28.01.2014 Views

Sadrzaj,uvodnik 14.indd - Industrija

Sadrzaj,uvodnik 14.indd - Industrija

Sadrzaj,uvodnik 14.indd - Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Standardi u Industriji<br />

donija, Albanija, koji nisu još došli u puno<br />

sta nje da pri me ne stan dar de 9000. Dok<br />

god potpuno ne primene standarde, neće<br />

moći da komotno pristupaju razvijenim tržištima<br />

i da po pravim cenama prodaju svoj<br />

rad i proizvode", rekao je Lojanica i dodao<br />

da se ovi standardi moraju primeniti u<br />

svim segmentima društva.<br />

U "Qualitass International" Sarajevo,<br />

kao raz lo ge za pri me nu ISO 9001:2000<br />

naveli su direktive EU, po kojim 40% firmi u<br />

ze mlji mo ra ima ti ove stan dar de, te za kon<br />

o javnim nabavkama, po kojem će na tenderima<br />

dodatno biti bodovana preduzeća<br />

ko ja ima ju taj stan dard.<br />

U Republici Srpskoj 3%<br />

preduzeća uvelo standarde<br />

Sve ga tri od sto ma lih i sred njih pred u-<br />

zeća u Republici Srpskoj poseduje ili se<br />

priprema za uvođenje nekog od međunarodnih<br />

standarda organizacije ili kvaliteta<br />

neophodnih za njihov uspešan<br />

rad, posebno na ino-tržištima. U<br />

Privrednoj komori Republike Srpske<br />

na vo de da tek 150 ma lih i<br />

srednjih preduzeća od ukupno<br />

7.914 registrovanih firmi koje<br />

su predale završne račune ima<br />

uve den stan dard ISO 9001.<br />

"Za uvo đe nje ISO 9001, jednog<br />

od najznačajnijih međunarodnih<br />

standarda koji potvrđuje<br />

organizovanost preduzeća, pripre<br />

ma se još 60 ma lih i sred njih<br />

firmi", kazala je Olivera Pejić,<br />

rukovodilac Sektora za kvalitet i<br />

raz voj u PK RS, uz na po me nu da<br />

je 17 pred u ze ća uve lo HACCP,<br />

visoki standard prehrambene<br />

in du stri je, dok isti broj njih ra di<br />

na njegovom uvođenju. Standard<br />

o zaštiti životne sredine<br />

ISO 14000, prema rečima Pejićeve,<br />

poseduju svega tri preduzeća,<br />

a CE znak, koji reguliše<br />

zahteve o sigurnosti proizvoda<br />

i obezbeđuje slobodan pristup<br />

tržištu EU, sedam preduzeća.<br />

Ona je objasnila da je za sertifikovanje<br />

preduzeća u proseku potrebno oko šest<br />

meseci uz dodatni period od tri meseca<br />

nastavka funkcionisanja firme posle dobijanja<br />

sertifikata. Cene sertifikovanja, kako<br />

kaže, variraju i u najvećoj meri zavise od<br />

delatnosti preduzeća i broja zaposlenih.<br />

U RS ne postoje domaće sertifikacijske<br />

ku će, pa ume sto njih ra di ve li ki broj stranih<br />

kuća, od kojih je najprisutniji nemački<br />

"Puv".<br />

U banjalučkoj firmi "MB Im pex" ka žu<br />

da su po sle 11 go di na ra da uvi de li zna čaj<br />

sertifikacije proizvodnog procesa i njihovog<br />

poznatog proizvoda zlatne viljamovke.<br />

"Očekujemo da ćemo dobiti ISO 9001<br />

i HACCP stan dard na če mu in ten ziv no<br />

radimo u poslednjem periodu, a trenutno<br />

se nalazimo u završnoj fazi prilagođavanja<br />

procesa proizvodnje", rekla je Jelena<br />

Popović, marketing menadžer kompanije<br />

"MB Im bex".<br />

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja<br />

RS ra di po mo ći ma lim i sred njim<br />

preduzećima u protekle dve godine je na<br />

osnovu javnih poziva bespovratno dodelilo<br />

preko pola miliona konvertibilnih maraka<br />

u svr hu uvo đe nja ISO stan dar da i CE<br />

zna ka u do ma će fir me. "U 2005. go di ni<br />

sredstva je dobilo 40 preduzeća, dok su<br />

u 2006. go di ni sred stva do bi la 34 pred u-<br />

zeća. Trenutno je u toku novi javni poziv<br />

na osnovu kojeg će se ove godine izvršiti<br />

dodela 270.000 KM", rekla je Aleksandra<br />

Vu kašinović, portparol tog ministarstva. U<br />

ovom ministarstvu navode da nastavljaju<br />

aktivnosti na realizaciji ciljeva koji se odnose<br />

na ma la i sred nja pred u ze ća, pre sve ga<br />

na omogućavanju kvalitetnog poslovanja<br />

i plasmana proizvoda na domaćem i stranom<br />

tržištu.<br />

Ipak...<br />

Ima još pu no po sla u ovoj obla sti. Istovremeno,<br />

činjenica o postojanju u dobrom<br />

delu neusklađenosti domaćih standarda<br />

sa evrop skim, ni je, ka ko ka žu struč nja ci<br />

za ovu oblast, pre pre ka za iz voz. Ali, je su<br />

dobar izgovor! Ko tehnološki i ekonomski<br />

može da proizvodi po najnovijim evropskim<br />

i međunarodnim standardima, nema<br />

ni ka kve smet nje da ta ko i ra di i da svo ju<br />

proizvodnju plasira u izvoz i na najprobirljivija<br />

tržišta, stav je stručnjaka u oblasti<br />

standarda i standardizacije.<br />

S druge strane, standardi jesu tehničko<br />

pomagalo, ali ono što pravi smetnju jeste<br />

zakonska regulativa. Često se dešava da<br />

domaće zakonske odredbe nisu usaglaše<br />

ne i ne pra te ak tu el na kre ta nja u sve tu,<br />

pa se za proizvode koji se, recimo, uvoze u<br />

Srbiju, iz da je ser tifikat, odnosno potvrda<br />

kao da se radi o proizvodu ranije generacije,<br />

koji podrazumeva starije standarde, a<br />

ne današnje. Jednostavno zato što nema<br />

načina od strane nadležnih institucija i<br />

organa, najčešće carine, da se dotična tehnologija<br />

potvrdi kao takva (npr. automobil<br />

či ji je mo tor pro iz ve den po EURO 4 stan dardu,<br />

de kla ri še se kao EURO 3 stan dard).<br />

Međutim, dijapazon proizvoda koji moraju<br />

biti usaglašeni sa našom regulativom ili<br />

koji podležu obaveznom testiranju je relativ<br />

no ma li. Uz to, no vi evrop ski stan dar di<br />

uglavnom podrazumevaju čak viši stepen<br />

bezbednosti, pa i problemi takvih ograničenja<br />

po pravilu mogu da se prevaziđu u<br />

saradnji sa Zavodom i nadležnim državnim<br />

telima.<br />

Ali, struč nja ci u ovoj obla sti ka žu da se<br />

tome mora pristupiti oprezno i postepeno.<br />

Istovremeno, oni tvrde da zastarelost određenih<br />

domaćih standarda ne bi trebalo da<br />

se koristi kao obrazloženje neuspeha na<br />

domaćem tržištu, a posebno za nepojavljivanje<br />

na tržištima Evrope i sveta. in<br />

industrija 2/2008 17

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!