da 

se smanji za 20 milijardi kuna. Oko 

87 posto rashoda proračuna je vezano 

uz utvrđena prava, rekao je 

Šuker poručujući da za bilo kakve 

poticaje treba povećati rashod. 

TEMA BROJA 

Izmjenama i dopunama Zakona o 

ograničavanju uporabe duhanskih 

proizvoda definirani su određeni izuzeci 

koji će omogućiti ugostiteljima, ako 

se na to odluče, da svojim gostima, pušačima 

i nepušačima pruže kvalitetniju 

uslugu, a u cilju zaštite i omogućavanja 

njihovih prava i mogućnost izbora. Od 

dana stupanja na snagu ovih izmjena, 

odnosno 8 dana od objave u Narodnim 

novinama, u prijelaznom razdoblju od 

6 mjeseci u svim ugostiteljskim objektima 

u kojima se isključivo uslužuje piće 

omogućeno je pušenje, tj. konzumacija 

duhanskih proizvoda, nevezano na veličinu, 

tehničke uvjete i sl. 

Prostor za pušenje novim izmjenama 

Zakona definira se na način da »prostor 

za pušenje jest potpuno zatvoren prostor 

koji je fizički odvojen od drugih 

zatvorenih prostora«. U novo usvojenim 

izmjenama Zakona brisane su 

riječi »i posebno uređen isključivo za 

pušenje«, što omogućuje vlasnicima ili 

korisnicima prostora da ih prilagode i 

urede sukladno svojem poslovanju. 

U prostorima za pušenje moguće je 

konzumirati hranu i piće, ali nije moguće 

usluživanje, sukladno pravilima i 

zakonima koji definiraju ugostiteljsku 

djelatnost. 

Prostor za pušenje moguće je uvesti 

u svim vrstama ugostiteljskih objekata, 

www.hok.hr 

SABOR USVOJIO IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UP 

Kompromisno rješenje 

Na 14. redovnoj 

sjednici Hrvatskog 

sabora, održanoj 

krajem rujna, usvojen 

je Zakon o izmjenama 

i dopunama Zakona 

o ograničavanju 

uporabe duhanskih 

proizvoda 

Krešimir Tomić 

UVEDEN JOŠ JEDAN POREZNI NAMET 

Nezadovolj 

uvođenjem posebnog po 

Sanja Želinski Matunec 

Hrvatska obrtnička komora, 

kao zastupnik interesa 95.000 

hrvatskih obrtnika, izražava 

nezadovoljstvo uvođenjem posebnog 

poreza na dohodak od samostalnog 

obavljanja obrtničke djelatnosti, predviđenim 

Zakonom o posebnom porezu 

na primitke od samostalne djelatnosti i 

ostale primitke, koji je Hrvatski sabor 

usvojio krajem rujna. 

do 49,99 m 2 

uslužnog 

prostora 

izbor: 

pušački ili 

nepušački 

lokal 

koji su definirani Pravilnikom o razvrstavanju 

i minimalnim uvjetima 

ugostiteljskih objekata iz skupina »restorani«, 

»barovi«, »catering objekti« 

i »objekti jednostavnih usluga«, no 

ukoliko ugostiteljski objekt nije u mogućnosti 

ispuniti navedene uvjete, a 

to je prvenstveno uvjet da prostor za 

pušenje mora biti veličine minimalno 

10 m 2 , u ugostiteljskom objektu u 

kojem se isključivo uslužuje piće moguće 

je cjelokupan prostor proglasiti 

pušačkim prostorom. 

Pušačkim prostorom mogu se proglasiti 

svi ugostiteljski objekti, koji 

isključivo uslužuju piće, te kvadraturom 

prostora za usluživanje ne prelaze 

Porezno opterećenje obrtnika i poduzetnika 

je na granici izdržljivosti. 

Svako novo opterećenje stvorit će dodatne 

teškoće u poslovanju i pogoršati 

gospodarsku krizu, koja je u posljednjih 

godinu dana uzrokovala zatvaranje 

7.000 obrta. Stope poreza na dohodak 

izrazito su visoke (15%, 25%, 

35% i 45%), a porezno opterećenje još 

dodatno povećava i prirez. Kriza se 

treba riješiti novim ulaganjima i poticajima 

gospodarstvu, uključivo i porezno 

rasterećenje, kako bi se omogućila 

investicijska aktivnost, a kako je to 

Želi li ugostitelj imati 

prostor za pušenje, 

moraju se ispuniti 

brojni tehnički uvjeti: 

prostor mora biti uređen 

tako da iz njega nije moguć 

protok zraka onečišćenog 

duhanskim dimom 

u drugi prostor 

površina prostora ne smije 

biti manja od 10 m 2 

prostor ne smije zauzimati 

više od 20% ukupne površine 

javnoga prostora, 

odnosno 20% površine 

prostora za usluživanje u 

ugostiteljskim objektima 

prostor ne smije biti namijenjen 

prijelazu u druge 

prostore 

u prostoru se ne smije 

usluživati hrana ni piće 

itd... 

Svako novo 

opterećenje stvorit 

će dodatne teškoće u 

poslovanju i pogoršati 

gospodarsku krizu, 

koja je u posljednjih 

godinu dana 

uzrokovala zatvaranje 

7.000 obrta 

Hrvatska obrtnička komora i izložila 

kroz prijedloge antirecesijskih mjera 

Vladi i Ministarstvu gospodarstva. 

Novo porezno opterećenje gospodarstva 

(ali i stanovništva općenito) utječe 

na smanjenje potrošnje (kako opće, 

tako i gospodarske) i time usporava i 

otežava razvoj. 

Dohodak radnika (plaća) i dohodak 

obrtnika nemaju istu suštinu te se ne 

može konstatirati da je ovim Nacrtom 

»uređena ista zakonodavna materija«, 

jer je dohodak obrtnika zapravo dobit 

iz poslovnog pothvata. Uz novi porezni 

namet ulaganje u poslovanje obrtnika 

iz ostvarenog dohotka, a to znači 

u razvoj poslovanja, još je više otežan 

jer se porezom smanjuje dio dohotka 

koji ostaje raspoloživ za ulaganje.

ORABE DUHANSKIH PROIZVODA 


POTPISAN UGOVOR O PREUZIMANJU KORPORATIVNOG IDENTITETA HWK 

 

za ugostitelje 

49,99 m 2 . Prostor za usluživanje je 

prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u 

koju se ne ubraja kvadratura sanitarija, 

radnog prostora i skladišta. 

Ovim izmjenama u krugu zdravstvenih 

ustanova, za prostor i objekte koji 

su udaljeni više od 20 metara od ulaza 

u zgradu zdravstvene ustanove, primjenjivat 

će se sve odredbe i prava iz ovog 

zakona. 

Nakon stupanja na snagu ovih izmjena 

te nakon isteka roka od 6 mjeseci, 

objekti koji će ispunjavati sve navedene 

tehničke uvjete morat će ishoditi 

rješenje koje donosi ministar, a kojim 

će se »verificirati«, odnosno ustanoviti 

da li je prostor za pušenje ili pušački 

prostor udovoljio svim tehničkim i zakonskim 

uvjetima. 

U ovom trenutku nisu jasno naznačeni 

način i procedura utvrđivanja zadovoljavanja 

svih kriterija, koji će rezultirati 

rješenjem ministra. 

Takav pušački prostor 

mora ispunjavati ove 

uvjete 

prostor mora imati ventilacijski 

sustav koji omogućuje 

najmanje 10 izmjena 

zraka na sat 

odvod zraka onečišćenog 

duhanskim dimom 

iz pušačkog prostora u 

otvoreni prostor mora se 

osigurati sustavom za filtriranje 

prostor mora biti opremljen 

sredstvima promidžbe 

spoznaje o štetnosti 

uporabe duhanskih 

proizvoda (plakat, leci, 

naljepnice ili sl.) 

u tom prostoru mora biti 

istaknuta oznaka o dozvoli 

pušenja 

itd... 

stvo 

reza za obrtnike 

U cijelom pravnom sustavu Republike 

Hrvatske obrtnicima se ne priznaju 

ista prava kao radnicima, iako svojim 

osobnim radom rade u svojoj radionici 

jednako kao i radnik i uz to još nose i 

rizik poslovanja. 

Obrtnicima se ne priznaje pravo na 

radni staž s povećanim trajanjem, a i 

u slučaju lošeg poslovanja i zatvaranja 

obrta, radnik će kroz određeno vrijeme 

imati pravo na naknadu za nezaposlene, 

Razlog protiv uvođenja 

posebnog poreza za obrtnike 

je i činjenica da kod 

obrtnika i samostalnih zanimanja 

postoji element poduzetničke 

aktivnosti pa time i 

preuzimanja rizika, koji ne 

postoji kod nesamostalnog 

rada. Tretman onih koji preuzimaju 

rizik, koji pridonose 

ukupnom zapošljavanju te 

stvaraju dodanu vrijednost 

trebao bi biti povoljniji od 

onih koji obavljaju nesamostalnu 

djelatnost. 

a obrtnik neće. Ako se već teži »izjednačavanju« 

u pogledu »kriznog poreza«, 

onda izjednačavanje treba dosljedno 

provesti u pogledu svih prava i obveza. 

»Zakon se ne mijenja pod pritiskom, 

i dalje se čuva javni interes RH, a to je 

zdravlje«, rekao je resorni ministar Darko 

Milinović koji je zahvalio Cehu ugostitelja 

HOK-a i Ministarstvu turizma s 

kojima se radilo na izmjenama. »Izmjenama 

se pooštrava i mogućnost reklamiranja 

duhana i duhanskih proizvoda na 

način da se ono zabranjuje u prostorima 

gdje se prodaje duhan«, dodao je. 

Naglasio je kako zabrana pušenja i 

dalje ostaje za restorane, bolnice, škole 

i aerodrome. 

»Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika 

HOK-a, ispred 16.000 obrtnika ugostitelja, 

njihovih zaposlenika i obitelji, 

podržava odluku Sabora RH, Vlade RH, 

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 

te ministra Milinovića i zahvaljuje na 

spremnosti za pregovore o prijedlozima 

Hrvatske obrtničke komore, kao i o izmijenjenim 

uvjetima u gospodarstvu, a 

u cilju rješavanja problema nastalih u 

provedbi Zakona o ograničavanju uporabe 

duhanskih proizvoda«, istaknuo je 

predsjednik Ceha Zlatko Puntijar. 

Na temelju praćenja primjene zakona, 

naveo je Puntijar, i kroz rad radne 

skupine primijećeni su određeni nedostaci 

te je partnerskim odnosom HOK-a 

i Ministarstva usuglašeno ovo kompromisno 

rješenje. 

»Zahvaljujemo na iskazanom razumijevanju 

i suradnji, kako u procesu 

donošenja Zakona, tako i u vremenu 

od kada je Zakon stupio na snagu, u 

kojem su resorno Ministarstvo i Vlada 

RH prepoznali probleme obrtnika ugostitelja, 

koji će ovim izmjenama Zakona 

i mjerama omogućiti građanima 

kvalitetnije zdravstvene uvjete, a isto 

tako našim članovima mogućnost gospodarskog 

i ekonomskog prosperiteta«, 

zaključio je Puntijar. 

Dodatne informacije: 

Krešimir Tomić, 

tel. 01/4806 631 i 

Savjetodavna služba 

HOK-a 062 000 026. 

Novim zakonom propisuje se osnovica 

za plaćanje posebnog poreza u 

slučaju paušalnog oporezivanja dohotka, 

i to na način da se od naplaćenih 

primitaka priznaju izdaci u visini 50%, 

a preostalih 50% čini osnovicu za plaćanje 

posebnog poreza. Tako propisana 

osnovica je previsoka. Pitanje je koje 

to gospodarske djelatnosti ostvaruju 

dobit od 50%? Tako veliki dohodak u 

odnosu na primitke sigurno ne ostvaruju 

oni obrtnici koji porez plaćaju u 

paušalnom iznosu jer je paušalno oporezivanje 

i predviđeno kao izuzetak od 

pravila kako bi se takvim, najsitnijim 

obrtnicima olakšalo i pojednostavnilo 

vođenje poslovnih knjiga, ali isto tako 

i postupak razreza poreza kao postupanje 

Porezne uprave ne bi bilo skuplje 

od koristi koja se njihovim oporezivanjem 

postiže. 

Predlažemo da se izdaci priznaju 

najmanje u iznosu od 70% primitaka, 

a osnovica za krizni porez utvrdi kao 

razlika dohotka uz priznavanje 70% izdataka 

i pripadajućeg paušalnog poreza 

na dohodak. Na taj način postigla bi se 

donekle izjednačenost u načinu utvrđivanja 

porezne osnovice, a time i oporezivanja 

posebnim porezom. 

I propisane kazne za fizičke osobe su 

previsoke, posebice kazna od 5.000,00 

kn u slučaju ako obrtnik propisano izvješće 

ne dostavi u propisanom roku. 

Boje i »kutija s alatom« 

za kvalitetniji imidž 

Naša je prednost 

što se u uvođenju 

vizualnog identiteta 

HOK-a oslanjamo 

na partnera. HOK se 

nastoji ugledati na 

uspješne, a ovim se 

korakom učvršćuje 

dosadašnja uspješna 

suradnja HOK-a i HWK 

D. Mihić, S. Tomić 

Ugovor o preuzimanju korporativnog 

identiteta potpisali su 

10. rujna predsjednik Hrvatske 

obrtničke komore (HOK) Mato Topić i 

predsjednik Obrtničke komore za München 

i Gornju Bavarsku – Handwerkskammer 

fur Munchen und Oberbayern 

(HWK) Heinrich Traublinger. 

Njegovom primjenom i hrvatsko 

obrtništvo moći će poboljšati komunikaciju 

i interakciju sa svojim različitim 

ciljnim skupinama te će biti percipirano 

kao gospodarska skupina s posebnim 

identitetom i interesima. Ovaj ugovor 

označava početak novog pristupa korporativnom 

identitetu HOK-a i jedinstveni 

primjer suradnje kojom će HOK 

dobiti na prepoznatljivosti i javnom i 

vizualnom potencijalu na temelju iskustava 

HWK, s kojom HOK ostvaruje 

dugogodišnju uspješnu suradnju. 

Upozorenje obrtnicima 

Međunarodni adresari se naplaćuju! 

Elektronskom poštom ponovno pristižu 

ponude za uvrštenje u jedan od 

brojnih međunarodnih poslovnih adresara, 

WORLD BUSINESS GUIDE. 

Upozoravamo obrtnike da ponudu 

dobro pročitaju te odluče što će učiniti. 

U prvom se dijelu teksta, otisnutog 

čitljivo i s rubrikama za popunjavanje 

podataka, nudi kontrola odnosno ažuriranje 

podataka, što je besplatno. U donjem 

dijelu obrasca nalazi se narudžba 

(order) ispisana velikim štampanim, ali 

znatno manje čitljivim slovima i teško 

razumljivim tekstom u kojem se navode 

uvjeti objave podataka i narudžba 

www.hok.hr 

Zahvaljujemo Hrvatskom dizajnerskom 

društvu na iskazanom interesu 

u povodu uvođenja novog korporativnog 

identiteta Hrvatske obrtničke 

komore i činjenici da ocjenjuju pozitivnim 

što smo uočili potrebu za 

kvalitetnim vizualnim identitetom. 

No, za razliku od njih, smatramo kako 

usvajanjem, odnosno preuzimanjem 

vizualnog identiteta Obrtničke komore 

za München i Gornju Bavarsku 

(HWK), uz minimalnu naknadu, HOK 

ne gubi svoj identitet, niti smo tim 

činom »kolonizirani« niti »kupljeni«. 

Od HWK smo preuzeli vizual u smislu 

vedrih, optimističnih boja, koje definiraju 

strukturu pojedinih komorskih 

aktivnosti HWK (sajmovi, obrazovanje, 

savjetovanje…), a koje su gotovo 

identične našima. Implementiranjem 

boja zadržavamo, i dalje u 

svakoj situaciji s ponosom ističemo 

naš temeljni vizualni identitet, a to 

je logo Hrvatske obrtničke komore, 

koji rabimo od obnove Komore, dakle 

od 1994. godine, a koji je izradio 

vrsni hrvatski dizajner. Vrlo uspješna 

suradnja Hrvatske obrtničke komore 

i HWK traje od 1995. godine, posebice 

u području razvoja strukovnog 

obrazovanja, informatizacije, lobiranja, 

promocije, kao i ostalih aktivnosti 

HOK-a, što potvrđuje 

da smo im vrlo važan 

partner. Pri preuzimanju 

vizualnog identiteta nije 

bilo riječi o promjeni ili 

preuzimanju loga. Naš 

logo postoji već 15 godina 

takav kakav je i nismo 

ga kupili u »second hand 

shopu«, kako impliciraju 

neki mediji. Prijedlog vizualnog 

identiteta podržao 

je Odbor za informiranje 

HOK-a, a odluku je 

usvojio Upravni odbor. 

za dostavu takvog adresara, što se naplaćuje. 

Slijedi potpis i pečat kojim se 

narudžba potvrđuje. 

Tim se potpisom smatra zaključenim 

ugovor na tri godine kojim se 

obrtnik obvezuje kroz te tri godine 

plaćati adresar u iznosu od 995 eura 

godišnje, a i nakon toga za svaku godinu 

ukoliko primanje adresara ne otkaže 

pisano dva mjeseca prije isteka 

pretplate. 

Upozoravamo obrtnike da budu 

oprezni i pažljivi i u pogledu drugih 

sličnih ponuda za inozemne i domaće 

poslovne adresare (npr. INFO-DATUS 

Glavni tajnik HWK dr. Lothar Semper, 

prezentirajući novi korporativni 

identitet, kazao je kako je HWK 2003. 

godine uvela novi korporativni dizajn, 

2006. godine nastupio je val preuzimanja 

njihovog dizajna u cijeloj Njemačkoj, 

a ovim potpisivanjem ugovora došlo 

je i do njegove internacionalizacije. 

Idejno rješenje novog vizualnog identiteta 

Hrvatske obrtničke komore rađeno 

je prema konceptu vizualnog identiteta 

Obrtničke komore za München i Bavarsku. 

Razlozi za pristupanje izradi su 

nepostojanje jedinstvenog vizualnog 

identiteta HOK-a kao i nepreglednost 

i raznolikost ukupnih proizvoda. Zbog 

toga postojeća pravila oblikovanja nisu 

bila jasna za djelatnike, a Hrvatska obrtnička 

komora, kao središnja obrtnička 

institucija, nije bio prepoznatljiva za korisničke 

skupine. Usvajanjem novog korporativnog 

identiteta Hrvatska obrtnička 

komora će kod svih svojih proizvoda biti 

prepoznata kao središnji adresat, ojačat 

će njen imidž kao i stupanj prepoznatljivosti. 

Predsjednik HOK-a Mato Topić 

istaknuo je kako se kod promjene korporativnog 

identiteta radi o promjenama u 

načinu na koji predstavljamo sebe drugima. 

»Naša je prednost što se u uvođenju 

vizualnog identiteta HOK-a oslanjamo 

na partnera. HOK se nastoji ugledati na 

uspješne, a ovim se korakom učvršćuje 

dosadašnja uspješna suradnja HOK-a i 

HWK«, kazao je Topić. U novosloženoj 

sistematici proizvoda boje preuzimaju 

ulogu pomoći kod orijentacije. Nove 

oblikovne smjernice određene su »kutijama 

s alatom«. Pri tom alat predstavlja 

zajedničku bazu za obrtnike. Kutija s 

alatom predstavlja red, strukturu i preglednost, 

a svaki je obrtnik uređuje na 

svoj, individualan način. Uspostavljene 

su tri kategorije, polazeći od spektra 

usluga koji se orijentira prema ciljnim 

skupinama. Tako je za skupinu Obrt 

(zastupanje interesa, poticanje obrta, 

podaci i činjenice te usluge) odabrana 

crvena boja. Za skupinu Obrazovanje 

(izobrazba, usavršavanje i poticanje) 

odabrana je žuta boja, dok zelena boja 

određuje skupinu Savjetovanje (ukupni 

spektar savjetodavnih proizvoda). 

Predsjednik HWK Heinrich Traublinger 

naglasio je kako je učinjen 

izuzetno važan korak u nadilaženju 

granica nacionalne države. »Suradnja 

naše dvije komore i do sada je bila 

uspješna. HOK je učio od nas, ali i mi 

smo učili od vas«, rekao je Traublinger. 

HOK je primijenio njemačka iskustva u 

izradi novog vizualnog korporacijskog 

identiteta radi njegove učinkovitosti, 

koja se u Bavarskoj na najbolji mogući 

način pokazala u praksi. Naime, 

implementacija novog korporativnog 

dizajna, među ostalim, osjetno je povećala 

broj posjetitelja štandova HWK 

na obrtničkim sajmovima, kao i broj 

posjeta njihovih internetskih stranica. 

Osim toga, već je 25 drugih obrtničkih 

komora diljem Njemačke, uz plaćanje 

licence, preuzelo njihov korporativni 

dizajn i implementiralo ga u vlastiti sustav, 

što je zaista i potvrda uspješnosti 

novokreiranog brenda. 

d.o.o. koja nudi REGISTAR HRVAT- 

SKIH TVRTKI, tj. obradu podataka iz 

Obrtnog registra za cijenu od 388 kn.)


GLOBALNO OKO 

Svjetlo na 

kraju tunela? 

Nije valjda vlak... 

MEĐUNARODNA SURADNJA 

BIZIMPACT: USPJEŠAN ZAVRŠETAK EU PROJEKTA O INFORMIRANJU 

MALOG GOSPODARSTVA 

Mini vodiči dostupni svima 

Uz Ministarstvo 

gospodarstva, rada 

i poduzetništva, 

glavni partneri 

projekta su Hrvatska 

gospodarska komora, 

Hrvatska obrtnička 

komora, Hrvatska 

udruga poslodavaca i 

Hrvatska agencija za 

malo gospodarstvo 

 


Prošlo je točno godinu dana 

otkad je pad na svjetskim 

burzama označio početak 

globalne recesije, 15. rujna 2008. 

Od sredine 2007. godine pa do 

tog trenutka, počevši s drugorazrednim 

hipotekama (Sub-prime 

mortgage), kriza, koja je tada počela 

tinjati, proširila se poput obalnog 

požara financijskim sustavom 

SAD-a. 

Nakon što je pokleknuo financijski 

sustav SAD-a, »opožaren« je 

čitav svijet. 

Dok je hrvatska Vlada živjela 

u »poricanju« koje je kulminiralo 

ostavkom premijera Sanadera u 

srpnju 2009., kriza se preko Europe 

preselila i na Hrvatsku. 

Prvo su pokleknuli izvoznici, 

kojima su se od sredine 2008. počele 

smanjivati narudžbe iz EU. 

Nakon toga su eksplodirala neplaćena 

dugovanja javnih poduzeća, 

koja su povukla u propast brojne 

male i srednje tvrtke koje su s 

njima poslovale. 

Potom se otkrilo da se proračun 

ipak ne puni onako kako bi ministar 

financija priželjkivao i da će 

u njemu biti premalo novca za sva 

obećanja. Kako je recesija stizala, 

smanjivali su se prihodi od poreza 

i doprinosa. 

Ostavku premijera Sanadera dočekali 

smo s padom BDP-a u prvom 

tromjesečju za 6,7 posto, dok 

je drugi kvartal minus smanjen za 

6,3%. 

Na vidjelo su došli i naši stari 

strukturni problemi neprovođenja 

reformi. 

Kraj krize? 

Petljanje Vlade s priznavanjem 

da je kriza tu, te raspravljanje oko 

toga da li je država u bankrotu ili 

će biti, oduzelo je dragocjeno vrijeme 

za reagiranje i ublažavanje 

krize. 

Naime, u provođenju ekonomske 

politike postoji nekoliko vremenskih 

kašnjenja koja su povezana 

s procedurom donošenja – prvo 

je spoznajni jaz, zatim jaz donošenja 

i jaz utjecaja. 

Spoznajni jaz se poklopio s 

ostavkom premijera Sanadera 

– godinu dana nakon što su izvoznici 

počeli osjećati globalnu krizu, 

shvatilo se da je kriza tu i da se 

nešto mora učiniti. 

Jaz donošenja je bio vrlo kratak 

i to je prouzročilo donošenje brzopletih 

odluka koje nisu ublažile 

krizu, već je produljile – Hrvatska 

je zemlja koja više ovisi o potrošnji 

nego o izvozu i uvozu, stoga svaka 

Prof. dr. sc. Ante Babić, 

osnivač i direktor Centra 

za međunarodni razvoj 

mjera koja smanjuje kupovnu moć 

potrošača utječe direktno na smanjenje 

BDP-a. 

Hvala Bogu, turizam (jedan od 

oblika potrošnje kojim inozemni 

potrošači plaćaju PDV u Hrvatskoj 

i kupuju u Hrvatskoj proizvode na 

koje maržu kupe domaći trgovci i 

proizvođači) je ipak odolio besparici 

u emitivnim zemljama, tako 

da će nas on ipak na neki način 

spasiti. 

Hrvatska Vlada još nije osmislila 

važne mjere za ublažavanje 

recesije i izlazak iz nje. 

One bi se svakako morale dotaknuti 

javne potrošnje i nelikvidnosti 

državnog sektora i javnih 

poduzeća, koja nastaje zbog toga. 

(O tome smo raspravljali secirajući 

budžete u jednom od prethodnih 

brojeva). Međutim, tu je još jaz 

utjecaja. 

Čak i kad se dogovore oko nužnih 

mjera, Vlada (samostalno ili 

uz pomoć MMF-a) treba to staviti 

u zakonske prijedloge, usuglasiti s 

koalicijskim partnerima, sindikatima 

i poslodavcima i uputiti u proceduru 

– što se predviđa prilikom 

izrade budžeta za 2010. godinu 

u listopadu ili studenom – početak 

djelovanja tih mjera neće biti 

vidljiv prije proljeća/ljeta 2010. 

godine. 

Do tada će, prema svemu sudeći, 

početi oporavak u Europi 

nastavljen na stabilan rast u Aziji 

(Indija, Kina) te oporavku SAD-a 

koji se javlja prema mnogim pokazateljima 

(ponovno povećanje 

dozvola za izgradnju, porast cijena 

nekretnina nakon godinu dana 

pada, te zaustavljanje rasta broja 

nezaposlenih). 

Rastom u Europi će doći ponovno 

do povećanih narudžbi za izvoznike, 

do ulaganja i u Hrvatsku i 

slično. 

Na neki način propušteno vrijeme 

je učinilo upitnim koji bi 

učinak imale do kraja ove godine 

donesene mjere, osim što bi se potrošilo 

novaca (što državnih, što 

privatnih), a imali bismo i štetu od 

krivo tempiranih mjera (poput posebnog 

poreza na plaće). 

Plaćamo skupu državu. Plaćamo 

skupe zastupničke i dužnosničke 

plaće. 

No, možda bi nam ekonomski 

bilo efikasnije da ih plaćamo kad 

već moramo, ali da ih zamolimo i 

da ništa ne rade. 

Jer tko radi može i pogriješiti 

(usporedite broj zakonskih prijedloga 

koji je unutar posljednje dvije 

godine opozvan). 

Projekt BIZimpact pri Ministarstvu 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

koji se financira 

sredstvima Europske unije, predstavio 

je svoje rezultate tijekom svečanosti 

zatvaranja projekta 8. rujna u Zagrebu. 

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja 

svog trajanja, projekt, čiji je cilj poboljšati 

informiranost malih gospodarstvenika 

o promjenama u ključnim 

područjima zakonodavstva u procesu 

pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, 

usko surađuje s Ministarstvom i ostalim 

partnerskim organizacijama kako 

bi pružili informacije, organizirali seminare 

i slične aktivnosti od pomoći 

poslovnoj zajednici u svim hrvatskim 

regijama. 

BIZimpact se financira iz CARDS 

programa Europske unije, a ukupna mu 

je vrijednost 1,3 milijuna eura. Glavni 

je cilj projekta poboljšati informiranost 

hrvatske poslovne zajednice – prije 

svega, malih i srednjih poduzetnika i 

obrtnika, o učinku koji će pristup Europskoj 

uniji imati na tvrtke i promjenama 

u zakonima i propisima u brojnim 

ključnim područjima. 

Uz Ministarstvo gospodarstva, rada 

i poduzetništva, glavni partneri projekta 

su Hrvatska gospodarska komora 

(HGK), Hrvatska obrtnička komora 

(HOK), Hrvatska udruga poslodavaca 

(HUP) i Hrvatska agencija za malo 

gospodarstvo (HAMAG). 

Državna tajnica u Ministarstvu 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

Tajana Kesić Šapić, izjavila je da je 

BIZimpact pridonio razvoju odnosa 

između Ministarstva i poslovne zajednice: 

»Informativni seminari, publikacije 

i radionice pomogli su pružiti 

informacije malim poduzetnicima kojima 

su one i najpotrebnije. Distribuirano 

je više od 160.000 mini vodiča. 

Posebno je značajno naglasiti da je 

RH 

Najava projekta IPA 

komponenta III c 

Promoviranje 

i pružanje 

savjetodavnih usluga 

malim i srednjim 

poduzetnicima 

Opći cilj projekta je povećanje konkurentnosti 

hrvatskih malih i srednjih 

poduzetnika. Svrha projekta je poboljšanje 

kvalitete i raspoloživosti usluga 

pružanja potpore u poslovanju malim 

i srednjim poduzetnicima putem promoviranja 

izravnih konzultantskih i savjetodavnih 

usluga s posebnom usmjerenošću 

na regije RH koje zaostaju u 

razvoju. Savjetodavne usluge će se 

pružati u područjima poput osiguranja 

kvalitete, marketinga i razvoja proizvoda. 

No, opseg savjetodavnih usluga 

www.hok.hr 

Državna tajnica Tajana Kesić Šapić dala je završnu ocjenu projekta 

projekt bio aktivan u svim hrvatskim 

regijama. Rezultati istraživanja pokazuju 

da se znanje malih poduzetnika 

o područjima koje obuhvaća projekt 

BIZimpact značajno poboljšalo. To je 

dobar početak te će Ministarstvo i naši 

partneri će i dalje surađivati kako bi 

se ova aktivnost nastavila i u budućnosti.« 

Lino Molteni, voditelj projekata iz 

Delegacije Europske komisije u RH, 

naglasio je da EU pruža snažnu podršku 

malim i srednjim poduzetnicima 

koji su pokretači rasta tijekom teških 

Sve aktivnosti projekta BIZimpact (informiranje, procjena učinaka, 

istraživanja i komunikacija) bile su usmjerene na pružanje informacija u 

osam područja koja su važna hrvatskim tvrtkama i u kojima je došlo do 

znatnih promjena: 

Državne potpore 

Javna nabava 

Norme za industrijske 

proizvode 

Prava intelektualnog vlasništva 

Mini vodiči obuhvaćaju sva zakonska 

područja (područja zaštite tržišnog 

natjecanja i državnih potpora objedinjena 

su u jednom vodiču). 

Obuhvaćaju ključne informacije koje 

su potrebne malim i srednjim poduzetnicima, 

kao što su: zakoni i norme u 

Europskoj uniji i Hrvatskoj, te najvažnije 

informacije o samim zakonskim 

područjima. 

Isto tako, navode relevantne izvore 

informacija. 

VIJESTI 

moći će se proširivati tijekom provedbe 

ugovora na temelju procjene potreba 

malih i srednjih poduzeća. 

Natječaj za projekt bit će objavljen u 

prosincu 2009. 

Ukupni budžet za projekt iznosi 

3.030.000 EUR. 

Web stranica: http://www.safu.hr/hr/ 

natjecaji/pregled/251/promoviranje-ipruzanje-savjetodavnih-usluga-malimi-srednjim-poduzetnicima 

IPA komponenta III c 

Shema dodjele 

bespovratne pomoći 

iz investicijskog fonda 

za znanost i inovacije 

Središnja agencija za financiranje i 

ugovaranje raspisuje natječaj za podnošenje 

projektnih prijedloga koji će 

dati doprinos održivom regionalnom 

razvoju i industrijskoj konkurentnosti 

gospodarskih uvjeta, te s tim u cilju, 

EU poduzima niz praktičnih koraka, 

kao što je i novi europski Zakon o malom 

gospodarstvu. »Uz projekt BIZimpact, 

Europska unija provodila je i dalje 

provodi mjere koje će pomoći malim 

hrvatskim poduzetnicima«, izjavio je. 

»Uistinu je pohvalno da je Hrvatska aktivno 

sudjelovala u prvom europskom 

tjednu malog i srednjeg poduzetništva u 

svibnju ove godine. Europska će unija i 

dalje pružati potporu Hrvatskoj i njenoj 

poslovnoj zajednici u procesu pripreme 

za ulazak u EU i nakon toga«. 

Sigurnost hrane i norme za 

poljoprivredne proizvode 

Zaštita okoliša 

Zaštita potrošača 

Zaštita tržišnog natjecanja 

Mini vodiči dostupni su na 

www.hok.hr/cro/publikacije i na 

www.bizimpact.hr 

EU 

sektora s dodatnom vrijednošću za gospodarstvo 

koji će pružiti potporu malom 

i srednjem poduzetništvu temeljenom 

na znanju putem davanja potpore 

javnom sektoru istraživanja i razvoja, 

uz financijsku pomoć iz Operativnog 

programa za regionalnu konkurentnost 

2007.-2009. iz pomoći Zajednice unutar 

okvira IPA komponente Regionalni 

razvoj u RH. Radi se o bespovratnim 

sredstvima. Više informacija na web 

stranici SAFU-a www.safu.hr. 

Novi natječaj 

IPA projekti Jadranska 

regija – međugranična 

suradnja 

Rok za prijavu projekta je 29. 10. 

2009. Sva natječajna dokumentacija 

nalazi se na web stranici 

http://www.adriaticipacbc.org/index.asp?page=home

CEHOVI 


 

Okrugli stol o trgovini 

Konkurentnost najveći 

problem malih trgovaca 

Stanje u maloj 

trgovini je teško, 

opstat će oni 

najžilaviji, koji su 

spremni razvijati se i 

povezivati, istaknuto 

je na skupu 


Ovogodišnji okrugli stol je pred 

više od 150 sudionika otvorio 

predsjednik HOK-a Mato Topić, 

s nadom da je trenutačna gospodarska 

kriza, koja nije jedini razlog padu 

prometa u trgovini, prolaznog karaktera 

i da se zajedničkim snagama može 

pronaći izlaz iz nje. 

Stanje u maloj trgovini je teško, opstat 

će oni najžilaviji, koji su spremni razvijati 

se i povezivati, istaknuto je na skupu. 

I profesor zagrebačkog Ekonomskog 

fakulteta Nikola Knego ističe kako je 

situacija malih trgovaca obrtnika izu- 

Smanjenje naknada 

za obrtnike 

Predstavnici 

HOK-a i HDS ZAMP-a 

na sastanku održanom 

18. rujna raspravljali su 

o ranije dostavljenim 

prijedlozima HOK-a za 

izmjenu Općeg ugovora 

o uvjetima za javno 

korištenje glazbe između 

HDS ZAMP-a i HOK-a 

Prijedlozi HOK-a su: smanjenje vrijednosti, 

povećanje popusta kod 

unaprijed prijavljenih događanja 

(Nova godina, maškare i sl.), isključiti 

iz naplate obiteljska događanja, vjenčanja, 

krstitke i sl., manji automatski porast 

cijena nakon godinu dana (promjena do- 

Predsjednik HOK-a Mato Topić otvorio je okrugli stol 

zetno teška i bit će još i teža, odnosno 

malih će trgovaca obrtnika biti sve 

manje. Da su okrupnjeni i povezani, 

predstavljali bi snagu, kazao je Knego 

dodajući kako iskustva razvijene 

Europe pokazuju da promet ne pada u 

Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske 

obrtničke komore Boris Vukelić 

kazao je kako mala trgovina 

ove godine ubrzano gubi pozicije, 

što je i očekivano. Radi se o sinergiji 

krize, pada kupovne moći, a i 

ograničenje radnog vremena imalo 

je posljedice na malu trgovinu, 

pojasnio je. U brojkama to znači da 

je ove godine izgubljen 1.621 trgovački 

obrt te ugašeno 3.500 radnih 

mjesta. – Realno nije za očekivati 

poboljšanje stanja, u tijeku je ‘čistilište’, 

opstat će samo oni koji su 

spremni razvijati se, ulagati – kazao 

je Vukelić. Istaknuo je da ukoliko 

Vlada poduzme odgovarajuće mjere, 

prije svega u domeni uređivanja 

sive trgovine, te ukoliko omogući 

reprogramiranje dugova, onda situacija 

neće biti tako loša. 

Siva ekonomija čini 30 posto u 

ukupnom gospodarstvu, a u trgovini 

i više od 40 posto, dok u razvijenim 

zemljama taj postotak nije viši 

od 2 do 3 posto, kazao je Vukelić. 

Napomenuo je i kako je uvođenje 

kriznog poreza, prema prvim procjenama, 

smanjilo potrošnju hrvatskih 

građana za nekih dva posto. 

Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj 

trenutno ima 15.780 trgovaca 

obrtnika, a krajem 2007. ih je bilo 

17.860. 

zamp – pregovori za novi ugovor 

sadašnjeg ključa povećanja, koji je bio 

prema promjeni potrošačkih cijena i bruto 

plaća). Tema pregovora je i promjena 

kriterija koja se odnosi na male poslovne 

prostore te za ugostiteljske objekte kojima 

se naknada povećala po primjeni sada 

važećeg ugovora (rad do 21 sat). Traži se i 

ukidanje minimalne naknade te uvođenje 

naplate preko izvođača, kada je u pitanju 

živa glazba. Tijekom sastanka dodatno je 

predložena i promjena ključa naplate prema 

postotku od prihoda, a raspravljalo se 

i o načinima rješavanja dugovanja pojedinih 

korisnika. Tema pregovora bit će i 

problematika zapisnika ZAMP-a, potpisivanje 

(da/ne) od strane korisnika glazbe 

te lokacija gdje se piše zapisnik. 

Na sljedećem sastanku, koji se treba 

ubrzo održati, HDS-ZAMP će dati prijedloge 

novih opcija za Ugovor, koji bi 

trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2010. 

godine. Podsjetimo, Opći ugovor o uvjetima 

za javno korištenje glazbe potpisan 

je 31. listopada 2006. godine 

između Hrvatskog društva 

skladetalja – Zaštita autorskih 

muzičkih prava (HDS ZAMP) 

i Hrvatske obrtničke komore. 

Krajem lipnja ove godine, kao 

jedna od mjera iz Akcijskog 

plana za turizam za ovu godinu, 

potpisan je Aneks Ugovora, 

kojim se hotelijerima i 

ugostiteljima za preostali dio 

ove godine naknada za autorska 

muzička prava (ZAMP) 

smanjuje za 10 posto. 

I. Š., S. T. 

velikim formatima trgovina, u super i 

hipermarketima na periferijama gradova. 

Mali trgovci su ti koji trpe, a razlog 

tome su između ostaloga cijene, jer se 

u malim dućanima kupuje uglavnom 

kada se mora. 

Nils Busch-Petersen, glavni direktor 

Udruge trgovaca u njemačkoj pokrajini 

Berlin–Brandenburg, u svom je 

izlaganju naglasio kako je stagnacija 

maloprodaje dio općih tendencija na 

suvremenom tržištu. Pad maloprodajnog 

prometa, manji broj zaposlenih uz 

istovremeno povećanje prodajnih površina, 

tri su značajke koje obilježavaju 

suvremenu trgovinu na malo, rekao je 

Busch-Petersen. To je postignuto kroz 

dobru organiziranost malih trgovaca, 

kako na razini pokrajine, tako i na 

državnoj te na razini Europske unije, 

kazao je Busch-Petersen i zaključio da 

je povezivanje u udruge nužno kako bi 

zaštitili svoje interese i ostvarili snažnije 

pozicije prema političkim instancama 

i dobavljačima. 

Otvoriti nove marketinške 

mogućnosti 

Odbor HOK-a za obrte s tradicijom 

i umjetničke obrte na svojoj je 9. 

sjednici 24. rujna razmatrao nove zahtjeve 

za odobrenje izlaska stručnih 

komisija u pregled radionica na terenu. 

Također, razmatrala se i mogućnost 

korištenja vlastitog znaka (na proizvodu 

ili ambalaži) u smislu aplikacije na 

konkretnom proizvodu, npr. kao reljef 

na kožnom proizvodu, koji nije u obliku 

standardnog privjeska ili naljepnice. 

Članove Odbora zanimalo je i po 

kojim kriterijima bi se mogli priznavati 

prehrambeni obrtnički proizvodi kao 

obrti s tradicijom, no zaključeno je da 

je svaki takav slučaj individualan. 

Odbor se posebno pozabavio prijedlozima 

budućih marketinških aktivno- 

www.hok.hr 

Ivan-Damir Anić, viši znanstveni 

savjetnik s Ekonomskog instituta u 

Zagrebu, govorio je na skupu o potrebi 

jače specijalizacije male trgovine u 

uvjetima jake konkurentnosti velikih 

trgovačkih lanaca. Opstanak male trgovine 

po njemu nije samo u udruživanju 

i postizanju boljih uvjeta nabave. 

Udruživanje je poželjno, smatra, 

ali nije ključno. Mala trgovina u današnjim 

uvjetima, smatra Anić, mora 

pridobiti i zadržati kupca, poraditi 

na dodatnoj edukaciji, pronaći nove, 

male tržišne niše u kojima može biti 

konkurentna velikima i ponuditi drugačiji 

asortiman od onoga koji nude 

veliki trgovci. 

U raspravi je istaknuto da recepta za 

jednostavan izlazak iz teškog položaja 

u kojem se nalazi mala trgovina nema, 

no orijentacija na lojalnog kupca, bolja 

povezanost malih trgovaca u interesne 

grupe, te kvalitetnija izobrazba kadrova 

put je kojim bi mali trgovci u Hrvatskoj 

trebali ići. 

TRADICIJSKI I UMJETNIČKI OBRTI 

sti vezanih uz promociju projekta tradicijskih 

odnosno umjetničkih obrta. 

Članovi odbora smatraju da su 

tradicijski i umjetnički obrti malo zastupljeni 

u medijima, uključujući nacionalne 

televizije. Stoga će se tražiti 

od Programskog vijeća HTV-a, i od 

drugih televizija populariziranje tradicijskih 

odnosno umjetničkih obrta, 

ali i korištenje drugih promotivnih i 

marketinških kanala poput lokalnih 

medija i web-stranica kakve o tradicijskim, 

umjetničkim, izvornim ili sl. 

proizvodima imaju druge komore. 

Više o mogućnosti dobivanja znaka 

tradicijskog, odnosno umjetničkog 

obrta pročitajte na www.hok.hr/cehovi 

N. K. 

BOL, 9. I 10. 

STUDENOG 2009. 

22. kongres 

ugostitelja 

i turističkih 

djelatnika 

Kongres će se održati 9. i 10. 

studenog 2009. godine u Bolu 

na otoku Braču. Domaćin ovogodišnjeg 

Kongresa je Obrtnička 

komora Splitsko-dalmatinske županije. 

Na Kongresu se očekuje više 

od 400 ugostitelja, predstavnika 

znanstvenih institucija i ustanova, 

predstavnika županijskih obrtničkih 

komora, kao i dužnosnika 

Hrvatske obrtničke komore. Očekuje 

se i nazočnost predstavnika 

nekoliko ministarstava, saborskih 

zastupnika, županijskih čelnika te 

drugih uglednih gostiju. 

Za vrijeme Kongresa održat će 

se tradicionalna Gastro izložba 

ugostitelja domaćina Kongresa. 

Za sve informacije, molimo Vas 

da se obratite u Hrvatsku obrtničku 

komoru na tel. 01 4806-631, ili 

e-mailom kresimir.tomic@hok.hr, 

Krešimir Tomić. 

Pozivamo Vas i ove godine da 

se odazovete te prisustvujete u 

velikom broju. 

Novi Pravilnik o 

tehničkim uvjetima 

Novi Pravilnik o tehničkim 

uvjetima vozila u prometu na 

cestama objavljen je u Narodnim 

novinama 29. lipnja (NN 74/09), 

a stupio je na snagu 30 dana od 

dana objave u »Narodnim novinama«. 

Ovim Pravilnikom propisuju se 

tehničke kategorije vozila, dimenzije 

i mase, osovinska opterećenja, 

uređaji i oprema koje moraju 

imati motorna i priključna vozila 

i uvjeti kojima moraju udovoljavati 

uređaji i oprema motornih i 

priključnih vozila u prometu na 

cestama. 

Danom stupanja na snagu 

ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik 

o tehničkim uvjetima vozila 

u prometu na cestama (»Narodne 

novine«, br. 92/05 i 42/08). 

M. J. 

PRIJEVOZ OPASNIH 

TVARI 

Pravilnik o 

stručnom 

osposobljavanju 

vozača 

Pravilnik o stručnom osposobljavanju 

vozača vozila za prijevoz 

opasnih tvari u cestovnom 

prometu objavljen je 4. kolovoza 

2009. u »Narodnim novinama« 

(NN 96/09) i stupio je na snagu 

osmog dana od dana objave u 

»Narodnim novinama«. 

Ovim Pravilnikom propisuje 

se način, program, provedba i 

provjera stručne osposobljenosti 

vozača vozila za prijevoz opasnih 

tvari u cestovnom prometu 

te obliku, sadržaju, roku važenja, 

načinu i postupku izdavanja uvjerenja 

o položenom ispitu. 

Danom stupanja na snagu 

ovog Pravilnika prestaje važiti 

Pravilnik o stručnom osposobljavanju 

vozača motornih vozila za 

prijevoz opasnih tvari i osoba 

koje sudjeluju u prijevozu opasnih 

tvari (»Narodne novine«, br. 

24/95). 

M. J.

Obrtničke novine rujan 2009. CEHOVI 

CEH RIBARA 

14. susret ribara 

u Jakišnici na 

Pagu 

Dolazak sudionika na skup 

predviđen je 29. listopada predvečer, 

radni dio skupa je 30. listopada, 

dok će 31. listopada biti 

rasprava o zaključcima i njihova 

objava. 

Na 14. susretu ribara raspravljat 

će se o aktualnim temama 

ribarstva, među kojima su: Stanje 

i perspektive razvoja hrvatskog 

ribarstva; Aktualni trenutak hrvatskog 

ribarstva; Ribarska iskustva 

u praksi; Pelagijski ribolov; 

Koćarski ribolov; Ribolov malim 

ribolovnim alatima; Školjkarstvo 

– sakupljanje i uzgoj; Znanstvena 

tema; Ribarstvo u Ličko-senjskoj 

županiji; Aktualni trenutak u 

marikulturi; Praktična iskustva u 

izgradnji broda kroz Model financiranja 

obnove i modernizacije 

ribolovne flote; Policijski nadzor 

i ribarska inspekcija na moru; 

Obalna straža u funkciji zaštite 

interesa Republike Hrvatske na 

moru, s posebnim težištem na ribarstvo; 

Strategija razvoja održivog 

ribarstva u Hrvatskoj; Ustroj i 

funkcioniranje veletržnica ribom 

u Hrvatskoj. Program skupa bit će 

uskoro objavljen na www.hok.hr. 

S. Tomić 

MALI BRODARI 

Potpisani ugovori o potpori za 

male brodare 

Matija Justament 

Državni tajnik za more Branko 

Bačić potpisao je 21. rujna 

2009. u Splitu ugovore s predstavnicima 

malih brodara o potpori 

gradnje trupa dvanaest plovila u iznosu 

od oko 2,9 milijuna kuna i za rekonstrukciju 

dvaju plovila u iznosu od oko 

331 tisuću kuna, što ukupno za obnovu 

putničke i izletničke flote iznosi oko 

3,2 milijuna kuna. 

Potpore za gradnju trupa brodova, 

jahte i brodice dobilo je šest obrta, a za 

rekonstrukciju broda i brodice dobio je 

jedan obrt. Potpore su dane u visini od 

10% vrijednosti gradnje trupa plovila i 

10% vrijednosti rekonstrukcije plovila. 

Potpore su dodijeljene na temelju 

Poziva Ministarstva mora, prometa i 

infrastrukture za javno prikupljanje ponuda 

za dodjelu potpora iz Državnog 

proračuna Republike Hrvatske za 2009. 

koji je bio objavljen u travnju 2009. 

Potpore su dodijeljene 

na temelju Poziva 

Ministarstva 

mora, prometa i 

infrastrukture za 

javno prikupljanje 

ponuda za dodjelu 

potpora iz Državnog 

proračuna Republike 

Hrvatske za 2009. 

koji je bio objavljen u 

travnju 2009. 

Predsjednik Sekcije brodara Hrvatske 

obrtničke komore Valter Grubica 

aktivno je sudjelovao na više sastanaka 

Stručnog povjerenstva za pripremu 

i provedbu postupka dodjele potpora 

javnim prikupljanjem ponuda kroz 

Program izgradnje i rekonstrukcije 

putničke i izletničke flote za potrebe 

hrvatskih privatnih brodara – malih 

poduzetnika u 2009. godini koji su 

održani u Ministarstvu mora, prometa 

i infrastrukture. 

Riječ je o potporama koje se dodjeljuju 

petu godinu za redom, na temelju 

programa obnove putničke i izletničke 

flote za potrebe hrvatskih privatnih 

brodara – malih poduzetnika. Kako je 

istaknuo od 2005. do 2008. godine, 

ukupno je po ovom programu izgrađeno 

trideset i tri plovila, a rekonstruirano 

je šesnaest plovila, koje je Ministarstvo 

mora, prometa i infrastrukture poduprlo 

sa gotovo 12 milijuna kuna. 

Uzimajući u obzir podatak da je 405 

brodova, kapaciteta 5000 putnika, u 

vlasništvu 336 malih brodara, ovaj podatak 

pridonosi raznolikosti turističke 

ponude, povećanju sigurnosti plovidbe, 

zaštiti morskog okoliša i otvaranju novih 

radnih mjesta, naglasio je Bačić. 

Državni tajnik najavio je skoro donošenje 

novog zakona o pomorskom 

dobru i morskim lukama, kojim će se 

ukinuti koncesijska odobrenja koja su 

opterećivala troškove malih brodara. 

Također, rekao je da će se nedostatak 

vezova za izletničku i putničku flotu 

rješavati dogradnjom luka sa lučkim 

upravama. Najavio je da će se malim 

brodarima i ove godine isplatiti državne 

subvencije za gorivo, kao razlika između 

tržišne i cijene plavog dizela. 

CEH RIBARA 

Primjedbe na 

Nacrt Zakona o 

ribarstvu uputiti 

u Ministarstvo 

Na 22. sjednici Ceha za ribarstvo 

i akvakulturu HOK-a, sudjelovao 

je i državni tajnik za ribarstvo 

u Ministarstvu poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnog razvoja Tonči 

Božanić. 

Nakon verifikacije zapisnika s 

21. (telefonske) sjednice održane 

10. srpnja, okupljeni su raspravljali 

o Nacrtu prijedloga o morskom 

ribarstvu. Državnom tajniku 

Božaniću upućeni su brojni 

upiti na sadržaj Nacrta Zakona. 

Božanić je ustvrdio kako Zakon 

nije diskriminirajući, već dopušta 

donošenje podataka koji reguliraju 

ribolov. 

Ribarima je preporučio da razmotre 

sve prijedloge pristigle iz 

županija i zauzmu zajednički stav 

oko sadržaja Zakona za što imaju 

još dvadesetak dana. 

Nakon rasprave o Nacrtu prijedloga 

Zakona o strukturnoj potpori 

i uređenju tržišta u ribarstvu članovi 

Ceha razmotrili su i Očitovanje 

Uprave MPRR i Ravnateljstva 

policije MUP-a na prigovor HOK-a 

prema MPRR i MUP-u. Na sjednici 

je izviješteno i o dosadašnjim pripremama 

i organizaciji za skorašnji 

14. susret ribara. 

D. Mihić 

PRIJEVOZNICI 

Što je prijevoz za 

vlastite potrebe 

Matija Justament 

Prijevoz za vlastite potrebe je prijevoz 

osoba ili tereta koji bez naknade 

obavljaju pravne ili fizičke osobe 

radi zadovoljavanja proizvodnih ili 

uslužnih potreba u okviru svojih djelatnosti. 

Način i uvjeti za obavljanje prijevoza 

za vlastite potrebe propisani su 

Zakonom o prijevozu u cestovnom 

prometu (NN 63/08., 111/06., 151/05., 

48/05. i 178/04.). 

Pravne ili fizičke osobe koje obavljaju 

prijevoze za vlastite potrebe prije 

početka obavljanja prijevoza dužne su 

se prijaviti kod izdavatelja licencije 

(licencije za međunarodni prijevoz 

– Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 

licencije za unutarnji prijevoz 

– Ured državne uprave u županiji, 

odnosno upravno tijelo grada Zagreba 

nadležno za poslove prometa), koji 

ih upisuje u evidenciju prijevoznika 

za vlastite potrebe, osim za prijevoz 

tereta vozilima ili skupom vozila čija 

najveća dopuštena masa ne prelazi 

3.500 kg. 

Prijevozi za vlastite potrebe mogu se 

obavljati samo na osnovi potvrde o prijavi 

prijevoza za vlastite potrebe koju 

izdaje izdavatelj licencije. 

Potvrda se izdaje na pisani zahtjev 

pravne ili fizičke osobe koja obavlja 

prijevoz za vlastite potrebe u kojoj 

treba navesti: vrstu prijevoza, broj 

vozila kojima će obavljati prijevoz, 

podatke o broju prikolica i potvrdu 

o zaposlenom vozaču za vozila čija 

najveća dopuštena masa ne prelazi 

3.500 kg. 

Vozila kojima se obavljaju prijevozi 

za vlastite potrebe moraju biti 

označena i opremljena sukladno Pravilniku 

o posebnim uvjetima za vozila 

kojima se obavlja javni cestovni 

prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe 

(NN 102/07. i 120/05.). Potvrdu o ispunjavanju 

posebnih uvjeta za vozila, 

izdaje stanica za tehnički pregled vozila 

pri redovnom tehničkom pregledu 

vozila. 

Za nova vozila potvrda se izdaje pri 

prvom preventivnom pregledu vozila. 

Potvrda se izdaje za vozilo (osobni 

automobil, autobus, teretni automobil i 

priključno vozilo) zasebno. 

www.hok.hr 

CEH PRIJEVOZNIKA 

Popust na plaćanje 

cestarine 

Hrvatski cestovni prijevoznici moći će ostvariti 

20% jeftiniju cestarinu tijekom cijele godine, 

a ne više samo u razdoblju od 15. rujna 

tekuće do 1. lipnja sljedeće godine, kako je to 

bilo dosad 

Vlada RH je na sjednici održanoj 3. rujna 2009. na cijelu godinu produljila 

popust od 20 posto koji su na autocestama vozila III. i IV. skupine do 

sada ostvarivala samo izvan turističke sezone, između 1. rujna i 1. lipnja. 

Hrvatski cestovni prijevoznici moći će ostvariti 20% jeftiniju cestarinu 

tijekom cijele godine, a ne više samo u razdoblju od 15. rujna tekuće do 1. 

lipnja sljedeće godine, kako je to bilo dosad. Također, dobit će dodatne cjelogodišnje 

popuste ukoliko posjeduju vozila koja manje onečišćuju okoliš. 

Odluka dopušta da se ENC »postpaid« načinom plaćanja za određeno vozilo 

III. i IV. skupine (registracijska oznaka) preko kreditnih kartica uz popust 

20% uvede tijekom cijele godine. Trenutno Hrvatske autoceste d.o.o. i 

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. odobravaju popust od 20% u razdoblju od 15. 

rujna tekuće do 1. lipnja sljedeće godine za III. i IV. skupinu vozila putem 

ENC-a na registraciju, uz plaćanje trajnim nalogom kreditnom karticom. 

Kao dodatni stimulativni model popusta na plaćanje cestarine Vlada je dala 

suglasnost HAC-u da dodatni cjelogodišnji popust po osnovi emisijskog razreda 

za vozila EURO 4 bude od 3% i dodatni popust za vozila EURO 5 od 

5%. Navedeni dodatni popusti određeni za cjelogodišnju primjenu po osnovi 

euro emisijskog razreda ostvaruju se pomoću ENC »postpaid« uređaja vezanog 

na određeno vozilo III. i IV. skupine (registracijsku oznaku) preko kreditnih 

kartica, a ujedno i stimuliraju smanjenje emisije ispušnih plinova te pridonose 

očuvanju ekologije sukladno normi ISO 14001:2004 prema kojoj su certificirane. 

Ministar prometa Božidar Kalmeta objasnio je da će se time promet teških 

vozila preusmjeriti na autoceste te zaštititi državne ceste i okoliš.

CEHOVI 

UMJETNIČKI OBRT DOMINIQUE JURIĆ 


 

Tradicija urbanog staklarskog obrta 

U djelatnosti Dominique Jurić riječ je o 

iznimno kvalitetnom umjetničkom radu, 

o radionici koja u najboljem smislu 

riječi nastavlja urbani staklarski obrt 

sudjelujući u toj tradiciji i dugim vlastitim 

trajanjem. Obrt Dominique Jurić nositelj 

je statusa i znaka Obrta s tradicijom, 

odnosno Umjetničkog obrta 

Fribourgu. Iste godine prošla je 

seminar u »Centre International 

du Vitrail« u Chartresu, na temu 

»Peinture sur verre, grisaille«. 

Dominique Jurić obogatila 

je ponudu radionice izradom 

vitraja za stambene i poslovne 

prostore, što je postao i prepoznatljiv 

proizvod Umjetničkog 

staklarskog ateliera »Staklić«, a 

tako je i ušao na hrvatsko tržište 

umjetnina. 

Riječ je o iznimno kvalitetnom 

umjetničkom radu, o radionici 

koja u najboljem smislu 

riječi nastavlja urbani staklarski 

obrt sudjelujući u toj tradiciji i 

dugim vlastitim trajanjem. 

Vitraji proizvedeni u ovoj 

radionici vrlo su zanimljive 

realizacije koje prelaze okvire 

uobičajene staklarske ponude 

i iz nje se izdvajaju izrazitom 

autorskom kreativnošću i invencijom. 

Dominique Jurić sudjelovala 

je na brojnim samostalnim 

i skupnim izložbama i 

umjetničkim kolonijama, a u 

više je navrata upisana i u Zlatnu 

knjigu hrvatskih poduzetnika 

i menadžera. 

Vitraj – detalj 

Dominique s ocem i suprugom 

Dominique Jurić rođena 

je 1964. godine u Zagrebu. 

Nakon mature u 

Obrazovnom centru za kulturu i 

umjetnost upisuje studij Povijesti 

umjetnosti i Etnologije na Filozofskom 

fakultetu u Zagrebu. 

Diplomirala je 1991. s temom 

»Privatna galerijska djelatnost 

sa posebnim osvrtom na grad 

Zagreb«, a nakon toga i na Akademiji 

likovnih umjetnosti u Zagrebu 

na Nastavničkom odjelu. 

Još je tijekom studija posebno 

njegovala tradicionalnu tehniku 

vitraja, a postala je jedina studentica 

koja je ovu tehniku odabrala 

za svoj diplomski rad. Dominique 

usavršuje svoje znanje 

i tehniku na studijskim putovanjima 

u Švicarsku i Francusku, 

a 1998. godine od oca preuzima 

obrtničku radionicu »Staklić« 

utemeljenu 1984. godine. 

Godine 1999. sudjelovala je u 

radu »3eme Forum international 

sur la conservation et la technologie 

du vitrail historique« u 

T-MOBILE MOBILE INTERNET 

PLA∆ENI OGLAS 

Stalna veza s morem informacija 

 

Usluga Mobile 

Internet dostupna 

je na cjelokupnom 

teritoriju Hrvatske, 

a T-Mobile 3G 

mreæom pokriva 

viπe od 70 posto 

populacije - najviπe 

meu svim 

mobilnim 

operatorima. 

koji su prepoznali kvalitetu T-Mobile 

mreæe te svoje komunikacijske potrebe 

predali u ruke najveÊeg i najpouzdanijeg 

mobilnog operatora. 

“UnatoË opÊem uvjerenju, jedrenje 

nije luksuz“, s osmjehom priËa Lazarin. 

„Naπi klijenti su obitelji, studenti, zaposlenici 

na team buildingu, turisti iz Europe 

koji na Jadran dolaze svojim automobilima. 

Vjerujte, poklonici luksuznog 

turizma imaju svoje jahte.“ Takoer istiËe 

da su s T-Mobileom gotovo od samih 

poËetaka. 

Mobile Internet - klju 

uspjenog poslovanja 

„T-Mobile Mobile Internet smo vidjeli 

kao priliku ne samo za poboljπanje komunikacije, 

nego i kao dodatnu uslugu 

koju moæemo nuditi svojim klijentima - 

prvi smo je u Hrvatskoj ponudili na svojim 

brodovima i tako klijentima 

omoguÊili povezanost u bilo kojem dijelu 

Hrvatske. Kad smo ovu uslugu osmislili 

T-Mobile je bio jedini koji je 

nudio kompletno rjeπenje, a i danas nastavljamo 

suradnju na realizaciji novih 

ideja“, nastavlja Lazarin. 

„More je moja velika ljubav, ono je zapisano 

u mom genetskom kodu. U 

obitelji je kroz generacije bilo puno pomoraca, 

moj djed je bio svjetioniËar i luËki 

kapetan, a barba jedriliËar. Ja nastavljam 

tradiciju povezanosti s morem. I Ëinim 

to u duhu vremena - uz potporu suvremenih 

tehnologija i T-Mobile Mobile Interneta“, 

zakljuËuje Lazarin. 

Eda mi je te 1996. -kada smo 

poËinjali s poslom - bio T-Mobile 

Mobile Internet!“, zapoËinje 

priËu Zlatko Lazarin, direktor tvrtke 

Adriatic Charter, najveÊeg iznajmljivaËa 

plovila u Hrvatskoj. Ova obiteljska tvrtka 

s bazom u Sukoπanu je, tijekom tih 13 

godina, preπla put od ureda s jednim fax 

ureajem i pisaÊim strojem do vodeÊe 

hrvatske charter tvrtke s viπe od stotinu 

vlastitih moderno opremljenih jedrilica 

i motornih plovila o kojima brine 30 djelatnika. 

Pravilo modernih pomoraca: 

nigdje bez tehnologije 

„Ponosan sam jer smo u relativno 

kratkom vremenu jako napredovali, a to 

zasigurno mogu zahvaliti predanom radu 

djelatnika, ali i usluzi Mobile Internet“, 

naglaπava Lazarin. Adriatic Charter jedan 

je od 2/3 uspjeπnih poslovnih korisnika 

Zlatko Lazarin: „Nastavljam obiteljsku tradiciju povezanosti s 

morem - i Ëinim to uz potporu suvremenih tehnologija” 

www.hok.hr 

 

T-Mobile Mobile 

Internet uvelike 

olakava poslovanje 

- omoguuje pristup 

informacijama onda 

kad vam najvie 

trebaju. A s 

dananjim tempom 

poslovanja brzina i 

pouzdanost mree 

su kljune, pogotovo 

elite li biti lider u 

svom podruju, 

kae Zlatko Lazarin, 

direktor tvrtke 

Adriatic Charter, 

najveeg 

iznajmljivaa plovila 

u Hrvatskoj. 

Brzina i pouzdanost


www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 


broj 

10 

Rujan 

2009. 

 


Suradnja s flamanskim poduzetnicima 

Brodsko-posavski obrtnici pokrenuli suradnju 

sa srodnom asocijacijom iz EU 

Str. 11 

KRAPINA 

17. zagorski gospodarski zbor 

Velika manifestacija obrtništva i poduzetništva 

u srcu Zagorja 

Str. 13 

VIROVITICA 


Obrtnici dobili priznanja za dan 

Virovitičko-podravske županije 

Str. 18 

PETI MEĐUNARODNI SAJAM U ŠIBENIKU 

Šibenik u duhu i ruhu srednjeg vijeka 

Šibenske ulice trgovi i pjacete 

petu godinu za redom zasjale su 

u srednjovjekovnom duhu i ruhu. 

Šibenik su preplavili vitezovi 

i stražari, plemići i plemkinje, 

pjevači i plesači, kmetovi i 

običan puk, svi odjeveni u 

nošnje iz srednjeg vijeka. Njima 

su se pridružili brojni obrtnici sa 

starim zanatima, kao i trgovci 

i slikari, koji su na mnogim 

mjestima nudili svoje proizvode 

Peti međunarodni sajam u srednjovjekovnom 

Šibeniku, u organizaciji 

Grada Šibenika, Turističke 

zajednice, Šibenske gradske 

straže i Udruženja obrtnika Šibenik, 

okupio je oko 500 sudionika, koji su 

od petka do nedjelje navečer priredili 

niz vrlo atraktivnih događanja. Svečanost 

otvaranja Sajma obznanili su 

plotuni topova sa šibenske rive. Pred 

katedralom svetog Jakova, u čast 

gradu Šibeniku, svoje tradicionalno 

bokeljsko kolo otplesala je Bokeljska 

NA OBRTNIČKOM BRUDETU 

U CRIKVENICI 

Brudet pojeden 

u rekordnom roku 

organizaciji Udruženja obrtnika Crikvenica »obrtnički« 

brudet u srijedu 2. rujna kuhalo je na Veloj Paladi 

U 

u Crikvenici dvanaest obrtničkih ekipa. 

Članovi sedam sekcija Udruženja obrtnika Crikvenica, 

predsjedništvo i tri ekipe obrtnika umirovljenika, kojima 

se pridružila i ekipa organizatora Ribarskog tjedna 

– TZ Grada Crikvenice, pojačana s gradonačelnikom, 

pokazali su zavidnu vještinu i volju u spremanju brudeta. 

Ukusni brudet pojeden je u rekordnom roku, a ubrzo 

se tražila i porcija više. 

Dobrovoljni prilozi sakupljeni od degustacije brudeta, 

Odlukom Upravnog odbora Udruženja namijenjeni su 

djeci s teškoćama u razvoju, a ovom je prilikom sakupljena 

svota od 3000 kuna. 

Pobjednici su na kraju bili svi sudionici ove humanitarne 

akcije, a osim punim tanjurom primorskog specijaliteta, 

nagrađeni su i priznanjem posjetitelja te odličnim 

raspoloženjem, začinjenim s puno dobrih vibracija, koje 

su se mogle osjetiti na svakom koraku. 

Dobre vibracije, dobra hrana i dobre namjere 

Obrtnici i umjetnici ponudili su svoje proizvode 

mornarica. Napad na dvorac izveli 

su Zelingradski vitezovi, kojima su 

se ove godine prvi put pridružili i vitezovi 

iz mađarskoga grada Erda. Na 

središnjem gradskom trgu Poljani trčala 

se dječja alka. Najatraktivnija je 

bila simulacija opsade grada s mora, 

koju je brzo i uspješno otklonila Šibenska 

gradska straža. Veliki broj 

SURADNJA 

OBRTNIČKE 

KOMORE I 

ŽUPANIJE 

Robert Varga 

građana i sudionika Sajma, uz obilje 

morskih plodova, uživao je u pučkoj 

fešti, koju je u Docu, u najstarijem 

dijelu Šibenika, organizirala Sekcija 

ugostitelja Udruženja obrtnika Šibenik. 

Među 500 sudionika Sajma 

njih oko 300 došlo je iz Mađarske, 

Poljske, Njemačke, Slovenije i Crne 

Gore. 

Pedeset izlagača nastupilo 

je na obrtničkoj, 

tradicijskoj, turističkoj 

i gastronomskoj izložbi EKO 

ETNO JASKA, koja se odvijala 

u sklopu Jaskanskih 

vinskih svečanosti od 16. 

do 20. rujna na sajmištu i 

drugim lokacijama u Jastrebarskom. 

Jaskanske 

vinske svečanosti tradicionalna 

su degustacijskoprodajna 

izložba koja se 

održava sredinom rujna uz Jesenski 

zagrebački velesajam. 

Na izložbi sudjeluju poznati 

vinari i vinogradari plešivičkookićkog, 

krašićko-slavetićkog 

Jedinstvenom spletu boja, okusa, mirisa 

i dobrih emocija ovogodišnjeg 

Špancirfesta ove su se godine pridružili 

i međimurski proizvođači suvenira, vina, 

rakija i zdrave hrane. Naime, Međimurska 

županija je u suradnji s Obrtničkom komorom 

Međimurske županije organizirala nastup 

desetero izlagača, pa brojni »špancireri« 

u deset dana trajanja manifestacije 

na zajedničkom prostoru imaju prilike vidjeti 

i okusiti voćne rakije OPG-a Petković, 

kupinovo vino OPG-a Korent i vino Udruge 

vinara Međimurja »Hortus Croatiae«. 

Dobre emocije 

na Špancirfestu 

www.hok.hr 

I ove godine Sajam u srednjovjekovnom 

Šibeniku zatvoren je 

7. modnom revijom Figurin, koju 

organiziraju Sekcija proizvodnih 

obrta i Sekcija frizera i kozmetičara 

Udruženja obrtnika Šibenik. Bilo je 

to još jedno vrlo uspješno predstavljanje 

šibenskih obrtnika kojima su 

se vrlo atraktivnim nastupom pridružili 

i učenici Srednje strukovne 

škole iz Šibenika. Kao posebnost 

ove modne revije svakako valja 

izdvojiti kolekciju srednjovjekovnih 

haljina i odora izrađenih u šibenskim 

obrtničkim radionicama. To 

srednjovjekovno ruho, čini se, postaje 

još jedan prepoznatljiv šibenski 

proizvod. 

Bogata EKO ETNO JASKA i Jaskanske vinske 

svečanosti 

N. Klapčić 

i svetojanskog 

vinogorja uz bogatu 

kulinarsku ponudu i prigodan 

kulturno-umjetnički program. 

Uz glazbeno-scenske nastupe 

kulturno-umjetničkih 

društava, ansambala i grupa 

Grad je ispunilo šarenilo odora iz srednjeg vijeka 

Tradicija i gastronomija u Jaski 

Posjetiteljima su predstavljeni ekološki 

proizvodi Udruge »Duga«, Društva za 

dinamičko-biološku proizvodnju »Duga 

plus« i obrta »Eco-natura«, te autohtoni 

međimurski suveniri: svetomarska čipka 

gospođe Nade Mance, lončarski proizvodi 

»Terakote« i minijature međimurske narodne 

nošnje iz obrta »Šik«, te najraznovrsniji 

suveniri obrta »B Unique«. Međimurski 

obrtnici-čuvari tradicije predstavljaju se 

i na samostalnim izložbenim prostorima. 

Šećući varaždinskom starogradskom jezgrom, 

možete kupiti i suvenire Keramike 

Vrbanec, te međimurske tradicionalne kolače 

iz Radionice kolača »Monika«, dok je 

s područja Jaske (KUD Desinec, 

KUD Sveta Jana, KUD 

Lipa Slavetić, KUD Cvetković, 

ansambl Status, Desinečki 

tamburaši, Gospodari tambura, 

Desinečki pajdaši i grupa 

Begini) i Samobora kao grada-partnera 

ove manifestacije 

– posjetitelje su zabavljali Toni 

Cetinski, Goran Karan i klapa 

Kampanel, Slavonski dukati 

Krunoslav Kićo Slabinac i ženski 

tamburaški ansambl Garavuše 

te Danijela Martinović. 

Pod velikim bijelim šatorom i 

izvan njega odvijao se bogat 

program – izložba je organizirana 

u prvom dijelu šatora, a 

za izlagače s područja Jastrebarskog 

– prostor, štandovi 

i dodatna oprema osigurana 

je besplatno. Tijekom Jaskanskih 

vinskih svečanosti održane 

su i enogastronomske 

prezentacije pod nazivom 

»Kultura stola«, biciklistička 

utrka Velika nagrada vinograda, 

susret vatrogasnih puhačkih 

orkestara RH te otvoreno 

natjecanje u pripremanju kotlovine 

KotloVINA show. 

Splet boja, okusa, mirisa i dobrih emocija 

u »Varaždinu na placu« na novoformiranom 

Zelenom trgu svoje proizvode ponudilo 

Lončarstvo »Magdalenić«. Kažu da je 

Špancirfest susret sa zaboravljenim, gdje 

se ljudi daju gradu, a grad daje ljudima. 

Naši su izlagači dostojnim prezentiranjem 

kraja »med Murom i Dravom« kroz svoje 

proizvode Špancirfestu poklonili i dio međimurske 

duše.

10 Obrtničke novine rujan 2009. 

ŽUPANIJE 

XXI. 

I. ZAGREB 

ZAGREBAČKA 

ŽUPANIJA 

OK ZAGREB 

10000 ZAGREB 

Ilica 49/II 

Telefon: 

01/48 46 741 

Telefaks: 

01/48 46 615 

E-mail: 

ok.zagreb@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Obad 

Tajnik: 

Miran Šoić 

stranicu pripremiLA: 

Fedora Zoković 

OKZ I GRADSKA SKUPŠTINA 

Obrtnici razgovarali 

sa Borisom Špremom 

B. Šprem: »Osobno ću se 

angažirati i zajedno s ministrom 

pravosuđa, gospodinom 

Šimonovićem, nastojati što brže 

djelovati na realizaciji zakonskog 

okvira za neposrednu prodaju 

poslovnih prostora zakupnicima 

obrtnicima.« 

Prvi radni sastanak predstavnika 

Obrtničke komore Zagreb 

s Borisom Špremom, novim 

predsjednikom Gradske skupštine 

Grada Zagreba i njegovim suradnicima, 

održan je 8. rujna. Ivan Obad, 

predsjednik Obrtničke komore Zagreb 

upoznao je gospodina Šprema 

s ciljevima i zadacima OKZ, kao i 

o projektu Obrtnički centar. Boris 

Šprem je naglasio da projektu treba 

pristupiti s velikom ozbiljnošću zbog 

njegove izuzetne važnosti za budući 

razvoj obrtništva i malog poduzetništva 

kao i grada Zagreba. Predsjednik 

Obad i tajnik Miran Šoić informirali 

su gospodina Šprema o načinu financiranja 

projekta te istaknuli kako 

se radi o već prihvaćenom gradskom 

projektu u čijoj će realizaciji 

u značajnoj mjeri sudjelovati Grad 

Zagreb. Također je istaknuto da će 

izgradnja ovog obrtničkog centra 

biti jedan od najvažnijih obrtničkih 

projekata u posljednjih sto godina, 

od izgradnje Doma obrtnika na Trgu 

Zagrebački obrtnici s Borisom Špremom 

Mažuranića 1905. godine i Matice 

hrvatskih obrtnika u Ilici. 

Također je postignut dogovor u 

vezi prijedloga za sudjelovanje obrtnika 

u radnim grupama, komisijama 

i odborima Gradske Skupštine kada 

se radi o pitanjima obrtništva i malog 

poduzetništva, kao i sudjelovanje 

predsjednika OKZ na sjednicama 

Gradske skupštine. Predsjednik 

Šprem je pozvao obrtnike da sudjeluju 

u radnoj grupi za izradu novog 

Statuta Grada Zagreba te je obećao 

da će se založiti da obrtnici uđu u 

radna tijela za izradu Statuta već od 

proljeća 2010. godine. 

Prihvaćene su i primjedbe za potrebu 

bržeg osnivanja povjerenstava 

Grada, a posebno povjerenstva 

za poslovne prostore u vlasništvu 

Grada, koje se nije sastalo od svibnja 

2009. godine, što obrtnicima 

stvara velike poteškoće u radu. 

Predstavnici Obrtničke komore 

Zagreb predsjednika Šprema su 

upoznali i s gorućim problemom 

što hitnije potrebe prodaje poslovnih 

prostora u vlasništvu Grada 

Zagreba. 

– Osobno ću se angažirati i zajedno 

s ministrom pravosuđa, gospodinom 

Šimonovićem, nastojati 

što brže djelovati na realizaciji zakonskog 

okvira za neposrednu prodaju 

poslovnih prostora zakupnicima 

obrtnicima – rekao je Šprem. 

međunarodni obrtnički sajam u celju 

Nastup zagrebačkih 

obrtnika 

organizaciji Obrtničke komore 

Zagreb i Udruženja obrtni- 

U 

ka grada Zagreba obrtnici Zagreba 

i Zagrebačke županije posjetili 

su 42. međunarodni obrtnički sajam 

(MOS) u Celju, koji je održan 

od 9. do 16. rujna. 

Nastupilo je osam hrvatskih 

obrtnika od kojih pet novih, u organizaciji 

i pod pokroviteljstvom 

Hrvatske obrtničke komore, koja 

sufinancira 50 posto iznosa troškova 

izlaganja. 

Obrtnici različitih djelatnosti po 

četrnaesti put izlagali su na skup- 

noj izložbi HOK-a u paviljonu 

L1, na površini od 50 m 2 , a ove 

godine predstavili su umjetničke 

i industrijske, strojno obrađene 

odljevke od obojenih metala, metalne 

proizvode i proizvode od 

plastificiranog metala, prerađevine 

od plastičnih masa, proizvodnju 

i servisiranje automatskih i 

poluautomatskih strojeva za pakiranje 

i zamatanje, proizvode ručno 

izrađene i oslikane ukrasne, 

uporabne i umjetničke keramike 

i unikatnih suvenira, proizvode 

zlatnog i srebrnog nakita i drugo. 

Zagrebački obrtnici u Celju 

DUBROVNIK 

XIX. 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 

ŽUPANIJA 

OK DUBROVAČKO- 

NERETVANSKE ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK 

Široka 4/2 

Telefon: 

020/323 550 

Telefaks: 

020/323 560 

E-mail: 

ok.dubrovnik@hok.hr 

Predsjednik: 

Svetan Pejić 

Tajnik: 

Nikola Kalafatović 

STRANICU PRIPREMIO: 

Nikola Kalafatović 

RAZGOVOR – PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA METKOVIĆ ANTE JAKIĆ 

Energičnije i aktivnije 

za interese obrtništva 

Ante Jakić 

• Kakvo je stanje u obrtništvu RH i 

sukladno tome u našoj županiji? 

– Stanje u kojem se nalazi hrvatska privreda 

i recesija direktno se odražava na 

stanje u obrtništvu. Stanje u Dubrovačkoneretvanskoj 

županiji nije bitno drugačije i 

odraz je općeg stanja. U ovakvim uvjetima 

teško je bilo što planirati, upuštati se u neke 

nove investicije i zapošljavati nove radnike. 

U ovim uvjetima treba znati preživjeti. 

• Koje su okolnosti dovele do ovakve 

situacije? 

– Jedan od razloga je vjerojatno svjetska 

ekonomska kriza koja je dijelom zahvatila 

i nas. Ali mislim da je tomu kumovala 

i Vladina loša ekonomska politika. 

Neki zakoni koji su doneseni naprečac, 

a pritom nije konzultirana struka, uzrokovali 

su drastičan pad prometa. Najsvježiji 

su primjeri nedavno doneseni zakoni o 

ograničavanju uporabe duhanskih pro- 

Jakić: »Veliki broj poduzeća 

i obrta ne mogu podmirivati 

svoje obveze prema radnicima, 

državi i dobavljačima. 

Prema statističkim podacima 

za prvo polugodište 2009. godine 

broj insolventnih obrtnika 

bio je 33.970 koji su dugovali 

više od 4,5 milijardi kuna, 3,9 

milijardi duga starije je od 360 

dana!« 

izvoda, uvođenje kriznog poreza i promjena 

odredbi zakona o PDV-u. Ako se 

izmjene tako važnih zakona donose na 

brzinu, ako se ne provede javna rasprava, 

nužno je da će posljedice primjene 

takvih zakona biti vrlo velike. 

Svakako da ima i loših poslovnih poteza 

pojedinih obrtnika, a nije zanemariva 

ni smanjena kupovna moć građanstva, 

čime neminovno dolazi do smanjenja 

prometa. Manji promet znači i manji dohodak 

obrtniku, znači manji PDV državi, 

ali i manju plaću zaposleniku. Stvara se 

zatvoreni krug od kojega nitko nema koristi 

i, što je najvažnije, nema mogućnosti 

privrednog rasta, otvaranja novih obrta 

niti novog zapošljavanja. 

• Što učiniti? 

– Upravni odbor Udruženja obrtnika 

Metković je raspravljao o ovoj temi 

i predložio određene mjere za boljitak 

obrtništva, a naša želja je da se takva rasprava 

potakne i u drugim udruženjima. 

Smanjivanje unutrašnjeg duga, brža naplata 

potraživanja i osiguravanje stabilnosti 

tržišta su bitni preduvjeti za izlazak 

iz trenutne krize. Ako bi ovakva situacija 

potrajala još neko vrijeme, nužno bi se 

ugasio velik broj obrta. Prije svega mislim 

na obrte koji pružaju usluge vezane 

za građevinarstvo i njima srodne. Manjak 

novca i kredita građanstvu, razlog 

je padu kupovne moći, stanovi i kuće se 

sve manje grade, pa tako i ti obrti imaju 

sve manje posla. Ovi obrti su u zadnjih 

nekoliko godina podosta investirali u 

opremu i zaposlili veliki broj radnika, a 

sada su suočeni s nedostatkom posla. 

Stari je problem siva ekonomija. Znamo 

da dosta ljudi dopunski radi takve poslove 

bez ikakvih obveza i prema državi i 

prema kvaliteti izvedenih radova. 

Osim toga, vlada bi trebala povući 

ili promijeniti zakone koji ograničavaju 

poduzetništvo i smanjuju promet roba i 

usluga. Potrebno je točno snimiti postojeće 

stanje, donijeti mjere koji će makar i 

kratkoročno podržati poslovne aktivnosti. 

Pravi primjer za takvo što su ugostitelji. 

Oni su pretrpjeli velike štete zbog loših i 

nedorečenih zakona. 

HOK bi trebao energično i aktivno sudjelovati 

u donošenju mjera koje bi dovele 

do bržeg oporavka. Trebamo naći 

načina da se izborimo za interese naših 

obrtnika. Na sjednicama Upravnih odbora 

svih Udruženja obrtnika i HOK-a 

trebamo neprestano razgovarati o ovoj 

problematici i nuditi rješenja. 

www.hok.hr 

SEKCIJA ZA RIBARSTVO 

Zaključci 

s proširene sjednice 

Dubrovniku je 14. rujna održana sjednica Sekcije za ribarstvo 

Udruženja obrtnika Dubrovnik. Na sjednici su 

U 

prihvaćeni sljedeći zaključci: 

Potrebno je nastaviti s realizacijom projekta ribarske 

luke u Sustjepanu. U ovom trenutku Grad Dubrovnik 

vrši izmjene i dopune GUP-a kako bi se 

mogla dobiti lokacijska dozvola za realizaciju ovog 

projekta. 

Grad Dubrovnik kao vlasnik i JPG Sanitat kao tvrtka 

koja upravlja ribarnicom u Gružu će razmotriti sve 

prijedloge ribara kako bi se ribarnica prilagodila postojećoj 

zakonskoj regulativi. Na ovaj način bi Grad 

Dubrovnik, njegovi građani i mnogobrojni turisti dobili 

ribarnicu s izgledom i sadržajem koja odgovara 

potrebama i reputaciji Dubrovnika. 

Nakon obnove i rekonstrukcije operativne obale u 

Luci Gruž, ispred ribarnice u Gružu će ribari dobiti 30 

m obale za vezivanje ribarskih brodova i iskrcaj ribe. 

NASTUP NA 51. MOS-u 

Pohvala OK Dubrovačkoneretvanske 

županije 

Na Zagrebačkom velesajmu, 17. rujna 2009. godine, 

svečano su dodijeljena priznanja za cjelovitost 

marketinškog nastupa na 85. jesenskom međunarodnom 

zagrebačkom velesajmu, kao i nagrade »Vrijedne 

ruke« izlagačima na 51. MOS-u, koje dodjeljuje Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva. Obrtnička 

komora Dubrovačko-neretvanske županije dobila je 

Pohvalu za visoku razinu ukupnog nastupa.

ŽUPANIJE Obrtničke novine / veljača rujan 2009. 

11 

BJELOVAR 

VII. 

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 

ŽUPANIJA 

OK BJELOVARSKO- 

BILOGORSKE ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR 

Preradovićeva 4/I 

Telefon: 

043/242 242 

Telefaks: 

043/241 280 

E-mail: 

ok.bjelovar@hok.hr 

Predsjednik: 

Josip Renić 

Tajnik: 

Davorin Vezmarović 

stranicu pripremio: 

Goran Grgić 

INFORMATIČKO OBRAZOVANJE 

 

Tečaj informatike 70 posto jeftiniji 

Nastojeći ispuniti jedno od osnovnih 

programskih načela Obrtničke 

komore, osiguranje konkretne 

pomoći svakom, ili bar većini svojih 

članova, Područna obrtnička komora 

Bjelovar je, koristeći potporu Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva, 

ponovo osigurala za svoje 

obrtnike i članove njihovih obitelji 

angažirane u obrtu, iznimno povoljnu 

mogućnost informatičke izobrazbe. 

Kroz spomenutu potporu, Komora 

financira 70% troškova tečaja, koji 

je zamišljen kao tečaj za početnike, 

s ciljem da upozna polaznike sa znanjima 

praktične uporabe računala na 

prihvatljiv način, prilagođen obrazovanju 

odraslih osoba. Zbog velikog 

interesa polaznika ove će se godine 

tečaj organizirati, osim u Bjelovaru, i 

u Daruvaru, za polaznike iz Daruvara, 

Garešnice i Grubišnog Polja. Nastava 

za obje grupe, sveukupno 38 

polaznika, organizira se u suradnji 

s Pučkim otvorenim učilištima, traje 

oko pet tjedana i bit će u večernjim 

satima, prema dogovoru s polaznicima. 

Nakon polaganja završnog ispita, 

polaznici dobivaju interno Uvjerenje 

POU, kao dokaz o osposobljenosti 

za kompletno uredsko poslovanje. 

Upisi su, dakle, u tijeku, a prijaviti 

se može u Udruženjima obrtnika 

ili u komorskom uredu gđi Tatjani 

Bednaić na telefone 043/242-242 i 

043/241-280, kao i izravno u Pučkom 

otvorenom učilištu Bjelovar i 

Pučkom otvorenom učilištu Daruvar. 

NATJEČAJ ZA STIPENDIJE 

Po 500 kuna učenicima 

Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo financiraju po polovinu stipendije 

učenicima za obrtnička zanimanja, koja iznosi 500 kuna 

mjesečno, svih dvanaest mjeseci godišnje. Jedini je uvjet za učenike 

redovni završetak svake školske godine. Stipendija se dodjeljuje do 

završetka obrazovanja. Uz Zamolbu i Prijavu, koja se podiže u Komori, 

učenici su dužni priložiti i preslike svjedodžbi 7. i 8. razreda osnovne 

škole, potvrdu o upisu u određeni strukovni program i zdravstvenu 

svjedodžbu liječnika medicine rada. 

Broj stipendija je ograničen financijskim mogućnostima bjelovarske 

Komore na 16, od čega 9 dobivaju učenici kojima je školovanje u tijeku, 

a ove će se godine dodijeliti 7 novih, s tim da Komora intenzivno 

pokušava zainteresirati za suradnju, odnosno financijsko učešće i 

ostale zainteresirane. 

17. jesenski međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu 

Velika smotra 

obrtništva u Bjelovaru 

Od 11. do 13. rujna je u Gudovcu organizirano 

nastupio rekordan broj od 39 obrtnika, samo na 

zajedničkom prostoru tako zvane »obrtničke« 

hale br. 7, i to na 200 kvadrata zatvorenog i oko 

300 otvorenog prostora 

Predsjednik Republike, Stjepan 

Mesić, 11. rujna, otvorio 

je 17. jesenski bjelovarski 

sajam u Gudovcu pored Bjelovara, 

sajam kojem je suorganizator i Područna 

obrtnička komora Bjelovar, 

a koji je odlukom Upravnog odbora 

HOK-a uvršten i ove godine u grupu 

sajmova regionalne važnosti, odnosno 

sajmova za koje Obrtnička komora 

sufinancira izravno 50% izložbenog 

prostora. Tako se omogućuje 

obrtnicima Bjelovarsko-bilogorske 

županije da uz daljnje sufinanciranje 

Područne komore i njihovih 

Udruženja obrtnika nastupe na 

sajmu vrlo povoljno. U rasponu od 

posve besplatno, za članove najvećeg, 

bjelovarskog udruženja, do 

plaćanja manjeg dijela za članove 

ostalih udruženja, ovisno o njihovim 

financijskim mogućnostima. 

Mjereno lanjskim podacima, 

obrtnici čine i više od 30% izlagača 

ovog sajma, koji zbog toga, unazad 

nekoliko godina u službenom nazivu 

sadrži i riječ »obrtnički«. 

Nastupili su izlagači većine komorskih 

cehova, proizvodnog, usluž- 

nog, proizvodnje 

hrane i pića, 

trgovačkog, te, 

posebno važno, 

predstavnici 

izvornih tradicijskih 

i umjetničkih 

obrta, koje bjelovarska 

Obrtnička 

komora 

već niz godina 

posebno potiče 

i na koje 

je ponosna, 

poput brusača, 

užara, 

proizvođača 

tradicijskih suvenira, 

licitara-medičara 

ili proizvođača starih pića medice 

i gverca. Također je važno da su se 

okupili i članovi sva četiri udruženja 

obrtnika sa Županije, odnosno da 

već postoje redoviti izlagači iz cijelog 

područja, mada još uvijek više od 

polovine izlagača daje bjelovarsko 

udruženje, pa Komorski ured i dalje 

posebno nastoji privući izlagače iz 

ostalih dijelova svoga područja. Zna- 

Nastup izlagača većine 

komorskih cehova 

čajan broj izlagača ima i izravnu 

prodaju na Sajmu, te mogućnost 

kušanja hrane i pića. 

Tradicionalno se na Jesenskom 

sajmu posve besplatno, na teret 

Komore, predstavljaju i srednje 

strukovne škole iz Županije, Obrtnička 

škola Bjelovar, Ugostiteljska 

i prehrambena škola iz Bjelovara i 

Srednja škola »Bartol Kašić« iz Grubišnog 

Polja. Škole, naravno, ovim 

putem žele približiti roditeljima i budućim 

učenicima svu zanimljivost i 

raznolikost obrtničkih zanimanja za 

koje nude programe. 

XII. 


BRODSKO-POSAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK BRODSKO- 

POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD 

Petra Krešimira IV. 46/1 

Telefon: 

035/447 017 

Telefaks: 

035/407 441 

E-mail: 

ok.slavonski.brod@hok.hr 

Predsjednik: 

Zvonimir Ćirić 

Tajnica: 

Željka Pergl 


Marijan Vrkljan 

KLASTER KAO SPAS ZA MALE PRIJEVOZNIKE 

Transportni centar 

Brodsko-posavske županije 

Brodsko-posavski prijevoznici 

odlučili su osnovati klaster 

radi prevladavanja krize i 

povoljnog položaja njihove 

županije 

– Zbog svih aktualnih i lokalno 

specifičnih okolnosti odlučili smo 

pokrenuti klaster – Transportni 

centar Brodsko-posavske županije. 

U klaster je ušla i tvrtka sa skladišnim 

prostorom na ulazu u Luku 

Brod, a ondje je i veza s prugom. 

U pregovorima smo s Lukom Rijeka 

da se kontejneri dovoze vlakom 

do Slavonskog Broda gdje bi 

bio pretovar u krugu klastera. Na 

ovaj način pojeftinio bi prijevoz iz 

riječke luke u susjedne zemlje, jer 

prijelaz granice za vlakove znatno 

poskupljuje transport. Iz Slavonskog 

Broda moguće je i riječnim 

putem nastaviti transport prema 

Srbiji ili Mađarskoj – kaže Marko 

Mrkalj, koordinator županijskog 

klastera prijevoznika. 

Osnivanje brojnih klastera koji 

još uvijek ne funkcioniraju, kod 

dijela prijevoznika izaziva dvojbe. 

Mrkalj tvrdi da s prijevozničkim klasterom 

ne bi trebalo biti problema. 

– Mnogi ne znaju, ali klaster 

već funkcionira. Imamo lokaciju, 

carinsko skladište, riješena je ve- 

ćina dokumentacije, a od jeseni 

krećemo i u aktivnu promidžbu. 

Nadam se da ćemo do tada dobiti 

i ovaj posao s riječkom lukom. To 

bi značilo dugotrajno osiguranje 

posla. Zainteresiranih prijevoznika 

ima dosta, ali svima naglašavamo 

da mi ne pronalazimo poslove, već 

pomažemo da se troškovi poslovanja 

smanje. Klaster je prostor u 

kojem prijevoznici moraju stvarati 

povjerenje jedan prema drugom. 

Cijeli projekt ima prednost da se 

u uvjetima recesije ne mora ništa 

investirati. Sva infrastruktura je 

spremna. Uzor nam je šibenski 

klaster sa stotinjak prijevoznika. 

Naš bi trebao biti najveći u Slavoniji 

– kaže M. Mrkalj. 

U klasteru prijevoznika već 

planiraju sljedeću fazu razvoja i 

povezivanje sa stručnjacima koji 

bi svojim znanjem mogli unaprijediti 

poslovanje klastera. 

– Logistika je posao koji traži 

dosta ljudi sa znanjem tako da 

bi kroz klaster posao mogli naći 

i mladi stručnjaci koji upravo završavaju 

fakultete i govore strane 

jezike. Ovo je projekt koji će 

pridonijeti zaustavljanju odljeva 

mozgova – ističe M. Mrkalj dodajući 

kako je klaster spreman na 

suradnju sa svim prijevoznicima, 

ali da će prednost ipak imati oni 

iz Brodsko-posavske županije. 

OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE U PARTNERSTVU 

S FLAMANSKIM UNIZOM 

Jačanje obrtnika kroz 

euro iskustvo 

Partner domaćim obrtnicima bit će belgijski UNIZO 

Peter Aerts, regionalni direktor 

za Antwerpen i Mechelen 

i Lysander Werbrouck, savjetnik 

za međunarodnu suradnju 

predstavili su svoju asocijaciju i 

planirani projekt suradnje dviju organizacija 

poduzetnika. Flamanski 

UNIZO okuplja poduzetnike koji u 

više od 94 posto slučajeva imaju 

do 50 zaposlenih. Poput HOK-a i 

UNIZO djeluje kao nevladina organizacija. 

Obrtničkoj komori Brodsko-posavske 

županije posebno 

je zanimljivo iskustvo Flamanaca 

u obrazovnim programima potpore 

www.hok.hr 

poduzetnicima. Govoreći o ciljanim 

grupama potpore koju UNIZO daje, 

P. Aerts posebno je istakao potencijalne, 

tj. buduće poduzetnike, kao 

i poduzetnike s iskustvom do dvije 

godine. U nastojanju da se potakne 

domaći poduzetnički duh, iskustva 

s ove dvije kategorije poduzetnika 

brodskoj će Komori dobro doći. Uspostava 

suradnje dvaju regionalnih 

udruženja bit će iskustvo koje će 

Ured HOK-a u Bruxellesu moći koristiti 

pomažući i drugim županijskim 

komorama. »HOK je s europskim 

integracijama krenuo 2005. godine 

Obrtnička komora Brodskoposavske 

županije prva je 

županijska komora koja je uz 

posredovanje bruxelleskog 

ureda HOK-a pokrenula 

projekt suradnje sa srodnom 

asocijacijom iz EU. Partneri 

domaćim obrtnicima bit će 

flamanska asocijacija malih 

poduzetnika (UNIZO) 

kada smo otvorili i predstavništvo 

u Bruxellesu. Prve dvije-tri godine 

radili smo prvenstveno projekte s 

nacionalne razine. Njih i danas radimo. 

Međutim, želja nam je da potaknemo 

i regionalne projekte. Ove 

godine to je posebno zanimljivo, jer 

je HOK 2009. proglasio godinom 

prilagodbe Europskoj uniji. Ovim 

projektom povezat ćemo Obrtničku 

komoru Brodsko-posavske županije 

s Antwerpenom kao izrazito jakim 

gospodarskim centrom. Projekt 

financira flamanska vlada, njegova 

vrijednost je 150.000 eura. Za europske 

razmjere to je jedan manji 

projekt, ali može biti jako dobar početak. 

Kroz projekt se mogu otvoriti 

mogućnosti poslovne suradnje kao 

i realizacije nekih većih projekata«, 

istakao je Natko Vlahović, voditelj 

Ureda HOK-a u Bruxellesu.


ŽUPANIJE 

KARLOVAC 

IV. 

KARLOVAČKA 

ŽUPANIJA 

OK KARLOVAČKE 

ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC 

J. Haulika 14 

Telefon: 

047/612 058 

Telefaks: 

047/611 742 

E-mail: ok.karlovac@hok.hr 

Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hr 

Predsjednik: 

Ivan Podvorac 

Tajnik: 

mr. Vlado Jelkovac 


Zdenko Živčić 

VLADO JELKOVAC, TAJNIK OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

Obrtnici trebaju velike i jake tvrtke 

Jelkovac: »Sigurno da bez 

velikih i jakih tvrtki niti obrtnici 

ne mogu očekivati bolje dane. 

Oni su fleksibilniji i ipak će 

lakše preživjeti te duže mogu 

izdržati krizne udare.« 

U 

posljednjih nekoliko godina 

obrtništvo i malo poduzetništvo 

nezaobilazni su dio 

svakog iole ozbiljnijeg razgovora o 

gospodarstvu. Evidentno je da analitičari 

gospodarskih kretanja godinama 

upozoravaju da je obrtništvo 

jedan od zamašnjaka razvoja gospodarstva. 

Posebno se to vidi danas 

kad u ovim kriznim vremenima 

mnogi upiru prstom u malo poduzetništvo 

kao onaj dio gospodarstva 

koji kao najžilaviji može odgovoriti 

na recesijsku sjekiru. Ipak, postoji 

određena granica do koje dopiru 

mogućnosti obrtništva, a te granice 

danas su u značajnoj mjeri omeđene 

slabostima većih poslovnih 

sustava. Jednostavno je nemoguće 

očekivati da obrtnici i mali poduzetnici 

na svoja leđa stave teret nositelja 

izlaska iz krize. Zbog toga kao 

vapaj u pustinji zvone riječi brojnih 

obrtnika koji ističu da se gospodarski 

problemi prelijevaju iz većih 

kompanija i u njihova dvorišta. 

O stanju obrtništva i aktualnim 

stremljenjima obrtničkog sustava na 

području Karlovačke županije govori 

nam Vlado Jelkovac, tajnik Obrtničke 

komore Karlovačke županije. 

Vlado Jelkovac 

– Teško je očekivati da će mali 

poduzetnici i obrtnici biti ti koji će 

gospodarstvo izvući iz krize. No oni 

su fleksibilniji i kao takvi ipak će lakše 

preživjeti te duže mogu izdržati 

krizne udare. Unatoč tome nije realno 

očekivati da oni budu pokretač 

oporavka gospodarstva. Sigurno da 

bez velikih i jakih tvrtki niti obrtnici 

ne mogu očekivati bolje dane – ističe 

Vlado Jelkovac. 

Broj obrta u Karlovačkoj županiji 

od 2005. godine bilježi stalni pad. 

Prema podacima Obrtnog registra 

Ministarstva gospodarstva, rada i 

poduzetništva na kraju 2005. bilo je 

2.704 registriranih obrta, a danas ih 

je 2.410. 

– Po broju obrtnika mi smo među 

manjim komorama u državi, a što 

se tiče smanjenja broja obrta, dio 

njih prelazi organizacijski u društva 

s ograničenom odgovornošću, ali, 

na žalost, dio se njih i gasi. Najviše 

obrta se zatvara na području uslužnih 

djelatnosti, a posebice trgovine i 

ugostiteljstva. 

U osvrtu na poslovanje u proteklom 

razdoblju ove godine Jelkovac 

je podsjetio na neke zakone koji su 

utjecali na rad obrtnika. Podsjetio 

je na vrlo aktualni Zakon o zabrani 

pušenja. 

– Oko primjene tog zakona tražili 

smo liberalniji pristup, odnosno 

da vlasnici ugostiteljskih objekata 

odluče hoće li dozvoliti pušenje ili 

ne u svom lokalu, ali, eto, njegova 

primjena donijela je dosta problema 

ugostiteljima. Ipak, čini se da 

je prevladao razum, a vjerujem da 

je i peticija, koju smo organizirali 

na području naše županije u režiji 

Ceha ugostitelja, pripomogla da se 

ovih dana donesu izmjene zakona 

o zabrani pušenja u ugostiteljskim 

objektima. Što se tiče Zakona o trgovinama, 

u prvoj polovici godine 

on se na našem prostoru ipak u 

manjoj mjeri odrazio na poslovanje. 

Veći problem malih trgovačkih obrta 

je u nemogućnosti praćenja velikih 

trgovačkih lanaca koji jednostavno 

»gutaju« male trgovine, pojašnjava 

Jelkovac. 

Karlovački obrtnici koji se bave 

građevinarstvom često prigovaraju 

kako im je skoro pa nemoguće dobiti 

poslove u režiji državnih tvrtki i 

ustanova. 

– Osnovni problem je u uvjetima 

natječaja napisanima u raznim 

ministarstvima po kojima se već 

u startu eliminiraju mnogi koji ne 

mogu odgovoriti na propisane zahtjeve. 

Mislim da to nije slučajno i 

da se to radi kako bi neki »podobni« 

izvođači dobili poslove. Tako 

smo imali slučajeve da u našoj županiji 

velike poslove obavljaju firme 

iz Slavonskog Broda i Varaždina, a 

da domaći građevinari sve to samo 

promatraju. Očito je da nismo pronašli 

dovoljno snage da stanje promijenimo 

– nastavlja Jelkovac. 

Obrtnici promoviraju svoje djelatnosti 

na niz sajmova, a u tome je nemjerljiva 

pomoć Obrtničke komore. 

– I ove godine organiziramo nastupe 

naših obrtnika na sajmovima 

diljem Lijepe Naše. Desetak obrtnika 

ovaj tjedan nastupa na Zagrebačkom 

U školovanju kadrova 

za obrtnička zanimanja, 

Komora prati upise u srednje 

škole, ali i aktivno sudjeluje 

i organizira obrazovanje 

odraslih, kroz polaganje 

majstorskih ispita i ispita o 

stručnoj osposobljenosti. 

velesajmu, a tijekom listopada naši 

će obrtnici izlagati na sajmovima u 

Splitu i Puli. Ovo je prilika da pozovemo 

sve zainteresirane izlagače da 

nam se jave – poručio je tajnik Jelkovac 

te dodao kako ove godine na 

Danima piva nakon osam ljeta nije 

bio organiziran Obrtnički sajam. 

– Kao što je poznato ovogodišnji 

organizator Dana piva bio je 

NK Karlovac, a oni su prvenstveno 

imali u interesu komercijalnu stranu 

manifestacije, pa se obrtnici, 

koji su svih godina besplatno dobivali 

prostor, nisu mogli uklopiti. 

Vjerujem da je to bio slučaj samo 

ove godine, a da će iduće biti kao 

i ranijih godina. Od uspješnijih manifestacija 

promocije obrtništva 

istaknuo bih Gastro izložbu, koja je 

prvi put održana u dvorištu našeg 

Obrtničkog centra, što je bio pun 

pogodak. 

Treći po broju 

majstorskih ispita 

Već duže vremensko razdoblje 

obrtnici koji dugi niz godina rade i 

djeluju u gradskim poslovnim prostorima 

nastoje i žele otkupiti navedene 

lokale od grada. 

– Država je donijela Uredbu o prodaji 

poslovnih prostora u državnom 

vlasništvu, no još uvijek nema podzakonskih 

akata. Postoje određeni 

propisi i na temelju njih može se zatražiti 

kupnja državnih prostora. No, 

mora se reći da svaki vlasnik odlučuje 

kako će raspolagati imovinom. 

Inicijativa karlovačkog Udruženja 

obrtnika, uz našu podršku usmjerena 

je u pravcu da Grad Karlovac 

donese propise za otkup poslovnih 

prostora u kojima duže vrijeme rade 

obrtnici koji uredno podmiruju obaveze. 

Vidjet ćemo kako će se stvari 

u budućnosti razvijati – pojašnjava 

Vlado Jelkovac. 

XVIII. 

PAZIN 

ISTARSKA 

ŽUPANIJA 

OK ISTARSKE 

ŽUPANIJE 

52100 PULA 

Mletačka 12/1 

Telefon: 

052/216 153 

Telefaks: 

052/383 744 

E-mail: 

ok-istre@hok.hr 

Web: www.ok-istre.hr 

Predsjednik: 

Aldo Ukanović 

Tajnik: 

Eros Sorić 


Asim Čabaravdić 

SKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKA LABINA 

Uspjesi unatoč 

pritiscima i recesiji 

Pokazatelji o radu Udruženja nedvosmislena su potvrda da je 

u protekloj turbulentnoj godini Udruženje ostalo stabilno u svom 

djelovanju 

Unatoč recesiji i stalnim pritiscima, 

Udruženje obrtnika Labina 

je 2008. godinu zaključilo 

uspješno u radnom i financijskom 

pogledu, a zabilježena je pojačana 

aktivnost u radu sekcija, Upravnog 

odbora, u suradnji s Gradom Labinom, 

kao i angažiranosti članova u 

tijelima Obrtničke komore Istarske 

županije, istaknuto je na Skupštini 

Udruženja održanoj polovinom kolovoza. 

Podnoseći financijsko izvješće, 

tajnik Udruženja Arduino Golja, 

Internet 

Web za obrtnike 

Krajem kolovoza ove godine 

pulski su obrtnici dobili 

internetske stranice, koje će 

biti na raspolaganju ne samo 

njima, nego svima koje na 

bilo koji način interesira obrtništvo. 

Cilj stranice na adresi 

www.obrtnici-pula.hr, jest pružiti 

najnovije informacije iz života 

i rada pulskih obrtnika. 

istaknuo je da je lani Udruženje završilo 

sa 148,6 tisuća kuna u plusu 

s tim da je na rashodovnoj strani zabilježena 

ušteda od 20 posto, što je 

u konačnici omogućilo godišnji dobitak 

od 58,8 tisuća kuna. Ti i ostali 

pokazatelji o radu Udruženja nedvosmislena 

su potvrda da je u protekloj 

turbulentnoj godini Udruženje 

ostalo stabilno u svom djelovanju 

usprkos činjenici da su tijela Udruženja, 

a posebice njegov predsjednik 

i tajnik bili izloženi pritiscima. 

Radi očuvanja digniteta Udruženja 

podignuto je nekoliko prijava pred 

Sudom časti HOK-a i u Policijskoj 

postaji Labin. 

Izvješća i rasprava na Skupštini 

Udruženja obrtnika Labina potvrdili 

su da se uspješan rad labinskog 

Udruženja u cijelosti odvijao 

sukladno zakonskim propisima, a 

upravo takav bio je i nalaz revizije 

stručne službe Hrvatske obrtničke 

komore. Sudjelujući u radu 

Skupštine o djelatnosti Udruženja 

veoma su pohvalno govorili Aldo 

Ukanović, predsjednik Obrtničke 

komore Istarske županije, njegov 

zamjenik Vitomir Pap i Mario Paliska, 

član UO Županijske komore 

i predsjednik Odbora za sajmove 

HOK-a. 

Istrijanski Mrkat u Savičenti 

eti Mrkat istrijanskega dela, održan 6. rujna u Savičenti, koji je 

Pokupio pedesetak izlagača iz regije i šire, privukao je dosad najveći 

broj posjetitelja. Ova jedinstvena sajamska manifestacija pretežito 

okuplja Zaboravljeni obrt, rukotvorine, nakit, autohtona jela, proizvode 

kao što su med, maslinovo ulje i brojni proizvodi od lavande. Direktor 

Turističke zajednice Savičente, Dean Pustijanac, naglašava da je 

osnovni cilj Mrkata promoviranje istarskog suvenira, gastro ponude i 

očuvanje tradicije, posebice obrtničke. Na sajmu se s bačvama predstavio 

Dalibor Frančula, umijeće kovanja demonstrirao je Srećko Pajković, 

a izradu spona Mario Živolić i Anton Božac, dok je Mario Sokolić 

pokazao kako izrađuje kovanice od aluminija, mesinga i bakra, a s 

drvenim uracima sudjelovao je Dragutin Jamnić. 

ISTRIAN HAND MADE 

Ljetni sajam obrtnika 

privukao turiste 

Cilj je manifestacije promocija istarskih ručno izrađenih 

suvenira te obogaćenje turističke i kulturne ponude grada 

Pule i općina Medulin i Fažana 

Turistička zajednica grada Pule 

u suradnji s TZ općina Medulin 

i Fažana, te pulskim Udruženjem 

obrtnika i Obrtničkom komorom 

već petu godinu organizira ljetni 

sajam obrtnika – Istrian hand 

made. Ova je sajamska manifestacija 

putujućeg karaktera, a održavala 

se svakog tjedna tijekom 

ljetne sezone u Puli, Fažani, Medulinu 

i Premanturi. Ljetni sajam 

obrtnika započeo je 15. lipnja i 

trajao da 15. rujna 2009. godine. 

Pomoćnica direktorice pulske TZ 

Marinela Kolić rekla je kako je ove 

godine sudjelovalo 14 obrtnika koji 

su se predstavili istarskim motivima 

u keramici, ukrasnim i uporab- 

Na sajmu su se 

kupovali suveniri 

nim predmetima od stakla, drveta, 

kamena i modelirane žice, proizvodima 

od lavande te autohtonim 

rakijama i vinima. Cilj je manifestacije 

promocija istarskih ručno 

izrađenih suvenira te obogaćenje 

turističke i kulturne ponude grada 

Pule i općina Medulin i Fažana. 

Kako bi manifestacija bila prepoznatljiva, 

lani je izrađen poseban 

logo otisnut na letku s rasporedom 

održavanja i informacijama o izlagačima. 

Sajam privlači velik broj 

turista, posebice inozemnih, koji 

su kupovali suvenire i vidjeli izravno 

kako se izrađuju te ih odnijeli u 

svoje domove kao uspomenu na 

odmor i boravak u RH. 

www.hok.hr


13 

KOPRIVNICA 

VI. 

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 

ŽUPANIJA 

EDUKACIJE UZ POMOĆ MINGORP-a 

Počinju tečajevi 

informatike i radne pedagogije 

Zahvaljujući pomoći MINGORP-a, za obrtnike s područja Koprivničko-križevačke 

županije ponovno počinju edukacije. Informatičko 

obrazovanje provodit će se u suradnji s Obrtničkom školom u Koprivnici, 

sa Strukovnom školom te u njihovom praktikumu u Đurđevcu, a 

u Križevcima u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem. Uz to, u sva tri 

grada počinje i edukacija iz radne pedagogije, potrebna za majstore i 

stručne učitelje koji obrazuju učenike na praktičnoj nastavi. 

VRIJEME ZA SAJMOVE 

Križevčanke opet 

oduševile Šibenčane 

Djevojačka straža – Križevčanke u povijesnim 

kostimima u Šibeniku 

Na 17. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu obrtnici 

su izlagali na 72 četvorna metra unutrašnjeg i 32 četvorna metra 

vanjskog izložbenog prostora. Izlaganje je, zahvaljujući organizatorima, 

obrtničkoj i gospodarskoj komori, PORA-i i Koprivničko-križevačkoj županiji, 

bilo besplatno. Na Međunarodnom sajmu u Zagrebu Obrtnička komora 

Koprivničko-križevačke županije predstavila se na 35 m 2 unutarnjeg i 12 

m 2 vanjskog prostora. Sada već tradicionalno, obrtnici vrlo uspješno, ali i 

dojmljivo nastupaju na Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku. Tako je i ove 

godine nastupila povijesna postrojba Djevojačka straža iz Križevaca kojima 

frizure izrađuju vlasnice 

križevačkih frizerskih 

salona. U Šibeniku su 

redovni sudionici predstavnici 

Grada Križevaca 

i Udruženja obrtnika 

Križevci koji su vlasnici 

povijesnih kostima koje 

nose pripadnice Djevojačke 

straže. Koprivnički 

obrtnici, pak, predstavljaju 

se u Šibeniku starim 

zanatima okupljenim u 

Udrugu Stari zanati. 

OK KOPRIVNIČKO- 

KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA 

Duga ulica 23 

Obrtnički i gospodarski sajam 

u Križevcima razvio se u 

značajnu sajamsku priredbu, 

primjerice prošle godine na sajmu su 

bili izlagači iz šest zemalja i 11 županija, 

a na raspolaganju im je šest 

tisuća četvornih metara unutrašnjeg 

i vanjskog izložbenog prostora. 

Sajam, koji je tradicionalno međunarodnog 

karaktera, uvršten je u regionalne 

sajmove Hrvatske obrtničke 

komore. S obzirom na to, a u skladu 

s pravilnikom o nastupu na sajmovima, 

Hrvatska obrtnička komora sufinancira 

50 posto nastupa na ovom 

sajmu, i to za izložbeni prostor do 

Telefon: 

048/623 408 

Telefaks: 

048/623 408 

E-mail: 

ok.koprivnica@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hr 

Predsjednik: 

Zvonko Pecikozić 

Tajnik: 

Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: 

Adela Sočev 

ŽUPANIJSKI OBRTNIČKI I GOSPODARSKI SAJAM 

Dolazi velik broj izlagača 

Pripreme za županijski Obrtnički 

i gospodarski sajam Koprivničkokriževačke 

županije u punom su 

jeku. Sajam, koji se održava 12. 

godinu za redom u Križevcima, 

održat će se od 6. do 8. 

studenoga, i to u hangarima na 

prostoru nekadašnje vojarne u 

središtu Križevaca 

Obrtnički i gospodarski 

sajam Koprivničko-križevačke 

županije 12. godinu za redom 

9,1 četvornih metara unutrašnjeg ili 

15 četvornih metara vanjskog izložbenog 

prostora. Spomenimo kako je 

cijena izložbenog prostora na ovom 

sajmu od 60 kuna po četvornom metru 

za otvoreni neopremljeni prostor, 

170 kuna za zatvoreni poluopremljeni 

te 245 kuna za zatvoreni standardno 

opremljeni prostor. Kao i svake 

godine, organizatori i ove pripremaju 

katalog svih izlagača. U organizaciju 

sajma kao i dosadašnjih godina 

uključeni su, uz Obrtničku komoru, 

Županijska gospodarska komora, 

Koprivničko-križevačka županija, 

Razvojna agencija Podravine i Prigorja 

– PORA, Grad Križevci i mnogi 

drugi, a za nastup na sajmu zainteresirani 

se, osim u Komori, mogu prijaviti 

i Križevačkom poduzetničkom 

centru, a svi podaci dostupni su na 

stranici www.ogs.com.hr. 

U Koprivnici 28 posto žena obrtnica 

Od 821 člana Udruženje obrtnika Koprivnica ima 

28% žena ili točno 231 ženu. U Upravnom odboru 

su dvije žene od 7 članova ili 28,5%. U Skupštini ih je 

10 od 21 člana ili 48%. Predsjednica i još jedna žena 

(od tri člana ukupno) su članice Nadzornog odbora. 

Nemamo točnih podataka za godine prije jer, nažalost, 

i danas to brojimo ručno, ali površnim pregledom 

može se zaključiti da se broj žena obrtnica povećavao 

s godinama. Najviše ih ima, kao i svih ukupno, u trgovini 

i u tradicionalno ženskim zanimanjima kao što su 

frizerke, cvjećarke i knjigovođe. Imamo samo tri žene 

građevinarke, jednu galeristicu, tri prijevoznice, jednu 

taksistkinju itd. 

Jasmina Markota, dipl. oec. 

KRAPINA 

II. 

Dana 30. ožujka 2009. godine 

započeli su radovi na 

sanaciji tunela »Žutnica«, čiji 

se dovršetak očekuje u studenom 

ove godine, a nakon toga 

se pristupa radovima na sanaciji 

tunela »Krapina« na državnoj 

cesti D1. 

Za vrijeme izvođenja radova, 

na sanaciji tunela izrađena je 

privremena regulacija prometa 

i to – Obilazni pravac za osobna 

vozila: županijskom cestom 

ŽC2098 od Đurmanca do križanja 

s državnom cestom D206 

u Krapini i državnom cestom 

D206 kroz Krapinu do državne 

ceste D1, u oba smjera – Obilazni 

pravac za teretna vozila čija 

širina nije veća od 3,40 m i visi- 

KRAPINSKO-ZAGORSKA 

ŽUPANIJA 

ZAHTJEV PRIJEVOZNIKA 

KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 

Smanjite cestarine! 

Cestovni prijevoznici 

s područja 

Krapinsko-zagorske 

županije posjeduju 

10% od ukupnih prijevozničkih 

kapaciteta u RH, 

te su najmasovnija 

gospodarska grana u našoj 

Županiji, a za razliku od 

ostalih, prisiljeni su koristiti 

autocestu jer nema adekvatnih 

alternativnih pravaca 

na veća od 4,40 m: autocestom 

A2 od čvora »Đurmanec« do 

čvora »Krapina« i dalje državnom 

cestom D1 prema potrebi, 

u oba smjera – Obilazni pravac 

za carinsku ispostavu Krapina 

za vozila koja dolaze iz smjera 

Maclja: autocestom A2 od čvora 

»Đurmanec« do čvora »Krapina«, 

te državnom cestom D1 

od Polja Krapinskog do Podgore 

Krapinske. 

Sukladno tome, budući da 

vozila III. i IV. kategorije nemaju 

mogućnost korištenja drugih alternativnih 

pravaca, prisiljeni su 

koristiti dionicu autoceste od čvora 

»Đurmanec« do čvora »Krapina«, 

što im povećava trošak 

poslovanja. 

Obrtnička komora Krapinskozagorske 

županije uz Krapinskozagorsku 

županiju i ostale čimbenike 

potpisnik je županijskog 

Zahtjeva o smanjenju cestarine 

na dionici autoceste čvor »Krapina« 

– čvor »Đurmanec« za sve 

kategorije vozila do dovršetka 

radova na sanaciji tunela »Žutnica« 

i »Krapina« na državnoj 

cesti D1, odnosno zahtjeva da 

se navedenim kategorijama vozila 

omogući popust od 56%, kao 

što je to omogućeno i na dionici 

autoceste čvor »Mokrice« – čvor 

»Krapina«. 

OK KRAPINSKO- 

ZAGORSKE ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA 

Magistratska 2 

Pokrovitelj 17. zagorskog gospodarskog 

zbora bilo je Ministarstvo 

gospodarstva, rada 

i poduzetništva RH uz medijskog 

pokrovitelja Radio Kaj. Na svečanom 

otvaranju 9. rujna 2009. godine 

skupu su se obratili: predsjednik 

OKKZŽ Dragutin Ranogajec, predsjednik 

HGK-ŽK Krapina Ivica Cerovečki, 

gradonačelnik grada Krapine 

Josip Horvat, predsjednik Hrvatske 

obrtničke komore Mato Topić, župan 

Krapinsko-zagorske županije 

Siniša Hajdaš Dončić, a potom je 

Zbor otvorio potpredsjednik Vlade 

RH i ministar gospodarstva, rada i 

poduzetništva Damir Polančec. 

Ovogodišnji 17. zagorski gospodarski 

zbor, na zadovoljstvo izlagača, 

organizatora i posjetitelja, po treći 

put se održavao u novoj sportskoj 

dvorani SŠ Krapina na atraktivnom 

prostoru od 1.200 m 2. . Na ovoj iznimno 

važnoj gospodarskoj manifestaciji 

upriličen je nastup i prezentacija 

50-ak obrtnika, 40-ak poduzetnika i 

institucija iz Krapinsko-zagorske županije 

i susjednih županija. 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije i ove je godine sa 

osobitim zadovoljstvom ugostila 

Območnu obrtno-podjetničku zbornicu 

Šmarje pri Jelšah iz susjedne 

Republike Slovenije. 

Okupljene uzvanike, posjetitelje i 

izlagače ugodno je iznenadila gastronomska 

ponuda pod nazivom »Slju- 

www.hok.hr 

Telefon: 

049/300 545 

Telefaks: 

049/370 616 

E-mail: 

ok.krapina@hok.hr 

Web: www.okkzz.hr 

Predsjednik: 

Dragutin Ranogajec 

Tajnica: 

Renata Vranić 


Renata Vranić 

17. ZAGORSKI GOSPODARSKI ZBOR 

Velika manifestacija 

poduzetništva 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije kao organizator te 

Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Krapina, Krapinskozagorska 

županija i Grad Krapina kao suorganizatori, pripremili su 17. 

zagorski gospodarski zbor, koji se održavao od 9. do 12. rujna 2009. u 

Krapini, u okviru Tjedna kajkavske kulture Krapina 2009. 

bljivanje zagorskih vina i autohtonih 

zagorskih specijaliteta«. Tijekom trajanja 

gospodarskog zbora u organizaciji 

Obrtničke komore Krapinskozagorske 

županije posjetiteljima su 

u terminu od 16,00 sati do 19,00 sati 

pružane besplatne obrtničke usluge 

frizerskih salona i kozmetičke usluge 

učenica Srednje škole Oroslavje, 

smjera – kozmetičar. 

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske 

županije je i ove godine s 

Predsjednik HOK-a Topić, potpredsjednik Vlade 

Polančec i predsjednik OK Krapina Ranogajec 

ciljem promidžbe i prezentacije, posjetiteljima 

svakodnevno pripremila 

prezentaciju tradicijskih i umjetničkih 

obrta Ceha tradicijskih i umjetničkih 

obrta. U sklopu 17. zagorskog 

gospodarskog zbora 10. rujna 

2009. u organizaciji Obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije i 

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 

– Područna služba Krapina održan 

je okrugli stol na temu »Strukovno 

obrazovanje i tržište rada«.


ŽUPANIJE 

IX. 

GOSPIĆ 

LIČKO-SENJSKA 

ŽUPANIJA 

OK LIČKO-SENJSKE 

ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ 

Ulica Ante Starčevića 17 

Telefon: 

053/573 012 

Telefaks: 

053/573 012 

E-mail: 

ok.gospic@hok.hr 

Predsjednica: 

Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: 

Ankica Šubarić 


Željko Mataija 

Prigodnom svečanošću u 

Udruženju obrtnika Gospić i 

uz skroman poklon obrtnici 

su poželjeli uživanje u zasluženoj 

mirovini kolegi Josipu Brezoviću, 

popularnom dimnjačaru Pepiju. Uz 

dimnjake i krovove proveo je pola 

stoljeća, postao prepoznatljivost 

grada i ispunjenje želja prolaznika 

koji bi se znali uhvatiti za gumb 

kada ga sretnu. 

Sva ta sjećanja, posebno gesta 

obrtnika koji su ga jedini ispratili, 

POPULARNI PEPI U MIROVINI 

Pola stoljeća 

uz ličke dimnjake 

Uz dimnjake i krovove proveo 

je Pepi pola stoljeća, postao 

prepoznatljivost grada i 

ispunjenje želja prolaznika koji 

bi se znali uhvatiti za gumb 

kada ga sretnu 

Gosti iz Genove zadivljeni ljepotom i 

ponudom 

Prigodni poklon Pepiju uručio je Marko 

Sokolić 

natjerala je suzu u oko. Više od 

riječi govorila je o ljubavi prema 

poslu i onome što je radio. Da se 

život može vratiti ponovo bih, kaže, 

bio dimnjačar. 

Prisjeća se završetka zanata u 

Dugoj Resi početkom pedesetih 

godina prošlog stoljeća, rada za 

privatnika na mjestu dimnjačarskog 

pomoćnika i dolaska u Gospić 

1959. godine. 

– Vlastiti obrt otvorio sam devet 

godina kasnije i punih četrdeset obilazio 

krovove i tavane diljem Like. 

Tijekom rada nisam imao ozljeda, 

ali je bilo kritičnih situacija jer sam 

dva puta skliznuo s krova, a spasili 

su me snjegobrani. Smiješno mi 

dođe kad se sjetim da sam nastradao 

i polomio se berući trešnje, a 

ne čisteći dimnjake. Žao mi je da za 

posao dimnjačara nema više interesa, 

iako je riječ o zanimanju koje 

je ovdje nužno i ima perspektivu 

– kaže Brezović. 

LIČKE LJEPOTE I GOSTOPRIMSTVO 

Talijani na izvorima Gacke 

Talijani s područja Genove, njih četrdesetak, ostali su zatečeni ponudom 

i doživljajem za vrijeme četverodnevnog boravka u Gospiću koji im je priredio 

restoran Maki i vlasnik Marko Sokolić. Posjetili su Plitvička jezera, spuštali 

se brodom kanjonom rijeke Zrmanje, prošli Gacku dolinu s izvorima 

rijeke Gacke i ribogojilištem Leko, te obišli utočište za medvjeđu siročad u 

Kuterevu, svetište u Krasnu kao i siranu Runolist. 

– Njihov boravak je još jedan od dokaza da Lika ima ponudu zanimljivu stranim 

gostima koju turistički djelatnici moraju dodatno unaprijediti – kaže Sokolić. 

38. MEĐUNARODNI SENJSKI LJETNI KARNEVAL 

Senjski ugostitelji pridonijeli 

karnevalskoj atmosferi 

Prvi put od 2000. godine senjski su ugostitelji na ljetnom 

karnevalu zablistali pred mnoštvom turista, svojom bogatom 

gastronomskom ponudom. Dogodilo se to na inicijativu 

Sekcije ugostitelja i Udruženja obrtnika 

Jedno od najatraktivnijih ljetnih zbivanja na sjevernom dijelu Jadranske 

obale je svakako Međunarodni senjski ljetni karneval. 

Ove godine održan je 38. put pod pokroviteljstvom Grada Senja, 

čemu su golem doprinos dali senjski obrtnici, posebno ugostitelji. Nastupilo 

je oko tri tisuće maškara plijeneći pozornost oko 12 tisuća gledatelja, 

među kojima najviše turista. 

Nakon što je niz godina domicilna ugostiteljska usluga bila zanemarena, 

odnosno potisnuta od ugostiteljskih subjekata izvan grada 

pod Nehajem, ove godine Grad Senj i Turistička zajednica grada kao 

organizatori su odlučili čvršće stati uz svoje obrtnike. 

– Inicijativa je krenula iz Sekcije ugostitelja i samog Udruženja obrtnika 

i uspjeh nije izostao. Uvažena je činjenica da se u dane ljetnog 

karnevala broj 

gostiju u Senju 

višestruko poveća 

te da karnevalska 

povorka ima više 

od 3000 sudionika. 

Zadovoljni smo 

jer je ovo prvi put 

od 2000. godine 

da se na ovakav 

način organiziraju 

naši ugostiteljski 

subjekti i predstavlja 

bogata gastronomska 

ponuda 

tisućama ljudi 

– kaže tajnica UO 

Senj Anita Lopac. Tisuće sudionika ljetnog karnevala 

ČAKOVEC 

XX. 

MEĐIMURSKA 

ŽUPANIJA 

OK MEĐIMURSKE 

ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC 

Park R. Kropeka 1 

Telefon: 

040/312 643 

Telefaks: 

040/312 643 

E-mail: 

ok.cakovec@hok.hr 

Predsjednik: 

Slavko Faltak 

Tajnik: 

Anđelko Crnčec 


Robert Varga 

MEĐIMURCI NA SAJMU U GUDOVCU 

Međimurski obrtnici 

besplatno na zajedničkom 

štandu 

Na zajedničkom izlagačkom prostoru 

Obrtničke komore Međimurske 

županije i Međimurske 

županije veličine 90 m 2 na jesenskom 

sajmu u Gudovcu od 11. do 13. rujna 

2009. godine izlagali su »Lamela« – 

strojobravarski obrt iz Gornje Dubrave, 

Izrada metalnih proizvoda Varga 

iz Strahoninca, »ISM-vage Buković« 

iz Donjeg Mihaljevca, Strojarstvo 

Branilović iz Čakovca, Krojački obrt 

»KOP« iz Murskog Središća, Pahek 

Alatnica iz Čakovca, Bačvarija Srnec 

iz Nedelišća i Krojački obrt Zgrebec 

iz Gornjeg Kuršanca. Tako su na međimurskom 

štandu u paviljonu broj 8, 

posjetitelji mogli vidjeti lamele i disk 

pločice; kovane, inox i aluminijske 

ograde, najrazličitije vrste vaga, komunalnu 

opremu i kotlove za pečenje 

rakije, zaštitnu odjeću, sustav za 

obranu od tuče; drvene bačve i žensku, 

mušku i dječju trikotažu. 

Zahvaljujući zajedničkoj organizaciji 

i sufinanciranju Obrtničke komore 

i Međimurske županije, nastup 

na zajedničkom prostoru za međimurske 

obrtnike bio je besplatan. 

Mogućnost sufinanciranja vanjskog 

izložbenog prostora od Obrtničke 

komore Međimurske županije iskoristili 

su i Radionica kolača »Monika« 

iz Ivanovca, »Metal-Ko« iz Svetog 

Jesenski bjelovarski sajam u Gudovcu ima posebno mjesto u 

kalendaru sajamskih manifestacija. To je sasvim opravdano jer 

je ove godine zajednički izložbeni prostor Obrtničke komore 

Međimurske županije i Međimurske županije od 90 m 2 bio jedan 

od najposjećenijih štandova na sajmu 

Međimurci među 

najposjećenijima 

u Gudovcu 

Urbana i »Monting« iz Ivanovca. 

Odlična povratna informacija i zadovoljstvo 

naših obrtnika nastupom na 

sajmu, rezultat je prije svega dobro 

osmišljenog i ciljanog nastupa, odlične 

lokacije samog izlagačkog prostora, 

što se postiglo pravovremenom 

rezervacijom prostora i onog najvažnijeg 

– kvalitetnih proizvoda naših 

izlagača namijenjenih u prvom redu 

poljoprivrednicima. Inače, na ovogodišnjem 

17. jesenskom međunarodnom 

bjelovarskom sajmu u društvu 

oko 500 izlagača iz desetak europskih 

zemalja, predstavilo se ukupno 

28 izlagača iz Međimurske županije 

od kojih čak 18 obrtnika, a unatoč 

recesiji, organizatori bilježe najveći 

interes izlagača koji su nastupali na 

ovoj najvećoj agrarnoj manifestaciji 

u Hrvatskoj, koju je posjetilo više od 

55 tisuća posjetitelja. 

www.hok.hr 

 

Informatičko 

osposobljavanje 

Obrtnička komora Međimurske županije u suradnji s Ministarstvom 

gospodarstva, rada i poduzetništva organizirat će tečaj informatičkog 

osposobljavanja. 

Tečaj je namijenjen obrtnicima-informatičkim početnicima, ali i svima 

onima koji žele steći i unaprijediti svoju informatičku izobrazbu. 

Zainteresirani obrtnici mogu se prijaviti u Obrtničkoj komori Međimurske 

županije, Park Rudolfa Kropeka 1, Čakovec, tel/fax 312- 

643 gdje će dobiti i detaljne informacije o načinu provođenja tečaja. 

Obavijest o održavanju tečaja bit će objavljena na web stranici Komore. 

 

UPRAVNI ODBOR O »KRIZNOM POREZU« 

Plaće nemamo, naknade 

nemamo, porez imamo 

povodu medijskih napisa i 

U javno iznesenih stavova dužnosnika 

hrvatske državne vlasti 

o mogućnosti i potrebi uvođenja 

»kriznog poreza« obrtnicima, raspravljao 

je i Upravni odbor Obrtničke 

komore Međimurja. 

Podržani su stavovi predsjednika 

Hrvatske obrtničke komore 

gosp. Mate Topića o mogućnosti 

uvođenja kriznog poreza, iznijetih 

u članku objavljenom na internetskoj 

stranici HOK-a 26. 08. 2009. 

Tečaj 

godine, te je upozoreno na niz 

činjenica i argumenata koji govore 

u prilog tome da se obrtnicima 

krizni porez ne bi smio uvesti. 

Upravni odbor je mišljenja da 

je protivno našim poreznim propisima, 

standardima i principima 

»krizni porez« razrezati i obrtnicima-poslodavcima 

te izražava 

nadu kako će porezni stručnjaci 

uvidjeti da bi to bio pogrešan potez 

i u slučaju obrtnika sigurno 

protuustavan pravni akt.


15 

OSIJEK 

XIV. 

OSJEČKO-BARANJSKA 

ŽUPANIJA 

JAVNI POZIV 

Potpora za kapitalna ulaganja 

Osječko-baranjska županija objavila je javni poziv za podnošenje 

zahtjeva za dodjelu investicijske potpore za kapitalna ulaganja u razvoj 

obrtništva na području Osječko-baranjske županije u 2009. godini. 

Javni poziv i obrazac zahtjeva nalaze se na internetskoj stranici 

www.obz.hr. Zahtjevi s propisanom dokumentacijom u privitku predaju 

se Upravnom odjelu za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske 

županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 1/II, a sve potrebne informacije 

mogu se dobiti na telefon 221-563. 

DANI SLAVONSKE ŠUME U NAŠICAMA 

Izložba našičkih obrtnika 

Udruženje obrtnika Našice organiziralo 

je 5. rujna, u sklopu festivala 

Dani slavonske šume, Obrtničku 

izložbu. Trinaestero je obrtnika 

izložilo jestive suvenire od sušenog 

voća, suvenire inspirirane narodnim 

rukotvorinama, bačve i bačvice od 

slavonskog hrasta, galanteriju od 

Na obrtničkoj izložbi u Našicama 

slavonskog drveta, zaštitnu opremu, 

sadnice ukrasnog bilja, šumarski 

i ribički pribor… Organiziranje 3. 

izložbe pomogla je Obrtnička komora 

Osječko-baranjske županije, 

koja je Udruženju obrtnika Našice 

donirala sedam štandova veličine 

tri puta tri metra. Ističući bogatu i 

dugu tradiciju našičkog 

obrtništva i organiziranja 

obrtničkih 

izložbi, Zoran Vitez, 

tajnik Udruženja obrtnika 

Našice, spominje 

knjigu Leona Majera 

»Iz mog šatora«. 

U njoj autor, naime, u 

pripovijetci »Antunovo«, 

na živopisan način 

iznosi svoje sjećanje 

na obilje ponude 

Antunovskog vašara 

1930. godine. Obrtnička 

je izložba održana 

i 1960. godine, 

te uoči Domovinskog 

rata. 

OK OSJEČKO- 

BARANJSKE ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK 

Svilajska 35/2 

Telefon: 

031/310 160 

Telefaks: 

031/310 161 

E-mail: 

ok.osijek@hok.hr 

Web: www.okobz.hr 

Predsjednik: 

Karlo Mišković 

Tajnica: 

Blaženka Bogdan 


Ivana Rab-Guljaš 

OSNOVNA OBUKA ZA MIRITELJE 

Sedamnaest novih miritelja 

Miritelj je osoba koja mora biti 

nepristrana, učinkovita, mora 

poštovati načelo povjerljivosti i 

podržavati kreativnost stranaka 

koje su same odgovorne za 

donesene odluke, istaknuto je 

tijekom obuke 

U 

Obrtničkoj komori Osječkobaranjske 

županije od 31. 

kolovoza do 4. rujna održana 

je osnovna obuka za miritelje, koju 

je pohađalo sedamnaest sudionika 

iz nekoliko slavonskih županija. Miriteljskim 

vještinama podučavali su 

ih treneri za miritelje Nina Betetto i 

Rudi Tavčar. Osnovni je petodnevni 

seminar obuhvatio, između ostaloga, 

obilježja alternativnih metoda 

rješavanja sporova, pravnu pozadinu 

medijacije, njezine faze i osnovna 

načela, korištenje transakcijske 

analize u medijaciji, razumijevanje 

motivacije klijenta u medijaciji, 

strukturu konflikta, vještinu i tehnike 

koje se koriste u medijaciji, pregovaranje, 

etičke dileme, te simulaciju 

medijacije. 

Na osnovnoj obuci 

za miritelje 

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva, 

održan od 11. do 13. rujna u okviru 44. vinkovačkih jeseni, 

privukao je i obrtnike iz Osječko-baranjske županije. 

Uz potporu Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, 

Željko Belajdžić 

VINKOVAČKI JESENSKI SAJAM 

Zanimanje miritelja jako je cijenjeno 

u javnosti. Miritelj je osoba 

koja mora biti nepristrana, učinkovita, 

mora poštovati načelo povjerljivosti 

i podržavati kreativnost 

stranaka koje su same odgovorne 

za donesene odluke, istaknuto je 

tijekom obuke. 

Inače, od ožujka 2009. godine 

održava se niz osnovnih i naprednih 

treninga mirenja koje vode međunarodni 

stručnjaci za mirenje, s 

ciljem razvoja miriteljskih vještina. 

Glavni je korisnik projekta Ministarstvo 

pravosuđa RH, dok su dionici 

projekta centri za mirenje Hrvatske 

gospodarske komore, Hrvatske 

obrtničke komore, Hrvatske udruge 

poslodavaca i Hrvatske udruge za 

mirenje. 

Izlagali i obrtnici iz Osječko-baranjske županije 

na Sajmu je izlagalo šest obrtnika iz Osijeka, Đakova i Punitovaca, 

koji su izložili ručno izrađene suvenire i odjevne 

predmete, kotlove i suvenire, električni alat, odjeću, te predstavili 

graversku djelatnost i proizvodnju cvijeća i grmlja. 

RIJEKA 

VIII. 

PRIMORSKO-GORANSKA 

ŽUPANIJA 

OK PRIMORSKO- 

GORANSKE ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA 

Zanonova 1/III 

Telefon: 

051/325 599 

Telefaks: 

051/325 590 

E-mail: 

ok.rijeka@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-rijeka.hr 

Predsjednik: 

Boris Vukelić 

Tajnik: 

Željko Dimitrić 


Željko Dimitrić 

VRBOVSKO – OBRTNICI SVOM GRADU 

Obnovljeni vrtići i škola 

organizaciji Udruženja obrtnika 

Vrbovsko, završila je U ljetna 

akcija – obrtnici svom Gradu. 

Akcija, čija vrijednost iznosi 

45.000 kuna, ima financijsku podršku 

Primorsko-goranske županije 

koja je za tu namjeru Udruženju 

odobrila 10.000,00 kuna. Doniranim 

sredstvima kupljene su nove 

stolice za severinsku blagovaonicu, 

a uređeni su zidovi i obojana 

je stolarija. Provedena na zasada- 

ma vrijedne ideje kolega obrtnika 

iz Udruženja obrtnika Rijeka, obuhvaća 

vlastiti angažman obrtnika 

ili donirana sredstva. Tako su za 

ovu akciju vrbovštanski obrtnici 

odlučili pomoći najmlađima, i to 

vrtićancima kojima su obnovili vrtićke 

odaje u Vrbovskom i Moravicama, 

te u Osnovnoj školi Severin 

na Kupi prostor blagovaonice. U 

vrbovštanskom vrtiću uređeni su 

zidovi i parketi. 

Dani otvorenih vrata 

Udruženje obrtnika Rijeka nakon ljetne stanke nastavlja s realizacijom programa 

»DANI OTVORENIH VRATA«, brojnim seminarima čije teme mogu 

biti od velike koristi obrtnicima u povećanju njihove konkurentnosti. Seminari 

i tečajevi, koje će voditi ugledni stručnjaci, održat će se prema sljedećem 

rasporedu: 

Marketing u funkciji razvoja, stvaranje marke odrednica 

uspjeha – 23. 9. srijeda 

Brza gradnja – 16. 10. petak 

Mirenje – alternativni način rješavanja sporova – 2. 10. petak 

Elektroničko poslovanje u obrtu – 7. 10. srijeda 

Poslovno planiranje i izrada planova – 14. 10. srijeda 

Poslovna udruživanja i zajednički nastup na tržištu – klasteri, 

zadruge – 27. 10. srijeda 

Demonstracija frizura, kozmetike – 25. 10. nedjelja 

Niskoenergetska gradnja – pasivna kuća kao standard 

gradnje – 28. 10. srijeda 

Javna nabava – 30. 10. petak 

Udruženje poziva sve zainteresirane da detaljnije informacije o programima 

potraže u Udruženju obrtnika Rijeka, Vukovarska 21, tel. 051 37 21 44, 

e-mail: uo-rijeka@hok.hr ili na web stranici Udruženja www.obrtnici-rijeka.hr 

AGO ŽERIĆ, STAKLAR – DOBITNIK NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO 

Volim staklarsku struku! 

Uvjeren je Ago Žerić da zanat 

neće izumrijeti. Uvijek će 

trebati promijeniti okvir na slici, 

ogledalu, a i termoizolacijsko 

staklo vremenom pobijeli, 

zamagli, mora se zamijeniti 

Kada sam prije više od četvrt stoljeća, 

tek učlanjen u Udruženje 

obrtnika Opatija, prisustvovao 

jednoj svečanosti dodjele nagrada, 

začuđujuće i gotovo nedostižnom mi 

je zazvučala nagrada u povodu 25 

godina obrtničkog djelovanja. Hej! 25 

godina, di je to? – upitao se tada Ago 

Žerić, staklar iz Voloska, ovogodišnji 

laureat koji je za četvrtstoljetni obrtnički 

staž od Obrtničke komore Primorsko-goranske 

županije nagrađen 

Nagradom za životno djelo. 

– I da mi je netko rekao prije 30 

godina da ću sve ovo što sam do 

sada napravio i napraviti, ne bih mu 

vjerovao, nasmijao bih se. Ja sam 

došao ovdje iz Bihaća sa sportskom 

torbom. Nije me bilo sramota raditi, 

znao sam i volio raditi. Bio sam zadnji 

završeni VKV staklar u Rijeci. To 

sam zvanje stekao u građevinskoj 

školi 1976. godine. Nakon te, moje 

generacije, prestalo se sa školovanjem 

u toj struci i zato možda ona nije 

ni napredovala koliko su neke druge. 

To je velika šteta – reći će Žerić. 

– Staklar nije samo promijeniti 

polomljeno staklo na prozoru. Danas 

se proizvode i ugrađuju termoizolacijska 

stakla, debela stakla, 

www.hok.hr 

Okvir mora pristajati na sliku kao 

odijelo čovjeku 

obrađena. Danas staklarstvo manje 

počiva na zanatskoj vještini, a više 

na znanju i tehnologiji, strojevima 

za pranje, sušenje, spajanje. 

U obrtničke vode Agu Žerića odvele 

su okolnosti s kojima se u tadašnjem 

udruženom radu nije mogao pomiriti. 

Nakon 10 godina provedenih u 

riječkoj »Stakloplastici« dao je otkaz i 

otvorio samostalnu staklarsku radnju 

u Matuljima. Napominje, početak nije 

bio lagan, u četiri je godine morao 

promijeniti tri poslovna prostora. 

Kao obrtnik imate uspone i padove, 

odgovara Žerić na pitanje s čime 

se sve morao nositi u svom obrtničkom 

životu. – Imate dana kada vam 

ne ide, pa ne ide, a onda vam neke 

stvari idu same po sebi. Nije uvijek 

presudno ni znanje niti iskustvo. 

Nekad morate imati i sreće. Najveći 

su problemi danas naplate koje ne 

možete riješiti ni sudskim putem. Ali 

najtužnije je što morate ići na sud, 

utužiti, izložiti se novom trošku kako 

biste mogli otpisati potraživanje. 

Komorski sustav pomogne obrtniku, 

ali ne u tolikoj mjeri da se potpuno 

oslonite na sustav, no pruža vam 

osnovne informacije koje ne znate, 

ne možete dokučiti ili nemate vremena. 

Od samog osnutka član sam 

opatijskog Udruženja, a po tijelima 

sam bio angažiran. Od kada su sin 

i kći počeli raditi sa mnom, nalazim 

više vremena za Udruženje, odlaske 

na sastanke. 

– Nagrada me razveselila, premda, 

nagradama nikada nisam pridavao 

značaj. Ja sam volio tu struku i 

još je volim, iako sada pomalo postajem 

zasićen. Struka kao struka 

je interesantna, ima neograničene 

mogućnosti i pruža zadovoljstvo. 

Na primjer, kada je hotel Ambasador 

u Opatiji izgorio, mi smo u mjesec 

dana uspjeli napraviti tisuću i 

dvije-tri stotine kvadrata termopan 

stakala i ugraditi ih. Kada je bilo 

otvorenje, bilo je lijepo osjetiti to zadovoljstvo 

da ste ostavili nešto iza 

sebe. Dosta je hotela u Opatiji i po 

otocima kojima smo dali svoj pečat, 

opremili smo priličan broj objekata. 

Uz sina i kći, Žerić u svom obrtu 

zapošljava još tri djelatnika i ne izostavlja 

spomenuti ni suprugu koja 

mu pomaže oko admnistrativnih poslova 

kada zatreba.


ŽUPANIJE 

XI. 

POŽEGA 

POŽEŠKO-SLAVONSKA 

ŽUPANIJA 

OK POŽEŠKO- 

SLAVONSKE ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA 

Dr. Franje Tuđmana 9 

Telefon: 

034/272 457 

Telefaks: 

034/272 457 

E-mail: 

ok.pozega@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Bulić 

Tajnik: 

Zvonko Martinović 


Slaven Paponja 

POTICAJI ZA KONTINENTALNI TURIZAM 

U županiju stiglo 

700.000 kuna 

Šesnaest korisnika bespovratnih 

sredstava Ministarstva turizma 

RH, u Požegi je dobilo 

ugovore o potpori za kandidirane 

projekte. 

Riječ je o korisnicima s područja 

Požeško-slavonske županije koji 

su dobili ukupno 700.000 kuna 

poticaja iz spomenutoga ministarstva. 

Ugovore, u kojima stoji da će korisnici 

avansno dobiti polovicu sredstava, 

a ostatak nakon prilaganja 

računa za troškove realizacije projekta, 

uručio im je Ivo Mujo, državni 

tajnik u Ministarstvu turizma. 

Uz njega, okupljene predstavnike 

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 

pozdravila je i Tanja 

Novotni, ravnateljica Uprave za 

kontinentalni turizam te Ivan Bulić, 

predsjednik Obrtničke komore 

Požeško-slavonske županije. Domaćin 

tog događaja u Županijskoj 

Na Vinkovačkom jesenskom 

sajmu gospodarstva i obrtništva 

Obrtničku komoru Požeško-slavonske 

županije predstavljali 

su Autolimarija Jelušić, koja 

se bavi uslugom popravaka i 

Državni tajnik I. Mujo i dožupan Ž. Jakopović 

Požežani idu na sajmove 

vijećnici bio je Željko Jakopović, 

županov zamjenik za gospodarstvo, 

koji je pozdravio sve okupljene 

i u ime poslovno odsutnoga 

požeško-slavonskoga župana Marijana 

Aladrovića. 

bojanja motornih vozila te Servis 

Jelušić, koji se bavi opremanjem 

ugostiteljskih objekata te servisiranjem 

ugostiteljske opreme, 

rashladnih uređaja i kućanskih 

aparata. Na Zagrebačkom velesajmu, 

odnosno 51. međunarodnom 

obrtničkom sajmu, požešku 

su Obrtničku komoru predstavljali 

obrt za kovanje i obradu metala 

Baja te obrt za proizvodnju i usluge 

Veić. 

PRIJEDLOG MJERA ZA OBRTNIŠTVO 

Novi župan Aladrović 

obećao pomoć 

Budući da je ovoga ljeta došlo do promjene u vrhu Požeškoslavonske 

županije, čelnici Obrtničke komore očekivano su 

upoznali novoga župana sa stanjem. Župan Aladrović obećao 

im je pomoć u granicama svojih mogućnosti 

Predsjednik Obrtničke komore 

Požeško-slavonske županije, 

Ivan Bulić uputio je požeško-slavonskom 

županu Marijanu Aladroviću 

dopis, odnosno prijedlog 

mjera kojima bi se u suradnji s 

gradovima i općinama te drugim 

institucijama moglo pomoći požeškom 

obrtništvu. 

U prijedlogu se navodi kako bi 

se zaustavljanje pada broja obrtnika 

moglo spriječiti, primjerice, 

putem sufinanciranja troškova 

osnivanja obrta i upravne pristojbe, 

zatim kroz dodjelu povoljnijih 

kredita poduzetnicima, subvencioniranje 

kamata na poduzetničke 

kredite, dodjelu nepovratnih 

potpora tradicijskim, deficitarnim 

proizvodnim obrtima i obrtima 

koji zapošljavaju osobe s inva- 

liditetom te kroz druge potpore, 

stipendiranje naučnika, poticanje 

brže prekvalifikacije, poticajnije i 

povoljnije uvjete u poduzetničkim 

zonama i slično. 

Novi požeško-slavonski župan 

upoznat je detaljno i s najčešćom 

problematikom obrtnika, ali i s 

najznačajnijim projektima Obrtničke 

komore, koje će Požeškoslavonska 

županija poduprijeti. 

Budući da je ovoga ljeta došlo 

do promjene u vrhu Požeško-slavonske 

županije, čelnici 

Obrtničke komore očekivano su 

upoznali novoga župana sa stanjem. 

Župan Aladrović obećao 

im je pomoć u granicama svojih 

mogućnosti. Suradnja između te 

dvije institucije sada bi trebala biti 

znatno bolja. 

Prijave za majstorski ispit 

Obrtnička komora Požeško-slavonske 

županije nastavlja s 

edukacijom svojih članova. Tako 

će ove jeseni organizirati novi krug 

polaganja majstorskih ispita za kuhare, 

natkonobare, frizere, automehaničare, 

zidare, trgovce i sva 

druga zanimanja za koja se pokaže 

interes. Prijave za majstorske ispite 

primaju se u prostorijama Obrtničke 

komore kod Franciska Didovića, 

višeg stručnog savjetnika Komore. 

Podsjetimo, početkom ljeta diplome 

su primila 43 majstora. 

SPLIT 

XVII. 

SPLITSKO-DALMATINSKA 

ŽUPANIJA 

OK SPLITSKO- 

DALMATINSKE ŽUPANIJE 

21000 SPLIT 

Ruđera Boškovića 28-30 

Telefon: 

021/470 114 

Telefaks: 

021/470 115 

E-mail: 

ok.split@hok.hr 

Predsjednik: 

Dražan Krolo 

Tajnica: 

Katja Šabić 


Nada Brezec 

Brački kamen zablistao 

na MOS-u Na 

Bjelina bračkog 

kamena na 

Velesajmu 

S 

izložbenog prostora obrta 

Mozaik na zajedničkom izložbenom 

štandu OK Splitskodalmatinske 

županije na 51. MOS-u 

– njegov vlasnik Neven Drpić iz Pučišća 

na Braču, nije se smio udaljavati. 

Svako malo znatiželjni posjetitelji 

i kupci raspitivali bi se na 

Mozaikovom štandu o proizvodima, 

načinu njihove izrade i upotrebe, 

razgledavali bi izloške ili kupovali 

predmete koje proizvodi ovaj obrt 

kao predmete za ukras ili svakodnevnu 

upotrebu. 

Brački kamen osnovna je sirovina 

iz koje nastaju male i velike 

zdjele za voće, vaze, pepeljare, 

svijećnjaci, mužari, križevi, razne 

»škatulje«… čak i malene brodice, 

ukupno oko 400 različitih proizvoda, 

a sve se proizvodi u krugu obitelji u 

Pučišćima, bračkoj općini sa nekoliko 

tisuća stanovnika poznatoj po 

obradi bračkog kamena i po jedinoj 

specijaliziranoj klesarskoj srednjoj 

školi, koja ove godine obilježava 

svoju stogodišnjicu. 

Ovaj je obrt prvi put na zagrebačkom 

MOS-u – kako kaže njegov 

vlasnik – da bi proširio tržište 

i prodao dio robe na jesen i zimu. 

Tijekom ljeta za plasman nema 

problema – sve se proda na dva 

štanda na Braču – u Pučišćima u 

i Bolu, kao i u velikom broju suvenirnica 

i trgovina uzduž Jadrana. 

Svi proizvodi imaju dobru prođu na 

hrvatskom tržištu, a Drpić očekuje 

da će se nova tržišta za suvenire 

i male uporabne predmete otvoriti 

tek kad Hrvatska uđe u Europsku 

uniju. 

Zasad ne planira izvoziti svoje 

proizvode, jer, kako kaže, postupak 

pripreme sve potrebne dokumentacije 

za izvoz dugotrajan je i skup jer 

traži mnogo radnog vremena, kojeg 

nemaju zasad četiri zaposlenika 

ovog obiteljskog obrta. 

Mozaik kao obrt za čiji asortiman 

vlada potražnja rado bi se širio da u 

Pučišćima postoji industrijska zona. 

Premda je svaki primjerak Mozaikovih 

proizvoda jedinstven jer ga 

obilježavaju jedinstvene šare i tekstura 

kamena i tajne završnih poteza 

kamenorezačkog zanata – tek 

bi povećana proizvodnja bila pravi 

odgovor na veliku potražnju. 

Nisu samo potrošači jedini suci 

koji govore u prilog ovoj jedinstvenoj 

proizvodnji – na ovogodišnjem 

sajmu hrvatskih suvenira Kvarner 

EXPO 2009 održanoj u Opatiji 

početkom travnja obrt Mozaik dobio 

je treću nagradu, dok već pet 

proizvoda ovog obrta ima oznaku 

»hrvatski otočni proizvod«, koju 

tradicijskim i inovativnim proizvodima 

koje proizvode otočni proizvođači 

dodjeljuje Ministarstvo mora, 

prometa i infrastrukture u cilju poticanja 

razvoja otočne proizvodnje 

kroz prepoznatljivost i jačanje konkurentnosti 

otočnih proizvoda na 

tržištu. 

www.hok.hr 

Vrijedno priznanje na 51. MOS-u 

Zagrebačkom 

velesajmu 

17. rujna 

svečano su dodijeljena 

priznanja 

za cjelovitost marketinškog 

nastupa 

na 85. jesenskom 

međunarodnom 

zagrebačkom velesajmu, 

kao i nagrade 

»Vrijedne ruke« 

izlagačima na 51. 

MOS-u, koje dodjeljuje 

Ministarstvo 

gospodarstva, 

rada i poduzetništva. 

Štand OK Split zasluženo dobio priznanje 

U skupini obrtništva 

Priznanje i kristalna skulptura za najvišu razinu oblikovanja i 

najbolje ideje u rješavanju prezentacije pripala je Obrtničkoj komori 

Splitsko-dalmatinske županije.


17 

SISAK 

III. 

SISAČKO-MOSLAVAČKA 

ŽUPANIJA 

OK SISAČKO- 

MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

44000 SISAK 

Ulica Ante Starčevića 13 

Telefon: 

044/521 134 

Telefaks: 

044/522 487 

E-mail: 

ok.sisak@hok.hr 

Web: www.ok-smz.hr 

Predsjednik: 

Željko Vrbanus 

Tajnik: 

Violeta Jelić 


Siniša Vidović 

NA ŽUPANIJSKIM MANIFESTACIJAMA 

Obrtnici neizostavni 

Zahvaljujući dobroj suradnji s 

organizatorima, a ponajprije 

zahvaljujući svojem ugledu, obrtništvo 

Sisačko-moslavačke županije 

postalo je neizostavnim dijelom 

svih manifestacija koje se tijekom 

godine organiziraju na području 

županije. Bez obrtnika, predstavnika 

tradicionalnih zanimanja, nemoguće 

je zamisliti sisački Sajam 

cvijeća, petrinjsku Promenadu 

kroz povijest, novljanske Ljetne 

priredbe. Vjerojatno najdalje u toj 

suradnji otišao je grad Kutina, koji 

je organizaciju najzahtjevnije i najvažnije 

gradske manifestacije »Petrovo 

– slavlje kutinsko« prepustio 

gradskom Udruženju obrtnika. 

Obrtnici su svoj veliki doprinos 

dali i nedavno održanoj, trećoj 

»Keltskoj noći« u Sisku, u organi- 

zaciji Turističke zajednice grada 

Siska. 

Veličanstvena večer koju su 

mnogobrojni gosti i domaće stanovništvo 

ogromnim posjetom učinili 

spektakularnom, bila je i sjajna 

prigoda za prezentaciju obrtnika 

koji su u povijest grada Siska zauvijek 

utkani. Sigurno je da bi za 

obrtnike, predstavnike tradicijskih 

zanata bilo daleko bolje da sama 

manifestacija traje dulje jer bi 

onda i komercijalni efekt nastupa 

na njoj bio daleko veći. 

Tradicionalni obrt svoje mjesto 

našao je i u tradicionalnoj »Voloderskoj 

jeseni«, a mnogi će 

obrtnici reći da najbolje posluju 

na manifestaciji koja je tek pred 

nama – »Kestenijadi« u Hrvatskoj 

Kostajnici. 

Održana tri ciklusa stručnih ispita 

Tijekom ove godine održana su do sada, tri ciklusa ispita o stručnoj osposobljenosti, 

na kojima je 47 osoba steklo zanimanja jednostavnije 

složenosti. Najviše je kandidata položilo ispite za jednostavna ugostiteljska 

zanimanja ili u pripremi jednostavnijih jela i slastica. Većina će od njih raditi 

ili voditi poslovanje u svojim obrtima, dok su neki potražili sezonsko zaposlenje 

na Jadranu. 

I dalje ostaje mali broj onih koji polažu ispite za građevinska zanimanja, 

kao što su armirač, izolater, keramičar, teracer i podopolagač, iako 

su upravo to vrlo tražena zanimanja. 

Za proljetni rok majstorskih ispita u OK SMŽ prijavila su se 42 kandidata, 

od kojih je 5 odustalo, pa je ispitima pristupilo 37 kandidata u 13 

zanimanja, od kojih samo 4 kandidata nisu položila ispit. 

Prijave za jesenski rok primale su se do 11. rujna, a sam ispit provodi 

se od 9. studenoga do 18. prosinca po posebnom rasporedu. 

Trend slabog odaziva novih 

srednjoškolaca nekim 

»obrtničkim« zanimanjima 

nastavljen je i ove godine. 

Nakon završetka jesenskog 

upisnog roka postalo je jasno 

da učenici završnih razreda 

osnovnih škola i oni koji ih u 

izboru zanimanja usmjeravaju 

i dalje izbjegavaju deficitarna 

zanimanja, upravo ona koja 

na tržištu rada nedostaju, te, 

dakle, jamče daleko lakšu 

potragu za zaposlenjem 

Industrijsko-obrtnička škola u Sisku 

ove godine nije upisala ni 

jednog autolimara, ni bravara, 

dok je primjerice plinoinstalatera 

upisano i više nego što je škola planirala. 

Srednja škola Viktorovac, isto je 

tako tradicionalno popunila svoja 

zanimanja. Frizera, kuhara i konobara 

upisano je čak i nešto više od 

planiranog. 

Obrtnička škola Sisak nije upisala 

ni jednog krovopokrivača, tesara, 

klesara ni dimnjačara, a čak 

ni u relativno traženom zanimanju 

fotografa, nije posve ispunjen školski 

plan. 

Naime, upisan je jedan učenik 

manje od planiranog. Srednja 

OBRTNIČKA ZANIMANJA 

Slab odaziv 

srednjoškolaca 

Prezentacija tradicijskog obrta 

škola Novska upisala je najmanje 

krojača, a najviše prodavača, što 

je skupina kod koje je posve popunjena 

kvota. 

U tehničkoj školi Kutina nije posve 

ispunjen upisni plan, ali je odaziv 

novih srednjoškolaca ipak prilično 

dobar. 

U Srednjoj školi Glina, od željenih 

8 upisan je samo jedan elektromehaničar, 

dok su zanimanja elektroinstalater 

i autoelektričar polovično 

popunjena. 

Svakako je vrijedno spomenuti 

da je POK uložio velik napor i na 

populariziranju i stipendiranju deficitarnih 

zanimanja što, uz činjenicu 

da su ta zanimanja kraći put do osiguranja 

egzistencije, ipak nije bilo 

dovoljno. 

XV. 

ŠIBENIK 

ŠIBENSKO-KNINSKA 

ŽUPANIJA 

OK ŠIBENSKO-KNINSKE 

ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK 

Ulica Stjepana Radića 77 a 

Telefon: 

022/311 715 

Telefaks: 

022/336 641 

E-mail: 

ok.sibenik@hok.hr 

Predsjednik: 

Ante Mihić 

Tajnik: 

Slaven Jakelić 


Nikola Urukalo 

LICENCIRANJE ZA PRIJAM 

NAUČNIKA 

Besplatna 

predavanja, 

knjige i ispiti 

Obrtnička komora Šibensko-kninske 

županije, odnosno, njezin Odjel za 

obrazovanje organizira besplatna predavanja 

i ispite za sve pravne i fizičke osobe 

zainteresirane za stjecanje licencija za 

prijam naučnika. Ispit, kojim se dokazuju 

osnovna znanja o poučavanju naučnika, 

održat će se 4. prosinca 2009. u Šibeniku. 

Prijave za ispit dostavljaju se Odjelu za 

obrazovanje u Obrtničkoj komori Šibensko-kninske 

županije, u Ulici Stjepana Radića 

broj 77a ili na telefone 022/336 641 i 

022/311 715. Za ispit je potrebno uplatiti 

iznos od 240 kuna. 

Kako bi zainteresirane osobe mogle što 

uspješnije položiti ovaj ispit, u Obrtničkoj 

komori tijekom listopada i prosinca bit će 

organizirana i besplatna predavanja. Ona 

će se održavati s početkom u 19.15 sati, 

i to u ponedjeljak 19. listopada, četvrtak 

22. listopada, ponedjeljak 26. listopada, 

četvrtak 29. listopada, ponedjeljak 2. studenog, 

četvrtak 5. studenog, ponedjeljak 

9. studenog i četvrtak 12. studenog. Prijave 

za besplatna predavanja dostavljaju se 

na istu adresu kao i za ispite. Predavanja 

nisu uvjet za izlazak na ispit. Ispiti se pripremaju 

po knjizi »Osnove radne pedagogije«, 

koju su napisali mr. Olga Lui i Ivan 

Herceg. Svi koji prijave ispite dobivaju po 

jedan besplatni primjerak ove knjige. 

Obrtnička komora Šibenskokninske 

županije predstavila 

je na 51. međunarodnom 

obrtničkom sajmu, koji je 

održan u sklopu 85. zagrebačkog 

jesenskog velesajma, deset izlagača. 

Na štandu površine 65 četvornih 

metara predstavljene su 

djelatnosti, među kojima je veliki 

broj onih koje su specifične upravo 

za šibenski kraj. Premijerni nastup 

na Zagrebačkom velesajmu 

imao je obrt Zlarinka, vlasnice Kri- 

ŠIBENČANI NA 51. MEĐUNARODNOM OBRTNIČKOM SAJMU 

Prvi put predstavljeni 

zlarinski koralji 

Već prvog dana sajma, štand Obrtničke komore Šibenskokninske 

izazvao je veliku pozornost posjetitelja, čime se 

nastavlja tradicija njihovog uspješnog izlaganja na ovoj velikoj 

međunarodnoj smotri 

stin Ljuba s otoka Zlarina, koja se 

bavi izradom nakita od koralja. 

Riječ je o obrtu, koji se obradom 

i izradom nakita od koralja 

bavi na tradicionalan način po 

čemu je Zlarin poznat i izvan granica 

Hrvatske. Kao vanjski suradnik 

na štandu Obrtničke komore 

Šibensko-kninske županije predstavio 

se i Uslužni obrt Mehanika 

– Čala, vlasnika Filipa Čale iz 

Šibenika. Ovaj izlagač izložio je 

opremu za parkirališta, odnosno 

www.hok.hr 

Posjetitelje oduševili 

zlarinski koralji 

automatizirane rampe. Već prvog 

dana sajma, štand Obrtničke komore 

Šibensko-kninske izazvao 

je veliku pozornost posjetitelja, 

čime se nastavlja tradicija njihovog 

uspješnog izlaganja na ovoj 

velikoj međunarodnoj smotri. 

Podsjetimo, prošle godine štand 

Obrtničke komore Šibenskokninske 

županije dobio je i posebno 

velesajamsko priznanje. 

Uz obrte Zlarinka i Mehanika 

– Čala na 51. međunarodnom 

sajmu obrtništva još su izlagali 

Trgovački obrt De kok, vlasnika 

Mate Kokića iz Šibenika, Obrt za 

usluge Maslinjak, vlasnice Zvone 

Bašić iz Murtera, Obrt za izradu 

suvenira Dalmatino, vlasnice Mirjane 

Kukrić iz Pirovca, Obrt za 

izradu narodnih nošnji, suvenira 

i trgovinu Atelier Venel, vlasnice 

Nelice Knežević iz Vodica, Obrt 

za izradu narodnih odjevnih predmeta 

i edukaciju Lipa, vlasnice 

Liposave Kuštović iz Prvić Šepurine, 

Obrt za proizvodnju i prodaju 

Api-herba, vlasnika Pere Antičevića, 

Obrt za izradu suvenira Nisa, 

vlasnika Zorana Sinobada i Poljoprivredni 

obrt M&MED, vlasnika 

Milenka Čavline iz Knina. 

Nastup na 51. međunarodnom 

obrtničkom sajmu u cijelosti je 

financirala Obrtnička komora Šibensko-kninske 

županije. 

Izložbeni prostor OK 

Šibensko-kninske županije


ŽUPANIJE 

VARAŽDIN 

V. 

VARAŽDINSKA 

ŽUPANIJA 

OK VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN 

Vodnikova 4 

Telefon: 

042/320 986 

Telefaks: 

042/320 949 

E-mail: 

ok.varazdin@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-vz.hr 

Predsjednik: 

Vladimir Habek 

Tajnik: 

Ivan Vusić 


Ivica Njegovec 

dosadašnjih 15 godina postojanja 

varaždinska Obrtnička 

U 

komora bila je smještena u iznajmljenim 

prostorijama varaždinskog 

Udruženja obrtnika u Kukuljevićevoj 

ulici, a svečanost »službenog« 

otvaranja novog vlastitog objekta bit 

će upriličena krajem godine upravo 

u povodu obilježavanja 15. godišinvesticija 

vrijedna 2,5 milijuna kuna 

Nove prostorije obrtnicima 

Počeli su radovi na izgradnji novog suvremenog zdanja 

UO Ivanec, koje bi, kako se predviđa, trebalo 

biti dovršeno do kraja godine. Novi Obrtnički dom nalazit 

će se u sklopu suvremenog stambeno-poslovnog 

objekta koji gradi poduzetnička tvrtka Andrije Grabara s 

kojom je potpisan ugovor o zajedničkoj gradnji. U tom 

Nove prostorije 

nakon 15 godina 

njice postojanja Obrtničke komore 

Varaždinske županije. 

Zgrada novog sjedišta obrtnika 

Varaždinske županije, koja je renovirana 

i uređena od temelja do krova, 

obuhvaća ukupno 290 četvornih 

metara površine u čijem je podrumskom 

dijelu velika hala za sastanke, 

u prizemlju su uredi predsjednika i 

Od 17. kolovoza Obrtnička 

komora Varaždinske županije 

konačno djeluje u vlastitim 

prostorijama u potpuno 

renoviranom objektu u 

Vodnikovoj 4 

tajnika te prostorija 

za prijeme 

i poslovne 

razgovore, a 

na tavanskom 

su dijelu 

uredi stručne 

suradnice za 

obrazovanje i uredi 

računovodstva te prostorija novoosnovanog 

Udruženja ugostitelja i 

turističkih djelatnika Varaždina. 

Za kupnju i uređenje tvrtki »Vile 

barok« plaćeno je 2,5 milijuna kuna, 

od čega su 2,1 milijun kuna osigurani 

putem kredita Varaždinske 

banke, a 400 tisuća kuna vlastitim 

izdvajanjima. 

IVANEČKI OBRTNICI GRADE SVOJ DOM 

Novo zdanje do kraja sljedeće godine 

će objektu ivanečki obrtnici dobiti prostorije od skoro 

230 četvornih metara, a prema dogovorenoj financijskoj 

»konstrukciji« Udruženje obrtnika je za potrebe gradnje 

ustupilo zemljište, pokrit će i troškove komunalnog i 

vodnog doprinosa, a dio potrebnih sredstava osigurat 

će putem kreditnih sredstava od 400 tisuća kuna. 

U sklopu Dana Svete Nedjelje u Ludbregu 

održan Ludbreški sejem 

Obrtnici prikazali 

stare zanate 

Uz stare zanate i atraktivne modne revije 

sklopu ludbreških Dana Svete 

Nedjelje, tradicionalne 

U 

vjerske, gospodarske, kulturne 

i turističke manifestacije koja je 

krajem kolovoza i početkom rujna 

tijekom desetodnevnog održavanja 

okupila oko 80 tisuća posjetitelja, 

održan je i 17. ludbreški 

sejem s osamdesetak izlagača 

iz sjeverozapadne Hrvatske. Na 

ovoj regionalnoj smotri najrazličitijih 

proizvoda predstavili su se i 

obrtnici, proizvođači galanterije, 

cipela, proizvoda od kovanog željeza, 

tekstila, suvenira, licitarskih 

i lončarskih proizvoda, raznih 

pripravaka od meda te mnoštvo 

drugih obrtničkih proizvoda. 

Posebnu pozornost posjetitelja 

privukle su prezentacije 

starih zanata, a nisu izostale ni 

brojne atraktivne revije. 

VIROVITICA 

X. 

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 

ŽUPANIJA 

OK VIROVITIČKO- 

PODRAVSKE ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA 

Pavla Radića 3 

Telefon: 

033/721 258 

Telefaks: 

033/726 028 

E-mail: 

ok.virovitica@hok.hr 

Predsjednik: 

Josip Novogradec 

Tajnik: 

Božidar Jeremić 


Katica Kovačević 

PROSLAVA DANA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 


Prigodom proslave dvojici obrtnika uručene su 

Povelje zahvalnosti. Krešimir Kostelac, vlasnik 

obrta »Fructus«, povelju je dobio za iznimne 

rezultate u razvoju poduzetništva, a Josip 

Kalinić, vlasnik obrta »Kalinić K+J«, za razvoj 

obrtništva 

U 

sklopu svečane sjednice 

Skupštine Virovitičko-podravske 

županije, kojom je proslavljen 

3. rujna, Dan županije, zaslužnim 

pojedincima i tvrtkama za doprinos 

napretku županije uručena su priznanja. 

Među dobitnicima županijske 

Povelje zahvalnosti dva su obrtnika: 

Krešimir Kostelac iz Orahovice i Josip 

Kalinić iz Virovitice. 

Krešimir Kostelac, vlasnik obrta 

»Fructus«, čija je glavna djelatnost 

Kostelac sa svojim vinima 

na sajmu Viroexpo 

proizvodnja voćnih 

vina, a proizvodi 

i voćne 

rakije i likere, povelju 

je dobio za 

iznimne rezultate 

u razvoju poduzetništva. 

O kakvoći 

proizvoda 

svjedoči četiri 

puta za redom osvojena titula za najbolje 

ocijenjeno vino na najvećem 

KREŠIMIR Kostelac 

Nagrada je veliki 

poticaj za daljnji rad 

– S obzirom na to da u županiji djeluje veliki 

broj tvrtki, a nagrada je dodijeljena u kategoriji 

poduzetništva, naravno da nam to puno znači 

jer potvrđuje da smo, bez obzira što smo mala i 

mlada firma, na dobrom putu prema ostvarivanju 

naših ciljeva, što smo postigli prepoznatljivost, a naročito u županiji. 

Osim toga, nagrada predstavlja i veliki poticaj u daljnjem radu, naročito u 

ovo vrijeme recesije kada situacija na tržištu nije baš najbolja. Ovim putem 

zahvaljujem županu Tomislavu Tolušiću i županijskoj Skupštini što su 

izabrali moj obrt za ovu prestižnu nagradu – izjavio je Krešimir Kostelac. 

Dobitnici priznanja sa županom Tolušićem i predsjednikom 

županijske Skupštine Novogradecom 

ocjenjivanju vina u Hrvatskoj, sajmu 

Gast u Splitu. Najviša priznanja i zadovoljstvo 

kupaca motivirali su Kostelca 

za ulaganje u novi proizvodni 

pogon i povećanje proizvodnje. 

Josip Kalinić, vlasnik obrta »Kalinić 

K+J« za preradu mesa sa sjedištem 

u virovitičkom prigradskom 

naselju Sveti Đurađ, povelju je dobio 

za iznimne rezultate u razvoju 

obrtništva. 

U djelatnosti klanja, prerade i 

distribucije mesnih prerađevina uz 

članove obitelji zaposleno je još 15 

djelatnika. Kalinić isključivo posluje 

s domaćim uzgajivačima stoke. 

Uveo je kontrolu poslovanja sukladno 

europskim standardima prema 

načelima HACCAP-a, a proizvodi 

su izvrsne kakvoće o čemu svjedoči 

i zlatna medalja s lanjske požeške 

Kulenijade. 

www.hok.hr 

VIROVITIČKO-PODRAVSKI OBRTNICI NA SAJMOVIMA 

Virovitički obrtnici izlažu 

na sve strane 

Koristeći pogodnosti koje im 

sufinanciranjem troškova 

izlaganja, pružaju HOK i POK 

Virovitica, obrtnici su prisutni na 

brojnim sajamskim priredbama. 

Premda koriste novu tehnologiju 

i suvremeni sustav komunikacije 

putem interneta, obrtnici i tvrtke 

se i dalje za promidžbu, susrete i 

ocjenu konkurencije, međusobno 

povezivanje i širenje tržišta u cilju 

povećanja profita, najradije koriste 

sajamskim priredbama. 

U organizaciji Područne obrtničke 

komore Virovitica šest obrta 

predstavilo se, na Međunarodnom 

poljoprivrednom sajmu u Gudovcu 

kraj Bjelovara. Izlagali su na 

zajedničkom izložbenom prostoru 

Virovitičko-podravske županije, 

koja je na tom sajmu nastupila 

kao »Županija partner«. Prezentaciju 

gospodarstva 

Virovitičko-podravske 

županije zajednički 

su organizirali 

HGK – Županijska 

komora Virovitica, 

Razvojna agencija 

VIDRA, HOK – Područna 

obrtnička 

komora Virovitica i 

Turistička zajednica 

Virovitičko-podravske 

županije. 

Na Vinkovačkom 

jesenskom sajmu 

gospodarstva i obrtništva predstavilo 

se na štandu POK-a Virovitica 

čak devet obrta. 

Na 85. jesenskom zagrebačkom 

velesajmu, od 15. do 19. rujna, a u 

sklopu kojega je i 51. MOS – Međunarodni 

obrtnički sajam, predstavilo 

se deset obrta u organizaciji 

i na zajedničkom štandu Područne 

obrtničke komore Virovitica. Osim 

obrtnika, na 50 četvornih metara 

izložbenog prostora, Komora je 

ugostila i druge izlagače s područja 

županije, Razvojnu agenciju Vidra 

i županijsku Turističku zajednicu. 

Za 10. obrtnički i poduzetnički 

sajam u Požegi, koji će se održati 

krajem rujna, POK već prikuplja 

prijave. Jesenske sajamske aktivnosti 

obrtnika nastavljaju se i 

dalje kada slijedi Obrtnički sajam 

Istre od 8. do 11. listopada u Puli. 

Izložbeni prostor POK-a na ovogodišnjem MOS-u


19 

VUKOVAR 

XVI. 

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 

ŽUPANIJA 

OK VUKOVARSKO- 

SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI 

Ljudevita Gaja 17 

Telefon: 

032/333 304 

Telefaks: 

032/338 239 

E-mail: 

ok.vinkovci@hok.hr 

Predsjednik: 

Ivan Klarić 

Tajnik: 

Đuro Kadoić 


Anica Fridl 

PROBLEMI ILOČKIH GRAĐEVINACA 

Inspekcijom protiv »ilegalaca« 

Gradonačelnik Grada Iloka Miroslav Janić, primio je na razgovor predstavnike 

UO Ilok i obrtnike građevinske struke, obrtnike uslužnih djelatnosti 

– vodoinstalatere, limare, električare i ostale, kako bi mu ukazali na 

probleme u struci. Najveći od svih problema je rad na crno. Na području 

Iloka građevinske i uslužne djelatnosti u više od 50% slučajeva izvode neprijavljene 

grupe ljudi, među kojima je oko 30% ilegalne radne snage iz 

susjedne Srbije. Gradonačelnik je pokazao razumijevanje za problematiku 

obrtnika i obećao im svoju pomoć. To je i dokazao na drugom sastanku oko 

istog problema, održanom u prostorijama UO Ilok, na kojem su bili Ivan 

Klarić, predsjednik POK-a, Magdalena Prskalo, predsjednica Udruženja, te 

tajnici POK-a i Udruženja. Prvi korak u otkrivanju »ilegalnih« skupina bit će 

suradnja s građevinskom inspekcijom. 

UPISI U STRUKOVNE ŠKOLE 

Svake godine sve 

manje učenika 

Školska godina 2009./2010. u 

strukovnim školama Vukovarsko-srijemske 

županije započela 

je sa znatno manjim od planiranog 

broja upisanih učenika. Sedam 

srednjih škola imalo je na raspolaganju 

791 slobodno mjesto, od 

čega je popunjeno 520 mjesta. 

Zadovoljni mogu biti tek u Ekonomsko-trgovačkoj 

školi u Vinkovcima 

gdje su popunjena sva 

upisna mjesta. Posebice je zabrinjavajuće 

u Iloku, gdje već drugu 

godinu za redom nije upisan ni jedan 

učenik. U najvećoj, Industrijsko-obrtničkoj 

školi u Vinkovcima, 

od planiranih 249, upisana su 203 

učenika. Najbolje su popunjeni 

smjerovi za automehaničare, frizere, 

kuhare i konobare, dok za 

zvanje krojača, tokara i instalatera 

grijanja i klimatizacije nije upisan 

niti jedan učenik! U drvodjelskoj 

tehničkoj školi za zanimanje stolar 

upisano je tek 9 učenika. Isti problem 

imaju i strukovne škole u Vukovaru 

gdje su se učenici upisivali 

samo u smjerove: kuhar, konobar, 

kozmetičar, frizer, autoelektričar i 

automehaničar, dok je za ostala 

zanimanja bio mali ili nikakav interes. 

U županjskoj srednjoj školi, 

koja je nudila 168 mjesta, upisano 

je 129 učenika, ali u sve smjerove 

koje nudi škola, iako bi mogli 

upisati još skoro 2 odjeljenja. U 

usporedbi s prošlom godinom to 

u cjelini i nije tako kritično, osim 

za određena strukovna zanimanja 

koja polagano izumiru. 

SAJAMSKA JESEN U VINKOVCIMA 

U okviru »Vinkovačkih 

jeseni« održana dva sajma 

U Vinkovcima čak 

dva sajma u rujnu 

U 

Vinkovcima se u rujnu već 

više od četiri desetljeća održavaju 

»Vinkovačke jeseni«. 

To je najveća i najpoznatija folklorna, 

kulturna i turistička manifestacija 

Slavonije, Baranje i zapadnog 

Srijema, ali i kontinentalne Hrvatske 

u cjelini. 

U rujnu, u okviru 

»Vinkovačkih 

jeseni održani su 

Vinkovački jesenski 

sajam gospodarstva 

i obrtništva i Sajam 

tradicijskih obrta i 

rukotvorina 

U organizaciji Gradskog 

poglavarstva, 

ove je godine u okviru 

44. »Vinkovačkih jeseni« 

po sedmi put održan Vinkovački 

jesenski sajam gospodarstva 

i obrtništva. U tri dana, na oko 2500 

četvornih metara zatvorenog i otvorenog 

izložbenog prostora, svoje je 

proizvode i usluge predstavilo oko 

120 izlagača iz cijele Hrvatske i Bosne 

i Hercegovine. 

42. ILOČKA BERBA GROŽĐA 

Vinari napravili »vinsko selo« 

Težište sajma je na obrtništvu, 

poljoprivredi, prehrambenoj industriji 

i šumarstvu, a organiziran je i 

niz dodatnih sadržaja poput foruma 

i okruglih stolova namijenjenih svim 

izlagačima i posjetiteljima. 

Treba reći kako je Obrtnička komora 

Vukovarsko-srijemske županije 

osigurala prostor za obrtnike 

izlagače ostalih triju županijskih 

udruženja, no prostor je koristilo 

samo šest obrtnika UO Županja. 

Nešto manji po broju izlagača, 

ali ne i manje važan, održan je 

Sajam tradicijskih obrta i rukotvorina. 

Pedesetak izlagača svaki je 

dan od 4. do 13. rujna u središtu 

gradskog parka izlagalo svoje rukotvorine. 

Posjetitelji su mogli uživati u ručnim 

radovima, ručno izrađenim proizvodima 

od drveta, vune, stakla, a 

poglede su mamili i šlinga, zlatovez 

i stogodišnja tkanja. 

Iloku je od 31. kolovoza do 6. rujna 2009. godine 

U održana 42. iločka berba grožđa, tradicionalna 

desetodnevna kulturna, zabavna i sportska manifestacija 

pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnog razvoja i glavnog pokrovitelja 

Grada Iloka. Kako bi što bolje prezentirali svoje proizvode, 

a posjetiteljima ponudili nešto 

novo, iločki su obrtnici napravili »vinsko 

selo« u kojem se, naravno, sve moglo kušati, ali i 

kupiti. Najviše je bilo različitih vina, no nije manjkalo 

ni slavonskih suhomesnatih specijaliteta, kolača i 

slastica, suvenira i cvijeća. 

ZADAR 

XIII. 

ZADARSKA 

ŽUPANIJA 

OK ZADARSKE 

ŽUPANIJE 

23000 ZADAR 

Široka ulica 1/III 

Telefon: 

023/319 224 

Telefaks: 

023/311 383 

E-mail: 

ok.zadar@hok.hr 

Web: www.obrtnicka-komora-zadar.hr 

Predsjednik: 

Eduard Vicković 

Tajnik: 

Ive Marin 


Damir Maričić 

ZADAR i OTP BANKA POMAŽU 

PODUZETNICIMA 

Krediti za obrtnike 

Kao jedna od mjera pomoći poduzetnicima 

u vremenu teškog 

gospodarskog stanja i opće krize, trenutačno 

je u Zadru pokrenut gradski 

projekt kreditiranja za 2009. godinu. 

Kako doznajemo od Željka Pletikose, 

voditelja Odjela za kreditiranje i jamstva 

u Razvojnoj agenciji Zadarske 

županije, nova kreditna linija iznosi 

16 milijuna kuna namijenjenih gospodarstvenicima, 

prije svega onima sa 

sjedištem i planom ulaganja u gradu 

Zadru. Pokretanje kreditnih linija, do 

sada je uglavnom išlo od strane župa- 

 

nije i ministarstva, a ovim projektom u 

kreditiranje poduzetnika samostalno 

se uključio i Grad Zadar koji će sufinancirati 

kamatnu stopu, koja je jako 

povoljna. Radi se o kreditima do pet 

godina s mogućnošću ugovaranja 

počeka od godinu dana i s kamatnom 

stopom od 4 posto za poduzetnike. 

Također, u okviru projekta postojat će 

i mogućnost refinanciranja. Odnosno, 

ako je neki kredit već podignut za 

određene namjene, a prema nepovoljnijim 

uvjetima, gospodarstvenici 

će sada imati priliku prelomiti ga. 

ZAPOSLENOST U OBRTU I SLOBODNIM ZANIMANJIMA 

Zabilježen sezonski rast 

U 

Zadarskoj županiji krajem travnja u obrtu i slobodnim zanimanjima 

radilo je 11.800 osoba da bi krajem lipnja taj broj porastao na 12.900. 

Rast je iznosio 1.100 ili gotovo 10 posto. U isto vrijeme u Hrvatskoj je broj 

povećan sa 253.000 na 261.000 ili 8.000, što je 2,5 posto. Naravno da 

Zadarska županija takav rast ne zahvaljuje procvatu i razvitku, već sezoni. 

To je prepoznatljivo i kod sagledavanja strukture obrta. Naime, najveću 

skupinu čine ugostitelji ili kako službena statistika vodi pružanje usluge 

smještaja i pripreme hrane i pića. Tu je u travnju bilo 1.900 zaposlenih da 

bi krajem lipnja broj iznosio čak 2.600, što znači da je od rasta od 1.100 

zaposlenih čak 700 posao našlo u ovom sektoru. Slijedi trgovina koja je 

krajem travnja brojila 2.018 zaposlenih 

te bila najmnogoljudnija te jača i 

od ugostiteljstva, da bi na kraju lipnja 

ušla s 2.165 zaposlenih. Simboličan, 

ali ipak pad, imalo je graditeljstvo u 

kojem je u obrtu broj zaposlenih pao 

s 1.500 na 1.489 osoba, a simboličan 

rast sa 584 na 611 poljoprivreda, a 

isto tako i proizvodni obrti uvećani s 

1.221 na 1.244 osobe. 

Nekadašnja klasicistička palača 

Cosmacendi iz druge polovine 

19. stoljeća danas je 

zadarski odnosno hrvatski Muzej antičkog 

stakla koji je otvoren u svibnju 

ove godine. Jedinstveni muzej iznimno 

je posjećen, a od otvorenja broji 

oko 6.200 posjeta. Od ponedjeljka do 

nedjelje od 10 do 13 sati te od 19 do 

21 sat posjetitelji mogu gledati puhanje 

stakla i način na koji se izrađuju 

stakleni predmeti. Obitelj Podhraški 

www.hok.hr 

U NOVOM ZADARSKOM MUZEJU STAKLA 

Staklo nastaje pred 

muzejskim posjetiteljima 

Specifičnost, draž i vrijednost 

muzeja u dijelu vezanom za obrt 

svakako je što svi posjetitelji 

Muzeja mogu vidjeti kako se 

izrađuje staklo, a staklene 

predmete izrađuju članovi obitelji 

Podhraški koji su uz svoje 

majstore jedini puhači u Hrvatskoj 

iz Gornjeg Brezna u Humu na Sutli 

tako je u prilici prenijeti ovo čuveno i 

sada i unikatno obrtničko, ali i umjetničko 

znanje na pokoljenja. Valja kazati 

da je muzej bogat i replikama, 

odnosno suvenirima koji se rade na 

TRADICIONALNI BIOGRADSKI TURNIR 

Odbojka na pijesku za turističke djelatnike 

organizaciji Kluba odbojke na pijesku Soline, na 

U istoimenoj plaži održan je sedmi turnir u odbojci 

na pijesku koji obuhvaća djelatnike u turizmu, ugostiteljstvu, 

trgovini i uslužnim djelatnostima. Na turniru je 

nastupilo deset ekipa koje su se borile za titulu najboljih. 

Nakon borbi, nastup u finalu izborile su Ilirija d.d. 

i Kamp park Soline. Hotelska kuća Ilirija, sastavljena 

U muzeju posjetitelji mogu 

gledati puhanje stakla 

podlošcima rimskih originala, a turisti 

ih rado kupuju. Štoviše, set replika 

antičkog stakla lani je dobio nagradu 

Hrvatske turističke zajednice na Danima 

hrvatskog turizma u Opatiji kao 

originalan hrvatski suvenir. 

od spasilaca i konobara, dominirala je u igri i zasluženo 

osvojila laskavu titulu. U borbi za treće mjesto u 

rivalstvu s plaže Soline bolji su bili ugostitelji Cafe bara 

»Rene« koji su u dobroj utakmici zasluženo pobijedili 

Fanatik bar. Pobjedničkoj momčadi Ilirije pripao je i 

prijelazni pehar Turističke zajednice koji im je uručio 

Mirko Sedić, predsjednik KOP Soline.


www.hok.hr

GASTRO & ENO 

U Požegi pripremljen najdulji hrvatski kolač 

152 metra kolača za rušenje 

Guinnessovog rekorda 

Za izradu najduljeg 

hrvatskog kolača 

bilo je potrebno 

6.000 jaja, 250 kg 

brašna i isto toliko 

šećera, 50 litara 

ulja, dok je za ovaj 

rekorderski kolač 

bilo pripremljeno i 

oko 300 kg različitih 

krema 

Nenad Klapčić 

Oko sat i pol trajala je 25. rujna 

degustacija 15.000 porcija 152 

metra dugog – do sada najduljeg 

hrvatskog kolača, pripremljenog 

tijekom jubilarnog 10. obrtničkog i poduzetničkog 

sajma u Požegi kao trening 

za rušenje Guinnessovog rekorda u kategoriji 

najduljeg kolača. 

Kako nam je rekla vlasnica obrta 

»Villa Soši« iz Umaga, Dragica Lukin, 

pod čijim se budnim okom ovaj 

Požeški učenici zdušno su pomagali u pripremi kolača 

ISTRAFEŠT GASTRO 09 

Fešta hrane i vina na Giardinima 

Tradicionalni jesenski dio gastro 

manifestacije Istrafešt Gastro 09 

na pulskim Giardinima, na kojoj 

su se 8. rujna (četvrti put po redu u 

2009.) predstavili renomirani restorani 

i konobe iz Pule i Vodnjana (Tomaso, 

Rock cafe, Vela Nera, Biska i Vodnjanka) 

te proizvođači pršuta (Tomasova 

konoba), meda (Štoković), vina (Trapan 

i Kalavojna) i kolača (Brionka) 

privukao je velik broj posjetitelja. 

Prema riječima Dušana Černjula, 

predsjednika Sekcije ugostiteljstva i 

turizma pulskog Udruženja obrtnika, 

ovim tradicionalnim Gastro-sajmom 

(organizator je pulska Turistička zajednica 

u suradnji s pulskim Udruženjem 

obrtnika), koji se održava u predsezoni 

i posezoni, veoma su zadovoljni domaći 

i strani posjetitelji, a obrtnici i 

izlagači također. 

Ponuđena su poznata istarska jela 

uz prosječnu cijenu od 20 kn: maneštra, 

fuži, njoki, tripice, palenta, salata 

od plodova mora i druga. Istodobno 

na pulskom su Forumu obrtnici turi- 

Najdulji hrvatski kolač prvi je razrezao Požeško-slavonski župan Marijan 

Aladrović 

Maneštra, fuži i njoki za 20 kuna 

stima kao suvenire nudili svoje proizvode: 

rukotvorine, unikatni nakit, 

autohtona vina, rakiju, proizvode od 

kolač pripremao tri dana, sve to ne bibilo 

moguće bez velike podrške koju 

je imala zajedno s njezinim timom 

u kojem je bilo više od 30 učenika 

– budućih pekara, kuhara i konobara 

iz dviju požeških srednjih škola Poljoprivredno-prehrambene 

te Obrtničke. 

Ovaj su tim iz sve snage poduprli OK 

Požeško-slavonske županije kao organizator 

sajma i »Zvečevo« kao donator 

namirnica. 

Za izradu najduljeg hrvatskog kolača 

bilo je potrebno 6.000 jaja, 250 kg brašna 

i isto toliko šećera, 50 litara ulja, dok 

je za ovaj rekorderski kolač bilo pripremljeno 

i oko 300 kg različitih krema 

koje je činilo 50 kilograma čokolade, 

40 kilograma lješnjaka i badema i obilje 

šlaga – ukupno više od tone slatkog 

užitka. 

Kako najavljuju organizatori iz OK 

Požeško-slavonske županije, uskoro će 

uslijediti i prijava za službeno rušenje 

rekorda. 

Dragici Lukin, vlasnici obrta »Villa 

Soši« iz Umaga koji zapošljava još 

osam ljudi, ovaj kolač nije prvi izazov, 

naime ona je već dvostruka državna 

slastičarska prvakinja, a ove je ove godine 

na Europskom prvenstvu osvojila 

zavidno 2. mjesto. 

»U Požegi su si svi dali puno truda 

te, ušli ili ne ušli u Guinnessovu knjigu 

rekorda, ovo je najveći kolač u Hrvata«, 

rekla je Dragica Lukin, dodajući kako 

su za nju dobri hrvatski slastičari, kuhari 

i pekari – veleposlanici države ma 

gdje radili svoje slastice. 

lavande i ostalo. Cilj obje manifestacije 

jest obogatiti turističku ponudu 

Pule u predsezoni i posezoni. 

www.hok.hr 


TURISTIČKA RUŽA VJETROVA 

Piše: Ružica Mikačić, 

novinarka Slobodne Dalmacije 

21 

Antiturističke 

poruke odličnog 

babljeg ljeta 

Najtužnije što se u sunčanom 

rujnu na obali jedne turističke 

zemlje može i smije dogoditi, 

jesu poslagane jedna na drugu 

sjedalice i stolovi ugostiteljskih 

objekata, zatvaranje terasa i sezonskih 

objekata, pa čak i javnih zahoda 

koji počinju raditi skraćeno. Rade se 

fešte pod vrlo znakovitim nazivima 

»Adio lito«, nema više koncerata, 

događanja... 

Domaći vikendaši se zbog početka 

školske godine polako pakiraju 

već krajem kolovoza, studenti se 

hvataju knjiga, a svi čiji je posao 

ovisio o ljetnom šušuru, koji su stvarali 

domaći i strani gosti, počinju 

podvlačiti crtu pod sezonu. Gotovo, 

nema više. 

S prvim danima rujna već desetljećima 

tako postajemo antituristička 

zemlja, šaljući poruku svima koji 

su izabrali bablje ljeto za odmor u 

Hrvatskoj, da su stigli – prekasno. I 

sve to u isto vrijeme dok se na sva 

usta govori o nužnosti produljenja 

sezone. 

U isto vrijeme dok se samo u rujnu 

na Jadranu očekuje ukupno oko 

milijun turista! Toliko ih, naime, 

svake godine posjeti krajem ljeta 

našu obalu i po svim anketama i 

analizama, to su gosti koji, neopterećeni 

suncem i morem, šetaju 

gradovima i mjestima, kupuju, obilaze, 

plaćaju ulaznice, jedu, piju, 

troše... 

Ali, što sve to vrijedi kad nam ti 

rujanski gosti nisu baš dobrodošli jer 

se mi već u to vrijeme želimo baviti 

školom, fakultetima, iskoristili smo 

godišnje odmore (i bolovanja) za 

iznajmljivanje apartmana i turistički 

dopunski rad i ne možemo se, kažu, 

baviti gostima i u rujnu. Što nisu lijepo 

svi stigli do kraja kolovoza i onda 

otputovali da se mogu u miru očistiti 

i zatvoriti apartmani, sezonski »štekati«, 

terase, zalogajnice i započeti 

zimski san?! 

Tako najčešće razmišlja velika 

većina od 60-ak tisuća domaćinstava 

u Hrvatskoj koja se na neki 

način bave uslužnim djelatnostima 

u turizmu, bez obzira radi li se o 

smještaju, ugostiteljstvu, trgovini, 

prijevozu... 

Svima je to dopunska djelatnost 

kojom bi se bavili samo u vrijeme 

kada oni mogu i žele, a ne onda kada 

bi to gosti, ne daj Bože, htjeli. I dok 

S prvim danima 

rujna postajemo 

antituristička zemlja, 

šaljući poruku svima 

koji su izabrali 

bablje ljeto za 

odmor u Hrvatskoj, 

da su stigli – 

prekasno. A one koji 

su otišli počinje se 

ogovarati: piju puno 

vode, jedu previše 

salate, dragi su im 

pečeni kukuruzi, svi 

bi samo pizzu, dijele 

porciju na pola... 

U vrijeme dok se u 

rujnu na Jadranu 

odmara oko milijun 

turista 

je tako, javna slika o turističkoj sezoni 

u kojoj sve završava s prvom 

kišom iza Velike Gospe, teško će se i 

vrlo sporo mijenjati. 

Uzalud je ukazivati na činjenicu 

da je posezonski gost onaj od kojega 

se može zaraditi, kako se upravo 

njemu može ponuditi sadržaj, događanje 

i atrakcija koju će sa zadovoljstvom 

platiti i pogledati. 

Rujan je vrijeme za svakidašnje 

jadikovke o maloj zaradi, a ove su 

godine one dodatno garnirane recesijom, 

zabranom pušenja koja je 

ugostitelje dovela »na koljena«, navodno 

siromašnim gostima koji nisu 

trošili kao oni ranije i nizom sličnih 

uvreda koje se javno plasiraju svima 

onima koje smo praktično do jučer 

molili da dođu na Jadran i bili sretni 

kada su ipak stigli. 

Tek što su otišli, napunivši nam 

hotele, restorane, kafiće, apartmane, 

kampove i marine koje smo im 

pristojno naplatili, počeli smo ih 

ogovarati. Sad nam to nisu oni gosti 

kakve bi mi htjeli (to su valjda oni 

o kojima desetljećima sanjamo: koji 

pošalju novac i ostanu kod kuće?!), 

nisu spremni trošiti, piju puno vode, 

jedu previše salate, dragi su im pečeni 

kukuruzi, svi bi samo pizzu, dijele 

porciju na pola... 

Uvrede pljušte unedogled, besramno 

gostima brojimo platežnu 

(ne)moć, navike, želje i ne prestajemo 

se čuditi tome zašto se gosti nisu 

prilagodili nama, nego očekuju da 

se Hrvati u turizmu i ugostiteljstvu 

prilagođuju njima i njihovim navikama. 

Kao da je u zraku stalno prisutno 

pitanje rujanskog rezimiranja sezone: 

zašto nam gosti nisu ostavili novaca 

koliko smo mi planirali zaraditi? 

To je, na žalost, stalna jesenska 

priča našeg turizma, ove godine potencirana 

još i recesijom i strahom 

od zime. 

A svi zaboravljaju da su još u 

lipnju gledali u nebo i molili se za 

svakog gosta, spremni i na manje i 

na skromnije, samo da se sezona 

ipak dogodi kad su se za nju već pripremili. 

A sad kad se dogodila, opet 

nešto fali...

22 Obrtničke novine rujan 2009. SAJMOVI 

VODIČ ZA SAJMOVE 

Kako prodati proizvod na 

međunarodnom sajmu 

42. međunarodni obrtnički sajam u Celju 

Uspješna prezentacija 

u Sloveniji 

Ukoliko želite prodavati robu na sajmu, 

svakako osigurajte carinske dokumente kod 

svog špeditera 

Darko Prister 

Izlaganje proizvoda s namjerom 

prodaje na sajmu ili poslije 

sajma – u slučaju da izlagač želi 

prodavati robu na međunarodnom 

sajmu, a nema unaprijed 

dogovorenog kupca, potrebno je 

robu izvesti putem carinskog dokumenta 

PROFORMA računa: 

Proforma račun 

carinski dokument putem kojeg 

se roba izvozi u inozemstvo, a 

namijenjena je prodaji (ne zna 

se kome će se roba prodati) 

izlagač izdaje predračun na kojem 

trebaju biti uneseni podaci 

o vrsti, količini, vrijednosti i težini 

robe koja se izvozi 

špediter – ovlaštena osoba, tj. 

tvrtka ispunjava carinsku deklaraciju 

na temelju koje roba 

može biti izvezena 

carinik pregledava robu i uspoređuje 

sa carinskom deklaracijom 

(JCD – jedinstvenom carinskom 

deklaracijom), te to potvrđuje na 

carinskoj deklaraciji 

carinska dokumentacija i izdane 

proforme prate robu do sajma 

prilikom svakog prelaska granice, 

i to na izlazu iz zemlje i 

ulazu u drugu zemlju, potrebno 

je obratiti se špediteru na graničnom 

prijelazu, koji izdaje 

potrebnu carinsku dokumentaciju 

ukoliko se roba nalazi u tranzitu, 

neke države traže polog ili jamstvo 

za robu, kako bi ona bila izvezena, 

a ne prodana u toj zemlji 

kada roba stigne na odredište 

– sajam, treba se obratiti sajamskom 

špediteru koji će dalje 

obraditi carinske dokumente 

zbog lakšeg obavljanja špediterskih 

i carinskih poslova, najčešće 

domaći špediter najavi 

dolazak robe sajamskom špediteru. 

Ukoliko želite prodavati robu na 

sajmu, svakako osigurajte carinske 

dokumente kod svog špeditera koji 

će vas uputiti u sve poslove koje 

trebate napraviti kako biste robu 

privremeno izvezli. 

Izlaganje proizvoda s namjerom 

prodaje na sajmu ili poslije 

sajma za poznatog kupca: 

u tom slučaju rade se carinski dokumenti 

kao kod redovnog izvoza 

obavezno dogovoriti sa domaćim 

špediterom. 

U slučaju prodaje robe u zemljama 

Europske unije postoji mogućnost 

korištenja carinskih povlastica, 

ukoliko imate izjavu o podrijetlu 

robe, odnosno dokument EUR-1, 

ovisno o vrijednosti robe. Za detaljnije 

informacije kontaktirati nadležnu 

carinsku upravu. 

Organizacija smještaja 

osoblja za vrijeme sajma 

Informirajte se na vrijeme o 

smještaju i rezervaciji smještaja za 

vrijeme sajma za sebe i svoje osoblje 

vodeći računa o činjenici da: 

su smještajni kapaciteti bez obzira 

na veličinu ograničeni 

i drugi izlagači na sajmu rezerviraju 

smještaj 

turističke agencije iz raznih zemalja 

organiziraju posjet sajmu. 

Rezervaciju smještaja 

možete ostvariti 

putem turističke agencije – izlagači 

mogu rezervirati i platiti 

smještaj za hotel u svojoj zemlji, 

a turistička agencija izdaje takozvani 

»voucher« – dokument da 

je hotel plaćen, koji izlagač predaje 

u hotelu 

izlagač sam rezervira smještaj 

– plaća na licu mjesta (ako nekoliko 

godina uzastopno odsjedate 

u istom hotelu, obično vam 

hotel daje popuste na smještaj 

kao starom gostu). 

Sajmovi u pravilu nude informaciju 

o hotelima u kojima izlagači 

mogu biti smješteni. Napominjemo 

da su za vrijeme sajma cijene hotela 

u prosjeku 30-50% više nego kada 

se sajmovi ne održavaju. 

Osim hotelskog smještaja postoji 

mogućnost iznajmljivanja soba u 

privatnom smještaju koje su znatno 

povoljnije nego cijene za smještaj u 

hotelu. Ako ste na sajam došli vlastitim 

vozilom, postoji mogućnost 

smještaja u obližnjim mjestima u 

kojima su cijene niže nego u mjestu 

gdje se sajam održava. 

Prvi hrvatski privredni 

sajam za Benelux 

Prvi hrvatski privredni sajam na području Beneluxa planira se održati u Rotterdamu 

između 16. i 22. studenoga 2009. u suorganizaciji s Veleposlanstvom RH u 

Den Haagu. Rotterdam je izabran kao nizozemski grad s lukom od velike važnosti 

za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a osobito za zemlje Beneluxa (Belgija, 

Nizozemska i Luksemburg). Prema informacijama organizatora, sajam bi se 

trebao održati u studenome – u 47. ovogodišnjem tjednu u zgradi World Trade Center 

(WTC) u Rotterdamu. Zainteresirani izlagači se mogu javiti u FARON Business 

Developments, g. Robert Farac, faron@hetnet.nl , fax: +31 10 466 20 18, tel: +31 

6 53 34 97 07 ili +31 10 465 81 14, gdje će dobiti kompletnu informaciju o terminu 

održavanja, robnim grupama na sajmu, te cjelovite prijavne materijale. 

D. Prister, S. Tomić 

Na ovogodišnjem 42. međunarodnom 

obrtničkom sajmu 

(MOS) u Celju, koji se održavao 

od 9. do 16. rujna, nastupilo je 

osam hrvatskih izlagača u organizaciji 

i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke 

komore, koja sufinancira 50% 

iznosa troškova izlaganja. 

Obrtnici različitih djelatnosti četrnaesti 

put izlagali su na skupnoj 

izložbi HOK-a u paviljonu L1, na površini 

od 50 m 2 , predstavljajući se putem 

uzoraka, promotivnih materijala i 

neposrednim kontaktima s partnerima 

i dobavljačima. Među stalnim i renomiranim 

izlagačima na međunarodnim 

sajmovima bili su: »DUNI« ljevaonica 

obojenih metala, iz Kumrovca, 

vl. Dragutina Ulame, »Zlatarna Križek«, 

iz Velike Gorice te Hrvatski 

savez obrtničkih zadruga. Na ovogodišnjem 

celjskom MOS-u bilo je i 

pet novih izlagača, koji žele pronaći 

partnere za slovensko i europsko tržište: 

»PROMEGA – metaloprerađivačka 

i trgovačka radnja« iz Rado- 

Kao popratna aktivnost 

42. MOS-a u Celju, 14. 

rujna održani su i poslovni 

razgovori poduzetnika iz 

Hrvatske, Slovenije, Austrije, 

Italije, BiH, Srbije, Kosova, 

Makedonije, Mađarske, 

Slovačke i Indije. 

Na poslovnim razgovorima 

sudjelovalo je ukupno 136 

obrtnika/poduzeća, među 

kojima i 9 hrvatskih obrtnika 

i poduzetnika. 

Tanja Dijanošić 

Prvi nastup na 

međunarodnom sajmu 

Tanji Dijanošić iz Ludbrega, vlasnici obrta »Dječji salon 

Pinokio«, koji se bavi proizvodnjom i trgovinom 

dječjom opremom, ovo je bio prvi nastup na nekom međunarodnom 

sajmu. Obrt »Pinokio«, navodi ova obrtnica, 

u svojoj ponudi nudi svu potrebnu opremu za krštenje djeteta, 

a uz taj program nudi se i sva ostala dječja oprema, od 

dječjih kolica i krevetića, pa do svakodnevnih potrepština 

za majke i bebe. 

– Htjeli smo provjeriti mogućnost širenja u inozemstvo, 

a Sloveniju, odnosno Celjski sajam izabrali smo zbog blizine 

– kaže Tanja Dijanošić, koju smo sreli na štandu HOK-a 

u Celju. Obiteljski posao u koji je uključen i suprug Igor započeli 

su 1990. godine, u početku samostalno, a kasnije su 

zaposlili još dvije krojačice. 

– Imamo malu radionicu i trgovinu u obiteljskoj kući, ja 

sam zadužena za kreativni i operativni dio posla, a suprug 

za prodaju. Nekad je to bio moj hobi, koji je s vremenom 

prerastao u posao – govori Tanja. Danas svoju robu prodaju 

www.hok.hr 

Obrtnici različitih djelatnosti četrnaesti put izlagali 

su na skupnoj izložbi HOK-a 

boja, koji se predstavio proizvodnjom 

i plastifikacijom metalnih proizvoda i 

obradom metala po narudžbi kupaca; 

»KERA-TIMS – proizvodnja keramike 

i trgovina« iz Bedekovčine, s 

ručno oslikanom keramikom, »Dječji 

salon Pinokio« iz Ludbrega koji 

proizvodi i trguje dječjom opremom; 

»Milenij hoteli d.o.o.« iz Opatije te 

uspješan obrt »PNEO« iz Biškupca 

Zelinskog, koji proizvodi automatske 

i poluautomatske strojeve za pakiranje 

i zamatanje. 

Na 42. celjskom MOS-u se na 65.000 

četvornih metara predstavio 1681 izlagač 

iz 33 zemlje. 

Ove godine izravno se predstavilo 

više stranih poduzeća i zastupnika 

Slovenski premijer Borut Pahor s hrvatskim veleposlanikom 

dr. sc. Svjetlanom Berkovićem na štandu HOK-a 

nego proteklih godina, a za grupno 

predstavljanje na sajmu, osim Hrvatske, 

odlučila su se i poduzeća iz Austrije 

i Srbije te prvi put poduzeća iz 

Indije i Nepala. 

Suradnja Obrtničko-poduzetničke 

komore Slovenije (Obrtno-podjetniške 

zbornice Slovenije – OZS) i Celjskoga 

sejma postavila je uspješnu sajamsku 

manifestaciju. 

Odlika sajma bila je širok izložbeni 

program, raščlanjen po sadržajnim 

sklopovima. 

Tako zacrtan sajam omogućuje preglednost 

izložbenih programa, što ga 

svrstava među značajne sajamske manifestacije 

na području obrtništva i poduzetništva 

u Europi. 

Nakon otvorenja sajma 15. rujna štand 

HOK-a obišlo je slovensko izaslanstvo na čelu 

s premijerom Borutom Pahorom. Potpredsjednik 

HOK-a Ivan Klarić i predsjednik Odbora za sajmove 

i druge promidžbene aktivnosti HOK-a Mario 

Paliska susreli su se tijekom sajma s veleposlanikom 

RH u Republici Sloveniji dr. sc. Svjetlanom 

Berkovićem i počasnim konzulom RH u Kopru 

dr. sc. Božom Dimnikom, kao i s predstavnicima 

Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, Privredne 

komore Beograd i Sajma Celje. Prema prvim 

anketama, izlagači su zadovoljni organizacijom 

nastupa i ostvarenim kontaktima te su dogovorili 

poslove koji će se realizirati nakon sajma. 

Nekoliko izlagača zainteresirano je za nastup 

na sajmu u Celju iduće godine. Na informativnom 

prostoru HOK-a zabilježeno je stotinjak 

poslovnih kontakata, a podijeljeni su brojni 

promidžbeni materijali HOK-a i izlagača. 

od Slavonije do Dubrovnika i unatoč velikoj konkurenciji na 

tržištu, kaže, dobro posluju. Prisutni su i na specijaliziranim 

sajmovima za najmlađe.

SAJMOVI 

51. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 


23 

Novi jesenski MOS na »starom« mjestu 

Na 51. MOS-u 

nastupilo je oko 

200 direktnih 

izlagača na ukupnoj 

izložbenoj površini od 

2.282 m 2 . Predstavili 

su se obrtnici iz cijele 

Hrvatske u organizaciji 

19 područnih 

obrtničkih komora te 

partnerske institucije 


Hrvatska obrtnička komora, u suradnji 

s područnim obrtničkim 

komorama i udruženjima obrtnika, 

organizirala je nastup hrvatskih 

obrtnika na 51. međunarodnom sajmu 

obrtništva (MOS) u Zagrebu, koji 

se održavao od 15. do 19. rujna 2009. 

Predsjednik RH Stjepan Mesić posjetio je MOS u paviljonu 5 

godine, u sklopu specijaliziranih sajmova 

na 85. jesenskom zagrebačkom 

velesajmu. 

Obrtnici iz cijele Hrvatske, kao i ranijih 

godina, okupili su se u paviljonu 

5. Ove godine Hrvatska obrtnička komora 

po prvi je put organizirala MOS u 

jesenskom terminu. 

Predsjednik Republike Stjepan Mesić 

otvarajući 85. JMZV založio se za 

hitnu i energičnu promjenu politike 

koja je Hrvatsku dovela do krize. 

Predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić istaknuo je kako 

je sajam mjesto na kojem obrtnici 

domaćim i stranim posjetiteljima prezentiraju 

svoje proizvode i usluge, ali 

i prilika za pronalaženje novih poslovnih 

partnera i dogovaranje novih 

poslova. 

Posebni gost 51. MOS-a bio je izaslanik 

Parlamenta Republike Slovenije 

i bivši predsjednik Obrtne zbornice 

Slovenije Miroslav Klun. 

Tijekom pet dana trajanja MOS-a 

održano je niz popratnih događanja 

– okrugli stol o trgovini, o ulozi jedinica 

regionalne uprave i samouprave u 

poticanju obrtništva i malog poduzetništva, 

revije frizera i kozmetičara te 

drugi sadržaji. 

Na izložbenom prostoru Obrtničke 

komore Primorsko-goranske županije 

u paviljonu 5 svoje je proizvodne mogućnosti 

predstavilo 12 obrtnika čija 

Pozdravljajući okupljene u »obrtničkoj« hali 5 Zagrebačkog 

velesajma, sad već bivši državni tajnik u Ministarstvu 

gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Begović 

kazao je kako će se i u 2010. godini nastaviti s 

poticanjem obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, 

posebice poticanjem novih tehnologija. 

Za daljnji razvoj obrtništva i malog 

poduzetništva istaknuo je važnost povezivanja 

obrtnika i poduzetnika u klastere te ulaganja 

u modernizaciju i nove tehnologije. 

je djelatnost u znatnoj mjeri vezana uz 

brodogradnju, a pod radnim sloganom 

»Obrtnici – partneri hrvatske brodogradnje«. 

Riječ je o obrtnicima koji 

značajni dio svojih proizvoda visoke 

razine izrade i kvalitete izvoze na sva 

svjetska tržišta. 

Predsjednik HOK-a Topić prvog 

dana JMZV-a sudjelovao je na Gospodarskom 

forumu, zajedno s ministrima 

Vlade RH i potpredsjednicom HGK 

Vesnom Trnokop Tanta. 

Tijekom sajma organizirane su i modne revije 

Predsjednik Odbora za sajmove i 

druge promidžbene djelatnosti HOK-a 

Mario Paliska istaknuo je da je na 51. 

MOS-u nastupilo oko 200 direktnih 

izlagača na ukupnoj izložbenoj površini 

od 2.282 m 2 , od čega je 2.122 m 2 unutrašnjeg 

izložbenog prostora u paviljonu 

5 te 160 m 2 vanjskog izložbenog prostora 

uz paviljone 5 i 6. Svoje proizvode i 

usluge predstavili su obrtnici iz cijele 

Hrvatske u organizaciji 19 područnih 

obrtničkih komora, kao i partnerske institucije. 

HOK je sufinancirao nastup 

obrtnika na MOS-u, i to u 70%-tnom 

iznosu. Na 85. jesenskom međunarodnom 

zagrebačkom velesajmu (JMZV) 

održavalo se sedam specijaliziranih međunarodnih 

sajamskih priredbi. 

Ovogodišnji je jesenski sajam okupio 

1294 izlagača, od čega 494 inozemnih 

iz 33 zemlje svijeta, koji su svoje 

proizvode, usluge i tehnologije predstavili 

na izložbenom prostoru od oko 65 

tisuća četvornih metara. 

Obilježavajući 100. obljetnicu Zagrebačkog 

velesajma i 85. godišnjicu 

Jesenskog međunarodnog zagrebačkog 

velesajma, Zagrebački velesajam omogućio 

je besplatni ulaz svim posjetiteljima 

na JMZV. 

Na Zagrebačkom velesajmu 17. rujna 2009. godine svečano su dodijeljena priznanja za 

cjelovitost marketinškog nastupa na 85. jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajmu, 

kao i nagrade »Vrijedne ruke« izlagačima na 51. MOS-u, koje dodjeljuje Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva. 

skupini obrtništva dodijeljene su sljedeća 

priznanja: Zahvalnicu za dugogodiš- 

U 

nju suradnju dobio je Obrt »Tepka«, obitelji 

Đorđević iz Koprivnice. Posebno priznanje i 

kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog 

nastupa dobila je Hrvatska obrtnička komora. 

Priznanje i kristalna skulptura za najvišu 

razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju 

prezentacije pripala je Obrtničkoj komori 

Splitsko-dalmatinske županije, a Priznanje 

za visoku razinu ukupnog nastupa dobili su 

Hrvatski savez obrtničkih zadruga, Zagreb, 

Hrvatski zavod za norme i Obrtnička komora 

Zagreb – Udruženje obrtnika Zaprešić. 

Pohvale za visoku razinu ukupnog nastupa 

pripale su Obrtničkoj komori Karlovačke 

županije, Obrtničkoj komori Varaždinske 

županije i Obrtničkoj komori Dubrovačkoneretvanske 

županije. 

Nagrade »Vrijedne ruke«, izlagačima na 

51. međunarodnom obrtničkom sajmu, Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

RH pripale su sljedećim obrtnicima: 

Najbolji proizvod, I. nagrada – »TEP- 

KA« iz Koprivnice, za proizvod proizvodnja 

voćnih rakija i likera na tradicionalan način, vlasnika 

Borisa Đorđevića. Nagrada se dodjeljuje 

obrtu koji se bavi proizvodnjom voćnih rakija i 

likera, proizvedenih korištenjem tradicionalnih 

sirovina prerađenih na tradicionalan način. 

Najbolji proizvod, II. nagrada (priznanje 

za sudjelovanje) – »SVARUN«, vlasnika Denisa 

Turka iz Samobora, za proizvod dječji namještaj. 

Priznanje se dodjeljuje za proizvodnju 

dječjeg namještaja koji se koristi za opremanje 

dječjih vrtića i igraonica. 

Najbolji izvozni proizvod, I. nagrada 

– »D-H PLASTENICI«, iz Pitomače, vlasnika 

Dražena Hrvojića, za proizvod hobi plastenik. 

Nagrada se dodjeljuje za proizvodnju hobi plastenika 

koji je namijenjen izvozu, a posjeduje 

ateste za cijevi i folije. 

Najbolji izvozni proizvod, II. nagrada 

(priznanje za sudjelovanje) – »STOLARIJA 

GUBERAC«, iz Siska, vlasnika Zvonka Guberca, 

za proizvod rustikalni namještaj. Priznanje 

se dodjeljuje za proizvodnju tradicionalnog 

»starinskog« namještaja koji se izrađuje od hrasta, 

bukve, trešnje, jasena, mahagonija, oraha i 

venge. 

Inovativni proizvod, I. nagrada – »VU- 

GRINŠČAK«, iz Samobora, vlasnika Nikole 

Petkovića, za proizvod vješalica za torbe. Nagrada 

se dodjeljuje za vješalicu za torbe, proizvod 

koji je upisan u registar industrijskog dizajna 

Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. 

Inovativni proizvod, II. nagrada (priznanje 

za sudjelovanje) – »STOLARSKE USLUGE« 

iz Novog Čiča, vlasnika Tomislava Šanteka, za 

proizvod pokretna ograda/rebrenice. Priznanje 

Ravnatelj Uprave za obrt Darko 

Horvat uručuje »Vrijedne ruke« 

Miljenku Vuku 

se dodjeljuje za proizvodnju pokretnih ograda/ 

rebrenica, proizvod koji je u cijelosti proizveden 

u vlastitom obrtu. 

Tradicijski (umjetnički) proizvod, I. 

nagrada – »TORBARSKA RADIONA RE- 

ŠETIĆ – VUK« iz Botinca, vlasnika Miljenka 

Vuka, za proizvod kožna torba za poklon pakete. 

Nagrada se dodjeljuje za proizvodnju kožnih 

torbi za poklon pakete koji se sastoje od autohtonih 

hrvatskih proizvoda zaštićenog porijekla. 

Tradicijski (umjetnički) proizvod, II. 

nagrada (priznanje za sudjelovanje) – »VRBA- 

NEC«, iz Čakovca, vlasnika Dražena Vrbaneca, 

za proizvod: jabuka (unikatna keramika). 

Priznanje se dodjeljuje za jabuku izrađenu od 

keramike na umjetnički način, te je u cijelosti 

proizveden u vlastitom obrtu. 

Najbolji proizvod ženskog poduzetništva, 

I. nagrada – SVJEĆARSKO-MEDI- 

ČARSKI OBRT »SLAVICA« iz Klenovnika, 

vlasnice Valentine Gladović-Nedić za proizvod 

licitarski medeni konj »MEDENKO« i licitarska 

beba »MEDENA«. Nagrada se dodjeljuje za 

proizvode obrta »SLAVICA« koji predstavljaju 

domaće finalne proizvode, koji su ručni rad, a 

izrađuju se na starinski način. 

Najbolji proizvod ženskog poduzetništva, 

II. nagrada (priznanje za sudjelovanje) 

– »IVANČICA«, iz Velike Gorice, vlasnice 

Ivke Serdar, za proizvod: turopoljska podgutnica. 

Priznanje se dodjeljuje za izradu suvenira na 

tradicionalan način, a turopoljska podgutnica je 

uz ostale unikatne odjevne predmete istkana na 

tkalačkom stanu. 

www.hok.hr

24 Obrtničke novine rujan 2009. OBRAZOVANJE 

MARIJA RUKLJAČ, PREDSJEDNICA CEHA 

FRIZERA I KOZMETIČARA HOK-a 

Uspjeh mojih učenika 

je i moj uspjeh 

MEĐUNARODNI SKUP O INOVATIVNOM NAUKOVANJU 

Potreban Centar za 

razvoj kompetencija 

U obrtničkim 

radionicama i 

radionicama 

trgovačkih društava 

obrazovanje moraju 

provoditi kvalificirani 

majstori stručni 

učitelji i kvalitetno 

stručno i metodički 

obrazovani nastavnici 

u čije obrazovanje 

treba stalno ulagati 

Marija Rukljač sa zadnjom generacijom svojih naučnica 

Dubravko Mihić 

Treba vjerovati u sebe, treba 

stalno raditi i sve to znati prenijeti 

mladima. Kada danas vidim 

da su moji bivši učenici uspješni 

u struci i da su vlasnici prestižnih nagrada 

drago mi je pomisliti kako je 

bar djelić njihovog uspjeha postignut 

i mojom zaslugom – kaže Marija 

Rukljač »kroz čije su ruke prošle« 

generacije mladih frizera, njih oko 

stotinu. Mnogi od njih ugledni su i 

priznati obrtnici u svojim sredinama, 

i dan-danas u kontaktu s Marijom, 

koja ih je učila prvim koracima, ove 

sve zahtjevnije struke. 

– Posljednjih sam deset godina 

zabrinuta za mlađe generacije. Veliki 

je problem u odnosu između 

roditelja učenika i poslodavaca. Mislim 

da smo mi frizeri kao mentori 

zapostavljeni i da nas se dovoljno 

ne uvažava. Trokut škola-roditeljmentor 

nije dobro zatvoren. Žalosno 

je što roditelji smatraju da se djeca 

kod nas eksploatiraju – odlučna je 

Marija Rukljač u svojim stavovima 

i nastojanjima da stvari u struci i 

školovanju postavi na zdrave noge. 

Upravo stoga Marija je niz godina 

aktivna i u sustavu Hrvatske 

obrtničke komore. Članica je Skupštine 

Udruženja obrtnika Grada Zagreba 

i predsjednica Ceha frizera i 

kozmetičara HOK-a. 

– Sa 17 godina sam već bila djelatnik 

salona u kojem sam učila, 

a s 19 sam otvorila svoj salon na 

Trešnjevci. To je bilo 1972. godine 

i evo, posao egzistira sve do danas 

– prisjeća se Marija Rukljač svojih 

početaka u vrijeme kada je na Trešnjevci 

bilo frizerskih salona »za na 

prste jedne ruke nabrojati«. Danas, 

u Sloboštini, gdje uz frizerski drži 

i pedikerski salon, konkurentskih 

obrta ima čak 19! 

Obrtnička komora Zagreb sudjelovala 

je 2. listopada na 

Sajmu cjeloživotnog učenja u organizaciji 

Agencije za obrazovanje 

odraslih RH, održanom na zagrebačkom 

središnjem trgu. Cilj 

prezentacije bilo je promicanje i 

predstavljanje poslova cjeloživotnog 

učenja koje Ured za obrazovanje 

Obrtničke komore Zagreb 

obavlja za obrtnike i građane. 

Na ovom sajmu predstavljen 

je i rad Centra za informiranje 

Obrtničke komore Zagreb i Grada 

Zagreba, Gradskog ureda za 

O trinaest godina provedenih u 

svom prvom salonu Marija govori 

kao o »zlatnom vremenu« za frizere. 

No, došlo je i vrijeme za selidbu 

preko Save – u Novi Zagreb. U Sloboštini 

otvara frizerski salon 1985. 

godine i od tada do danas djeluje na 

istoj lokaciji. Držanje rejtinga uz sve 

veću konkurenciju nije lak zadatak 

kroz sve to vrijeme, no Marija Rukljač 

je stalnim marom u tome uspjela. 

Ljuti ju i žalosti što danas u ovaj 

obrt kreću djeca s lošim uspjehom u 

školi i zalaže se za daleko više i strože 

kriterije. Recesiju, tvrdi, ne osjeća 

jer se pouzdaje u iskustvo i vrhunsku 

kvalitetu svojih usluga. 

Dobitnica je mnogih domaćih i 

inozemnih priznanja poput 2. mjesta 

na Međunarodnom najtjecanju 

Alpe-Adria u Lignanu te na natjecanju 

Total Look Hrvatska. Zidovi 

i police salona krcati su peharima, 

priznanjima, diplomama i zahvalnicama. 

Prošle je godine primila 

i skulpturu »Zlatne ruke« s priznanjem, 

za izniman doprinos na 

unapređenju cehovskog rada, promicanju 

struke i ugleda hrvatskog 

obrtništva u svijetu, te za ostvarene 

rezultate u strukovnoj izobrazbi. 

– Na prvo sam natjecanje otišla 

1974. i osvojivši šesto mjesto razočarana 

pomislila kako je to debakl. Nakon 

duge pauze opet sam se uključila 

u takmičenja prije desetak godina. 

I odmah su došli uspjesi u Lignanu i 

na Total Look. Ipak me više privlače 

i ispunjavaju samostalne revije. Sve 

to smatram nekom vrstom potvrde 

svoga rada iako čovjek nabolje sam 

osjeća koliko u stvari vrijedi – objašnjava 

Marija Rukljač. 

Kad odloži škare, češalj i brige, 

Marija se predaje poeziji. Povodom 

30. obljetnice rada njezina salona 

izdala je knjigu pjesama pod nazivom 

»Spone«. 

Tjedan cjeloživotnog učenja 

obrazovanje, kulturu i šport, kao 

važan čimbenik pružanja informacija 

obrtnicima o obrazovanju 

i napretku u njihovoj poslovnoj 

karijeri. 

Na prijedlog predsjednika 

OKZ-a Ivana Obada, misija nastupa 

ove godine bila je promocija 

obrtnice kao važnog dokumenta 

u poslovanju i predstavljanju, a 

samim tim i sprječavanju rada na 

crno te majstora kao bitne titule 

za garanciju kvalitete obrtničkih 

usluga. 

R. F. B. 

mr. sc. Olga Lui 

U 

Torinu se 17. i 18. rujna u organizaciji 

ETF-a i Sveučilišta Bremen 

održao međunarodni skup 

na temu inovativno naukovanje: »Promoviranje 

uspješnog prijelaza iz škole 

na posao«. 

Na savjetovanju su osim stručnjaka 

europskih zemalja sudjelovali i stručnjaci 

iz Australije, Kanade, Kine, Sjedinjenih 

Američkih Država, Egipta, Južnoafričke 

Republike, Maroka i Sirije. 

Hrvatska obrtnička komora pozvana 

je da predstavi svoje istraživanje koje 

je provodila u suradnji s GTZ-om, a 

koje se odnosi na tradiciju naukovanja 

u hrvatskom obrazovnom sustavu 

i nove trendove u povezivanju škole i 

gospodarstva. Na skupu u Torinu predavanja 

su održale mr. sc. Olga Lui i 

Mirela Franović, prof. 

Naslov predavanja bio je: »Naukovanje 

kao uspješna tradicija i inovacija 

u hrvatskom obrazovnom sustavu«. 

Razvoj kvalitete kurikuluma 

Istraživanje je pokazalo da postoji 

stalna potreba za razvojem kvalitete 

kurikuluma, ishoda učenja, partnerstva 

dionika u obrazovanju za obrtništvo. Pri 

tome se u Hrvatskoj polazi od činjenice 

da se postojeći dvojni sustav dokazao, 

ali da društvene i gospodarske promjene 

uzrokuju potrebe za njegovim stalnim 

razvojem. Aktivnosti koje bi osigurale 

ostvarivanje željenog cilja trebale bi biti 

usmjerene na to da se veći dio obrazovanja 

za obrtništvo odvija kod poslodavca 

u realnoj radnoj okolini. Teorijska poduka 

u školi trebala bi nadopunjavati izobrazbu 

u radionici, a ona nažalost često 

nije na adekvatan način povezana s praksom. 

Zbog toga treba i razmisliti o osnivanju 

Centara za razvoj kompetencija u 

kojima bi se razvijale nužne vještine za 

obavljanje prakse nakon završetka obrazovanja. 

Kako bi se bolje zaštitili učenici 

na naukovanju, u postojeće ugovore o 

naukovanju treba ugraditi sve pravne i 

socijalne zaštitne sadržaje za naučnike, 

odnosno uskladiti ga sa svim zakonskim 

propisima koji reguliraju radne odnose 

i obrazovne procese. Također bi bilo 

važno poboljšati standarde praktičnog i 

M. Lekić 

Agencija za strukovno obrazovanje, Odjel za financiranje 

i ugovaranje IPA programa (DEFCO), objavila je termine 

informativnih radionica (info – dana) za grant shemu 

»Implementacija novih kurikuluma«. 

IPA je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje od 

2007. do 2013. putem kojeg se pruža podrška državama 

kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u procesu 

usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne 

stečevine EU. Instrument se provodi u pet komponenti, od 

kojih komponenta Razvoj ljudskih potencijala pridonosi jačanju 

gospodarske i socijalne kohezije, te prioritetima Europske 

strategije zapošljavanja u području zapošljavanja, obrazovanja, 

stručnog osposobljavanja i socijalnog uključivanja. 

www.hok.hr 

Kao osnova uzeti su kriteriji 

kao pravna sigurnost, kooperativna 

organizacija obrazovanja, 

povezanost tržišta rada i 

strukovnog obrazovanja, kvalifikacije 

nastavničkih kadrova, 

iz kojih se daju izvesti sljedeća 

težišta budućeg razvoja: 

sustavno usklađivanje nacionalnog 

obrazovanja za obrtništvo 

s europskim standardima 

obrazovanja i zanimanja 

(NQF-EQF) 

ukidanje dominacije državnog 

obrazovanja za obrtništvo 

pod vodstvom obrtničkih 

škola i jačanje prisutnosti 

obrtničkih radionica (dijelova 

izobrazbe koji se odvijaju u 

obrtu/odgovornosti) 

određivanje primjerenog odnosa 

općeobrazovnog dijela i 

stručno-teorijskog dijela tako 

da općeobrazovni dio bude 

više usmjeren na zanimanje 

osposobljavanje suradnje između 

nadležnih ministarstava, 

agencija, komora, obrta i obrtničkih 

škola, kako bi se postigla 

izobrazba prilagođena tržištu 

rada i bolja prihvaćenost u 

društvu obrtničkih kvalifikacija 

razvoj sustava daljnjeg obrazovanja, 

u svrhu jačanja cjeloživotnog 

učenja i razvoja 

profesionalne karijere 

jačanje socijalnih kompetencija 

kako bi pojedinac ostvario 

osobne životne ciljeve, 

imao aktivnu građansku svijest, 

bio uključen u društvena 

zbivanja i sposoban da nađe 

svoje mjesto na tržištu rada. 

teoretskog obrazovanja i međusobno ih 

povezati. Nastavnici škola glavnu krivnju 

za lošu kvalitetu praktične nastave 

pripisuju zastarjeloj opremi školskih radionica 

ili nedovoljnoj poduci u obrtničkim 

radionicama. To bi se izbjeglo ako 

bi se nastava u školskim radionicama 

Informativne radionice 

usmjerila na realnu praksu u obrtničkim 

radionicama te da se radi na projektima. 

To zahtijeva novu orijentaciju u metodici, 

promjene u planiranju, organizaciji 

i provedbi nastave. Ovdje su potrebne 

inicijative samih nastavnika. 

Nedostatak kompetencija 

Važno je stalno naglašavati da sadržaji 

obrazovanja i metode poučavanja moraju 

slijediti tehnološki napredak i potpomagati 

gospodarski razvoj. U procesu planiranja 

razvoja tržišta rada, treba stvoriti 

veze između obrazovanja za obrtništvo i 

samog obrtništva. Ako obrtničke radionice 

osjete fleksibilno reagiranje na svoje 

zahtjeve koji se u nekim zanimanjima 

brzo mijenjaju zbog promjena u tehnologijama, 

bit će spremnije ulagati novac 

u obrazovanje. No, često se također radi 

o manjku interesa poslodavaca za vlastiti 

podmladak. U obrtničkim radionicama i 

radionicama trgovačkih društava obrazovanje 

moraju provoditi kvalificirani majstori 

stručni učitelji i kvalitetno stručno 

i metodički obrazovani nastavnici u čije 

obrazovanje treba stalno ulagati. Ispitivanje 

je pokazalo nedostatak kompetencija 

nastavnika i majstora stručnih učitelja u 

poznavanju modernih tehnologija i standarda 

zanimanja, nepoznavanje gospodarskih 

aspekata obrazovanja, nepridržavanje 

propisa zaštite na radu i zaštite 

okoliša, nedostatna znanja o organizaciji 

rada, nedostatke u poznavanju novih metodičkih 

postupaka i pedagoških procesa 

vezanih uz promijenjenu ulogu nastavnika. 

Skrb za kvalitetu i obrazovanje koje 

se temelji na ishodima učenja treba biti 

osnovna ideja vodilja reformskih zahvata 

u području strukovnog obrazovanja za 

obrtništvo. 

Komore moraju i dalje igrati važnu 

ulogu u organizaciji, izvođenju i nadziranju 

praktičnog obrazovanja kod poslodavca 

i biti poveznica između dionika 

u procesima obrazovanja i rada. Nakon 

izlaganja dionici su postavljali pitanja o 

razvoju dvojnog sustava obrazovanja za 

obrtništvo u Hrvatskoj. Pokazalo se da je 

naš sustav organiziran i precizno reguliran, 

što se za mnoge zemlje koje su sudjelovale 

na konferenciji ne može reći. 

Razvoj ljudskih potencijala realizirat će se kroz 

sljedeće Operativne programe: 

Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanju 

za zapošljavanje 

Implementacija novih kurikuluma u sustav 

obrazovanja i osposobljavanja 

Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova. 

Hrvatska obrtnička komora od 2006. godine sudjeluje u projektu 

Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH, u okviru 

kojeg se izrađuju novi kurikulumi. Nakon radionice u Zagrebu, 

održane krajem rujna, ostale će biti održane 22. i 23. listopada 

u Splitu (rok za prijavu sudjelovanja: 15. listopada) te 26. i 27. 

listopada u Osijeku (rok za prijavu sudjelovanja: 19. listopada).


25 

u zagrebačkoj banci 

poslujete brže 

i povoljnije 

PODUZETNIČKO 

BANKARSTVO 

Oko 90.000 obrtnika i poduzetnika odabralo je Zagrebačku banku kao 

svoju poslovnu banku. Na raspolaganju im je čak 46 poduzetničkih 

centara u cijeloj Hrvatskoj gdje ih očekuju stručni bankari kojima ni 

jedan poduzetnik nije tek broj, već osoba, ideja i posao kojem će se u 

potpunosti posvetiti. O ponudi Zagrebačke banke poduzetnicima razgovali 

smo s direktorom poduzetničkog centra Špansko Antom Livićem. 

poslovni oglas 

Što je ključno u ponudi i pristupu Zagrebačke 

banke poduzetnicima? 

Ponajprije, u Zagrebačkoj banci doista razumijemo u 

kakav se izazov upušta svatko tko želi voditi vlastiti 

posao. Poduzetnik u Zagrebačkoj banci uvijek može 

računati na stručan savjet prilagođen njegovim 

potrebama i mogućnostima, jer svakom klijentu 

pristupamo pojedinačno, a u svakom poduzetničkom 

pothvatu pronalazimo njegove najbolje strane. U 

Zagrebačkoj banci svaki poduzetnik ima svog bankara 

i to je prednost koju uočavaju desetine tisuća obrtnika 

i poduzetnika koji su nas izabrali za svoju poslovnu 

banku. 

Zagrebačka banka potvrdila se kao banka 

suvremenog bankarstva koje klijentima 

štedi vrijeme i novac. Što ste namijenili 

poduzetnicima? 

Kao poduzetnik, klijent Zagrebačke banke, uopće 

ne morate brinuti o tome gdje je poslovnica, hoćete 

li stići, sve možete obaviti kada i gdje to vama 

odgovara. 

Razvili smo najsuvremenije usluge, zone 24 satnog 

poslovanja sa uplatno-isplatnim bankomatima, Zaba 

kioscima, dnevno noćnim trezorima, uređajima za 

zaprimanje naloga. U Zagrebačkoj banci poduzetnik 

ne mora sate gubiti u redu da bi nešto platio ili vidio 

stanje na računu i ne mora svoje obaveze prilagođavati 

radnom vremenu poslovnica. 

Internetskim bankarstvom, e-zabom, poduzetnici 

mogu obavljati cijelo financijsko poslovanje i to u 

nekoliko trenutaka brzih i sigurnih transakcija - kunsko 

i devizno, ulagačko i kreditno poslovanje. Upravo 

smo uveli još jednu praktičnu novost: USB Key je 

uređaj s kojim dolaze na svoje svi koji e-zabu koriste 

na prijenosnim računalima. Uređaj je sve u jednom, 

nekadašnja pametna kartica, čitač i instalacijski CD 

i još na njemu možete pohraniti vlastite dokumente 

i zaštiti ih. Jednostavno se uključuje na bilo kojem 

računalu. 

Vrlo atraktivna, jedinstvena usluga na hrvatskom 

tržištu je m-zaba, bankarstvo putem mobitela. U 

svakom trenutku i bilo gdje, poduzetnik ima ažuran 

uvid u sve što se zbiva s njegovim računima, 

U čak 15 poduzetničkih centara u Zagrebu i okolici očekuju vas poduzetnički bankari koji 

individualno pristupaju svakom klijentu i zajedno s njim kreiraju najbolja financijska rješenja. 

Grad Adresa Direktor centra Telefon Radno vrijeme 

Zagreb Trg b.J.Jelačića 10 Zdravka Vukušić Rehtaček 01/4808 252 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb Gregorčićeva 2 Matej Barilić 01/613 6462 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb Maksimirska 88 A Anita Kesić 01/2359 002 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb Avenue Mall Centar II kat Štefanija Teskera 01/6136 189 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb Paromlinska 2 Goran Banjanin 01/6104 652 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb Samoborska 147 Matej Barilić 01/6136 876 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zagreb F. Tehchinija 2A Ante Livić 01/6136 610 pon.-pet. 09:00 - 16:30 

Zaprešić Ul. bana Jelačića 1 Cela Šarić 01/3349 324 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Zelina Braće Radića 1 Viktorija Matković 01/6136 739 pon.i pet. 08:30 - 15:00 

Dugo Selo Kolodvorska 1 Dražen Horvat 01/6136 707 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Samobor Šmidhenova 1 Renata Šimunec 01/6065 063 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Sesvete Luka Trg L. Matačića 2 Viktorija Matković 01/6136 356 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Sisak F. K. Frankopana 10 Želimira Mioković 044/526 134 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Velika Gorica Kralja D. Zvonimira 5 Anđelka Fluka 01/6254 203 pon.-pet. 09:00 - 16:30 

Zabok Matije Gupca 59 Marijana Gorupec 049/329 528 pon.-pet. 08:00 - 16:00 

Cjeloviti popis poduzetničkih centara provjerite na www.zaba.hr 

Ante Livić 

Direktor poduzetničkog centra Špansko 

nalozima za plaćanje, dostupne su mu sve financijske 

informacije poput cijena udjela u fondovima ili tečajne 

liste, a za sve to mu je dovoljan samo mobitel. 

Poduzetnicima je svaki trošak važan – nudi li 

im Zagrebačka banka povoljnije financijsko 

poslovanje? 

Da i to je prilagođeno stvarnim potrebama 

poduzetnika. Osmislili smo jedinstvenu uslugu 1 ZA 

SVE koja klijentu bitno smanjuje troškove. Paketračun 

1 ZA SVE postoji u modelima Start, Poduzetnik 

i Partner, a sadržaj svakog modela precizno je 

određen. Jedinstvena mjesečna naknada za paket niža 

je od zbroja naknada koje bi poduzetnik plaćao za 

pojedine usluge. 

U usluzi 1 ZA SVE objedinjeni su kunski i devizni 

računi, kartice, internetsko i telefonsko bankarstvo, 

izvodi i trajni nalozi te značajni popusti na naknade 

za različite vrste kredita. Paket-račun osigurava 

efikasnu pomoć i pokriće određenog iznosa troškova 

u slučaju nezgode na cesti u zemlji i u inozemstvu. 

Jednostavno je izračunati koliku pak uštedu donose 

popusti u dućanima, restoranima i hotelima, a da bi se 

dobio popust, dovoljno je predočiti VISA Business 

Electron karticu paketa 1 ZA SVE. 

Usluga 1 ZA SVE uvjerljivo je isplativa. Primjerice, 

model Start za samo 50 kuna mjesečno, obrtnicima 

koji tek stvaraju svoj posao već u startu donosi 

značajne uštede u bankarskom poslovanju, od 

besplatnog otvaranja i vođenja platno-prometnog 

računa, besplatnog Izvješća o solventnosti jednom 

godišnje do komfora i praktičnosti m-zabe ili pomoći 

i pokrića značajnog iznosa troškova u slučaju nezgode 

na cesti. 

www.hok.hr


gost savjetnik 

Guste Santini 

Oporezivanje dohotka 

ispod egzistencijskog 

minimuma znači da 

porezni obveznik 

poreza na dohodak nije 

u stanju reproducirati 

svoju radnu snagu, 

odnosno svoju obitelj 

Hrvatska je zemlja koja ima manje 

od 40% aktivnog stanovništva, 

od čega je više od 13% nezaposlenih. 

Stopa nezaposlenosti bi bila i veća 

da nije velik broj građana prijevremeno 

umirovljen. Ta »rezervna armija radne 

snage« predstavlja u svakom pogledu velik 

problem danas, a očekujem dodatno 

usložnjavanje problema i, prema tome, 

posljedice u budućnosti. Od osamostaljenja 

imamo gotovo 300 ili više tisuća 

nezaposlenih koji su u radnoj dobi, a ne 

privređuju. Moguće je obrazložiti kao 

»prirodni broj nezaposlenih« najviše sto 

tisuća. Jednostavno nije moguće shvatiti 

kako obilan resurs kao što je rad nema 

primjereniji porezni tretman, kada znamo 

da oporezivanje kapitala, izravno i neizravno, 

nije moguće jer se inozemni investitori 

sa svojim interesima pojavljuju 

kao značajno ograničenje. Naime, u principu, 

porezni sustav i, na temelju njega, 

milijuna kuna 

Porezna reforma: 

porez na dohodak 

porezna politika moraju oporezivati čimbenike 

gospodarske aktivnosti sukladno 

obilju tih čimbenika, jasno uvažavajući 

ograničenja gospodarske strukture i ostalih 

podsustava gospodarskog sustava. 

Upravo poreznom politikom moguće 

je »sugerirati« takve kombinacije proizvodnih 

faktora koji će primjenjivati one 

tehnologije koje su u funkcionalnoj vezi 

s raspoloživim faktorima, radom i kapitalom. 

Porezni prihodi poreza na dohodak su 

od marginalnog značaja i iznose manje od 

dva posto ukupno ubranih poreznih prihoda 

u 2008. godini, što je približno jedan 

postotni poen poreza na dodanu vrijednost. 

Iz navedenog slijedi da je moguće značajnije 

smanjiti poreznu presiju ovog poreza. 

Ovo je tim više prihvatljivo jer glavninu 

poreza uplaćuju niže dohodovne grupe. 

Izloženo sugerira da je prijeko potrebno 

povećati neoporezivi dio dohotka bar 

do razine jednostavne reprodukcije radne 

snage. Porezna progresija nakon neoporezovanog 

dijela dohotka ne bi trebala destimulirati 

rad u odnosu na dokolicu. Konačno, 

u globaliziranom svijetu mnoge države 

povećavaju konkurentnost poreznim sustavom, 

i to je jedan od razloga napuštanja 

welfare statea, države blagostanja. 

U poreznoj teoriji postoje različita mišljenja 

glede poreznog tretmana rada i 

poreznog tretmana kapitala. Država blagostanja 

preferirala je rad u odnosu na 

kapital. Globalizacija relativizira taj stav 

i sugerira da se mora promatrati životni 

ciklus, a ne kratki rok. 

Na tim osnovama »korigiraju« se mnogi 

porezni sustavi, posebno u zemljama 

koje nemaju dovoljno nacionalne štednje 

kojom bi financirale razvoj. Postoje 

mišljenja, koja nisu bez osnove, da bi u 

Hrvatskoj valjalo oporezivati kapitalnu 

dobit. Ali, jednako tako, postoji argumentacija 

i druge strane koja smatra da 

bi oporezivanje kapitalne dobiti bilo, posebno 

u ovim kriznim uvjetima, štetno 

za Hrvatsku. Moje mišljenje glede ovog 

Pogledajmo na grafikonu Kretanje poreznih prihoda poreza na dohodak 

izdašnost poreznih prihoda ovog poreza 

5.000 

4.500 

4.000 

3.500 

3.000 

2.500 

2.000 

1.500 

Kretanje poreznih prihoda na dohodak 

1994. 

1995. 

1996. 

1997. 

1998. 

1999. 

2000. 

2001. 

2002. 

2003. 

2004. 

2005. 

2006. 

2007. 

2008. 

pitanja određeno je ukupnim procesom 

reprodukcije. Imajući u vidu materijalne 

mogućnosti zemlje, mislim da bi bilo više 

štete nego koristi od oporezivanja kapitalne 

dobiti. I ne samo to. Oporezivanje kapitalne 

dobiti znači oporezivanje dividende 

i oporezivanje kamatnih prihoda. Naime, 

ukoliko bi se oporezivali samo kapitalni 

dobici, tada bi ostali dohoci od kapitala 

bili u povlaštenom položaju. Ovom valja 

pridodati i kapitalne gubitke i instrumente 

koji »čuvaju« imovinu od inflacije koji 

mijenjaju relativne cijene pojedinih imovina. 

U svakom slučaju, uvođenje poreza 

na kapitalnu dobit imalo bi znatne gospodarske 

posljedice, dok bi porezni prihodi 

bili zanemarivi. 

Porezne stope primjenjivale bi se kako 

slijedi: 

dohodak do 5.000 kuna bio bi izuzet 

od oporezivanja 

dohodak od 5.001 do 15.000 kuna 

oporezivao bi se po stopi od 10% 

dohodak od 15.001 kuna do 30.000 

kuna oporezivao bi se po stopi od 20% 

dohodak od 30.001 kunu i više oporezivao 

bi se po stopi od 30%. 

Mnoge će se kritike uputiti prijedlogu 

jer će se naglašavati kako ovako konstruiranim 

porezom na dohodak neće se ostvariti 

iole značajniji porezni prihodi, odnosno 

da je stupanj progresije nedovoljan i 

tako se ovim prijedlogom ne respektira 

načelo porezne snage. 

Što se tiče izostanka znatnijih poreznih 

prihoda, ja se slažem sa primjedbama. 

Međutim, po mome mišljenju, oporezivanje 

dohotka ispod egzistencijskog 

minimuma zapravo znači da porezni obveznik 

poreza na dohodak nije u stanju 

reproducirati svoju radnu snagu, odnosno 

svoju obitelj. Upravo dinamiziranje 

privredne aktivnosti znači povećanje 

dohotka pa će značajno povećani dohoci, 

iznad minimuma, omogućiti državi 

da ostvari porezne prihode upravo u tom 

opsegu u kojem se je povećalo blagostanje 

njezinih građana. Što se tiče progresivnosti 

poreznih stopa, smatram da je 

potrebno imati u vidu da porezna progresija 

ne bi trebala ići na teret onih građana 

koji svojom učinkovitošću povećavaju 

nacionalnu dividendu. Upravo suprotno 

smatram da je potrebno stimulirati uvijek 

i svagdje pojedinačne napore kako 

bi isti pridonijeli njegovom blagostanju 

i blagostanju svih građana. Prijedlog ima 

za cilj da poveća konkurentnost hrvatskog 

gospodarstva, što znači da ima učinak 

neizravne devalvacije kune. 

Kako riješiti probleme 

obiteljskih financija? 

vidi www.rifin.com 

gost savjetnik 

Prava poslodavca 

u slučaju otkaza iz 

gospodarskih razloga 

Ines Čalušić, dipl. iur. 

Zaposlena u odvjetničkom društvu 

»Ljubenko&partneri«j. t. d. 

Otkaz iz gospodarskih razloga ili poslovno uvjetovani otkaz 

je redoviti otkaz ugovora o radu predviđen člankom 106. 

stavak 1. Zakona o radu. 

Sukladno članku 106. stavak 3. pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom 

otkazu poslodavac obrtnik mora voditi računa o trajanju 

radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. 

Međutim, poslodavac ima pravo (i to diskrecijsko) dati prednost i 

nekom kriteriju različitom od onih navedenih u članku 106. stavak 3. 

Tako je moguće da poslodavac pri otkazivanju da prednost kvaliteti 

rada, posebnim zanimanjima i drugim sličnim kriterijima umjesto 

kriterijima izričito navedenim u Zakonu o radu. O navedenom je 

već i sama sudska praksa zauzela stav jasno navodeći u svojim odlukama 

kako je autonomno pravo poslodavca da u okviru zakonom 

određenih kriterija, ocijeni kojemu će kriteriju dati prednost. 

Jednako tako praksa sudova pokazuje da kad se i utvrdi postojanje 

razloga na kojima se temelji poslovno uvjetovani otkaz (primjerice, 

višak radnika), okolnosti zbog kojih su nastali ti razlozi (primjerice, 

nenamjensko trošenje sredstava), nisu od značenja na zakonitost odluke 

o otkazu. 

U prilog tvrdnji da poslodavac ima širu autonomiju od one koja 

bi se dala na prvi pogled zaključiti iz zakona ide i činjenica koja 

proizlazi iz pravomoćno okončanih sudskih postupaka, da u slučaju 

kada poslodavac zbog poslovno uvjetovanog otkaza odluči dati 

otkaz jednom od više radnika koji obavljaju poslove istog radnog 

mjesta, njegovo je autonomno pravo zadržati na radu radnika koji 

ostvaruje bolje rezultate i koji će radnim rezultatima najviše pridonijeti 

uspješnom poslovanju obrtnika. 

Naravno, jedino o čemu ipak morate voditi računa je činjenica da 

ukoliko imate vezani obrt, a Vi sami ne ispunjavate posebne uvjete prema 

Zakonu o obrtu, ne otpustite jedinog zaposlenika koji ispunjava poseban 

uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga majstorskog ispita. 

U tom bi slučaju izazvali situaciju da bi Vam obrt prestao po sili 

zakona sukladno članku 43. Zakona o obrtu, te bi nadležni županijski 

ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrdio prestanak 

obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja bilo bi izvršeno 

brisanje Vašeg obrta iz Središnjeg obrtnog registra. 

Dakle, za zaključiti je da ako imate obrt u kojemu je zaposleno 

više radnika koji obavljaju iste poslove, unatoč zaštitničkim mjerama 

koje propisuje Zakon o radu, koji nastoji zaštititi položaj radnika 

kod poslodavca, Vi kao poslodavac možete, naravno, poštujući zakonsku 

proceduru, ipak dati »zakoniti« poslovno uvjetovan otkaz 

ako ocijenite da nastavak poslovanja obrta možete ostvariti s preostalim 

zaposlenicima. 

www.hok.hr

Upozorenje 

Ministarstva 

vanjskih poslova 

Provjerite 

poslovne partnere 

u inozemstvu 

Zbog učestalih žalbi hrvatskih tvrtki na 

probleme naplate izvoznih poslova od 

strane inozemnih poslovnih partnera, Ministarstvo 

vanjskih poslova predlaže hrvatskim 

tvrtkama koje posluju na inozemnim 

tržištima da se prije poslovne suradnje s 

inozemnim partnerima obvezno informiraju 

o solventnosti inozemne tvrtke, te da provjere 

njen aktualni pravni status prije sklapanja 

ugovora i početka poslovne suradnje. 

Najveći broj žalbi hrvatskih tvrtki upućen je 

na poslovanje s tvrtkama iz Ujedinjenog Kraljevstva, 

gdje se tim tvrtkama nakon što prime 

robu ili prime avansno plaćanje hrvatskih tvrtki 

često gubi svaki trag ili se otvaraju stečajni postupci. 

Kako hrvatske tvrtke ne bi sklapale ugovore 

s nepostojećim tvrtkama, na internetskim 

stranicama britanskog registra poduzeća www. 

companieshouse.gov.uk mogu se besplatno 

provjeriti sve registrirane tvrtke u UK. 

Na web stranici Ministarstva vanjskih poslova 

i europskih integracija (www.mvpei.hr), 

pod naslovom Hrvatska gospodarska diplomacija, 

mogu se pronaći informacije o zakonskoj 

regulativi, poreznom sustavu, carinskim 

davanjima i druge informacije važne za poslovanje 

s pojedinim zemljama, pa tako i s UK. 

Na 47. svjetskom Kongresu Intersteno 

u Pekingu 2009. 

Mađarice su 

ovaj put bile bolje 

Hrvatska ekipa u Pekingu s prof. dr. Antom Simonićem, veleposlanikom RH u NR Kini 

Izvrsne budimpeštanske stenografkinje Erika 

Vicai, Judit Dani i Zsuzsa Ferenc, pod 

vodstvom svoje trenerice Ibolye Csille Hegeduš, 

nekadašnje svjetske juniorske stenografske 

prvakinje, osvojile su sva tri prva mjesta u 

disciplini grafičke (rukopisne) stenografije na 

Svjetskom prvenstvu u sklopu 47. kongresa Intersteno, 

održanom od 15. do 21. kolovoza ove 

godine u Pekingu. 

Iako je jedini hrvatski predstavnik u toj disciplini, 

Josip Hanjš, zaposlenik Komorskog ureda 

Hrvatske obrtničke komore i svjetski prvak iz 

Praga 2007., i ovog puta postigao najveću brzinu 

u »hvatanju« govora (471 slog u minuti), u 

konačnom zbroju svih natjecateljskih elemenata 

to je bilo dovoljno »samo« za 4. mjesto. Prvi 

put na natjecanju toga ranga nastupile su i mlade 

hrvatske predstavnice u disciplini kompjutorske 

daktilografije Tanja Ivana Juričev iz Vodica i 

Kristina Zlodi iz Samobora, te u juniorskoj konkurenciji 

zauzele 15., odnosno 27. mjesto. Prema 

očekivanjima, cjelokupna manifestacija koja 

je u pekinškom Olimpijskom sportskom centru 


okupila približno 1.000 sudionika, od kojih više 

od 500 natjecatelja iz tridesetak zemalja sa svih 

kontinenata, bila je besprijekorno i vrlo dojmljivo 

organizirana. Uz brojne visoke kineske i druge 

državne dužnosnike, ceremonijalu svečanog 

otvorenja bio je nazočan i srdačno pozdravljen 

prof. dr. Ante Simonić, veleposlanik Republike 

Hrvatske u NR Kini. 

Kao jedna od najmlađih članica Interstena (u 

članstvo primljena na Kongresu u Beču 2005. 

godine), Republika Hrvatska već uživa zavidnu 

reputaciju u toj svjetskoj asocijaciji, utemeljenoj 

još davne 1887. godine, što je potvrđeno i na 

ovogodišnjoj plenarnoj sjednici Glavne skupštine 

njenim jednoglasnim izborom, uz još četiri zemlje 

članice, u Nadzorni odbor Interstena za naredno 

dvogodišnje mandatno razdoblje, do sljedećeg 

kongresa u Parizu 2011. godine. 

Nastup hrvatske ekipe na ovogodišnjem Kongresu 

i natjecanjima svjetskog prvenstva Intersteno 

i ovoga je puta organiziralo, te u potpunosti 

financiralo Hrvatsko stenografsko društvo u Zagrebu. 

Obrtničke novine 

NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, 

PP 166, 10000 Zagreb 

Tel: 01/4806 666; 

fax: 01/4846 610; 

e-mail: hok@hok.hr 

ZA NAKLADNIKA: 

MATO TOPIĆ, 

PREDSJEDNIK HOK-a 

REDAKCIJA: 

tel: 01/4812 262, 4806 695, 

670, 643; 

fax: 01/4812 268; 

e-mail: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

GLAVNA UREDNICA: 

SNJEŽANA TOMIĆ 

IZVRŠNA UREDNICA: 

RENATA PULJIZ 

ADMINISTRATOR: 

SUZANA MAMIĆ 

MALI OGLASI 

(OBRTNIČKA BURZA): 

SUZANA MAMIĆ, 

tel: 01/4812 262, 4806 643, 

e-mail: 

oglasi-on@hok.hr 

FOTOGRAF: 

TOMISLAV SMOLJANOVIĆ 

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: 

Odbor za informiranje Hrvatske 

obrtničke komore 

27 

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: 

VJESNIK d.d., Zagreb 

MARKETING I DISTRIBUCIJA: 

PARK AVENIA d.o.o., Zagreb 

tel: 01/3775 230; 

info@parkavenia.hr 

NAKLADA: 100.000 

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju 

Mali oglasi – uvjeti oglašavanja na: 

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing 

OBRTNIČKA BURZA 

Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge 

i proizvode u Obrtničkim novinama! 

Javite nam se na kontakte: 

Tel: 01/48 06 643, 48 12 262 

Fax: 01/48 12 268 

E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, 

oglasi-on@hok.hr 

www.hok.hr 

Pogledajte naš novi web 

www.mediacom.hr 

Poslovno-knjigovodstveni 

Windows programi za 

obrtnike, poduzeća i 

ugostitelje. Besplatan 

demo CD. 

Tel. 051/283-031, 

098/328-029 

Povoljno i profesionalno! 

Iskoristite akcijski popust za poslove 

sklopljene do 15.11. 

web stranice 

PROMO KOD: HOK 

www.miba.hr 

099 310 7410 

www.hok.hr

ObrtniÄke novine broj 111 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine broj 111 - Hrvatska obrtniÄka komora