Most zemun â BorÄa - Industrija
Most zemun â BorÄa - Industrija Most zemun â BorÄa - Industrija
Broj 37 • April 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara U Fokusu Nove tehnologije i njihova primena Priča o beogradskim mostovima I deo Most Zemun - Borča Reč stručnjaka Strateško balansiranje građevinske firme Rešenja za racionalizaciju troškova električne energije
- Page 4: Mikro Kontrol je postao jedini ovla
- Page 7 and 8: sadržaj Energetska efikasnost •
- Page 9 and 10: Kompatibilnost - Fieldbus moduli CT
- Page 12 and 13: energetika Energetska efikasnost je
- Page 14 and 15: energetika Energetska efikasnost Po
- Page 16 and 17: energetika ABB Novi centralni inver
- Page 18 and 19: energetika Avalon Partners d.o.o. N
- Page 20: eflektor plus plus Poslovne vesti N
- Page 23 and 24: energetska energetska efikasnost Mi
- Page 25: energetika Timken Nadgledanje stanj
- Page 28: eflektor plus reflektor plus Srpski
- Page 31 and 32: KONCERN ITW-Austria je kompanija za
- Page 33 and 34: u fokusu u fokusu beogradski mostov
- Page 35 and 36: KRANOVI Preduzeće COLPART se bavi
- Page 37 and 38: Bezbednost i zdravlje na radu Bezbe
- Page 39 and 40: Roletne Roletne Trakaste zavese Kom
- Page 41 and 42: eč reč stručnjaka BALANSIRANI PO
- Page 44 and 45: predstavljamo DUNAV Export - Import
- Page 46 and 47: 46 reflektor plus plus Privredna ko
- Page 48 and 49: www.ewon.biz eWON sa sedištem u Be
- Page 50: predstavljamo Uram System Pojasnić
Broj 37 • April 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />
U Fokusu<br />
Nove tehnologije i njihova primena<br />
Priča o beogradskim<br />
mostovima I deo<br />
<strong>Most</strong> Zemun - Borča<br />
Reč stručnjaka<br />
Strateško balansiranje<br />
građevinske firme<br />
Rešenja za racionalizaciju troškova električne energije
Mikro Kontrol je<br />
postao jedini ovlašćeni<br />
Solution partner za<br />
SIMATIC PCS7 u Srbiji<br />
Vase Pelagića 30, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3699080<br />
fax: +381 (0) 11 3699939<br />
e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />
web: www.mikrokontrol.rs<br />
Mikro Kontrol Beograd, partner firme<br />
Sipos Aktorik GmbH Nemačka, predstavlja<br />
vam aktuatore SIPOS 5 Flash (pokretače<br />
ventila), jedinstvene na tržištu po svojim<br />
karakteristikama i mogućnostima da reše<br />
mnoge probleme u oblastima kavitacije i<br />
hidrauličkih udara.<br />
MIKRO KONTROL<br />
Vase Pelagića 30, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3699080<br />
fax: +381 (0) 11 3699939<br />
e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />
web: www.mikrokontrol.rs
uvodnik<br />
Izdavač<br />
Reč urednika<br />
Eto, dobismo nekako i to - dugo<br />
očekivanu i (ne)željenu kandidaturu za<br />
pristup EU. Neki su oduševljeni i vide<br />
je kao svoju veliku šansu, neki se opiru<br />
promeni, što je i prirodno. Neki baš i<br />
ne znaju tačno šta to sve donosi i koje sve korisnosti, ipak mogu da se<br />
izrode iz toga. Naravno, najbolji način je da se ima informacija o tome.<br />
Zato će časopis “<strong>Industrija</strong>” nastaviti da prati događanja, nove<br />
mogućnosti i projekte, koji otvaraju vrata Srbije svetu. Već na Sajmu<br />
građevine u Beogradu, a zatim i na Sajmu tehnike, doći će Istok, doći<br />
će Zapad, najviše će biti nas, iz regiona, pa ćemo početi da pravimo<br />
nove planove o saradnji i poslove, kojima ćemo obeležiti ovu 2012.<br />
godinu, po mnogima, godinu gde se nazire “svetlo na kraju tunela”.<br />
Srbiju u ovom periodu očekuju i političke promene, koje će se<br />
odraziti i na industrijske tokove. Kako god bilo, časopis “<strong>Industrija</strong>” će<br />
objektivno predstavljati pravu situaciju u svim granama industrije i<br />
afirmisati vrednosti i uspehe mnogih privrednika sa ovih prostora.<br />
Jasmina Pešić<br />
urednik izdanja<br />
Brzo,<br />
pouzdano,<br />
inovativno<br />
Kako vam Loctite ® trenutni lepkovi mogu<br />
pomoći da savladate izazove lepljenja?<br />
• Lepe za manje od 5 sekundi!<br />
• Snažni i izdržljivi proizvodi sa podrškom<br />
iskusne tehničke službe!<br />
• Novo! Loctite ® 401, 406 i 454 sada<br />
imaju temperaturnu otpornost<br />
od -40 °C do +120 °C!<br />
Hen kel Sr bi ja d.o.o, Bu le var Oslo bo đe nja 383, 11000 Be o grad<br />
Tel: +381 11 2072 242, Fax: +381 11 2072 273<br />
E-mail: Mar ke<br />
tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />
www.loctite.rs<br />
INOVACIJA!<br />
TEMPERATURNA<br />
OTPORNOST<br />
DO<br />
120°C!<br />
Broj 37<br />
Broj 37 • April 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />
U Fokusu<br />
Nove tehnologije i njihova primena<br />
Priča o beogradskim<br />
mostovima I deo<br />
<strong>Most</strong> Zemun - Borča<br />
Reč stručnjaka<br />
Strateško balansiranje<br />
građevinske firme<br />
Rešenja za racionalizaciju troškova električne energije<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />
Lazara Kujundžića 88, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 347 90 00<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Nikola Mirković<br />
Tel: +381 60 344 8428<br />
E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />
Redakcija<br />
Urednik izdanja<br />
Jasmina Pešić<br />
Tel: + 381 60 344 8434<br />
E-mail: info@industrija.rs<br />
Dizajn i priprema za štampu<br />
Đorđe Rafajlović<br />
E-mail: raf@raster.rs<br />
Marketing<br />
Jasmina Jovanović<br />
Mihailo Nenadović<br />
Aleksandra Radosavljević<br />
Štampa<br />
Maxima graf, Vladana Desnice 13, Petrovaradin<br />
Distribucija<br />
Direkt marketing service d.o.o.<br />
Web<br />
www.industrija.rs<br />
Časopis izlazi dvomesečno<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost i verodostojnost<br />
objavljenih oglasa i promotivnih tekstova.<br />
Sajt www.najboljeknjige.rs sa ponosom<br />
predstavljaju svoje novo izdanje.<br />
U svim većim knjižarama u Srbiji i regionu.<br />
Jedna od najvećih web knjižara kod nas.<br />
www.najboljeknjige.rs<br />
Postanite član kluba “Najbolje knjige” i ostvarite velike popuste.
sadržaj<br />
Energetska efikasnost<br />
• Srbija na putu unapređenja energetske efikasnosti 10<br />
ABB<br />
• Novi centralni invertor od 630 kW . . . . . . . . . . . . 16<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
• Napredna rešenja za energetsku efikasnost 18<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
• DCS PCS7 Upravljački sistem nove kotlarnice u Fabrici „Fiat automobili Srbija“ . . 22<br />
Timken<br />
• Najnovija tehnologija za rudnike . . . . . . . . . . . . 24<br />
pronalazači<br />
• Srpsko kupatilo bez bojlera 27<br />
reflektor plus<br />
• Srpski brend je “Simprolit-sistem” . . . . . . . . . . . . 28<br />
Tecon Sistem d.o.o.<br />
• Demag kranovi – pouzdan partner u svakom poslu 30<br />
beogradski mostovi I deo<br />
• <strong>Most</strong> Zemun – Borča . . . . . . . . . . . . . . . 32<br />
UNIPROGRES – Ruma<br />
• STALNIM KVALITETOM DO USPEHA 34<br />
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
• Bezbedno građevinarstvo . . . . . . . . . . . . . . 36<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
• STRATEŠKO BALANSIRANJE GRAĐEVINSKE FIRME . . . . . . . . 38<br />
posetili smo<br />
• NTPS forum 3 . . . . . . . . . . . . . . . . . 42<br />
DUNAV Export - Import<br />
• Kompletno rešenje u skladišnoj logistici 44<br />
Gebrüder Weiss<br />
• GODINA REKORDA 47<br />
Uram System<br />
• Sistemi za navodnjavanje - investicija za budućnost 49<br />
ARMEX d.o.o. Novi Sad<br />
• Prečišćavanje vode na čist biološki način . . . . . . . . . . 54<br />
robotika<br />
• Industrijski roboti . . . . . . . . . . . . . . . . 56<br />
nove tehnologije<br />
• Near Field Communication (NFC) – tehnologija novog doba 62<br />
nove tehnologije<br />
• FARAON električni automobil, vladar koji iz Srbije menja svet! . . . . . 66<br />
Henkel<br />
• Moderne tehnologije lepljenja za industrijske aplikacije 68<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
• SIPOS 5 FLASH AKTUATOR . . . . . . . . . . . . . . 70<br />
Tehnicom<br />
• Tehnicom Computers osvojio i oblast industije . . . . . . . . . 72<br />
TOP TEH<br />
• Inovativna štedljiva industrijska rashladna tehnika 74<br />
Bosch Rexroth<br />
• Manipulacija sa proizvodima u industriji . . . . . . . . . . 76<br />
AUREA 2012<br />
• Vino, perspektiva Srbije “Vinarija Zvonko Bogdan“ 78<br />
intervju - prof. dr ing. Petar B. Petrović<br />
• Da li je danas Srbija industrijska zemlja? (drugi deo) 82<br />
KBC BANKA<br />
• Dugoročni krediti KBC banke iz zajma EIB . . . . . . . . . . 85<br />
DUNAV osiguranje<br />
• Dunav biznis paketi – za sigurno poslovanje 87<br />
sajamski grad<br />
• Minhen – spoj tradicije i modernog života . . . . . . . . . . 90<br />
vremeplov<br />
• PRIČA O ZLATU 92<br />
10<br />
ENERGETIKA<br />
SRBIJA NA PUTU UNAPREĐENJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI<br />
Mr Bojan Kovačić, v.d. direktora Agencije za energetsku<br />
efikasnost Republike Srbije za časopis <strong>Industrija</strong><br />
„Veće okretanje korišćenju obnovljivih izvora energije (OIE)<br />
nastalo je iz više razloga, a osnovni su relativno ograničena<br />
zaliha fosilnih goriva i zaštita životne sredine...“<br />
U FOKUSU<br />
<strong>Most</strong> Zemun – Borča. Priča o beogradskim mostovima I deo<br />
32<br />
„U susret Sajmu građevine u Beogradu, časopis <strong>Industrija</strong> predstavlja<br />
trenutno najveće gradilište u Srbiji, most Zemun – Borča,<br />
koji će povezati dva značajna dela Beograda i uraditi ono što<br />
gradnja svakog mosta u svetu donese – brže povezivanje, skraćivanje<br />
putovanja i nove motive za ljubitelje lepih slika.<br />
62<br />
NOVE TEHNOLOGIJE<br />
Near Field Communication (NFC) – tehnologija novog doba<br />
„U susret Sajmu tehnike, časopis <strong>Industrija</strong> donosi novosti<br />
koje sve više ulaze u svakodnevni život. O upotrebi i zaštiti od<br />
zloupotrebe najbolje je da imamo tačne podatke, pa da tako<br />
odlučimo u kojoj meri ćemo ih i koristiti.“<br />
pretplatite se na vaš primerak časopisa<br />
Da biste obezbedili vaš PRIMERAK časopisa <strong>Industrija</strong> potrebno je da<br />
sledite uputstvo koje se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u koje su uneti svi traženi podaci.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 7
I z v o r : www.ekapija.com<br />
8<br />
reflektor<br />
srbija...<br />
Pristupanje EU donosi višestruke<br />
koristi privredi<br />
“Proces pristupanja Srbije Evropskoj Uniji<br />
donosi višestruke koristi za privredu, imajući<br />
u vidu da zemlje EU učestvuju sa više od 50<br />
odsto u ukupnom obimu spoljnotrgovinske<br />
razmene i da iz nje dolazi najviše stranih<br />
investitora”, izjavio je predsednik PKS, Miloš<br />
Bugarin, na okruglom stolu u Palati “Srbija”<br />
- “Pregovori za pristupanje Srbije EU – prilika<br />
za učešće u promenama”<br />
Na okruglom stolu “Pregovori za pristupanje<br />
Srbije EU - prilika za učešće u promenama”,<br />
koji su u Palati “Srbija” organizovali<br />
Beogadski fond za političku izuzetnost,<br />
Evropski pokret u Srbiji i Vladina kancelarija<br />
za evropske integracije, govorili su Slavica<br />
Đukić Dejanović, predsednica Skupštine Srbije<br />
i v.d.predsednika Srbije, Stefano Sanino,<br />
generalni direktor Generalnog direktorata za<br />
proširenje i sudsku politiku Evropske komisije,<br />
direktorka Kancelarije za evropske integracije<br />
Milica Delević, predsednica Beogradskog<br />
fonda za političku izuzetnost, Sonja Liht,<br />
Saša Janković, zaštitnik građana Republike<br />
Srbije, Miloš Bugarin, predsednik PKS i Mihailo<br />
Crnobrnja, dekan Fakulteta za ekonomiju,<br />
finansije i administraciju. Cilj okruglog stola<br />
bio je, uključivanje svih struktura društva<br />
u aktivnosti koje su od značaja za uspešan<br />
početak pregovora Srbije o članstvu u EU.<br />
Ukazalo se na korist od usvajanja evropskih<br />
standarda i potrebe da srpska preduzeća sertifikuju<br />
svoje proizvode i podižu nivo kvaliteta.<br />
Tržište EU nije nedostupno za naše firme<br />
i moguće je proširiti prisutnost na njemu.<br />
Predsednik PKS je ocenio i da je loše što je<br />
proces pristupanja EU više definisan kao politički<br />
cilj, nego kao nešto što donosi korist za<br />
celo društvo i da je neophodno da se povrati<br />
kredibilitet tog procesa u javnosti.<br />
Osnov ekonomske politike u ovoj godini trebalo<br />
bi da budu očuvanje makroekonomske<br />
stabilnosti, zaustavljanje negativnih trendova<br />
u prioritetnim oblastima, kao i smanjenje<br />
nelikvidnosti privrede i troškova poslovanja.<br />
Mini hidroelektrane za budućnost<br />
studeničkog kraja<br />
Izgradnja prve od desetak mini hidroelektrana<br />
(MHE) snage oko jedan megavat, koje na<br />
pritokama Studenice i Ibra planira da gradi<br />
firma “Eling inžinjering” iz Teslića, počeće<br />
ovog leta. Na konferenciji za novinare koju<br />
je povodom dobijanja lokacijske dozvole za<br />
prvu MHE organizovao gradonačelnik Kraljeva,<br />
Ljubiša Simović, rečeno je da će investitor<br />
“Eling” u ovaj projekat u narednih pet godina<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
uložiti oko 20 miliona EUR.<br />
Direktor preduzeća, Dragan Malić, očekuje da<br />
će do kraja leta stići i do građevinske dozvole<br />
za prvu MHE, koja će biti na reci Grajići u<br />
selu Mlanča, oko 18 kilometara od manastira<br />
Studenice.<br />
Malić je istakao da su sve MHE protočne, što<br />
znači u postojećem nivou vode, bez ikakve<br />
akumulacije, tako da ni najmanje ne remete<br />
biljni i životinjski svet.<br />
Građevinske radove obavljaće kraljevačka<br />
preduzeća, a posle izgradnje biće otvoreno<br />
između 30 i 40 radnih mesta.<br />
- Lokalno stanovništvo može da očekuje bolje<br />
održavanje puteva nego što je sada, kao i stabilnije<br />
snabdevanje električnom energijom<br />
- rekao je Malić.<br />
Osim u Mlanči, u toku su pripreme za izgradnju<br />
MHE u selima Studenica, Milići, Gokčanica,<br />
Bresnik i Polumir.<br />
Ocenjujući da je prijem na koji su naišli kod<br />
meštana odličan, Malić je dodao da su, i<br />
pored toga, imovinsko-pravni odnosi ponekad<br />
vrlo komplikovani.<br />
- U gotovo svim balkanskim državama susrećemo<br />
se sa administrativnim barijerama, tipa<br />
neuređenog katastra i nepostojanja prostornih<br />
planova. U Srbiji je potrebno 30 saglasnosti<br />
za izgradnju MHE - rekao je Malić.<br />
“Elit inžinjering” je do sada sagradio 15 mini<br />
hidroelektrana, od kojih 11 za druge investitore,<br />
ali su im elektrane na području Kraljeva<br />
prvi ovakav posao u Srbiji.<br />
Gradonačelnik Ljubiša Simović je rekao da<br />
je projekat izgradnje više od deset MHE za<br />
Kraljevo značajan zbog početka korišćenja<br />
obnovljivih izvora, kao i zbog toga što se ulaže<br />
u seosko brdsko-planinsko područje.<br />
Veliki remont<br />
Elektroprivreda Srbije (EPS) je u petak počela<br />
kapitalni remont bloka B1 u Termoelektrani<br />
“Nikola Tesla” u Obrenovcu u koji će biti uloženo<br />
oko 80 mil EUR.<br />
Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković je<br />
prilikom obeležavanja početka radova kazao<br />
da je EPS najveći investitor u Srbiji sa ulaganjem<br />
izmedju 400 i 500 mil EUR godišnje u<br />
modernizaciju i obnovu energetskog sistema.<br />
Cvetković je kazao da EPS time obezbeđuje<br />
pouzdan rad elektoenergetskog sistema Srbije<br />
i da je pokazao da i u najtežim trenucima,<br />
kao što je bilo u februaru ove godine za vreme<br />
velikih hladnoća, svi građani mogu da se<br />
pouzdaju u rad te kompanije.<br />
Direktor EPS-a Dragomir Marković je kazao<br />
da će remont bloka EPS finansirati sa 60<br />
miliona sopstvenih sredstava, da će Evropska<br />
unija dati 12 mil EUR za zamenu elektro-filtera<br />
za zaštitu životne sredine, a Švajcarska 8,7<br />
mil EUR za zamenu sistema upravljanja.<br />
Marković je najavio da će EPS početi investicije<br />
u nove projekte vredne četiri milijarde evra<br />
Prvi stanari u naselju “Stepa<br />
Stepanović” početkom maja 2012.<br />
Ministarstvo životne sredine, rudarstva i<br />
prostornog planiranja saopštilo je danas da<br />
će prve zgrade sa oko 500 stanova na lokaciji<br />
kasarne “Stepa Stepanović” na Voždovcu biti<br />
useljive u maju, što znači da će prvi stanari<br />
već početkom narednog meseca dobiti ključeve<br />
svojih stanova.<br />
U saopštenju se navodi da je Građevinska<br />
direkcija Srbije do sada prodala više od 1.800<br />
stanova na toj lokaciji od 2.500 stanova do<br />
sada puštenih u prodaju.<br />
Prvi izvođači radova uvedeni su na gradilište<br />
u januaru prošle godine, a u ponudi će uskoro<br />
biti još 1.000 novih stanova različitih struktura<br />
i kvadratura.<br />
Cena kvadrata iznosi od 1.250 do 1.290 EUR<br />
sa PDV-om.<br />
Na lokaciji kasarne “Stepa Stepanović” na<br />
Voždovcu na 42 hektara površine gradi se<br />
stambeno-poslovni kompleks sa 4.616 stanova,<br />
a sredstva za izgradnju obezbeđena su uz<br />
pomoć programa Vlade za podsticaj masovne<br />
stanogradnje.<br />
Investitor projekta je Građevinska direkcija<br />
Srbije, a deo stanova biće namenjen za rešavanje<br />
stambenih problema pripadnika Vojske<br />
Srbije.<br />
Kompletna infrastruktura (oko 9,5 km novih<br />
saobraćajnica), oko 3.300 parking mesta,<br />
uređene zelene površine, igrališta i drugi<br />
javni sadržaji biće deo modernog naselja u<br />
kome će, prema procenama, živeti više od 13<br />
hiljada stanovnika.<br />
U dosadašnjim radovima angažovano je više<br />
od 80 građevinskih firmi, koje upošljavaju<br />
približno 10 hiljada radnika, a do završetka<br />
celokupnog kompleksa direktno ili indirektno<br />
će biti uposleno oko 30 hiljada radnika.
Kompatibilnost - Fieldbus moduli<br />
CTEU za ventilska ostrva<br />
Fieldbus moduli CTEU za ventilska ostrva<br />
VTUB i VTUG nude optimalno rešenje. Oni<br />
čine ventilska ostrva kompatibilnim po ceni<br />
koja ne prelazi cenu multipin rešenja konekcije.<br />
Kao rezultat toga Fieldbus modul pruža<br />
mogućnost da povoljno i jednostavno koristite<br />
bilo koji od protokola kao što su CANopen,<br />
Profibus ili DeviceNet.<br />
Postojeća rešenja sa instalacijom multipin<br />
konekcije ili individualnim ožičenjem mogu<br />
biti promenjena vrlo povoljno i efikasno, a<br />
samim tim se potrebe klijenata za podešavanjem<br />
i eventualnim izmenama raznih aplikacija<br />
lakše realizuju.<br />
Bitna prednost je u tome što prelaskom sa<br />
multipin konekcije na Fieldbus znato smanjujete<br />
troškove instalacije - samim tim i izvođenja<br />
radova. Zahvaljujući opciji dijagnostike<br />
prenapona i kratkih spojeva, Fieldbus moduli<br />
smanjuju vreme prekida procesa proizvodnje<br />
kako zbog havarija tako i zbog održavanja.<br />
Ovakav komunikacioni interfejs za ventilska<br />
ostrva VTUB i VTUG se bazira na Festo i-Port,<br />
koji funkcioniše kao klasičan M12 konektor.<br />
Visok nivo zaštite IP65/IP67 daje mogućnost<br />
korišćenja u otežanim uslovima.<br />
Slovenački “Petrol” kupio<br />
preduzeće “Beogas invest”<br />
Slovenačka energetska kompanija “Petrol”<br />
saopštila je da je kupila 85 odsto beogradskog<br />
preduzeća za distribuciju gasa “Beogas<br />
invest”, čime je postala treći po veličini distributer<br />
gasa na srpskom tržištu.<br />
U saopštenju nije navedeno koliko je “Petrol”<br />
platio kupovinu većinskog udela u “Beogas<br />
investu”, koji se bavi distribucijom gasa u<br />
beogradskim opštinama Čukarica, Voždovac<br />
i Palilula.<br />
Kompanija “Beogas invest” vlasnik je preduzeća<br />
“Beogas” i “Domingas”, ima 220<br />
kilometara gasovodne mreže i oko 10.000<br />
korisnika u Beogradu, koji godišnje koriste<br />
oko 15 miliona kubnih metara gasa. Pored<br />
“Beogas investa”, u okviru “Petrola” u Srbiji<br />
reflektor<br />
...i svet<br />
posluje i preduzeće “Rodgas”, koje se bavi<br />
distribucijom gasa u Bačkoj Topoli, a “Petrol”<br />
je dobio i koncesiju za izgradnju gasovodne<br />
mreže u opštini Pećinci, navodi se u saopštenju.<br />
“Petrol” je najveći distributer gasa u<br />
Sloveniji, poseduje i 454 benzinskih stanica u<br />
Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini<br />
i Crnoj Gori.<br />
Potpisan ugovor o početku radova<br />
na Koridoru 11<br />
Direktor preduzeća “Koridori Srbije” Mihailo<br />
Mišić potpisao je ugovor sa predstavnicima<br />
azerbejdžanske firme “Azvirt” o izvođenju<br />
radova na deonici Koridora 11 od Ljiga do<br />
Požege, vrednosti 308 mil EUR.<br />
Direktor kompanije “Azvirt” Kamil Alijev je,<br />
posle potpisivanja ugovora izjavio da u ovom<br />
poslu očekuje značajnu pomoć srpskih kompanija,<br />
inženjera, stručnjaka.<br />
Prema njegovim rečima, radna snaga, građevinski<br />
materijali, tehnika i oprema će uglavnom<br />
biti iz Srbije.<br />
- Posao ćemo ispuniti uz punu odgovornost -<br />
kazao je Alijev i izrazio nadu da će po okončanju<br />
radova deo autoputa odgovarati svetskim<br />
standardima.<br />
Ambasador Azerbejdžana Eldar Hasanov je<br />
rekao da je dosadašnji predsednik Srbije i<br />
kandidat za to mesto Boris Tadić, koji je prisustvovao<br />
potpisivanju ugovora, prijatelj Azerbejdžana,<br />
inicijator i arhitekta ovog projekta.<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 9
energetika<br />
Energetska efikasnost<br />
Srbija na putu<br />
unapređenja<br />
energetske efikasnosti<br />
Veće okretanje korišćenju obnovljivih izvora energije (OIE) nastalo je iz više razloga, a<br />
osnovni su relativno ograničena zaliha fosilnih goriva i zaštita životne sredine. Sve države<br />
koje imaju dugoročne programe razvoja uvele su razvoj korišćenja obnovljivih izvora kao prvi<br />
prioritet u zaštiti životne sredine i energetici i u kontinuitetu se trude da povećaju udeo OIE u<br />
svom energetskom bilansu. Agencija za energetsku efikasnost se zalaže za povećanje korišćenja<br />
OIE, što treba da pospeši i potražnju svih vrsta postrojenja i uređaja potrebnih za OIE, koji u<br />
domaćoj proizvodnji mogu biti daleko pristupačniji krajnjem korisniku – privredi i domaćinstvima.<br />
Mi se zalažemo za sistematično, stručno i promišljeno korišćenje OIE, na način kako se to radi u<br />
razvijenim zemljama.<br />
Mr Bojan Kovačić, v.d. direktora<br />
Agencije za energetsku efikasnost<br />
Republike Srbije za časopis <strong>Industrija</strong><br />
Politički, ekonomski i ekološki razlozi,<br />
kao i rastuća potreba za sve intenzivnijim<br />
korišćenjem postojećih energetskih<br />
resursa, koje bi pratilo ubrzaniji industrijski<br />
razvoj, nalažu da Srbija razvija<br />
nove izvore energije i energetsku<br />
efikasnost. Unapređenje energetske<br />
efikasnosti jedan je od prioriteta nacionalne<br />
Strategije održivog razvoja ali i jedan od preduslova koje<br />
je potrebno zadovoljiti, kako bi Srbija postala jedna od država -<br />
članica Evropske unije. Energetska efikasnost jeste stepen racionalnog<br />
korišćenja energije. Ukoliko je taj stepen veći, energetski<br />
smo efikasniji kao država. Energetska efikasnost je kao jedan<br />
od prioriteta zacrtana i u Strategiji razvoja energetike Srbije do<br />
2015. godine, ali u ovoj oblasti ima još mnogo toga da se uradi.<br />
U narednih 10 godina, Srbija bi na polju energetske efikasnosti<br />
mogla da se približi razvijenim zemljama, ali samo ukoliko se primene<br />
odgovarajuće mere i ako bude veće podrške države. Energetska<br />
efikasnost nije samo jedna od mnogih sektorskih politika,<br />
već je to socio-ekonomski projekat i koncept sa veoma pozitivnim<br />
ciljem - jačanja konkurentnosti srpske privrede i, samim tim,<br />
poboljšanja životnog standarda građana u Srbiji. Racionalno korišćenje<br />
energije ne predstavlja samo odgovornost države, već i<br />
svakog pojedinca, pa je neophodna šira društvena akcija, kao i<br />
podizanje svesti svih društvenih ciljnih grupa o ovim problemima.<br />
Jedan od prvih pozitivnih primera u tom pogledu je činjenica da<br />
je prethodna godina proglašena Godinom energetske efikasnosti<br />
u Srbiji. Nedavno je, uz podršku Udruženja potrošača Vojvodine<br />
pokrenuta i ka svim građanima usmerena akcija Privrednog društva<br />
Elektrovojvodina, koje je sa Agencijom za energetsku efikasnost<br />
Republike Srbije potpisalo Memorandum o saradnji.<br />
Unapređenje energetske efikasnosti je kontinuiran proces,<br />
koji zahteva organizovan i sistemski pristup relevantnih<br />
državnih institucija i društvenih organizacija, lokalnih samouprava,<br />
kompanija i svih pojedinaca. Indikatori energetske<br />
efikasnosti u Srbiji pokazuju da postoji potencijal unapređenja<br />
stepena racionalnog korišćenja energije u svim sektorima<br />
potrošnje, posebno u rezidencijalnom sektoru (zgradarstvo,<br />
poljoporivreda, javne komunalne delatnosti, domaćinstva).<br />
Najbolji pokazatelj u kojoj meri je to značajno dostignuće, pokazuje<br />
i činjenica da bi primenom mera energetske efikasnosti<br />
samo u industriji, moglo da se na utrošenoj energiji uštedi 70<br />
miliona dolara godišnje, koje je moguće investirati i u druge<br />
razvojne projekte. U tom smislu, već sada je potrebno usaglašeno<br />
dejstvo niza državnih organa, a pre svega, ministarstava<br />
– rudarstva i energetike, životne sredine i prostornog planiranja,<br />
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nauke, ekonomije i<br />
regionalnog razvoja i Ministarstva finansija. Značajnu ulogu ima<br />
i lokalna samouprava. Energetska efikasnost kod nas može da se<br />
poboljša i u delovima proizvodnje, prenosa i distribucije električne<br />
energije, a isto to važi i za toplotnu energiju. To, međutim, ne<br />
spada u delokrug rada Agencije za energetsku efikasnost Republike<br />
Srbije. Agencija za energetsku efikasnost nije regulatorno telo<br />
koje bi moglo da vrši nadzor i kontrolu nad načinom korišćenja<br />
energenata u proizvodnji, distribuciji i potrošnji električne energije.<br />
Stoga je potrebno da država stvori povoljan ambijent za unapređenje<br />
energetske efikasnosti putem subvencija, novih oblika<br />
finansiranja, projekata partnerstva javnog i privatnog sektora, na<br />
primer, uvođenjem modela finansiranja iz ušteda (ESCO modela)<br />
i tome slično.<br />
U suštini, Srbija ne troši puno primarne energije po glavi stanovnika,<br />
ali ostaje problem energetske efikasnosti, a ona se meri<br />
energetskim intenzitetom ili specifičnom potrošnjom energije po<br />
10<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
energetika<br />
Energetska efikasnost<br />
jedinici novostvorene vrednosti. Dakle, važno je da se indikator<br />
energetskog intenziteta Srbije smanji, kako bi privreda postala<br />
konkurentnija, standard građana bolji, a životna sredina čistija.<br />
Za svaku državu je važno kako se energija koristi, da li je korišćenje<br />
energije racionalno ili ne. Ni u centralno i istočno-evropskim<br />
zemljama nije bila mnogo bolja situacija, ali se od 2000. godine<br />
ona stalno poboljšava, a pogotovo posle ulaska ovih zemalja u<br />
Evropsku uniju, 2004. godine. Razlog tome je mogućnost korišćenja<br />
investicionih fondova, ali i obaveza uvođenja novih propisa.<br />
Ova obaveza očekuje i Srbiju.<br />
12<br />
Potrošnja ukupne primarne energije po glavi stanovnika kod<br />
nas nije velika, što je posledica slabije industrijske razvijenosti,<br />
pa se može reći da postoji korelacija između ukupnog<br />
ekonomskog, pre svega industrijskog razvoja svake zemlje i<br />
porasta potrošnje energije. Mi trošimo oko 3 puta manje primarne<br />
energije po stanovniku i oko 2 puta manje električne<br />
energije po stanovniku u odnosu na EU, znatno manje i od<br />
novih članica (npr. Slovenije).<br />
Zemlje u našem regionu imaju slične probleme i u sistemskom<br />
smislu će ih rešavati na sličan način – uz koordinaciju Sekretarijata<br />
Energetske zajednice za jugoistočnu Evropu. Srbija je jedna<br />
od zemalja potpisnica Sporazuma o osnivanju ove zajednice.<br />
Harmonizacija propisa sa direktivama i propisima primenjenim<br />
u zemljama Evropske unije, jedan je od ciljeva koji se postavljao<br />
pred mnoge zemlje, kada su pristupale formiranju svog pravnog<br />
okvira za unapređenje energetske efikasnosti, a taj cilj se sada<br />
postavlja i pred Srbiju. Najvažniji opšti akt koji važi za sve zemlje<br />
EU i na osnovu koga su doneti propisi zemalja članica, jeste Direktiva<br />
o energetskoj efikasnosti na strani potrošnje energije i energetskim<br />
uslugama – 2006/32/EC. Predmet ove direktive, definisan<br />
već u njenom prvom članu, jeste ekonomično unapređenje<br />
efikasnosti krajnje upotrebe energije putem institucionalnog,<br />
finansijskog i pravnog okvira i stvaranjem uslova za razvoj i promociju<br />
tržišta energetskih usluga i za sprovođenje drugih mera<br />
unapređenja energetske efikasnosti za krajnje potrošače. Kao<br />
svoj opšti cilj, direktiva navodi indikativne ciljne uštede energije u<br />
državama članicama od 9%, koje treba da se ostvare putem energetskih<br />
usluga i drugih mera poboljšanja energetske efikasnosti<br />
nakon devet godinu od početka primene direktive. Direktiva ne<br />
stvara regulatorni okvir, niti se bavi načinima ostvarivanja energetskih<br />
ušteda, u pojedinačnim sektorima potrošnje i proizvodnje<br />
energije, kakvi su na primer industrija, domaćinstva ili javno<br />
osvetljenje. To je ostavljeno u nadležnost državama članicama,<br />
koje kroz svoja zakonska i još više podzakonska akta, uređuju sve<br />
relevantne oblasti za unapređenje energetske efikasnosti.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Zašto je energetska efikasnost toliko bitna za privredu? Pre svega,<br />
jer je moguće smanjiti cenu finalnog proizvoda, ako se smanje<br />
troškovi energije. Troškovi energije npr. mogu da sa 20-25 procenata<br />
učestvuju u finalnom proizvodu. Ako se oni smanje za<br />
10 odsto, ukupni troškovi su smanjeni za dva odsto, odnosno za<br />
toliko se povećava profit. Koncept energetskog menadžmenta,<br />
odnosno gazdovanja energijom, predstavlja model koji bi trebalo<br />
koristiti kako u privredi, tako i na nivou lokalnih samouprava.<br />
Agencija za energetsku efikasnost se energično zalaže da se ovaj<br />
model primeni i u drugim sektorima potrošnje, npr. zgradarstvu,<br />
kao i na opštinskom/gradskom nivou.<br />
Osim toga, potrebno je usvojiti i Zakon o racionalnom korišćenju<br />
energije, koji bi postavio pravni okvir za sistematsko povećanje<br />
energetske efikasnosti u svim sektorima potrošnje (i proizvodnje)<br />
energije. Zakon bi trebalo da sadrži kvalitativno nova rešenja, za<br />
koja se Agencija zalaže, na primer obavezu utvrđivanja postojećeg<br />
stanja potrošnje energije industrijskih preduzeća na godišnjem<br />
nivou, kao i obaveze preduzeća u slučaju prekoračenja propisanog<br />
maksimalnog nivoa potrošnje. Od krucijalnog značaja za<br />
unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji je i osnivanje Fonda<br />
za energetsku efikasnost, odakle bi se finansirali i realizovali<br />
raznovrsni projekti i programi energetske efikasnosti.<br />
Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije permanentno<br />
utiče na druge subjekte društva i države da racionalno koriste<br />
energiju, odnosno sprovode aktivnosti iz njihove nadležnosti<br />
da bi do toga došlo. Misiju ostvarujemo putem informisanja i<br />
edukacije, realizacije demonstracionih projekata, izrade studija<br />
izvodljivosti, predlaganja i pripreme zakonske regulative i podsticajnih<br />
mera i sprovođenja drugih aktivnosti. Društvena odgovornost<br />
jeste koncept koji smo usvojili kao našu osnovnu vrednost.<br />
Generalno, unapređenje energetske efikasnosti nije jednokratni<br />
projekat - to je proces. Većina razvijenih zemalja sveta, racionalnom<br />
potrošnjom energije, u sistemskom smislu, počela je da se<br />
bavi još 1973. godine, u vreme prve naftne krize. Važno je da se<br />
i kod nas krenulo sa mrtve tačke u eri svetske ekonomske krize, i<br />
trebalo bi sve učiniti da se proces nastavi i ubrza, kao i konstantno<br />
raditi na unapređenju svesti i informisanju.<br />
Kao jedan od najvažnijih preduslova za to je dalje jačanje kapaciteta<br />
stručnih državnih institucija, pre svega Agencije za energetsku<br />
efikasnost, u smislu broja ljudi i raspoloživog budžeta. Na<br />
to ukazuju i mnogi relevantni izveštaji međunarodnih institucija<br />
(EAR-EU, UNECE, Svetska banka i dr.). Evo samo jednog primera:<br />
Holandija, koja ima dva puta više stanovnika od Srbije, ima državnu<br />
agenciju Senter Novem (odnedavno se zove Agencija NL) sa<br />
preko 1400 zaposlenih u oblasti životne sredine, energetske efikasnosti<br />
i zdravstva. Dakle više od 100 puta više od naše Agencije.<br />
Slično je i kada se porede budžeti.
Predlaganjem podsticajnih mera za povećanje energetske efikasnosti<br />
i promovisanjem značaja energetske efikasnosti, pre<br />
svega na strani potrošnje, kao i upravljanjem programima i<br />
projektima za racionalno i šire korišćenje energije iz obnovljivih<br />
izvora, Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije<br />
doprinosi unapređenju društveno odgovornog ponašanja<br />
prema energiji u svim strukturama države i društva.<br />
energetika<br />
Energetska efikasnost<br />
Na osnovu do sada sublimiranih istraživanja, iz obnovljivih izvora<br />
energije možemo da supstituišemo oko 3,8 miliona tona ekvivalentne<br />
nafte godišnje, što je otprilike 25 procenata sadašnje primarne<br />
proizvodnje energije, i to ne računajući velike hidroelektrane.<br />
Od obnovlijivih izvora energije u Srbiji, biomasa trenutno<br />
ima najznačajniji potencijal, ali njeno efikasno korišćenje zavisi<br />
od mnogo faktora. Biomasa je jevtina ukoliko je sve na dohvat<br />
ruke. Transport je prilično poskupljuje ako, na primer, dovlačite<br />
šumske otpatke sa udaljenosti od 100 km. Generalno se to<br />
isplati, pogotovo što se često koristi za proizvodnju električne i<br />
toplotne energije zajedno. Proizvodnjom i upotrebom biomase<br />
i biogasa mogu se ostvariti viškovi energije, koji se prodaju po<br />
subvencijama i puštaju u mrežu. Često farmeri, koristeći biomasu<br />
ili biogas, proizvedenu električnu energiju prodaju, a uzimaju<br />
jeftiniju struju iz mreže i ostvaruju profit. Na primer, farmeri u<br />
Italiji svoju „bio struju” prodaju za 30 evrocenti, a kupuju je za 10<br />
centi. Možda njihova proizvodnja ne zadovoljava njihove potrebe,<br />
ali najčešće je slučaj da višestrukom razlikom u ceni oni pokrivaju<br />
troškove kada kupe količinu koja im je dovoljna. Slično je i sa<br />
solarnom energijom. U Španiji, u Madridu, postoji kompleks zgrada<br />
sa ravnim krovovima gde su postavljeni solarni fotonaponski<br />
paneli. Oni proizvode električnu energiju za liftove, komunikacije,<br />
osvetljenje i razne uređaje, a podmiruju oko 25 procenata realnih<br />
tehničkih potreba. Ali, oni tu „solarnu struju” puštaju u mrežu i<br />
tada je električna energija po subvencionisanoj ceni, čime, u ekonomskom<br />
smislu, zadovoljavaju 100 procenata svojih potreba.<br />
Početkom 2010. godine i u našoj zemlji su uvedene podsticajne<br />
otkupne cene za proizvodnju električne energije iz obnovljivih<br />
izvora, pa se u narednim godinama može očekivati veće korišćenje<br />
obnovljivih izvora u energetske svrhe. Ovde treba naglasiti da<br />
se i u pogledu podsticaja za obnovlijve izvore energije u Evropi i<br />
svetu stvari konstantno menjaju, odnosno da politika podsticaja<br />
ima veze i sa sveukupnom ekonomsko-strategijskom politikom<br />
jedne države, kao i njenog aktuelnog opredeljenja u pogledu prioriteta<br />
u energetskom sektoru. Neki podsticaji se tako povećavaju,<br />
drugi smanjuju, pa nakon izvesnog vremena dolazi do obrnutog<br />
procesa. Ono što je potreba u Srbiji jeste uvođenje podsticaja za<br />
korišćenje toplotne energije iz obnovlijivih izvora. Ti podsticaji ne<br />
moraju obavezno biti po tzv. feed-in tarifnom sistemu, nego se<br />
mogu davati neke druge olakšice i pogodnosti. Nedavno usvojena<br />
Uredba Vlade Srbije o finansiranju projekata energetske efikasnosti<br />
stvara pretpostavke za veća ulaganja u ovu oblast, doduše<br />
pre svega kada su u pitanju lokalne samouprave.
energetika<br />
Energetska efikasnost<br />
Potrošnja primarne energije (PPE) po stanovniku iznosila je<br />
2,29 toe/stanovniku u 2006. godini, što je nešto više od svetskog<br />
proseka od 1,80 toe/stanovniku i ovih vrednosti u zemljama<br />
iz okruženja i sa usporenom tranzicijom (Rumunija - 1,86<br />
toe/stanovniku; Hrvatska 2,02 toe/stanovniku). Međutim, u<br />
poređenju sa Mađarskom, koja je tranziciju izvršila ubrzano i<br />
čija PPE iznosi 2,74 toe/stanovniku, ili razvijenim zemljama EU<br />
(Nemačka - 4,23 toe/stanovniku; Danska - 3,85 toe/stanovniku;<br />
EU-27 - 3,69 toe/stanovniku) zaostajanje je očigledno. Ipak,<br />
mora se naglasiti da je ovaj energetski indikator 2003. godine<br />
bio svega 1,79 toe/stanovniku i da je njegov porast u Srbiji najveći<br />
u odnosu na sve pomenute zemlje.<br />
Na bazi grubih procena, energetski intenzitet u Srbiji je 2-3<br />
puta veći nego u zemljama EU15 kao rezultat pada industrijskih<br />
aktivnosti tokom devedesetih godina, sporog oporavka<br />
industrije, niskih cena električne energije i neusaglašenosti<br />
cena energije i energenata koje nisu stimulativne za racionalnu<br />
upotrebu energije.<br />
Veoma bitan preduslov za poboljšanje energetske efikasnosti u<br />
Srbiji jeste uvođenje energetskog menadžmenta, i to u svim sektorima<br />
potrošnje. Kada su lokalne samouprave u pitanju, dodatni<br />
razlog zbog kojih one treba da budu među prvima koje će sprovesti<br />
mere energetske efikasnosti, jeste da će svojim uspehom<br />
motivisati domaćinstva, poslovne kompanije i industrijska preduzeća<br />
da, takođe, poboljšaju energetsku efikasnost. Sve to trebalo<br />
bi da dovede i do povećanja kvaliteta opštinskih usluga. Važan<br />
element za razvijanje tržišta usluga energetske efikasnosti jesu<br />
podsticaji, koji mogu biti različiti: subvencije, poreske i carinske<br />
olakšice, dobrovoljni sporazumi, povoljni krediti i dr. Sa druge<br />
strane, za neispunjavanje obaveza u pogledu energetske efikasnosti,<br />
potrebno je predvideti i odgovarajuće sankcije. Podrška<br />
podsticajima treba da se ostvaruje i preko nacionalnog Fonda<br />
za energetsku efikasnost. Svakako da će podsticajnim sredstvima<br />
moći da se (su)finansira veći broj energetskih revizija naših<br />
industrijskih preduzeća, posebno malih i srednjih, što će, opet,<br />
omogućiti da njihovi vlasnici/direktori imaju precizne pokazatelje<br />
kako, koliko i na koji način i energije i novca mogu da uštede.<br />
14<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
eflektor plus<br />
Energetika<br />
Amerikanci ulažu 3,5 milijardi $<br />
u zelenu energiju -<br />
“New generation power”<br />
U septembru stupa na snagu Zakon<br />
o energetskoj efikasnosti. Osim<br />
što zakon treba da usaglasimo sa<br />
evropskim, moramo ga uskladiti i s<br />
klimatskim promenama, koje nam<br />
donose hladnije zime i toplija leta.<br />
Direktor američke kompanije<br />
“New generation power” i direktori<br />
kompanija sa kojima ona sarađuje:<br />
“Iton”, “Jones Lang LaSalle”, “Martifer<br />
Group”, “Toshiba” i “Orenco Hydropower”, bili su krajem<br />
marta u Beogradu, da bi sa predstavnicima EPS-a razgovorali o<br />
ulaganju vrednom 3,5 mlrd USD u zelenu energiju.<br />
Tada je i formirana zajednička radna grupa, koja će u narednih<br />
nekoliko meseci razmatrati ekonomske, tehničke i upravljačke<br />
aspekte zajedničkog posla. Bilo je reči o gradnji energetskih kapaciteta<br />
od ukupno 1.430 megavata, od čega bi 50 MW bilo korišćenje<br />
solarne energije, 200 MW na biomasu, 50 MW za korišćenje<br />
otpada, 450 MW vetroenergije i 680 MW velikih hidroprojekata.<br />
“Amerikanci su tražili da budu većinski partner u ovom poslu, kao<br />
i da im garantujemo određene podsticajne cene koje važe kada<br />
je u pitanju energija koja se dobija iz obnovljivih izvora. EPS je<br />
zahtevao da oni potpišu mandatno pismo, kojim bi se obavezali<br />
da nastupaju kao konzorcijum”, kaže Bratislav Čeperković, izvršni<br />
direktor EPS-a.<br />
Transformator za<br />
Srbobran i Srbiju<br />
Transfromator snage 300 MVA, proizvođača “Končar”, nakon<br />
dobijenih dozvola i policijske saglasnosti, transportovan je 4.<br />
Aprila od železničke stanice Rimski Šančevi u Novom Sadu, do trafostanice<br />
Srbobran. Prema saopštenju preduzeća “Elektromreža<br />
Srbije”, transformator je namenjen za trafostanicu u Srbobranu,<br />
koja bi trebalo da bude rekonstruisana, što će podrazumevati u<br />
daljoj perspektivi gašenje 220 kilovoltnog postrojenja i prebacivanje<br />
na 400 kilovolti. Novi transformator zameniće postojeće,<br />
odnosno povezati novo 400 kilovoltno sa 110 kilovoltnim postrojenjem.<br />
Nabavkom i ugradnjom najvažnije i najsloženije opreme – novih<br />
transformatorskih jedinica, kako je saopšteno, “Elektromreža<br />
Srbije” je značajno unapredila, modernizovala i povećala efikasnost<br />
i pouzdanost kompletnog elektroeneregetskog prenosnog<br />
sistema Republike Srbije.<br />
I z v o r : www.ekapija.com
energetika<br />
ABB<br />
Novi centralni invertor od 630 kW<br />
ABB kompanija je proširila svoju seriju centralnih solarnih<br />
invertora novim modelom od 630 kilovata<br />
Novi centralni invertor od 630 kilovata (kW), model PVS800, ima veoma visoku ukupnu<br />
efikasnost sa jednom od najkompaktnijih konstrukcija koje se mogu naći na tržištu. Opseg<br />
radne temperature je proširen, a nova modularna konstrukcija DC ulaza pruža fleksibilnost sistem<br />
integratorima.<br />
ABB centralni invertor od 630 kW<br />
Modularna konstrukcija ABB centralnog<br />
invertora pojednostavljuje održavanje uređaja<br />
Visoka ukupna efikasnost novog ABB-ovog centralnog<br />
invertora je rezultat sistematskog i kontinuiranog<br />
istraživačkog rada. PVS800 ima maksimalni stepen<br />
korisnog dejstva od 98.6% sa poboljšanim stepenom<br />
iskorišćenja pri delimičnim opterećenjima čime se postigla Euro<br />
efikasnost od 98.4%. Ovo, zajedno sa veoma niskom potrošnjom<br />
električne energije od samo 600 W pri nominalnom opterećenju,<br />
predstavlja invertor sa veoma visokim ukupnim stepenom<br />
iskorišćenja.<br />
Čak 45% veća snaga po jedinici zapremine, u poređenju sa ranijim<br />
ABB centralnim invertorima, čini ovaj tip najkompaktnijim najviši stepen povratka investicije, ABB kompanija podržava svoje<br />
kupce stručnom globalnom servisnom mrežom, u više od 60<br />
invertorima Kao lider na u pronalaženju tržištu u pogledu energetski dimenzija efikasnih odnosno rešenja, veličini ABB po doprinosi<br />
kilovatu globalnoj (kW). uštedi To smanjuje električne obim energije, montažnih ne dovodeći radova, u pitanje potreban njenu isporuku. zemalja širom sveta, koja obezbeđuje kompletan obim usluga u<br />
prostor Naši u sistemi kontejneru za kontrolu i smanjuje osvetljenja transportne mogu troškove. uštedeti i do 50 procenata toku celog životnog veka uređaja.<br />
Novi energije, 630 kW a ABB upravljanje centralni zgradama invertor nudi i do širi 60 procenata. opseg radne temperature,<br />
Dok sve drugi do 45 govore o C pri o nominalnoj cenama električne snazi, i do energije, 55 o C sa nestašici smanjenjem struje i<br />
snage. klimatskim Zbog toga promenama, je ovaj proizvod ABB aktivno veoma čini pogodan nešto u za vezi tople toga, klimatske<br />
i to ovde<br />
uslove.<br />
i sada.<br />
Pri nižim<br />
www.abb.com/knx<br />
temperaturama, ABB centralni invertor<br />
daje mogućnost do 10% preopterećenja, sve do maksimalne izlazne<br />
snage od 700 kW pri 25 o C.<br />
Novodizajnirani deo za DC ulaze pruža sistem integratorima<br />
modularni i fleksibilni prilaz. Ovo je naročito korisno kada se<br />
uzme u obzir tip DC kabla i potreban broj razvodnih kutija.<br />
ABB d.o.o.<br />
Kumodraška 235<br />
11000 Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 3094 300<br />
Fax: +381 11 3094 343<br />
www.abb.rs<br />
Na primer, postoji 630 kW ABB centralni invertor sa osam ulaza<br />
od 250 A, a kao opcija postoje takođe i invertori sa četiri ulaza od<br />
400 A ili dvanaest ulaza od 160 A.<br />
ABB serija centralnih invertora, veličine od 100 do 630 kW, je<br />
napravljena za multi-megavatne fotonaponske (PV) električne<br />
centrale, kao i za komercijalne i industrijske PV instalacije. Sa<br />
sertifikatima koje poseduje ABB serija centralnih invertora i sa<br />
savremenim i fleksibilnim funkcijama za povezivanje na el. mrežu,<br />
moguće je zadovoljiti sve zahteve kod priključenja na postojeće<br />
el. mreže, bez obzira gde je lokacija projekta. Da bi se osigurao<br />
ABB (www.abb.com) je vodeća svetska kompanija u oblasti<br />
energetike i industrijske automatike koja svojim tehnologijama<br />
pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne<br />
energije, u povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju<br />
štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB<br />
Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 135.000<br />
ljudi širom sveta.<br />
16<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
Učinite korišćenje solarne energije jednostavnim<br />
Gde ima sunca, ima i mogućnosti za proizvodnju električne energije.<br />
ABB ima u ponudi širok spektar solarnih invertora za instalacije u stambenim, komercijalnim i<br />
industrijskim objektima, kao i za kompletne solarne elektrane. Koji god izbor da napravite, svi<br />
proizvodi, iako visoko pouzdani, su podržani bezuslovnom garancijom i spremni su za brzu<br />
isporuku. Sa preko 120 godina iskustva u skoro svim oblastima energetike i automatike, ABB ima<br />
znanje, organizovane životne cikluse proizvoda i osoblje koje će vam pružiti podršku u održavanju i<br />
servisiranju vašeg fotonaponskog sistema. Da biste saznali kako vam možemo pomoći da<br />
korišćenje solarne energije učinite jednostavnim, posetite www.abb.com/solar
energetika<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
Napredna rešenja za<br />
energetsku efikasnost<br />
U<br />
vreme opšte recesije, pitanje troškova energenata<br />
postavlja se kao jedan od najvažnijih uslova postizanja<br />
profitabilne proizvodnje. Struktura proizvodnih firmi u Srbiji<br />
je takva, da je električna energija jedan od najviše korišćenih<br />
energenata. Sa približavanjem Evropskoj uniji, cena struje u<br />
Srbiji polako ali sigurno raste, kako bi se približila evropskom<br />
proseku. Konačan završetak ovog procesa, biće početak rada<br />
deregulisanog tržišta električne energije u 2013. godini. Do<br />
tog roka očekuje se dalji rast cena električne energije, i u tom<br />
smislu postavlja se pitanje kako ublažiti uticaj porasta cene<br />
ovog energenta na troškove proizvodnje. Rešenje se nalazi u<br />
povećanoj elektro-energetskoj efikasnosti.<br />
Ovim pitanjem, na našem tržištu, bavi se relativno mali broj specijalizovanih<br />
firmi. Jedna od firmi iz oblasti elektro-energetske efikasnosti<br />
sa najdužim stažom na našem tržištu je Avalon Partners d.o.o., koja<br />
uspešno izvodi poslove iz oblasti elektroenergetske efikasnosti od 1991.<br />
godine, te poseduje izuzetno iskustvo i stručnost na ovakvim poslovima. Avalon<br />
Partners se bavi usko specijalizovanim, ali zaokruženim sistemom usluga i radova iz<br />
oblasti elektroenergetske efikasnosti: od stručnih merenja kvaliteta napona i profila<br />
potrošnje energije; preko izrade projekata racionalizacije potrošnje; pa sve do<br />
isporuke, ugradnje i puštanja u rad opreme za racionalizaciju potrošnje električne<br />
energije. Avalon Partners-u svoje poverenje su poklonile najprestižnije domaće firme<br />
i u ovom trenutku ugrađeno je preko 1 000 sistema, sa vrhunskim referencama<br />
u zemlji i okruženju.<br />
Cilj Avalon Partners-a je da korisnicima ponudi pouzdana i brzo isplativa rešenja<br />
u cilju povećanja elektroenergetske efikasnosti, smanjenja troškova za utrošenu<br />
električnu energiju, smanjenja gubitaka usled lošeg kvaliteta napona, usled ispada<br />
opreme, kvarova, itd.. Oprema i usluge koji se isporučuju su namenjeni onim korisnicima<br />
koji traže visoku pouzdanost i dugotrajnost, jednostavnost upotrebe, niske<br />
troškove održavanja te opipljive i brze rezultate. U tom cilju, Avalon Partners ne<br />
pravi kompromise po pitanju kvaliteta opreme i pouzdanosti inženjerskih rešenja.<br />
Sva oprema i delovi koji se ugrađuju su proizvedeni od svetski renomiranih proizvođača,<br />
sertifikovani po evropskim normama i testirani u najtežim uslovima rada. Sva<br />
inženjerska rešenja koja se implementiraju su u skladu sa evropskim standardima i<br />
tehničkim preporukama EPS-a.<br />
Stručni tim Avalon Partners-a čine četiri inženjera elektrotehnike i jedan<br />
magistar elektrotehničkih nauka, i ovaj tim je iskusan i sposoban da ponudi<br />
vrhunski kvalitet i rešenja i opreme, a po realnim cenama. Po implementaciji<br />
sistema, vrši se verifikacija postignutih rezultata, obuka rukovalaca, te praćenje<br />
rezultata. Na ovaj način upotrebna vrednost sistema za racionalizaciju<br />
potrošnje se maksimizira.<br />
Rešenja za racionalizaciju<br />
troškova električne energije<br />
18<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
energetika<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
Kompenzacija reaktivne snage<br />
Oprema za kompenzaciju reaktivne snage počinje da generiše<br />
uštede odmah po ugradnji, jer smanjuje količinu preuzete reaktivne<br />
energije iz mreže, te donosi brze i dugotrajne uštede. Troškovi<br />
za reaktivnu energiju se praktično anuliraju, a jedini uslov koji treba<br />
ostvariti pre ugradnje je stručna analiza vrste i veličine opterećenja,<br />
kao i kvaliteta napona, kako bi se izabrao odgovarajući<br />
tip i snaga opreme za kompenzaciju. Pored trenutnog smanjenja<br />
troškova za utrošenu reaktivnu energiju, ugradnjom ove opreme<br />
rasterećuju se energetski transformatori i prenosni vodovi, tipično<br />
za oko 20-40%, što oslobađa kapacitete za povećanje snage<br />
pogona. Investicija u opremu za kompenzaciju reaktivne energije<br />
se samo kroz smanjenje troškova za utrošenu reaktivnu energiju<br />
vraća za manje od 12 meseci. Uštede usled rasterećenja transformatora<br />
i kablova se teško kvantifikuju, ali se u praksi pokazuje da<br />
su veće čak i od ušteda za utrošenu reaktivnu energiju.<br />
Kontrola vršne snage<br />
S obzirom da trošak vršne snage čini oko 50% mesečnog računa<br />
za utrošenu električnu energiju, jasno je da malo smanjenje vrha<br />
može doneti velike uštede. Problem predstavlja tehnologija proizvodnje,<br />
jer je osnovni uslov kontrole vrha da se ne utiče na obim<br />
proizvodnje. Odavde je jasno da ovakve sisteme mogu implementirati<br />
samo stručne i iskusne firme. Nephodno je napomenuti da<br />
je pre ugradnje opreme potrebno analizirati dijagram opterećenja<br />
fabrike i rad većih potrošača, kako bi se izborom odgovarajuće<br />
opreme i algoritma za kontrolu vrha postigao najveći efekat. U<br />
ponudi Avalon Partners-a je širok izbor opreme za kontrolu vršne<br />
snage, od jednostavnih regulatora sa nekoliko relejnih izlaza, pa<br />
do kompleksnih distribuiranih sistema sa softverskim rešenjima<br />
za optimizaciju i upravljanje. Ako se ima na umu da je Avalon Partners<br />
uspešno realizovao veliki broj ovakvih projekata, i da ima<br />
izuzetno veliko iskustvo na projektima kontrole vršne snage, ne<br />
čudi činjenica da se investicija u opremu za kontrolu vrha isplati<br />
već nakon nekoliko meseci rada.<br />
Filteri viših harmonika<br />
Gotovo sva moderna pogonska oprema generiše više harmonike<br />
tokom svog rada. Frekventni regulatori, soft starteri, ispravljači,<br />
indukcione peći, pa čak i neonske lampe, samo su neki od<br />
značajnih izvora viših harmonika. Povišen sadržaj harmonika je<br />
potencijalno opasna situacija, jer dolazi do kvarova na osetljivim<br />
uređajima, bespotrebnog reagovanja zaštita, resetovanja PLCova,<br />
nastanka rezonanse, povećanih gubitaka u transformatorima<br />
i kablovima, itd... Rešenje je primena filtera viših harmonika.<br />
Ispravna primena filtera rezultuje smanjenjem izobličenja napona<br />
i struja i pri tome svim pozitivnim efektima kompenzacije reaktivne<br />
snage... U ponudi Avalon Partners-a je širok izbor tipova filtera<br />
viših harmonika, sa različitim brzinama reagovanja i nivoima<br />
filtriranja, tako da je, u kombinaciji sa dugogodišnjim iskustvom,<br />
Avalon Partners u mogućnosti da garantuje za rezultate primene<br />
filtera. Na ovaj način naši korisnici su sigurni da će ostvarili maksimalne<br />
rezultate i najkraći period otplate od investicije u ovaj<br />
tip opreme.<br />
Kontrola troškova energenata<br />
Mesečni račun za utrošene energente (struja, gas, voda, para,<br />
mazut,...), ne sadrži informacije koje bi ukazale kako se potrošnja<br />
kretala u realnom vremenu: nedeljno, dnevno ili iz sata u sat,<br />
ili gde i kada dolazi do neracionalnog utroška energije. Troškovi<br />
energenata se najlakše kontrolišu nadzorom nad potrošnjom<br />
u realnom vremenu. To se postiže ugradnjom i umrežavanjem<br />
opreme za praćenje potrošnje na ključnim mestima u pogonu.<br />
Sve izmerene veličine se permanentno memorišu na centralnom<br />
računaru u realnom vremenu. Na ovaj način, formira se baza<br />
podataka o promenama svih energetskih parametara potrošača.<br />
Tek sa ovako dobijenim rezultatima, može se utvrditi koliki<br />
je trošak energenata po jedinici proizvoda, koji sektori/mašine<br />
su manje/više efikasni, gde su mesta neracionalne potrošnje, u<br />
kojoj meri je moguće smanjiti gubitke, šta preduzeti i koliko brzo<br />
se racionalizacija isplati.<br />
Sistem za kontrolu troškova<br />
energenata se jednostavno<br />
proširuje i mogu<br />
se pratiti potrošnje i najmanjih<br />
potrošača. Izveštaji<br />
o troškovima mogu<br />
se pogledati preko interneta,<br />
uz lozinku, sa bilo<br />
kog udaljenog računara:<br />
iz druge kancelarije, od<br />
kuće, iz inostranstva, iz<br />
centrale firme, sa mobilnog<br />
telefona, itd...<br />
Pozivamo Vas da se pridružite firmama koje savesno i racionalno upravljaju<br />
svojim troškovima. Počnite sa efikasnom potrošnjom energenata!<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
Nemanjina 4/XII<br />
Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 362 91 78<br />
Fax: +381 11 2685 311<br />
Mob: +381 65 AVALONP<br />
E-mail: office@avalon.rs<br />
Web: www.avalon.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 19
eflektor plus plus<br />
Poslovne vesti<br />
Nastavak i<br />
završetak gradnje<br />
sistema “Selova”<br />
Predstavnici kompanije “China Water and Energy” (CWE) izrazili su<br />
interesovanje da kao partneri Vlade Srbije pomognu završetak vodoprivrednog<br />
sistema “Selova”, kod Kuršumlije.<br />
Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog<br />
planiranja Srbije, Vladimir Jovanović, kazao je na konferenciji za<br />
novinare u Prokuplju, da su Kinezi zainteresovani da zajedno sa Vladom<br />
investiraju u branu “Selova”.<br />
Jovanović je zajedno sa delegacijom kineske kompanije “China Water<br />
and Energy” razgovarao sa načelnikom Topličkog okruga Srđanom<br />
Jordačijevićem i predsednikom opštine Prokuplje Milanom Arsovićem,<br />
o načinima na koji bi se taj strateški važan objekat, koji se sa<br />
prekidima gradi gotovo tri decenije, završio u najskorije vreme.<br />
Predstavnik firme “Alfa Energy”, koja je partner kineske državne<br />
kompanije, Dejan Jelić, kazao je da su Kinezi zainteresovani za infrastrukturne<br />
projekte, posebno kada su u pitanju vode i obnovljivi izvori<br />
energije.<br />
- Posebno smo zainteresovani za opštinske projekte i zajedničke projekte<br />
i ulaganja u obnovljive izvore energije, kao što su vetroparkovi i<br />
solarne elektrane i velike hidroelektrane - rekao je Jelić.<br />
Gradnja brane i akumulacija “Selova” na reci Toplici, počela je 1986.<br />
godine i trebalo je da obezbedi snabdevanje pitkom vodom Kuršumlije,<br />
Blaca, Prokuplja, Merošine i delova Niša. Zbog nedostatka para,<br />
radovi na njenoj gradnji zaustavljeni su 1991. godine.<br />
Vlada Srbije potpisala je sporazum sa četiri opštine Topličkog okruga i<br />
opštinama Niš i Merošina, o pronalaženju novca za završetak radova.<br />
Do sada je u izgradnju brane Republika Srbija uložila 40 miliona USD,<br />
a za završetak cevovoda, fabrike vode i saobraćajnica potrebno je još<br />
86,5 miliona EUR. Rečeno je i da je Evropska unija izrazila spremnost<br />
da u ovaj objekat uloži 100 mil EUR.<br />
U okviru vodosistema “Selova” planirana je i izgradnja dve hidroelektrane<br />
snage 1,8 megavata i još osam mini hidroelektrana na pritokama<br />
reke Toplice.<br />
Da bi se nastavila gradnja, mora da se reši imovinski status nad 300<br />
hektara zemljišta u privatnom vlasništvu i raseli 20 porodica, za šta će<br />
biti potrebno oko milijardu dinara.<br />
Ozbiljne uštede<br />
privrede Srbije<br />
Ukoliko bi usvojili još sedamdeset preporuka za pojednostavljivanje<br />
uslova poslovanja, privreda Srbije bi uštedela oko 40 mil EUR.<br />
Direktorka Kancelarije za regulatornu reformu, Mirjana Prokopijević,<br />
podseća da je Jedinica za sveobuvhatnu reformu propisa (iz koje je<br />
nastala Kancelarija za regulatornu reformu), pripremila 340 preporuka,<br />
od kojih je Vlada usvojila 304 i uputila nadležnim telima da ih<br />
sprovedu u praksi.<br />
“Međutim, do sada je sprovedeno samo 196 preporuka, koje nose oko<br />
dve trećine ukupnih mogućih ušteda”, navela je ona.<br />
Prema njenim rečima, pored pojedinačnih preporuka, Vlada je usvojila<br />
i sistemske preporuke, od kojih je najvažnija potreba za reformom<br />
inspekcije.<br />
- To je kompleksan posao, koji se ne može obaviti u kratkom roku, ali<br />
je važno da je Vlada prepoznala značaj te preporuke, mada sa zakašnjenjem<br />
- navela je ona.<br />
Prokopijević je podsetila je da je Vlada krajem prošle godine osnovala<br />
radnu grupu za pripremu plana za reformu inspekcija, ali je podsetila<br />
i da je rok za izradu nacrta istekao 31. marta.<br />
- Mislimo da je reč samo o kratkom zastoju i da će vrlo brzo to vladino<br />
telo, razmatrati nacrt programa reforme inspekcija i upututi ga na javnu<br />
raspravu, nakon čega bi trebalo da bude usvojen i na sednici Vlade<br />
početkom jeseni - precizirala je Prokopijević.<br />
Ona je ukazala da su preduzeća prepoznala veliki broj problema u<br />
primeni zakona koji se odnose na ovlašćenja inspekcije, a najčešće<br />
su - neefikasnost rada inspekcijskih organa, neujednačenost kvaliteta<br />
u radu, neujednačeni kriterijumi, izostanak dobre koordinacije...<br />
Sve to utiče na velike troškove privrede, koji bi bili znatno manji kada<br />
bi se podigao rad inspekcijskih organa, dodala je Prokopijević.<br />
Kancelarija za regulatornu reformu je stalno stručno telo Vlade Srbije,<br />
koje je nastalo juna prošle godine i predstavlja neku vrstu kontinuiteta<br />
sa Jedinicom za sveobuhvatnu reformu propisa. Kancelarija je nadležna<br />
da obavlja analizu efekata propisa i stara se o njihovom kvalitetu,<br />
pripremanjem mišljenja o svim zakonima koje donosi Vlada.<br />
Necarinske barijere zbog neusklađenosti sa standardima EU i pribavljanje<br />
sertifikata, problemi su prilikom izvoza iz Srbije u EU.<br />
Potpredsednica PKS Vidosava Džagić ukazala je na nedovoljnu harmonizaciju<br />
sa tehničkim propisima EU, odnosno potrebu da se izgradi<br />
“infrasturktura kvaliteta”.<br />
Što se tiče tržišta EU, Srbiji jeste omogućeno da izvozi bez carina, ali<br />
tu postoji set necarinskih barijera, koje direktno proističu iz tehničkog<br />
zakonodavstva. Još nije doneta Direktiva o građevinskim materijalima.<br />
Džagić je kao problem navela i troškove u pribavljanju sertifikata,<br />
naglasivši da srpski izvoznici moraju da se snalaze i traže akreditovane<br />
laboratorije.<br />
Džagić je ocenila da bi status kandidata mogao da bude “stabilizirajuća<br />
komponenta”, odnosno da bi mogao da nadomesti neka negativna<br />
kretanja, poput zamrzavanja aranžmana sa Međunarodnim monetarnim<br />
fondom.<br />
Pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije,<br />
Vladimir Međak rekao je da Srbija u drugoj polovini ove godine planira<br />
da donese novi nacionalni plan evro-integracije.<br />
Taj plan će, prema njegovim rečima, sadržati korake koje treba da<br />
pripreme Srbiju za pregovore o članstvu, koji se pre svega odnose na<br />
usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom.<br />
Međak je rekao da je u ukupnoj trgovinskoj razmeni Srbije prošle<br />
godine udeo trgovine sa EU bio 56%, sa zemljama CEFTA 17 odsto i<br />
sa Rusijom 10%, kao i da je, s obzirom da sve članice CEFTA pretenduju<br />
na članstvo u EU, 73 odsto trgovine otpada na sadašnje i buduće<br />
članice EU.<br />
Prema njegovim rečima, izvoz Srbije u 2011. iznosio je 8,4 milijardi<br />
evra, a uvoz 14 milijardi evra, trgovinski deficit je bio šest milijardi, a<br />
pokrivenost uvoza izvozom 58 odsto. On je dodao da je pokrivenost<br />
uvoza izvozom u trgovini sa EU 60,5 odsto.<br />
Međak je rekao da je smanjenje prihoda od carina efekat svakog sporazuma<br />
o slobodnoj trogini, pa tako i sa Rusijom, zemljama CEFTA i<br />
sa EU.<br />
On je naveo da je, ako se gleda potencijalni gubitak Srbije i EU zbog<br />
nenaplaćivanja carine zbog liberalizacije, jedan prema tri, odnosno<br />
da bi Srbija imala gubitak od 438 miliona evra, dok bi izvoznici u EU<br />
morali da plate 1,5 milijardi evra carine.<br />
20<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
energetska efikasnost efikasnost<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
DCS PCS7 Upravljački sistem<br />
nove kotlarnice u Fabrici<br />
„Fiat automobili Srbija“ u Kragujevcu<br />
Investitor: “Siemens d.o.o.” Beograd<br />
Za potrebe nove fabrike „FAS-FIAT AUTOMOBILI SRBIJA“ u<br />
Kragujevcu, projektovan je potpuno novi energetski blok u skladu sa<br />
zahtevima proizvodnje i grejanja, u čijem sastavu se nalazi i novi objekat<br />
kotlarnice.<br />
Postojeća oprema („stari“ kotlovi), ukupnog toplotnog<br />
kapaciteta 31,7 MW, zajedno sa 3 nova vrelovodna<br />
membranska kotla, svaki toplotne snage po 50 MW,<br />
čine jedinstven toplotni izvor ukupne toplotne snage<br />
181.7 MW, nominalnog temperaturnog režima 140/80 o C.<br />
Na osnovu postavki hidro-mašinskog dela projekta i zahtevanih<br />
uslova rada, implementiran je algoritam upravljanja sa konstantnim<br />
protocima u mreži u 4 različita režima protoka i kliznom<br />
temperaturom povratne vode od potrošača.<br />
Karakteristike ovog načina upravljanja su:<br />
• laka regulacija rada postrojenja;<br />
• sigurnost u radu kotlova (temperature napojne vode više od<br />
minimalnih);<br />
• stabilnost sistema u odnosu na moguće promene u delu predate<br />
količine toplotne energije potrošaču;<br />
• postrojenje u normalnom režimu radi bez recirkulacije;<br />
Mikro Kontrol je, zahvaljujući bogatom iskustvu i uspešno odrađenim<br />
poslovima projektovanja, izvođenja i puštanja u rad sistema<br />
automatskog upravljanja u različitim oblastima industrije, kao<br />
i s obzirom na činjenicu da je jedini sertifikovan Siemens solution<br />
partner za oblast Procesnih Kontrolnih Sistema (DCS Simatic<br />
PCS7) u Srbiji, prepoznat i izabran kao pouzdan partner za realizaciju<br />
ovog upravljačkog sistema. To poverenje smo na najbolji<br />
mogući način i opravdali.<br />
Opis upravljačkog sistema<br />
Za AS upravljački podsistem toplane izabran je Siemens-ov DCS<br />
(Distributed Control System) PCS7, sa redundantnim procesorom<br />
S7-417-4H. Takođe, podsistem operatorskog nadzora (OS)<br />
zasnovan je na redundantnim serverima; s obzirom da je objekat<br />
toplane u radu 24h, tj. ne sme da bude prekida u napajanju,<br />
signalizaciji i upravljanju, sistem za merenje, upravljanje i nadzor<br />
je zasnovan na primeni pouzdanog procesnog računara – redundantnog<br />
programabilnog logičkog kontrolera (PLC-a).<br />
Za procesni računar (PLC) je izabran industrijski kontroler visoke<br />
pouzdanosti, neosetljiv na greške, projektovan sa redundansom<br />
tipa 1 od 2, tako da ostaje raspoloživ u slučaju otkaza jednog od<br />
podsistema; to je tzv. “fault tolerant system”, i podrazumeva da su<br />
sve glavne komponente računarskog sistema duplirane (udvojene).<br />
Mrežu operatorskih stanica čini pet klijentskih računara (dva<br />
standardna, i tri sa „touch screen“ ekranom za lokalni nadzor<br />
upravljačkog sistema novih kotlova.<br />
Inženjerska stanica, kombinovana sa jednom od klijentskih stanica,<br />
koristila se u fazi razvoja aplikacije upravljanja i nadzora i<br />
njenog puštanja u rad, a trenutno se koristi za održavanje i nadograđivanje<br />
aplikacije.<br />
22<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
energetska energetska efikasnost<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
Specifičnost u projektovanju upravljačkog sistema je u činjenici<br />
da je u jedinstven sistem upravljanja i nadzora trebalo objediniti<br />
merno - upravljačke podsisteme različitih proizvođača:<br />
• upravljanje i nadzor Weishaupt gorionika starih kotlova<br />
• upravljanje i nadzor Oilon gorionika novih kotlova<br />
• upravljanje i nadzor Auma ventila sa redundantnim Profibus<br />
interfejsom<br />
• lokalno upravljanje upravljačkim sistemom novih gorionika<br />
preko računara sa „touch screen“ ekranom<br />
Za razliku od standardnih zadataka upravljanja (ventilima, motornim<br />
pogonima, regulacijama), koji su bogato podržani bibliotekama PCS7<br />
(na nivou AS i OS programiranja), navedeni specifični zadaci zahtevali<br />
su od inženjera Mikro Kontrol-a razvoj posebnih softverskih algoritama<br />
komunikacije, upravljanja i grafičkog prikazivanja.<br />
Obim urađenog posla<br />
Realizacija projekta Upravljačkog sistema nove kotlarnice od strane<br />
Mikro Kontrol-a, obuhvatala je sledeće faze:<br />
• Projektovanje mrežne komunikacije<br />
• Izvođački projekat i Projekat izvedenog stanja upravljačkog<br />
sistema, uključujući i precizno definisanje algoritma upravljanja<br />
• Stručnu asistenciju u izboru opreme<br />
• Nadzor nad montažom, isporukom i povezivanjem 10 polja<br />
razvodnih ormara u MCC i komandnoj sobi; tipovi polja:<br />
napojno - energetska, polje sa PLC-om (AS-om), računarima i<br />
komunikacionom opremom, polja sa decentralizovanom periferijom,<br />
polja sa drajvovima elektromotornih pogona pumpi<br />
(frekventnim regulatorima)<br />
• Parametarizaciju frekventnih regulatora i Auma elektromotornih<br />
pokretača, sa puštanjem u rad<br />
• Programiranje i puštanje u rad upravljačkog sistema<br />
Prilikom realizacije posla angažovani su radnici sledećih profila:<br />
• inženjeri u projektnom birou i na terenu (2800 inženjer – sati)<br />
MIKRO KONTROL<br />
Vase Pelagića 30, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3699080<br />
fax: +381 (0) 11 3699939<br />
e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />
web: www.mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Niš:<br />
Jovana Ristića 11, Niš<br />
tel/fax: +381 (0) 18 4511 884,<br />
+381 (0) 18 4519 192<br />
e-mail: nis@mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Novi Sad:<br />
tel/fax: +381 (0) 21 469 501,<br />
+381 (0) 21 646 6543<br />
e-mail: ns@mikrokontrol.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 23
energetika<br />
Timken<br />
Najnovija tehnologija za rudnike<br />
U<br />
vremenima kao što su ova, kada počinje da se shvata vrednost prirodnih rudnih<br />
bogatstava koje Srbija ima, ulaganja u ovu granu industrije još nisu onolika koliko<br />
bi trebalo da budu, ali u tom međuprostori između želja i mogućnosti, kompanija „Timken“<br />
nudi servis, održavanje mašina i prateće opreme u oblasti rudarstva.<br />
„Timken“ nudi kompletnu liniju rešenja za rudarsku industriju,<br />
uključujući legiran čelik, ležajeve, alate za održavanje kao i alate<br />
za praćenje stanja opreme, te površinsku zaštitu materijala.<br />
Proizvodnja čelika i ležajeva za rudarsku<br />
industriju<br />
Kompanija „Timken“ dosta ulaže u pronalaženje tehničkih rešenja<br />
za rudarsku industriju. Koristimo naše profesionalno znanje,<br />
vodeću tehnologiju u industriji i vek iskustva u proizvodnji ležajeva<br />
i čelika, kako bismo postali pouzdan izvor za naše klijente iz<br />
oblasti rudarske industrije. Od originalnih proizvođača opreme,<br />
poput „Bucyrus“, „Joy Global“, „Komatsu“ i „Caterpillar“, do osoblja<br />
za održavanje te opreme, koja se koristi u rudnicima, između<br />
ostalih, rude - uglja, bakra, zlata, fosfata i gvožđa.<br />
Radimo zajedno sa proizvođačima i korisnicima opreme, kako<br />
bismo postigli željene ciljeve i karakteristike, kao što su: dug i<br />
pouzdan rad opreme, samim tim smanjenje troškova održavanja<br />
kao i povećanja produktivnosti i proizvodnje. „Timken“ odgovara<br />
na ove izazove sa proizvodima poput valjkastih, cilindričnih, sferičnih<br />
i ležajeva u kućištima, koji su svi osmišljeni i dimenzionisani<br />
sa ciljem da prevaziđu čak i najstrože ustaljene norme.<br />
Spojili smo naše specifično znanje iz oblasti rudarstva, sa našim<br />
znanjem metalurgije, tribologije i proizvodnje, kako bismo osmislili<br />
i razvili rešenja za naše klijente svuda po svetu. Proizvodnja<br />
visokog kvaliteta je samo jedan aspekt našeg rada. „Timken“ ima<br />
tim inženjera koji prodaju i održavaju naše proizvode na terenu.<br />
Istovremeno, naši inženjeri se viđaju sa klijentima iz oblasti<br />
rudarstva, kako bi videli uslove rada opreme iz prve ruke i kako<br />
bi savetovali i opremili zaposlene sa neophodnim alatima koji su<br />
potrebni da bi se instalirali, nadgledali i servisirali „Timkenovi“<br />
proizvodi.<br />
Cilindrični ležajevi, sferični ležajevi i<br />
konusno-valjkasti ležajevi<br />
„Timken“ je globalni lider u proizvodnji i distribuciji valjkastih ležajeva.<br />
Naše široko iskustvo u rudarstvu i drugim teškim industrijama<br />
nas je opremilo znanjem, kako da optimiziramo i unapredimo<br />
naše proizvode u širokom polju cilindričnih, sfernih i konusnih<br />
valjkastih ležajeva.<br />
„Timken“ nudi vrhunske performanse za sve svoje ležajeve u<br />
ponudi. Pružite nam priliku i videćete da možemo da pratimo<br />
korak uz bilo kog proizvođača ležajeva u industriji.<br />
Nudimo sledeće ležajeve:<br />
• Konusno-valjkaste ležajeve - mi smo svetski lideri u proizvodnji<br />
konusno-valjkastih ležajeva i nudimo preko 26 000 različitih<br />
proizvoda, u dizajnu jednorednog ili dvorednog ležaja.<br />
• Sferične (ili sferne) valjkaste ležajeve - u ponudi su od veličina<br />
25 mm (unutrašnji prečnik) do 2 000 mm (spoljašnji prečnik).<br />
• Cilindrične valjkaste ležajeve u jednom ili dva reda, u dva<br />
različita dizajna, kao kavezne ili beskavezne ležajeve, u veličinama<br />
od 60mm (unutrašnji prečnik) do 2 000 mm (spoljašnji<br />
prečnik).<br />
• Aksijalne ležajeve - u ponudi su kao konusni, sferni ili cilindrični,<br />
do veličine od 2 000 mm (spoljašnji prečnik).<br />
Valjkasti ležajevi u zatvorenom kućištu, za<br />
potrebe opreme za transport i proces sirovina<br />
„Timken“ valjkasti ležajevi u zatvorenom kućistu su visoko kvalitetni,<br />
u zaptivenom kućistu otpornom na koroziju. Idealni su<br />
za teške uslove eksploatacije, kao sto su procesna oprema i<br />
transport sirovina. Ovi ležajevi su dostupni kao konusni i sferni<br />
valjkasti ležajevi.<br />
24<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
energetika<br />
Timken<br />
Nadgledanje stanja rudarskih mašina<br />
Kako bi se sprečili neočekivani zastoji u radu mašina, mora se sve<br />
vreme imati uvid u stanje opreme koju klijent poseduje. Zbog<br />
toga „Timken“ nudi niz mogućnosti za nadgledanje i nadzor mašina<br />
– od stalnog nadzora, do privremenog, kako za velike, tako i za<br />
male mašine. Klijent će uvek znati šta se dešava u mašini i ekipe<br />
„Timken“-a će uvek pomoći da klijentu pronađu probleme i da ih<br />
koriguju, bez ometanja njihovog rasporeda rada.<br />
Legiran čelik za bešavne mehanične cevi<br />
Sa više od 1.5 miliona tona godišnjeg kapaciteta za livenje gvožđa,<br />
„Timken“ proizvodi jedan od najširih linija specijalizovanih<br />
čelika u svetu. Većina tog čelika napušta „Timken“-ovu fabriku<br />
čelika, u obliku legura i čelika u šipkama ili polugama. Šta više,<br />
došta čelika se proizvodi u obliku bešavnih cevi, koje se koriste<br />
kako od strane naših fabrika ležajeva, tako i od strane klijenata.<br />
Trening za održavanje ležajeva<br />
„Timken“ nudi program obrazovanja za održavanje ležajeva, koji<br />
je prilagođen rudarskoj industriji i osoblju za održavanje. Polaznici<br />
tako imaju mogućnost da nauče osnove o ležajevima, o<br />
njihovom rukovanju i održavanju, kako bi rudnici imali najveću<br />
korist od svoje opreme.<br />
Ležajevi otporni na prljavštinu<br />
Kada čisti uslovi rada nisu mogući, a ni prestanak rada ležajeva<br />
nije prihvatljiv, „Timken“ nudi pravi izbor ležajeva otpornih na<br />
prljavštinu. Primenjujući poboljšanu geometriju i površinsku<br />
zaštitu, „Timken“ pomaže da izaberete odgovarajuće ležajeve,<br />
otporne na nečistoće.<br />
Reparacija ležajeva<br />
„Timken“ nudi sveobuhvatne usluge reparacije ležajeva,<br />
kako bismo uštedeli vreme i novac klijentima, tako što prepravljaju<br />
ležajeve za produženi radni vek. „Timken“ radi<br />
reparaciju većini modela ležajeva, uključujući valjkaste, sferične,<br />
cilindrične, kuglične i aksijalne. Kompanija „Timken“<br />
reparira i ležajeve od ostalih proizvođača, do prečnika od 2<br />
000 mm (spoljašnji prečnik).<br />
Detaljnije se obavestite kod:<br />
Giurgiev Dragoslav Marian<br />
Senior Sales Engineer<br />
Srbija, Makedonija, BiH, Crna Gora<br />
Mob: + 40 (0) 730044768<br />
Fax: + 40 (0) 244403400<br />
E-mail: dragoslav.giurgiev@timken.com<br />
Web: www.timken.com<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 25
pronalazači<br />
Srpsko kupatilo bez bojlera<br />
Mnogo je pronalazača i inovatora u Srbiji. Podaci kažu da ih ima nekoliko hiljada, kako to<br />
oni razlikuju, što inovatora, što pronalazača. Tu razliku utvrdićemo u nekom od narednih<br />
brojeva, a ovog puta, časopis “<strong>Industrija</strong>” predstavlja jednog od mnogih koji su svoj put na<br />
srpskom tržištu uspeli da pronađu - polako i postepeno. Ostoja Rajić iz Novih Banovaca osmislio<br />
je mnogo patenata i dobio puno nagrada. Čitaocima “Industrije” rešio je da prikaže kako može<br />
da radi bojler, a da ga skoro i nema.<br />
“Trajalo je 10 godina istraživanje i razvoj<br />
ovog protočnog bojlera, finansiranjem<br />
iz sopstvenih izvora. Proizvod sam<br />
patentirao u Zavodu za intelektualnu<br />
svojinu u Beogradu - u više navrata,<br />
jer kako je tekla proizvodnja protočnih<br />
bojlera, tako se u hodu išlo i usavršavanje<br />
i razvoj proizvoda. Sagledavajući<br />
nedostatke svih poznatih bojlera na<br />
tržištu, velikih rasipnika struje od 80<br />
litara, pa do 10 litara, tj. od akumulacionih,<br />
pa do malih protočnih, koji znatno<br />
štede struju, vodu, prostor i vreme, analizom i razmišljanjem<br />
- došao sam do krajnjeg rešenja.<br />
Analizom stanja tehničkih rešenja, došao sam do zaključka da<br />
nam više nisu potrebni nikakvi bojleri za grejanje vode u domaćinstvu,<br />
u ugostiteljstvu, industriji i drugim mestima. Zašto bi<br />
nam uopšte trebali slavina i bojler, kada ja znam da konstruišem<br />
slavinu koja greje i magnetiše vodu? Ili, zašto bi nam u kupatilu<br />
trebao veliki bojler ili protočni i nosač tuša?<br />
To sam rešio tako što sam postavio grejač u cevi kao nosaču tuša<br />
i tako izbacio sve vrste bojlera. ptentirao sam i keramički grejač<br />
u cevi, na koju sam ugradio magnet, regulator jačine struje, protoka<br />
vode i tuš-crevo. Na taj način dobio sam proizvod koji izvanredno<br />
zauzima mali prostor i troši 70% manje struje i 50% manje<br />
vode, a pritom - nema kamenca.”<br />
Vekovima je poznato da<br />
magnet ima lekovito dejstvo<br />
na ljude, životinje i biljke,<br />
naročito sada kada magnetna<br />
sila Zemljine kore drastično<br />
slabi. Tim dodatkom poboljšava<br />
se zdravlje, a i standard<br />
korisnika ovog Ostojinog pronalaska.<br />
Brojne su nagrade, medalje i<br />
priznanja koje je ovaj pronalazač,<br />
inače mašinski inženjer<br />
po struci, dobio kod nas i u<br />
svetu. U svetu, u kom je duže<br />
godina živeo ali se ipak vratio<br />
u Srbiju, jer je smatra najlepšim<br />
mestom za život. Zato je,<br />
želeći da napravi jaču sponu<br />
između Srbije i dijaspore,<br />
napravio Uniju pronalazača<br />
Srbije i dijaspore TESLINO<br />
JEDINSTVO, sa sedištem u<br />
Novim Banovcima.<br />
Ostoja je pronalazač sa 250<br />
projekata, a nagrade i priznanja<br />
dobijao je svuda. Od<br />
sajma u Londonu i njihovog<br />
Zlatnog ključa, do Srbije, gde je nagrađen sa 30 zlatnih medalja i<br />
50 diploma i raznih priznanja za svoje naučnoistraživačke radove.<br />
Nekako mu je posebna Zlatna medalja sa likom Nikole Tesle, koju<br />
je dobio na Biznis bazi u Beogradu.<br />
Mada mu se ne dopada to što u Srbiji ipak nedostaju ozbiljni investitori,<br />
koji bi uložili u proizvodnju njegovih i mnogih patenata<br />
njegovih kolega, on i njegova porodica smatraju da mladi ljudi<br />
ne bi trebalo da odlaze i da svoju budućnost treba da grade ovde.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 27
eflektor plus<br />
reflektor plus<br />
Srpski brend je “Simprolit-sistem”<br />
Još uvek deluju kao daleka budućnost, kuće<br />
građene od blokova debljine 25 centimetara,<br />
koje su leti i bez upotrebe klima-uređaja lepo<br />
rashlađene, a zimi prijatno tople. Eh, mnogo to<br />
deluje daleko... A baš i nije.<br />
I<br />
baš za takav sistem gradnje, Milan Dević, doktor tehnologije<br />
građenja i inženjeringa u građevinarstvu, dobio je Grand<br />
prix “Zlatni Arhimed” na Međunarodnom sajmu inovacija,<br />
pronalazaštva i novih tehnologija u Moskvi.<br />
Osim što proizvodi materijal od koga je moguće sagraditi kuću od<br />
temelja do krova, Dević prodaje i tehnologiju. Tako po njegovom<br />
receptu rade četiri fabrike u Rusiji, a ima ih i u Gruziji, Bugarskoj,<br />
Republici Srpskoj.<br />
Naravno da nećemo pominjati trenutno poznate Ruse kojima je<br />
Simprolit-sistem već koristio, da ne bi tako naš čovek ostao u senci<br />
tih podataka, sasvim nezasluženo, jer nam je zaista cilj da ovaj<br />
pronalazak i njegove blagodeti postanu srpska realnost u gradnji<br />
kuća i stanova. Vredno je reći da osim istočne Evrope, interesovanje<br />
za Devićev pronalazak vlada i u Saudijskoj Arabiji i Egiptu.<br />
Međutim, u Srbiji stvari su drugačije. Ni nagrade Evropske i<br />
Međunarodne organizacije za zaštitu intelektualne svojine, pa ni<br />
Aprilska nagrada grada Beograda, nisu bile dovoljna preporuka<br />
za izgradnju objekata simpolit-sistemom. Za sada ih je “niklo”<br />
desetak i to uglavnom u slučajevima u kojima je investitor bio<br />
privatnik. Ipak, nada da će ovaj sistem izgradnje, za koji Dević<br />
tvrdi i da je jeftiniji, biti široko prihvaćen i u našoj zemlji, postoji.<br />
Postoji, kako da ne postoji! Na svečanoj dodeli nagrada Privredne<br />
komore Beograda, 14. marta, dr Milan Dević dobio je nagradu<br />
Za najbolja tehnička unapređenja. Preciznije rečeno - Primena<br />
elemena Simprolit- sistema kod rešavanja problema termičke i<br />
protivpožarne izolacije međuspratnih i krovnih ploča, predložen<br />
od strane Srpske Akademije inovacionih nauka (SAIN). Beogradska<br />
komora tradicionalno svake godine dodeljuje te nagrade, sa<br />
ciljem da se što kvalitetnije i uspešnije povežu privreda i nauka.<br />
28<br />
Ovom tehnologijom i sistemom se ostvaruju visoka energetska<br />
efikasnost i ekološki zahtevi. Tehnologija u sebi sadrži više od 30<br />
pronalazaka i robnih marki zaštićenih patentom i robnim i uslužnim<br />
žigom.<br />
Milan Dević je osim “Zlatnog Arhimeda” dobio i više specijalnih<br />
priznanja ruskih i inostranih institucija, među kojima je i prestižno<br />
priznanje - Grand prix Vojne akademije oružanih sila Ruske<br />
Federacije za nauku i naučne radove.<br />
- Reč je o “Simpolit-sistemu”, tj. o izgradnji objekata koji bi<br />
štedeli energiju, a da se pri tome u njihovim zidovima ne<br />
zadržavaju štetne materije. Energija je socijalna kategorija<br />
i njena cena ne može da se povećava u nedogled. Zato su<br />
mnogobrojne zemlje u svetu, a naročito članice Evropske<br />
unije, “naredile” kroz regulativu građanima da grade “štedljive<br />
objekte”. Dakle, zgrade koje nisu dobro izolovane neće<br />
moći da se prodaju, a ni uknjiže. Recimo, stanovnici Kipra i<br />
Nemačke, koji nisu “utoplili” zidove svojih stanova, plaćaju<br />
duplo veći porez - objašnjava Dević pronalazak na kome<br />
radi punu deceniju.<br />
Inače, zidovi takve kuće su neuporedivo lakši od onih u čijem<br />
zidanju je bila opeka, pa su samim tim i bezbedniji u slučaju<br />
zemljotresa i poželjniji su za nadogradnju. A s obzirom na to da<br />
su i tanji, dobija se 10 odsto dodatne površine. I ono što je najvažnije,<br />
dugovečni su. Simpolit se ne menja pola veka, čak deset<br />
godina duže od cigle. U biografiji Milana Devića pronalazača, upisano<br />
je 50 patenata, četiri robne marke, tri akademska zvanja i<br />
bezbroj nagrada.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
mehanizacija<br />
Tecon Sistem d.o.o.<br />
Demag kranovi<br />
– pouzdan partner u svakom poslu<br />
Početkom godine instaliran je sistem za<br />
nošenje pneumatskog alata, za kompaniju<br />
Desoutter, razvijen od strane domaće kompanije<br />
Alfa technics iz Kragujevca, a uz podršku<br />
Tecon Sistema i Demag Cranes-a. Krajnji<br />
korisnik sistema je fabrika FIAT Automobili<br />
Srbija, u Kragujevcu, a sistem će biti korišćen<br />
na montažnoj liniji, za nošenje električnog i<br />
pneumatskog alata, prilikom montaže vozila.<br />
Sistem se sastoji od monorail staze koja je izrađena od<br />
Demag-ovog KBK I profila, sa specijalnim kolicima, na<br />
koja su pričvršćeni nosači alata. Električni, ili pneumatski<br />
alati su softverski upravljani i namenjeni za zavijanje, ili<br />
odvijanje različitih vrsta vijaka/navrtki na linijama montaže.<br />
U zavisnosti od tipa alata, odnosno njihove mase, nosač alata se<br />
kreće po jednoj monorail stazi (poput monorail dizalice), ili po<br />
dve monorail staze – poput lakog kranskog sistema sastavljenog<br />
od KBK I profila. Upotreba ovakvog tehničkog rešenja, omogućava<br />
se da radnici koji rade na montažnim linijama, uz veoma mali<br />
napor, mogu da rukuju teškim alatima. Potrebna sila za rukovanje<br />
ovakvim alatima ne prelazi silu od 5 N, što se smatra veoma<br />
lagodnim uslovima za rad.<br />
Osim standardnih nosača alata, koriste se i specijalni nosači tzv.<br />
„frejmovi“ – nosači, kod kojih alat ima manju masu, tako da je<br />
uloga monorejl sistema da nose frejm sa komandnom pločom.<br />
Frejm se veša sa dve nosiljke za jedan monorejl.<br />
Posebni sistemi su tzv. „multi“ sistemi, koji služe za istovremeno<br />
zavijanje, ili odvijanje, više vijaka ili navrtki. U ovom slučaju<br />
sistem vešanja je ostvaren sa dva fiksna paralelna monorejla<br />
KBK I (kao kod reaktivne ruke). Po ova dva monorejla se kreće,<br />
poprečno postavljen monorejl KBK I, za koji se veša multi sistem.<br />
Suštinski, sistem izgleda kao laki jednogredni kran, sastavljen od<br />
KBK I profila, samo što je umesto dizalice montiran nosač alata.<br />
Ovako definisani sistemi, daju uređaju 2 stepena slobode:<br />
uzdužno kretanje poprečnog nosača (grede) monorejla zajedno<br />
sa multi uređajem, odnosno kretanje samog uređaja po poprečnom<br />
nosaču.<br />
S obzirom da se sistem pokazao jako dobro u test fazi, u planu<br />
je dalji razvoj sistema nosača alata, za tržišta u okviru Evropske<br />
unije, ali i za tržište Rusije.<br />
Detaljnije informacije na:<br />
TE CON Si stem d.o.o.<br />
An ti fa ši stič ke bor be 21 b<br />
11070 N. Be o grad, Sr bi ja<br />
tel/fax: + 381 11 301 78 74,<br />
311 66 50<br />
e-mail: office@demag.rs<br />
www.demag.rs<br />
30<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
KONCERN<br />
ITW-Austria je kompanija za prodaju i marketing proizvoda internacionalnog<br />
Koncerna Illinois Tool Works (ITW). Naš dnevni trud i rad određuju: fokus na<br />
stvarne potrebe naših kupaca, inovativne ideje i investicije u sigurnost i pouzdanost<br />
naših proizvoda.<br />
ITW je specijalista za rešenje svih vaših problema na građevinama.<br />
Profesionalci na izgradnji imaju poverenje u naše proizvode, jer znaju da se<br />
mogu od prvog trenutka osloniti na kvalitet i jednostavnu upotrebu naših<br />
proizvoda.<br />
U decenijskom iskustvu kuće ITW naši tehničari i inženjeri su izumeli velik broj<br />
proizvoda, koji je danas poznat i zaštićen u celom svetu.<br />
Taj uspeh je naš podsticaj, da globalnim istraživanjem i razvojem proširimo i<br />
stvorimo nove inovativne proizvode i tako našim mušterijama omogućimo<br />
prednost u odnosu na naše konkurente.<br />
PROIZVOĐAČ MONTAŽNE TEHNOLOGIJE<br />
Spit ima korist od svoje velike matične kompanije ITW Konzerna i njene<br />
raznovrsne orijentacije, jer je preko nje povezan sa proizvođačkim “know how” iz<br />
plastične, čelične i hemijske industrije.<br />
U sopstvenom odeljenju za istraživanje i razvoj izrađuju se konstantno nove ideje<br />
za montažne tehnologije, koje se proizvode na našim evropskim lokacijama.<br />
MARKA<br />
Spit već 60 godina proizvodi i prodaje profesionalne proizvode vrhunskog<br />
kvaliteta za građevinarstvo.<br />
Zbog stalnog istraživanja, razvoja i velike blizine naših korisnika, uspešno smo<br />
na tržistu stvorili mnogobrojne vodeće i revolucionarne proizvode, kvalitetne,<br />
snažne i jednostavne za korišćenje.<br />
Izuzetna Spit Pulsa Gasnageltechnik omogućava lakšu i bržu montažu za<br />
električare, instalatere i za svu unutrašnju gradnju.<br />
Betonska i zidna testera Spit D88E, ili zidna freza Spit F40 ili Spit Hameri za<br />
bušenje i štemovanje Spit 352 SVC i Spit 452 SVC su samo mali broj proizvoda iz<br />
asortimana Marke SPIT, koja je najbolja za brz i efikasan rad.<br />
JEDNOSTAVNO I BRZO<br />
Posebnost firme SPIT je koncentracija na proizvode, koji omogucavaju jednostavan<br />
i brz rad. JEDNOSTAVNO & BRZO – to su te dve reci zbog kojih bi se trebali<br />
odlučiti za SPIT-proizvod.<br />
Brže i jednostavnije raditi znači za vas ušteda vremena. Vreme je u današnjem<br />
ritmu života postalo nešto jako skupoceno, a mi vam omogućavamo da uštedite<br />
i vremena i novca.<br />
SERVIS, SAVET & SIGURNOST<br />
Spit Servis, znači za vas, direktan kontakt sa našim trgovačkim putnicima, koji<br />
vam stoje na raspolaganju u svim prilikama. Takođe u našem Servis-Centru rade<br />
visoko motivisani tehničari, koji brzo i bez komplikacija servisiraju i popravljaju<br />
vaš alat.<br />
Magnat d.o.o. vodeći je distributer alata, mašina i opreme<br />
za građevinarstvo, industriju, servise i sve druge korisnike<br />
profesionalnih kvalitetnih alata, mašina i opreme.<br />
Nakon dve decenije uspešnog rada i razvoja, Magnat d.o.o.<br />
na tržištu se definiše kao zastupnik, uvoznik i distributer<br />
renomiranih svetskih proizvođača, među kojima za ovaj<br />
broj Industrije izdvajamo ponudu svetskog brenda SPIT.<br />
SPIT 452 SVC<br />
SPIT PULSA 700E<br />
SPIT 352 SVC<br />
SPIT 560<br />
Detaljnije o celokupnoj ponudi i uslovima<br />
nabavke obratite se na sledećoj adresi:<br />
MAGNAT d.o.o.<br />
13. oktobra 64,<br />
11260 Beograd, Umka<br />
Srbija<br />
Tel/fax: +381 (0) 11 802 55 00<br />
Mob: +381 (0) 66 80 25 500<br />
E-mail: office@magnat-alati.rs<br />
Web: www.magnat-alati.rs
u fokusu<br />
beogradski mostovi I deo<br />
<strong>Most</strong> Zemun – Borča<br />
U<br />
susret Sajmu građevine u Beogradu,<br />
časopis <strong>Industrija</strong> predstavlja trenutno<br />
najveće gradilište u Srbiji, most Zemun – Borča,<br />
koji će povezati dva značajna dela Beograda<br />
i uraditi ono što gradnja svakog mosta u<br />
svetu donese – brže povezivanje, skraćivanje<br />
putovanja i nove motive za ljubitelje lepih<br />
slika… Direkcija za građevinsko zemljište i<br />
izgradnju Beograda nam je pružila dragocene<br />
podatke o onome što je sada budućnost, a već<br />
2014. godine biće lep ukras grada Beograda.<br />
Dosadašnji i trenutni radovi<br />
Do sada je završen čelični pomoćni most sa borčanske strane<br />
dužine 781 metar, a u zemlju je pobijeno 150 šipova za severnu<br />
navoznu konstrukciju mosta i deo konstrukcije na obali, tzv. inundacionu<br />
konstrukciju. Uz sam pomoćni most, završena je izgradnja<br />
dve od deset platformi, sa kojih je počela izgradnja stubova<br />
mosta, koji se nalaze u rečnom koritu.<br />
Na drugoj, <strong>zemun</strong>skoj obali, pomoćni most će biti dugačak 190<br />
metara, a između ova dva pomoćna mosta ostaje plovidbeni put<br />
od 150 metara. Svi radovi na izradi temelja stubova i samih stubova<br />
izvodiće se sa pomoćnog mosta, a kada se završe stubovi i<br />
izgradi nulti element gornje konstrukcije, najveći deo radova će<br />
se izvoditi sa glavne konstrukcije mosta. Pomoćni most će svakako<br />
do kraja radova biti korišćen za dovoz opreme, materijala i<br />
radnika sve do kraja izgradnje.<br />
Za pristupne saobraćajnice kineski izvođač je zaključio ugovor sa<br />
domaćim konzorcijumom okupljenim oko građevinskog preduzeća<br />
„Ratko Mitrović“, i time ispunio odredbu o angažovanju najmanje<br />
45% domaće operative, a vrednost ugovora je 119 miliona<br />
dolara. Domaći izvođači će izgraditi sve građevinske inženjerske<br />
objekte na trasi, dok će kineski izvođač, osim glavnog mosta,<br />
izgraditi i 550 metara konstrukcije preko železničke pruge i 120<br />
metara preko kanala Sebeš. Preostalih 20 kilometara saobraćajnica<br />
gradiće domaće firme. Budući da se i najveći deo materijala<br />
obezbeđuje iz domaće proizvodnje, može se očekivati da će procenat<br />
angažovanosti srpske građevinske privrede preći polovinu<br />
vrednosti investicije.<br />
Izvođač je tokom 2010. godine uredio pripremno gradilište i<br />
izgradio kamp za smeštaj radnika, koji se sastoji od sedam objekata,<br />
u okviru kojih su spavaonice, restoran, prostor za odmor i<br />
upravna zgrada. Na gradilištu je trenutno angažovano 150 radnika,<br />
od čega najveći broj čine Kinezi.<br />
Po izgradnji kampa, krenulo se sa izgradnjom pomoćnog čeličnog<br />
mosta, koji se proteže sa obe strane reke, sve do dva glavna stuba<br />
mosta, između kojih ostaje prostor za plovidbu. Pomoćni most sa<br />
borčanske strane gradio se pobijanjem čeličnih cevi, na koje se<br />
postavlja metalna konstrukcija širine sedam metara.<br />
Sa platforme pomoćnog mosta obavljaće se radovi na fundiranju<br />
stalnih stubova mosta, i to izradom zagata i podvodnim betoniranjem<br />
temelja stubova, a zatim se pomoću klizne oplate telo stuba<br />
betonira do projektovane visine.<br />
Za gornju konstrukcija mosta koristiće se pomerljiva oplata pričvršćena<br />
na nulti segment, a za punjenje betonom koristi se<br />
37 metara visoka cev, kroz koju se pumpa beton sa pomoćnog<br />
mosta. Oplatu drži viseća čelična konstrukcija – Derik kran, koji<br />
se uz pomoć hidrauličnih uređaja pomera na sledeći segment.<br />
Pomeranje oplate i izrada segmenata odvijaće se istovremeno na<br />
obe konstrukcije.<br />
32<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Opis projekta<br />
Jedan od osnovnih nedostataka saobraćajne mreže Beograda<br />
je nepostojanje odgovarajućih alternativnih veza za međusobno<br />
povezivanje različitih putnih pravaca, kao i nedovoljan broj<br />
mostova. U postojećem stanju na širem području Beograda u<br />
funkciji je samo jedan most preko Dunava, Pančevački most, koji<br />
predstavlja jedinu drumsko-šinsku vezu pomenutih područja na<br />
110 km toka reke Dunav.
u fokusu u fokusu<br />
beogradski mostovi I deo<br />
Generalnim planom Beograda predviđen je most preko Dunava<br />
na poziciji Zemun-Borča u okviru saobraćajnice Severna tangenta.<br />
U sistemu ulične mreže Beograda, Severna tangenta pripada kategoriji<br />
gradskih magistralnih saobraćajnica. Njenom izgradnjom<br />
stvaraju se uslovi međusobnog povezivanja dva buduća mosta<br />
preko Dunava, štiti se centralno područje od trazitnog saobraćaja,<br />
jer se stvaraju mogućnosti da se na ulazu u grad iz pravca Novog<br />
Sada i Šida, saobraćaj usmerava ka Zrenjaninskom i Pančevačkom<br />
putu i dalje ka severu, a omogućava se povezanost naselja na<br />
levoj obali Dunava sa opštinama Zemun i Novi Beograd.<br />
Trasa ovog saobraćajnog koridora počinje saobraćajnicom T6, od<br />
Novosadskog puta preko Ulice cara Dušana. Severna tangenta<br />
prelazi reku Dunav i pravcem sever-severoistok dolazi do Zrenjaninskog<br />
puta, odakle trasa nastavlja pravcem prema severoistoku,<br />
obilazeći naselje Ovča. U visini istočne granice naselja<br />
Ovča, koridor se spušta na jug prema Pančevačkom putu, na koji<br />
se priključuje denivelisanom raskrsnicom i povezuje sa trasom<br />
Spoljne magistralne tangent, koja prelazi mostom preko Dunava<br />
na šumadijsko područje grada. Do izgradnje sledećeg mosta na<br />
Dunavu, u sadašnjoj fazi radova, saobraćajnica će se u nivou spojiti<br />
sa Pančevačkim putem.<br />
<strong>Most</strong> Borča-Zemun sa saobraćajnicom Severna tangent, treba da<br />
omogući bolju distribuciju tranzitnog i izvorno-ciljnog saobraćaja<br />
na širem području grada, čime će se stvoriti uslovi za rasterećenje<br />
saobraćaja mreže centralnog područja. Na ovaj način stvaraju<br />
se i uslovi da se izgradnjom gradske magistralne saobraćajnice<br />
na levoj obali Dunava, obezbede uslovi za razvoj ovog područja<br />
grada i na taj način stavi u funkciju gradsko građevinsko zemljište.<br />
Ukupna dužina saobraćajnice iznosi 21,2 km, pri čemu je dužina<br />
mosta preko Dunava 1.482 m. Investiciona vrednost radova po<br />
zaključenom ugovoru iznosi 255.000.000 dolara.<br />
Poprečni profil mosta se sastoji iz tri obostrane vozne trake širine<br />
3,5 metra i obostrane pešačko-biciklističke staze. <strong>Most</strong> je projektovan<br />
kao kontinualni nosač od prednapregnutog betona, sa dve<br />
nezavisne mostovske konstrukcije, širine po 14 metara, za svaki<br />
smer po jedna.<br />
Pored ovog na trasi postoji još 8 manjih mostovskih konstrukcija,<br />
raspona od 34 do 545 metara, preko kanala, saobraćajnica i železničke<br />
pruge.<br />
Trasa je podeljena na tri deonice i to:<br />
1. deonica od novog Novosadskog puta do Ulice cara Dušana<br />
(Batajnički put)<br />
2. deonica od Batajničkog do Zrenjaninskog puta, u koju je<br />
uključen i most<br />
3. deonica od Zrenjaninskog puta do Pančevačkog puta<br />
Ukupna površina trase na konstrukciji je 44.000 kvm, deonice na<br />
zemlji su 571.000 kvm, dok je sam most površine 41.350 kvm.
predstavljamo<br />
UNIPROGRES – Ruma<br />
STALNIM KVALITETOM DO USPEHA<br />
34<br />
Da mala preduzeća ipak opstaju i traju na<br />
srpskom tržištu, dokaz je i priča o firmi<br />
UNIPROGRES iz Rume, koja uspeva da svojom<br />
robom snabdeva zadovoljne kupce već više od<br />
dve decenije. Tim povodom, razgovarali smo<br />
sa direktorom firme, gospodinom Branislavom<br />
Zagrađaninom.<br />
Od svog osnivanja 1991. godine, firma se bavi prometom<br />
i trgovinom kompletnim vodovodnim i kanalizacionim<br />
materijalom, sa akcentom na kompletnom<br />
učešću na investicionim zahvatima i održavanju već<br />
postojećih cevovoda i instalacija, jer u svom asortimanu imaju<br />
baš sve od robe što je za to neophodno (cevi svih vrsta, vodovodne<br />
armature, spojne i fazonske elemente, fitinge).<br />
“Uniprogres” poseduje sopstveno skladište veličine 4400m2<br />
i upravnu zgradu od 200m2 , a i prodajno - izložbenu halu od<br />
250m2. Takođe posedujemo i sopstvena dostavna i utovarna<br />
vozila za pouzdanu isporuku asortimana do mesta kupca i to: pick<br />
up, kombi, kamion i viljuškar.<br />
Svojim prepoznatljivim i profesionalnim radom od osnivanja,<br />
uspeli smo da ostvarimo poslovne kontakte i uslužimo gotovo<br />
sve vodovode, komunalna preduzeća, direkcije, vodoprivredne<br />
organizacije i veće građevinske operative na kompletnoj teritoriji<br />
Srbije i Crne Gore. To pre svega dugujemo našoj operativnosti,<br />
povoljnim i prikladnim cenama, kvalitetnoj i proverenoj robi uz<br />
koju obavezno dostavljamo i atest o kvalitetu.<br />
Za više informacija:<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
UNIPROGRES nudi kompletan asortiman za izgradnju i održavanje<br />
vodovoda i kanalizacije:<br />
• PVC CEVI za vodovod Ø63 - Ø630 za pritisak 6, 10 i 16 bari<br />
• TPE CEVI za vodovod Ø63 - Ø630 za pritisak 6, 10 i 16 bari<br />
• FLUIDTERM program za kućnu instalaciju<br />
• PVC CEVI za uličnu kanalizaciju Ø160 - Ø630<br />
• PVC CEVI za kućnu kanalizaciju Ø50 - Ø160<br />
• PVC FAZONSKE KOMADE za uličnu i kućnu kanalizaciju<br />
• PVC CEVI za kablovsku, ptt i el. kanalizaciju<br />
• TPE cevi korugovane za kanalizaciju<br />
• TPE CEVI za gasifikaciju Ø20 - Ø630 za pritisak 4 bara<br />
• PE SPIRAL CEVI za fekalne kolektore, podmorske ispuste, transport<br />
industrijskih otpadnih voda Ø300 – Ø3000<br />
• POCINKOVANE I CRNE CEVI (šavne i bešavne), FITING (pocink<br />
i mesing)<br />
• BETONSKE CEVI ARMIRANE I NEARMIRANE Ø300 - Ø2500<br />
• DRENAŽNE PVC CEVI Ø100 - Ø400<br />
• ŠAHT POKLOPCE, KIŠNE I KANALSKE REŠETKE I ŽABLJE<br />
POKLOPCE<br />
• Liveno gvozdene fazonske komade<br />
• Zasune pljosnate i ovalne Ø50 - Ø800<br />
• Povratne i nepovratne ventile, hvatače nečistoća, žablje<br />
poklopce<br />
• Leptir zatvarače, vazdušne ventile<br />
• Podzemne i nadzemne hidrante i hidrantske kape<br />
• Vodomere i merače protoka<br />
Ponašamo se i nadamo se veoma dugom trajanju na ovim prostorima,<br />
kao i u regionu. Smatramo da je realno očekivanje da<br />
proširimo krug poslovnih saradnika na obostrano zadovoljstvo.
KRANOVI<br />
Preduzeće COLPART<br />
se bavi proizvodnjom,<br />
projektovanjem i montažom<br />
sledećih vrsta kranova:<br />
▪▪<br />
Mosni kranovi<br />
(jednogrede i dvogrede mosne<br />
dizalice)<br />
▪▪<br />
Kranske staze<br />
▪▪<br />
Portalni kranovi<br />
▪▪<br />
Obrtne konzolne stubne<br />
dizalice<br />
▪▪<br />
Monorail dizalice<br />
▪▪<br />
Mosni kranovi sa opremom u<br />
EX zaštiti<br />
Proizvođač opreme koja se<br />
ugrađuje na naše kranove je firma<br />
SWF KRANTECHNIK – Nemačka,<br />
koja posluje u okviru sistema KCI-<br />
KONECRANES.<br />
ZAVARIVANJE<br />
Preduzeće COLPART d.o.o je<br />
zvanični uvoznik i distributer<br />
firme LINCOLN ELECTRIC-<br />
USA - koja je je svetski lider<br />
u oblasti zavarivanja. Osim<br />
isporuke, COLPART d.o.o.<br />
pruža svojim partnerima<br />
stručnu i tehničku pomoć<br />
pri izboru i primeni opreme<br />
i dodatnog materijala<br />
za zavarivanje ovog<br />
renomiranog proizvođača.<br />
DIZALICE<br />
U svom zastupničkom<br />
programu preduzeće<br />
COLPART d.o.o. ima i ručne<br />
lančane dizalice, dizalice sa<br />
sajlom, električne dizalice,<br />
hidraulične dizalice, hvataljke,<br />
magnete za dizanje, paletna<br />
kolica, ručne viljuškare,<br />
poliesterske trake, i kranske<br />
vage.<br />
Proizvođač ove transportne opreme<br />
je firma YALE- Nemačka (koja<br />
posluje u okviru firme COLUMBUS<br />
MCKINNON).<br />
Preduzeće za usluge i promet COLPART d.o.o<br />
11030 Beograd, Kirovljeva 5/16<br />
tel/fax: 011/3559-383; 3541-668; 3541-655<br />
E mail: office@colpart.co.rs<br />
www.colpart.co.rs
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Bezbedno građevinarstvo<br />
Ovoga puta, u skladu sa temom broja, govorimo o zaštiti radnika u<br />
građevini. Tekst je deo knjige „Poslodavac i bezbednost i zdravlje na<br />
radu“ prim. dr sci Jelene Paunović Pfaf, stručnog konsultanta ove rubrike.<br />
Prim. dr sci Jelena Paunović-Pfaf, specijalista medicine rada<br />
Građevinarstvo je vrlo složena i visoko rizična delatnost,<br />
te je samim tim od velikog značja pravilna organizacija<br />
bezbednosti i zdravlja na radu. Prema podacima<br />
Evropske agencije za bezbednost i zdravlje na radu<br />
(European Agency for Safety and health at Work ), 43% radnika<br />
u građevinarstvu misli da je njihovo zdravlje ugroženo, a procenat<br />
odsutnosti građevinskih radnika zbog bolesti je 7,3% . Od<br />
toga 32% je uzrok povreda na radu, a kod 28% oboljenja u vezi sa<br />
radom i 40% oboljenja nezavisna od rada. Podaci iz naše zemlje<br />
ukazuju da se samo u 2010. godini, u građevinarstvu dogodilo 14<br />
smrtnih, 170 teških, 10 kolektivnih i veliki broj lakših povreda na<br />
radu ( Uprava za bezbednost i zdravlje na radu). Osim povreda,<br />
radnici u građevinarstvu su izloženi i drugim opasnostima (psihosocijalnim<br />
i fizičkim) i rizicima kao što su hemijski, biološki,<br />
fizički. Prema podacima Evropske agencije oko 50% građevinskih<br />
radnika se žali na bolove u leđima, a više od 50% je izložena buci<br />
tokom većeg dela radnog vremena.<br />
Kada se govori o rizicima kojima su izloženi građevinski radnici,<br />
često se zaboravlja da bezbednost i zdravlje u građevinarstvu<br />
obuhvata ne samo građevinske radnike i menadžere, već i arhitekte,<br />
projektante, inženjere i druge specijalističke profesije.<br />
Ovde će biti pomenute samo neke od najčešće prisutnih opasnosti<br />
i štetnosti u građevinarstvu.<br />
Najčešće opasnosti u građevinarstvu su pad sa visine (merdevine,<br />
krov, skele), pad kroz lomljiv krov, opasnosti od građevinskih<br />
mašina, kamiona, padajućih objekata, opreme, alata, električne<br />
struje, itd.<br />
Najčešće štetnosti su buka i vibracije (od mašina), izloženost<br />
hemijskim materijama kao što su rastvarači, dimovi, prašina,<br />
cement i drugi, kao i opasnim supstncama kao što je azbest,<br />
zatim biološkim i psihosocijalnim štetnostima, uključujući stres,<br />
nasilje i mobing.<br />
Veoma je značajno saznanje da faktori kao što su nezadovoljavajući<br />
arhitektonski izbori, nezadovoljavajući organizacioni izbori<br />
(uključujući i ručni rad), nekoordinacija tima projektanata, loše<br />
planiranje i priprema, igraju veliku ulogu u nastanku preko 50%<br />
akcidenata u građevinarstvu.<br />
Građevinska delatnost obuhvata rad na izgradnji novih zgrada,<br />
rušenju starih, izgradnju novih puteva, održavanju i rekonstrukciji<br />
postojećih zgrada i puteva, proizvodnju građevinskog materijala<br />
itd.<br />
Specifični sektori u građevinarstvu su: gradnja, rad na mašinskim<br />
konstrukcijama, rušenje, održavanje zgrada uključujući mogućnost<br />
kontakta sa azbestom, popravke, bojenje i dekoracija; obnova<br />
starih spomenika, obnova puteva itd.<br />
Globalno gledajući, pri radu u građevinarstvu, prisutne su tri faze<br />
rada:<br />
• - faza dizajniranja i planiranja (uključeni su arhitekti, dizajneri,<br />
kontakt menadžeri i dr)<br />
• faza izgradnje (uključeni su koordinatori, projektanti, supevizori,<br />
zaposleni)<br />
• post-konstrukciona faza<br />
Sa aspekta bezbednosti i zdravlja na radu su od posebnog značaja<br />
prve dve faze rada, koje uključuju i izbor materijala, opreme,<br />
hemijskih materija, organizaciju rada itd., a koji imaju neposredni<br />
uticaj na bezbednost i zdravlje zaposlenih. Neka istraživanja<br />
su pokazala da 2/3 incidenata na mestu izgradnje, nastaju kao<br />
posledica propusta u prvoj fazi rada. To potencira neophodnost<br />
pridržavanja zakonske odredbe da se preventivne mere u ostvarivanju<br />
bezbednosti i zdravlja na radu obezbeđuju primenom<br />
savremenih tehničkih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih,<br />
socijalnih, organizacionih i drugih mera u postupku: projektovanja,<br />
izgradnje, korišćenja i održavanja objekata, tehnoloških<br />
procesa, opreme itd. Drugim rečima u svakoj fazi rada mora biti<br />
prisutna bezbednost i zdravlje na radu.<br />
36<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Na primer, pri izgradnji objekata, treba koristi manje opasane<br />
materijale, posebno kada je u pitanju enterijer ili treba voditi<br />
računa da se radna ili stambena prostorija postavi u onom delu<br />
objekta gde je lakši pristup itd.<br />
Pri izgradnji i održavanju puteva, osnovne štetnosti su prašina<br />
asfalta (posledica mlevenja istog) i buka (kojima su izloženi kako<br />
rukovaoci mašina, tako i ostali radnici koji se nalaze u blizini), kao<br />
i fizički napor. Potrebno je izvršiti pravilan izbor materijala (asfalta),<br />
koji će se koristiti, a koji je najmanje štetan za zdravlje radnika.<br />
O tome treba voditi računa mnogo pre otpočinjanja neposrednih<br />
radova. Rizik se smanjuje i kada se u startu predvidi korišćenje<br />
odgovarajućih dizalica, umesto ručnog rada itd. Specifični rizici se<br />
sreću pri tunelo gradnji, mostogradnji, pri restauraciji istorijskih<br />
spomenika itd. Uvodjenje nove tehnologije u građevinarstvu je<br />
smanjilo fizičke napore radnika ali su i dalje prisutni buka, vibracije,<br />
prašina, ugljen-monoksid, bitumen i druge štetnosti. Uvećani<br />
su psihički napori, posebno rukovalaca građevinskim mašinama<br />
i kranovima. Od velikog su značaja za bezbednost i zdravlje radnika<br />
u građevinskoj delatnosti i uticaj klimatskih uslova ( rad pri<br />
visokim ili niskim temperaturama), smenski i produženi rad, rad<br />
na terenu itd. Jedna od karakteristika rada u građevinarstvu je<br />
grupni-timski rad, što sa aspekta bezbednosti zahteva dobru<br />
komunikaciju i određenje psihofiziološke sposobnosti radnika.<br />
Zbog mnogih specifičnosti, svaki projekat u građevinarstvu je<br />
poseban, te se i bezbednost i zdravlje na radu mora tako posmatrati.<br />
Potrebno je početi od dizajna projekta i sagledati eventualne<br />
opasnosti i u startu ih prevenirati. Zato i jeste zakonska obaveza<br />
projektanta da u tehničku dokumentaciju ugradi poglavlja<br />
koja se odnose na mere bezbednosti na radu i tehničke uslove<br />
izvođenja radova.<br />
Građevinska sezona više nije ograničena samo na leto, već radovi<br />
traju čitave godine, materijali i mašine su sve napredniji, a uslovi<br />
rada u jesenjem i zimskom periodu su vrlo zahtevni. Često građevinska<br />
operativa obavlja poslove van naše zemlje, u klimatskim<br />
uslovima koji se znatno razlikuju od naših, bilo da se radi o delovanju<br />
niskih ili visokih temperatura, što iziskuje vreme adaptacije<br />
organizma radnika na te uslove. U izvesnim slučajevima dolazi i<br />
do promena vremenskih zona, te je dodatno potrebna adaptacija<br />
i na to. Ovo je od značaja, zbog toga što sposobnost ili nesposobnost<br />
organizma da se prilagodi spoljašnjim faktorima sredine se<br />
neposredno održava na životne i radne aktivnosti čoveka.<br />
Stoga je potrebno podizanje svesnosti radnicima na gradilištima,<br />
kao i njihovim poslodavcima, o okolnostima koje mogu dovesti<br />
do ugrožavanja njihovog zdravlja i života na radu, kao i o merama<br />
pomoću kojih mogu da ih umanje i spreče (odgovarajuća edukacija).<br />
Najčešći uzroci povreda u građevinarstvu kod nas su: nedosledna<br />
primena mera bezbednosti i zdravlja na radu od strane<br />
poslodavca, neadekvatna obuka zaposlenih za bezbedan i zdrav<br />
rad, nekorišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu, neispravna<br />
oprema za rad i drugo.<br />
Veliki broj međunarodnih i nacionalnih propisa reguliše ovu<br />
oblast. Navodimo neke od njih, kao što su:<br />
• Direktive 89/391 EEZ u pogledu prava, obaveza i odgovornosti<br />
pojedinih subjekata;<br />
• Direktiva 92/57 EEC o poštovanju minimuma zahteva za bezbedan<br />
i zdrav rad na privremenim ili pokretnim gradilištima;<br />
• Konvencija 167 o bezbednosti i zdravlju u građevinarstvu;<br />
• Preporuka 175 o bezbednosti i zdravlju u građevinarstvu.<br />
Nacionalni propisi koji regulišu oblast zaštite na radu u građevinarstvu<br />
su:<br />
• Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, (Sl. gl. RS br. 101/05);<br />
• Zakon o zdravstvenom i penzijskom osiguranju, (regulišu prava<br />
radnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti,<br />
odnosno obezbeđuju socijalnu sigurnost za vreme nesposobnosti<br />
za rad zbog nastupanja ovih slučajeva);<br />
• Zakona o planiranju i izgradnji.<br />
Osim zakona, prisutan je i čitav niz podzakonskih propisa, od<br />
kojih su najznačajniji:<br />
• Pravilnik o ZNR pri izvođenju građevinskih radova;<br />
• Pravilnik o sadržaju elaborata o uređenju gradilišta;<br />
• Pravilnik o merama i normativima ZNR i ličnoj zaštitnoj opremi;<br />
• Pravilnik o postupku pregleda i ispitivanja radne sredine, opasnih<br />
materija, oruđa za rad, instalacija i sredstava i opreme<br />
lične zaštite;<br />
• Pravilnik o vođenju evidencije i ZNR;<br />
• Pravilnik o postupku i uslovima za vršenje prethodnih i periodičnih<br />
lekarskih pregleda;<br />
• Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i o<br />
organizovanju službe spasavanja u slučaju nezgode na radu;<br />
• Pravilnik o opštim merama ZNR od opasnog dejstva električne<br />
struje u objektima za rad, radnim prostorima i na gradilištu;<br />
• Uredba o bezbednosti i zdravlju na radu na privremenim i<br />
pokretnim gradilištima, itd.<br />
Ali osnovni akt za radnu organizaciju je Akt o proceni rizika na<br />
radnim mestima i u radnoj okolini. Osnovna uloga ovog akta<br />
je da pravovremeno identifikuje prisutne i potencijalne rizike i<br />
izradi plan i program u cilju eliminacije ili smanjenja istih. Dosadašnja<br />
iskustva su pokazala da najveći broj propusta nastaje u<br />
pojedinim fazama izgradnje objekata: istraživanju, razvoju, projektovanju,<br />
gradnji, kao i u fazi korišćenja i održavanja, pri čemu<br />
su posebno značajne tehničko- tehnološka i ekonomska uloga u<br />
fazi projektovanja.<br />
Pitanje bezbednosti je odgovornost građevinskih preduzimača,<br />
kompanija i radnika koji sprovode određene radove, zato je<br />
potrebno širenje svesnosti da bezbedan rad donosi koristi ne<br />
samo radnicima, već i poslodavcima.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 37
eč stručnjaka<br />
STRATEŠKO BALANSIRANJE<br />
GRAĐEVINSKE FIRME<br />
38<br />
Tekst: Aleksandar Milovanović, dipl. ing. maš, MBA<br />
www.poslovnastrategija.rs<br />
Građevinska industrija je ciklična, jer jako zavisi od raspoloživosti<br />
investicija u nekom datom trenutku. Zbog<br />
toga ju je svetska ekonomska kriza ozbiljno pogodila.<br />
U Srbiji, prvi znaci krize su se osetili u 2009. godini,<br />
kada je obim poslova u niskogradnji opao za čak 50% u odnosu<br />
na 2008. godinu. U 2011.godini je radilo 10.000 firmi sa oko<br />
120.000 zaposlenih, 20.000 manje nego u prethodnoj godini. Ni<br />
sadašnja situacija ne obećava promenu na bolje. Poslovno okruženje<br />
je veoma negativno, tj. sa nedovoljnim investicijama, kako<br />
iz domaćih izvora, tako i spolja. Preživeće samo oni najveštiji, koji<br />
budu bili sposobni da sagledaju situaciju iz više perspektiva istovremeno<br />
i iznađu kreativna rešenja, koja sadrže zaista originalne<br />
ideje. Stara praksa čekanja na državu da pomogne sa investicijama,<br />
očigledno neće dati rezultate.<br />
Vođenje građevinske firme je kompleksan izazov za menadžment,<br />
jer se akcija vodi na više frontova istovremeno. To zahteva više<br />
ljudskih resursa na svim nivoima upravljanja, kao i njihovu multidisciplinarnu<br />
strukturu. Da bi se ova potreba dovela u balans, sa<br />
zahtevom za efikasnošću organizacione strukture, te smanjenjem<br />
administrativnih troškova, građevinske firme se najčešće organizuju<br />
u obliku profesionalnih piramida.<br />
PROFESIONALNA PIRAMIDA<br />
Projektna priroda građevinskog poslovanja znači da neka građevinska<br />
firma u suštini uvek istovremeno mora da vodi tri<br />
ključne aktivnosti, od kojih joj zavisi uspešna isporuka njenih<br />
profesionalnih usluga, a to su: (1) odnosi sa klijentima, (2)<br />
upravljanje projektima i (3) izvođenje pojedinačnih građevinskih<br />
radova. Prva aktivnost, tj. odnosi sa klijentima, vodi se na<br />
nivou viših rukovodilaca u građevinskoj hijerarhiji, najčešće<br />
iskusnih menadžera sa više projekata, kao i komercijalista koji<br />
su duže u industriji. Posle dobijanja projekta, srednji menadžeri<br />
su zaduženi da ga organizuju i isporuče na vreme i u okvirima<br />
budžeta. Ovaj kadar time uči trikove vođenja biznisa, koje kasnije<br />
može primeniti u strateškim odnosima sa klijentima. Srednji<br />
menadžeri takođe obezbeđuju prve informacije o potencijalnim<br />
poslovima, jer se nalaze na terenu, tj. na licu mesta i mnogo su<br />
bliže klijentima, pa osećaju puls lokalnog tržišta. Na kraju, mlađi<br />
inženjerski i ostali kadar je zadužen za rukovođenje izvođenjem<br />
građevinskih i komercijalnih aktivnosti, kako na terenu, tako i u<br />
direkciji (na primer, u pripremi ponuda).<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Stariji<br />
mendžeri za<br />
strateške odnose<br />
sa klijentima<br />
Srednji<br />
menadžeri za vođenje<br />
projekata<br />
Niži menadžeri za<br />
profesionalne aktivnosti<br />
Upravljanje postojećim i sticanje novih znanja je itekako važno<br />
za jednu građevinsku firmu. Fokus je na saradnji i razmeni informacija<br />
između zaposlenih, kao i na stvaranju novih veza radi<br />
povećanja konkurentnosti i profitabilnosti. Građevinske firme<br />
obično muče muku da unaprede znanje svojih stručnjaka između<br />
projekata i često imaju slabe interne poslovne procese. U tom<br />
smislu, važno je da ove firme pokušaju da kodiraju znanje stečeno<br />
na projektima, kako bi se kasnije lakše moglo preneti na druge<br />
timove i nove projekte. Važno je da građevinske firme integrišu<br />
iskustvo sa projekata u svoj kontinualni poslovni proces, da bi<br />
osigurale jedinstvo organizacije.<br />
Svaka građevinska firma istovremeno učestvuje i vodi bitku na<br />
dva tržišta: tržište njenih profesionalnih usluga i tržište radne<br />
snage, a naročito iskusnih profesionalnih kadrova. Na primer, najbolji<br />
stručnjaci sa tržišta radne snage će najverovatnije pristupiti<br />
onoj firmi koja ugovori izazovne i atraktivne projekte ili pak onoj<br />
koja daje najbolje mogućnosti za profesionalnu satisfakciju i usavršavanje.<br />
Oni će svojim dolaskom automatski uvećati konkurentsku<br />
prednost dotične firme, koja sada može sigurnije da pristupi<br />
borbi na drugom tržištu i obezbedi novi posao/projekat. Treba<br />
shvatiti da su dobri stručnjaci ključni za uspešno, tj. profitabilno<br />
izvođenje projekta i da su firme koje ih izgube ili ne mogu da ih<br />
obezbede prve na listi za ekonomsko slabljenje i propast.<br />
Jedna građevinska firma će biti u ravnoteži, tj. postići će prednost<br />
u tržišnoj utakmici samo ako su ova dva tržišta na kojima učestvuje,<br />
efektno opslužena sa postojećom ekonomskom i organizacionom<br />
strukturom firme.<br />
Ekonomska<br />
struktura<br />
firme<br />
Sistem nagrađivanja<br />
Ciljna upošljenost<br />
Ciljna upošljenost<br />
Jedinične cene<br />
Struktura timova na<br />
projektima<br />
Tržište<br />
profesionalne<br />
radne snage<br />
Mešavina<br />
različitih<br />
projekata<br />
Kvalitet<br />
zaposlenih<br />
Tržište<br />
građevinskih<br />
usluga firme<br />
Šanse za promociju i<br />
napredovanje u karijeri<br />
Ciljni prihod i koeficijent<br />
njegovog rasta<br />
Selekcija kadrova na<br />
svim nivoima<br />
Ciljni tempo razvoja<br />
Struktura timova na<br />
projektima<br />
BALANSIRANA GRAĐEVINSKA FIRMA<br />
Organizaciona<br />
struktura<br />
firme<br />
Organizaciona struktura se definiše kao način po kojem je radna<br />
snaga podeljena prema različitim zadacima i koordinirana. Šest<br />
osnovnih mehanizama koordinacije su: međusobno usklađivanje,<br />
direktna kontrola, standardizacija radnih procesa, standardizacija<br />
rezultata rada, standardizacija znanja kao i standardizacija<br />
normi. Kako se građevinske organizacije razvijaju, one prolaze<br />
kroz strukturne promene – od preduzetničkih do birokratskih<br />
i od hijerarhijskih do onih sa matričnom strukturom. Koncept<br />
matrične strukture je zasnovan na ravnoteži između dve (ili više)<br />
osnova za grupisanje kadrova, na primer proizvodnje i marketinga.<br />
Ovakva strukturna promena odražava kako interne potrebe,<br />
tako i zahteve okruženja. Iako kompleksna, matrična struktura je<br />
najprikladnija za projektnu prirodu građevinarstva, gde se timovi<br />
i ljudi u njima često prebacuju s mesta na mesto.
Roletne<br />
Roletne<br />
Trakaste zavese<br />
Komarnici<br />
Samaila, Kraljevo<br />
Tel: 036 58 81 556<br />
Mob: 063 616 649<br />
063 840 34 01
eč stručnjaka<br />
Lanac vrednosti<br />
Kao što je ranije navedeno, građevinski biznis je kompleksan, jer<br />
sadrži mnoge aktivnosti koje se najbolje mogu prikazati kroz dijagram<br />
lanca vrednosti, gde svaka karika predstavlja centar razvoja<br />
kadrova, veština, kvaliteta i efikasnosti rada. Kvalitet izvođenja<br />
svake od ovih aktivnosti otvara mogućnost za inovaciju, postizanje<br />
konkurentske prednosti i različitost od konkurencije, što<br />
je kritično kako za dobijanje novih projekata, tako i za efikasno<br />
izvođenje postojećih. Pored toga što čuvaju stečeno znanje i<br />
omogućavaju razvoj pojedinih struka, karike unutar jednog lanca<br />
vrednosti su izuzetno važne za postizanje konkurentske nadmoćnosti,<br />
jer deluju kao mehanizmi koji povezuju brojne, strukovno<br />
različite i geografski razbacane građevinske aktivnosti. Ove karike<br />
predstavljaju kolektivno učenje unutar organizacije, koordiniraju<br />
raznolike struke njene građevinske operative i integrišu brojne<br />
tehnološke tokove. Zbog toga su informacioni sistemi obično od<br />
životnog značaja za ostvarivanje konkurentske nadmoćnosti, koja<br />
dolazi od ovih karika. Građevinske firme se organizuju oko mnogih<br />
projektnih timova, koji se sele sa jednog na drugi projekat.<br />
Zato zaposleni u jednoj građevinskoj firmi moraju biti spremni<br />
da sarađuju između sebe, po linijama koje povezuju različite radne<br />
zadatke, različite struke i različite geografske širine, kako bi<br />
uspešno izvršili utvrđenu strategiju. Zbog toga je matrična organizaciona<br />
struktura najpodesnija, jer omogućava menadžerima<br />
da se lakše i efikasnije koncentrišu na rešavanje problema svojih<br />
klijenata, što se ostvaruje mnogo brže nego u “staromodnim”,<br />
hijerarhijsko-birokratskim kompanijama.<br />
Postoje dva glavna načina da firma ostvari prednost u troškovima<br />
poslovanja: da kontroliše osnovne generatore troškova ili da<br />
izmeni konfiguraciju svog lanca vrednosti.<br />
Firme koje su to ostvarile i smanjile troškove poslovanja, menjajući<br />
svoj lanac vrednosti su morale da izmene mnoge stvari u<br />
njemu. Da bi identifikovala novi lanac vrednosti, firma prvo mora<br />
da ispita sve aktivnosti kojima se bave njeni zaposleni, a takođe<br />
i da ispita lance vrednosti svojih konkurenata u traženju najkreativnijih<br />
rešenja za drugačije, tj. jedinstvene načine izvođenja svog<br />
biznisa. Svaka karika se mora analizirati po kriterijumu dodate<br />
vrednosti, kako u internom poslovanju, tako i kupcu direktno.<br />
Svaka aktivnost koja dodaje vrednost u poslovanju, morala bi biti<br />
dobro prostudirana u traženju novih načina za povećanje ukupne<br />
dobiti za kupca. Na isti način, mora se eliminisati ili barem smanjiti<br />
svaka aktivnost koja ne dodaje vrednost.<br />
Balansirani pokazatelji za izveštavanje o<br />
poslovanju<br />
Da bi jedna građevinska kompanija uspešno ušla i opstala u tom<br />
biznisu, prethodno mora dobro da poznaje način poslovanja u<br />
građevinarstvu (lanac vrednosti) i da ima jasnu viziju onoga što<br />
želi da ostvari. To obično uspeva grupi iskusnih profesionalaca<br />
pomognutoj kapitalom zainteresovanih ulagača. Sledeći korak bi<br />
bio rad na izradi strategije, koja treba da im ostvari željenu viziju.<br />
Pošto smo već videli koliko je građevinski lanac vrednosti složen,<br />
možemo očekivati da strateški ciljevi jedne kompanije koja ima<br />
ozbiljne ambicije u ovoj industriji budu takođe složeni i teže da<br />
pokriju sve, ili makar većinu karika ovog lanca. Za lakše obavljanje<br />
strateškog planiranja i organizovanja strateških ciljeva u jedan<br />
multi-perspektivni prostor, najčešće se koristi veoma rasprostranjena<br />
teorija balansiranog planiranja i izveštavanja, koju su pre<br />
više godina objavili Amerikanci Kaplan i Norton.<br />
Sveobuhvatno strateško planiranje i izveštavanje o poslovanju preduzeća,<br />
pomoću Balansiranih Pokazatelja Poslovanja (na engleskom<br />
IZVORI DIFERENCIJACIJE U LANCU VREDNOSTI JEDNE GRAĐEVINSKE FIRME<br />
INFRASTRUKTUKA FIRME<br />
* efektno učešće starijih rukovodilaca u prodaji; * resursi koji uvećavaju imidž firme;<br />
* superiorni informativni sistem za rukovođenje; * superiorna pravna služba i razrešavanje sporova<br />
* superiorno usavršavanje i<br />
treniranje kadrova<br />
* superiorna mehanizacija *<br />
vrhunska oprema za<br />
osiguranje kvaliteta<br />
* napredni ugovori<br />
* najpouzdaniji transport za<br />
dopremanje na gradilišta<br />
* stabilna kadrovska<br />
politika<br />
* kvalitet uslova rada i života<br />
na gradilištu<br />
* programi koji privlače<br />
najbolje stručnjake<br />
* jedinstvene odlike<br />
izvođenja radova<br />
* jedinstvena proizvodnja i<br />
postrojenja (na pr. beton)<br />
* procedure za kontrolu<br />
kvaliteta<br />
* najkvalitetniji građevinski<br />
materijali<br />
* najkvalitetniji delovi i sečiva<br />
za radne mašine<br />
UPRAVLJANJE KADROVIMA<br />
RAZVOJ TEHNOLOGIJE I PROCESA<br />
* savršeno planiranje<br />
transporta mehanizacije<br />
* softver za održavanje i<br />
praćenje mehanizacije<br />
NABAVKA<br />
* najbolje locirani dobavljači<br />
* najsigurniji transporteri<br />
* politika nagrađivanja u<br />
prodaji koja privlači<br />
najbolje<br />
* angažovanje<br />
najkvalifikovanijih stručnjaka<br />
u prodaji<br />
* inženjerska<br />
podrška prodaji<br />
* superiorno istraživanje<br />
tržišta<br />
* brze ali klijentu prilagođene<br />
ponude<br />
* najatraktivniji reklamni<br />
prostor<br />
* imidž i pozicioniranje<br />
građevinske ponude<br />
* stalno usavršavanje timova<br />
na održavanju izgrađenih<br />
objekata<br />
* napredne tehnike za<br />
održavanje i popravku<br />
izgrađenih objekata<br />
* visokokvalitetni materijali za<br />
popravku<br />
* prenošenje materijala sa<br />
minimalnim oštećenjima ili<br />
degradacijom<br />
* pravovremena dostava<br />
materijala u proizvodnji<br />
* striktno poštovanje<br />
specifikacija i brza reakcija na<br />
izmene<br />
* atraktivan izgled gradilišta<br />
* vrlo malo defekata<br />
* bez zaostatka u radovima "<br />
superiorno održavanje<br />
mehanizacije<br />
* " rekordna sigurnost<br />
radova<br />
* rapidno, sigurno i<br />
pravovremeno<br />
prebacivanje mašina<br />
* besprekoran transport<br />
radnika na i sa gradilišta<br />
* naplata potraživanja i<br />
čuvanje kreditne istorije<br />
* obrada informacija<br />
* visok nivo i kvalitet<br />
oglašavanja<br />
* dobri lični odnosi sa<br />
potencijalnim kupcima i<br />
njihovim nabavljačima<br />
* najraznovrsnije promocije<br />
i ponude "ključ u ruku"<br />
* superioran kvalitet<br />
prodajnog tima<br />
* visok kvalitet održavanja<br />
* sveobuhvatno<br />
usavršavanja nabavljača<br />
* adekvatni resursi na<br />
gradilištu<br />
* automatski marketing i<br />
prodaja za novi ugovor<br />
DOSTAVA NA<br />
GRADILIŠTE<br />
IZVOĐENJE<br />
RADOVA<br />
TRANSPORT I<br />
ADMINISTRACIJA<br />
MARKETING I PRODAJA<br />
ODRŽAVANJE I<br />
POPRAVKE<br />
40<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
eč reč stručnjaka<br />
BALANSIRANI POSLOVNI CILJEVI ZASNOVANI NA TOTALNOM KVALITETU<br />
Ciljevi vezani za klijente<br />
▪▪<br />
Stalno zadovoljavanje klijenata kao<br />
jedan od glavnih strateških ciljeva.<br />
▪▪<br />
Klijenti nas vide kao pouzdanog<br />
pružaoca (građevinskih) usluga.<br />
▪▪<br />
Kompanija jasno razume potrebe i<br />
očekivanja svojih klijenata<br />
▪▪<br />
Prilikom zatvaranja svakog projekta<br />
klijent popunjava upitnik koji se kasnije<br />
analizira.<br />
▪▪<br />
Fokus na pritužbe klijenata,<br />
snabdevača i podizvođača.<br />
▪▪<br />
Razrešenje pritužbi na zadovoljstvo<br />
klijenata.<br />
▪▪<br />
Brz odgovor na upite od strane klijenta<br />
ili glavnog inženjera.<br />
▪▪<br />
Prihvatanje odgovornosti za greške<br />
pojedinaca iIi cele kompanije.<br />
Finansijski ciljevi<br />
▪▪<br />
Šanse za dobijanje novih projekata<br />
ili šanse za smanjenje troškova na<br />
postojećim projektima ostvarene<br />
putem izuzetnog kvaliteta objekata.<br />
▪▪<br />
Maksimalno iskorišćenje postojećih<br />
resursa.<br />
▪▪<br />
Efikasnost u izvođenju radova smanjuje<br />
operativne troškove.<br />
Ciljevi organizacionog razvoja<br />
▪<br />
▪<br />
▪ Razviti ključna znanja i veštine.<br />
▪ Uvećati vrednost svake mušterije<br />
putem neprestanih unapređenja<br />
građevinskih metoda i poslovnih<br />
sistema.<br />
▪▪<br />
Razviti i investirati u nove tehnologije,<br />
koje donose atraktivni povraćaj na<br />
uložena sredstva.<br />
▪▪<br />
Kompanija uspeva da osvoji i uključi<br />
kako umove, tako i srca Ijudi na svim<br />
nivoima u svojoj organizaciji.<br />
Operativno-procesni ciljevi<br />
▪▪<br />
Ostvariti sve korake u projektu na<br />
vreme.<br />
▪▪<br />
Poboljšati zdravlje, sigurnost na<br />
radu i prirodno okruženje.<br />
▪▪<br />
Poboljšati proizvodnost rada.<br />
▪▪<br />
Eliminisati nepotrebne aktivnosti iz<br />
svakog procesa.<br />
▪▪<br />
Skratiti vreme reagovanja na zahteve<br />
između različitih timova.<br />
▪▪<br />
Dokumentovana procedura za osiguranje<br />
kvaliteta za sve vrste radova<br />
je lako dostupna svima.<br />
▪▪<br />
Snabdevači i podizvođači redovno<br />
prolaze kroz proces prekvalifikacije<br />
zasnovan na kvalitetu, takođe i kroz<br />
periodične evaluacije.<br />
▪▪<br />
Visoka preciznost izgrađenih objekata<br />
i usluga u celini, uključujući i<br />
administraciju.<br />
▪▪<br />
Tehnologija se koristi za poboljšanje<br />
komunikacija i skraćenje radnih<br />
ciklusa.<br />
“Balanced Scorecard” – zbog toga skraćenica BSC), osigurava model<br />
koji prevodi viziju i strategiju jedne organizacije na opipljivu meru<br />
ostvarenja njenih strateških ciljeva, tako što se uvodi sveobuhvatna<br />
kombinacija pokazatelja njenog poslovnog uspeha i to po svim karikama<br />
lanca vrednosti.<br />
Ovo omogućava da se poveže kratkoročno operativno upravljanje<br />
sa dugoročnom vizijom i strategijom organizacije, putem stalnog<br />
osmatranja i merenja poslovanja iz četiri različite perspektive: (1)<br />
finansijske, (2) efikasnosti unutrašnjih procesa, (3) zadovoljenja<br />
poslovnih klijenata i (4) usavršavanja, razvoja i rasta firme.<br />
BSC je sistematski model čija je struktura zasnovana na uzajamnom<br />
odnosu ove četiri perspektive, iz kojih se sada kontroliše<br />
firma, a koje su povezane sa vizijom i strategijom organizacije.<br />
Model se bazira na tri vremenske dimenzije: juče, danas i sutra.<br />
Organizacija mora da kontroliše i prati današnje operacije, zato<br />
što će to uticati na sutrašnji razvoj, a bazira se na jučerašnjim<br />
rezultatima. BSC nije samo beleška o ostvarenim rezultatima,<br />
nego i nagoveštaj očekivanih rezulatata. Strateški cilj samog<br />
modela je da postane iskaz vizije i strategije u operativnim merilima.<br />
U ovom modelu garant potpunog kvaliteta građevinskih<br />
aktivnosti je integracija sistema kvaliteta sa kvalitetom procesa<br />
i usluga, pod uslovima kupaca i korisnika, balansirajući između<br />
efikasnog i efektnog izvršenja.<br />
Organizovanjem strateških ciljeva u Norton-Kaplanovu balansiranu<br />
tabelu olakšava njihovo praćenje. Sledeći korak je da se izaberu<br />
merljivi pokazatelji za svaki cilj i da se odluči o načinu prikupljanja<br />
ovih podataka, te na kraju i o načinu izveštavanja o njima.<br />
Ipak, najveći izazov ovde je da izbor pokazatelja bude praktičan,<br />
tako da se izveštaji o njihovom kretanju mogu koristiti za donošenje<br />
kako strateških, tako i taktičkih odluka u raznim situacijama.<br />
Loše izabrani pokazatelji najčešće završavaju u korpi za otpatke.<br />
Ako je neka građevinska firma zainteresovana za konsultaciju i/<br />
ili konstrukciju ovakvih upravljačkih alata, može me kontaktirati<br />
putem formulara na sajtu www.poslovnastrategija.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 41
posetili smo<br />
posetili smo<br />
NTPS forum 3<br />
U<br />
Privrednoj komori Srbije, 11. aprila održan<br />
je Forum 3 NTPS (Nacionalne tehnološke<br />
platforme Srbije). Radni naslov ovogodišnjeg<br />
foruma bio je INDUSTRIJA ZNANJA novi<br />
scenario ZA i SA za 2030. godinu.<br />
NTPS program je postavio i koordinira Odbor za Nacionalne<br />
tehnološke platforme, koji je Akademija inženjerskih<br />
nauka Srbije (AINS), osnovala 2010. godine,<br />
sa ciljem da sprovodi dugoročne istraživačke i koordinacione<br />
aktivnosti na jačanju i reinženjeringu tehnoloških osnova<br />
industrije Srbije, bazirajući se na svojim ekstenzivnim multidisciplinarnim<br />
inženjerskim resursima i čvrstom spregom sa naučnoobrazovnim<br />
institucijama i industrijskim strukovnim udruženjima.<br />
Drugi zadatak postavljen pred NTPS program je stvaranje novog<br />
formalnog okvira za podršku integracionih procesa industrije<br />
Srbije u tehnološkom prostoru EU.<br />
NTPS je sveobuhvatni program AINS za oporavak i transformaciju<br />
tehnoloških osnova domaće industrije kroz jačanje interaktivnih<br />
procesa u trouglu razvoja, koji čine: istraživanje – industrija<br />
– investicije. NTPS program je izveden iz programa Evropskih<br />
tehnoloških platformi procesa i ima dugoročni strateški karakter.<br />
NTPS program je uključen u aktuelnu strategiju i politiku razvoja<br />
industrije Srbije do 2020. godine.<br />
Budući da NTPS u svom okviru ima individualne platforme – proizvodnja,<br />
transport, hrana, energija, građevina, informatika i<br />
komunikacije, logično da su i izlaganja bila interesantna, životna<br />
i raznolika. Ali svakako da su govorila o neposrednim tokovima u<br />
privredi, o smernicama razvoja koji bi na najbolji način doprineli<br />
postepenom izlasku iz opšte letargije, koja se oseća u svim delovima<br />
društva.<br />
„Tehnološki okvir za stvaranje industrije znanja“, bila je tema koja<br />
je otvorila Forum, a predavač je bio Petar B. Petrović, profesor<br />
Mašinskog fakulteta u Beogradu, AINS. Profesor Ekonomskog<br />
fakulteta u Beogradu, Dragan Đuričin, posvetio je pažnju temi<br />
„Harmonija za proizvođenje i trošenje“. Predsednik Holding<br />
kompanije ITM Group, Toplica Spasojević, govorio je kao osoba<br />
iz privrede, koja dobro poznaje stanje i problematiku ne samo<br />
oblasti kojom se bavi njegova kompanija, nego i čitav lanac svih<br />
pratećih delatnosti i iznalaženja najboljih rešenja. Njegovo izlaganje<br />
je imalo temu „Menadžment suma tehnologije“. Jedina<br />
dama među govornicima bila je Vidosava Džagić, podpredsednica<br />
PKS, koja je vrlo inspirativno govorila o privrednom trenutku,<br />
koji po njoj nije period, nego krizni proces, ali i o planovima do<br />
2030. godine, jer je NTPS Program i zasnovao svoj razvoj na tako<br />
vizionarski način. Neno izlaganje je imalo naziv „Transformacija<br />
industrijskog sistema Srbije“.<br />
Radionica NTPS bavila se više agrarom i imala za temu „<strong>Industrija</strong><br />
hrane, strateško rešenje za agrar“, u okvira koga su, svako iz svog<br />
ugla dali svoj doprinos ovoj temi, Vojislav Stanković iz PKS, koji<br />
je pravio presek kroz aktuelno stanje agrara, a i Dragan Marković,<br />
profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu, koji je govorio<br />
na temu „<strong>Industrija</strong> poljoprivrednih mašina – stanje, potencijali,<br />
kako dalje“.<br />
U okviru teme o proizvodnji, govorio je Nebojša Čović, ispred<br />
FMP Grupe, na temu – Inicijativa za formiranje konzorcijuma<br />
zainteresovanih strana Individualne tehnološke platforme NTPS<br />
Proizvodnja.<br />
Ne treba zaboraviti da industrija i tehnologija imaju veliki značaj i<br />
za procese evropskih integracija, koje je Srbija postavila u najviši<br />
stepen prioriteta. Evropska unija je visokotehnološko društvo, u<br />
kojem su tehnologija, industrija, inovacija i znanje egzistencijalne<br />
kategorije. One određuju sadašnjost i budućnost svakog njenog<br />
građanina i društva u celini. Zato se Srbija, pored pravne regulative,<br />
mora da fokusira i na tehnološku dimenziju ovog procesa,<br />
kako bi za budućnost stvorila neophodne preduslove za dostojanstveno<br />
i aktivno učešće u zajednici evropskih naroda za dobrobit<br />
i prosperitet svojih građana.<br />
42<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
predstavljamo<br />
DUNAV Export - Import<br />
Kompletno rešenje u skladišnoj logistici<br />
Ideje. Mašine. Rešenja.<br />
Dunav Export-Import je kompanija osnovana 1989. Godine, kao<br />
privatno preduzeće, sa jednim vlasnikom. U startu postavljajući<br />
pred sebe visoke ciljeve, svojim predanim radom, kreativnošću,<br />
investiranjem u opremu, ljude i znanje, koristeći iskustva ino-principala<br />
i uspostavljajući njihove standarde, danas je lider u uspostavljanju<br />
logističkih rešenja sa impozantnom listom korisnika.<br />
Kao generalni zastupnik za teritorije: Srbije, Crne Gore i Makedonije,<br />
Dunav Export-Import je partner inostranih proizvođača:<br />
• JUNGHEINRICH iz Nemačke (svetski premijum brend viljuškari)<br />
• NEDCON iz Holandije i PROMAN iz Češke (police, paletni regali<br />
i regalni sistemi)<br />
• MARANGONI iz Italije (gume za viljuškare i radne mašine)<br />
Kompanija Dunav Export-Import locirana je na 20 km od centra<br />
Beograda i 60 km od Novog Sada, u mestu Novi Banovci, koje se<br />
nalazi pored auto puta Beograd-Novi Sad, gde poseduje moderan<br />
skladišno-servisni prostor površine 1000 m², sa adekvatnim<br />
parkingom i manipulativnim prostorom za delatnost koju obavlja,<br />
kao i kancelarijski prostor od 400 m² na istoj lokaciji. Poseduje<br />
moderan i dobro opremljen stacionarni i mobilni servis, sa<br />
obučenim servisnim osobljem, spremnim da u svakom trenutku<br />
odgovori zahtevu korisnika. Iskustvo i predanost u radu na održavanju<br />
opreme, stalna edukacija u inostranstvu i praćenje trendova,<br />
uz kvalitetno opremljen servisni centar i magacin rezervnih<br />
delova, daju dodatnu sigurnost svim korisnicima.<br />
Osnovna delatnost firme je:<br />
• Prodaja, servisiranje i rentiranje svih vrsta električnih, gasnih i<br />
dizel viljuškara proizvođača JUNGHEINRICH.<br />
• Projektovanje i montaža polica, regala i regalnih sistema proizvođača<br />
NEDCON iz Holandije i PROMAN iz Češke.<br />
• Prodaja i ugradnja svih vrsta guma za viljuškare i radne mašine<br />
proizvođača MARANGONI iz Italije.<br />
Kompanija JUNGHEINRICH jedan je od najvećih svetskih proizvođača<br />
(najveći samostalni proizvođač) viljuškara i skladišne<br />
opreme. Nastala 1953. godine u Hamburgu, u godinama koje su<br />
dolazile, JUNGHEINRICH je svojom kreativnom politikom razvoja<br />
od kompanije sa 10-tak zaposlenih, izrastao u vodeću kompaniju<br />
u oblasti unutrašnjeg transporta i skladištenja, sa preko 9000<br />
zaposlenih i proizvodnim programom koji čini više od 580 varijanti<br />
elektro, gasnih i dizel viljuškara. Proizvodnja je smeštena u<br />
Nemačkoj (Nordersted, Moosburg, Luneburg i Landsberg). Svojom<br />
inventivnošću, efikasnošću, kako u radu, tako i u potrošnji<br />
energije, i konstantnom brigom o životnoj sredini, ostvarenom<br />
kroz proizvodne procese i napredne tehnologije upotrebljene u<br />
realizaciji, a naposletku i razumnom cenom proizvoda, JUNGHE-<br />
INRICH postavlja nove ciljeve konkurentima.<br />
U nizu inovacija treba istaći da je već 1956. godine JUNGHEIN-<br />
RICH svojim pronalaskom regalnog viljuškara u potpunosti izmenio<br />
dotadašnji pristup i tok logističkih rešenja i postavio standarde<br />
koji se i danas koriste. JUNGHEINRICH oprema je rešenje<br />
vredno ulaganja.<br />
Razvoj i vizija kompanije Dunav export-import<br />
Regionalna kompanija Dunav Export Import svojim proizvodima i<br />
uslugama stvara zadovoljstvo kupaca, oslanjajući se na zadovoljne<br />
i visokoprofesionalne kadrove, koji svojim znanjem i sposobnostima<br />
kreiraju novu vrednost kompaniji, klijentu i društvenoj<br />
zajednici. Kompanija koja će postati prepoznatljiva po kreiranju<br />
novih vrednosi zasnovanih na znanju, poverenju i stvaranju partnerskih<br />
odnosa na tržištu.<br />
DUNAV Export - Import<br />
Zemunska 48, 22304 Novi Banovci, Srbija<br />
Tel: +381 22 342 950, 342 951, 343 028<br />
Fax: +381 22 343 060<br />
E-mail: office@dunav-ei.rs<br />
www.dunav-ei.rs<br />
44<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
eflektor plus<br />
reflektor plus<br />
Pregled događaja<br />
Forum „Naći agenta“<br />
u Parizu<br />
Predstavništvo Privredne komore Srbije u Parizu i ove godine<br />
je nastupilo na međunarodnom poslovnom forumu trgovačkih<br />
agenata, “Naći agenta“ u Privrednoj komori Pariza, sa ciljem da<br />
uspostavi kontakt sa licenciranim francuskim trgovačkim agentima,<br />
zaintresovanim da zastupaju strane kompanije na francuskom<br />
tržištu.<br />
U organizaciji Strukovne komore trgovačkih agenata pariskog<br />
regiona (CPFAC), Forum je održan 2. aprila, pod čuvenom kupolom<br />
nekadašnje trgovačke berze Pariza, a danas sedišta Privredne<br />
komore Pariza, najveće evropske privredne komore.<br />
Osim štanda PKS, na poslovnom forumu učestvovali su brojne<br />
strane ekonomske institucije i komore, u potrazi za komercijalnim<br />
agentima, koji bi posredovali na tržištu u ime i za račun kompanija<br />
iz njihovih zemalja. Prisustvovale su ekonomske službe<br />
ambasada Austrije, Belgije, Velike Britanije, Španije, Mađarske,<br />
Švajcarske i Turske, privredne komore grada Barselone, španske<br />
regije Rioja, francusko-nemačka, francusko-španska i francuskoportugalska<br />
privredna komora, a zatim i francuske kompanije,<br />
uglavnom iz sektora građevinarstva i održivog razvoja.<br />
Ovaj događaj okupio je više od 200 agenata različitih profila. Najzastupljeniji<br />
su bili agenti specijalizovani za sektor prehrambene<br />
industrije, građevinarstva, nameštaja, tekstila i metalske industrije.<br />
Forum je izuzetna prilika da se registruju kontakt podaci validnih<br />
agenata i u direktnom kontaktu verifikuje njihov interes za<br />
posredovanje u plasmanu proizvoda privrednih društava Srbije<br />
na francusko tržište.<br />
Slično tome, postoji i Online platforma za povezivanje srpskih i<br />
italijanskih firmi - od 3. aprila do 3. juna 2012. godine<br />
Privredna komora Srbije, u saradnji sa italijanskim partnerima<br />
(Unijom italijanskih komora i Privrednom komorom Trsta), realizuje<br />
projekat „Forum Permanente Serbia“.<br />
U okviru ovog projekta, predviđeno je i stvaranje operativne<br />
platforme za privredno povezivanje srpskih i italijanskih firmi,<br />
kao integrisanja poslovnih informacija između komora i privrednih<br />
institucija. Cilj platforme je pružanje najneophodnijih i najkorisnijih<br />
vesti za srpske i italijanske firme, kao i za potencijalne<br />
investitore.<br />
Ova platforma je aktivna kroz portal: www.forumserbia.eu.<br />
Srpski privrednici imaju mogućnost da preko navedenog portala,<br />
dobiju sve informacije neophodne za poslovanje sa Italijom, kao<br />
i da se besplatno registruju firme, zainteresovane za međusobnu<br />
saradnju.<br />
Grupacija slobodnih<br />
zona i carinskih skladišta<br />
U slobodnim zonama Srbije posluje 4 600 preduzeća i zaposleno<br />
je više od 7 000 radnika. U prošloj godini ukupan promet<br />
bio je više od milijardu evra, a ostvaren je izvoz od 532 miliona<br />
evra. Istovremeno, u zone je investirano 200 miliona evra. Ovo<br />
je, pored ostalog, istaknuto na proširenoj sednici Grupacije slobodnih<br />
zona i carinskih skladišta Udruženja za trgovinu, koja je<br />
održana u Regionalnoj privrednoj komori Subotice, 30. marta<br />
ove godine. Za poslovanjem u slobodnim zonama postoji interes<br />
investitora, pa se očekuje proširenje zona Užice, Šabac, Zrenjanin,<br />
Kragujevac, Subotica rekao je predsednik Grupacije, dr. Dragan<br />
Kostić. Ove godine porodica Slobodnih zona će se povećati, jer je<br />
Smederevo već dobilo rešenje za 100 hektara i planira proširenje<br />
za još 100 ha. Slobodna zona Svilajnac je dobila rešenje početkom<br />
ovog meseca.<br />
Na sednici je pokrenuto pitanje sprovođenja pojednostavljenog<br />
carinskog postupka i razmatrane mogućnosti za rešenje problema<br />
ostavljenih roba u slobodnim zonama.<br />
Za predsednika Grupacije ponovo je izabran dr Dragan Kostić,<br />
dok je na mesto zamenika izabran direktor Slobodne zone Subotica,<br />
Savo Radak.<br />
Učesnici proširene sednice Grupacije obišli su pogone kompanija<br />
Norma Grupa Jugositočna Evropa d.o.o. i Dunkermotoren d.o.o.,<br />
koje posluju u okviru Slobodne zone Subotica. U ovoj godini očekuje<br />
se da u subotičkoj slobodnoj zoni sa radom počnu i kompanije<br />
Svarovski i Calcedonija.
46<br />
reflektor plus plus<br />
Privredna komora Srbije<br />
Održivi transport - jedini put u<br />
budućnost<br />
Centralnoevropski forum za razvoj - CEDEF,<br />
organizovao je u saradnji sa Agencijom za<br />
energetsku efikasnost, Saobraćajnim fakultetom<br />
Univerziteta u Beogradu i Privrednom komorom<br />
Srbije, međunarodnu stručnu konferenciju o<br />
održivom transportu.<br />
Cilj konferencije, koja održana u PKS, bio je da ukaže na<br />
neophodnost sprovođenja energetske i saobraćajne<br />
politike, koje omogućavaju veću efikasnost u saobraćaju,<br />
primenu novih tehnologija i bolju povezanost.<br />
Da bi se postigao balans između ekonomskog razvoja i očuvanja<br />
energetske i ekološke bezbednosti, neophodno je sprovođenje<br />
energetskih i drugih strategija Srbije, u skladu sa regulativama<br />
EU. Saobraćaj ima ključni uticaj na kvalitet života i ekonomski rast<br />
i razvoj društva, ali je i jedan od najvećih korisnika energije i emisijom<br />
štetnih gasova značajno doprinosi klimatskim promenama.<br />
Emisija ugljen - dioksida (CO2) u svetu, povećana je za 45 odsto u<br />
protekle dve decenije i dostigla rekordnih 33 milijarde tona. Sektor<br />
transporta svake godine emituje oko 15 odsto ukupne emisije<br />
CO2 u vazduh i predstavlja najbrže rastući izvor emisije gasova<br />
staklene bašte u Srbiji. Samo 15 odsto energije se iskoristi za kretanje<br />
vozila i rad uređaja u njima, dok su sve ostalo gubici.<br />
“U Srbiji se godišnje emituje 6,2 tone ugljen-dioksida po<br />
stanovniku, što je dva puta više od drugih zemalja sa sličnim,<br />
ili istim nivoom razvoja. Naša zemlja je svrstana na<br />
peto mesto najvećih zagađivača po glavi stanovnika, od 36<br />
evropskih država. Zato je jasno do koje mere je u sektoru<br />
transporta, kao najvećeg zagađivača životne sredine, bitna<br />
primena energetski efikasnih tehnologija i saobraćajne<br />
politike, koje omogućavaju veću intermodalnost, integrisanost<br />
i povezanost”, rekla je Jovanka Arsić, predsednica<br />
Upravnog odbora CEDEFA.<br />
Dejan Lasica, pomoćnik ministra za železnicu i intermodalni<br />
transport Ministarstva infrastrukture i energetike, predstavio je<br />
osnovne elemente strategije razvoja rečnog, železničkog, vazdušnog<br />
i drumskog transporta u Srbiji. On je precizirao da je<br />
određena lokacija u Batajnici, koja je namenjena intermodalnom<br />
transportu, a procenjena vrednost investicije je 19 miliona evra.<br />
Time će se omogućiti kraće zadržavanje robe i njen efikasniji<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
pretovar iz teretnih vagona u kamione, kako bi što brže stigla<br />
do krajnjih potrošača. Dejan Lasica je naglasio da je potrebno 5<br />
milijardi evra kako bi se unapredio železnički saobraćaj, postigle<br />
brzine vozova od 160 kilometara na čas i kako bi se odgovorilo na<br />
zahteve klijenata. Srbija se po stanju infrastrukture, prema podacima<br />
Globalnog ekonomskog foruma, nalazi na 84. mestu od 142<br />
zemlje. Iz donacija se planira nabavka 20 do 25 elektromotornih<br />
vozova, kao i elektrolokomotiva. “Cilj je vratiti putnike na železnicu”,<br />
zaključio je Lasica.<br />
“EU je važan partner Srbije kada je reč o izgradnji održivog<br />
transportnog sektora. Tokom poslednje decenije, donirali<br />
smo oko 180 miliona evra iz predpristupnih fondova za projekte<br />
u oblasti transporta u Srbiji. Na taj način smo obnovili<br />
veliki broj tunela, puteva, mostova, kao što su pristupni<br />
putevi mostu “Sloboda” ili rekonstrukcija “Žeželjevog<br />
mosta” u Novom Sadu. EU će nastaviti da podržava sektor<br />
transporta u Srbiji, kako se zemlja bude dalje kretala u procesu<br />
evropskih integracija”, istakao je Hose Gomez, prvi<br />
kancelar Delegacije EU u Srbiji.<br />
Henri Poupart - Lafarge, izvršni potpredsednik Alstoma, predsednik<br />
Sektora za transport, izjavio je da je cilj Kjoto protokola i EU<br />
da se emisija CO2 smanji za 40 odsto. Taj cilj može se postići samo<br />
pomeranjem modaliteta u transportu. Železnica je pet puta energetski<br />
efikasnija od avio saobraćaja i ujedno emituje četiri puta<br />
manje CO2 u odnosu na avionski i sedam puta manje u odnosu<br />
na drumski prevoz po putniku. On je naveo primer Meksika, gde<br />
Alstom trenutno obnavlja celokupni vozni park železnice, čime će<br />
se uštedeti 40 odsto energije.<br />
Dr Bernard Soulage, predstavnik Komiteta regiona Evropske unije,<br />
izvestilac za TEN-T, naglasio je značaj uključivanja Srbije u TEN-T<br />
mrežu, koje bi obezbedilo njenu povezanost sa susedima u Evropi.<br />
U tom smislu najznačajniji je Koridor 10. Takođe je napomenuo<br />
da je veoma važan aspekt održivog transporta korišćenje javnog<br />
prevoza. “Moramo se truditi da ljudi koriste javni saobraćajni<br />
sistem, a to je jedino moguće ako je on brz, efikasan, pouzdan i<br />
nije skup”, rekao je Soulage.
GODINA REKORDA<br />
logistika<br />
Gebrüder Weiss<br />
U<br />
poslovnoj 2011. godini je po prvi put u<br />
petovekovnoj istoriji ovog transportnog i<br />
logističkog preduzeća ostvaren prihod veći od<br />
jedne milijarde evra.<br />
Gebrüder Weiss nastavlja pozitivan razvoj prethodnih<br />
godina. Uz povećanje od 9,2 odsto u poređenju sa<br />
2010.god., ovo transportno i logističko preduzeće je<br />
u protekloj poslovnoj godini ostvarilo neoporezovani<br />
neto prihod od 1,066 milijardi evra. Preduzeće Gebrüder Weiss<br />
je na taj način po prvi put probilo barijeru od jedne milijarde evra.<br />
„Mi već mnogo godina sledimo strategiju rasta, koja je dosledna<br />
i održiva, što se 2011.g. pozitivno odrazilo kako na prihode, tako<br />
i na poslovni rezultat“, rekao je predsednik upravnog odbora<br />
Volfgang Nisner. Dalja izgradnja mreže na tržištima poput centralne<br />
i istočne Evrope i Azije, presudno je doprinela ovakvom<br />
razvoju. Osim toga smo profitirali i od dobre ekonomske situacije<br />
u Austriji i južnoj Nemačkoj. I poslovanje na veoma važnom švajcarskom<br />
tržištu je uprkos turbulencijama sa kursom valuta ostalo<br />
stabilno. Preduzeće raspolaže sa 158 sopstvenih pogona širom<br />
sveta, od čega se 87 nalazi u Evropi.<br />
Stabilnost i dugoročno planiranje<br />
Kao jedno od najvećih austrijskih transportnih i logističkih preduzeća<br />
u privatnom vlasništvu sa istorijom u oblasti transporta, preduzeće<br />
Gebrüder Weiss posebnu pažnju poklanja odgovornim i<br />
održivim investicijama. „Zahvaljujući visokom učešću sopstvenog<br />
kapitala i raspoloživom gotovinom od preko 65 miliona evra,<br />
možemo u velikoj meri da investiramo nezavisno od kreditnih<br />
institucija“, objašnjava finansijski direktor Volfram Zenger-Vajs.<br />
„Taj kapital ciljano koristimo za širenje naše globalne mreže.“ Preduzeće<br />
je u prošloj godini investiralo 40,8 miliona evra u nove<br />
pogone i projekte. Filijale u Memingenu i Halu, u Tirolu, su proširene,<br />
a udeo u vlasništvu nad srpskom ćerkom - firmom je povećano<br />
na 100 odsto. Početkom ove godine, preduzeće je preuzelo<br />
uglednu prekomorsku špeditersku firmu u Japanu i pored Tokija<br />
sada ima još jedan pogon u Osaki. Analogno rastu preduzeća, i<br />
prosečan broj zaposlenih se za nepunih šest odsto povećao na<br />
4.667. Prošle godine, preduzeće Gebrüder Weiss je imalo 4.414<br />
zaposlenih.<br />
U pogledu održivosti je ovo porodično preduzeće u prošloj godini<br />
ponovo postavilo neke prioritete. U istaknuta dostignuća, spada<br />
izgradnja prve klimatski neutralne logističke hale u Austriji, u Verglu,<br />
puštanje u rad kamiona na gas sa dve vrste goriva u saradnji<br />
sa kompanijom Siemens Österreich AG u Beču, kao i kupovina<br />
sopstvene elektrane na vetar u severnoj Nemačkoj. U vez s tim je<br />
Volfram Zenger-Vajs rekao sledeće: „Mi radimo u oblasti u kojoj<br />
je potrošnja energije visoka. Naš dugogodišnji ekološki angažman<br />
stoga takođe ima cilj da nas i naše klijente pripremi za izazove do<br />
kojih dovodi smanjivanje odnosno poskupljenje resursa.“ Osim<br />
toga, ovo porodično preduzeće vidi kao svoju društvenu obavezu<br />
da održavanju životne sredine i društva u celini u nenarušenom<br />
stanju da visok prioritet. Ovaj višestruko nagrađeni angažman<br />
je preduzeću Gebrüder Weiss u prošloj godini doneo CSR trofej<br />
„Corona Preis 2011“.<br />
Kontinuirana dalja izgradnja mreže<br />
„Preduzeće Gebrüder Weiss će i u nestabilnom privrednom okruženju<br />
ostati verno svojoj strategiji i svojim vrednostima“, najavio<br />
je predsednik upravnog odbora Volfgang Nisner. „U prvom planu<br />
su proširenje i zgušnjavanje naše globalne mreže, kao i investicije<br />
u tehnologiju, infrastrukturu i obrazovanje, odnosno usavršavanje<br />
zaposlenih. Naš cilj jeste i ostaje vrhunska usluga.“ Tek pre<br />
nekoliko dana preduzeće je sopstvenim zajedničkim ulaganjem u<br />
Gruziji postavilo bazu za dalji razvoj u regionu Kavkaza. Još u ovoj<br />
godini će započeti građevinski radovi na modernom logističkom<br />
terminalu u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju. Cilj preduzeća<br />
Gebrüder Weiss je da se multimodalnim logističkim lancima<br />
dokaže i istočno od Crnog mora.<br />
Nadzorni odbor<br />
Peter Klojber,<br />
Volfram Zenger-Vajs,<br />
Hajnc Zenger-Vajs i<br />
CEO Volfgang Nisner.<br />
Gebrüder Weiss tim<br />
Sa preko 4.650 zaposlenih, 158 sopstvenih pogona i godišnjim<br />
prihodom od preko jedne milijarde evra (2011.) preduzeće<br />
Gebrüder Weiss spada u vodeća transportna i logistička preduzeća<br />
u Evropi. Pod krovom Gebrüder Weiss Holding AG, sa<br />
sedištem u Lauterahu (Forarlberg) preduzeće je pored svojih<br />
glavnih oblasti poslovanja drumskog transporta, vazdušnog i<br />
pomorskog transporta robe, kao i logistike, okupila i niz visoko<br />
specijalizovanih industrijskih rešenja i ćerki-firmi – među<br />
njima i logistički konsalting x|vise, tectraxx (specijalisti za<br />
visokotehnološka preduzeća), inet-logistics (softverska rešenja<br />
za upravljanje transportom TMS), Railcargo (železnički<br />
transport) i servis za dostavu paketa Gebrüder Weiss, suvlasnik<br />
austrijskom DPD sistema za direktnu distribuciju paketa.<br />
Ovakvo koncentrisanje delatnosti omogućava koncernu da<br />
brzo i fleksibilno reaguje na potrebe klijenata. Zbog velikog<br />
broja ekoloških, ekonomskih i socijalnih mera ovo porodično<br />
preduzeće, čija istorija seže u prošlost više od 500 godina, i<br />
danas se smatra predvodnikom na području održivog razvoja.<br />
Gebrüder Weiss d.o.o.<br />
Transport and Logistics<br />
Beogradska bb, Dobanovci<br />
Tel: +381 (0) 11.3715.235<br />
Fax: +381 (0) 11.3715.201<br />
E-mail: office.beograd@gw-world.com<br />
Web: www.gw-world.com<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 47
www.ewon.biz<br />
eWON sa sedištem u Belgiji, predstavlja inovatinog proizvođača opreme za industrijsko<br />
povezivanje opreme putem interneta. Tokom proteklih 10 godina, eWON je postao<br />
svetski lider u oblasti inteligentnih rutera za daljinski pristup PLC-ima i automatizovanim<br />
sistemima putem interneta. Stručnost, znanje, kvalitet i inovativnost su neke od stvari po<br />
kojima se eWON izdvaja na globalnom tržištu.<br />
Kompatibilnost sa različitim proizvođačima PLC-a<br />
eWON linija proizvoda je u potpunosti kompatibilna sa svetski renomiranim proizvođačima<br />
PLC-a (Siemens, Rockwell Automation, Omron, Schneider, Vipa, Mitsubishi, Hitachi)<br />
i brojnim PLC protokolima (Modbus TCP - RTU, XIP - Unitelway, Ethernet/IP - DF1,<br />
FINS TCP - FINS Hostlink, ISOTCP - Profibus/MPI/PPI).<br />
Jednostavno podešavanje<br />
Uz pomoć tzv.”Wizard” podešavanje VPN/internet konekcije postaje krajnje<br />
jednostavno: nema potrebe za posebnim podešavanjem incoming portova, firewall-a,<br />
fiksnom IP adresom i standardnim SIM karticama za GPRS/3G.<br />
Alarmiranje<br />
Podesite eWON da prati promenljive PLC-a kroz serijski ili Ethernet port.<br />
eWON potvrđuje i aktivira više radnji prilikom svakog alarma (SMS, Email, FTP put,<br />
SNMP trap).<br />
Arhiviranje<br />
Za potrebe analize i dalje obrade (historical logging), analize skorašnjeg trenda (real-time<br />
logging), eWON omogućava skladištenje do 130.000 unosa u svoju internu datoteku.<br />
Web HMI mogućnosti<br />
eWON omogućava ekonomičan HMI, kojem je moguće pristupiti iz bilo koje tačke<br />
na svetu upotrebom standardnih WEB browser-a.<br />
Programiranje<br />
Iskoristite jednostavnost i svestranost eWON-a, upotrebom BASIC skrip jezika.<br />
Za napredne korisnike eWON je moguće programirati i u JAVA.<br />
eWON x101CD<br />
eWON x101CD<br />
eWON x101CD<br />
eWON linija proizvoda:<br />
- Industrijski VPN ruter<br />
- Industrijski VPN LAN ruter<br />
- Industrijski VPN ADSL ruter<br />
- Serial-to-Ethernet Gateway<br />
- industrijski M2m Gateway<br />
Dodatna oprema i sofver<br />
uz eWON liniju proizvoda<br />
Talk2M<br />
Jednostavan, bezbedan, pristup vašem PLC putem<br />
interneta<br />
viewON 2<br />
eVCOM<br />
- Jednostavna instalacija i upotreba.<br />
- Efikasnost i pouzdanost.<br />
- Pristup putem broadband<br />
(LAN/ADSL) ili mobilnog (GPRS/3G)<br />
interneta.<br />
Web HMI editor za eWON<br />
viewON 2 vam omogućava da sami<br />
kreirate animirana Web HMI okruženja,<br />
bez posebnog programerskog umeća.<br />
Virtualni serijski portovi sa eWON<br />
eVCOM predstavlja moćnu<br />
komponentu koja vam omogućava<br />
kreiranje i poputno upravljanje nad<br />
virtualnim serijskim portovima.<br />
Uz eWON proizvode i eVCOM softver,<br />
u mogućnosti ste da ostvarite daljinski<br />
pristup ka bilo kom uređaju ili PLC-u<br />
koji koristi sopstveni serijski protokol.<br />
eWON x101CD<br />
eWON x101CD<br />
Endian-for-eWON<br />
VPN Server<br />
Endian-for-eWON<br />
Centralni VPN server za eWON<br />
Endian-for-eWON predstavlja VPN server za sve eWON module<br />
sa ugrađenim VPN-om.<br />
Dva proizvoda:<br />
Endian-for-eWON25 i Endian-for-eWON100 omogućavaju<br />
od 25 do100 stalnih VPN konekcija.Oba uređaja su osmišljena<br />
za jednostavnu primenu i upotrebu putem ugrađenog Web<br />
korisničkog interfejsa. Podešavanja unutar eWON-a<br />
omogućavaju upotrebu klasičnog SCADA softvera za nadzor<br />
i upravljanje nad vašom aplikacijom.<br />
Korisnik<br />
SCADA<br />
®<br />
system d.o.o<br />
Ovlašćeni distributer za Srbiju<br />
URAM system d.o.o<br />
21412 Gložan<br />
Tel: 021-788-569, Fax: 021-788-584<br />
www.uram.co.rs
predstavljamo<br />
Sistemi za navodnjavanje -<br />
investicija za budućnost<br />
Uram System<br />
U<br />
današnje vreme potreba za navodnjavanjem<br />
je neophodna za postizanje uspeha u<br />
savremenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Uram<br />
System vam predstavlja tehnologiju i izradu<br />
sistema za navodnjavanje na jednom od više<br />
realizovanih projekata u Srbiji.<br />
Sistem za navodnjavanje - “Dijamant Agrar”<br />
Mihajlovo i Planta<br />
• Daljinski nadzor pumpnih stanica i centar pivota realizovan je<br />
upotrebom SCADA sistema, koji se nalazi u komandnom centru<br />
gde se vrši vizualizacija rada sistema i grafički prikaz stanja<br />
sistema kao i arhiviranje digitalnih i analognih signala (alarmi,<br />
nivoi, pritisak, protok).<br />
• Komunikacija se ostvaruje uz pomoć GPRS sistema, upotrebom<br />
GSM/GPRS rutera.<br />
Projekat sistema za navodnjavanje imao je za cilj modernizaciju<br />
i automatizaciju postojećeg sistema primenom savremenih tehničkih<br />
rešenja. Projektom na prvoj lokaciji u Mihajlovu i drugoj<br />
lokaciji u Futogu je obuhvaćena:<br />
• Izrada izvođačkog projekta za pumpnu stanicu za navodnjavanje.<br />
Sistem u Mihajlovu se sastoji od tri frekventno regulisane<br />
pumpe koje su namenjene distribuciji vode. Cevi DN200 vode<br />
od kanala do centar pivota na ukupno 5 lokacija na kojima je<br />
montiran ventil, elektromagnetni merač protoka, kontinualni<br />
davač pritiska, PLC, SMS reporter, GPRS ruter...<br />
• Na drugoj lokaciji na poljoprivrednom dobru ’’Planta’’ u Futogu,<br />
osposobljene su tri pumpne stanice, jedna za dopremanje<br />
vode iz kanala Dunav-Tisa-Dunav u interni kanal (upravljanje<br />
pumpama pomoću dva softstartera 2x45kW “VONSCH”).<br />
Preostale dve pumpne stanice koriste se za dalju distribuciju<br />
vode (četiri pumpe). Na cevovodima DN 500 su ugrađeni<br />
clamp on ultrazvučni merači protoka.<br />
OPIS RADA SISTEMA:<br />
Operater na crpnoj stanici zadaje lokalno željenu vrednost radnog<br />
pritiska (preko operaterskog panela na vratima RO automatike u<br />
crpnoj stanici) ili daljinski sa SCADA sistema u kontrolnom centru.<br />
Takođe, preko izbornih prekidača na vratima određuje koliko frekventnih<br />
regulatora, odnosno pumpi želi da bude u pogonu (1, 2<br />
ili sve tri).<br />
Sledeće što operater treba da uradi jeste izbor vodeće („master“)<br />
pumpe. Ostale dve imaju funkciju prateće („slave“) . To znači<br />
da će pretežno u pogonu biti „master“ pumpa a ostale pumpe<br />
(ako su selektovane da učestvuju u pogonu) će automatski da<br />
se uključuju (ili isključuju), kako bi se održala željena vrednost<br />
pritiska u sistemu, bez obzira na potrošnju vode, tj. nezavisno<br />
od toga koliko mašina za navodnjavanje je trenutno u pogonu.<br />
Realizacija sistema je obuhvatila:<br />
• Izrada i ugradnja razvodnih ormana automatike i frekventno<br />
regulisanog elektromotornog pogona za sedam frekventnih<br />
regulatora snage 132kW, proizvođača “VONSCH” (Slovačka).<br />
• Izada PLC softvera za upravljanje sistemom i aplikativnog SCA-<br />
DA sistema za daljinski nadzor i upravljanje.<br />
• Upravljanje radom pumpi i održavanje konstantnog pritiska na<br />
sistemima za zalivanje reguliše PLC kontroler V130 proizvođača<br />
“Unitronics”, koji se odlikuje odličnim odnosom cena-kvalitet<br />
i predstavlja pravi izbor za aplikacije ovog tipa.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 49
predstavljamo<br />
Uram System<br />
Pojasnićemo, ako „master“ pumpa ne može sama da zadovolji<br />
trenutne potrebe za vodom ona poziva sledeću („slave“) pumpu<br />
da bi pomogla u održavanju željenog pritiska. U slučaju da ni dve<br />
pumpe nisu dovoljne, poziva se i treća („slave“) pumpa.<br />
Merenje ukupnog protoka vrši se na sabirnom cevovodu preko<br />
ultrazvučnog merača protoka. Pritisak na sabirnom cevovodu<br />
meri se analognim davačem pritiska.<br />
Merenje protoka na pojedinim mašinama za zalivanje vrši se elektromagnetnim<br />
meračima protoka, a pritisak se meri analognim<br />
davačima pritiska. Zaštita pumpi od rada na suvo je izvedena preko<br />
senzora prisustva vode („vibro viljuške“) na ulaznom cevovodu<br />
(u visini vrha pumpe). Zaštita od previsokog pritiska izvedena je<br />
tlačnim sklopkama. Sve relevantne informacije o stanju sistema<br />
(pritisci, protoci, informacije o kvarovima...) vide se lokalno na<br />
operaterskom panelu PLC-a, a i u kontrolnom centru na SCADA-i<br />
(monitoring je ostvaren preko GPRS komunikacije).<br />
Na displeju frekventnih regulatora očitavaju se sledeće informacije<br />
(četiri podatka istovremeno):<br />
• frekvencija motora pumpe<br />
• struja motora pumpe<br />
• broj radnih sati pumpe<br />
• temperatura invertora.<br />
Ostale informacije (koje je moguće prikazati na displeju) su servisne<br />
informacije namenjene za ovlašćena lica (servisere).<br />
Realizacijom ovakvog sistema omogućen je:<br />
• Automatski rad sistema i održavanje željenog pritiska u sistemu,<br />
bez obzira na potrošnju vode zalivnih sistema.<br />
• Daljinski nadzor rada sistema<br />
• Daljinsko očitavanje i arhiviranje svih relevantnih podataka<br />
za navodnjavanje (pritisak, protoci pojedinih mašina-zalivnih<br />
sistema,...)<br />
• Komfor u rukovanju i pouzdanost u radu sistema<br />
• Tačno doziranje vode po pojedinim parcelama zavisno od<br />
gajene kulture.<br />
Osim opisanog sistema sličan sistem je realizovan za navodnjavanje<br />
voćnjaka ’’DELTA AGRAR’’ u Čelarevu, kao i više sistema<br />
za vodosnabdevanje: ’’Carlsberg Srbija’’ d.o.o., Crpna stanica<br />
’’OROM’’, Crpna stanica Kula,...<br />
Uram System uvek nudi najbolje rešenje za vas.<br />
Za više informacija kontaktirajte nas na:<br />
Tel: 021/788-584<br />
021/788-569<br />
e-mail: uram@eunet.rs<br />
jan@uram.co.rs<br />
www.uram.co.rs<br />
50<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
predstavljamo<br />
ARMEX d.o.o. Novi Sad<br />
Prečišćavanje vode na<br />
čist biološki način<br />
Voda je dragocenost. Čuvati pitku vodu<br />
- glasi moto u vremenu kada cena vode u<br />
svetu raste, a mnogi oskudevaju. Sistemi za<br />
iskorišćavanje kišnice GRAF su rešenje sa<br />
kojim možete smanjiti potrošnju pitke vode za<br />
50%. Uzrok tome je da je priprema pitke vode<br />
kao i odstranjivanje otpadnih voda sve veći<br />
trošak. U vremenu sve većeg zagađenja, teško i<br />
skupo je održavati čistoću i kvalitet vode za piće.<br />
Prečišćavanje otpadnih voda je veliki problem kod nas<br />
i u svetu, zbog uticaja kako na prirodu, podzemne<br />
vode, a samim tim i na zdravlje ljudi. Domaća firma<br />
”ARMEX”d.o.o., u saradnji sa nemačkom firmom GRAF,<br />
koja već više od 40 godina razvija i proizvodi visoko kvalitetne<br />
proizvode od plastičnih masa, nudi širok asortiman bioloških<br />
uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.<br />
Na osnovu iskustva dobijenog iz 100 000 instaliranih uređaja<br />
za iskorišćavanje kišnice i prečišćavanje otpadnih voda, mi Vam<br />
Za više informacija:<br />
ARMEX d.o.o.<br />
Novi Sad, Partizanska 53<br />
Tel/Fax: 021/65 31 930<br />
021/633 49 98<br />
021/633 70 77<br />
e-mail: info@armex.rs<br />
www.armex.rs<br />
možemo ponuditi delotvorne i kvalitetne proizvode, po povoljnim<br />
cenama. U našem programu se nalazi više uređaja za biološko<br />
prečišćavanje otpadnih voda. Vlasnik i direktor firme ARMEX,<br />
gospodin Đorđe Letić nas uvodi u priču o temi koja u Srbiji još<br />
uvek predstavlja tabu, tačnije rečeno, u našoj zemlji prečišćava<br />
se samo 15-20% otpadnih voda.<br />
Prečišćena otpadna voda se može koristiti za navodnjavanje<br />
travnatih površina, vinove loze i dr. Takođe, u ARMEX-u postoje i<br />
uređaji za prečišćavanje otpadnih voda u prehrambenoj industriji<br />
(mlekare, mesare i pogoni za preradu ribe), za koje proizvođač<br />
Graf poseduje reference po celoj Evropi.<br />
Svi naši uklopivi rezervoari postavljaju se na peščanu posteljicu i<br />
nije potrebno iznad njih raditi armirano-betonsku ploču, tj. konstruisani<br />
su da se iznad njih mogu napraviti parking mesta za<br />
automobile i laka dostavna vozila , što u krajnjem iznosu pojeftinjuje<br />
ugradnju. Konstrukcija rezervoara omogućava im izuzetnu<br />
otpornost na podzemne vode, bez dodatnih građevinskih radova.<br />
Zahtevi javnosti za površinskim decentraliziranim zadržavanjem<br />
ili upuštanjem kišnice su sve veći - radi sve češćih<br />
pojava katastrofalnih poplava. Armex d.o.o. nudi najbolja<br />
rešenja za ekološko i smisleno postupanje s kišnicom i prečišćenom<br />
otpadnom vodom.<br />
U našem programu nalaze se još i rezervoari za kišnicu, kao i<br />
upojni blokovi, koji se koriste u svetu za prihvatanje vode sa velikih<br />
asfaltnih i krovnih površina, gde nije rešen odvod atmosferske<br />
vode. Delatnost kojom se Armex d.o.o. bavi kao proizvođač, uvoznik<br />
i trgovac, su vodovodni i kanalizacioni elementi za spoljni<br />
vodovod, po svim važećim standardima za koje posedujemo prateću<br />
dokumentaciju za kvalitet.<br />
54<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
obotika<br />
Industrijski roboti<br />
U<br />
literaturi se mogu pronaći razni načini sistematizacije industrijskih manipulacionih robota.<br />
Veoma često su kriterijumi koji se koriste bazirani na njihovim tehničkim karakteristikama i<br />
važe u potpunosti samo u određenom vremenskom periodu. Ovde je usvojena podela koja se bazira<br />
na tipu mehaničke strukture minimalne konfiguracije robota, obzirom da to predstavlja jednu od<br />
veoma važnih karakteristika, a koja je relativno nepromenljiva tokom vremena. U daljem tekstu<br />
biće prikazane osnovne konfiguracije industrijskih robota.<br />
56<br />
Robot antropomorfne<br />
konfiguracije<br />
Kod većine robotskih konfiguracija,<br />
pa i kod ove, prvi stepen slobode<br />
(računato od podloge) je rotacioni i<br />
osa prvog zgloba je vertikalna. Ovaj<br />
zglob obezbeđuje rotaciju kompletnog<br />
robota oko vertikalne ose. Ose<br />
drugog i trećeg zgloba su međusobno<br />
paralelne,horizontalne i upravne na<br />
osu prvog zgloba. Kretanjem drugog<br />
i trećeg zgloba obezbeđuje se da se<br />
vrh minimalne konfiguracije pozicionira<br />
u proizvoljnu tačku u vertikalnoj<br />
ravni, koja sadrži osu prvog zgloba.<br />
Skica kinematske strukture i fotografija<br />
robota antropomorfne konfiguracije su<br />
prikazane na slikama. Mehanička struktura robota antropomorfne<br />
konfiguracije podeseća na strukturu ruke čoveka, pa se stoga<br />
za drugi segment minimalne konfiguracije često koristi naziv<br />
nadlaktica, a za treći podlaktica. Osnovna karakteristika robota<br />
antropomorfne konfiguracije je da može da pređe iznad prepreke<br />
koja mu se nađe na putu. Ako pogledamo kinematsku šemu ove<br />
konfiguracije, jasno je da se pokretanjem npr. trećeg zgloba utiče<br />
na intenzitet momenta oko ose drugog zgloba, čak i u slučaju da<br />
se ovaj zglob ne pomera. Ovaj uticaj se naziva sprezanje. Stoga se<br />
kaže da, ukoliko kretanje jednog zgloba utiče značajno na pogonske<br />
momente (ili pogonske sile, ukoliko su zglobovi translatorni)<br />
drugih zglobova, posmatrana konfiguracija ima značajno sprezanje<br />
među zglobovima. Roboti antropomorfne konfiguracije su<br />
karakteristični po tome što imaju veliko sprezanje među zglobovima.<br />
Robot sferne (polarne) konfiguracije<br />
I kod sferne konfiguracije osa prvog zgloba je usmerena vertikalno<br />
naviše, dok je osa drugog horizontalna i upravna na osu<br />
prvog zgloba. Treći zglob je translatorni. Prema tome, kod sferne<br />
konfiguracije, vrsta i raspored prva dva zgloba su istovetni kao<br />
kod antropomorfne. Kao i ranije, drugi i treći zglob omogućavaju<br />
pozicioniranje vrha minimalne konfiguracije u bilo kojoj tački<br />
vertikalne ravni, dok se rotacijom vertikalne ravni oko ose prvog<br />
zgloba vrh robota može pozicionirati bilo gde u okviru radnog<br />
prostora. Ova konfiguracija je nazvana sfernom po obliku radnog<br />
prostora koji predstavlja deo sfere, a polarnom - obzirom da<br />
ugao rotacije drugog zgloba i izduženje trećeg zgloba, odgovaraju<br />
polarnim koordinatama. Treba primetiti da, pošto je treći zglob<br />
translatoran, prilaz radnom mestu treba da bude bez prepreka,<br />
obzirom da ih robot ove konfiguracije ne može zaobići.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Robot cilindrične konfiguracije<br />
Minimalna konfiguracija robota cilindrične konfiguracije ima jedan<br />
rotacioni i dva translatorna zgloba. I kod ove, kao i kod prethodnih<br />
konfiguracija, prvi segment predstavlja obrtni stub oko vertikalne<br />
ose, pa je prvi zglob rotacioni i postavljen na isti način kao i u prethodnim<br />
konfiguracijama. Drugi i treći zglob su translatorni (linearni).<br />
Osa drugog zgloba je vertikalna, a to znači da se njegovim<br />
kretanjem vrši podizanje, odnosno spuštanje kompletne strukture<br />
koja se nalazi dalje od zgloba, prema vrhu robota. Osa trećeg<br />
zgloba je horizontalna, tako da se njegovim pokretanjem vrši primicanje,<br />
odnosno odmicanje hvataljke u odnosu na vertikalni stub<br />
robota. Ova konfiguracija se naziva cilindričnom, prema obliku radnog<br />
prostora koji predstavlja deo cilindra. Roboti ove konfiguracije<br />
imaju veoma malo sprezanje među zglobovima.<br />
Robot scara konfiguracije<br />
Roboti SCARA konfiguracije (engl. Selective Compliance Assembly<br />
Robot Arm), imaju dva rotaciona i jedan translatorni zglob. Dva<br />
međusobno paralelna rotaciona zgloba, sa vertikalnim osama obrtanja,<br />
postavljeni su na stubnu osnovu tako da se oba segmenta<br />
kreću u horizontalnoj ravni. Na kraju drugog segmenta se nalazi<br />
translatorni zglob, čija osa je takođe vertikalna. Zglob hvataljke ima<br />
najčešće samo jedan stepen slobode i to obrtanje oko vertikalne<br />
ose. Prema tome, roboti SCARA konfiguracije uobičajeno imaju<br />
samo četiri stepena slobode. Kretanjem rotacionih zglobova se vrši<br />
pozicioniranje translatornog zgloba u željenu tačku horizontalne<br />
ravni, a zatim se spuštanjem translatornog zgloba dovodi hvataljka<br />
do željenog položaja u okviru radnog prostora. SCARA konfiguracija<br />
ima veoma malo sprezanje među zglobovima, obzirom da gravitaciono<br />
opterećenje u potpunosti prima sama mehanička struktura<br />
rotacionih zglobova. Roboti SCARA konfiguracije su po prvi put<br />
realizovani u Japanu 1972. godine, i uglavnom su namenjeni za<br />
realizaciju montažnih zadataka. Odlikuju se velikom tačnošću pozicioniranja<br />
i brzinom rada, kao i relativno velikom nosivošću. Najveći<br />
nedostatak SCARA robota potiče od njegove konstrukcije - postavljen<br />
je visoko i zauzima veliki deo prostora iznad prostora u kome se<br />
obavljaju radni zadaci, tako da taj prostor mora da bude slobodan.<br />
Robot Dekartove (pravougle) konfiguracije<br />
Minimalnu konfiguraciju kod ovih robota, čine tri translatorna zgloba,<br />
čije su ose paralelne osama Dekartovog pravouglog koordinatnog<br />
sistema. Odatle potiče i naziv ovakve konfiguracije (može se<br />
sresti još nekoliko naziva: pravougla, kartezijanska (engl. Cartesian)<br />
ili portalna (engl. gantry) konfiguracija, ukoliko se robot postavi na<br />
postolje kojim se nadnosi nad radni proctor, kojem pristupa odozgo).<br />
Obzirom na vrstu i raspored zglobova, kod robota ove konfiguracije<br />
jasan je doprinos kretanja u svakom od zglobova kretanju hvataljke,<br />
čime je programiranje, pa čak i ručno vođenje znatno olakšano. Rad-
ni prostor predstavlja parallelepiped, čije dimenzije zavise od opsega<br />
kretanja svakog zgloba. Roboti ove konfiguracije imaju veoma malo<br />
sprezanje među zglobovima. Radi smanjenja zauzetog prostora<br />
u pogonu, roboti ovakve konfiguracije se veoma često postavljaju<br />
na postolje, kojim se izdižu iznad radne mašine (portalni ili gantry<br />
robot). Naravno, u ovakvim slučajevima pristup radnom prostoru<br />
radne mašine mora biti slobodan odozgo. Dimenzije postolja mogu<br />
biti takve da robot može da opslužuje i po nekoliko mašina.<br />
Paralelni roboti<br />
Sve dosada opisane konfiguracije su imale osnovnu formu kinematskog<br />
lanca, a samo su se razlikovale vrsta i dispozicija zglobova.<br />
Paralelni roboti se u tom smislu konstrukciono suštinski razlikuju,<br />
ali smatramo da je potrebno da ih ovde pomenemo. Oni predstavljaju<br />
dve platforme (u nominalnom položaju ove platforme<br />
su paralelne), koje su povezane segmentima promenljive dužine.<br />
Jedna platforma se smatra bazom ili osnovom (gornja platforma),<br />
a druga je radna, čijim položajem i orijentacijom se upravlja i na<br />
njoj se nalazi hvataljka. Promenom rastojanja između odgovarajućih<br />
zglobova na baznoj i radnoj platform, menja se položaj i orijentacija<br />
radne platforme na koju se postavlja hvataljka ili alat koji<br />
robot nosi. Promena rastojanja između zglobova na baznoj i radnoj<br />
platformi se može realizovati ili segmentima promenljive dužine<br />
(teleskopski segmenti sa translatornim zglobovima) ili kao dvosegmentnim<br />
elementima sa rotacionim zglobovima. Roboti ove<br />
konfiguracije se odlikuju izuzetnom agilnošću (brzinom kretanja<br />
pri prelasku iz jednog položaja u drugi), velikom krutošću držanja<br />
položaja i relativno malom masom u odnosu na nosivost, obzirom<br />
da svaki segment (ruka) nosi samo jednu trećinu opterećenja, za<br />
razliku od robota tipa kinematskog lanca, gde svaki segment trpi<br />
celokupno opterećenje.<br />
robotika<br />
Tekst je preuzet iz knjige predmeta Industrijska robotika, studijskog<br />
programa Mehatronika, sa Fakulteta Tehničkih Nauka<br />
u Novom Sadu. Dalja objašnjenja pojmova korišćenih u ovom<br />
tekstu možete naći u pomenutoj knjizi. Stranica je realizovana<br />
u saradnji sa medijskim partnerom našeg časopisa, a to je web<br />
stranica www.automatika.rs.<br />
Vodeći Inženjerski portal na Balkanu<br />
e-mail: office@automatika.rs<br />
Tel: +381 63 402 426<br />
www.automatika.rs
Kompanija „GATES“ d.o.o. osnovana je 1992. godine. U svom dvodecenijskom<br />
poslovanju stekla je obimnu referentnu listu, a jedan od<br />
glavnih razloga zbog kojih se lista naših komiteneta širi je poslovna<br />
filozofija pomoću koje je naša kompanija prepoznatljiva i uspešno<br />
posluje na tržištu dvadeset godina. Neprestano usavršavanje zanatskih<br />
veština naših zaposlenih i njihova edukacija na međunarodnim<br />
seminarima u domenu elektronike, ekspeditivnost, dvanaestočasovna<br />
dostupnost našim klijentima, međunarodni standardi proizvodnje i<br />
ugradnje, profesionalni menadzment, pouzdanost u pružanju usluga<br />
- samo su neki od razloga zbog kojih smo visoko kotirani u zemlji i<br />
regionu u sferi automatizacije i proizvodnje segmentnih industrijskih<br />
i garažnih vrata.<br />
Kompanija „GATES“ d.o.o. se nalazi na adresi Tršćanska br. 21 u<br />
Zemunu. Kancelarije su smeštene u zgradi fabrike satova „Insa“, dok je<br />
proizvodni pogon organizovan na površini od 2.300 m 2 sa najsavremenijom<br />
opremom i mašinama za proizvodnju.<br />
Kompanija „GATES“ d.o.o. se bavi proizvodnjom i ugradnjom:<br />
• Segmentnih industrijskih i garažnih vrata<br />
(napravljenih od kompaktnih „sendvič“ panela sa<br />
toplotnom i zvučnom izolacijom)<br />
• Konzolnih kliznih kapija<br />
Kao i automatizacijom:<br />
• kliznih i zaokretnih kapija,<br />
• sistema za zatvaranje prostora, automatskim<br />
parking rampama i automatskim stubićima,<br />
• protokolizacijom (prolaza i parking mesta),<br />
parking sistemima,<br />
• senzorskim automatskim vratima za ulaz u<br />
poslovne objekte, banke, tržne centre i markete.<br />
Na sve navedene proizvode naša kompanija daje garanciju. Posedujemo<br />
veliki lager rezervnih delova svih proizvodnih i konstrukcionih<br />
komponenti. Razlog tome je ekspeditivno obavljanje servisa naših<br />
proizvoda. Dostupnost servisne službe – prijave servisa je 24h – 7<br />
dana u nedelji.<br />
Organizacioni tim kompanije „GATES“ d.o.o. realizuje planove<br />
širenja naše distributivne mreže u Srbiji. Svojim budućim saradnicima<br />
obezbeđujemo potpunu logističku podršku u domenu edukacije<br />
radnog kadra (menadžmenta, montera, instalatera), marketinga,<br />
snadbevanja kompletne palete proizvoda našeg i stranog programa,<br />
transporta, itd. Pored navedenog, našim budućim partnerima smo<br />
dostupni sedam dana u nedelji, u cilju uspostavljanja profesionalnog<br />
partnerskog odnosa i pružanja što kvalitetnijih usluga našim budućim<br />
poslovnim partnerima.
Client opcije<br />
inVIEW Standard<br />
Za rezolucije ekrana 1280 x 700 px koju podržavaju laptop<br />
računari, desktop računari , TV monitori u funkciji monitora sa<br />
HD ready rezolucijom . inVIEW standard omogućava potpuno<br />
praćenje i kontrolu procesa, izvršavanje komandi, pregled<br />
trendova, pregled liste alarma, potvrđivanje alarma...<br />
inVIEW Mobile<br />
Prilagođen rezoluciji 480 x 800 px, namenjen standardnim<br />
pametnim telefonima. Omogućava klijentu praćenje procesnih<br />
podataka putem ekrana optimizovanih za prikaz na uređajima<br />
manje rezolucije.<br />
inVIEW HD<br />
Prilagođen prikazu na HD uređajima koji imaju rezoluciju 1920<br />
x 1080 px. inVIEW omogućava samo praćenje procesa bez<br />
mogućnosti kontrole. inVIEW HD čini jedan ekran u kojem se<br />
moguće kombinovati podatke koji su stalno prisutni na ekranu,<br />
procesne ekrane koji se smenjuju (po principu slide show-a) i<br />
alarmne liste.<br />
Indas d.o.o. SRB- 21000 Novi Sad, Heroja Pinkija 95,Tel: (+381) 21 480 4800, Fax: (+381) 21 480 4808, E-mail: office@indas.rs, www.indas.rs
nove tehnologije<br />
Near Field Communication (NFC)<br />
– tehnologija novog doba<br />
U<br />
susret Sajmu tehnike, časopis<br />
<strong>Industrija</strong> donosi novosti koje<br />
sve više ulaze u svakodnevni život.<br />
O upotrebi i zaštiti od zloupotrebe<br />
najbolje je da imamo tačne podatke,<br />
pa da tako odlučimo u kojoj meri ćemo<br />
ih i koristiti.<br />
Iako Near Field Communication (NFC) tehnologija nije<br />
novina u tehnološkom smislu, ona predstavlja tehnologiju<br />
novog doba, a njen pravi potencijal se tek otkriva. NFC olakšava<br />
život svojim korisnicima, tako što im omogućuje lakše<br />
i jednostavnije transakcije, razmenu digitalnog sadržaja i povezivanje<br />
elektronskih naprava – praktično, bez dodira. „Near Field“<br />
tehnologija predstavlja tehnologiju kratkog dometa, od dodira<br />
do udaljenosti od nekoliko centimetara. NFC je interoperabilna,<br />
otvorena i prilagodljiva najširem spektru korisnika. Ova tehnologija<br />
garantuje bezbedne aplikacije i podržana je od strane svetski<br />
poznatih proizvođača potrošačke elektronike, mobilnih uređaja,<br />
poluprovodnika, kao i od strane mrežnih operatera, programera,<br />
uslužnih kompanija i finansijskih institucija.<br />
NFC predstavlja skup standarda za smartphones i slične aparate<br />
za uspostavljanje radio - komunikacije između njih i to samo približavajući<br />
jednu drugoj, na ne više od par centimetara. Postojeće<br />
i očekivane primene uključuju beskontaktne transakcije, razmenu<br />
podataka i pojednostavljeno podešavanje složenijih komunikacija,<br />
kao što je Wi-Fi. Moguća je i komunikacija između NFC aparata<br />
i NFC čipa, nazvanog „tag“. NFC se zasniva na RFID sistemima,<br />
omogućavajući dvosmernu komunikaciju između krajnjih tačaka,<br />
dok su sistemi poput beskontaktnih smart kartica (kod nas je to<br />
Bus Plus), omogućavali samo jednosmernu. Pošto NFC „tagovi“<br />
mogu da budu čitani od strane NFC uređaja, ova dvosmerna tehnologija<br />
može da zameni ranije jednosmerne aplikacije.<br />
Standardi NFC-a se odnose na komunikacione<br />
protokole i razmenu podataka,<br />
a zasnovani su na postojećim<br />
standardima za radio-frekvencijsku<br />
identifikaciju (RFID), uključujući ISO/<br />
IEC 14443 i FeliCa. Standardi uključuju<br />
ISO/IEC 18092[4] i ključne standarde<br />
definisane od strane NFC foruma,<br />
osnovanog 2004. godine od strane<br />
Nokia-e, Philips-a i Sony-a. Forum sada ima 150 članova i promoviše<br />
NFC tehnologiju i potvrđuje usaglašenost uređaja.<br />
Dakle, NFC je skup bežičnih tehnologija kratkog dometa. Zahteva<br />
razdaljinu od 4cm ili manje. NFC radi u okviru globalno raspoloživih<br />
frekvencija od 13,56MHz sa ISO/IEC 18000-3 interfejsom i sa<br />
brzinom prenosa podataka u rasponu od 106kbit/s do 424kbit/s<br />
(106, 212 ili 424 kbit/s). Kao i kod tehnologije smart kartica, nearfield<br />
komunikacija koristi magnetnu indukciju između dve antene<br />
locirane tako, da se svaka nalazi u polju one druge, efektivno formirajući<br />
„air-core“ transformator.<br />
NFC podrazumeva postojanje uređaja inicijatora i uređaja targeta.<br />
Recimo, da bi se realizovalo NFC plaćanje, potreban je telefon<br />
koji podržava NFC tehnologiju sa odgovarajućom aplikacijom,<br />
terminal za bezkontaktno plaćanje (sličan terminalu za<br />
klasične platne kartice) i NFC server, koji obrađuje sve zahteve.<br />
Stavljanje softvera za NFC u telefon je moguće putem posebne<br />
micro SD kartice ili kroz saradnju sa mobilnim operaterom i SIM<br />
karticom.<br />
62<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
nove nove tehnologije<br />
Postoje dva načina NFC komunikacije među uređajima:<br />
Pasivni način komunikacije – Uređaj inicijator obezbeđuje<br />
osnovno polje, a target uređaj odgovara menjajući to postojeće<br />
polje. Target uređaj može da vuče energiju potrebnu za svoj rad<br />
iz elektromagnetnog polja inicijatora. Dakle, inicijator aktivno<br />
generiše RF polje, koje može da napaja pasivnu metu. Ovo omogućava<br />
da NFC targeti imaju jednostavne forme, koje ne zahtevaju<br />
baterije (kao tagovi, nalepnice, privesci, kartice). NFC tagovi<br />
sadrže podatke i oznake koje su samo za čitanje, ali mogu biti<br />
promenjeni (rewriteable). Oni mogu biti prilagođeno kodirani<br />
(custom-encoded) od strane njihovih proizvođača. Tagovi mogu<br />
bezbedno čuvati lične podatke, kao što je to urađeno sa podacima<br />
na debitnim i kreditnim karticama, podacima loyalty programa,<br />
PIN-ovima i raznim drugim. Tagovi trenutno nude 96 - 4096<br />
bajtova memorije. Postoje četiri tipa tagova, definisana od strane<br />
NFC Foruma, koji omogućavaju različite komunikacione brzine i<br />
mogućnosti u smislu konfigurisanja, memorije, bezbednosti itd.<br />
Aktivni način komunikacije - Oba uređaja, i inicijator i meta,<br />
komuniciraju generišući svoje polje. Svaki od njih deaktivira svoje<br />
RF polje, dok čeka na podatke. Pri aktivnom načinu komunikacije,<br />
obično oba uređaja imaju sopstvena napajanja.<br />
Tehnologija NFC-a ne obezbeđuje sigurnu komunikaciju sama po<br />
sebi, tako da mora biti kombinovana sa multi-kriptografskim protokolima,<br />
radi uspostavljanja bezbednih kanala za prenos podataka.<br />
NFC tehnologija koristi dva različita načina kodiranja pri<br />
prenosu podataka. Ako aktivni uređaj prenosi podatke brzinom<br />
od 106 kbit/s, koristi se modifikovani Milerov kod sa 100% modulacije.<br />
U svim drugim slučajevima se koristi Mančester kodiranje<br />
sa modulacijom od 10%.<br />
S obzirom da su uređaji koji podržavaju NFC tehnologiju sposobni<br />
da primaju i šalju podatke istovremeno, oni mogu da proveravaju<br />
kako ne bi došlo do potencijalnih kolizija, ako se frekvencija<br />
primljenog signala ne podudara sa frekvencijom transmitovanog<br />
signala.<br />
Šta sve ovo znači za krajnjeg korisnika?<br />
NFC tehnologija dopunjuje mnoge popularne bežične tehnologije<br />
na nivou potrošača. Ona može da bude kompatibilna sa<br />
postojećom infrastrukturom beskontaktnih kartica i omogućava<br />
korisniku da koristi jedan uređaj u različitim sistemima.<br />
Proizvođači mobilnih uređaja od nedavno sve više kreću ka<br />
implementaciji NFC čipova u svojim uređajima. Azijske i evropske<br />
zemlje počinju da razvijaju infrastrukturu koja podržava NFC i<br />
očekuje se da će kroz dve godine ona biti široko rasprostranjena.<br />
Nokia je jedna od prvih ponudila čipove NFC tehnologije, kod<br />
modela 3220, 5140, 6131 i 6216. Oni igraju ulogu pametnih kartica<br />
za javni prevoz ili za mobilno bankarstvo ili jednostavno služe<br />
kao elektronski ključ.<br />
Korišćenje NFC tehnologije je još uvek u ozbiljnom riziku, zbog<br />
bezbednosti veza sa finansijskim sistemima. Najveći rizik predstavlja<br />
mogućnost krađe podataka od strane zlonamernog softvera,<br />
koji može da zarazi milione mobilnih uređaja. Zbog toga<br />
kompanije kao Mastercard i Visa razvijaju aplikacije za NFC platne<br />
sisteme, čiji je glavni zadatak obezbeđivanje maksimalne sigurnosti<br />
enkripcijom podataka raznim protokolima autentifikacije.<br />
Na principu NFC tehnologije radi i nedavno predstavljena Googleova<br />
inovacija Google Wallet. Ovaj e-novčanik omogućuje plaćanje<br />
učitavanjem kreditne kartice u aplikaciju, a zatim telefon<br />
opremljen NFC-om preko posebnog čitača, omogućuje kupovinu.<br />
Podrška za NFC ugrađena je u Android 2.3 platformu, ali je za<br />
korištenje ove inovacije neophodan i određeni hardver. Google<br />
Wallet je za sada dostupan samo američkim korisnicima mobilnog<br />
operatera Sprint, i to onima koji koriste Googleov Nexus S 4G<br />
mobitel i Citi MasterCard ili Visa karticu.<br />
Google predviđa da će do 2015. Godine 50% svih smartphones-a<br />
podržavati NFC, a Google Wallet aplikacija će uvek biti besplatna.<br />
Kad NFC tehnologiju možemo da očekujemo u Srbiji? Da li će<br />
nepoverljivi korisnici prihvatiti nove NFC servise? Na nama je da<br />
vidimo, probamo, procenimo, i na kraju prihvatimo ili odbacimo.<br />
IZ SVOG PROGRAMA PREPORUČUJE SLEDEĆE PROIZVODE I REŠENJA:<br />
• FILTERI I FILTERSKI ELEMENTI<br />
• FILTERSKI SISTEMI (STACIONARNE I MOBILNE)<br />
• PROCESNI FILTERSKI SISTEMI<br />
• SISTEMI ZA HLAĐENJE FLUIDA<br />
• AKUMULATORI PRITISKA I AKUMULATORSKE STANICE<br />
• HIDRAULIČKI AGREGATI<br />
• KOMPAKTNI HIDRAULIČKI ELEMENTI<br />
• SENZORI I ELEKTRONSKE KOMPONENTE ZA MONITORING STANJA FLUIDA<br />
• DODATNU OPREMU (LOPTASTE SLAVINE, ŠELNE, POKAZIVAČE STANJA FLUIDA).<br />
Predstavništvo za Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru:<br />
PC „Ambasador“<br />
ul. Strahinjića Bana 3/26, Niš<br />
tel: + 381 (0) 18 523 293<br />
fax: + 381 (0) 18 258 045<br />
Za sva Vaša pitanja i zahteve na raspolaganju su naši inženjeri prodaje:<br />
Aleksandar Veličković,<br />
mob: + 381 (0) 60 678 50 88,<br />
E-mail: aleksandar.velickovic@hydac.rs<br />
Nikola Petrović,<br />
mob: + 381 (0) 60 433 99 90,<br />
E-mail: nikola.petrovic@hydac.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 63
nove tehnologije<br />
FARAON električni automobil,<br />
vladar koji iz Srbije menja svet!<br />
Da li Srbi mogu da naprave svetski brend i ostvare najveću inovaciju u istoriji auto-industrije?<br />
Svetski brend, najveća inovacija, srpski menadžment, sveobuhvatni uspeh!<br />
Ovako bi ukratko trebalo da izgleda budućnost “Faraon Korporacije”, za proizvodnju električnih<br />
vozila. To je dovoljno dobar razlog što se časopis “<strong>Industrija</strong>” susrela sa direktorom i osnivačem<br />
“Faraon Korporacije”, gospodinom Vukom Stefanovićem.<br />
66<br />
Gospodine Stefanoviću, kako ste došli na ideju da iz Srbije<br />
pokrenete tako ambiciozan, ozbiljan i inovativan projekat, kao<br />
sto je proizvodnja elektroautomobila?<br />
Svi “znakovi pored puta” na svetskoj sceni su ukazivali da je tajming<br />
za tako nešto savršen.<br />
Transportna industrija se menja, evoluira ako želite, te je trenutak<br />
za radikalne promene upravo sada. Želje mnogih zemalja<br />
da smanje svoju zavisnost od nafte, konstantni rast cene iste,<br />
razvijanje tehnologije Litijum jonskih baterija, kao i azijsko ekonomsko<br />
buđenje, naterali su nas da ozbiljno razmotrimo takvu<br />
mogućnost. Posle detaljnog israživanja, samo smo prionuli na<br />
posao.<br />
Recite nam nešto više o timu koji je uključen u projekat, zatim o<br />
ciljanim tržištima, kao i o vašim dosadašnjim partnerima?<br />
Timovi ljudi u našem vremenu moraju biti globalni, jer se svi proizvodi<br />
danas nude globalno. Što više pametnih ljudi iz razlišitih<br />
delova sveta i različitih kultura - tim bolje.<br />
Automobili u 21. veku moraju biti izuzetno atraktivni, ali sa stilom<br />
i ukusom. Takođe, dizajn se prilagođava ciljanoj grupi, na koju je<br />
kompanija fokusirana.<br />
Naši dizajneri su braća Prado Martins iz Brazila. U pitanju su<br />
vrlo talentovani i ambiciozni stručnjaci. Tehnički deo, odnosno<br />
konstrukciju automobila predvodiće Argentinac, gospodin<br />
Serđo Rinland, dugogodišnji konstruktor F1 timova i<br />
izuzetno cenjena ličnost u svetu auto-inženjerstva. To je ono<br />
što je trenutno najzanimljivije. U bliskoj budućnosti, kada<br />
kompanija krene u proizvodnju automobila, angažovace se<br />
iskusni strušnjaci za masovni proces proizvodnje automobila.<br />
Za sada tim ljudi je mali, iskusan i energičan - baš onakav kakav<br />
treba da bude u početku.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Što se tržišta tiče, naše automobile ćemo prvo ponuditi zemljama<br />
EU sa visokim dohotkom po domaćinstvu, odnosno visokim<br />
HHI. Prve “ciljane zemlje” su Francuska, Engleska, Nemačka,<br />
Švajcarska, Italija, Austrija, ali i zemlje kao što su Danska i Izrael,<br />
jer pokazuju snažnu želju da smanje svoju potrebu za naftom.<br />
Strateški cilj je da se posle “stajanja na noge” u Evropi,<br />
koncentrišemo na Aziju, naglašavajući Kinu. Tu vidimo budućnost<br />
električnih vozila. Mada, ni SAD ne treba zaboraviti, iako Evropa i<br />
Azija ostaju naš prioritet.<br />
Partneri idu zajedno ka zacrtanom cilju i moraju da olakšavaju<br />
međusobni put do konačnog uspeha. Floskula “svi naši brodovi<br />
idu u istom pravcu”, najbolje oslikava partnerski odnos.<br />
Naš partner, koji će nas snabdevati baterijama je američki gigant,<br />
kompanija A123 Systems.<br />
Oni su jedna od najvećih firmi za proizvodnju najnaprednijih Litijum<br />
Jonskih baterija.<br />
Sa elektro motorom i kontrolerom, odnosno pogonskim sistemom,<br />
bićemo snabdevani iz Kanade, od uspešne kompanije, čije<br />
ćemo ime takođe naknadno saopštiti.<br />
Sa drugom američkom kompanijom dogovoreno je snabdevanje<br />
najsavremenijeg softvera za kontrolnu tablu automobila, softvera<br />
koji omogućava pristup internetu, što je izuzetno bitno za<br />
vozila nove generacije. Klijenti će imati mogućnost da vide koji je<br />
najkraći put do njihove destinacije, gde su najprohodniji putevi,<br />
kakva su stanja na parkinzima itd.<br />
To je novi DNK vozila i ova tehnologija je izuzetno bitna za nas.<br />
Nova vozila će komunicirati sa svetom i jedna između drugih. To<br />
je zaista pravi napredak.<br />
Na kraju, jedna izraelska kompanija sa kojom smo “umreženi”,<br />
nudi infrastrukturu za elektro vozila u određenim zemljama, i to<br />
je pun pogodak za našu kompaniju.
nove nove tehnologije<br />
Šta je vaša korporativna prednost, i šta je vaš USP, odnosno šta<br />
je jedinstvena ponuda vaše kompanije?<br />
Maksimalno smanjenje mase vozila, uz isti kvalitet bezbednosti,<br />
cilj je svake auto kompanije današnjice. Mi smo se odlučili da<br />
proizvodimo automobile od kompozitnih materijala i time prvi<br />
globalno implementiramo taj proces u fazu masovne proizvodnje.<br />
Kompozitni automobili će biti dosta lakši od dosadašnjih, baterije<br />
će time imati veći domet, a bezbednost na putu će biti veća.<br />
Takođe, sam proces proizvodnje kompozitnih materijala se može<br />
iskoristiti kao prednost u odnosu na dosadašnji proces proizvodnje<br />
automobila od čelika, a javnost će biti najveći dobitnik. Osećaj<br />
vožnje u vozilima nove generacije biće jedinstven.<br />
Kako planirate da se pozicionirate na tako konkurentnom tržištu,<br />
kao što je to tržište automobila?<br />
Želimo da stvorimo sliku o sebi kao o izuzetno inovativnoj kompaniji,<br />
koja nudi jedinstven proizvod, koji je prelep, praktičan i<br />
dostupan. Takođe, proizvod mora da bude prepoznatljiv i da budi<br />
osećaj sigurnosti u umu potrošača.<br />
Ali pre svega, moramo da ponudimo nešto što niko do sada nije<br />
ponudio. Na taj način možemo da računamo na određeni deo<br />
tržišta, dovoljan da se razvijemo u zdravu kompaniju, koja će<br />
emitovati svoje akcije na jednoj od svetskih berzi. Krajnji cilj je<br />
kompanija organizovana kao što je to “Toyota”, samo električna.<br />
Naravno, ovo je bila mala šala.<br />
Koje berze su najprimamljivije za vaš projekat?<br />
Prvo Londonska ili Frankfurtska, pa onda Šangajska, koja zaista<br />
otvoreno čeka ovakve projekte, mada ne bi čudilo da se kasnije<br />
orijentišemo i na NYSE ili NASDAQ. Tu moramo biti dosta fleksibilni<br />
i mudri, jer je to izuzetno bitan potez za ceo projekat i prvi<br />
izlazak na berzu.<br />
Šta je potrebno za uspeh u biznisu?<br />
Prvo, drugo i treće - mnogo strpljenja. Takođe, potrebno je i mnogo<br />
logike i zdravog razuma ali i ogromna doza energije. Za lidere<br />
je neophodna izuzetno razvijena veština komunikacije. Treba<br />
naglasiti koliko je bitno da dobro komunicirate na svim nivoima i<br />
sa svim stranama uključenim u projekat. Zdrava komunikacija je<br />
garant liderima da će biti upućeni u srž svoje organizacije i samim<br />
tim garant da će moguće probleme “uhvatiti” na vreme; pre nego<br />
što postanu veliki i ozbiljni. Tu leži ključ menadžmenta na dnevnom<br />
nivou, a u teoriji haosa u kojoj svi živimo, informacija je<br />
najbitniji element koji oblikuje red, koji stvaramo iz haosa.<br />
Šta države “domaćini” ovakve industrije mogu da očekuju?<br />
Samo pozitivne stvari. Srednja klasa SAD izgrađena je na zaposlenima<br />
u auto-industriji. Da je pravilo ostalo isto, potvrđuju primeri<br />
kao što su Češka i Slovačka, koje su u poslednjih 20 godina<br />
mudrom taktikom privukle najveće svetske proizvođače automobila<br />
i sada imaju nezaposlenost od neverovatnih 4% .<br />
Sve najjače ekonomske sile, Nemačka, SAD i Japan, a sada i zemlje<br />
BRIKSA, razvijaju svoje ekonomije povećanjem pristupa svojih<br />
građana transportu.<br />
Auto-industrija je bila i ostala možda i najveći pokretač ekonomije<br />
mnogih zemalja.<br />
Razlika između SAD, Japana i Nemačke sa jedne strane, i na primer<br />
Indonezije, Meksika i Ukrajine sa druge, nije velika u pogledu<br />
broja stanovništva i zaliha prirodnih resursa.<br />
Velika razlika je u tome što jedni imaju auto-industriju, a drugi ne.<br />
Vrlo jednostavno.<br />
Zanimljivo je da Kina pokušava da razvije auto-industriju ali<br />
sada sa električnim vozilima. Alfa testiranje je bilo uspešno sa<br />
električnim skuterima i kineska država više ne namerava da čeka,<br />
već se na svetskoj sceni hitro pozicionira, kao lider u EV industriji.<br />
Sa tim smo završili razgovor sa gospodinom Stefanovićem, koji<br />
ima 28 godina, direktorom koji poseduje zavidno znanje o poslovnom<br />
svetu, kao i veliku ekspertizu u auto-industriji. Izuzetno<br />
je zanimljivo da i u našoj zemlji postoje mladi ljudi sa liderskim<br />
crtama karaktera, koji su spremni da se takmiče sa velikanima,<br />
VW-om, BMW-om, Tojotom i drugima, zadatak na koji se baš i ne<br />
odlučuju mnogi.<br />
Drago nam je da vidimo da postoje ljudi koji se ne plaše, a još<br />
draže nam je što ti ljudi to rade iz naše zemlje.<br />
Kako će svet izgledati sa Faraon automobilima na autoputevima<br />
budućnosti, ostaje nam da vidimo. Bićemo strpljivi i sačekaćemo<br />
koju godinu. Do tada, držimo im palčeve!<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 67
predstavljamo<br />
Moderne tehnologije lepljenja<br />
za industrijske aplikacije<br />
Pomeranje granica u primeni<br />
profesionalnih trenutnih (super) lepkova<br />
Moderni trenutni lepkovi industrijske<br />
proizvodne procese mogu učiniti bržim,<br />
bezbednijim i ekonomičnijim. Oni takođe<br />
otvaraju potpuno nove dizajnerske mogućnosti<br />
u serijskoj proizvodnji. Za savršene rezultate,<br />
Henkel-ov brend Loctite® nudi širok spektar<br />
trenutnih lepkova prilagođenih da zadovolje sve<br />
specifične potrebe industrijske proizvodnje.<br />
Brzi, svestrani i efikasni<br />
Trenutni lepkovi, takođe poznati kao cijanoakrilati, su idealni za lepljenje<br />
malih i delova srednje veličine, kako bi se postigao čvrst spoj u<br />
serijskoj proizvodnji. Proizvodi se nanose tačkasto ili u obliku kuglica<br />
na jedan od delova koji se lepi iz ergonomski dizajnirane boce ili korišćenjem<br />
ručnog ili automatskog dozirnog uređaja. Za najbolje rezultate,<br />
površine delova moraju biti čiste i odmašćene. Plastični delovi<br />
obično mogu biti procesuirani bez bilo kakve dodatne pripreme površine,<br />
ukoliko iste nisu teško zaprljane. Čim se delovi spoje, cijanoakrilat<br />
očvršćava za nekoliko sekundi reagujući sa vlagom na površini<br />
delova. Ovo rezultira brzim spajanjem i lepljeni spoj razvija dovoljno<br />
snage da dozvoli dalju manipulaciju posle samo 5 do 20 sekundi.<br />
Pored ubrzavanja procesa, cijanoakrilati takođe prijanjaju na veoma<br />
širok spektar različitih materijala. Mogu se koristiti za lepljenje sličnih<br />
ili raznorodnih kombinacija plastike, gume, lateksa, metala, tekstila,<br />
drveta ili kartonskih materijala – bez oštećenja materijala bilo hemijskog<br />
ili termalnog.<br />
Neki od primera industrijskih aplikacija cijanoakrilata su lepljenje<br />
gumenih nogica na ABS kućišta, pričvršćivanje spojnica i prekidača na<br />
mobilne elektronske uređaje, i lepljenje fleksibilnih zaptivki na čeliku.<br />
Štaviše, ova tehnologija lepljenja često može zameniti mehaničke<br />
konstrukcije poput ramova koji se koriste za mehaničko fiksiranje<br />
termoosetljivih materijala poput pene. Ovo ima za posledicu jednostavnija,<br />
brža i estetski prihvatljivija rešenja, dok se, u isto vreme,<br />
smanjuju proizvodni troškovi tako što se štedi na materijalu.<br />
Višenamenski i specijalizovani proizvodi<br />
Cijanoakrilati stvaraju spojeve velike čvrstoće sa veoma dobrom<br />
otpornošću na starenje i u malim zazorima. Čak i male količine lepka<br />
su dovoljne za lepljeni spoj visokih performansi čija snaga je često<br />
veća od osnovnog materijala.<br />
Biranje pravog proizvoda je od suštinskog značaja kako bi se postigli<br />
najbolji rezultati. Loctite® stoga korisnicima nudi širok asortiman<br />
industrijski dokazanih cijanoakrilata. Moćna rešenja su dostupna čak<br />
i za plastike koje se teško lepe kao što su PP, PE, POM, PTFE ili silikoni.<br />
Svaka kategorija proizvoda je optimizovana da zadovolji potrebe<br />
željene aplikacije. Na primer, elastomer-modifikovani cijanoakrilati iz<br />
Loctite®-a poseduju dobru otpornost na udar i koriste se za lepljenje<br />
delova zvučnika (slika 1), kućišta punjivih baterija električnih bušilica,<br />
ili slične aplikacije. Fleksibilni proizvodi mogu pouzdano da izdrže<br />
česta uvijanja ili savijanja lepljenih materijala i zato su pogodni za<br />
lepljenje plastičnih navlaka na fleksibilnim ramovima naočara za sunce<br />
ili za lepljenje gumenih profila na vratima frižidera proizvedenih od<br />
obojenog metala (slika. 2). Za providne delove koji zahtevaju veoma<br />
dobre optičke performanse, cijanoakrilati koji očvršćavaju pomoću<br />
UV ili vidljive svetlosti će biti najbolji izbor (slika.3).<br />
Slika 2: Za delove izložene konstantnom savijanju, koriste se fleksibilni<br />
cijanoakrilatni lepkovi, koji se mogu koristiti za lepljenje<br />
gumenih profila na vrata frižidera i slične aplikacije.<br />
68<br />
Slika 1: Snažan trenutni lepak, ovde korišćen za spajanje delova<br />
zvučnika, pokazuje visoku otpornost na udar.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Slika 3: Lepkovi koji očvršćavaju pomoću svetlosti prave vidljivu<br />
razliku – idealni za lepljenje bezbojnih i transparentnih materijala<br />
za savršen vizuelni efekat.
predstavljamo<br />
Novi poboljšani Loctite® trenutni lepkovi<br />
koji podnose više radne temperature<br />
Loctite® trenutni lepkovi za industrijske<br />
primene već obuhvataju širok spektar različitih<br />
kategorija, kao što su očvršćavanje pomoću svetlosti,<br />
nizak nivo cvetanja, otpornost na vibracije i udar,<br />
kao i snažne proizvode za fleksibilna lepljenja.<br />
Loctite® trenutni lepkovi se takođe intenzivno<br />
koriste za spajanje plastika koje se teško lepe, za<br />
aplikacije popunjavanja zazora i u medicinskim<br />
uređajima. Sada, na tržište su lansirana tri<br />
proizvoda sa poboljšanom formulacijom, Loctite®<br />
401, 406 i 454, koji su sposobni da izdrže više<br />
radne temperature - do 120 °C.<br />
Sva tri proizvoda imaju unapređenu formulaciju i temperaturnu<br />
otpornost do 120 °C bez bilo kakvih nepovoljnih efekata na njihove<br />
ukupne performanse – što znači da su ovi Loctite® trenutni<br />
lepkovi pogodni za još veći broj aplikacija. Loctite® 401, 406 i 454<br />
mogu spojiti skoro sve materijale za manje od 5 sekundi. Oni su<br />
izuzetno pouzdani i bezbedni za upotrebu – i sada mogu da izdrže<br />
više temperature nego ikada pre.<br />
Oni se lako mogu integrisati u sve vrste proizvodnih procesa ili<br />
koristiti u radionici, neizbežno doprinoseći poboljšanju efikasnosti<br />
i uštedi troškova. Ovi proizvodi su dostupni u različitim viskozitetima<br />
kako bi odgovarali individualnim korisničkim aplikacijama,<br />
a takođe je dostupan i sveobuhvatan asortiman dozirne opreme.<br />
Nova polja primene za dokazane Loctite®<br />
trenutne lepkove<br />
Nove aplikacije za ovaj unapređen asortiman proizvoda se mogu<br />
naći, na primer, u industriji elektronike (lepljenje komponenti<br />
instaliranih u generatorima i baterijama), u električnim motorima<br />
i zvučnicima, mašinama za pranje i sušenje veša, u grejnim<br />
elementima i svetlosnoj opremi.<br />
Nove mogućnosti proizvoda<br />
Loctite® 401 je višenamenski trenutni lepak. Pogodan je za gumu,<br />
plastike i metale kao i za lepljenje poroznih materijala kao što<br />
su drvo, papir, pluta ili koža. Takođe je idealan za primenu na<br />
glatkim, kiselim podlogama (galvanizovane i hromirane komponente).<br />
Za manje od 5 sekundi, ovaj transparentan lepak postiže<br />
svoju inicijalnu čvrstoću vezivanja, omogućavajući trajno spajanje<br />
i osiguravanje delova.<br />
Nudeći slične unapređene formulacije, novi trenutni lepkovi<br />
Loctite® 406 i Loctite® 454 takođe mogu da izdrže temperature<br />
do 120 °C. Loctite® 406 je posebno pogodan za lepljenje gume,<br />
plastika i elastomera. Uz tretman površine, sa poliolefinskim prajmerom<br />
Loctite® 770, čak i podloge od polietilena, polipropilena i<br />
politetrafluoroetilena (PTFE) mogu biti zalepljene. Ovaj bezbojan,<br />
transparentni proizvod dostiže svoju inicijalnu čvrstoću vezivanja<br />
u roku od dve do deset sekundi.<br />
Višenamenski trenutni lepak u gelu<br />
Loctite® 454 je višenamenski trenutni lepak u gelu koji ne kaplje,<br />
što ga čini idealnim za upotrebu na vertikalnim površinama i<br />
površinama iznad glave. Pogodan je za lepljenje papira, drveta,<br />
plute, pene, kože, kartona, metala i plastika.<br />
Do sada, njegova radna temperatura je bila između –40 °C i +80<br />
°C. Sada, sa unapređenom formulacijom Loctite® 454, podnosi<br />
temperature do 120 °C, što podrazumeva ogromnu ekspanziju u<br />
spektru aplikacija za koje je ovaj gel pogodan, da ne pominjemo<br />
povećanje pouzdanosti koju je inače posedovao i kada mu je radna<br />
temperatura bila na Ili oko prethodne granice na 80 °C.<br />
Brza i laka unapređenja u proizvodnji<br />
Korisnici mogu da nastave sa korišćenjem svojih već instaliranih<br />
uređaja za doziranje i nanošenje lepkova. Primena ovih novih<br />
proizvoda u dozirnim uređajima je vrlo jednostavna pošto pakovanja<br />
ostaju nepromenjena. Takođe, nove aplikacije mogu biti<br />
implementirane sa sva tri proizvoda bez problema.<br />
Idealan za lepljenje delova u motornom prostoru: novi<br />
Loctite® 406.<br />
Za sve informacije i savete obratite se na:<br />
Hen kel Sr bi ja d.o.o.<br />
AG Ge ne ral In du stry<br />
Bu le var Oslo bo đe nja 383,<br />
Be o grad<br />
Tel: +381 11 2072 242<br />
Fax: +381 11 2072 273<br />
E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />
Web: www.loc ti te.rs;<br />
www.360bonding.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 69
nove tehnologije<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
SIPOS 5 FLASH AKTUATOR<br />
Mikro Kontrol Beograd, partner firme<br />
Sipos Aktorik GmbH Nemačka, predstavlja<br />
vam aktuatore SIPOS 5 Flash (pokretače<br />
ventila), jedinstvene na tržištu po svojim karakteristikama<br />
i mogućnostima da reše mnoge<br />
probleme u oblastima kavitacije i hidrauličkih<br />
udara.<br />
Oblasti primene aktuatora<br />
Aktuatori SIPOS 5 Flash serije primenjuju se u različitim oblastima:<br />
• energije – od sistema proizvodnje<br />
energije (električne,<br />
toplotne, rashladne,..), do<br />
sistema distribucije energije;<br />
• voda – od sistema proizvodnje<br />
i distribucije vode<br />
za piće, do sistema tretmana<br />
otpadnih voda;<br />
• industrije – od cementne<br />
industrije do hemijske i industrije<br />
hrane.<br />
Aktuatori SIPOS 5 Flash serije svojim konceptom integracije<br />
napojno-pokretačkog i kontrolnog dela unutar aktuatora, nasuprot<br />
konvencionalnom rešenju montiranja komponenti u zasebne<br />
ormare (osigurači, kontaktori za menjanje smera motora, tiristorskih<br />
mostova, PLC upravljanja,..), pojednostavljuju instalaciju,<br />
cenu i vreme puštanja sistema u eksploataciju.<br />
Modularnost aktuatora se zasniva i na tome da se upravljački<br />
deo može lako i brzo odvojiti od pogonskog dela i montirati se<br />
nezavisno, što je značajno u slučajevima visokih temperatura i<br />
jakih vibracija ili jako ograničenih prostora, koji je neadekvatan<br />
za operatera.<br />
Mehaničke komponente aktuatora su<br />
zamenjene elektronikom<br />
Koncepcija SIPOS 5 Flash aktuatora zasnovana na frekventnoj<br />
regulaciji i određivanju pozicije pomoću potenciometra ili enkodera,<br />
omogućila je da mehaničke komponente, kao što su krajnji<br />
i momentni prekidači, budu izbačene iz upotrebe, pa održavanje,<br />
koje je bilo vezano uz ove komponete, više ne postoji.<br />
Puštanje SIPOS 5 Flash aktuatora u pogon je jednostavno i brzo,<br />
jer operater na displeju zadaje sve parametre bitne za funkcionisanje<br />
sistema (krajnje položaje, moment, brzinu otvaranja, zatvaranja,..).<br />
Koristeći frekventni regulator, aktuator dozvoljava kompletnu<br />
kontrolu motora i to, brzinu, smer rotacije, moment...Napon<br />
generisan motoru sa frekventnog regulatora određuje izlazni<br />
moment, dok frekvencija određuje izlaznu brzinu.<br />
Brojne su prednosti integrisanog frekventnog regulatora u aktuatoru<br />
i neke od njih su:<br />
• Kompenzacija nestabilnog napona<br />
– napon motora je regulisan,<br />
nezavisno od ulaznog napona.<br />
• Zaštita ventila - SIPOS 5 Flash<br />
aktuatori pokreću ventil u krajnju<br />
poziciju sa fiksnom malom<br />
brzinom, tako da prekoračenje<br />
momenta nije moguće,zbog<br />
male kinetičke energije motora i<br />
reduktora.<br />
• Mogućnost postizanja velikog<br />
momenta na malim brzinama.<br />
• Velika fleksibilnost izlazne brzine<br />
i momenta, kao i odnosa brzina<br />
1:8.<br />
• Optimalna kontrola pozicioniranja,<br />
kroz mogućnost različitih<br />
brzina kretanja ventila.<br />
• Celokupna familija aktuatora<br />
pokrivena malim brojem rezervnih<br />
delova.<br />
• Instalacija (kablovi, osigurači…)<br />
se projektuju prema nominalnoj<br />
struji motora,što se odražava na<br />
cenu koštanja sistema.<br />
• frekventni regulator ima funkcije<br />
kontinualnog nadzora i korekcije<br />
i to:<br />
▪▪<br />
kontinualno merenje struje<br />
motora eliminiše potrebu za<br />
dodatnom zaštitom motora u<br />
vidu bimetala, motornih zaštinih<br />
prekidača i td.<br />
▪▪<br />
kontinualno merenje momenta<br />
▪▪<br />
automatska korekcija faza,<br />
tako da smer motora ne zavisi<br />
od redosleda faza na strani<br />
napajanja<br />
▪▪<br />
▪▪<br />
merenje napona i detekcija<br />
podnaponskog i prekonaposkog<br />
stanja<br />
merenje temperature motora i<br />
korekcija momenta u zavisnosti<br />
od temperature<br />
70<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
nove nove tehnologije<br />
Tipovi SIPOS 5 Flash aktuatora<br />
Mikro kontrol d.o.o.<br />
2SA5 Rotacioni aktuatori<br />
koji mogu biti ugrađeni sami ili<br />
kao ključna komponenta linearnih<br />
2SB5 i poluokretnih 2SC5 aktuatora<br />
10 - 4000 Nm<br />
2SB5 Linearni aktuatori<br />
koji se sastoje od rotacionog aktuatora<br />
2SA5 i dodatne jedinice za<br />
prenos kretanja.<br />
Softverski se konfiguriše brzina<br />
pozicioniranja i sila isključenja (KN)<br />
5.5 - 152 kN<br />
2SC5 Poluokretni aktuatori<br />
koji se sastoje od rotacionog aktuatora<br />
2SA5 i reduktora za prenos<br />
kretanja.<br />
Softverski se konfiguriše vreme<br />
pozicioniranja i moment isključenja<br />
(Nm)<br />
150 - 4300 Nm<br />
2SG5 Mali poluokretni aktuatori<br />
32 - 125 Nm<br />
• Izlazni moment i brzina su nezavisni od napona napajanja i<br />
dopuštaju varijacije napona od ±15 % i varijacije frekvencije<br />
od 40 Hz do 70 Hz.<br />
• zaštita ventila omogućena redukcijom brzine ventila pri postizanju<br />
krajnjih položaja i to sa maksimalnim momentom.<br />
• jednostavna promena brzina pri pozicioniranju.<br />
• sprečavanje hidrauličkog udara i kavitacije metodom optimalne<br />
brzine pozicioniranja, u oblastima kavitacije i hidrauličkih<br />
udara.<br />
• mogućnost linearizacije karakteristike protoka ventila.<br />
• mogućnost softverske primene raznih funkcija definisanih od<br />
strane korisnika.<br />
• DCS/PLC funkcionalnost u vidu binarnih, analognih signala,<br />
fieldbus komunikacije.<br />
• monofazno ili trofazno napajanje zavisno od snage motora.<br />
• mali broj rezevnih delova, jer je broj mehaničkih i elektronskih<br />
komponenti sveden na minimum.<br />
MIKRO KONTROL<br />
Vase Pelagića 30, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3699080<br />
fax: +381 (0) 11 3699939<br />
e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />
web: www.mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Niš:<br />
Jovana Ristića 11, Niš<br />
tel/fax: +381 (0) 18 4511 884,<br />
+381 (0) 18 4519 192<br />
e-mail: nis@mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Novi Sad:<br />
tel/fax: +381 (0) 21 469 501,<br />
+381 (0) 21 646 6543<br />
e-mail: ns@mikrokontrol.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 71
predstavljamo<br />
Tehnicom<br />
Tehnicom Computers<br />
osvojio i oblast industije<br />
Tehnicom Computers je neposredno posle<br />
Nove godine počeo sa izvođenjem potrebnih<br />
radova na elektro i mašinskim instalacijama<br />
na objektu “Sigita”, u Kragujevcu, na lokaciji<br />
Grošnica.<br />
Kompanija “Sigit” je lider u proizvodnji tehničkih komponenti<br />
od plastike i gume u svetu automobilizma.<br />
Njena istorija počinje još daleke 1966. godine u Italiji,<br />
a širi svoje poslovanje i na tržišta istočne Evrope, sa<br />
predstavništvima u Skočivu (Poljska, 2007), Kazanu (Rusija, 2008),<br />
Kragujevcu (Srbija, 2012). U planu je otvaranje predstavništva i u<br />
Kenitri (Maroko, 2013).<br />
Zajedno sa “Ferplantom” (italijanska firma specijalizovana na<br />
polju obnovljive energije), “Sigit” je napravio projekat za novu<br />
fabriku u Grošnici, kod Kragujevca. Realizacija ove inventivne<br />
ideje je prepuštena grupi SAS, koja je obavila građevinske radove,<br />
i Tehnicom Computers-u, koji je bio zadužen za instalaterske<br />
radove.<br />
“Coooling room” je deo zatvorenog sistema hlađenja proizvodnih<br />
mašina, unutar koga su smeštena 3 buffer-tanka sa vodom, kao<br />
i dve nezavisne grupe cirkulacionih pumpi. Jedna grupa vrši cirkulaciju<br />
rashladne tečnosti između bufer tankova i dve spoljašnje<br />
jedinice za hlađenje. Druga grupa pumpi ostvaruje cirkulaciju<br />
između buffer-tankova i lokalnih rashladnih jedinica, koje su grupisane<br />
uz svaku presu ponaosob.<br />
“Pumping room” radi u sklopu sistema pripreme i dopremanja<br />
granulata plastike od magacinskog dela fabrike, nezavisnim cevnim<br />
sistemom do presa za izlivanje gotovih elemenata. Sistem<br />
grejanja proizvodne hale i magacinskog prostora je izvedeno<br />
pomoću gasnih grejalica duz celih hala.<br />
Ceo projekat je baziran na ostvarenju automatizacije procesa uz<br />
Fabrika “Sigit” u Grošnici je veličine oko 11.000 m2 i podeljena je<br />
u prozvodni deo, magancinski prostor, tehnološke prostorije i kancelarije.<br />
Zadatak Tehnicom Computers-a je bio da u vrlo kratkom<br />
roku za dati projekat izvede sve elektro i mašinske radove. U proizvodnom<br />
delu su puštene prese za izradu plastičnih elemenata.<br />
Napajanje objekta je izvedeno sa dva suva traformatora 20/0.4kV,<br />
snage od po 1,6 MVA (ukupna snaga 3,2 MVA). Niskonaponski<br />
i srednjenaponski blokovi su smešteni u zajedničkoj tehničkoj<br />
prostoriji -Power centru. U celom objekatu je postavljen šinski<br />
razvod različitih nominalnih struja (od 25A do 2500A). Puštena je<br />
i kompenzacija reaktivne energije od 800kVAra. U periodu od tri<br />
meseca izvedeni su svi instalaterski poslovi.<br />
Tehnološki proces u okviru proizvodnog dela fabrike zahteva cevnu<br />
vazdušnu instalaciju pod pritiskom. U cilju ostvarenja neophodnog<br />
pritiska u instalaciji, “compressor room” je opremljen sa<br />
2 kompresora za stvaranje i održavanje pritiska u sistemu. Radi<br />
postizanja zadovoljavajuće vlažnosti u mreži, instaliran je sušač<br />
vazduha.<br />
72<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
predstavljamo<br />
Tehnicom<br />
Postrojenja unutar fabrike, u ovom trenutku predstavljaju vrhunac tehnologije u automobilskom sektoru i najbolje<br />
su što italijanska industrija trenutno proizvodi: prese Sacmi i Negri Bossi, rashladni sistem kalupa proizvođača<br />
Frigel, kao i sistem automatske distribucije plastičnih granula firme Morett SpA.<br />
obezbeđivanje maksimalne energetske efikasnosti datih procesa.<br />
Dobra organizacija, stručnost i želja za novim izazovima, omogućila<br />
je da se poslovi završe na obostrano zadovoljstvo u zadatim<br />
rokovima.<br />
U okviru fabrike Grošnica u Kragujevcu, unutar dobavljačkog parka<br />
FAS – FIAT, nakon završenih testiranja otpočeće serijska proizvodnja<br />
novog jednovolumena torinske kuće pod nazivom 500L.<br />
Kompanija “Sigit” će pritom biti uključena u realizacija skoro svih<br />
elemenata od plastike.<br />
Najveći broj projekata na kojima je dosad radio Tehnicom Computers<br />
obuhvatali su objekte stambenih i poslovnih prostora,<br />
sportskih centara, bolnica, hidrometeoroloških stanica, DATA<br />
centara. Ovim projektom Tehnicom Computers je osvojio još<br />
jedan segment poslovanja – industriju.<br />
Svi detalji na adresi:<br />
Tehnicom Computers<br />
Bulevar Vojvode Mišića 37<br />
Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 (0) 11 30 60 800<br />
Fax: +381 (0) 11 36 91 915<br />
E-mail: office@tehnicom.com<br />
Web: www.tehnicomcomputers.com<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 73
74<br />
nove tehnologije<br />
TOP TEH<br />
Frigel je vodeći dobavljač rashladne opreme za industriju prerade<br />
plastike sa tri jasno definisana cilja:<br />
1. Pronalaženje optimalnog tehničkog rešenja za korisnika kako bi<br />
povećao kapacitet i smanjio operativne troškove.<br />
2. Obezbeđenje globalne prisutnosti i raširene mreže lokalnih<br />
zastupnika koja osigurava najbolju podršku korisnicima.<br />
3. Zalaganje za upotrebu takvih tehničkih rešenja koja omogućavaju<br />
očuvanje životne sredine.<br />
Rashladni sistem Ecodrygel predstavlja najčistiji, najjeftiniji, najsigurniji,<br />
a opet pristupačan rashladni sistem za hlađenje sistema<br />
koji zahtevaju rashladnu vodu između 5 i 35°C (40 to 95°F)<br />
koristeći temperaturu okoline<br />
za rashlađivanje bez upotrebe<br />
kompresora. Uređaj deluje u<br />
zatvorenom krugu bez gubitka<br />
procesne vode.Tako je procesna<br />
voda uvek čista, a troškovi<br />
održavanja su na veoma<br />
niskom nivou.Patentiran adiabatski<br />
sistem omogućava rad<br />
u svim vremenskim uslovima i<br />
predstavlja odličnu zamenu za<br />
rashladne kule i tradicionalne<br />
čilere kako u pogledu ozbiljnih<br />
ušteda u potrošnji energije<br />
tako i u niskim troškovima<br />
održavanja. Obe karakteristike<br />
izrazito doprinose smanjenju<br />
uticaja na životnu sredinu.<br />
Ušteda u potrošnji vode<br />
Izmenjivač EDK većinu godine radi bez potrošnje vode za adiabatski<br />
sistem. Samo tokom najtoplijih dana automatski aktivira<br />
adiabatski sistem za pred-hlađenje vazduha. Patentiran sistem za<br />
rad koristi minimalnu količinu vode koja ne dolazi u dodir sa rebrima<br />
izmenjivača i tako sprečava nakupljanje vodenog kamenca na<br />
njima. Inovativan dizajn komore za vlaženje dopušta visok stepen<br />
ovlaživanja vazduha, a time i veoma visoku efikasnost sistema.<br />
Top Teh Predstavništvo<br />
Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040<br />
Mob: +381 (0) 64 20 70 826<br />
Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
E-mail: info@topteh.si<br />
Web: www.topteh.si<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Inovativna štedljiva<br />
industrijska rashladna<br />
tehnika<br />
Frigel je mnogo više od proizvođača i dobavljača opreme za<br />
hlađenje i kontrolu temperature. Posle 40 godina radnog iskustva<br />
specijalizovanog za oblast prerade plastike može se smatrati pravim<br />
konsultantom koji će ponuditi rešenja u skladu sa njihovim stavovima<br />
(kapacitet, efikasnost i uticaj na okolinu). Njihova rešenja se mogu<br />
predstaviti korisnicima i demonstrirati sveukupan učinak. Gde god je<br />
potrebno hlađenje procesne vode Frigel može ponuditi rešenje. Stalni<br />
napori da pronađu najbolja rešenja za korisnike dovode do brojnih<br />
inovacija i novih tehnoloških rešenja.<br />
Ušteda energije<br />
Na izmenjivaču EDK su ugrađeni ventilatorski motori bez četkica<br />
sa frekventnom regulacijom brzine čime se značajno smanjuje<br />
buka, a potrošnja energije za trećinu. Ceo sistem u odnosu na tradicionalne<br />
čilerske sisteme donosi uštede u energiji preko 90%.<br />
Dvozonska vodeno hlađena jedinica Microgel® RCD se koristi<br />
u mnogim aplikacijama prvenstveno zbog svoje univerzalnosti<br />
i širokog radnog opsega. Rashladna jedinica Microgel® RCD<br />
je dizajnirana za pripremu rashladnog medija za jednog ili dva<br />
potrošača što je alternativa centralnim sistemima donoseći razne<br />
prednosti:<br />
• Povećanje produktivnosti<br />
• Konstantan, nezavisan protok i procesna temperatura<br />
• Ušteda energije<br />
• Smanjen škart<br />
• Održavanje preciznih i ponovljivih optimalnih radnih uslova.<br />
• Hlađenje sa uštedom energije<br />
Integrisan automatski »free-cooling« sistem omogućava velike<br />
uštede u potrošnji energije u vremenu kada je moguće koristiti<br />
temperaturu okoline za hlađenje.<br />
Rashladna jedinica Turbogel je dizajnirana da visokim kapacitetom<br />
i malom potrošnjom energije omogućava konstantan i ogroman<br />
protok kroz alat. Potrošnja energija potrebne za postizanje visokog<br />
pritiska i protoka je 30 do 40% manja nego kod centralnog sistema,<br />
jer je pumpa neposredno kod potrošača.<br />
Temperatura komada (0C)<br />
230<br />
210<br />
190<br />
170<br />
150<br />
130<br />
110<br />
90<br />
70<br />
50<br />
zatvaranje<br />
ubrizgavanje<br />
Hlađenje<br />
temperatura da dostigne 75 0 C<br />
Hlađenje sa Centralnim Chillerom<br />
Hlađenje sa Micro/Turbogel-om<br />
izbacivanje<br />
komada<br />
0 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36<br />
Vreme (sec)<br />
Kompaktni čileri Heavygel iz serije HGL su dizajnirani za najteže<br />
i najzahtevnije slučajeve hlađenja sa visokim performansama u<br />
raznim industrijskim aplikacijama. Čileri su vazdušno hlađeni sa<br />
aksijalnim ventilatorima i opremljeni sa “scroll” kompresorima.<br />
Tropska izvedba je standardna opcija i omogućava neprekidan rad<br />
pri temperaturama od +45°C. “Scroll” kompresori su proporcionalno<br />
regulisani u cilju smanjenja potrošnje energije i produženja<br />
životnog veka. Ventilatori su opremljeni frekventno kontrolisanim<br />
motorima bez četkica sa visokim iskorišćenjem omogućavajući za<br />
trećinu manju potrošnju energije nego tiristorski kontrolisani motori.<br />
Na raspolaganju je 7 veličina od 285 do 947 kW rashladne moći.
Kompanija TOP TEH d.o.o. ekskluzivni zastupnik vodećih inostranih proizvođača mašina i opreme<br />
za preradu plastike za tržišta Slovenije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore:<br />
mašine za<br />
brizganje plastike<br />
linearni roboti,<br />
automatizovane proizvodne<br />
jedinice, IML<br />
granulatori made in Germany<br />
elementi za izradu hvataljki<br />
robota, vakuumska tehnika<br />
sušenje i transport granulata,<br />
doziranje i centralni<br />
sistemi transporta<br />
temperatori alata<br />
transport i rukovanje<br />
praškastim materijalima,<br />
Big Bag stanice<br />
mlinovi i seckalice (shredders)<br />
sredstva za<br />
čišćenje puža i cilindara<br />
gravimetrijski dozatori<br />
industrijski čileri i<br />
rashladna tehnika<br />
Top Teh Predstavništvo za Srbiju<br />
Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040, Mob: +381 (0) 64 20 70 826, Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
E-mail: info@topteh.si, Web: www.topteh.si
procesna tehnika tehnika<br />
Bosch Rexroth<br />
Manipulacija sa proizvodima u<br />
industriji<br />
Usled promene tehnoloških zahteva, proširivanja proizvodnih linija i obezbeđivanja novih<br />
tehnoloških operacija, često se javlja potreba za rešenjima automatske manipulacije<br />
proizvodima. Primena pneumatskih manipulatora sa konfekcioniranim Rexroth modulima,<br />
omogućava brzo i efikasno rešenje velike game tehničkih zahteva iz ove oblasti.<br />
Primer rešenja sa manipulatorima, koje je Servoteh primenio u fabrici smrznute hrane pokazuje<br />
svu fleksibilnost i multifunkcionalnost pneumatskih modula firme Bosch Rexroth. Integrisani<br />
sa PLC upravljanjem, ovi manipulatori uspešno zamenjuju više radnika koji rade u nezdravim<br />
uslovima, sa duboko zamrznutim proizvodima. Time se humanizuje proces rada, a automatizacija<br />
dobija puno opravdanje kao najbolja orijentacija u svim poslovnim odlukama.<br />
Opis linije<br />
Proizvode koji izlaze iz tunela za duboko zamrzavanje, umesto<br />
ljudskih ruku, preuzima trakasti transporter koji ih vodi do prvog<br />
manipulatora, koga čine Bosch Rexroth cilindar bez klipnjače<br />
tipa RTC-BV za horizontalno i kompaktni cilindar CCI za vertikalno<br />
kretanje. Kombinacijom ova dva kretanja vrši se „zahvatanje“<br />
proizvoda koji se nalazi u zoni manipulatora i pomeranje na kosi<br />
transporter sa pregradama.<br />
Pored toga što pomera proizvod, ovaj manipulator takođe pomera<br />
i kosi transporter u taktu rada mašine, čime je izbegnuta potreba<br />
za servo pogonom transportera. Kretanjem prizvoda niz transporter<br />
savladava se visinska razlika između transportera tunela i<br />
pakerice. Na donjem nivou proizvod prihvata drugi, a zatim treći<br />
manipulator koji ga ubacuje na uvodni transporter sistema za<br />
pakovanje.<br />
Pored cilndra bez klipnjače tipa RTC-BV za horizontalno kretanje,<br />
kod ova dva manipulatora za vertikalnno kretanje su primenjeni<br />
cilindri sa duplim vođenjem i potisnom pločom GPC-TL.<br />
Rad ova dva sistema je potpuno sinhronizovan, tako da se u slučaju<br />
zastoja na pakerici proizvodi preusmeravaju na akumulacioni<br />
transporter. Zbog potrebe za velikim brzinama kretanja cilindara,<br />
a da bi se ublažili udari na krajevima hodova, ugrađeni su hidraulični<br />
“shock” apsorberi koji prihvataju višak kinetičke energije i<br />
time doprinose mirnijem radu celokupnog sistema.<br />
Komponente manipulatora<br />
Svi izvršni i upravljački elementi, kao i elementi za povezivanje,<br />
izabrani su tako da potpuno ispunjavaju higijenske i sanitarne<br />
uslove za primenu u prehrambenoj industriji. Materijal od koga<br />
su izrađeni pneumatski cilindri je kombinacija eloksirani aluminijum/nerđajući<br />
čelik. Da bi se obezbedila preciznost i dinamika,<br />
cilindri su opremljeni Rexroth linearnim vođicama. Kombinacija<br />
dve Rexroth tehnologije uvek daje viši kvalitet i bolju energetsku<br />
efikasnost.<br />
Upravljanje izvršnim elementima vrši se pomoću ventilskog<br />
ostrva serije CL-03, koga odlikuje higijenski dizajn i visoka klasa<br />
zaštite IP69K.<br />
Ventilsko ostrvo je izrađeno od materijala koji nisu hidroskopni, a<br />
svi spojevi između komponenti su zaptiveni, čime je omogućeno<br />
direktno pranje mlazom vode pod pritiskom do 100 bar-a.<br />
Easy-2-Combine<br />
Samo ime govori o suštini. Komponente za manipulatore moraju<br />
biti modularne, lako i brzo spojive u jedan sistem za manipulaciju.<br />
Rexroth pneumatski linerani moduli, mini klizači, vođene jedinice<br />
i hvatači su već unapred pripremljeni za međusobno direktno<br />
spajanje ili spajanje pomoću standardnih konekcionih elemenata.<br />
Takav pristup omogućava korisniku da se koncentriše na svoju<br />
tehnologiju, a ne na konstruisanje i izradu delova za spajanje<br />
pneumatskih osa.<br />
76<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
procesna procesna tehnika<br />
Bosch Rexroth<br />
Ovaj princip može da se proširi i na druge pogonske tehnologije.<br />
Naime, tamo gde se traži više od dve pozicije na jednoj osi upotrebljava<br />
se servo-električna osa. U praksi se kod manipulatora<br />
najčešće i sreću kombinacije električnih i pneumatskih osa. Sa<br />
električnim osama se mogu realizovati vrlo složeni ciklusi, sa<br />
ekstremno kratkim vremenima.<br />
Otvoreni upravljački i pogonski koncept, proizvodi različitih<br />
tehnologija iz jednog izvora, kao i inteligentni sistemi za međusobno<br />
povezivanje, osnova su za kvalitetnu automatizaciju od<br />
proizvodnje, preko pakovanja, pa sve do paletizacije.<br />
Detaljno se informišite kod:<br />
Bosch Rexroth Sp.z o.o.<br />
Predstavništvo<br />
Srbija, Crna Gora i Makedonija<br />
Adresa: Bul. M. Pupina 10z/l, PP 08<br />
Tel: +381 11 2140400<br />
Fax: +381 11 3116577<br />
E-Mail: info@boschrexroth.rs<br />
www.boschrexroth.rs/com<br />
Ili kod “Bosch Rexroth Sales Partner”-a:<br />
Servoteh d.o.o.<br />
Adresa: Republčka 1a , 11030 Beograd,<br />
Srbija<br />
Tel: +381 11 2190767<br />
Fax: +381 11 2190715<br />
E-Mail: office@servoteh.rs<br />
www.servoteh.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 77
posetili smo smo<br />
AUREA 2012<br />
Vino,<br />
perspektiva Srbije<br />
„Vinarija Zvonko<br />
Bogdan“<br />
Projekat novootvorene „Vinarije Zvonko<br />
Bogdan“ sa Palića, dobitnik je nagrade za<br />
investiciju godine „Aurea 2012“, koju poslovni<br />
portal „eKapija“ već tradicionalno dodeljuje<br />
svake godine. Po oceni stručnog žirija, ova<br />
vinarija je najbolje odgovorila na sva tri bitna<br />
kriterijuma, a to su: inovativnost, finansijski<br />
potencijal projekta i društvena korisnost.<br />
Nagradu je u ime Vinarije primio naš istaknuti umetnik<br />
Zvonko Bogdan, a nagradu mu je uručila potpredsednica<br />
Vlade Srbije, Verica Kalanović. Mladi menadžer<br />
vinarije, Zlatko Živanić, zahvaljujući se, rekao je:<br />
„Vinarija Zvonko Bogdan“ je na tržištu nešto više od godinu dana<br />
i izuzetno nam je drago što smo već u prvoj godini nagrađeni za<br />
svoj rad. Posle zlatnih i srebrnih medalja za vino u San Francusku,<br />
Tokiju i Beču, „Aurea“ je prvo priznanje za celokupnu vinariju i<br />
dokaz da se na srpskom tržištu itekako ceni kvalitet, kako samog<br />
proizvoda, tako i celokupne proizvodnje.“ Još od osnivanja i<br />
postavljanja vinarije, a to nije bilo tako skoro, važilo je pravilo -<br />
sve što se radi, treba da bude najbolje: od izbora klime i zemljišta,<br />
do nastojanja da se pređe na organsku proizvodnju. Vraćanje na<br />
prirodne osnove i tradicionalan način proizvodnje, uz savremenu<br />
tehnologiju i iskustvo vrhunskih enologa, garantuju i vino vrhunskog<br />
kvaliteta.<br />
Solidna konkurencija<br />
Još sedam projekata bilo je ravnopravno u konkurenciji sa nagrađenom<br />
vinarijom. Tu su se našli:<br />
„Sigma“ – Sistem za dezinfekciju vode<br />
„Sigma“ iz Kule je otvorila pogon za proizvodnju hlorogena. To je<br />
uređaj za elektrolitičku proizvodnju hlora u obliku rastvora natrijum<br />
hipohlorita na mestu njegove potrošnje. Proizvodnja ovog<br />
78<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
posetili smo<br />
AUREA 2012<br />
sredstva koje dezinfikuje vodu, vrlo je jednostavna, i zahteva<br />
samo so, omekšanu vodu i električnu energiju. A, pritom, potpuno<br />
je bezbedna.<br />
„Strauss Adriatic“ – Inovativna upotreba otpadnog proizvoda za<br />
grejanje<br />
Kompanija koja je po prvi put počela da koristi kafenu plevicu kao<br />
biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela<br />
svoje fabrike u Šimanovcima. Do tada je ova sirovina bila krajnje<br />
neiskorišćena i predstavljala je otpad.<br />
„Eko-mlek“ – Moderna energetski efikasna mlekara<br />
Započela je izgradnju novog proizvodnog pogona, koji će imati<br />
za 80% više uštede energije u odnosu na staru. Energetska efikasnost<br />
u „Eko-mlek“-u će se ostvariti kroz uštedu u toku procesa<br />
proizvodnje, budući da će se energija dobijati iz sopstvenog<br />
postrojenja za biogas, koji će nastajati iz biološkog otpada, nastalog<br />
u procesu prerade mleka, tačnije surutke.<br />
„Boci Co“ – Aparat za uništavanje medicinskih igala<br />
Kompanija „Boci Co“, otvorila je u Kniću, kod Kragujevca, fabriku<br />
za proizvodnju aparata Sharps Terminator, koji uništava medicinske<br />
igle. korisnik može, na licu mesta, kada odradi intervenciju<br />
iglom, korišćenjem aparata jednom rukom, i jednopotezno, da<br />
uništi iglu za samo 3 sekunde.<br />
„Terra Panonica“ - Kulturni centar za mlade<br />
Na imanju u Mokrinu, kompanija „Terra Panonica“ otvorila je kulturno-turistički<br />
centar. Ovo imanje pruža mogućnosti za ostvarivanje<br />
projekata iz svih oblasti kreativnog stvaralaštva, a selo kroz<br />
ovaj objekat dobija mnoge nove prilike za organizaciju manifestacija.<br />
„Delta“ Kladovo - Sistem za reciklažu otpadnih ulja<br />
Kompanija „Delta“ iz Kladova otvorila je prvo postrojenje za preradu<br />
brodskog otpadnog ulja u Srbiji. Puštanjem postrojenja u<br />
rad, brodovima je omogućeno da svoje otpade, umesto u reku<br />
Dunav, odlažu na to propisano i registrovano mesto, a otpadni<br />
materijal preradom dobija upotrebnu vrednost.<br />
„Carbo Concept“ - Mašina za proizvodnju PET ambalaže<br />
Pančevačka kompanija „Carbo Concept“ je konstruisala novu<br />
mašinu za duvanje PET ambalaže, za mobilnu fabriku vode.<br />
Karakteristikama i inovativnim rešenjima ove mašine, postiže se<br />
minimalna potrošnja električne energije, manja potrošnja vazduha<br />
i omogućava jednostavna manipulacija.<br />
Osim glavne nagrade, na svečanosti su dodeljena i dva specijalna<br />
priznanja - za inovativnost i društvenu korisnost. Tituli inovativne<br />
investicije čast je pripala da dobije kompanija „Strauss Adriatic“,<br />
za projekat upotrebe otpadnog proizvoda za grejanje u fabrici<br />
u Šimanovcima, dok je priznanje za društvenu korisnost pripalo<br />
kompaniji „Delta“ iz Kladova, za projekat sistema za reciklažu<br />
otpadnih ulja.<br />
Nastavak tradicije<br />
Direktor „eKapije“, Zdravko Lončar naveo je da je ideja nagrade<br />
„Aurea“ da se istaknu i promovišu prave vrednosti u investicionom<br />
i poslovnom smislu, vrednosti koje vode Srbiju u pravcu<br />
razvijenih i bogatijih društava. Ove vrednosti i ovi projekti predstavljaju<br />
putokaz za održiv i samostalan razvoj naše zemlje. I zato<br />
bi trebalo da se svi zajedno borimo kako bismo stvorili što bolju<br />
klimu, da ovakvih i sličnih projekata bude što više.<br />
Strateški partner „eKapije“ na projektu „Aurea“, ove godine bila<br />
je švajcarska sertifikaciona kuća SGS, prijatelji projekta je Basler<br />
osiguranje, kao brojne medijske kuće, među kojima i časopis<br />
„<strong>Industrija</strong>“.<br />
Dodeljivanjem nagrade „Vinariji Zvonko Bogdan“, nameće se<br />
stidljivo utisak da se izlazak iz krize postepeno nazire i utire put<br />
nekim boljim i luksuznijim oblastima privrede i života.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 79
mašinska industrija industrija<br />
iz beograda preko kelna u svet<br />
80<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
mašinska mašinska industrija<br />
iz beograda preko kelna u svet<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 81
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Da li je danas Srbija<br />
industrijska zemlja?<br />
drugi deo<br />
U<br />
ovom broju nastavljamo razgovor sa profesorom Mašinskog fakulteta Univerziteta u<br />
Beogradu, dr ing. Petrom B. Petrovićem. Smatramo da merodavnost ovog stručnjaka, osim<br />
dugogodišnjeg iskustva iz ove oblasti, proističe i iz pokretanja programa Nacionalne tehnološke<br />
platforme Srbije (NTPS), koji vodi Akademija inženjerskih nauka Srbije.<br />
Na osnovu toga da ste<br />
zagovornik onoga što bi<br />
se zvalo Strategija industrijskog<br />
razvoja Srbije<br />
do 2030, u čemu bi se onda sastojao<br />
taj „redizajn“ i srpske ekonomske<br />
politike i konkretno industrijskog<br />
razvoja? U tom smislu, da li i u kome,<br />
kojim krugovima sa aktuelne ekonomsko-političke<br />
scene u Srbiji vidite<br />
makar u naznakama saradnike<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović,<br />
tog i takvog pristupa? Odnosno, da<br />
Mašinski fakultet<br />
li ima i da li će biti snage za postavljanje<br />
i razvijanje tog koncepta?<br />
Univerziteta u Beogradu<br />
Prof. Petar B. Petrović: Nažalost, ne postoji instant kesica sa sadržajem<br />
koji izručite u ključalu vodu i za pet minuta nastane industrija!<br />
Stvaranje industrijskog sistema u svakoj ekonomiji, pa i u ekonomiji<br />
Srbije je dug proces, čiji se vremenski okviri mere decenijama. Takođe,<br />
to je vrlo skup proces, koji zahteva velike investicije u industrijsku<br />
infrastrukturu i ljudski resurs, i koji zahteva vrlo precizno vođenje,<br />
posebno u delu tehnološkog razvoja, koji čini osnovu svakog industrijskog<br />
sistema. Nova industrijska politika, koju je u junu mesecu<br />
2011. godine usvojila Vlada republike Srbije, prepoznaje potrebu za<br />
industrijalizacijom Srbije, potrebu za jačanjem izvozne konkurentnosti<br />
industrije i potrebu za intenzivnim tehnološkim razvojem. U<br />
tom dokumentu, izmedju ostalog, stoji da je realni okvir za izlazak iz<br />
kriznog stanja 2030. godina, kada bi, u zavisnosti od agilnosti kojim<br />
bi se sprovodila industrijska politika i u zavisnosti od uticaja spoljašnjih<br />
faktora (ekonomskih i političkih), bila realizovana dva alternativna<br />
scenarija. Prema prvom, konzervativnom scenariju, do 2030.<br />
godine bio bi dostignut obim proizvodnje i dinamička komponenta<br />
koju je industrija Srbije imala neposredno pre kriznog perioda. Ovde<br />
se misli na našu autohtonu krizu krajem osadmdesetih i početkom<br />
devedesethih godina prošlog veka, izazvanu dezintegracijom Jugoslavije<br />
i procesima koji su zatim usledili, a koji još uvek traju, mada<br />
u svojim drugačijim pojavnim oblicima. Cena ovakvog izlaska iz krize<br />
je trajni gubitak gotovo četiri razvojne decenije. Alternativno, prema<br />
drugom scenariju, razvoj bi bio takav da bi se do 2030. godine<br />
dostigla ona razvojna putanja, koju bi Srbija imla da kriznog perioda<br />
nije ni bilo, čime bi se poništili svi efekti zaostajanja izazvani dvodecenijskim<br />
kriznim stanjem, uz postojanje kapaciteta za dalji dinamičan<br />
razvoj.Ovaj drugi scenario, odnosno optimistički scenario je<br />
malo verovatan, jer bi zahtevao da Srbija učini nešto što u svojoj<br />
istoriji nikada nije uradila, a to je da se rast industrijske proizvodnje<br />
ostvaruje po eksponencionalnom modelu. Realniji je ovaj prethodni<br />
scenario, dakle konzervativni scenario, koji počiva na ideji da se rast<br />
industrijske proizvodnje ostvari po linearnom modelu, sa parametrima<br />
koji je industrija Srbije imala pre kriznog perioda, odnosno od<br />
1960. do 1990. godine.<br />
Naravno, konzervativni scenario nije ni malo lako postići, jer je rast<br />
u trodecenijskom periodu pre krize bio izuzetno dinamičan. U tom<br />
smislu, zadatak koji stoji pred Srbijom je vrlo delikatan. Formula za<br />
uspešno ostvarenje ovog zadatka je jednostavna i sastoji se od tri<br />
osnovna i dva pomoćna instrumenta, koji se etapno i kombinovano<br />
primenjuju. Osnovne instrumente definiše 3R paket: Revitalizacija<br />
(2011-2015), Reinženjering (2015-2020) i Razvojna ekspanzija<br />
(2020-2030).<br />
Pomoćni instrumenti su bitni za evropske integracione procese, jer<br />
Srbija ulaskom u Evropsku uniju, zapravo ulazi i u evropski industrijski<br />
prostor, a to je ambijent koji je stvorilo jedno visokotehnološko<br />
društvo, gde se uspešnost meri tehnološkim dostignućima i efikasnošću<br />
proizvodnih procesa. Pomoćne instrumente čini 2K paket:<br />
Komplementarnost i Kompatibilnost. Kao i kod svake strategije,<br />
treba razlikovati papir od prakse. Naša ozbiljnost i posvećenost tom<br />
zadatku, a u pitanju je nacionalni prioritet najvišeg značaja, odrediće<br />
konačni ishod.<br />
Za uspeh je neophodno da se stvori ambijent u kome će se sinhrono<br />
delovati u tri ravni:<br />
1. društveno-političkoj,<br />
2. ekonomskoj i<br />
3. inženjersko-tehnološkoj ravni.<br />
Za tako nešto neophodan je i nov institucionalni okvir. Treba razmišljati<br />
o rešenju u kome postoje:<br />
• Ministarstvo industrije, jer je problematika industrije sada<br />
rastrgnuta između dva ministarstva – Ministarstvo ekonomije<br />
i regionalnog razvoja, gde se nalazi novac i Ministarstvo prosvete<br />
i nauke, u kome se nalazi tehnologija (konstrukciona<br />
greška, koja industriju ostavlja u lebdećem stanju, bez integralne<br />
tehnološke i ekonomske politike, što negativno deluje<br />
na industrijski razvoj i koja nužno mora da bude ispravljena);<br />
• Investiciona banka u okviru koje bi trebalo da se stvore odgovarajući<br />
finansijski fondovi, koji su istinski posvećeni industrijskom<br />
razvoju i<br />
• Institut za Industrijske tehnologije i inovaciju u okviru koga bi<br />
se simultano gradile strategije tehnološkog razvoja industrijskog<br />
sistema za njegovu tehnološku transformaicju i makroekonomska<br />
strategija.<br />
82<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Možda je ovo previše radikalan zaokret u odnosu na postojeće<br />
stanje, ali situacija u kojoj se nalazi industrija Srbije i shodno<br />
tome ukupni ekonomski sistem, koji očigledno nema kapacitet<br />
da u potrebnoj meri puni stalno rastući budžet, zahteva radikalne<br />
promene i odlučnost. Zanemarivanje stanja industrije i istrajavanje<br />
na postojećoj matrici razmišljanja je najgori scenario. To je<br />
scenario koji sigurno vodi ka sveopštem siromaštvu i sve većim<br />
socijalnim tenzijama. Ovakav razvoj je neminovnost sa snagom<br />
prirodnog zakona.<br />
ovakvim aktivnostima uspostavi stabilan proces, koji će kao svoj<br />
osnovni ishod imati industriju znanja, odnosno industriju u kojoj<br />
su osnovni resursi ljudi sa znanjem i veštinama koje poseduju, a<br />
ne prirodni resursi. <strong>Industrija</strong> znanja funkcioniše po principu: clean,<br />
grean and lean, odnosno, to je koncept društveno odgovorne<br />
i dugoročno gledano, održive industrijske proizvodnje, koji sa jedne<br />
strane generiše proizvode i usluge velike dodate vrednosti, a<br />
sa druge strane je kompatibilan sa okruženjem, fokusirajući sa na<br />
nultu emisiju štetnih materija, nulti uticaj na klimatske promene<br />
i racionalno trošenje materijalnih i energetskih resursa.<br />
U okviru programa Nacionalne tehnološke platforme Srbije –<br />
NTPS program, koji je inicirala, koncipirala i operativno vodi<br />
Akademija inženjerskih nauka Srbije (AINS), detaljno se razrađuje<br />
koncept oporavka i transformacije industrije Srbije kroz<br />
koncept industrije znanja. Ovom prilikom, želim da najavim<br />
skup koji će biti posvećen upravo ovoj problematici, a čije je<br />
održavanje planirano za april mesec ove godine.<br />
<strong>Industrija</strong>: Na tragu prethodnog i pitanje o „konceptu industrije<br />
znanja“, terminu čiji ste zagovornik. Šta se „krije“ iza ovog<br />
pojma? Kako on treba i mora da se primenjuje i, konačno, ko bi<br />
bio u prvom redu odgovornosti za primenu i rezultate primene<br />
tog pristupa? Konkretno, može li i sama struka da preuzme inicijativu,<br />
osim u vidu komentara, analiza i ocena, i da započne<br />
novi ciklus u vođenju i sprovođenju nečega što bi se zvalo npr.<br />
novom industrijskom politikom u Srbiji? Da li je „Forum 3“, koji<br />
se očekuje početkom aprila ove godine, taj i takav način željenog<br />
i očekivanog proaktivnog stava i ponašanja struke, pogotovo<br />
među akademskom elitom?<br />
Prof. Petar B. Petrović: Akademska elita treba da se približi privredi.<br />
Nauka mora da postane pragmatična, a ona to sada nije. U<br />
aktuelnom ciklusu projekata koje finansira Ministarstvo prosvete<br />
i nauke (posao je započelo nekadašnje Ministarstvo za nauku i<br />
tehnološki razvoj) za period 2011-2014., samo 1/3 projekata je<br />
iz oblasti tehnološkog razvoja, dok su 2/3 projekti koji spadaju<br />
u kategoriju osnovnih istraživanja. Dalje, od te 1/3 projekata za<br />
oblast tehnološkog razvoja, samo 1/3 ima bar jednog participanta<br />
iz industrije. Računica je vrlo jednostavna, novac koji sada Srbija<br />
ulaže u nauku, a to je oko 0.3% BDP je 90% usmeren na aktivnosti<br />
koje nisu povezane sa potrebama industrije. To je dovoljno<br />
ilustrativna situacija, koja sa jedne strane pokazuje kako država<br />
nije pronašla način da akademsku elitu u značajnijoj meri usmeri<br />
ka industrijskom razvoju, a sa druge strane pokazuje kako se ta<br />
ista akademska elita zapravo bavi sama sobom i troši ono malo<br />
para koje su nauci namenjene.<br />
Nasuprot tome, u Evropi imamo sasvim druge procese. Nauka i<br />
industrija, kroz različite programe tehnološkog razvoja i još bitnije,<br />
partnerstva javnog i privatnog sektora, stimulišu se da sarađuju<br />
na konkretnim projektima, relevantnim za industriju. Suština na<br />
ovim projektima jeste da nauka znanje pretače u industrijske inovacije,<br />
a industrija prihvata te inovacije i valorizuje ih kroz stvaranje<br />
visokotehnoloških proizvoda. Fokus je na trougao razvoja,<br />
odnosno uspostavljanje funkcionalnih mehanizama unutar trougla<br />
koji čine: industrija, istraživanje i investicije. Ovakav trougao<br />
je zapravo mašina za stvaranje bogatstva naroda. Zadatak je da se<br />
To je NTPS Forum 3: INDUSTRIJA ZNANJA – Novi scenario ZA i SA<br />
za 2030. Ne bih još uvek želeo da otkrivam detalje, sem da nameravamo<br />
da po prvi put na istom zadatku dovedemo tri ključna<br />
činioca trougla razvoja: inženjere, ekonomiste i nosioce krupnog<br />
preduzetničkog kapitala, a sve zajedno predvođene industrijom,<br />
što je u duhu Evropskih tehnoloških platformi, iz kojih je izveden<br />
NTPS Program, kao njegov nacionalni ekvivalent. Cilj je da se<br />
javnosti i regulatornim telima, koja su zadužena za industrijski i<br />
tehnološki razvoj, ponude konkretni predlozi za oporavak i transformaciju<br />
industrijskog sistema, odnosno formuliše prečica za<br />
izlazak iz kriznog stanja, a ta prečica je industrija znanja, bazirana<br />
na efektu tehnološke konvergencije, odnosno sustizanja (Samuelsonov<br />
Catch-up Effect).<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 83
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
<strong>Industrija</strong>: Bliže se izbori, realno - stres za privredu, a posebno industriju kao<br />
oblast koja umnogome zavisi od investicija, koje u ovom trenutku imaju najčešće<br />
državni predznak, što direktni, što posredni. Kako odvojiti negativan uticaj<br />
političkih događaja na redovnost privrednih i naravno industrijskih ciklusa?<br />
Prof. Petar B. Petrović: Za industriju je relevantna samo industrijska politika,<br />
politika tehnološkog razvoja i politika obrazovanja. Relevantna je i naša odgovornost<br />
prema sopstvenoj industriji, koja je motor našeg ekonomskog sistema, čak i<br />
onda kada taj motor loše funkcioniše. Sve ostalo nije relevantno.<br />
84<br />
<strong>Industrija</strong>: U vašem okruženju može se čuti i pojam ili slogan<br />
„za industriju, sa industrijom“. Da li je reč o drugačijem, možda<br />
prijemčivijem izrazu koncepta održivog razvoja, inače usvojenog<br />
u svetu pre tridesetak godina? Ako je tako, kakvo je u tom<br />
smislu stanje u Srbiji, posebno imajući u vidu odnos gde veliki<br />
industrijski sistemi zapravo menjaju okolinu, a ne usaglašavaju<br />
se sa istom, kao što je slučaj sa Sartidom?<br />
Prof. Petar B. Petrović: „Za industriju SA industrijom“ je bio<br />
nekadašnji slogan, koji je jedna grupa profesora sa Katedre za<br />
proizvodno mašinstvo, Mašinskog fakulteta u Beogradu koristila<br />
kao moto, na kome je sazdana JUPITER Asocijacija (Jedinstveno<br />
Upravljanje Proizvodnim i Informaciono-Tehnološkim Resursima).<br />
Nekada moćna, ova asocijacija je upravljala osnovnim procesima<br />
u transferu znanja i tehnologija, kao ključnog sadržaja za razvoj<br />
industrijskog sistema. Da spomenem samo neke od programa<br />
koji su suštinski promenili industrijsku proizvodnju u Srbiji (i<br />
nekadašnjoj Jugoslaviji, jer je to bila jugoslovenska asocijacija):<br />
osvajanje i uvođenje u operativnu primenu numerički upravljanih<br />
mašina (cnc tehnologija), robotika, proizvodni informacioni<br />
sistemi i uvođenje računara u industriju za upravljanje proizvodnih<br />
procesa, projektovanje proizvoda i procesa primenom kompjutera<br />
(CAD / CAM tehnologije). Jednom godišnje održavana<br />
je generalna asembleja, JUPTIER Konferencija, koja je trajala po<br />
nedelju dana i okupljala i do 500 učesnika, inženjera, naučnika i<br />
direktora vodećih institucija u privredi i nauci. Pored saopštavanja<br />
rezultata istraživačkih i privrednih aktivnosti, to je bila prilika<br />
za intenzivna druženje i razmenu ideja. Ta vremena su sada iza<br />
nas, mada JUPITER Asocijacija, u značajno manjem obimu i sa<br />
vrlo redukovanim aktivnostima, postoji i danas, a maja meseca<br />
ove godine održava se 38. po redu JUPITER Konferencija, na<br />
Mašinskom fakultetu u Beogradu.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Iskustva iz perioda pre devedesetih, kada je slogan ZA industriju<br />
SA industrijom, pokazao svoju delotvornost, treba ponovo primeniti,<br />
ali prilagođeno novom ambijentu koji postoji u industriji<br />
i staviti ga pre svega u funkciju oporavka, a zatim i transformacije<br />
industrijskog sistema Srbije u pravcu industrije znanja. Ovakve<br />
aktivnosti su zapravo podloga za izgradnju jednog bitno drugačijeg<br />
instrumenta privatnog i javnog partnerstva, koji će biti imperativno<br />
lišen socijalne komponente i koji će favorizovati razvojne<br />
aktivnosti i inženjerstvo, a ne puko otvaranje radnih mesta, što<br />
je bez izuzetka današnja praksa u kontekstu takozvanih stranih<br />
investicija.<br />
Moramo da shvatimo da u tržišnoj privredi ne postoje strane<br />
i domaće investicije, već da samo postoji pojam investicija, i<br />
da privlačenje stranih investicija kroz ponudu bagatelne radne<br />
snage nije održiv koncept, pa samim tim ni poželjan. Ne<br />
postoje strani investitori koji će doći u Srbiju i izgraditi joj<br />
moćnu i globalno konkurentnu industriju. To je utopija. Srbija<br />
mora da se sama stara o svom industrijskom sistemu, da ga<br />
sistemski razvija, a u kriznim vremenima mora da zaštiti svoje<br />
vodeće kompanije. Reakcija Vlade na posrtanje US Steel-a<br />
(nekadašnjeg Sartida i MKS-a, a sada Železare Smederevo), je<br />
apsolutno pozitivna i primer je šta treba raditi i kako je trebalo<br />
raditi kada su druge, njemu slične kompanije došle u tešku<br />
situaciju, ili se trenutno u njoj nalaze i sopstvenim snagama ne<br />
mogu da se iz nje istrgnu. To nije napuštanje koncepta tržišne<br />
ekonomije, to je izraz najviše društvene odgovornosti, jer<br />
se urušavanjem velike kompanije, koja kao u slučaju Železare<br />
Smederevo postoji tačno 99. godina, stvara tektonski talas koji<br />
preti da uruši kompletan industrijski sistem, posebno u malim<br />
ekonomijama kao što je ekonomija Srbije. Drugo je pitanje da<br />
li je jedna takva akcija u sklopu šire strategije ili samo izolovan<br />
primer, koji ima za cilj da spreči moguće socijalne tenzije.<br />
Kada se kaže: “ZA industriju SA industrijom“, onda se upravo<br />
misli na stvaranje podloge za ovakvo delovanje države, odnosno<br />
definisanje delotvornih mehanizama javnog i privatnog<br />
partnerstva, koje će kao svoj osnovni i jedini prioritet imati<br />
jačanje industrijskog sistema, fokusirajući se na sistemski<br />
okvir, odnosno integralno razvijanje industrijskog sistema kao<br />
jedne jedinstvene funkcionalne celine.
finansije<br />
Dugoročni krediti KBC banke<br />
iz zajma EIB<br />
kbc banka<br />
KBC Banka je za potrebe kreditiranja dugoročnih<br />
investicionih projekata za mala i srednja preduzeća,<br />
pripremila kredite iz zajma Evropske investicione<br />
banke za finansiranje investicionih programa koji<br />
su deo ciljeva EU. Ovi krediti se mogu koristiti za investiranje u<br />
opremu, nekretnine ili projekte iz oblasti ekonomije, energetike,<br />
zdravstva, industrije i turizma u lokalnim samoupravama, javnim<br />
i ostalim preduzećima.<br />
Uz stručnu podršku KBC Banke, svi klijenti koji imaju potrebu za<br />
kreditima, mogu da pronađu najbolje rešenje koje odgovara njihovim<br />
planovima i ambicijama.<br />
KBC INFO: 011/30-50-575<br />
www.kbcbanka.rs<br />
Značajna pogodnost je niža kamatna stopa, koja iznosi 50<br />
baznih poena manje od godišnje kamatne stope, koja se obračunava<br />
na kredite bez učešća Evropske investicione banke.<br />
Predviđen je grejs period do 5 godina.<br />
Rok otplate je od 2 do 15 godina. Krediti se otplaćuju u jednakim<br />
mesečnim, kvartalnim ili šestomesečnim ratama.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 85
86<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
osiguranje<br />
Dunav biznis paketi<br />
– za sigurno poslovanje<br />
Svaki biznis sa sobom nosi neizvesnost<br />
i velike rizike. Nepredviđeni događaji<br />
mogu ozbiljno ugroziti ostvarenje<br />
poslovnih ciljeva vlasnika malih i srednjih<br />
preduzeća i preduzetnika i upravo zato<br />
je potreban pouzdan partner koji će<br />
obezbediti sveobuhvatnu zaštitu imovine<br />
i zaposlenih.<br />
Kompanija Dunav osiguranje, lider na domaćem tržištu u oblasti<br />
osiguranja, u okviru svoje raznovrsne ponude ima i paket<br />
za mala i srednja preduzeća i preduzetnike. Dunav osiguranje<br />
je pravi partner za poslovanje, pre svega zato što razume<br />
potrebe malog biznisa i ima svest o specifičnostima različitih<br />
delatnosti, kao i o teškoćama i prirodi posla malih i srednjih<br />
preduzeća i preduzetnika.<br />
• DUNAV BIZNIS BONUS paketi nude jedinstveni nivo zaštite<br />
imovine i zaposlenih od iznenadnih svakodnevnih nepredviđenih<br />
događaja. Dunav osiguranje je prva osiguravajuća kuća<br />
na tržištu koja je kreirala pakete za osiguranje upravo po meri<br />
određene delatnosti, i to:<br />
• Paket za trgovinsku delatnost<br />
• Paket za proizvodnju i zanatstvo<br />
• Paket za ugostiteljsku delatnost<br />
• Paket za uslužne delatnosti nege i ulepšavanja<br />
• Paket za uslužne delatnosti – biroi, kancelarije i agencije.<br />
Svi ovi paketi skrojeni su po meri preduzetnika i obuhvataju:<br />
osnovni paket, izborna pokrića i specijalne bonuse.<br />
I Osnovnim paketom osiguranja, u zavisnosti od delatnosti,<br />
obezbeđuje se zaštita:<br />
• Poslovnog objekta, opreme, zaliha, novca, itd. od sledećih<br />
rizika: požara, udara groma, eksplozije, oluje, grada, poplave,<br />
bujice i visoke vode, izlivanja vode iz instalacija, provalne krađe<br />
i razbojništva, loma stakla, samozapaljenja zaliha, iscurenja<br />
zaliha tečnosti iz cisterni, udara sopstvenog i nepoznatog vozila<br />
i sopstvene radne mašine u osigurani objekat, pada letelice,<br />
manifestacija i demonstracija.<br />
• zaposlenih od posledica nesrećnog slučaja (invaliditet, odnosno<br />
smrt).<br />
II IZBORNA POKRIĆA, uz Osnovni paket osiguranja, pružaju<br />
mogućnost kreiranja idealnog paketa prema potrebama vlasnika<br />
preduzeća, a u zavisnosti od delatnosti obuhavataju:<br />
1. osiguranje mašina, aparata, uređaja i instalacija od loma,<br />
kvarova i sl;<br />
2. osiguranje poslovne dobiti i troškova zarade u slučaju<br />
prekida poslovanja usled požara i drugih opasnosti;<br />
3. osiguranje zakonske građanske odgovornosti za štete nanete<br />
trećim licima i stvarima trećih lica proistekle iz delatnosti ili<br />
posedovanja imovine;<br />
4. osiguranje robe u domaćem transportu;<br />
5. osiguranje opšte odgovornosti, kao i osiguranje<br />
odgovornosti za proizvode.<br />
Kompanija Dunav osiguranje nudi i specijalne bonuse kao zahvalnost<br />
osiguranicima na ukazanom poverenju, i to, u zavisnosti od<br />
samog paketa:<br />
• povećanje sume osiguranja za zalihe u odabranom periodu<br />
od mesec dana za 20% od sume osiguranja za zalihe za svaki<br />
pojedini konto<br />
• štete na objektu usled pada drveta, antena i sl. - 100 evra po<br />
štetnom događaju, odnosno 200 evra ukupno godišnje<br />
• troškovi preventivne zamene brave zbog nestanka ključeva -<br />
200 evra po štetnom događaju i ukupno godišnje.<br />
• štete na stvarima zaposlenih usled provalne krađe i razbojništva<br />
- 50 evra po radniku i po štetnom događaju, i 200 evra<br />
ukupno godišnje<br />
• i mnoge druge.<br />
Prednosti i pogodnosti ponude Kompanije Dunav osiguranje<br />
sastoje se pre svega u: fleksibilnosti, što znači da se mogu kombinovati<br />
Osnovni paket i Izborna pokrića koja su osiguravaču najpotrebnija;<br />
potom jednostavnost, jer klijent ima mogućnost da<br />
se osigura na licu mesta i objedini pokrića od više rizika na samo<br />
jednoj polisi, štedeći i vreme i novac; i naravno cena, koja je niža<br />
nego kod standardnog ugovaranja osiguranja od pojedinačnih<br />
rizika i povoljnija od sličnih proizvoda na tržištu.<br />
Za klijente je ipak najvažnija brza i efikasna naknada štete, po<br />
čemu je Kompanija Dunav osiguranje poznata.<br />
Detaljne informacije o ponudi u domenu osiguranja malih i<br />
srednjih preduzeća i preduzetnika, svi zainteresovani mogu<br />
da dobiju besplatnim pozivom kontakt centra Dunav osiguranja<br />
- 0800 386 286 ili na broj 011 3241 135, kao i na adresi<br />
www.dunav.com, ili u nekoj od 600 poslovnica Kompanije.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 87
eflektor plus plus<br />
MSP<br />
Još bolje poslovanje posle mentoringa<br />
Nacionalna agencija za regionalni razvoj poziva mala<br />
i srednja preduzeća i preduzetnike, da se prijave za<br />
dobijanje besplatne usluge mentoringa, koji podrazumeva<br />
sveobuhvatnu podršku preduzećima koja se<br />
nalaze u presudnom trenutku za razvoj ili opstanak sa ciljem prevazilaženje<br />
trenutne situacije.<br />
88<br />
Pravo da se prijave imaju privredni subjekti koji se bave proizvodnjom<br />
ili pružanjem usluga, koji su u većinskom domaćem privatnom<br />
vlasništvu i izmirili su obaveze po osnovu poreza i doprinosa.<br />
Na raspisani konkurs mogu da se prijave i preduzetnici koji posluju<br />
i kraće od godinu dana. Rok za prijavu je 10. maj.<br />
Na osnovu prijava, biće odabrano 150 preduzetnika i preduzeća<br />
kojima će biti pružena besplatna usluga mentoringa u trajanju od<br />
50 sati, a trajaće do kraja novembra 2012. godine.<br />
Svi zainteresovani za dodatne informacije mogu se obratiti Nacionalnoj<br />
agenciji za regionalni razvoj, kao i regionalnim agencijama<br />
u Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Rumi, Požarevcu, Kragujevcu,<br />
Kraljevu, Kruševcu, Užicu, Novom Pazaru, Nišu, Leskovcu,<br />
Vranju, Zaječaru i Beogradu.<br />
Nacionalna agencija za regionalni razvoj je standardizovala mentoring<br />
kao uslugu privrednim subjektima u okviru projekta „Institucionalizacija<br />
mentoringa kao usluge za MSPP“, finansiranog od<br />
strane Vlade Japana kroz Japansku agenciju za međunarodnu<br />
saradnju. U prošloj godini, usluga mentoringa pružena je za 135<br />
MSPP.<br />
Više informacija na web adresi: www.narr.gov.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
Šta je mentoring?<br />
Mentoring je sveobuhvatan proces podrške preduzetnicima koji<br />
se nalaze u presudnom trenutku za dalji razvoj ili za opstanak<br />
preduzeća. Zajedničkim radom, mentor i preduzetnik nastoje da<br />
prevaziđu problem i pronađu najpovoljnije rešenje za buduće<br />
poslovanje. Mentor je pomoćnik, koordinator i savetnik.<br />
Ko su mentori?<br />
Mentori su osobe koje vode proces mentoringa. Mentor radi kao<br />
pomoćnik, koordinator i savetnik za sve procese razvoja, kako bi<br />
se postigli konačni ciljevi preduzeća.<br />
Mentor je kvalifikovana osoba koja poseduje sertifikat da je<br />
uspešno završila mentoring treninge. Obuka na treninzima omogućava<br />
savladavanje alata za utvrđivanje problema i praktičnih<br />
metoda za rešavanje eventualnih problema, sa kojima se preduzeće<br />
najčešće susreće.<br />
Ko su korisnici mentoringa?<br />
• početnici u poslovanju<br />
• postojeći preduzetnici<br />
• poslovna udruženja<br />
• biznis inkubatori u razvoju<br />
• klasteri<br />
Faze u procesu mentoringa:<br />
• Dijagnoza (proučavanje razloga trenutnih problema ili smetnji<br />
za dalji razvoj preduzeća)<br />
• Priprema plana razvoja<br />
• Implementacija plana<br />
Koje usluge obuhvata mentoring?<br />
• Dijagnostikovanje, kako bi se definisala i razumela trenutna<br />
situacija u poslovanju preduzeća<br />
• Pomoć u pronalaženju potrebnih informacija<br />
• Pomoć u pripremi i realizaciji razvojnih aktivnosti/planova/<br />
projekata, kako bi se postigli što bolji poslovni rezultati<br />
• Pomoć u pripremi dokumentacije za programe podrške preduzećima<br />
• Pomoć u pronalaženju poslovnih partnera<br />
• Savetovanje i koordinacija aktivnosti usmerenih pristupanju<br />
fondovima, novim tehnologijama, konsultantskim uslugama<br />
• Upoznavanje sa odgovarajućim konsultantima<br />
• Obuke<br />
• Konsalting<br />
Koliko maksimalno može trajati proces<br />
mentoringa u jednom preduzeću?<br />
Proces mentoringa u jednom preduzeću može trajati godinu<br />
dana, i to kroz ukupno 50 sati.
eflektor plus<br />
Privredna komora Srbije<br />
Produbljivanje nelikvidnosti u 2012<br />
Privrednici na zajedničkoj sednici tri odbora<br />
za metalsku i elektroindustriju, hemijsku i<br />
crnu i obojenu metalurgiju Privredne komore<br />
Srbije, upozorili su na dalje produbljivanje<br />
nelikvidnosti početkom ove godine i dalji pad<br />
industrijske proizvodnje u Srbiji.<br />
Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje imali su<br />
proizvodnja osnovnih metala, prehrambenih proizvoda,<br />
osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata,<br />
proizvodnja duvanskih proizvoda i motrnih vozila i prikolica.<br />
Sektor rudarstva u januaru 2012. godine ostvario je rast<br />
proizvodnje za 10,9 odsto u odnosu na prvi mesec 2011. godine,<br />
dok je nasuprot tome, prerađivačka industrija zabeležila pad za<br />
7,6 odsto u istom periodu. Prošla godina završena je sa stopom<br />
inflacije od oko 7 odsto, a u februaru ove godine iznosila je 4,9<br />
odsto. Prema poslednjim raspoloživim podacima, Srbija je i dalje<br />
jedna od zemalja sa najvišom inflacijom u Evropi, koja, dugoročno<br />
deluje destabilizujuće na čitavu privredu. Posle gotovo fiksnog<br />
kursa u 2011.godine, nacionalna valuta je oslabila, pa je dinar<br />
prema evru početkom ove godine depresirao za 6 odsto.<br />
Ukupan javni dug Srbije 31. januara 2012. godine iznosio je<br />
14,470 miliona evra, što je za 4,1 milion evra više nego krajem<br />
januara 2011. godine. Prema podacima Narodne banke Srbije,<br />
31. januara ove godine bilo je blokirano 62.452 privredna subjekta,<br />
čije su dugovi dostigli ukupno 173,1 milijardu dinara.<br />
Srbija se nalazi u četvrtoj godini primene Prelaznog trgovinskog<br />
sporazuma (PTS), koji će biti zamenjen Sporazumom o stabilizaciji<br />
i pridruživanju (SSP), kada ga budu ratifikovale Rumunija i Litvanija.<br />
EU ukida carine i kvote na izvoz robe iz Srbije, uz određene<br />
izuzetke, koji se odnose na šećer, vino, vrste ribe, junetine za koje<br />
postoje kvote bescarinskog izvoza na tržište EU.<br />
Srbija je prošle godine ostvarila trgovinu sa svetom vrednu 8,4<br />
milijardi evra, od čega je oko 14,4 milijardi evra bio vredan uvoz,<br />
a izvoz 8,4 milijardi evra. Trgovina sa EU je iznad proseka u odnosu<br />
na trgovinu sa svetom, jer je pokrivenost uvoza izvozom 60,5<br />
odsto. Poljoprivreda je segment izvoza koji donosi suficit i omogućuje<br />
Srbiji da opstaje u trgovinskim odnosima sa Evropskom<br />
unijom. Tako je 2011. godine ovaj višak dostigao 444 miliona evra.<br />
Italija, Bosna, Nemačka i Crna Gora jesu naša najvažnija izvozna<br />
tržišta i na svako od njih pojedinačno izvozimo više nego na rusko,<br />
kinesko, tursko i američko tržište zajedno. Za nekoliko godina na<br />
evropskom kontinentu biće formirana dva trgovinska bloka i to,<br />
EU sa CEFTA, EFTA i Turskom, a drugi, Rusija sa Kazahstanom i<br />
Belorusijom i Ukrajinom, koja bi želela da potpiše sporazum sa<br />
EU, ali istovremeno ima i otvoren poziv od Rusije.<br />
Na planu međunarodne IPA pomoći, Srbija je uspela da iskoristi<br />
oko 99 odsto sredstava. Najviše tih sredstava otišlo je na obrazovanje,<br />
lokalni razvoj, pa tek onda na privredu, a razlog je što su<br />
morali da budu kandidovani projekti koji ispunjavaju pravila EU.<br />
Predstoji analiza jaza koji postoji između domaćeg i zakonodavstva<br />
EU.<br />
Jedna zemlja, iz strukturnih fondova EU za godinu dana može<br />
dobiti 4 odsto bruto društvenog proizvoda, a taj procenat<br />
biće smanjen na 2,8 odsto, zbog ekonomske krize i nemogućnosti<br />
iskorišćenja sredstava. U periodu kada je Srbija dobila<br />
2,2 milijarde evra od EU, Bugarska je dobila 6,9 milijarde evra.<br />
Zatim, carinske stope EU su mnogo niže nego naše, pa je carina<br />
5 na automobile, a biće nula 1. januara 2014. godine.<br />
Privrednici su ukazali da je od podataka o količini stranih direktnih<br />
investicija, koje su u 2011. godini iznosile 1,826 miliona evra,<br />
mnogo važnija njihova ekonomska dimenzija, odnosno, efekti -<br />
koliko povećavaju izvoz, koliko radnika je zaposleno, kao i analiza<br />
koliko je stranih investicija usmereno u industriju, jer se tu stvara<br />
nova vrednost.<br />
Iako šalju pozitivan signal i dobre su za nova radna mesta, strane<br />
direktne investicije moraju se posmatrati u svetlu toga koliko je<br />
domaćih kooperanata ili dobavljača uključeno u lance snabdevanja<br />
investitora i koje to kompanije koje su investirale u Srbiji, u<br />
našoj zemlji imaju i svoje razvojno-istraživačke centre.<br />
Podpredsednica Privredne komore Srbije, Vidosava Džagić, ukazala<br />
je da čitav set necarinskih barijera proističe iz tehničkog<br />
zakonodavstva, kao i da ništa nije urađeno u pogledu definisanja<br />
prioriteta u harmonizaciji tehničkog zakonodavstva, iako su privrednici<br />
već pokrenuli tu inicijativu. Osim toga, firme imaju veliki<br />
trošak i zbog nepriznavanja sertifikata u nekim državama i zato je<br />
neophodno ubrzanje procesa međusobnog priznavanja i uspostavljanje<br />
jedinstvenog sistema.<br />
Na zajedničkoj sednici, posle koje su održane i zasebne sednice<br />
sva tri odbora, privrednicima je predstavljen i novi Centar za usluge<br />
i posredovanje PKS.<br />
Investicioni bum u državama u procesu pristupanja EU<br />
nastupa negde između dobijanja statusa kandidata i u godini<br />
kada je izvesno da će država postati članica, a pad investicija<br />
nastupa kada država pristupi Evropskoj uniji. Međutim, Srbija<br />
je 2010.godine, uprkos tome što je Hrvatska imala status<br />
kandidata, uspela da privuče više investicija nego Hrvatska i<br />
Slovenija zajedno.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 89
sajamski grad<br />
sajamski grad<br />
Minhen – spoj tradicije i modernog<br />
života<br />
Tekst pripremila: Mirković Dragana<br />
Kosmopolitski grad sa srcem, metropola i<br />
provincija, elegantan kao njegovi veliki<br />
bulevari, prefinjen kao mnogobrojni kulturni<br />
sadržaji i institucije, bučan kao pivnice za vreme<br />
Oktoberfest-a, zavodljiv kao novi BMW, uz veliku<br />
količinu fudbalske strasti, samo su neki od epiteta<br />
kojima se može opisati prestonica Bavarske.<br />
Minhen se nalazi na obalama reke Izar, na samim<br />
obroncima Alpa i glavni je grad nemačke pokrajine<br />
Bavarske i nakon Berlina i Hamburga, Minhen je<br />
sa svojih oko 2 miliona stanovnika, treći grad po<br />
veličini u Nemačkoj.<br />
Prvi pomen o Minhenu vezuje se za VI vek nove ere, jer se tada<br />
na reci Izar osnovalo nekoliko bavarskih plemena. Period iz koga<br />
potiče ime grada je X i XI vek, zbog toga što su tada benediktanski<br />
monasi osnovali manastir Apud Munihen. Pošto su se u starom i<br />
srednjem veku ovde ukrštali putevi od zapada prema istoku i od<br />
severa prema jugu, Minhen je postao jako značajna raskrsnica<br />
puteva kao i trgovački centar te regije. Zahvaljujući ovom geografskom<br />
položaju, Minhen i dan danas predstavlja važnu raskrsnicu<br />
puteva, kako kopnenih, tako i vazdušnih.<br />
Minhen je i kulturno veoma aktivan grad, sa svojim izvanrednim<br />
muzejima i kulturnim spomenicima, operom, pozorištem, kao<br />
i nekim od najpoznatijih festivala u Nemačkoj, među kojima su<br />
i Letnji internacionalni filmski festival, Opera festival i, svakako<br />
najčuveniji – Oktoberfest.<br />
Minhen je čuven i po svojoj impesivnoj arhitekturi, koja doživljava<br />
procvat za vreme renesanse i baroka, kada su i izgrađene i<br />
neke od najlepših građevina u Minhenu, a na samu arhitekturu<br />
grada verovatno najveći uticaj je izvršio Ludvig Prvi, koji je izgradio<br />
neke od monumentalnih građevina u ulici sa njegovim imenom, u<br />
kojoj se nalaze između ostalih i zgrada Ministarstva finansija, Veliki<br />
Bazar, Trijumfalna kapija, Ludvigova crkva (jedna od najlepših<br />
crkava u Minhenu), Bavarska biblioteka i dr. Minhen je poznat i<br />
kao grad zelenila, a najpoznatiji je svakako Engleski park, zelena<br />
oaza u centru grada koji se prostire na površini od oko 3,7 km².<br />
Veliki broj crkava i katedrala mogu se videti u Minhenu, od kojih<br />
su najpoznatije crkva Sv.Petra, Frauenkirche (Ženska crvka), Crkva<br />
spasitelja, itd. Građevine po kojima je Minhen takođe poznat su<br />
i Gradska pivnica, Minhenska palata, Nova i Stara gradska većnica,<br />
Glockenspiele, Vojni muzej, Agustinska pivnica, Palata pravde,<br />
Zgrada umetnika, Anđeo mira, <strong>Most</strong>ovi na Izaru, Alianz Arena...<br />
Minhen je i značajan industrijski centar i jedan od gradova sa<br />
najjačom ekonomijom u Nemačkoj. To je moderna metropola, sa<br />
mnogim internacionalnim kompanijama, koje u Minhenu imaju<br />
svoja evropska predstavništva, među kojima su BMW, MAN, Siemens,<br />
Linde, Allianz, Rohde & Swartz, MTU kao i mnoge druge<br />
kompanije.<br />
Takođe, Minhen je i veliki sajamski centar. Međunarodni sajam u<br />
Minhenu je, sa oko 40 stručnih sajmova za investiciona i potrošna<br />
dobra, kao i nove tehnologije, sa atraktivnom lokacijom sajmišta<br />
u Minhenu, jedan od vodećih organizatora sajmova u svetu. Preko<br />
30.000 izlagača i oko dva miliona stručnih i kongresnih posetilaca<br />
svake godine učestvuje na manifestacijama na sajmištu, u ICM-u<br />
(Međunarodnom kongresnom centru u Minhenu) i MOC-u (centru<br />
za manifestacije).<br />
90<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
Pored toga, Međunarodni sajam u Minhenu organizuje međunarodne<br />
stručne sajmove u Aziji, Rusiji, na Srednjem istoku i u<br />
Južnoj Americi. Sa šest kćerki-firmi u Evropi i Aziji, kao i preko 60<br />
inostranih predstavništava, koja vode brigu o preko 90 zemalja,<br />
Međunarodni sajam u Minhenu raspolaže globalnom mrežom.<br />
I u pogledu održivog razvoja, preuzima ulogu predvodnika:<br />
jedina je sajamska organizacija, koja je odlikovana certifikatom<br />
TÜV-a, kao „energetski efikasno preduzeće“.<br />
Manifestacije Međunarodnog sajma u Minhenu mogu se podeliti<br />
u tri tematske oblasti: investiciona dobra, potrošna dobra i<br />
nove tehnologije. U manifestacije iz oblasti investicionih dobara<br />
između ostalog spadaju:<br />
• BAUMA - najveći stručni sajam za građevinske mašine, mašine<br />
za rudnike, građevinska vozila i građevinske aparate na svetu;<br />
• BAU - vodeći svetski sajam za arhitekturu, materijale i sisteme;<br />
• EXPO REAL - međunarodni stručni sajam za poslovne nekretnine<br />
i investicije;<br />
• IFAT ENTSORGA - vodeći svetski sajam za vodoprivredu, otpadne<br />
vode, otpad i sirovine i<br />
• TRANSPORT LOGISTIC - međunarodni stručni sajam za logistiku,<br />
mobilnost, IT i supply chain management.<br />
Među manifestacijama Međunarodnog sajma u Minhenu u<br />
oblasti potrošnih dobara, posebno se ističu ISPO - vodeći<br />
međunarodni sajam sportske industrije i INHORGENTA - stručni<br />
sajam za nakit i satove. Međunarodni sajam u Minhenu je<br />
dobro postavljen i u oblasti tehnologija, sa sajmovima kao što<br />
su ELECTRONICA, LASER – world of photonics i analytica.<br />
Sajmište u Minhenu spada u red najmodernijih sajmišta na svetu<br />
i raspolaže sa preko 180.000 m² prostora u halama i 375.000<br />
m² otvorene površine. Kao jedna od retkih sajamskih organizacija,<br />
Međunarodni sajam u Minhenu je svoje sajmište sam planirao<br />
i izgradio, tako da raspolaže sa velikim „know-how“-om u<br />
oblasti lokacijskog konsaltinga.<br />
Ukoliko želite da ostvarite kontakt sa minhenskim sajmom<br />
u Srbiji ili Crnoj Gori, možete pozvati njihove predstavnike u<br />
Beogradu, a to je firma DEinternational d.o.o, koja se nalazi<br />
na adresi Topličin Venac 19-21, a telefoni su im: +381 11 2028-<br />
010 ili 2028-014, takođe sve informacije možete dobiti i putem<br />
e-mail adrese: stojanovic@ahk.rs.
vremeplov<br />
PRIČA O<br />
ZLATU<br />
Zlato kao vrednost, ukras, mera, magija...<br />
Vekovima opčinjava, zamenjuje, vredi<br />
i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. U<br />
nesigurnim vremenima, uvek se vraća kao<br />
prava i proverena vrednost. I danas je<br />
ulaganje u zlato sigurna investicija. O<br />
istoriji i budućnosti zlata pričamo u ovom<br />
vremeplovu.<br />
Tekst pripremila: Snežana Stanojević<br />
Prema tehničkoj podeli metala, u plemenite metale<br />
spadaju : zlato, srebro, platina i ostali metali platinske<br />
grupe. Po obimu proizvodnje i zastupljenosti u zemljinoj<br />
kori, oni se mogu svrstati u retke metale. Zainteresovanost<br />
za proizvodnju zlata, bez obzira na resurse na kojima se ta<br />
proizvodnja bazira, ima veliki značaj, kako u ekonomskom, tako<br />
i u tehnološkom pogledu. Raznolikost i različitost resursa zlata<br />
po nastanku, sastavu kao i karakteru, doprineo je razvoju velikog<br />
broja tehničko- tehnoloških postupaka za njihovu preradu.<br />
ISTORIJSKI PREGLED<br />
Prema arheološkim nalazima, predanjima i pisanim dokumentima.<br />
smatra se da je zlato prvi metal koji je još pračovek uočio u prirodi<br />
i počeo da ga koristi. Verovatno se to dogodilo pre 6000-7000 god.<br />
Zaslužnost za postojanost zlata u prirodi, u elementarnom obliku,<br />
jesu njegove fizičke i hemijske osobine, a njegova zlatna boja<br />
i intenzivan sjaj, učinile su da se zlato uočljivo izdvaja od ostale<br />
mase. Mekoća zlata, kao i njegova niska tačka topljenja, omogućavale<br />
su njegovu preradu i sa primitivnim tehničkim sredstvima.<br />
Vađenje rude i njen transport, vršile su se uz mukotrpan ljudski rad.<br />
Kada je bilo potrebno, ruda je mrvljena u stupama, a zatim mlevena<br />
u žrvnjevima. Odvajanje usitnjene jalovine od zlatnih zrna<br />
vršeno je ispiranjem, ponekad preko životinjske kože ( legenda o<br />
„zlatnom runu“). U drevnom Egiptu je već bila razvijena metoda<br />
topljenja i rafinacija kupelacijom (kupele od uglja iz životinjskih<br />
kostiju), takođe i rafinacija kiselinama. Zlatari starog Egipta ovladali<br />
su tehnikom prerade zlata i izrađivali su predmete takve lepote,<br />
da i danas zadivljuju savremenog čoveka.<br />
Osim za izradu nakita, zlato je od najstarijih vremena služilo kao<br />
mera vrednosti i imalo je funkciju novca. Najstarije monete bile su<br />
izrađene od zlata.<br />
Poseban doprinos poznavanju hemijskih i fizičkih osobina zlata<br />
dali su „alhemičari“. „Alhemičari“ su tragali za kamenom mudrosti.<br />
Polazeći od zlata kao vrhunske materije, smatrali su da pretvaranje<br />
drugih metala u zlato vodi otkrivanju Kamena Mudrosti. Kroz rani<br />
srednji vek opada značaj zlata, međutim nešto kasnije, proizvodnja<br />
zlata je naglo rasla, otkrivanjem bogatih nalazišta širom planete.<br />
Buran razvoj tehnike u XX veku, pronalaskom do tada nepoznatih<br />
tehnologija kao što su: elektronika, raketna tehnika, svemirska tehnologija<br />
i dr., proširilo je oblasti korišćenja zlata, mada i dalje se<br />
najveća količina zlata koristi za proizvodnju nakita i kovanog novca.<br />
Satelit „Prospero“ - obložen zlatnom folijom, kako bi se<br />
zaštitile solarne ćelije i štampano električno kolo<br />
LEŽIŠTA DOMAĆIH ZLATONOSNIH<br />
RUDA<br />
Republika Srbija raspolaže značajnim resursima za proizvodnju<br />
kako zlata, tako i drugih plemenitih metala.<br />
Proizvodnja zlata u Srbiji datira još iz perioda Rimljana koji su,<br />
prepirajući rečne nanose i delove kvarcnih žica, ostavljali tragove<br />
vidljive i danas. Zbog zlata u Peku i okolnim brdima, Kučevo<br />
ponekad zovu i gradom u zlatnoj dolini. Feliks Kanic, poznati<br />
putopisac i naučnik iz XIX veka, beleži da se Kučevo, u stara<br />
vremena zvalo Chrisovehia (Starozlatija). Prvi pisani dokument o<br />
ispiranju zlata u reci Pek potiče iz 1835. godine. Prvo društvo za<br />
istraživanje i eksploataciju zlata je osnovano krajem prošlog veka,<br />
a ozbiljni radovi na istraživanju zlata započeti su 1902. godine i sa<br />
kraćim prekidima usled ratova nastavljeni su sve do danas. Posle<br />
oslobađanja od Turaka, eksploatacija zlata obnovljena je krajem<br />
XIX veka, u vreme Kraljevine Srbije, a zatim je nastavljena i u Kraljevini<br />
Jugoslaviji. Prema dostupnim arhivskim podacima, 1934.<br />
godine vađeno je između 25 i 32 kilograma čistog zlata mesečno,<br />
a po podacima do 1955.g., izvađeno je više od 7 tona zlata. U<br />
drugoj polovini XX veka, eksploatacija ispiranjem zlatonosnog<br />
rečnog peska potpuno je zamrla. Borska metalogenetska zona<br />
se smatra osnovnim izvorom eksploatacije zlata. U ležištu Čoka<br />
Marin, zlato se javlja u količini od 1.8 do 24.2g/t.<br />
92<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
vremeplov<br />
Istraživanja pokazuju da se u bušotini na Jasiku na Crnom vrhu,<br />
nalazi ležište od oko 240 000 tona rude, i u kojem ima čak 14<br />
grama po toni zlata. Prema podacima iz Svetskog saveta za zlato,<br />
Srbija sa 14,3 tone zlata u 2011.godini je plasirana na 58.mesto<br />
po skladištenim zalihama ovog plemenitog metala.<br />
EKONOMIJA<br />
Procenjuje se da je u poslednjih 600 godina u svetu proizvedeno<br />
preko 125 000 tona zlata. Preko 80% svetskih zaliha se nalazi u<br />
posedu 11 zemalja EU, SAD, Švajcarske i drugih velikih monetarnih<br />
organizacija. Ostatak sveta poseduje 15% zlata, od čega je<br />
većina u Japanu, Kini, Rusiji, Indiji. Za razliku od raspodele zaliha,<br />
resursi za dobijanje zlata se nalaze većinom u manje razvijenim<br />
zemljama, kao sto su Južnoafrička unija, Brazil, Bocvana. Od<br />
razvijenih zemalja samo Rusija, Australija, Kanada i donekle SAD,<br />
raspolažu značajnim resursima za proizvodnju zlata. Prikazani<br />
odnosi potpuno reflektuju stanje u svetskoj ekonomiji u<br />
poslednjih tridesetak godina.<br />
U poslednje vreme, sve više se kupuje<br />
zlato, jer na finansijskom tržištu<br />
zlato predstavlja garant sigurnosti.<br />
Posmatrajući statistiku,<br />
2008.g. cena jedne<br />
fine unce ( 31.1 gram<br />
), bila je 700$, 2005.g.<br />
oko 429 $, a 2001.g. oko<br />
260$. Današnja cena<br />
jedne fine unce je 1564 $.<br />
Investitor koji je pre godinu dana uložio u zlato 1000$, sada je u<br />
plusu oko 26%, dok je na duži rok od oko 5 godina dobit daleko<br />
veća - oko 170 %! Ove cifre mnogo govore same za sebe.<br />
ZANIMLJIVOSTI DANAŠNJICE<br />
Jedno japansko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, izvadilo<br />
je veće količine zlata nego pojedini, koji važe za najbogatije<br />
na svetu. Pronađeno je 1.89 g zlata po toni pepela, dobijenog od<br />
sagorevanja otpadnog kanalizacionog mulja.<br />
U svetu bogatih i poznatih, u ishrani, koriste se listići, kao i prah<br />
zlata. Jestivo zlato je od 24 karata i meko je, za razliku od zlata od<br />
14, 18 ili 22 karata, koje upotrebljavaju zlatari, pomešano je sa<br />
drugim metalima, tvrđe je i nije za ljudsku upotrebu.<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012. 93
sajamska industrija industrija<br />
izbor sajmova u zemlji i regionu<br />
Izbor sajmova u 2012.<br />
BEOGRADSKI SAJAM<br />
• 38. Međunarodni sajam građevinarstva, 24-28.04.<br />
• 56. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća.<br />
14-18.05.<br />
• 2. CE&HA - Sajam potrošačke elektronike i kućnih<br />
aparata, 13-16.09.<br />
• 34. Međunarodni sajam grafičke i papirne industrije,<br />
26-29.09.<br />
• 11. PACKTECH EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 5. Higijena u industriji EXPO, 26-29.09.<br />
• 8. CONBAK EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 4. FRUVEG EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 9. Međunarodni sajam zaštite životne sredine - Ecofair,<br />
10-12.10.<br />
• 8. Međunarodni sajam energetike, 10-12.10.<br />
• 3. Međunarodni sajam bezbednosti objekata, infrastrukture,<br />
lica i poslovanja - iSEC, 5-8.11.<br />
• 50. Međunarodni sajam nameštaja, opreme i unutrašnje<br />
dekoracije, 12-18.11.<br />
• 49. Međunarodna izložba mašina, alata i repromaterijala<br />
za drvnu industriju, 12-18.11.<br />
• 7. Sajam etno hrane i pića, 25-28.11.<br />
• 11. Međunarodni sajam preduzetništva za mala i<br />
srednja preduzeća, 29.11-01.12.<br />
NOVOSADSKI SAJAM<br />
• 79. Međunarodni poljoprivredni sajam , 12-18. Maj<br />
• Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije<br />
BIOMASA, 12-14. septembar<br />
• Međunarodni sajam drvne industrije IET 2012, 12-14.<br />
septembar<br />
• 12. sajam automobila Auto Show , 10-14. oktobar<br />
• 7. međunarodni sajam investicija INVESTEXPO, 23-25.<br />
oktobar<br />
• DANI ENERGETIKE, 8-11. Novembar<br />
NIŠKI SAJAM<br />
• 9. Sajam građevine i opreme, 13-15.septembar<br />
ŠUMADIJA SAJAM, Kragujevac<br />
• 9.sajam poljoprivrede, 13-16.09.<br />
• Sajam automobila, 27-30.09.<br />
94<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.
sajamska industrija<br />
sajamska industrija<br />
izbor sajmova u zemlji i regionu<br />
SKOPSKI SAJAM<br />
• Sajam transporta i logistike,<br />
6-9.. ili 26-29.09.<br />
• Međunarodni sajam metalurgije, elektronike, metala,<br />
graditeljstva, sigurnosti i zaštite, TEHNOMA, 16-20.10.<br />
• Agrofud, 7-10.11.<br />
• Finexpo, 5-6.12.<br />
ZAGREBAČKI<br />
VELESAJAM<br />
• Kolektivne izložbe<br />
stranih zemalja, 19-23.09.<br />
• Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora<br />
energije, 19-23.09.<br />
• Ambienta, 10-14.10.<br />
SAJAM SPLIT<br />
• SAFIR, Sajam finansija, investicija i razvoja, 24-28.10.<br />
• SASO, Međunarodni sajam graditeljstva, drvne i<br />
metalne industrija, alata, obrtništva, elektronike, energetike<br />
i telekomunikacija, 24-28.10.<br />
OSIJEČKI SAJAM<br />
• Međunarodni obrtnički sajam i sajam<br />
poduzetništva i graditeljstva, 26-29.05.<br />
SARAJEVSKI SAJAM<br />
• Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, pića i<br />
roba široke potrošnje, 15-19.11.<br />
TUZLANSKI SAJAM<br />
• Međunarodni sajam energije, industrije i rudarstva,<br />
5-8.06.<br />
FRANKFURTSKI SAJAM<br />
• TEXCARE, 5-9.05.<br />
• TENDENCE, 24-28.08.<br />
• Automechanika, 11-16.09.
posetili smo smo<br />
Beotruck 2012<br />
U<br />
periodu od 27 - 31. marta, u halama<br />
1, 1a, 2 – nivo A i 3 Beogradskog sajma,<br />
održan je 50. Međunarodni salon<br />
privrednih vozila „Beotruck 2012“. Na<br />
ovogodišnjoj manifestaciji, učestvovalo je 155<br />
izlagača iz preko 20 zemalja. Na salonu su bili<br />
izloženi kamioni, autobusi, dostavna vozila, prikolice,<br />
poluprikolice, specijalne nadgradnje i prateća<br />
oprema. Jubilarni Salon komercijalnih vozila<br />
je bio izuzetna prilika da poslovni ljudi iz naše<br />
zemlje, regiona, ali i šire, na jednom mestu vide<br />
reprezentativnu izložbu najmodernijih privrednih<br />
vozila širokog spektra namene. Osim proizvođača<br />
velikih privrednih vozila, na sajmu su se predstavili<br />
uvoznici i distributeri lakih privrednih vozila, kao<br />
zastupnici vodećih svetskih proizvođača u ovom<br />
segmentu automobilske industrije.<br />
Pored vozila i prateće opreme, veoma interesantan<br />
proizvod ponudila je i dizeldorfska kompanija<br />
TimoCom, koja je na svom štandu u hali 1<br />
predstavila moderno softversko rešenje u oblasti<br />
transporta. Svaki posetilac sajma je mogao na licu<br />
mesta da proba onlajn programe na više kompjuterskih<br />
radnih mesta i dobije besplatno aplikaciju<br />
Transportni barometar za iPhone ili Android<br />
mobilni telefon.<br />
NAJPOSJEĆENIJI SAJAM METALA U REGIJI<br />
96<br />
<strong>Industrija</strong> 37 / april 2012.<br />
mašine i linije za proizvodnju i<br />
obradu metala,<br />
alati za obradu metala,<br />
sirovine i repromaterijali za metalnu industriju,<br />
oprema i materijali za zavarivanje,<br />
oprema i sredstva za zaštitu metala,<br />
antikorozivna sredstva<br />
procesna oprema – hardver i softver,<br />
nove tehnologije u metalnoj industriji,<br />
specijalizovana trgovina metalom,<br />
doradni poslovi i kooperacija – tražnja i ponuda
industrijski web adresar web adresar<br />
▪▪ABB - www.abb.rs<br />
▪▪Alumina - www.alumina.si<br />
▪▪Armex - www.armex.rs<br />
▪▪Avalon Partners - www.avalon.rs<br />
▪▪AxFlow Gesmbh - www.axflow.rs<br />
▪▪<br />
Bosch Rexroth - www.boschrexroth.rs<br />
▪▪<br />
Colpart - www.colpart.co.rs<br />
▪▪<br />
Devix - www.devix.rs<br />
▪▪<br />
DEinterntional - www.automatica-munich.com<br />
▪▪<br />
Dunav Export Import - www.dunav-ei.rs<br />
▪▪<br />
Dunav osiguranje - www.dunav.com<br />
▪▪<br />
Festo - www.festo.rs<br />
▪▪<br />
Fluid Mold - sistemigoda.fms@gmail.com<br />
▪▪<br />
Fox Electronics - www.fox.rs<br />
▪▪<br />
Gates - www.gates.co.rs<br />
▪▪<br />
Gebruder Weiss - www.gw-world.com<br />
▪▪<br />
Grundfos - www.grundfos.rs<br />
▪▪<br />
Henkel - www.loctite.rs<br />
▪▪<br />
Hydac - www.hydac.com<br />
▪▪<br />
Ind Media Publishing - www.najboljeknjige.rs<br />
▪▪<br />
Indas - www.indas.rs<br />
▪▪<br />
Infokod - www.info-kod.rs<br />
▪▪<br />
Instalacija inženjering - www.instainz.co.rs<br />
▪▪Jugoimpex - www.jugo-impex.com<br />
▪▪<br />
KBC banka - www.kbcbanka.rs<br />
▪▪<br />
Lenze - www.lenze.com<br />
▪▪<br />
Magnat - www.magnat-alati.rs<br />
▪▪<br />
Maxima Graf - maximagraf@gmail.com<br />
▪▪<br />
Mercedes - www.fuso-trucks.rs<br />
▪▪<br />
Mikrokontrol - www.mikrokontrol.rs<br />
▪▪<br />
Rolo-as - www.roloas.co.rs<br />
▪▪<br />
Siemens - www.siemens.rs<br />
▪▪<br />
Superlab - www.super-lab.rs<br />
▪▪Tecon sistem - www.tecon.rs<br />
▪▪Tehnicom computers - www.tehnicomputers.com<br />
▪▪Termomont - www.termomont-bg.rs<br />
▪▪Timken - www.timken.com<br />
▪▪TopTeh - www.topteh.si<br />
▪▪<br />
Uniprogres - www.uniprogres.rs<br />
▪▪<br />
Uram System - www.uram.co.rs
Brzo,<br />
pouzdano,<br />
inovativno<br />
INOVACIJA!<br />
TEMPERATURNA<br />
OTPORNOST<br />
DO<br />
120°C!<br />
Kako vam Loctite ® trenutni lepkovi mogu<br />
pomoći da savladate izazove lepljenja?<br />
• Lepe za manje od 5 sekundi!<br />
• Snažni i izdržljivi proizvodi sa podrškom<br />
iskusne tehničke službe!<br />
• Novo! Loctite ® 401, 406 i 454 sada<br />
imaju temperaturnu otpornost<br />
od -40 °C do +120 °C!<br />
Hen kel Sr bi ja d.o.o, Bu le var Oslo bo đe nja 383, 11000 Be o grad<br />
Tel: +381 11 2072 242, Fax: +381 11 2072 273<br />
E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />
www.loctite.rs