Logistika - Industrija
Logistika - Industrija
Logistika - Industrija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Broj 36 • Februar 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />
U FOKUSU<br />
<strong>Logistika</strong>:<br />
www.timocom.com<br />
INTERVJU<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski<br />
fakultet Univerziteta u Beogradu:<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Prikupljanje informacija o konkurenciji:<br />
Brzo i jednostavno pronaći tovar i tovarni prostor.
Precizno i tačno<br />
Evropska tržišta. Na dohvat ruke.<br />
Fleksibilni dizajn adaptivnih gripera<br />
Novine u ponudi kompanije GW: proizvodna linija GW pro.line obuhvata dnevne polaske, definisano tranzitno vreme,<br />
fiksne standarde kvaliteta i vrhunsku uslugu. Na taj način prevozimo pošiljke od Norveške do Grčke, od Rusije do Portugala.<br />
Prisutan DHDG u 47 zemalja efikasniji Evrope i na je 10,5 od miliona ljudske kvadratnih šake. kilometara.<br />
Uverite se u to i sami: GW pokreće sve.<br />
Telefon: + 381 11 3715 235<br />
www.festo.rs
uvodnik<br />
Izdavač<br />
Pred svaku novu godinu mislimo o tome, a neki se i usrdno mole kako<br />
će novih 365 dana doneti novu šansu za novi, bolji život... Infantilno!<br />
Sasvim je jasno da sve zavisi od nas samih. Jedan od bolnih dokaza jeste<br />
stanje u industriji Srbije.<br />
U tom svedočenju o industrijskoj stvarnosti Srbije, postavili smo pitanje<br />
– da li je Srbija danas industrijska zemlja? Znamo da industrijski sistem<br />
Srbije potresa duboka kriza koja traje dve decenije i u ovom trenutku joj<br />
se kraj ne nazire. Govori se i o procesu stihijske deindustrijalizacije koji<br />
je praktično došao u svoju terminalnu fazu...<br />
Sve to i još više, rekao nam je prof. Petar B. Petrović, sa Mašinskog<br />
fakulteta u Beogradu, mesta gde se školuju kadrovi upravo za bolju<br />
industrijsku stvarnost, koja mora biti, kako prof. Petrović kaže, zasnovana<br />
na respektivnoj industrijskoj tradiciji. O tome mlada generacija skoro<br />
da ništa ne zna, kaže prof. Petrović. Zato časopis <strong>Industrija</strong>, kao svedok i<br />
savremenik industrijske scene u Srbiji, beleži i to u svom novom izdanju!<br />
Hvala Vam što nas čitate!<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />
Lazara Kujundžića 88, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 347 90 00<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
Generalni menadžer<br />
Nikola Mirković<br />
Tel: +381 60 344 8428<br />
E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />
Redakcija<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Boris Gajić<br />
Tel: +381 60 344 8429<br />
E-mail: bgajic@industrija.rs<br />
Kompjuterska obrada<br />
Đorđe Rafajlović<br />
E-mail: raf@raster.rs<br />
Marketing<br />
Jasmina Jovanović<br />
Jasmina Pešić<br />
Mihailo Nenadović<br />
Sanja Skendžić<br />
Boris Gajić,<br />
glavni i odgovorni urednik<br />
Broj 36<br />
Broj 36 • Februar 2012. • Godina VII • Cena 300 dinara<br />
www.timocom.com<br />
U FOKUSU<br />
<strong>Logistika</strong>:<br />
INTERVJU<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski<br />
fakultet Univerziteta u Beogradu:<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Prikupljanje informacija o konkurenciji:<br />
Štampa<br />
Maxima graf, Vladana Desnice 13, Novi Sad<br />
Distribucija<br />
Direkt marketing service d.o.o.<br />
Web<br />
www.industrija.rs<br />
Časopis izlazi dvomesečno<br />
Brzo i jednostavno pronaći tovar i tovarni prostor.<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost i verodostojnost<br />
objavljenih oglasa i promotivnih tekstova.<br />
Poštovani!<br />
Preduzeće za izdavaštvo i marketing Ind Media d.o.o. jeste specijalizovani tim:<br />
• za konsalting firmama u oblasti industrije koji raspolaže najvećom<br />
bazom klijenata u ovoj oblasti;<br />
• koji osmišljava, organizuje posebne događaje i rentira opremu za potrebe<br />
Vaše kompanije;<br />
• čiju izdavačku delatnost predvodi časopis <strong>Industrija</strong>, već renomirani i jedini<br />
stručni magazin za popularizaciju industrije u Srbiji, a upotpunjuju posebna<br />
izdanja stručnih naslova;<br />
• koji pruža PR konsalting, u vidu strategija, pozicioniranja Vaše kompanije na<br />
tržištu, u "branding"-u i "rebranding"-u, zatim u oblasti kriznog PR-a i, naravno,<br />
u kvalitetnoj saradnji sa medijima;<br />
• koji organizuje u saradnji sa Vama i u skladu sa Vašim potrebama za<br />
usavršavanjem stručnog znanja Vaših zaposlenih, odgovarajuće stručne<br />
skupove i seminare.<br />
Apsolutnu novinu predstavlja produkcija video prezentacija u vidu video oglasa,<br />
promotivnih spotova, namenskih kompanijskih filmova i njihovo postavljanje na<br />
web strani Vaše kompanije, ali i na našem sajtu.<br />
SVE NA JEDNOM MESTU<br />
MESTO ZA SVE!<br />
Obratite nam se na:<br />
Mihaila Todorovića 20, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 347-90-00<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
4<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
sadržaj<br />
REFLEKTOR<br />
Srbija i svet * 6<br />
ENERGETIKA<br />
Nova metodologija za prognozu potrošnje električne energije * 8<br />
Eaton electric * 12<br />
Magnat * 14<br />
Reflektor plus * 15<br />
ENERGETSKA EFIKASNOST<br />
Racionalizacija potrošnje električne energije * 18<br />
ABB * 22<br />
U FOKUSU<br />
InTeSe GmbH & Co. KG * 26<br />
<strong>Logistika</strong> – preduslov održivom razvoju privrede * 28<br />
mr Dragan Stefanović, sekretar Udruženja saobraćaja i<br />
telekomunikacija Privredne komore Beograda:<br />
TimoCom * 35<br />
Gebrüder Weiss * 36<br />
Schrack Technik d.o.o. * 38<br />
AUTOMATIZACIJA<br />
Festo * 40<br />
MAŠINSKA INDUSTRIJA<br />
StanTechnologies d.o.o. * 42<br />
NOVE TEHNOLOGIJE<br />
Top Teh * 44<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
Siemens * 46<br />
MEHANIZACIJA<br />
TECON Sistem d.o.o. * 47<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
PSM * 51<br />
Tehnicom Computers * 52<br />
HENKEL * 54<br />
TIMKEN * 56<br />
SOKIĆ * 59<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Kriza i njeni uzroci - imati ili biti? * 62<br />
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU<br />
Edukacija poslodavca * 68<br />
SAJAMSKA INDUSTRIJA<br />
Šumadija Sajam * 70<br />
Izbor sajmova u 2012. * 72<br />
VREMEPLOV<br />
Kako je kroćeno sunce... * 76<br />
INDUSTRIJSKI WEB ADRESAR<br />
Spisak oglašivača * 78<br />
28<br />
U FOKUSU<br />
<strong>Logistika</strong>: Neka pitanja teorije i prakse<br />
„<strong>Logistika</strong> se u poslednjih dvadesetak godina razvila i afirmisala<br />
više nego prethodnih stotinjak godina. Kada govorimo<br />
o privrednom značaju logistike na nivou preduzeća, treba<br />
znati da su se preduzeća uverila da se primenom logističkih<br />
načela i metoda mogu uveliko smanjiti troškovi, a što u<br />
konačnom za njih znači povećanje profita. Poslovna logistika<br />
ima poseban značaj jer dobar deo vremena i troškova procesa<br />
reprodukcije otpada na logističke aktivnosti.“<br />
48<br />
INTERVJU<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Da li je danas Srbija industrijska zemlja?<br />
“Industrijski sistem Srbije potresa duboka kriza koja traje<br />
dve decenije i u ovom trenutku joj se kraj ne nazire. Proces<br />
stihijske deindustrijalizacije je praktično došao u svoju terminalnu<br />
fazu.”<br />
60<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Prikupljanje informacija o konkurenciji – novi izazov!<br />
“Organizovano prikupljanje informacija o konkurenciji je svesna<br />
i sistematska aktivnost jedne kompanije u cilju prikupljanja,<br />
analize i korišćenja informacija koje donose više saznanja<br />
i bolje razumevanje konkurentskih tržišnih kretanja, jer to<br />
bitno utiče na vašu sposobnost da uspešno poslujete.”<br />
pretplatite se na vaš primerak časopisa<br />
Da biste obezbedili vaš PRIMERAK časopisa <strong>Industrija</strong> potrebno je da<br />
sledite uputstvo koje se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u koje su uneti svi traženi podaci.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 5
eflektor<br />
srbija...<br />
Vlada Srbije pristupila izradi<br />
Prostornog plana transnacionalnog<br />
gasovoda “Južni tok”<br />
Vlada Srbije donela je odluku o izradi Prostornog<br />
plana područja posebne namene<br />
transnacionalnog gasovoda “Južni tok”. Preliminarna<br />
granica Prostornog plana obuhvata<br />
delove područja gradova: Zaječara, Smedereva,<br />
Pančeva, Beograda – Palilula, Zrenjanina,<br />
Sombora, Sremske Mitrovice, Šapca, Loznice,<br />
Novog Sada, i deo opština: Boljevac, Paraćin,<br />
Ćuprija, Jagodina, Despotovac, Svilajnac,<br />
Žabari, Velika Plana, Kovin, Opovo, Titel,<br />
Žabalj, Temerin, Srbobran, Vrbas, Kula, Stara<br />
Pazova, Inđija, Ruma, Bogatić, Bački Petrovac,<br />
Bačka Palanka i Bač. Na teritoriji grada Zaječara<br />
Prostorni plan će obuhvatiti sledeće KO:<br />
Veliki izvor, Prlita, Grljan, Vratanica, Grlište,<br />
Leskovac, Gornja Bela Reka i Lenovac, a na<br />
teritoriji grada Smedereva: Saraoci, Lugavčina,<br />
Osipaonica, Skobalj, Mala Krsna, Vranovo,<br />
Lipe I, Šalinac i Smederevo.<br />
Kad mali nisu mali...<br />
U Atini je od 23. do 25. februara održana je<br />
poslovna konferencija posvećena preduzetnicima<br />
pod nazivom „Nedelja preduzetnika u<br />
Grčkoj“, a pod pokroviteljstvom grčkih ministarstava<br />
za razvoj, konkurentnost i pomorstvo<br />
i prosvete, učenja i verskih pitanja. Po<br />
prvi put na jednoj ovakvoj poslovnoj konferenciji<br />
koja je organizovana pod supervizijom<br />
Evropske konfederacije mladih preduzetnika<br />
– YES, učetvovali su i predstavnici Srbije čiju<br />
četvoročlanu delegaciju je predvodio predsednik<br />
Kluba privrednika opštine Palilula,<br />
Tomislav Jovanović. Naime, juna prošle godine<br />
Klub privrednika opštine Palilula izabran je<br />
za pridruženog člana ove međunarodne organizacije<br />
koja deluje od 1989. i okuplja 40.000<br />
članova iz 16 zemalja. Sada je, tako, Srbija<br />
postala 17. zemlja članica YES-a.<br />
Sama poslovna konferencija se sastojala iz<br />
predavanja, radionica, B2B susreta, a obeležili<br />
su je nastupi predstavnika eminentnih institucija<br />
i organa vlasti Grčke i drugih zemalja<br />
poput SAD, Saudijske Arabije, Rusije, Španije,<br />
Mađarske. Ova konferencija je bila prilika da<br />
se razmotri mogućnost organizacije sličnog<br />
poslovnog susreta na međunarodnom nivou,<br />
u Beogradu tokom ove godine, zahvaljujući<br />
članstvu Kluba privrednika opštine Palilula u<br />
YES-u, o čemu će javnost i posebno čitaoci<br />
Industrije biti blagovremeno obavešteni.<br />
tog ugovora, KBC banka je preduzela jedan<br />
od nekoliko planiranih koraka kojima želi da<br />
podrži poslovanje srpskih privrednika, kao i<br />
oporavak srpske ekonomije. Za KBC banku,<br />
EIB linija je važan, ali ne i jedini izvor finansiranja<br />
imajući u vidu da je banka u 2011. godini<br />
imala rast u obimu depozita od 20%.<br />
Beogradski Planum gradi autoput u<br />
Kazahstanu<br />
Građevinsko preduzeće “Planum” iz Beograda<br />
ugovorilo je izgradnju dela autoputa u<br />
Kazahstanu u vrednosti od 35 miliona dolara,<br />
a posao će biti realizovan u naredne dve<br />
godine, izjavio je generalni direktor Ratomir<br />
Todorović. Reč je o gradnji 17 km duge deonice<br />
na jugu Kazahstana, između grada Šimketa<br />
i Alma Ate, koja je deo autoputa u izgradnji<br />
koji treba da poveže Evropu i Narodnu Republiku<br />
Kinu.<br />
Izabrani novi članovi UO Američke<br />
privredne komore u Srbiji<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Na XI Generalnoj skupštini Američke privredne<br />
komore u Srbiji, kompanije članice<br />
AmCham-a izabrale su tri nova člana Upravnog<br />
odbora ove poslovne asocijacije. Glasovima<br />
većine prisutnih kompanija članica,<br />
za predsednika Američke privredne komore<br />
izabran je Miloš Đurković, generalni direktor<br />
kompanije “Hewlett Packard” Srbija. Đurković<br />
se na poziciji predsednika AmCham-a nalazi<br />
od oktobra 2011. godine, na koju je imenovan<br />
sa mesta prvog potpredsednika Komore.<br />
Na poziciju prvog potpredsednika AmCham-a<br />
izabran je Pol Rajli, generalni direktor kompanije<br />
“Philip Morris” u Srbiji, dok je za člana<br />
Upravnog odbora izabrana Milica Bisić, direktor<br />
tržišta u kompaniji KPMG.<br />
Obraćajući se Generalnoj skupštini, predsednik<br />
Američke privredne komore Miloš Đurković<br />
ocenio je da će 2012. godina biti još izazovnija<br />
za poslovanje u odnosu na prethodnu.<br />
„I tokom 2012. godine AmCham će se truditi<br />
da pruži neophodnu pomoć u prevazilaženju<br />
krize kroz promociju investicija i kontinuirani<br />
rad sa predstavnicima Vlade Srbije na sprovođenju<br />
strukturnih reformi“, rekao je Đurković.<br />
Brazil spreman da ulaže u<br />
infrastrukturne projekte u Srbiji<br />
Brazil je spreman da u Srbiju uloži 300 miliona<br />
evra iz svoje razvojne banke i to u infrastrukturne<br />
projekte. Ovo je dogovoreno na<br />
sastanku privredne delegacije te zemlje sa<br />
ministrom za infrastrukturu i energetiku Milutinom<br />
Mrkonjićem održanom nedavno u Beogradu.<br />
Brazilci su pre svega zainteresovani za<br />
Koridor 11, završetak beogradskog železničkog<br />
čvora, kao i izgradnju tunela i podzemnih<br />
objekata.<br />
KBC banka potpisala ugovor sa EIB<br />
o novoj kreditnoj liniji<br />
KBC banka potpisala je ugovor sa Evropskom<br />
investicionom bankom – EIB za dobijanje nove<br />
kreditne linije u vrednosti od 40 miliona evra.<br />
Sredstva iz nove kreditne linije će biti iskorišćena<br />
za kreditiranje dugoročnih investicionih<br />
projekata za MSP u 2012. Potpisivanjem<br />
Gorenje gradi još jednu fabriku u<br />
Valjevu<br />
Slovenačka kompanija “Gorenje” izgradiće još<br />
jednu fabriku u Valjevu, u koju će investirati<br />
dodatnih 20 miliona evra i zaposliti 400 novih<br />
radnika. Izgradnjom druge fabrike u Valjevu,<br />
“Gorenje” će u sve četiri fabrike u Srbiji ukupno<br />
zaposliti više od 1.500 radnika, a ukupna<br />
ulaganja ove kompanije u Srbiji iznosiće više<br />
od 70 miliona evra.<br />
Foodland u maju otvara fabriku<br />
Kompanija “Foodland” uložila je oko 3 miliona<br />
evra u izgradnju nove fabrike, a pogon<br />
u selu Igroš nadomak Kopaonika trebalo bi<br />
da počne sa radom već u maju. Proizvođač<br />
visokokvalitetnih prehramebnih proizvoda<br />
na taj način povećaće svoje kapacitete čak<br />
četiri puta. „Nova fabrika imaće površinu od<br />
oko 5.000 m 2 , a umesto 3.000 tona, koliki su<br />
nam sadašnji kapaciteti u Kobilju kod Brusa,<br />
6<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
naša kompanija će godišnje moći da preradi i<br />
do 12.000 tona voća i povrća“, izjavio je ovim<br />
povodom vlasnik i direktor “Foodland”-a,<br />
Vaso Lekić.<br />
Vrednost ležišta zlata na području<br />
istočne Srbije veća od 50 milijardi<br />
dolara<br />
Rezultati kanadske kompanije “Avala resources”,<br />
koja je u okolini Žagubice pronašla značajne<br />
rezerve zlata, govore da se radi o rezervama<br />
od gotovo 1.000 tona! Ovo područje je<br />
inače bogato rudnicima plemenitih metala. U<br />
svetu se ležišta zlata sa dva grama tog plemenitog<br />
metala po toni smatraju izuzetno bogatim.<br />
Osim toga, cena zlata je dostigla 56.000<br />
dolara po kilogramu, što znači da bruto<br />
vrednost otkrivenog ležišta ovog plemenitog<br />
metala na području koji obuhvata veliki deo<br />
istočne Srbije, premašuje 50 milijardi dolara.<br />
Druga mladost<br />
“smederevca”<br />
Fabrika “Milan Blagojević” iz Smedereva<br />
(MBS), članica “Invej grupe”, prošlu godinu<br />
završila je sa rastom prodaje na domaćem<br />
terenu i u inostranstvu, pa je tako poslovna<br />
dobit povećana za 38% u odnosu na 2010,<br />
dok su prihodi, u isto vreme, skočili za 33%.<br />
U ovoj godini planiraju da izvezu 10 hiljada<br />
aparata više na strana tržišta a da poslovnu<br />
dobit iz 2011. premaše za 50%. Sofija Stančić,<br />
direktorka MBS kaže da uspeh leži u plasmanu<br />
na inotržišta. „U 2011. uspeli smo u tom<br />
segmentu da ostvarimo rast prodaje od 16% u<br />
odnosu na prethodnu godinu, sa šest hiljada<br />
aparata više koji su otišli put 25 zemalja. Najveći<br />
promet i zaradu donosi izvoz modernih,<br />
ekskluzivnih aparata koji ispunjavaju stroge<br />
tehničke i ekološke standarde i koje možemo<br />
da plasiramo u Nemačkoj, Švajcarskoj, Austriji.<br />
Odatle i dobri poslovni rezultati na tim tržištima“,<br />
kaže Sofija Stančić, direktorka MBS.<br />
reflektor<br />
...i svet<br />
Među najvećim izvoznicima<br />
proizvođači crepa, keramičkih<br />
pločica i čarapa<br />
Privrednici severnog Banata sa područja<br />
kikindske, čokanske i novokneževačke opštine<br />
ostvarili su lane izvoz vredan 141 milion<br />
evra, što je manje za skoro 13% u odnosu na<br />
2010. godinu. Prema podacima koje je saopštila<br />
RPK Kikinda, u istom periodu uvoz je<br />
iznosio 62,4 miliona evra ili za 18% više, ali se<br />
nastavlja višegodišnji trend ostvarenja suficita<br />
koji je u prošlogodišnjem spoljnotrgovinskom<br />
poslovanju bio 78,5 miliona evra. U spoljnotrgovinskoj<br />
razmeni ovdašnjih privrednika 75%<br />
se odnosi na EU, pri čemu su Rumuni najznačajniji<br />
partneri. Preostali deo uglavnom<br />
se realizuje u bivšim jugoslovenskim republikama<br />
i Rusiji. Među najvećim izvoznicima su<br />
proizvođači crepa i keramičkih pločica iz AD<br />
“Toza Marković” sa izvozom od 13 miliona<br />
evra i Fabrika čarapa “Emmpi”, koja je ostvarila<br />
12,6 miliona evra. Iz prehrambene industrije<br />
prednjače novokneževačka “Aleva” sa izvozom<br />
od oko 6 miliona evra, “Kikindski mlin” sa<br />
5,5 i Banini sa zaradom od 5,2 miliona evra.<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Hidraulični akumulatori:<br />
• membranski akumulatori<br />
(p≤ 750 bara i V≤ 4 l)<br />
• klipni akumulatori<br />
(p≤1.000 bara i V≤ 3.300 l)<br />
• akumulatori sa mehom<br />
(p≤1.000 bara i V≤450 l)<br />
• umirivači pulsacija<br />
• absorberi hidrauličkog udara<br />
• sigurnosni i zaporni blokovi<br />
• akumulatorske stanice<br />
• boce za azot<br />
• uređaji za punjenje akumulatora<br />
gasom<br />
• elementi za pričvršćivanje<br />
akumulatora<br />
Rashladni sistemi:<br />
• sistemi za hlađenje<br />
ulje/vazduh do 1000 kw<br />
• sistemi za hlađenje<br />
ulje/voda do 10.000 kw<br />
• sistemi za hlađenje vazduhom<br />
• sistemi za prepumpavanje,<br />
hlađenje i filtriranje<br />
• kompresorski hladnjaci<br />
Predstavništvo kompanije HYDAC za Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru:<br />
PC „Ambasador“<br />
ul. Strahinjića Bana 3/26, Niš<br />
tel: + 381 (0) 18 523 293<br />
fax: + 381 (0) 18 258 045<br />
HYDAC INTERNATIONAL<br />
sinonim za više od 40 godina proizvodnje, razvoja i ispitivanja<br />
hidrauličnih komponenata i sistema.<br />
Za sva Vaša pitanja i zahteve na raspolaganju su naši prodajni inženjeri:<br />
Aleksandar Veličković,<br />
mob: + 381 (0) 60 678 50 88,<br />
E-mail: aleksandar.velickovic@hydac.rs<br />
Nikola Petrović,<br />
mob: + 381 (0) 60 433 99 90,<br />
E-mail: nikola.petrovic@hydac.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 7
energetika<br />
tržište električne energije u Srbiji<br />
Nova metodologija za<br />
prognozu potrošnje<br />
električne energije<br />
U<br />
okviru projekta ,,Jačanje kapaciteta<br />
operatora prenosnog sistema i tržišta<br />
električne energije u Srbiji“, koji je podržala<br />
Evropska Unija svojom donacijom, pod nazivom<br />
“Planiranje elektroenergetskog sistema u<br />
liberalizovanom okruženju”, izrađena je nova<br />
metodologija za prognozu potrošnje električne<br />
energije i vršne snage. Prognoza je urađena<br />
za Srbiju kao celinu, bez posebnog osvrta na<br />
pojedina distributivna područja. Ovaj projekat<br />
je predstavljen na tradicionalnom susretu<br />
energetičara prvih dana proleća na Zlatiboru,<br />
iz čije prezentacije prenosimo odgovarajuće<br />
delove.<br />
Prognoza električne energije, a pre svega vršne snage,<br />
bitna je za planiranje prenosnog elektroenergetskog<br />
sistema. Prognoza potrošnje se može podeliti u tri kategorije:<br />
• Kratkoročna prognoza potrošnje - obično se daje na časovnom<br />
nivou za jednu nedelju, i potrebna je za operativne svrhe;<br />
• Srednjoročna prognoza potrošnje - potrebna za održavanje i<br />
upravljanje gorivom. Obično pokriva period od jedne nedelje<br />
do jedne godine;<br />
• Dugoročna prognoza potrošnje - potrebna, obično za svrhe<br />
planiranje elektroenergetskog sistema.<br />
Da bi se obezbedila prognoza energije i snage, radi se analiza<br />
podataka iz prošlosti i sadašnjeg stanja zemlje, s posebnim osvrtom<br />
na ekonomsku i demografsku situaciju, kao i na potrošnju,<br />
uzimajući u obzir različite sektore potrošača (industrija, domaćinstva<br />
itd...). Ova analiza treba da se radi sa osvrtom na dugoročne<br />
planove proširenja proizvodnih i prenosnih kapaciteta u regionu,<br />
na cenu goriva, kao i dugoročne marginalne proizvodne troškove.<br />
Na osnovu ovih preliminarnih analiza, kao i pretpostavki o<br />
demografskom i ekonomskom rastu, može se uraditi prognoza<br />
potrošnje električne energije. Za srednjoročnu i dugoročnu prognozu<br />
potrošnje najčešće se koriste dva pristupa, ekonometrijski<br />
i krajnji potrošač (tzv. „end-user “).<br />
Ekonometrijski pristup kombinuje teoriju ekonomije i statističke<br />
tehnike, tj. pristup procenjuje relacije između potrošnje energije<br />
i faktora koji utiču na potrošnju. Relacija se procenjuje najmanje<br />
kvadratnim metodom ili vremenskim serijama. Jedna od opcija<br />
za ovaj okvir je da se potrošnja u različitim sektorima (komercijalni<br />
i domaćinstva) proračuna kao funkcija meteoroloških faktora,<br />
tj. vremena, ekonomskih i drugih promenljivih, a zatim se vrši<br />
procena koristeći skorije podatke iz prošlosti.<br />
Posebnu pažnju treba obratiti na dva aspekta:<br />
• makroekonomske i demografske faktore, kao što su rast bruto<br />
društvenog proizvoda, rast populacije, rast broja domaćinstava<br />
itd,<br />
• nivo cene električne energije, i drugih izvora koji je mogu<br />
zameniti.<br />
Postoji veoma jaka veza između rasta bruto društvenog proizvoda<br />
i potrošnje električne energije.<br />
Bruto društveni proizvod uzrokuje porast ekonomskih aktivnosti<br />
i raspoloživog prihoda, a oba faktora utiču na porast potrošnje<br />
električne energije.<br />
Prognoza bruto društvenog proizvoda<br />
Prognoza bruto društvenog proizvoda za Republiku Srbiju do<br />
2014. godine preuzeta je iz izveštaja Međunarodnog monetarnog<br />
fonda (MMF-a). Vrednosti bruto društvenog proizvoda do 2040.<br />
godine dobijene su prostom linearnom regresijom primenjenom<br />
na vrednostima kojima se raspolagalo, a to su zvanični podaci<br />
za Republiku Srbiju, obrađeni od strane MMF-a. U cilju pojednostavljenja,<br />
bruto društveni proizvod izražen je u relativnim jedinicama<br />
pri čemu je 2002. godina uzeta kao referentna (primer<br />
2002. GDP = 1 r.j.). Korišćena su dva tipa regresije:<br />
• prvi, baziran na scenariju linearnog rasta na podacima MMFa<br />
od 1998. do 2014. godine što je rezultiralo veoma malim<br />
rastom bruto društvenog proizvoda. (Ovaj scenario je isuviše<br />
pesimističan, jer je rast GDP- a u periodu od 2008 do 2018<br />
samo 30% )<br />
• drugi, baziran na scenariju korigovanog linearnog rasta na<br />
podacima MMF-a, od 2000. do 2008. godine što je rezultiralo<br />
i dalje malim rastom bruto društvenog proizvoda<br />
Pošto se očekuje veći rast bruto društvenog proizvoda, preporučuje<br />
se korišćenje tri scenarija rasta:<br />
1. scenario srednjeg rasta bruto društvenog proizvoda, što odgovara<br />
rastu bruto društvenog proizvoda u Republici Srbiji od<br />
44% u periodu od 2008. do 2018. godine, što se pretpostavlja<br />
da će biti najverovatniji scenario po pitanju praćenja rasta<br />
potrošnje<br />
2. scenario manjeg rasta bruto društvenog proizvoda što odgovara<br />
rastu bruto društvenog proizvoda sa pretpostavkom oporavka<br />
privrede na nekom dužem vremenskom horizontu<br />
3. scenario većeg rasta bruto društvenog proizvoda, što odgovara<br />
optimističkom rastu bruto društvenog proizvoda<br />
8<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
energetika<br />
tržište električne energije u Srbiji<br />
Prognoza GDP (r.r. u odnosu na 2002. godinu)<br />
godina<br />
2008<br />
2009<br />
(MMF<br />
(istorijski)<br />
2010<br />
prognoza)<br />
2020 2025 2030 2040<br />
Scenario<br />
manjeg rasta<br />
1,44 1,67 1,98 2,41 3,34<br />
Scenario<br />
srednjeg rasta<br />
1,72 2,20 2,75 3,34 4,63<br />
Scenario<br />
većeg rasta<br />
1,39 1,33 1,88 2,53 3,30 4,11 5,75<br />
Scenario<br />
linearnog rasta<br />
1,68 1,90 2,13 2,36 2,81<br />
Scenario<br />
kor. lin. rasta<br />
1,69 1,99 2,29 2,59 3,19<br />
Prognoza godišnje neto potrošnje<br />
Za prognozu godišnje neto potrošnje koristi se ekonometrijski<br />
model opisan formulom „ln Et = α + β1 ln Et-1 + β2 ln GDPt“ gde<br />
je:<br />
• Et godišnja neto potrošnja u godini t (GWh)<br />
• GDPt predstavlja bruto društveni proizvod u godini t (u r.j. u<br />
odnosu na godinu 2002.)<br />
• Et-1 godišnja neto potrošnja u godini t-1 (GWh)<br />
Prognoza godišnje neto potrošnje za period do 2040. godine [TWh]<br />
Godina<br />
Scenario<br />
manjeg rasta<br />
Scenario<br />
srednjeg rasta<br />
Godišnja neto potrošnja (TWh)<br />
2009<br />
(istorijski)<br />
39,3<br />
2015 2020 2025 2030 2040<br />
40,1 42,5 45,4 49,0 55,8<br />
42,8 47,4 51,5 55,6 63,4<br />
Prognoza godišnje vršne neto snage<br />
Prognoza godišnje vršne neto snage dobija se na osnovu prognoze<br />
ukupne godišnje neto potrošnje energije (prema tri prethodno<br />
opisana scenarija) i prognoze faktora opterećenja, prema sledećoj<br />
formuli:<br />
Godišnja vršna snaga (MW) = Godišnja potrošnja (MWh)/(Faktor<br />
potrošnje * 8760 h)<br />
Prognoza faktora opterećenja projektuje se na osnovu istorijskih<br />
podataka ovog parametra primenjujući tri različita pristupa:<br />
• iskustvena prognoza, gde se vrednosti faktora opterećenja<br />
unose na osnovu višegodišnjeg iskustva;<br />
• linearna regresija istorijskih vrednosti faktora opterećenja primenjena<br />
na periodu od 2000. godine do 2009. godine;<br />
• linearna kombinovana regresija istorijskih vrednosti faktora<br />
opterećenja uz korišćenje srednje vrednosti prethodne tri<br />
godine na periodu od 2002. godine do 2009. godine.<br />
Iskustvo je pokazalo da linearna kombinovana regresija daje najrealnije<br />
razultate.<br />
Prognoza faktora opterećenja do 2040. godine<br />
Godina<br />
2009<br />
(istorijski)<br />
Faktor opterećenja<br />
2015 2020 2025 2030 2040<br />
regresija 60,31% 62,02% 63,44% 64,86% 66,28% 69,13%<br />
kombinovana<br />
regresija<br />
59,97% 60,95% 61,77% 62,59% 63,41% 65,06%<br />
Stručnjaci preporučuju primenu scenarija srednjeg rasta bruto<br />
društvenog prihoda sa kombinovanom regresionom metodom<br />
proračuna faktora potrošnje.<br />
Prognoza godišnje vršne neto snage u periodu do 2040. godine<br />
Scenario<br />
većeg rasta<br />
44,3 49,9 55,3 60,3 69,0<br />
Godišnja vršna neto potrošnja (GW) - Scenariji<br />
(korišćena kombinovana regresija faktora opterećenja)<br />
Godišnja bruto potrošnja je dobijena dodavanjem konstantnih<br />
gubitaka električne energije na godišnju neto potrošnju. Uzeto<br />
je da gubici u prenosu električne energije iznose 3.7% od neto<br />
potrošnje električne energije.<br />
Godina<br />
Scenario<br />
manjeg rasta<br />
Scenario<br />
srednjeg rasta<br />
Scenario<br />
većeg rasta<br />
2009<br />
(istorijski)<br />
7,45<br />
2015 2020 2025 2030 2040<br />
7,50 7,84 8,27 8,81 9,76<br />
8,02 8,73 9,39 10,01 11,09<br />
8,30 9,20 10,08 10,85 12,07<br />
Prognoza energetske intezivnosti<br />
Iz datog se može proračunati i prognoza energetske intenzivnosti,<br />
kao jednog od bitnih pokazatelja razvijenosti jedne zemlje,<br />
ali isto tako i racionalnog korišćenja električne energije. Primera<br />
radi, dato je poređenje podataka za Srbiju i Italiju, za 2008.<br />
godinu. Za ovu godinu bruto društveni proizvod (GDP) u Srbiji<br />
bio je 50,061 milijardi dolara sa populacijom od 7,382 miliona<br />
stanovnika i 39,311 TWh potrošnje električne energije. Prema<br />
tome, energetska intenzivnost u 2008. godini je bila 0,785 KWh/<br />
US$, što je 5,7 puta više nego u Italiji (0,138 KWh/US$). Potrošnja<br />
po stanovniku u 2008. godini u Srbiji je bila 5,325 KWh/stanovnik,<br />
skoro isto kao u Italiji 5,377 KWh/stanovnik. Glavna razlika je u<br />
potrošnji domaćinstava, po stanovniku: u 2008, u Srbiji je bila<br />
2737 KWh/stanovnik, što je 2,37 puta više nego u Italiji (1153<br />
KWh/stanovnik). Razlog je u grejanju na struju u domaćinstvima<br />
u Srbiji. Opisani scenarijimi koriste se i za proračunavanje energetske<br />
intezivnosti.<br />
10<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
energetika<br />
tržište električne energije u Srbiji<br />
Prognoza energije i vršne snage do 2020. po<br />
godinama<br />
Na osnovu prethodno opisane metodologije dobijene su prognozirane<br />
vrednosti godišnje neto potrošnje električne energije<br />
u Srbiji po godinama, u periodu do 2020. godine i prognozirane<br />
vrednosti godišnje vršne snage potrošnje u Srbiji po godinama,<br />
u periodu do 2020. godine. Korišćen je scenario srednjeg rasta<br />
bruto društvenog proizvoda, a prognoza faktora opterećenja je<br />
bazirana na metodi kombinovane regresije.<br />
Gubici u prenosu su procenjeni na vrednost od 3.7% od neto<br />
godišnje potrošnje električne energije i na osnovu takve vrednosti<br />
gubitaka izračunata je prognozirana godišnja bruto potrošnja<br />
električne energije.<br />
Prognoza vršne snage i energije za Srbiju u periodu do 2020.<br />
GDP<br />
[r.j.<br />
2002]<br />
Godišnja<br />
neto<br />
potrošnja<br />
[GWh]<br />
Godišnja<br />
bruto<br />
potrošnja<br />
[GWh]<br />
Faktor<br />
opterećenja<br />
(kombinovana<br />
regresija)<br />
[%]<br />
Vršna neto<br />
snaga<br />
potrošnje<br />
(kombinovana<br />
regresija)<br />
[MW]<br />
Vršna bruto<br />
snaga<br />
potrošnja<br />
(kombinovana<br />
regresija)<br />
[MW]<br />
2010 1.354 39206.924 40657.580 0.601 7443 7719<br />
2011 1.395 39562.358 41026.166 0.603 7490 7767<br />
2012 1.464 40256.846 41746.349 0.605 7601 7882<br />
2013 1.545 41084.315 42604.435 0.606 7736 8023<br />
2014 1.630 41949.374 43501.501 0.608 7878 8169<br />
2015 1.719 42836.153 44421.090 0.610 8023 8320<br />
2016 1.814 43742.274 45360.738 0.611 8170 8473<br />
2017 1.905 44598.575 46248.722 0.613 8308 8616<br />
2018 2.000 45459.925 47141.942 0.614 8446 8758<br />
2019 2.100 46335.921 48050.350 0.616 8586 8903<br />
2020 2.205 47228.459 48975.911 0.618 8728 9051<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 11
energetika<br />
Eaton electric d.o.o.<br />
Novo rešenje<br />
na usluzi<br />
konsultantima<br />
Eaton consultant web portal identifikuje<br />
rešenja za upravljanje napajanjem u<br />
centrima za obradu podataka. Ovaj portal<br />
je dizajniran da pomogne profesionalcima,<br />
da ukaže i obezbedi pouzdana, troškovno<br />
i energetski efikasna rešenja za napajanje<br />
centara za obradu podataka. Interaktivni<br />
dizajn i jednostavna navigacija ovog portala,<br />
omogućavaju korisnicima da brzo dođu do<br />
zahtevanih informacija.<br />
Novi portal jednostavno pristupa temama sa kojima se suočavaju<br />
elektro i IT konsultanti u okviru okruženja data centara i usmerava<br />
ih prema Eaton rešenjima koje mogu primeniti. Pored navigacije,<br />
kroz razna pitanja konsultanti mogu da pristupe rešenjima i<br />
odgovarajućim dokumentima prema specifikaciji ili kroz tradicionalne<br />
menije za grupe proizvoda. Na tom mestu su svi proizvodi<br />
namenjeni centrima za obradu podataka i prikazani kao distribucija<br />
napajanja, kvalitet napajanja, upravljanje grejanjem i nadzor.<br />
Za korisnike koji su vrlo dobro upoznati sa Eaton proizvodima,<br />
portal ima opciju direktnog pristupa pojedinačnim proizvodima.<br />
Tu su, po pojedinačnim proizvodima, predstavljene detaljne specifikacije<br />
dokumenata, kao i crteži, prezentacije, brošure i način<br />
primene proizvoda. Ako želite da saznate više o Eaton Data Center<br />
rešenjima, posetite www.eaton.eu/datacenters/consultants.<br />
www.eaton.com/powerquality<br />
Različite dimenzije. U jednom pakova<br />
EATON-ov portfolio unapred pripremlje<br />
različitih veličina, sadrži sve neophodne<br />
kontrolu napajanja, koji su potrebni za f<br />
centara, uključujući UPS uređaje, uređa<br />
električne energije i nadzor. Njihova fun<br />
omogućava jednostavnu konfiguraciju i<br />
da se troškovno efikasno i brzo adaptira<br />
zahteve okruženja.<br />
Eaton-ova unapred<br />
Izaberite pravo rešen<br />
EATON-ov jedinstven i sveobuhvatan vodič<br />
Pored toga, na EATON-ovom sajtu svako čiji je posao povezan<br />
sa UPS sistemima, može naći jedinstven i sveobuhvatan vodič,<br />
koji može biti od neprocenjive vrednosti za sve one koji definišu,<br />
kupuju ili rade sa uređajima za neprekidno napajanje (UPS).<br />
Ovaj dokument na 35 strana A4 formata, opsežno ilustrovan<br />
fotografijama i dijagramima, kao priručnik, obuhvata svaki aspekt<br />
rada i odabira UPS-a. On takođe pruža kompletan vodič, uz korisne<br />
dodatne informacije, kao što su uvod u osnove električne<br />
energije, rečnik stručne terminologije, pa čak i tabele naponskih<br />
nivoa koje se koriste u svetu.<br />
Posebna pažnja posvećena je razlozima za korišćenje UPS uređaja<br />
kao zaštite kritičnih sistema i objašnjenje devet najčešćih problema<br />
napajanja, koje uključuju nestanak struje, gubitak snage,<br />
pre-napon i pod-napon, električni šum i harmonijska izobličenja.<br />
Takođe, tu su detaljno komentarisane glavne UPS-topologije i<br />
vrste aplikacija, kao izbor koji najviše odgovara, uz faktore koje<br />
treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja između centralizovanog i<br />
decentralizovanog sistema.<br />
Ostali delovi priručnika bave se baterijama, uključujući i faktore<br />
koji utiču na vek trajanja baterije, softverom za upravljanje i nadgledanje<br />
UPS instalacije, servisnim uslugama, uključujući i detalje<br />
popularnih vrsta ugovora o uslugama-sa bitnim aspektima rada<br />
UPS uređaja koji se često previde a od vitalnog su značaja.<br />
Objašnjenja Eaton-ove tehnologije<br />
Pored opštih informacija koje se primenjuju na sve vrste UPS<br />
uređaja, priručnik sadrži i delove koji se posebno bave Eaton proizvodima,<br />
koji su dostupni za opseg od samo 350VA do 1MVA i<br />
još mnogo toga.<br />
Tu su data objašnjenja Eaton-ove tehnologije, koristi od nje,<br />
uključujući i ekološki Energy Saver System (ESS) i Variable Module<br />
Management Systems (VMMS), zatim Advanced Battery<br />
Management (ABM) za optimalno trajanje baterije, i Hot Sync<br />
system za pouzdnu podelu opterećenja.<br />
Ovaj UPS priručnik - Eaton Power Quality UPS Handbook, neophodan<br />
je svakome čiji je posao povezan sa UPS sistemima. Može<br />
se besplatno preuzeti sa linka:<br />
http://powerquality.eaton.com/EMEA/Technology-Applications/<br />
UPS-Handbook-Download.asp<br />
12<br />
Kontakt:<br />
Eaton electric d.o.o.<br />
Eaton electric d.o.o. Sremska Mitrovica<br />
Rumski drum 13,<br />
Sremska Mitrovica<br />
Tel: 022/600-000<br />
Fax: 022/600-098<br />
Ogranak Beograd<br />
Milutina Milankovića 7,<br />
Novi Beograd<br />
Tel: 011/37-77-007<br />
Fax: 011/37-77-017<br />
E mail: OfficeBelgrade@Eaton.com<br />
Web adresa : www.eaton.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Eaton korporacija više od 100 godina obezbeđuje svojim<br />
klijentima energetski efikasna rešenja koja im omogućavaju<br />
upravljanje električnom, hidrauličnom i mehaničkom energijom.<br />
Ova kompanija, koja je u 2011. ostvarila prodaju od 16<br />
milijardi dolara, globalni je tehnološki lider u oblasti elektro<br />
komponenti i sistema za distribuciju, upravljanje i kontrolu<br />
kvaliteta električne energije; u oblasti hidrauličnih komponenti<br />
i sistema kao i usluga za indjustrijsku i mobilnu opremu;<br />
u oblasti sistema za snabdevanje gorivom, hidrauličnih i pneumatskih<br />
sistema za civilnu i vojnu avijaciju, kao i pogonskih<br />
sistema za automobile i kamione koji omogućavaju veću snagu,<br />
bezbedniji rad i manju potrošnju goriva.<br />
Eaton ima oko 73.000 zaposlenih, a svoje proizvode prodaje<br />
klijentima u više od 150 zemalja.<br />
Razl<br />
EAT<br />
razli<br />
kont<br />
cent<br />
elek<br />
omo
Eaton-ova unapred pripremljena rešenja.<br />
Izaberite pravo rešenje za Vaš data centar.<br />
www.eaton.com/powerquality<br />
Različite dimenzije. U jednom pakovanju. Jednostavno.<br />
EATON-ov portfolio unapred pripremljenih rešenja,<br />
različitih veličina, sadrži sve neophodne komponente za<br />
kontrolu napajanja, koji su potrebni za funkcionisanje data<br />
centara, uključujući UPS uređaje, uređaje za distribuciju<br />
električne energije i nadzor. Njihova funkcionalnost<br />
omogućava jednostavnu konfiguraciju i daje mogućnost<br />
da se troškovno efikasno i brzo adaptirate na raznovrsne<br />
zahteve okruženja.
energetika<br />
alati – Magnat d.o.o.<br />
Izbor za prave majstore<br />
MAGNAT d.o.o. vodeći je<br />
distributer alata, mašina<br />
i opreme za građevinarstvo,<br />
industriju, servise i sve druge<br />
korisnike profesionalnih<br />
kvalitetnih alata, mašina<br />
i opreme. Nakon dve<br />
decenije uspešnog rada<br />
i razvoja, Magnat d.o.o.<br />
na tržištu se definiše<br />
kao zastupnik, uvoznik<br />
i distributer renomiranih<br />
svetskih proizvođača, među<br />
kojima za ovaj broj Industrije<br />
izdvajamo ponudu svetskog<br />
brenda Bosch.<br />
14<br />
Divizija električnog ručnog alata kompanije Bosch,<br />
zapravo je svetski lider na tržištu ručnog električnog<br />
alata i pribora. Sa brendovima kao što su Bosch,<br />
CST/berger, Skil i Dremel fokus divizije su ekstremna<br />
snaga inovacija i fokus kupaca na nove proizvode. Ključni faktori<br />
uspeha su snaga i brzina inovacija: Bosch lansira više od 100<br />
novih električnih ručnih alata na tržište svake godine.<br />
Bosch proizvodi električni ručni alat za kućne majstore i industriju,<br />
snabdevajući ih tako vrhunskom tehnologijom i performansama,<br />
kao i vrhunskim kvalitetom za delotvoran rad. Bosch razvija<br />
inovativne, visoko kvalitetne električne ručne alate, što garantuje<br />
ostvarivanje profesionalnih rezultata u svim poljima zanatske<br />
delatnosti. Bosch alati su pouzdani, moćni i robusni, ispunjavaju<br />
najviše zahteve korisnika i čine rad lakšim. Inteligentni litijumjonski<br />
alati omogućavaju rad bez električnog kabla, obezbeđujući<br />
tako maksimalnu mobilnost i snagu.<br />
Kroz svoju diviziju Pribora, Bosch je svetski lider na tržištu, kako<br />
za hobi korisnike i zanatlije, tako i za trgovačku mrežu i industriju.<br />
Preko 100.000.000 komada pribora za električni ručni alat proizvodi<br />
se i prodaje širom sveta u pet proizvodnih grupa: Pribor za<br />
bušenje i demoliranje, za prosecanje, kružno sečenje i glodanje,<br />
abrazivi, dijamantski pribor i ostalo. Nijedan konkurent ne lansira<br />
veći broj noviteta svake godine.<br />
Detaljnije o celokupnoj ponudi i uslovima<br />
nabavke obratite se na sledećoj adresi:<br />
MAGNAT d.o.o.<br />
13. oktobra 64,<br />
11260 Beograd, Umka<br />
Srbija<br />
Tel/fax: +381 (0) 11 802 55 00<br />
Mob: +381 (0) 66 80 25 500<br />
E-mail: office@magnat-alati.rs<br />
Web: www.magnat-alati.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Među ovolikim brojem, ali i raznovrsnim alatima, Magnat, zahvaljujući<br />
svojoj saradnji sa Bosch-om, u prilici je da tržištu ponudi<br />
između ostalog i elektro-pneumatske bušilice za bušenje i štemovanje.<br />
Njih odlikuje potpuna snaga u kombinaciji sa velikim kapacitetom<br />
skidanja materijala, sa malim vibracijama. Pravi izbor za<br />
izvrsnu produktivnost.<br />
Za one kojima je važan kvalitetan pristup u obradi metala, Magnat<br />
preporučuje za ovaj put Bosch-ovu ugaonu brusilicu za proces<br />
zaštite. Ono što izdvaja ovaj alat od sličnih jeste kontrola vibracija<br />
zahvaljujući kojoj se smanjuju vibracije za više od 70%!<br />
U procesu obrade drveta karakteristično je sečenje, rendisanje<br />
i poliranje. I za ovu vrstu majstorskih radnji Magnat nudi alate<br />
sa prvoklasnom snagom, preciznošću i sigurnošću u rukovanju, s<br />
kojima se postižu perfektni rezultati u svakom trenutku.<br />
S druge strane, laser sa samonivelacijom iz Bosch-a obezbeđuje<br />
precizne linije velike vidljivosti sa laserom za samonivelaciju. Jaki,<br />
stabilni i praktični – linijski laseri brzo daju precizne rezultate i u<br />
unutrašnjosti i napolju.<br />
Merna tehnologija je oblast poslovanja koja obećava veoma<br />
dobru perspektivu rasta. Tako kažu stručnjaci u proizvodnoj kompaniji<br />
kao što je Bosch, a to potvrđuju njihovi poslovni partneri iz<br />
Magnata. Kako je Bosch jedan od dva najveća svetska dobavljača<br />
u oblasi daljino-merenja, detekcije i nivelisanja, stoga su se alati<br />
ove vrste pojavili i u ponudi Magnata, uz jednostavnu poruku:<br />
merite sa zadovoljstvom!<br />
Pored koristi od najnovije litijum-jonske tehnologije, trgovci<br />
poštuju Bosch alate i zbog njihove kvalitetne konstrukcije, stabilnosti,<br />
brzine i sigurnosti. Ovi alati u stanju su da izdrže rigorozone<br />
zahteve gradilišta. Bosch proizvodi, a Magnat tržištu nudi sve<br />
profesionalne električne i merne alate sa garancijom od 3 godine.<br />
Jedini preduslov za važnost garancije je da alat bude registrovan<br />
na internetu u roku od četiri nedelje nakon kupovine. Period<br />
garancije počinje od dana kupovine.
Najveća solarna elektrana na<br />
svetu gradi se u Srbiji?!<br />
Luksemburška kompanija “Securum equity<br />
partners”, trebalo bi da sredinom 2013.<br />
godine na području južne Srbije započne<br />
izgradnju solarne elektrane najveće na<br />
svetu. Ukupna investicija bi koštala preko<br />
2 milijarde evra.<br />
Do ovog izbora prethodilo je nekoliko istraživanja koji su<br />
istakli Srbiju kao idealnog partnera za proizvodnju ove<br />
vrste obnovljive energije. Pre svega, postoji veliki vodni<br />
potencijal za proizvodnju energije, a zatim je tu i dovoljno velika<br />
mogućnost za zauzimanje zemljišta koje nije pogodno za poljoprivrednu<br />
proizvodnju čija površina i lokacija pruža takav stepen<br />
pretvaranja energije sunca u električnu koji se smatra među najvećim<br />
u Evropi.<br />
Šta više, Srbija je zemlja koja, sudeći prema procenama međunarodnih<br />
organizacija, pruža dobre uslove društveno-političke<br />
stabilnosti i ide ka ekonomskom razvoju u toku predstojećih pet<br />
godina koji je mnogo veći od onog koji se predviđa za bilo koju<br />
zemlju u EU.<br />
Blizina Srbije zemljama EU je sledeći pozitivan činilac koji je uzet<br />
u obzir prilikom datog izbora, tokom koga se takođe razmatrala<br />
činjenica da zemlja poseduje infrastrukturu za prenos i distribuciju<br />
električne energije koja je pogodna za izvoz i uveliko je dobro<br />
povezana sa glavnim elektromrežama na kontinentu.<br />
Sledeći pozitivan aspekt je dostupnost u značajnoj meri tehničkih<br />
stručnih i obučenih resursa u zemlji, koji su dovoljni da bi se<br />
obezbedila izgradnja i potonje održavanje veoma velikih fotonaponskih<br />
sistema koji su predviđeni ovim projektom.<br />
Projektom je planirano da ovim fotonaponskim sistemom bude<br />
instalisan ukupan kapacitet od 1GW, na području površine od oko<br />
3.000 hektara. Ukupna vrednost projekta je oko 2 milijarde evra.<br />
Završetak projekta se očekuje u toku četiri godine od trenutka<br />
započinjanja izgradnje. Investicionim planom je predviđeno da<br />
investitorima povraćaj uloženog vraća najmanje u visini od 15%<br />
godišnje bude u periodu od 20 godina.<br />
energetika<br />
Komunalni otpad<br />
kao energent<br />
reflektor plus<br />
Centralno-evropski forum za razvoj - CEDEF<br />
organizovao je u saradnji sa Agencijom<br />
za energetsku efikasnost Republike Srbije<br />
i kompanijom Global Intercontinental<br />
Utilities BGD d.o.o. panel diskusiju za medije<br />
„Komunalni otpad kao energent“ poslednjeg<br />
dana januara u Beogradu. Cilj panel diskusije<br />
bio je unapređenje informisanosti javnosti,<br />
privrede i industrije o značaju komunalnog<br />
otpada kao jednog od ključnih energetskih<br />
resursa današnjice. Stručnjaci su prezentovali<br />
primere dobre prakse i dali praktične savete za<br />
korišćenje otpada kao novog izvora energije.<br />
Komunalni otpad kao energent, smanjuje zavisnost od<br />
fosilnih goriva, smanjuje neophodne kapacitete deponija<br />
za više od 95% i omogućava prihode od prodate energije<br />
proizvedene na ovaj način. Nemačka ima 6.000 postrojenja za<br />
dobijanje toplotne i električne energije iz komunalnog otpada, dok<br />
je u Srbiji izgrađeno samo nekoliko objekata koji imaju tu namenu,<br />
čime je ovaj vid dobijanja energije tek u povoju. Stoga je unapređenju<br />
energetske efikasnosti korišćenjem otpada neophodno pokloniti<br />
izuzetnu pažnju.<br />
Potrebno je da se poveća svest šire javnosti i privrede o značaju<br />
reciklaže otpada i njegove upotrebe kao novog izvora energije,<br />
kako bi se doprinelo povećanju energetske efikasnosti i smanjenju<br />
troškova proizvodnje, uštedi energije i sirovina, ali isto tako i smanjenju<br />
troškova deponovanja i očuvanju životne sredine.<br />
Sve ovo moglo je da se čuje sa obiljem argumenata od strane učesnika<br />
skupa: Jovanke Arsić-Karišić, predsednika Upravnog odbora<br />
CEDEFa, mr Bojana Kovačića, zamenika direktora Agencije za<br />
energetsku efikasnost, dr Aleksandra Jovovića, profesora Mašinskog<br />
fakulteta Univerziteta u Beogradu, Srećka Ševića, načelnika<br />
odeljenja za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije pri<br />
Upravi grada Beograda, i Nenada Dograjića, iz kompanije Global<br />
Intercontinental Utilities BGD d.o.o.<br />
Neposredan povod za organizaciju ove panel diskusije bio je raspisivanje<br />
konkursa za najbolji medijski prilog na temu „Komunalni<br />
otpad kao energent“. Konkurs je otvoren do 30. aprila 2012. i uzeće<br />
u obzir sve novinarske radove objavljene na ovu temu u periodu<br />
od 1. oktobra 2011. do kraja konkursa.<br />
Pokrovitelj nagradnog konkursa je kompanija Global Intercontinental<br />
Utilities BGD. Nagrada za tri prvoplasirana priloga je studijsko<br />
putovanje u predstavništvo ove kompanije u u Mančesteru,<br />
Engleska uz obilazak stadiona „Old Trafford“. Ali, mnogo značajnije<br />
od konkursa jeste još veća medijska samim tim i pažnja javnosti na<br />
ovaj dobar način rešavanja problema višestruke prirode – energetske,<br />
komunalne, ali i ekološke.<br />
I zv o r : www.ekapija.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 15
energetika<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
16<br />
Potpisan ugovor za prodaju<br />
70,43% kapitala „Elektroizgradnje“<br />
Bajina Bašta AD<br />
Prvih dana januara ove godine Agencija za privatizaciju je<br />
potpisala ugovor za prodaju 70,43% ukupnog kapitala ili<br />
291.851 običnih akcija „Elektroizgradnje“ iz Bajine Bašte<br />
(„EBB“).<br />
EBB je vodeći proizvođač opreme i postrojenja za prenos i distribuciju<br />
niskonaponske električne energije do 35KV u Srbiji. EBB se<br />
bavi proizvodnjom, projektovanjem, instalacijom i održavanjem<br />
opreme za dalekovode, niskonaponske mreže i kompletna elektro<br />
postrojenja. EBB je listiran na Beogradskoj berzi, tiker EIBB.<br />
Zbog sve manjih investicija u elektroprivredi, velikih poslovnih<br />
rashoda i sve veće domaće i inostrane konkurencije, poslovni prihod<br />
Društva je sa 14,4 miliona evra u 2006. pao na 6,17 miliona<br />
evra u 2010. a stopa neto dobiti sa 10,42% u 2006. pala na samo<br />
0,96% u 2010. U 2010. stopa prinosa na sopstveni kapital (ROE)<br />
iznosila je 1,84%, stopa prinosa na ukupni kapital (ROCE) 1,18%<br />
a prosečna ponderisana cena kapitala (PPCK/WACC) sa kojom je<br />
preduzeće poslovalo je bila 19,91%.<br />
Privatizacionom savetniku Agencije za privatizaciju SEECAP-u,<br />
bilo je jasno da bez strateškog partnera koji bi dao nove ideje i<br />
tehnologije i otvorio nova tržišta i bez dokapitalizacije i modernizacije,<br />
preduzeće bi lako moglo da uđe u vode negativnog<br />
poslovanja. Zbog toga je SEECAP organizovao široku i temeljitu<br />
marketinšku kampanju u potrazi za idealnim strateškim partnerom<br />
EBB, kontaktirajući pritom veliki broj potencijalnih domaćih<br />
i inostranih investitora.<br />
EBB je prodat slovenačkom investitoru Javna razsvetljava DD<br />
koji je ponudio 2,50 evra po akciji vrednujući 100% kapitala<br />
1.036.025 evra ili nešto iznad 4 iznosa EBITDA Društva u 2010.<br />
(4 x 2010 EBITDA multiplikator). Investitor se takođe obavezao da<br />
dokapitalizuje EBB sa dodatnih 600.000 evra, tako da je ukupna<br />
vrednost investicije 1.636.025 evra. Pored ovoga, investitor je<br />
ponudio transfer novih tehnologija i znanja, proširenje proizvoda<br />
i usluga, izlazak na nova tržišta i sveobuhvatan socijalni program<br />
u trajanju od četiri godine.<br />
Već u 2012, investitor očekuje skok prihoda EBB za 30%, smanjenje<br />
troškova i povećanje stope neto dobiti. EBB će odmah biti<br />
angažovan na projektu opremanja tunela Straževica u okolini<br />
Beograda, vrednom 1,8 miliona evra, kao i na još 2 projekta u<br />
inostranstvu.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Holandski “Fertilizer4you” otvara<br />
fabriku biodizela u Nišu<br />
Holandska kompanija “Fertilizer4you”, koja se bavi proizvodnjom<br />
biodizela i prirodnih đubriva, planira otvaranje velike fabrike u<br />
Donjem Međurovu. Već su izrađeni svi potrebni projekti, pripremljeni<br />
ugovori i očekuje se da u narednih mesec-dva otpočnu pripreme<br />
za izgradnju. Fabrika će se zvati “BioWorld”. U ovoj fabrici<br />
posao bi našlo više od 2.000 radnika, a vrednost investicije je<br />
preko 20 miliona evra. Istoimena fabrika već je otvorena prošle<br />
godine na severu Holandije, a nedavno je otkupila i jednu fabriku<br />
za proizvodnju đubriva u toj zemlji.<br />
Struja iz otpada<br />
Otpad koji se bude odlagao na regionalnu deponiju “Duboko”<br />
kod Užica, a nije podložan reciklaži, poslužiće kao pogon za proizvodnju<br />
obnovljive energije. Na deponiji će zaživeti prva srpska<br />
energana, postrojenje u kojem će se, po najstrožim tehnološkim<br />
i ekološkim standardima, sagorevanjem otpada proizvoditi struja<br />
ili neko drugo gorivo. Cilj izgradnje energane je da se deponiji,<br />
koju koristi devet opština i gradova Zlatiborskog i Moravičkog<br />
okruga, produži eksploatacioni vek, ali i da se proizvodnjom energije<br />
ostvari određena dobit.<br />
Svetlo iz Guče<br />
Prva srpska termoelektrana na biomasu,<br />
čija je izgradnja završena pre<br />
više od godinu dana, trebalo bi da<br />
na proleće počne sa radom. Projektant<br />
ovog inovativnog postrojenja<br />
u Dragačici kod Guče, mašinski<br />
inženjer Milan Filipović, objasnio je<br />
da su obezbeđena sva nedostajuća<br />
sredstva, te nestrpljivo iščekuje<br />
početak rada elektrane koja će kao<br />
gorivo koristiti kukuruznu silažu i<br />
detelinu.<br />
„Ako zanemarimo 25.000 evra start kredita Fonda za razvoj, elektranu<br />
sam u potpunosti finansirao bez kredita, a za to je trebalo<br />
vremena. No, sada su obezbeđena sredstva koja su nedostajala,<br />
pa sa završetkom zime računamo na početak rada“, isitče Filipović,<br />
vlasnik firme “Energoobnova”, čiji entuzijazam nije ništa<br />
manji nego kada je tek ušao u ovaj projekat, koji je prošle godine<br />
nominovan za nagradu “Aurea” poslovnog portala „e-kapija“.<br />
NIS u 2012. ulaže u<br />
Republici Srpskoj 10 miliona evra<br />
Kompanija NIS Gazprom Neft planira da uloži 10 miliona evra<br />
u Republici Srpskoj, rekao je generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko,<br />
na predstavljanju poslovnih rezultata kompanije za prošlu<br />
godinu. Govoreći o istraživanjima nalazišta nafte u Srpskoj, Kravčenko<br />
je istakao da je u planu da se ove godine završe seizmička<br />
ispitivanja i da u kompaniji očekuju da će 2013. godine početi sa<br />
bušenjima, dok je direktor funkcije za investicije i razvoj Nikolas<br />
Peri najavio da će NIS ove godine uložiti 2 miliona evra u dve<br />
benzinske stanice kupljene u Banja Luci.<br />
„Što se tiče Srbije, premda je primetan pad potrošnje u poslednje<br />
dve godine u celom regionu, kompanija je ostvarila profit od 406<br />
miliona evra u 2011. godini, dok je proizvodnja porasla za 24% u<br />
poređenju sa 2010. godinom“, rekao je Kravčenko.
energetska energetska efikasnost<br />
reflektor plus<br />
Investitori iz UAE ulažu u<br />
obnovljive izvore energije Srbije<br />
U Abu Dabiju je sredinom januara održan Peti energetski samit<br />
posvećen obnovljivim izvorima energije, na kojem je učestvovala<br />
i “Elektroprivreda Srbije”, kao prva srpska kompanija koja je<br />
pozvana na takav skup. Otvarajući samit, generalni sekretar UN<br />
Ban Ki Mun je izjavio da je upravo partnerstvo veoma bitno kao<br />
uslov za veće učešće obnovljivih izvora energije.<br />
Da se EPS ovde nije našao slučajno, potvrdio je izvršni direktor<br />
kompanije i savetnik zamenika premijera za evropske integracije<br />
Bratislav Čeperković, koji je rekao da je EPS na samit došao na<br />
poziv Svetske energetske organizacije, ali pre svega na poziv sultana<br />
Ahmeta Al Džabera, koji je već upoznat s potencijalima Srbije i<br />
planovima EPS-a o ulaganju u obnovljive izvore energije. „Sultan Al<br />
Džaber bi do sredine ove godine trebalo da poseti Srbiju i potpiše<br />
protokol o saradnji dve zemlje u oblasti obnovljivih izvora energije,<br />
što bi nam otvorilo vrata za dalji razvoj i saradnju u toj oblasti“,<br />
izjavio je Čeperković.<br />
„Koliko su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima otišli daleko u toj<br />
oblasti svedoči upravo angažman sultana Al Džabera, čijim je zalaganjem<br />
izgrađen čuveni grad budućnosti, Mazdar, koji kompletno<br />
radi na obnovljive izvore energije, što je imperativ svih zemalja<br />
koje su u tome prepoznale izazov i korist u budućnosti“, naglasio<br />
je Čeperković.<br />
Bogatić postaje centar za nove<br />
tehnologije u oblasti obnovljive energije<br />
Bogatić poznat kao “crvena tačka” geotermalnih voda u Srbiji<br />
uskoro bi mogao da postane Regionalni centar za obnovljive izvore<br />
energije. U ovoj opštini bi početkom sledeće godine trebalo da<br />
započne izgradnja postrojenja za proizvodnju energije, koje bi koristilo<br />
biogas dobijen iz poljoprivrednog otpada. A naredna razvojna<br />
faza bila bi investicija u regionalni centar za nove tehnologije u<br />
oblasti obnovljive energije, koji bi bio srpski pandan partnerskom<br />
evropskom centru u Austriji. Ova mačvanska opština već je uspostavila<br />
projektnu saradnju u okviru IPA projekata sa austrijskim<br />
gradom Gussing.<br />
Na jednoj konferenciji u Beogradu gradonačelnik ovog mesta koji<br />
je veličine slične kao Bogatić izneo je priču o tome kako je dobro<br />
vođenom energetskom politikom zajedno sa svojim saradnicima,<br />
svoj grad iz jedne zaostale i učmale sredine pune ekonomskih i<br />
socijalnih problema, vremenom doveo do ekonomski razvijene<br />
regije. „Naime, orijentacijom na povećanje energetske efikasnosti<br />
u potrošnji, a takođe i proizvodnji energije za svoje potrebe, kao<br />
i prelaskom na obnovljive izvore energije, ovaj gradić je, za samo<br />
petnaestak godina povećao svoj prihod za oko 13 miliona evra i<br />
uz to stekao samostalnost u pogledu proizvodnje i korišćenja električne<br />
i toplotne energije“, istakao je Slobodan Savić, predsednik<br />
opštine Bogatić.<br />
Austrijski partneri su predložili da Bogatiću prenesu svoje znanje<br />
i tehnologiju, jer je u njihovom gradu sedište Evropskog centra za<br />
obnovljivu energiju. Ideja Bogatića je da zajedno sa prekograničnim<br />
partnerom Bijeljinom, koja ima veoma slične uslove u pogledu<br />
bogatstva geotermalnom energijom, biomasom i sunčevom energijom,<br />
izgradi Regionalni centar za obnovljive izvore energije, koji<br />
bi za kratko vreme mogao biti pokretač brzog razvoja celog regiona.<br />
Rekordna energetska efikasnost uz<br />
LG Multi V III sistem za klimatizaciju<br />
Kompanija “LG Electronics” (LG) predstavila je Multi V III VRF<br />
sistem za klimatizaciju, kao i kompletnu liniju komercijalnih klima<br />
uređaja, na sajmu AHR Expo, najvećoj svetskoj smotri iz oblasti klimatizacije,<br />
grejanja i hlađenja, koja je u januaru održana u Čikagu.<br />
Pored velikog broja naprednih funkcija, Multi V III se izdvaja svojim<br />
ekološkim karakteristikama. Izuzetna energetska efikasnost<br />
ovog modela prepoznata je i od Instituta za klimatizaciju, grejanje<br />
i hlađenje (Air Conditioning, Heating and Refrigeration Institute –<br />
AHRI), najprestižnije institucije za ocenjivanje i vrednovanje kvaliteta<br />
ove vrste uređaja. Multi V III smanjuje potrošnju električne<br />
energije za 14%, a zahvaljujući svojim ekološkim karakteristikama<br />
ovaj model je ujedno i prvi proizvod iz ove industrije koji je dobio<br />
CarbonFree® sertifikat (ARUN072DT3) od Carbonfund.org fonda.<br />
Sa predstavljanjem kompletne linije novih uređaja, sa Multi V III<br />
VRF sistemom kao glavnim proizvodom, u ovoj kompaniji žele da<br />
u narednom periodu na globalnom nivou podignu prodaju za 10%.<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 17
energetska efikasnost efikasnost<br />
racionalizacija potrošnje električne energije<br />
Upotreba<br />
energije<br />
značajno<br />
Novi tehnički normativi<br />
i prateći standardi<br />
učestvuje<br />
u promeni<br />
klime, najvećem ekološkom<br />
problemu u svetu.<br />
Naravno, velika količina<br />
energije je potrebna u ljudskoj<br />
svakodnevnici, ali njen značajni<br />
deo se troši nepotrebno u oblastima<br />
koja koriste neefikasne i neekonomične<br />
sisteme. Neefikasni sistemi imaju negativan<br />
uticaj na ekologiju jer potražuju povećano<br />
sagorevanje fosilnih goriva u termoelektranama.<br />
Zabrinutost u svetu zbog klimatskih promena je<br />
značajno porasla u poslednjoj dekadi. Na osnovu<br />
podataka naučnih institucija zaključeno je da će povećana<br />
koncetracija štetnih gasova u atmosferi dovesti do povećanja<br />
temperature, padavina i drugih negativnih efekata povezanih<br />
sa klimom. Zbog toga se u svim zemljama sveta moraju pokrenuti<br />
šire aktivnosti koje će, na duže staze, ustanoviti etiku racionalnosti<br />
što će dovesti do smanjenja emisije štetnih gasova u atmosferu.<br />
U ovom broju Industrije dajemo prikaz na koji način postojeći standardi (npr. IECC i<br />
ANSI/ASHRAE/IESNA-1), utiču na racionalizaciju potrošnje električne energije u industrijskim,<br />
komercijalnim i drugim sistemima s ciljem da oni budu efikasniji. Kao rezultat efikasnije potrošnje<br />
električne energije smanjiće se emisija štetnih gasova u atmosferu što će, na izvestan način, uticati<br />
na smanjenje temperature u atmosferi...<br />
Najlakši put za smanjivanje emisije štetnih gasova u<br />
atmosferu je smanjivanje potrošnje električne energije<br />
bez obzira da li se to postiže smanjenjem gubitaka<br />
u mreži ili upotrebom efikasnijih elemenata mreže ili<br />
na neki treći način.<br />
Efikasno korišćenje energije je skup mera i postupaka koje treba<br />
primeniti prilikom sprovođenja nekih akcija i delatnosti, potrošnjom<br />
energije u stvarno potrebnim količinama za nesmetano<br />
odvijanje tih akcija i delatnosti, te uz normalne uslove, smanjenjem<br />
gubitaka svih oblika energije na maksimalno moguće iznose.<br />
To znači, naći pravu meru potrebne količine energije, da se<br />
planirana aktivnost izvrši optimalno, tj. uz minimalne troškove za<br />
energiju.<br />
Postojeći normativi i standardi IEEC i<br />
ASHRAE<br />
Postojeći tehnički normativi i standardi, koji se koriste u procesu<br />
projektovanja industrijskih, komercijalnih i drugih objekata,<br />
značajno utiču na ovaj proces jer propisuju uslove koji se moraju<br />
primeniti tokom projektovanja. Pravilnik o tehničkim normativima<br />
za električne instalacije niskog napona u zgradama i prateći<br />
standardi moraju se stalno usavršavati i dopunjavati u skladu sa<br />
postignutim tehničkim napretkom. U suprotnom, ova tehnička<br />
regulativa bi postala smetnja i kočnica u primeni savremenih tehničkih<br />
rešenja i materijala.<br />
Postojeći standardi IEEC (International Energy Conservation<br />
Code) i ASHRAE Standard 90.1-07 značajno utiču na racionalizaciju<br />
potrošnje električne energije u industrijskim, komercijalnim i<br />
drugim sistemima s ciljem da oni budu efikasniji.<br />
Oba pomenuta standarda sadrže minimalne uslove koji se moraju<br />
postići prilikom projektovanja i izgradnje novih ili renoviranja<br />
postojećih objekata. Oni promovišu zahteve koji se moraju primeniti<br />
u procesu projektovanja i izgradnje industrijskih, komercijalnih<br />
i drugih objekata. Ovi zahtevi imaju značajan uticaj na:<br />
• građevinski deo,<br />
• unutrašnju i spoljašnju rasvetu,<br />
• uređaje i opremu za električne instalacije,<br />
• grejanje, hlađenje i ventilaciju.<br />
Pomenuti energetski normativi i standardi razvijeni su u Internacionalnom<br />
veću za standarde (International Code Council-ICC),<br />
za IECC, i američkoj Asocijaciji za grejanje, hlađenje i ventilaciju<br />
(American Society of Heating, Refrigerating, and air Conditioning<br />
Engineers –ASHRAE) za Standard 90.1.<br />
Kako sve može da se postigne veća efikasnost<br />
u potrošnji električne energije primenom<br />
novih normativa i standarda<br />
1.Sistemi rasvete<br />
Efikasna ušteda električne energije za rasvetu počinje korišćenjem<br />
dnevne svetlosti uz korišćenje dodatne rasvete efikasnijih<br />
izvora svetlosti, boljim predspojnim spravama i upotrebom senzora<br />
za regulisanje rasvete. Poglavlje 9 ASHRAE Standarda 90.1-<br />
07 je rezervisano za rasvetu. Članovi 9.5.1 i 9.6.1 ASHRAE Standarda<br />
90.1-07 propisuju kako se određuje gustina opterećenja za<br />
rasvetu u zavisnosti od:<br />
• tipa i veličine zgrade – „The Building Area Method“;<br />
• tipa i veličine prostorije – „Space by Space Method“.<br />
18<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
energetska energetska efikasnost<br />
racionalizacija potrošnje električne energije<br />
Korišćenje novih rasvetnih tehnologija, koje su u skladu sa<br />
ASHRAE Standardom 90.1-07 veoma je važan segment u procesu<br />
racionalizacije potrošnje električne energije. Zbog toga, evo<br />
nekoliko karakterističnih primera.<br />
Primer - kancelarija površine 24m 2 :<br />
Ukupna snaga za rasvetu u predmetnoj kancelariji ne sme da pređe<br />
iznos od 288W. Praktično, to znači da se mogu koristiti četiri<br />
fluorescentne svetiljke sa po dve lampe T8 32 čija je ukupna snaga<br />
256 W.<br />
Primer - poređenje „compact fluorescent“ i svetiljki sa žarnom niti:<br />
Sto svetiljki sa žarnom niti od 40W (0,04kW) čiji je prosečan rad<br />
4.000 sati godišnje, zamenjujemo sa „compact fluorescent“ svetiljkama<br />
od 10W (0,01kW) uključujući i balast. Ovde treba napomenuti<br />
da je „compact fluorescent“ sijalica od 10W ekvivalentna<br />
sijalici sa žarnom niti od 40W po osvetljaju koji daje. Veličina<br />
uštede zavisi od cene električne energije po kWh i pretpostavimo<br />
da je cena 10 američkih centi po kWh. Godišnja ušteda u ovom<br />
slučaju je 1,200 dolara.<br />
„Compact fluorescent“ svetiljke traju 10 puta duže od sijalica sa<br />
žarnom niti. Drugim rečima, 10 sijalica sa žarnom niti je ekvivalentno<br />
jednoj fluorescentnoj sijalici. U našem slučaju, prema<br />
raspoloživim cenama, troškovi za „compact fluorescent“ sijalice<br />
su veći za 600 dolara. Vreme povraćaja investicije u tom slučaju<br />
je VPI = 600$/1.200$ = 0.50 - ili 6 meseci. Naravno, ovde treba<br />
napomenuti da je vreme povraćaja investicije manje ako je cena<br />
električne energije po kWh veća i obrnuto. Vreme povraćaja<br />
investicije za cenu od 0,12$/kWh je približno četiri meseca.<br />
Primer - poređenje dva sistema sa fluorescentnom rasvetom:<br />
Fluorescentnu svetiljku tip F40 (T12-40) 40W (0,04kW) zamenjujemo<br />
sa T8-32W fluorescentnom svetiljkom. T12-40W je standardni<br />
sistem sa dve fluorescentne lampe i koristi standardni balast.<br />
T8-32W je popularna zamena za T12 sistem i koristi elektronski<br />
balast. Ukupna snaga T12 sistema je 96W, sistem daje 6050lm,<br />
efikasnost je 63lm/W. Pretpostavimo da je cena 0,10 dolara po<br />
kWh a da sistem radi 3.000 sati godišnje. U tom slučaju, troškovi<br />
za energiju su 28,80 dolara po svetiljki za godinu dana. Ukupna<br />
snaga sistema T8 je 65W, sistem daje 5820lm, efikasnost je 90<br />
lm/W. Ukupni troškovi sistema su 19,50$/sistemu/godini ako je<br />
cena 10 američkih centi po kWh a sistem radi 3.000 sati.<br />
2. Uređaji i oprema za električne instalacije<br />
U ASHRAE Standardu 90.1-07 poglavlje 8. rezervisano je za zahteve<br />
vezane za distributivne sisteme, dozvoljeni pad napona<br />
u objektima (zgradama) itd. Tako, član 8.4.1, kao obavezujući,<br />
govori o dozvoljenom padu napona u industrijskim, komercijalnim<br />
i drugim sistemima. Član 8.4.1.1 propisuje da maksimalni<br />
pad napona u napojnim linijama ne sme biti veći od 2%. Član<br />
8.4.1.2 propisuje da maksimalni pad napona u strujnim krugovima<br />
ne sme biti veći od 3%.<br />
Da podsetimo na neka od predskazanja...<br />
Prva svetska konferencija o promeni klime je održana 1979. godine na kojoj je dogovoreno da međunarodni eksperti u ovoj oblasti<br />
započnu studiozne radove na izučavanju problema klimatskih promena. Godine 1988. UN i Svetska organizacija za atmosferske<br />
prilike osnovali su ekspertsku grupu IPCC - „International Panel on Climate Change“, s ciljem da se utvrde potencijalni putevi<br />
za ublažavanje problema promene klime. Dve godine kasnije, IPCC je predstavio izveštaj u kojem se navode značajne promene u<br />
atmosferi s tendencijom daljeg pogoršanja...<br />
Godine 1992. 150 zemalja sveta utvrdilo je osnove za sporazum o preventivnim merama za ublažavanje problema klimatskih<br />
promena, da bi 1994. godine razvijene zemlje sveta počele da razvijaju strategiju. Protokolom Kyoto iz 1997. godine razvijene<br />
zemlje sveta su se obavezale da emisiju štetnih gasova u atmosferi smanje za 6% ispod nivoa u 1990. godini. Preko 160 zemalja<br />
sveta je potpisalo Kyoto protokol. Ali, ne sve... Problem klimatskih promena već je vidljiv i oseća se, a paralelno s njim i pitanje<br />
racionalne potrošnje električne i drugih oblika energije.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 19
energetska efikasnost efikasnost<br />
racionalizacija potrošnje električne energije<br />
Istraživanje vezano za pad napona u električnim instalacijama,<br />
koje je obavljeno u SAD 2008. godine, pokazalo je da 85% elektro<br />
inspektora, inženjera i tehničara, smatra da je pad napona<br />
veoma važan faktor. Da je pad napona u električnim instalacijama<br />
važan sa aspekta zaštite smatra 59% ispitanika, a sa aspekta<br />
efikasnosti - 67%. Čak 98% ispitanika smatra da je preveliki pad<br />
napona uzrok za mnogobrojne kvarove električnih uređaja. Zbog<br />
toga je u pomenutim standardima pitanje pada napona istaknuto<br />
kroz članove koji propisuju maksimalne vrednosti za pad napona.<br />
Sledeći primeri pokazuju kako upotrebom kablova većeg preseka<br />
možemo izbeći eventualne kvarove i uštediti električnu energiju.<br />
Primer - smanjenje gubitaka upotrebom kablova većeg preseka:<br />
Posmatrajmo tipičan strujni krug:<br />
• dužina 30m,<br />
• presek 4 mm 2 , Cu,<br />
• opterećenje 16A.<br />
Ako potrošač radi 10 sati dnevno/250 dana u godini, ukupni<br />
gubici u provodniku bili bi 247kWh/godina. Ako je cena 0,10$/<br />
kWh, onda su troškovi gubitaka 24.70$/godina. Ako za isti strujni<br />
krug koristimo provodnik 6mm 2 , Cu i ako potrošač radi 10 sati<br />
dnevno/250 dana u godini, ukupni gubici u provodniku bili bi<br />
154.88 kWh, odnosno 15.49$ za godinu. Prema tome, ušteda<br />
u smanjenim gubicima bila bi 9.21$ za godinu. Prema cenama<br />
koje se mogu naći na tržištu, cena prvog provodnika bila bi 11$ a<br />
drugog 17.20$ za traženu dužinu. Razlika u ceni je 6.20$. Stoga, u<br />
prvoj godini ušteda bi bila 3.01$. Posle toga, godišnja ušteda se<br />
penje na 9.21$.<br />
Primer - ušteda energije i novca upotrebom kablova većeg preseka:<br />
Posmatrajmo sledeći strujni krug. Motor snage 125KS opterećen<br />
je 75% od nominalnog opterećenja i radi 8.000 sati godišnje.<br />
• dužina kabla od MCC do motora je 75m,<br />
• presek provodnika Opcija A=70mm 2 ,<br />
• presek provodnika Opcija B=95mm 2 ,<br />
• opterećenje -75% od nominalnog opterećenja.<br />
ANALIZA INVESTICIONIH TROŠKOVA IZGRADNJE<br />
Opcija A<br />
Opcija B<br />
Veličina zaštitne metalne cevi 53 mm 53 mm<br />
Prosečni gubici u kablu 453W 360W<br />
Troškovi za napojni kabl 1,808$ 2,213$<br />
Troškovi za zaštitnu metalnu cev<br />
(IMC) 349$ 349$<br />
Povećani troškovi zbog primene<br />
kablova većeg preseka 405$<br />
Ušteda u energiji za 75% opterećenja<br />
749 kWh/<br />
godina<br />
Ušteda u novcu za 0.18$/kWh<br />
134$/godina<br />
Vreme povraćaja sredstava<br />
3 godine<br />
3. Ostala oprema<br />
U ASHRAE Standardu 90.1-07 zahtevi povezani za racionalizaciju i<br />
efikasno korišćenje ostale opreme, na primer motora za generalnu<br />
upotrebu, pomenuti su u poglavlju 10.<br />
EFIKASNOST MOTORA ZA<br />
GENERALNU UPOTREBU<br />
Motor kW-RPM<br />
1200<br />
Nominalna<br />
efikasnost<br />
0.8 8 80.0<br />
1.1 84.0<br />
1.5 85.5<br />
2.2 86.5<br />
3.7 87.5<br />
5.6 88.5<br />
7.5 90.2<br />
11.1 90.2<br />
14.9 91.0<br />
18.7 9 91.7<br />
22.4 92.4<br />
29.8 93.0<br />
37.3 93.0<br />
44.8 93.6<br />
56.0 9 93.6<br />
74.6 94.1<br />
93.3 94.1<br />
111.9 94.5<br />
149.2 94.5<br />
Motori visoke efikasnosti imaju<br />
mnogo bolje karakteristike<br />
u odnosu na standardne. Tako,<br />
noviji motori malih snaga<br />
(ispod 1kW) imaju 20% bolju<br />
efikasnost pri punom opterećenju<br />
u odnosu na standardne<br />
tipove. Kod motora većih snaga<br />
(iznad 50kW) efikasnost je<br />
bolja za 2-3% što može dovesti<br />
do uštede od 3,000 do 4,000$<br />
godišnje. Životni vek motora je<br />
15-20 godina i nije teško izračunati<br />
kolika je ukupna ušteda.<br />
Motori visoke efikasnosti<br />
ostvaruju 3-8% uštede u<br />
potrošnji električne energije u<br />
odnosu na standardne tipove.<br />
Procenat uštede u potrošnji<br />
električne energije za motore<br />
snage do 1kW je čak 12%. Ovi<br />
motori su izrađeni od boljih<br />
materijala, pa su i gubici u njima<br />
manji kada se upoređuju sa<br />
standardnim tipovima.<br />
Primer - smanjenje gubitaka upotrebom motora novije generacije:<br />
Standardni motor za ventilaciju snage 18.65kW, 85% efikasnosti,<br />
zamenjujemo sa novim čija je efikasnost 90%. Pretpostavimo da<br />
ventilator radi 16 sati dnevno ili 5.480 sati godišnje, a da je cena<br />
električne energije 0,10$/kWh. Ukupna godišnja ušteda iznosi<br />
668.56$. Investicioni troškovi novog motora prema tržišnoj ceni<br />
iznose 400$. Vreme povratka investicije u tom slučaju je oko 7<br />
meseci.<br />
Završni pogled<br />
Uštede se vide i u oblasti upotrebe alternativnih izvora koji su<br />
definisani i kao opcije za racionalizaciju potrošnje električne<br />
energije. Isto važi i za sektor tehničkog održavanja u kojem postoje<br />
velike mogućnosti racionalizacije potrošnje električne energije.<br />
No, kako su konvencionalni izvori električne energije i dalje dominantni,<br />
stoga put ka racionalnom korišćenju električne energije,<br />
kao i drugih vrsta energija, treba da bude usmeren u sledećim<br />
pravcima:<br />
• smanjiti gubitke energije;<br />
• potrošačke čvorove treba supstituisati efikasnijim elementima<br />
mreže;<br />
• uvesti automatizaciju kako malih potrošačkih centara, tako i<br />
velikih sistema;<br />
• svaki materijal koji je u upotrebi treba supstituisati novim koji<br />
ima bolje karakteristike.<br />
20<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
energetska energetska efikasnost<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 21
energetska efikasnost efikasnost<br />
ABB<br />
Štedljivi regulatori za svaku namenu<br />
Karakteristika mnogih motora jeste njihova predimenzionisanost, najčešće zato da bi se<br />
zadovoljili maksimalni zahtevi koji se, međutim, gotovo nikada ili retko javljaju. Stoga se<br />
javlja problem efikasne potrošnje električne energije. Njegovo rešenje se vidi u primeni regulatora<br />
koji pre svega smanjuje brzinu motora da bi se zadovoljila stvarna potreba mašine. U ovom broju<br />
Industrije dajemo prikaz rešenja koje stiže iz kompanije ABB.<br />
Regulatori smanjuju izlaznu snagu neke mašine, kao što<br />
su pumpe ili ventilatori kontrolisanjem brzine motora,<br />
obezbeđujući da ne radi brže nego što je to potrebno.<br />
To često smanjuje potrošnju energije za 50%, a u<br />
ekstremnim slučajevima čak i do 90%.<br />
Kada se koriste druge metode za regulaciju brzine, kao što su prigušivači,<br />
mehanički regulatori ili ventili, motor se okreće punom<br />
brzinom dok se izlazna snaga mehanički ograničava. Protok kroz<br />
cevovod može se regulisati ventilom. Ovo je rasipanje energije,<br />
pošto se motor i dalje vrti svojom nazivnom brzinom, bez obzira<br />
na potrebe. Pumpa daje maksimalnu izlaznu snagu, a višak se<br />
smanjuje ventilom, gde se višak energije troši na trenje.<br />
I umerena regulacija brzine značajno štedi<br />
Regulator produžava životni vek sistema!<br />
Pored uštede energije, regulator omogućava bolje upravljanje i<br />
manja mehanička habanja, smanjujući potrebu za održavanjem i<br />
produžavajući životni vek sistema. Sredstva se često, samo u vidu<br />
uštede u energiji, vraćaju za šest meseci. ABB-ova gama proizvoda,<br />
od 0,18kW do 72MW, predstavlja najveću gamu na tržištu,<br />
koja nudi regulatore za sve potrebe.<br />
Merenje efikasnosti<br />
Ne samo da regulator nudi značajnu mogućnost uštede energije,<br />
već se ušteda može lako kontrolisati i kvantifikovati. Mnogi ABBovi<br />
regulatori imaju ugrađene energetske kalkulatore koji prate<br />
Kao lider u pronalaženju energetski efikasnih rešenja, ABB doprinosi<br />
upotrebljenu i ušteđenu energiju motora u kWh, novcu i emisiji<br />
energiju!<br />
CO<br />
globalnoj uštedi električne energije, ne dovodeći u pitanje njenu isporuku.<br />
2 .<br />
ABB ima i dve alatke za proračun uštede energije koje se lako koriste<br />
- PumpSave i FanSave, koje se koriste za pravljenje dovoljno<br />
Veza Naši između sistemi brzine za kontrolu pumpe osvetljenja ili ventilatora mogu i njegove uštedeti potrebe i do 50 procenata za<br />
energijom energije, poznata a upravljanje je kao zgradama kubni zakon, i do pošto 60 procenata. se potrebna energija<br />
povećava Dok drugi sa govore trećim o stepenom cenama električne brzine. To energije, znači da nestašici malo pove-<br />
struje i Procene se koriste za proveru celishodnosti postavljanja regu-<br />
tačnih proračuna potencijalnih ušteda u primeni.<br />
ćanje klimatskim brzine zahteva promenama, mnogo ABB snage, aktivno ali isto čini tako nešto i da u vezi umerena toga, latora u odnosu na ostale alternative. Energetski kalkulatori<br />
regulacija i to ovde brzine i sada. može www.abb.com/knx<br />
dati značajne uštede energije.<br />
ugrađeni u regulatore pokazuju konkretne rezultate koji se mogu<br />
Pumpa ili ventilator koji radi s polovinom brzine troši samo osminu<br />
energije u odnosu na potrebnu energiju za punu brzinu. va za buduće projekte za uštedu<br />
porediti sa procenama alatki i tako mogu da se koriste kao osno-<br />
energije.<br />
ABB d.o.o.<br />
Kumodraška 235<br />
11000 Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 3094 300<br />
Fax: +381 11 3094 343<br />
www.abb.rs<br />
Više informacija možete dobiti kod svog lokalnog<br />
ABB predstavnika ili na adresi: www.abb.com/drives,<br />
www.abb.com/drivespartners<br />
22<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
Skladišna tehnika - Regalni sistemi<br />
www.intese-gmbh.de
u fokusu<br />
InTeSe GmbH & Co. KG<br />
Vaš kompetentni partner<br />
za skladišnu tehniku<br />
Više od 16 godina iskustva u projektovanju i izradi<br />
regalnih sistema i skladišne tehnike garancija su za<br />
trajnost i kvalitet firme InTeSe GmbH & Co. KG.<br />
U<br />
industriji je skladišna tehnika veoma važna i kompleksna<br />
tema. Moderni skladišni i transportni sistemi<br />
danas su jedan od osnovnih pokazatelja ekonomičnosti<br />
za trgovačka i proizvodna preduzeća. Visokokvalitetan<br />
i perfektno promišljen regalni sistem neizbežan je uslov za<br />
funkcionisanje proizvodnog pogona. „Većim kapacitetom, većom<br />
pouzdanošću i većom bezbednošću mi hoćemo da podržimo<br />
konkurentnost naših kupaca“, kažu u kompaniji InTeSe GmbH &<br />
Co. KG.<br />
META GmbH & Co. KG - partner za plasman<br />
i distribuciju META-regalnih sistema!<br />
Firma META GmbH & Co. KG<br />
više od 100 godina je aktivna<br />
u industriji prerade metala.<br />
META regalni sistemi – to je<br />
vrhunski kvalitet „Made in<br />
Germany“. Osim zakonom<br />
propisane dvogodišnje garancije,<br />
META za podne regale<br />
sa pregradama daje dodatnu<br />
petogodišnju garanciju za kvalitet.<br />
META regali su koncipirani<br />
za postavljanje unutar prostora<br />
i mogu se isporučivati u<br />
sledećim kvalitetima:<br />
• pocinkovani, RAL 7035 (svetlosivi);<br />
• RAL 5010 (plavi kao gorčica);<br />
• RAL 2001 (oranž crveni).<br />
Osnovni proizvodi su:<br />
• podni regali sa pregradama CLIP i FIX;<br />
• regali sa širokim policama MINI-RACK i SPEED-RACK;<br />
• regal za palete MULTIPAL.<br />
META regalni sistemi imaju široku paletu proizvoda:<br />
• podni regali sa pregradama kao sistem regala koji se natiču ili<br />
koji se pričvršćuju zavrtnjima;<br />
• regali sa širokim policama;<br />
• regali za palete;<br />
• regalni sistemi sa više etaža;<br />
• regali sa prolazom za viljuškare - za denčanu robu i palete do<br />
regalnih sistema koji se automatski opslužuju;<br />
• prohodni regali;<br />
•„Kragarm“ regali.<br />
26<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
u u fokusu<br />
InTeSe GmbH & Co. KG<br />
Firma META GmbH & Co. KG, kao vodeća u ovoj tehnologiji, sertifikovana<br />
je za oblast važenja „Oprema za skladišta i pogone“ u<br />
skladu sa standardom DIN EN ISO 9001:2008. Osim toga, proizvodi<br />
firme META bezbednog su kvaliteta zahvaljujući strogim<br />
propisima RAL (Deutsches Institut für Gütesicherung und Kennzeichnung<br />
e.V. - Nemački Institut za bezbednost i obeležavanje<br />
kvaliteta). Naravno da proizvodi firme META nose i oznaku GS<br />
(kontrolisana bezbednost), redovno se podvrgavaju kontroli od<br />
strane neutralne službe za kontrolu materijala (MPA) u Dortmundu,<br />
Nemačka, pa tako odgovaraju i zahtevima Zakona o bezbednosti<br />
aparata i proizvoda (GPSG). Znak GS i oznaka CE, za bezbednost<br />
materijala, jedine su zakonom regulisane oznake kontrole<br />
u Evropi.<br />
META proizvodi odgovaraju i zahtevima bezbednosti na radu<br />
industrijskih strukovnih udruženja na osnovu propisa BGR 234<br />
(Lagereinrichtungen und –geräte - oprema i aparati za skladišta).<br />
META je pogon za zavarivanje sa kvalifikacijom proizvođača<br />
D-kategorije na osnovu standarda DIN 18800 deo 7. Svi varioci<br />
zaposleni u METI imaju položen ispit za varioce sa svedočanstvom<br />
na osnovu standarda EN 287 i ispit za rukovanje mašinama<br />
sa svedočanstvom na osnovu standarda EN 1418.<br />
Kao distributer i stručnjak za META regalne sisteme obradovaće<br />
nas Vaš zahtev za ponudom i dugoročnom saradnjom!<br />
Kompetencija – skladišna tehnika<br />
Da bi se udovoljilo zahtevima robe koja se skladišti, u skladišnoj<br />
tehnici se koriste pretežno regali sa etažama i regali za palete.<br />
Ovde se posebna pažnja posvećuje veličini i težini robe koja se<br />
skladišti. Tome se može udovoljiti skoro u željenoj veličini, a<br />
pomoću viljuškara može se lako vršiti utovar i istovar. Za optimalno<br />
rešenje često je odlučujuće vreme trajanja skladištenja robe.<br />
Tu, na primer, postoje pomični sistemi po principu Last-in/Firstout<br />
(poslednji unutra/prvi napolje) ili prohodni regali po principu<br />
Last-in/First-out.<br />
Trgovina polovnom skladišnom tehnikom<br />
Brzina ima glavnu ulogu u industrijskoj proizvodnji i u logistici.<br />
Zahvaljujući našoj trgovini uvek imamo na skladištu velik asortiman<br />
polovnih i novih regala. Na taj način smo u stanju da u najkraćem<br />
realizujemo izradu regalnih sistema, na primer, regalnih<br />
sistema za palete do 3.000 skladišnih mesta i visine od 12m.<br />
Često su u opciji i interesantne, visokovredne ponude polovne<br />
skladišne tehnike.<br />
Uspeh na osnovu iskustva<br />
Naši stručnjaci stoje na raspolaganju klijentima od trenutka pružanja<br />
prvog saveta do modernizacije i instaliranja jednog regalnog<br />
sistema. Oni znaju kako da se najmodernija skladišna tehnika<br />
ekonomično koristi. „Mi ne posedujemo samo osnovno stručno<br />
znanje već imamo i dugogodišnje iskustvo u svim oblastima skladišne<br />
tehnike kao i stručnost u praktičnoj primeni“, kažu u kompaniji<br />
InTeSe GmbH & Co. KG i dodaju: „Kompetencija! Možete je<br />
jednostavno tako nazvati.“<br />
Zahvaljujući široko rasprostranjenoj lepezi ponuda za naše klijente,<br />
InTeSe GmbH & Co. KG poseduje „know-how“ za rešenja<br />
mnogih problema, specifičnih za datu branšu. Taj „know-how“ i<br />
iskustvo koje InTeSe GmbH & Co. KG ima u planiranju, opremanju<br />
i postavljanju skladišnih sistema, u ovoj kompaniji sa zadovoljstvom<br />
prenose drugima. „To specijalno znanje, pre svega, pruža<br />
našim klijentima sigurnost i uverenje da rade sa ekspertima“,<br />
kažu u InTeSe GmbH & Co. KG. Preko 16 godina ova kompanija<br />
proizvodi i montira po porudžbini njenih zadovoljnih klijenata.<br />
Stoga i poruka: „Nađite se u budućnosti i Vi među njima!“<br />
Zahvaljujući velikoj ponudi sistema, isporučujemo rešenja primerena<br />
svakom redu veličina. Spektar naših proizvoda obuhvata<br />
kompletnu paletu skladišne tehnike i rešenja za regalne sisteme,<br />
počev od jednostavnih regala sa policama do regalnih sistema za<br />
palete. Pitajte nas, raduje nas svaki izazov!<br />
InTeSe GmbH & Co. KG<br />
Industrial Technical Services<br />
Spessartring 2<br />
63110 Rodgau<br />
Tel: +49 6106.668320<br />
Fax: +49 6106.668321<br />
Mob: +49 171.82665520<br />
E-mail: bijelic@intese-gmbh.de<br />
www.intese-gmbh.de<br />
Predstavništvo u Srbiji:<br />
Borislav Blanuša<br />
Mob: +381 66.323.066<br />
E-mail: blanusa@intese-gmbh.com<br />
Ratko Bukovčić<br />
Mob: +381 64.2354.888<br />
E-mail: bukovcic@intese-gmbh.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 27
u fokusu<br />
logistika<br />
Neka pitanja<br />
teorije i prakse<br />
<strong>Logistika</strong> je proces upravljanja<br />
transportom, zalihama, skladištenjem i<br />
informacijama o dobrima i materijalima od<br />
izvora (mesta proizvodnje) do mesta finalne<br />
potrošnje. <strong>Logistika</strong> je i delatnost koja se bavi<br />
savladavanjem prostora i vremena uz najmanje<br />
troškove. U sebi uključuje četiri najveća i<br />
najvažnija podsistema logistike, ili logističkog<br />
menadžmenta - transport, zalihe, skladištenje<br />
i informacije. Logistiku definišu i kao onaj<br />
deo procesa lanca snabdevanja koji planira,<br />
implementira i kontroliše efikasnost i efektivnost<br />
kretanja dobara, usluga i informacija od mesta<br />
proizvodnje do mesta potrošnje, a u cilju<br />
kreiranja konkurentog servisa potrošača... Bilo<br />
koju od definicija uzeli kao polaznu tačku ovog<br />
teksta, činjenica je da je u poslednji dvadesetak<br />
godina, ponajviše zahvaljujući revolucionarnim<br />
dešavanjima na polju IT industrije i tehnološkog<br />
razvoja, došlo do značajnih pomeranja u<br />
pristupu, razradi i primeni aspekata koje tretira<br />
logistika. Šta više, neki od autora indirektno<br />
smatraju da je zbog kompleksnosti cele ove<br />
oblasti primerenije govoriti o lancu snabdevanja<br />
i njegovom upravljanju, tj. menadžmentu.<br />
Odnosno, pojam lanac snabdevanja obuhvatniji<br />
je i širi od pojma logistika...<br />
<strong>Logistika</strong> se u poslednjih dvadesetak godina razvila i<br />
afirmisala više nego prethodnih stotinjak godina. S<br />
obzirom na to, postaje važan faktor u privredi jedne<br />
države. Udeo vrednosti logističkih usluga u BDP-u visokorazvijenih<br />
država (npr. Nemačke, Francuske, SAD-a, Japana) u<br />
poslednjih dvadesetak godina povećao se za oko 10-50%.<br />
Kao značajni faktori koji su uticali na ubrzani razvoj logistike ističu se:<br />
• globalizacija i koncentracija privrednih aktivnosti;<br />
• internacionalizacija proizvodnje i trgovine;<br />
• ubrzani rast i razvoj naučnih saznanja u svim oblastima;<br />
• primena načela ekonomije volumena;<br />
• jačanje konkurencije;<br />
• ubrzani razvoj i modernizacija saobraćajne infrastrukture i<br />
transportnih tehnologija;<br />
• razvoj i afirmacija robnih transportnih, trgovinskih i logističkih<br />
centara, različitih terminala i slobodnih zona;<br />
• povećanje kupovne moći stanovništa visokorazvijenih i srednjerazvijenih<br />
zemalja;<br />
• jačanje EU u globalnim razmerama;<br />
• ubrzani proces deregulacije, privatizacije i liberalizacije privrednih<br />
sektora i pojedinih privrednih delatnosti;<br />
• jačanje demokratizacije.<br />
28<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
u u fokusu<br />
logistika<br />
Kada govorimo o privrednom značaju logistike na nivou preduzeća,<br />
treba znati da su se preduzeća uverila da se primenom<br />
logističkih načela i metoda mogu uveliko smanjiti troškovi, a što<br />
u konačnom za njih znači povećanje profita. Poslovna logistika<br />
ima poseban značaj jer dobar deo vremena i troškova procesa<br />
reprodukcije otpada na logističke aktivnosti.<br />
Poslovanje preduzeća u današnjem uslovima je izloženo stalnim<br />
pretnjama, preuzimanja ili zatvaranja, od međunarodih velikih<br />
kompanija. Velike kompanije imaju znatne finansijske resurse<br />
koje usmeravaju u znanje svojih zaposlenih. Sve kompanije znaju<br />
da stalno moraju usavršavati svoje zaposlene jer ako zaostanu u<br />
primeni novih saznanja preti im preuzimanje u najboljem slučaju.<br />
Zbog konkurencije je stalni trend smanjenja troškova u poslovanju<br />
a da bi se preduzeće moglo odupreti konkurenciji potrebno je<br />
primenjivati znanja iz logistike.<br />
Logističkim pristupom i saznanjima dolazi se<br />
do boljeg upravljanja resursima preduzeća,<br />
a naročito upravljanjem zalihama i<br />
skladištenjem!<br />
Kod upravljanja zalihama od velike je važnosti da se za određenu<br />
potrebu odredi kada i koliko treba naručiti da bi se minimizirao<br />
zbir troškova držanja zaliha i naručivanja. Da bi se smanjivali troškovi<br />
poslovanja potrebno je između ostalog, racionalno upravljati<br />
materijalnim resursima, jer “zamrzavaju” znatna finansijska<br />
sredstva te je od velike važnosti pravilno upravljati zalihama kao<br />
i skladištem, a za to je potrebno znanje. U ovom smislu, ističu<br />
se dve aktivnosti u poslovanju preduzeća koje su od posebnog<br />
značaja za logistiku - znanje o upravljanju zalihama i skladištenje.<br />
Postojanje zaliha je nužno zbog nemogućnosti tačnog prognoziranja<br />
potrošnje pojedinih artikala, materijala, itd. Kada bi se<br />
moglo tačno predvideti koje su količine materijala potrebne za<br />
proizvodnju ili sve komponente potrebne za održavanje, tada<br />
nestaje potreba za skladištenjem. Pri upravljanju zalihama cilj je<br />
smanjenje zaliha potrebnih za održavanje usluga korisnika, proizvodnje<br />
i održavanja.<br />
Držanje zaliha može biti vrlo skupo, te je zbog toga od izuzetne<br />
važnosti dobro upravljanje zalihama. Procene pokazuju da troškovi<br />
držanja zaliha mogu iznositi od 14% pa do više od 50% od<br />
vrednosti proizvoda na godišnjem nivou. Za troškove zaliha se<br />
uzimaju:<br />
• troškovi držanja zaliha,<br />
• troškovi naručivanja.<br />
Kod upravljanja zalihama od velike je važnosti da se za određenu<br />
potrebu materijala odredi kada i koliko treba naručiti da bi<br />
se minimizirao zbir troškova držanja zaliha i naručivanja. Upravljanje<br />
zalihama je složen postupak jer ima puno zahteva koji su<br />
međusobno suprotnog delovanja i zbog toga su zalihe vrlo rizične<br />
za investiranje. Cilj upravljanja zalihama je povećanje finansijskog<br />
povrata od inventara a da se istovremeno poveća nivo usluge<br />
potrošaču.<br />
Kontrola zaliha, u poslednjih nekoliko godina, najbolji je put ka<br />
smanjenju zaliha. Menadžeri koriste različite metode da bi postigli<br />
odgovarajuće uštede. Gotovo da svaka velika kompanija ima<br />
svoj način rešavanja upravljanja zalihama. To pokazuje da je svako<br />
preduzeće poseban slučaj i da tu dolazi do izražaja kreativnost<br />
i znanje zaposlenih.<br />
U proizvodnim procesima gotovo da nema materijala koji planirano<br />
ili neplanirano, ne prođe fazu mirovanja - skladištenja<br />
ili privremenog odlaganja. Skladištenje je međuproces, stanje<br />
mirovanja, u ukupnom kretanju materijala od dobavljača do njegove<br />
ugradnje u određeni proizvod. Glavni zadatak skladišta je<br />
dinamičko uravnoteženje tokova materijala, količinski i prostorno,<br />
u svim fazama proizvodnog procesa, a svrha skladišta je snabdevanje<br />
materijalom svih korisnika u preduzeću. Svrha “skladišta”<br />
je da omogući siguran i tehnički ispravan smeštaj robe bez ugrožavanja<br />
njenih svojstava i kvaliteta, uz mogućnost podešavanja<br />
prihvata i otpreme.<br />
Skladište i skladištenje povećava ukupne troškove poslovanja<br />
te je zbog toga potrebno imati ispravan odnos prema skladištu.<br />
Razvoj tehnike skladištenja razvio se do sada u četiri etape i to:<br />
• klasična skladišta;<br />
• automatizovana skladišta;<br />
• fleksibilno automatizovana “skladišta;”<br />
• robotizovana skladišta.<br />
Primarni razlog postojanja skladišta je podizanje nivoa usluge<br />
kupcu/korisniku što često zahteva posebnu pažnju svakom zahtevu<br />
korisnika poput završnog sklapanja, posebnog pakovanja ili<br />
označavanja (cena) na pošiljci. Zbog toga su ljudi kritični faktor<br />
u poslovanju skladišta jer bez stručnih ljudi prostor i oprema ne<br />
znače ništa.<br />
Za savremeno poslovanje u skladištu potrebno je imati IS - automatsko<br />
prikupljanje podataka i sisteme radio frekvencija. Oni<br />
mogu stvoriti prednosti u skladištenju u odnosu na konkurenciju,<br />
niže troškove i unapređene postupke. Ove prednosti proizlaze iz<br />
računarske podrške u primanju, kontroli kvaliteta, skladištenju,<br />
sortiranju narudžbi, kontroli grešaka, pakovanju i otpremanju.<br />
Podrška računarom skladišnim procesima rezultira unapređenjem<br />
naručivanja, lakšim nalaženjem traženih proizvoda,<br />
praćenjem neizvršenih i vraćenih narudžbi i lakšim praćenjem<br />
standarda rada u skladištu. Računari su omogućili automatsko<br />
prikupljanje podataka (engl. ADC - Automatic Data Collection) u<br />
skladištu, jer se sve promene u skladištu evidentiraju tako da je<br />
moguće dobiti trenutni uvid u stanje zaliha. EDI (engl. Electronic<br />
Data Interchange - Elektronska razmena podataka) koristi<br />
se za upravljanje skladištem i mora biti deo ukupnog informacijskog<br />
logističkog sistema preduzeća (ILS - Information Logistics<br />
System). EDI je danas postao standard za upravljanje skladišnim<br />
poslovima i njime se razmenjuju podaci koje čita računar i koji<br />
su standardizovani, sa kojima se može komunicirati između više<br />
preduzeća.<br />
Informatizacija i uvođenje WMS - Warehouse Management<br />
Systems, u skladišno poslovanje donosi uštede.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 29
u fokusu<br />
logistika<br />
30<br />
Na osnovu brojnih istraživanja ušteda, nastala je formula za uštede<br />
i to:<br />
ukupne uštede = 10 % troškova držanja zaliha, 35% od<br />
troškova rukovanja materijalom, 8% od ukupnih troškova<br />
administracije internih skladišnih procesa i 50%<br />
ukupne bruto plate zaposlenih u logistici u vrhuncu<br />
sezone.<br />
Procenjuje se da troškovi skladišne logistike imaju udeo u ceni<br />
koštanja u proseku oko 5%. Iz prethodnog je jasno da se primenom<br />
novih tehnologija postižu uštede u upravljanju skladištem, a<br />
za to je potrebno znanje koje treba stalno nadograđivati.<br />
Novi i obuhvatniji termin - lanac snabdevanja<br />
Lanac snabdevanja predstavlja mrežu organizacija koja je uključena,<br />
uzvodnim i nizvodnim vezama, u različite procese i aktivnosti<br />
koje proizvode vrednost u vidu proizvoda ili usluga usmerenih ka<br />
krajnjem korisniku ili potrošaču. Upravljanje lancem snabdevanja<br />
– SCM, definiše se kao menadžment uzvodnim i nizvodnim odnosima<br />
sa dobavljačima i korisnicima u cilju isporučivanja superiorne<br />
vrednosti po nižoj ceni za lanac snabdevanja kao celinu.<br />
Neki teoretičari smatraju da su logistika i menadžment lanca<br />
snabdevanja - sinonimi, i da ih je teško razdvojiti zbog praktično<br />
iste ideje - isporuke pravog proizvoda, u pravo vreme i mesto, u<br />
adekvatnom stanju i uz prihvatljive troškove.<br />
Drugi, pak, kojih je većina, prave jasnu razliku između njih. Tako,<br />
logistika je zaokupljena materijalima i njihovim tokovima unutar<br />
jednog preduzeća, dok Menadžment Lanca Snabdevanja – MLS<br />
predstavlja integraciju svih poslovnih procesa duž lanca snabdevanja.<br />
Imajući ovo u vidu, možda bi reč «snabdevanje» trebalo zameniti<br />
rečju «tražnja» kako bi se istakao glavni podsticaj i impuls koji<br />
daje tržište, a ne dobavljači. Usput, modifikovan termin upravljanje<br />
mrežom tražnje možda još očiglednije ističe obuhvatnost<br />
ova dva pojma.<br />
Ipak, aktuelna teoretska većina sklonija je da prihvati tumačenje<br />
u kome se pravi distinkcija ova dva pojma. Šira perspektiva, usmerenost<br />
ka većem broju učesnika i tretiranje dodatnih problema u<br />
okviru MLS, shvaćeni su kao nadogradnja koncepta logističkog<br />
menadžmenta, nastala prevashodno iz potrebe adaptacije sve<br />
većoj konkurenciji i turbulentnijim tržišnim zbivanjima.<br />
Koncepti MLS-a i njihov pravilan izbor<br />
Dok je u tradicionalnim uslovima poslovanja fokus servisa potrošača<br />
bio na kvalitetu internih operacija i procedura servisa, dotle<br />
se danas akcenat izmešta van okvira preduzeća i prebacuje na<br />
najvrednije učesnike u lancu snabdevanja - krajnje korisnike. Njihov<br />
uspeh i zadovoljstvo smatraju se najvećim uspehom preduzeća<br />
koje im obezbeđuje proizvod/uslugu.<br />
Prilikom formiranja odnosa sa krajnim korisnicima preduzeće<br />
mora da kreira tzv. intimne poslovne veze. Na taj način moguće<br />
je spoznati različite kategorije korisnika i spram toga formirati<br />
strategije nastupa sa diferenciranom ponudom. Ove različite<br />
strategije su neophodne jer vrednost za jednog korisnika nije<br />
ista kao i za drugog. U krajnjem slučaju, ni sami korisnici nemaju<br />
podjednak značaj za preduzeće dobavljača. Pa tako, u jednom<br />
slučaju opravdano je formiranje jedinstvenog paketa ponude i<br />
«bogatog» servisa potrošača, dok se kod drugog slobodno mogu<br />
primenjivati načela masovnog marketinga.<br />
U većini savremenih poslovnih odnosa dobavljači vrše prostu<br />
prodaju proizvoda/usluga korisnicima. U tako kratkoročnim i<br />
sporadičnim odnosima, pojava konflikata između učesnika je<br />
neminovna. Koncept integrisanog upravljanja lancem snabdevanja,<br />
zahteva razvoj novog budućeg trenda, zasnovanog na pojmu<br />
fokusirana zajednička saradnja. Pretvaranje ranijih sukobljenih<br />
strana u saradnike u lancima snabdevanja ima brojne pozitivne<br />
efekte pre svega u smanjenju troškova zbog izostanka udvostručenja<br />
posla i eliminacije nezaposlenosti.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Ipak, poslovna sadašnjica svedoči o tome da su partnerski odnosi<br />
i dalje nedovoljno razvijeni. Čak i kod učesnika u lancima snabdevanja<br />
gde postoje, utisak je da se više priča o saradnji nego što se<br />
ona zaista i primenjuje. Stoga, ovaj trend je još u fazi uvođenja u<br />
poslovanje ozbiljnih kompanija...<br />
U vremenu koje je pred nama, logistički procesi i dalje će biti<br />
usmereni na ljudski faktor. Ipak, efektivan menadžment ovih<br />
procesa naročito je zahtevan, budući da skoro 90% ključnih<br />
aktivnosti u procesu stvaranja vrednosti je van kontrole bilo kog<br />
supervizora. Za razvoj vrednosti kod krajnjeg korisnika i sticanje<br />
njegove lojalnosti može biti bitan vozač koji isporučuje proizvod/<br />
uslugu na određenu lokaciju. Isti taj vozač, može ustvari provesti<br />
čak najviše vremena u direktnom kontaktu sa potrošačem i opredeliti<br />
buduću saradnju.<br />
I dok većina vizionarskih menadžera tretira ovaj trend kao najvažniji,<br />
praksa pokazuje da se po pitanju njegove realizacije malo šta<br />
radi. Ključne teškoće u implementaciji integrativnog znanja jesu<br />
nedostatak kvalitetnih metoda i vremena za obuku. Slaba primena<br />
ovako značajnog trenda, zahteva duboke zaokrete u poslovnoj<br />
filozofiji...<br />
I dalje je prisutan pristup gde kupci prilažu svoje porudžbine<br />
prodavcima - snabdevačima, odnosno tzv. uzvodnim karikama u<br />
lancu snabdevanja. Iako ustaljena i mnogima očigledna, u ovoj<br />
logici postoje brojni nedostaci:<br />
• ne postoji prethodno upozorenje o potrebama kupaca, stoga<br />
je potrebno činiti predviđanja i držati zalihe kao meru obezbeđenja;<br />
• snabdevač je često suočen sa iznenadnim, kratkoročnim zahtevima<br />
što dovodi do promena u proizvodnim i distributivnim<br />
rasporedima, a time i do dodatnih troškova.<br />
Krajni rezultat jeste šteta koju lanac, kao servis potrošača, trpi<br />
usled neizbežno visokog nivoa zaliha, ili, pak, njihovog nedostatka.<br />
Ipak, tokom poslednje decenije XX veka pojavio se alternativni<br />
način za upravljanjem tražnjom. Ovaj novi način oslanja se na to<br />
da potrošač - kupac više ne prilaže porudžbine, već vrši razmenu<br />
informacija sa prodavcem. Informacije u lancu snabdevanja vezane<br />
su za stvarnu upotrebu ili prodaju proizvoda, trenutno stvarno<br />
stanje zaliha, kao i za detalje o bilo kakvim dodatnim marketinškim<br />
ili promotivnim aktivnostima. Na bazi ovih informacija,<br />
proizvođač postaje odgovoran za obnavljanje zaliha potrošača.
u fokusu<br />
logistika<br />
Nema porudžbina, već umesto toga korisnik daje podatke o obimu<br />
zaliha koji želi da ima kod sebe. Ovakav sistem upravljanja<br />
tražnjom i obnavljanjem zaliha poznat je kao koncept upravljanja<br />
zalihama od strane prodavca ili Vendor Managed Inventory<br />
- VMI. On podrazumeva način optimizacije performansi u lancu<br />
snabdevanja gde je proizvođač (prodavac) zadužen za održavanje<br />
nivoa zaliha distributera (kupca). Proizvođač ima pristup informacijama<br />
o nivou zaliha distributera i odgovoran je za kreiranje<br />
porudžbina i njihovu isporuku. Dodatna prednost modela VMI<br />
jeste ta što se može koristiti na više relacija proizvođač-kupac (u<br />
zavisnosti ko se nalazi u kupčevoj ulozi):<br />
• Proizvođač - veleprodajni distributer – maloprodaja;<br />
• Proizvođač - krajnji potrošač - veleprodajni distributer - krajnji<br />
potrošač;<br />
• Proizvođač - interni skladišni sistemi.<br />
Ovaj model zasnovan je na pretpostavci da je potrošač uspostavio<br />
partnerski, tj. odnos saradnje sa proizvođačem, prilikom čega<br />
je proizvođač saglasan da isporuči definisani opseg zaliha i da<br />
odgovori preciziranim nivoima usluge. Zauzvrat, kupac se obavezuje<br />
da te definisane količine isključivo kupuje od distributera i<br />
više ne drži proizvode na zalihama.<br />
Ono što je važno jeste da direktna komunikacija potrošač-proizvođač<br />
postoji isključivo ukoliko se radi o velikim kupcima ili<br />
direktnim lancima snabdevanja. Samo tada su proizvođač i distributer<br />
jedno. U svim ostalim slučajevima, distributer se javlja kao<br />
svojevrsna zasebna «međukarika».<br />
S druge strane, Asocijacija za dobrovoljno uspostavljanje međuindustrijskih<br />
trgovinskih standarda – VICS, tvorac je koncepta<br />
CPFR. Reč je poslovnoj praksi koja kombinuje informacije dobijene<br />
od većeg broja partnera u lancu snabdevanja prilikom planiranja<br />
i odgovaranja na tražnju potrošača. CPFR pun obim primene<br />
nalazi među svim učesnicima u lancu snabdevanja, ali najviše<br />
između proizvođača i maloprodavca.<br />
Još od primene putem pilot projekata, početkom ovog veka,<br />
ostvarena su poboljšanja u preciznosti predviđanja od 30 do čak<br />
40%, značajno je unapređen servis potrošača, prodaja je porasla<br />
između 15 i 60%, a vreme isporuke zaliha umanjeno je za 15 do<br />
20%.<br />
Konačno, danas se govori i o Strateškom predviđanju maloprodaje<br />
(Flowcasting), odnosno o predviđanju prodajnih aktivnosti i<br />
obima zaliha. Ono se vrši u većem broju značajnih tačaka unutar<br />
sistema snabdevanja. Ipak, podrobnijom analizom ovog koncepta<br />
stiče se utisak da je ova pojava najvažnija na nivou maloprodajnog<br />
objekta. Naime, maloprodavci ulažu značajne napore i vreme<br />
na aktivnosti predviđanja. Isto važi i za proizvođače i veletrgovinu.<br />
Budući da u tradicionalnim lancima ne postoji veza između ovih<br />
učesnika, ili je ona pak slaba, svako vrši sopstveno predviđanje.<br />
Rezultat ovog individualističkog pristupa, učinio je da vremenom,<br />
aktivnost predviđanja proizvede lošije, umesto boljih rezultata...<br />
Svojevremeno, zaposleni u autoindustriji shvatili su da postoji<br />
suštinska zavisnost u tražnji između njihovog finalnog proizvoda<br />
- automobila i njegovih sastavnih/rezervnih delova. Posledično,<br />
kad jednom utvrde koliko automobila će proizvesti, znali su i<br />
koliko im treba volana, guma, karoserija i ostalih pratećih delova.<br />
Predviđanje proizvodnje ovih komponenti bilo je zasnovano na<br />
konceptu zavisne tražnje. Na ovom mestu podsećamo čitaoce<br />
Industrije na koncept uspešne unutrašnje organizacije poslovanja<br />
i međusobnog odnosa celina koji je primenila Fiat korporacija,<br />
a koji smo u vidu stručnog analitičkog članka objavili u prethodna<br />
dva izdanja našeg časopisa...<br />
Koncept zavisne tražnje takođe igra značajnu ulogu i u planiranju<br />
maloprodaje. Pri svakoj sponi u distributivnom kanalu uspostavljen<br />
je odnos korisnik/dobavljač. Uzimajući u obzir ovaj koncept,<br />
sledi da, ako se tražnja za proizvodima kvalitetno predvidi na<br />
nivou maloprodaje, onda se može izračunati sa velikom preciznošću<br />
tok tražnje kroz svaku sponu i svakog učesnika u lancu<br />
snabdevanja.<br />
Koncept MRP ili planiranje materijalnih resursa, tradicionalno je<br />
korišćen prilikom upravljanja zalihama unutar preduzeća. Kasnije<br />
je razvijen DRP sistem ili planiranje distributivnih resursa, koji je<br />
primenjivao iste principe upravljanja zalihama, samo u distributivnim<br />
kanalima, ostvarujući dobre rezultate u pogledu kontinuiteta<br />
snabdevanja i obrta zaliha. Međutim, evidentno je da je iz<br />
ovih koncepata isključena poslednja karika u lancu snabdevanja<br />
- maloprodajni objekat...<br />
Sa jasnim nivoom i strukturom tražnje u krajnjoj tački prodaje,<br />
potrebno je uskladiti sve uzvodne čvorove u lancu tako da odgovaraju<br />
utvrđenim zahtevima.<br />
Koji koncept je najbolji – kriterijumi...<br />
Najbolji pokazatelj efektivnosti i efikasnosti primene jednog koncepta<br />
ili strategije jeste uključenost u praktične probleme biznisa.<br />
Tokom godina primene, neki koncepti su pokazali veću umešnost<br />
u određenim industrijama, dok su u drugim izostali njihovi efekti.<br />
Uspešnost primene zaista zavisi od same delatnosti, ali takođe i<br />
od brojnih drugih faktora - umešnosti snaga koje koncept uvode,<br />
prepreka na koje nailaze, trenutnog uticaja nekih makroekonomskih<br />
varijabli itd.<br />
Jedna od najpoznatijih boljki savremenog menadžmenta lanca<br />
snabdevanja jeste problem disproporcije zaliha, kao i brojni<br />
sekundarni i tercijarni problemi koji iz toga nastaju. Dati koncepti<br />
služe da, u manjoj ili većoj meri, uklone ove probleme i efekte<br />
delovanja pristupa predviđanja. Posebno se to odnosi na osciliranje<br />
uvećanja tražnje koje je sve jače ako se ceo proces i lanac<br />
snabdevanja posmatra uzvodno.<br />
Kriza je odličan pokazatelj kako eksterni uticaji mogu uticati na<br />
određeni lanac snabdevanja i određeni koncept ili strategiju koja<br />
se primenjuje u njemu. S druge strane, ona je i prilika da se testiraju<br />
mogućnosti kako odabrani koncept utiče na lanac iznutra i<br />
da li ga čini otpornijim ili ne. Jedan od pokazatelja jeste svakako<br />
umešnost upravljanja lancem snabdevanja i tehnikama koje koristi.<br />
Sa stanovišta stručnjaka i teoretičara, kriza se smatra važnom<br />
situacionom varijablom. I složenom jer zahteva raspolaganje sa<br />
velikim brojem informacija, kako sekundarnih, tako i primarnih,<br />
dobijenih ozbiljnim istraživanjem.<br />
No, kao i uvek, tržište je to koje daje najbolji odgovor. Tako,<br />
postoje jasne indicije sa tržišta da VMI koncept u stvari najbolje<br />
funkcioniše u periodima krize. Naime, prema nekim izvorima, u<br />
situaciji kada tražnja padne, vidljivost duž celog lanca snabdevanja,<br />
koju ovaj koncept obezbeđuje, postaje izvor konkurentske<br />
prednosti i unutrašnje snage. Ovaj koncept se pokazao kao dobar<br />
alat. Slično je i sa primenom koncepta CPFR, doduše, uz nešto<br />
lošije performanse. S druge strane, koncept Flowcasting nije<br />
otporan na efekte krize i da ih teško može ublažiti. Naime, osnovna<br />
pretpostavka ovog koncepta - izvesna tražnja, u uslovima veće<br />
krize, pada u vodu.<br />
Umesto predlaganja jasnog rešenja, evo nekoliko smernica nauke<br />
i struke:<br />
• što jasnije identifikovati problem sa kojim se preduzeće suočava;<br />
• ako je potrebno, angažovati pomoć sa strane;<br />
• pažljivo proučiti konceptulane alternative i strateške pravce<br />
koji preduzeću stoje na raspolaganju;<br />
• odabrati pouzdanog partnera za primenu koncepta/strategije;<br />
• napraviti jasan akcioni plan koji definiše prava i obaveze svakog<br />
od partnera;<br />
• koncept/strategiju primenjivati integralno, a ne parcijalno;<br />
• držati otvorene linije komunikacije sa partnerima;<br />
• razumeti i verovati u ideju koja se primenjuje;<br />
• biti uporan, jer kontinuitet je ono što dovodi do postepenog,<br />
ali sigurnog uspeha.<br />
32<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
u u fokusu<br />
mr Dragan Stefanović, sekretar Udruženja saobraćaja i telekomunikacija<br />
Privredne komore Beograda<br />
<strong>Logistika</strong> – preduslov održivom<br />
razvoju privrede<br />
U<br />
složenim ekonomskim uslovima sa primenom<br />
modela održivog razvoja, koji se zasniva<br />
na unapređenju privrednog rasta, povećanju<br />
izvoza proizvoda i usluga, kao i poboljšanju<br />
životnog standarda građana, neophodna je<br />
primena logističke podrške. Nepovoljno stanje i<br />
prognoze za ekonomska kretanja, utiču na opšte<br />
usporavanje svetske privrede i prisutna otvorena<br />
pitanja poslovanja i višestruke tržišne rizike u<br />
oblasti saobraćaja i telekomunikacija.<br />
Zbog značajne uloge<br />
saobraćaja i telekomunikacija<br />
u privrednim<br />
aktivnostima i<br />
održivom razvoju,<br />
obavili smo razgovor<br />
sa mr Draganom<br />
Stefanovićem, diplomiranim<br />
inženjerom<br />
saobraćaja, koji<br />
obavlja funkciju sek-<br />
mr Dragan Stefanović, dipl. ing.<br />
saobraćaja, sekretar Udruženja<br />
saobraćaja i telekomunikacija<br />
Privredne komore Beograda<br />
retara Udruženja<br />
saobraćaja i telekomunikacija<br />
Privredne<br />
komore Beograda.<br />
Pored novih imputa kohezione politike i mera koje treba<br />
da doprinesu ekonomskom rastu i konkurentnosti,<br />
neophodna je i logistika, koja u osnovi pruža viši nivo<br />
potencijala u poslovanju privrednih društava, nedvosmislen<br />
je stav mr Dragana Stefanovića, diplomiranog inženjera<br />
saobraćaja, koji obavlja funkciju sekretara Udruženja saobraćaja<br />
i telekomunikacija Privredne komore Beograda. On podseća<br />
na činjenicu da privredna društva u svom poslovanju imaju niz<br />
otvorenih pitanja koja zahtevaju optimalna pravovremena rešenja<br />
i spektar aktivnosti upravno-stručnih institucija, kao procesa<br />
neprekidnog prilagođavanja na nacionalnom i međunarodnom<br />
tržištu zemalja EU, CEFTE, Ruske Federacije i drugih zemalja.<br />
Osim toga, primenom prihvatljive strateške kompozicije saobraćajnog<br />
sistema i privrednih društava sa logističkom podrškom<br />
koja realno rešava i integriše značajne aktivnosti, treba da se<br />
ostvare zajednički ciljevi društveno-ekonomskog razvoja Srbije.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 33
u fokusu<br />
mr Dragan Stefanović, sekretar Udruženja saobraćaja i telekomunikacija<br />
Privredne komore Beograda<br />
Kada se analizira situacija na domaćem tržištu, posebno akutni i<br />
hronični problemi, ali i potencijali, naš sagovornik ocenjuje da u<br />
svim oblastima saobraćajnog i telekomunikacionog sistema Srbije<br />
postoje otvorena pitanja, aktivnosti na ostvarenju nove strategije<br />
i projekata održivog razvoja, kao i izrada i primena zakonske<br />
regulative, sporazuma i standarda sa novim ciljevima, predlozima<br />
mera i aktivnosti.<br />
„Za privredna društva i celu privredu od značaja je, pored harmonizacije<br />
i primene propisa, i izrada programskih i planskih<br />
dokumenata, kapaciteta infrastrukture i sredstava, sa kojima<br />
se povećava učešće na mapi evropske i regionalne saobraćajno-telekomunikacione<br />
mreže“, smatra Stefanović. „U održivom<br />
razvoju neophodno je da se obezbedi povoljniji poslovni ambijent<br />
sa rešenjima: fiskalne politike, stabilnijim uslovima poslovanja,<br />
zakonskom regulativom, sive ekonemoije, uvođenjem<br />
novih sistemskih mera za investiciona ulaganja u oblasti usluga,<br />
povećanju prevoza putnika i robe, podizanje efikasnosti u javnom<br />
sektoru, restruktuiranju, unapređenjem konkurentnosti sa kvalitetom<br />
usluga i stimulativnim merama za primenu novih tehničkotehnoloških<br />
i telekomunikacionih rešenja“, kaže naš sagovornik.<br />
Potencijali se vide i u uspostavljanju višeg nivoa partnerske, institucionalne<br />
saradnje po otvorenim pitanjima, povezivanju značajnih<br />
učesnika saobraćajnog sistema, održivom razvoju cele infrastrukture<br />
i organizovanju Intermodalnog transporta na prostoru<br />
regiona i zemalja EU.<br />
Širok je spektar potreba i zahteva za logističkom podrškom, koji<br />
su po meri za veći broj privrednih društava, a u kojima značajno<br />
mesto ima Udruženje saobraćaja i telekomunikacija Privredne<br />
komore Beograda. „Postojeće makro/mikro stanje i tendencije,<br />
geografsko-saobraćajne prednosti i rešenja u razvoju samo su<br />
deo potencijala koji očigledno zavisi od mnogo resursa, investiranja<br />
i potrebe države i komorskog sistema da se više uključe u<br />
privredne i saobraćajne aktivnosti“, ističe Stefanović.<br />
U toj priči o ambijentu koji je neophodan za uspešno ili makar<br />
normalno poslovanje kompanija koje se bave logističkom delatnošću,<br />
važna je primena standarda. Pored uobičajenih, u poslednje<br />
vreme u svetu biznisa uveliko se primenjuje sve ono što<br />
podrazumeva skraćenica TQM – total quality management. Na<br />
pomen ovoga, naš sagovornik podseća da je za pomeranje postojeće<br />
„saobraćajne ravnoteže“ na određeni nivo, sa povezivanjem<br />
svih različitih aktivnosti u kontekstu planiranja, razvoja i primene<br />
standarda kvaliteta u procesu kontinuiteta usluga, potrebno da<br />
se realno razmotre i primene odgovarajuće aktivnosti u promeni<br />
uslova, strukture i shvatanja saobraćaja.<br />
„Privredna društva kao značajni nosioci aktivnosti se nalaze u otežanim<br />
ekonomskim uslovima i procesima koje karakterišu rekonstrukcije,<br />
modernizacije, realizacije aktivnosti za osposobljavanje<br />
prevoznih kapaciteta, poboljšanju performansi infrastrukture i<br />
kvaliteta, ali i ekološki prihvatljivom poslovanju“, ističe Stefanović<br />
i dodaje:<br />
„Kompleksna logistička podrška predstavlja potencijal konkurentske<br />
prednosti koja zahteva sprovođenje rešenja za strateške probleme<br />
u operativnom radu i poslovnom upravljanju. I pored toga<br />
što u saobraćaju i telekomunikacijama postoji određeni stepen<br />
kvaliteta, ostaje činjenica da je razvoj i unapređenje kvaliteta<br />
dug i složen put u kome se (nezavisno od prihvaćenog modela),<br />
moraju svi angažovati na ostvarenju postavljenih ciljeva primarnih<br />
za konkurentnost na tržištu. Novi pristup kvaliteta zasniva se<br />
na definisanim aktivnostima, nadzoru i preventivi u svim fazama<br />
generisanja saobraćajnih i telekomunikacionih usluga“, ocenjuje<br />
Stefanović.<br />
Pored nove realne strategije i politike razvoja kvaliteta, naš sagovornik<br />
smatra da su neophodne i nove metodologije za upravljanje<br />
i operativni modeli kvaliteta u saobraćajnom i telekomunikacionom<br />
sistemu Republike Srbije. „Pojam kvaliteta mora da se<br />
proširi preko usklađenosti poslovnog sistema sa standardima do<br />
totalnog kvaliteta menadžmenta - TQM. Za naša privredna društva<br />
neophodno je novo detaljnije definisanje strategije totalnog<br />
kvaliteta i “RS model” poslovne izvrsnosti kako bi najbolje odgovorili<br />
budućim izazovima“, kaže Stefanović.<br />
Imajući navedeno u vidu, interesovalo nas je šta u datoj oblasti<br />
logistike kod nas i njenim reprezentima – preduzećima nudi kao<br />
stručno-tehničku pomoć Udruženje saobraćaja i telekomunikacija<br />
Privredne komore Beograda, odnosno šta bi bili planovi i<br />
programi daljeg rada ovog dela beogradske privredne asocijacije.<br />
„Udruženje saobraćaja i telekomunikacija Privredne komore Beograda,<br />
kao asocijacija privrede svojom stručnošću, društvenoodgovornom<br />
podrškom i logistikom privrednim društvima, definiše<br />
i sprovodi zajedničke ciljeve i strategije privrednog razvoja,<br />
a aktivno zastupa i učestvuje u održivom i humanom razvoju<br />
društva“, ističe sekretar ovog Udruženja. „Prema Planu aktivnosti,<br />
prisutnim uslovima, promenama i trendovima, ostvaruju se<br />
aktivnosti u saradnji sa privrednim društvima, nadležnim i stručnim<br />
institucijama u rešavanju određenih značajnih pitanja rada i<br />
razvoja, programa i projekata, međunarodnoj saradnji, stručnom<br />
usavršavanju i razmeni iskustva. Značajne aktivnosti su na razmatranju<br />
i rešavanju postojećih pitanja, saradnji na nacionalnom i<br />
međunarodnom nivou, kao i održivom razvoju svih saobraćajnih<br />
i telekomunikacionih sistema, sa dodatnom logistikom za iskorišćenje<br />
potencijala u Intermodalnom transportu i Intermodalnom<br />
razvojnom centru - IRC, koji povećavaju dimenzije efikasnosti,<br />
ekonomičnosti, bezbednosti, ekološke prihvatljivosti, kao i konkurentnost<br />
celog sistema Republike Srbije“, kaže na kraju razgovora<br />
za temu ovog broja Industrije, mr Dragan Stefanović, sekretar<br />
Udruženja saobraćaja i telekomunikacija Privredne komore<br />
Beograda.<br />
34<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
u u fokusu<br />
razgovor s povodom<br />
Platforme za budućnost transporta<br />
Svejedno je da li šaljete debeli<br />
koverat ili želite da prevezete<br />
predimenzioniranu mašinu –<br />
u ponudi su sve vrste pošiljki!<br />
Verica Bursać, Country Manager u kompaniji TimoCom<br />
Jedna od osnovnih odlika kompanije TimoCom jeste<br />
tim od 300 zaposlenih koji dolaze iz preko 30 nacija.<br />
TimoCom u ovom trenutku tržištu nudi dve onlajn<br />
platforme:<br />
- TC Truck&Cargo® za spot tržište, inače na tržištu<br />
vodeću berzu tovara i tovarnog prostora,<br />
- TC eBid®, onlajn platformu za tendere za<br />
dugoročne transportne naloge.<br />
Oba proizvoda su veoma jednostavna za upotrebu i<br />
raspoloživa su u 44 države na 24 jezika. Navođenjem<br />
ovih podataka započeli smo razgovor sa Vericom<br />
Bursać, Country Manager-om za Srbiju i Balkan u<br />
kompaniji TimoCom, za temu broja časopisa <strong>Industrija</strong>.<br />
U<br />
daljem<br />
objašnjenju naša sagovornica odmah ističe da<br />
na međunarodnoj berzi tovara i tovarnog prostora<br />
TC Truck&Cargo® se od strane korisnika 85.000<br />
svakodnevno se objavi do 300.000 ponuda tovara i<br />
tovarnog prostora. “Ova alatka pomaže da se kapaciteti optimalno<br />
iskoriste i da se izbegnu skupe vožnje bez tovara”, dodaje Verica<br />
Bursać.<br />
S druge strane, TC eBid® je u međuvremenu dostigao visok stepen<br />
primene kod klijenata iz industrijske i trgovinske branše, kao i<br />
kod špeditera koji otpremaju teret. “Oni ovde objavljuju svoj tovar<br />
onlajn i odmah imaju potencijal od 30.000 proverenih pružalaca<br />
transportnih usluga iz čitave Evrope”, kaže Bursać.<br />
TimoCom Soft- und Hardware GmbH poznato je ime<br />
u oblasti pružanja transportnih usluga. Partnerski i sa<br />
pogledom u suštinu, razvijamo profesionalna rešenja,<br />
koja trajno poboljšavaju efikasnost i produktivnost naših<br />
korisnika - i to u celoj Evropi. Inovacija i kvalitet definišu<br />
naše aktivnosti, omogućavajući trajnu konkuretnost u<br />
transportnoj branši. Za svega nekoliko godina kompanija<br />
TimoCom je prešla put od osnivanja do uspešnog preduzeća<br />
srednje veličine, i konstantno raste.<br />
<strong>Industrija</strong>: Objasnite nam kako funkcioniše berza tovara i tovarnog<br />
prostora...<br />
Verica Bursać: Osnovni princip berze tovara i tovarnog prostora<br />
se lako objašnjava jer je svaki disponent u špediciji ili transportu<br />
upoznat sa sledećom situacijom: imate vozilo, ali nemate tovar; ili,<br />
imate tovar, ali više nema slobodnog vozila! Ovde stupa na scenu<br />
berza tereta kao onlajn tržište. Ovde špediteri i prevoznici rade<br />
sa ponudama za tovar i tovarni prostor. Pri tom je svejedno da li<br />
TimoCom Vam kao vodeća kompanija među evropskim<br />
berzama tovara i tovarnog prostora stavlja svake sekunde<br />
na raspolaganje obimne podatke. Dnevno se na berzi<br />
TC Truck&Cargo® objavljuje do 300.000 ponuda tovara i<br />
tovarnog prostora od strane preko 85.000 korisnika, ti se<br />
podaci analiziraju za transportni barometar, a zatim i vizuelno<br />
predstavljaju u realnom vremenu.<br />
šaljete debeli koverat ili želite da prevezete ogromnu mašinu – u<br />
ponudi su sve vrste pošiljki.<br />
Pomoću jednostavnog kretanja kroz program i brojnih mogućnosti<br />
za filtriranje, transportno preduzeće pronalazi ono što mu treba.<br />
U masku se unose željene postavke i na ekranu se pojavljuje izbor<br />
slobodnih kapaciteta vozila odnosno tovara. Tako se brzo i ciljano<br />
može poslati teret ili optimalno iskoristiti kapacitet vozila.<br />
<strong>Industrija</strong>: A kako funkcioniše Vaša platforma za tendere<br />
TC eBid?<br />
Verica Bursać: Platformu mogu profitabilno da koriste i preduzeća<br />
koja objavljuju tender i pružaoci transportnih usluga.<br />
Velika prednost TC eBid® je jednostavno postavljanje tendera u samo<br />
tri koraka. Ceo proces je u elektronskoj formi i dokumentuje se na<br />
pregledan način. Time složene tabele, zastareli adresari ili dugotrajni<br />
telefonski razgovori postaju suvišni.<br />
TC eBid® je novi kanal distribucije za pružaoce usluga u<br />
transportu s kojim se mogu otvoriti potencijalne poslovne<br />
mogućnosti sa ranije nepoznatim preduzećima.<br />
Po završetku tendera sistem nudi korisne rezultate analiza i predstavlja<br />
indikatore performansi koji su relevantni za klijente. Oni, s druge strane,<br />
olakšavaju određivanje cena izračunatih na osnovu tržišta i grade<br />
dobru osnovu za odlučivanje prilikom odabira pružaoca usluge. U vremenima<br />
nestašice tereta ili, pak, pojave veće količine tereta, pomoću<br />
onlajn alatke možete preduzeti mere da obezbedite kapacitete.<br />
Za pružaoce usluga u transportu ovo je novi kanal distribucije preko<br />
koga mogu da otvore potencijalne poslovne mogućnosti sa<br />
ranije nepoznatim preduzećima. Postavljanje ponuda za transportne<br />
kapacitete je besplatno za pružaoce usluga registrovanih na<br />
TC Truck&Cargo®. Ni pružaoci transportnih usluga koje je pozvao<br />
oglašivač ne snose dodatne troškove. Osim toga, ovde je konkurencija<br />
fer jer uslovi i informacije važe jednako za sve učesnike: ponuđači ne<br />
mogu da vide ponude drugih zainteresovanih strana. Na ovaj način se<br />
sprečava rat cenama.<br />
U vremenima nestašice tereta ili pak pojave veće količine<br />
tereta, pomoću onlajn alatke možete preduzeti mere da<br />
obezbedite kapacitete... Osim toga, ovde je konkurencija fer<br />
jer uslovi i informacije važe jednako za sve učesnike.<br />
Pored toga moguće je sortiranje prema parametru „Težina/Zapremina“<br />
i istovremeno pretraživanje više cena za relaciju. Tako se tenderi<br />
mogu fleksibilno prilagoditi potrebama. Pored opcija „po transportu<br />
ili po kilometru“, cena se može navesti i „po jedinici“ kao što su „utovarni<br />
metar ili paleta“.<br />
TimoCom Soft- und Hardware GmbH<br />
In der Steele 2<br />
D-40599 Düsseldorf<br />
Tel: +49 211 88 26 2400<br />
Fax: +49 211 88 26 1400<br />
E-mail: info@timocom.com<br />
Web: www.timocom.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 35
u fokusu<br />
Gebrüder Weiss<br />
Danas globalno pozicionirana, austrijska<br />
kompanija Gebrüder Weiss započela je<br />
svoj razvoj pre pet vekova! Gebrüder Weiss<br />
zauzima značajno mesto i na srpskom tržištu.<br />
Kako logistika postaje sve prisutnija u našoj<br />
privredi, potražili smo Dejana Spasojevića,<br />
menadžera logistike u ovoj kompaniji.<br />
Dejan Spasojević, menadžer<br />
logistike u kompaniji Gebrüder<br />
Weiss Srbija<br />
Na samom početku<br />
zamolili smo našeg<br />
domaćina da pojasni tu,<br />
nekad teško uočljivu,<br />
razliku između lanca snabdevanja i<br />
logistike. Dejan Spasojević odmah<br />
ističe da lanac snabdevanja pokriva<br />
polje delovanja koje je šire i od logistike.<br />
“Praktično, lanci snabdevanja<br />
predstavljaju kompletan put jednog<br />
proizvoda, robe, sirovine, od<br />
mesta njenog nastajanja, do krajnjeg<br />
korisnika. To podrazumeva sve<br />
faze koje mi, kao provajderi usluga,<br />
pružamo na tom polju, bilo da je<br />
reč o transportu, o outsoursing uslugama ili o procesu skladištenja,<br />
sve do krajnjeg primaoca, korisnika ili kupca.” U ovoj oblasti postoje<br />
različiti pristupi. Neke kompanije same održavaju svoj lanac snabdevanja,<br />
što nije tako čest pristup na razvijenim tržištima. S druge<br />
strane su kompanije koje putem outsoursinga angažuju provajdera<br />
da im reši lanac snabdevanja u celini ili u većem ili manjem delu, što<br />
je najčešći slučaj. Gebrüder Weiss na srpskom tržištu nudi kompanijama<br />
podršku u kompletnom lancu snadbevanja - od početka do<br />
kraja! “Na zapadnom tržištu trend je da se kompanije bave svojim<br />
primarnim biznisom, a da većinu stvari koje nisu deo primarnog<br />
biznisa, prepuste kompanijama koje to bolje umeju da organizuju,<br />
jer su baš za to specijalizovane”, objašnjava naš sagovornik.<br />
Logistička rešenja su u internoj organizaciji Gebrüder Weiss Srbija<br />
pod nadležnošću našeg sagovornika, osmišljena upravo za potrebe<br />
klijenta koji traži specifičnu, unapred orjentisanu uslugu. “Reč je o<br />
standardima vezanim za segment organizacije i praćene kompletnog<br />
toka robe (transport i skladište)”, kaže Spasojević i dodaje da ovaj<br />
segment u funkcionisanju Gebrüder Weiss Srbija definiše kompletno<br />
rešenje klijentu od početka do kraja. Tako se zapravo pokriva veći<br />
deo usluga.<br />
Gebrüder Weiss d.o.o.<br />
Transport and Logistics<br />
Beogradska bb, Dobanovci<br />
Tel: +381 (0) 11.3715.235<br />
Fax: +381 (0) 11.3715.201<br />
E-mail: office.beograd@gw-world.com<br />
Web: www.gw-world.com<br />
Bitan je kvalitet!<br />
“Možemo čak i da odstupimo od naših standardnih proizvoda i<br />
damo nova rešenja. Zapravo, klijentima nudimo vrstu usluga koje<br />
su standard u našem poslovanju”, ističe Spasojević i dodaje da je<br />
Gebrüder Weiss osnivač bečke konsultantske kuće X Wise, specijalizovane<br />
za analizu i projektovanje logističkih rešenja za lance<br />
snabdevanja i, ukoliko potrebe nalažu, na raspolaganju im stoji i<br />
njihov inženjerski pristup.<br />
Gebrüder Weiss je i na našem tržištu ime koje znači stabilnost,<br />
pored toga što pruža održiva i inovativna rešenja. “Ni jedan od<br />
provajdera ne poseduje sve, a to je naročito prisutno u oblasti<br />
transporta. Tako smo prošle godine imali 6.500 kompletnih<br />
utovara, i sa svojom flotom od 20 kamiona to nismo mogli da<br />
postignemo. Zato imamo podizvođače - prevoznike. Stabilnost se<br />
ogleda u njihovoj selekciji, prilkom koje vodimo računa o kvalitetu<br />
i uslovima koje naši dobavljači moraju da ispune.<br />
Tim pre jer su oni za svoje usluge plaćeni korektno i u skladu sa<br />
normama u svetu. Ako tako tretirate svog saradnika, postižete i<br />
stabilnost na tržištu”, ističe Spasojević uz ocenu da se upravo na<br />
taj način kupcima pruža stabilnost.<br />
Inovativnost podrazumeva primenu novih rešenja, specifičnih u<br />
odnosu na potrebe kupca. Gebrüder Weiss Srbija nudi i konsalting<br />
klijentima - kako da određenim procedurama sve najbolje<br />
uklope i nađu najbrži, najefikasniji, najsigurniji način. S druge<br />
strane, u ponudi su standardi i u oblasti IT, usluge protoka robe<br />
i sl. “U okviru zbirne mreže nudimo uslugu praćenja pošiljaka<br />
putem internet platforme, Track and Trace koji inače imaju paketni<br />
provajderi DHL ili Fedex, dok je za nacionalnu mrežu za sada<br />
to još uvek novitet. Sa On line prosleđivanjem naloga od strane<br />
klijenata greške se redukuju na minimum. Postiže se i efekat u<br />
domenu ekologije, manje potrošnje papira, a konačno i troškovi<br />
su manji”, navodi Spasojević.<br />
Krajem prošle godine započet je projekat Regionalna kampanja.<br />
“Svi špediteri ili provajderi, imaju određene redovne zbirne linije<br />
širom regiona, ali u neposrednoj blizini, na teritoriji bivše Jugoslavije<br />
nije prisutan ni jedan domaći provajder. U tome smo videli<br />
potrebu pa smo u saradnji sa poslovnicama Gebrüder Weiss iz<br />
okolnih zemalja, osmislili servis za slanje pošiljaka težine više od<br />
30 kg”, pojašnjava Spasojević.<br />
Gebrüder Weiss Srbija ispunjava sve lokalne propise, poštuje sva<br />
globalo prihvaćena i od UN potvrđena prava radnika, kao i sve<br />
standarde o zaštiti životne sredine. Tu je i Izveštaj o kontroli emitovanja<br />
CO 2 prilikom prevoza. “U svom biznisu u svetu pa time i<br />
u Srbiji poštuje se moto - Mi nismo najjeftiniji provajder,... bitan<br />
je kvalitet”, ističe za kraj razgovora Dejan Spasojević, menadžer<br />
logistike u kompaniji Gebrüder Weiss Srbija.<br />
Izvod iz referentne liste: West Pharmaceutical, Ball Packaging<br />
Europe, Henkel, Ecolab, Falke, HP, Schneider, Bosch,<br />
RRC, New Yorker…<br />
36<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
u fokusu<br />
Schrack Technik d.o.o.<br />
<strong>Logistika</strong> - neizostavni deo svih<br />
procesa u preduzeću!<br />
38<br />
Schrack Technik grupa je logistici, u<br />
funkcionalnom smislu, od početka<br />
poslovanja pridavala veliki značaj. Razlog za<br />
to je razumevanje logistike na globalnom nivou,<br />
ne uzimajući pritom u obzir isključivo aktivnosti<br />
koje se odnose na nabavku robe i snabdevanju<br />
krajnjih potrošača, rekla nam je na početku<br />
razgovora Nataša Petković, menadžer logistike<br />
u Schrack Technik d.o.o.<br />
Strateško upravljanje nabavkom, kretanje i skladištenje<br />
robe, ključni je zadatak logistike Schrack Technik grupe<br />
i to na najprofitabilniji, najefikasniji i u pogledu troškova,<br />
najprimereniji način. „Iz svega proizlazi da se minimalni<br />
deo logističkih aktivnosti odnosi na organizaciju nabavke<br />
i trasnporta, u smislu operativnog delovanja, jer je najveći deo<br />
upravo usmeren ka praćenju misije, vizije i sprovođenju strategije<br />
kompanije u celini“, kaže naša sagovornica uz napomenu da<br />
već dugi niz godina Schrack Technik grupa, samim tim i Schrack<br />
Technik u Srbiji, posluje u skladu sa standardom ISO 9001. „Globalno,<br />
ali i u logističkom smislu, u obavezi smo da se pridržavamo<br />
unapred definisanih dokumentovanih procesa. Standardizovani<br />
procesi služe nam isključivo kao obavezni minimum koji moramo<br />
ispunjavati. I pored toga, konstantno razvijanje i unapređenje<br />
procesa, svakako je ono čemu kao kompanija težimo“, kaže<br />
Petković uz podsećanje da internacionalni standard ISO 14001 za<br />
zaštitu životne sredine obuhvata širom sveta priznate i formulisane<br />
zahteve o odnosu prema životnoj sredini, te Schrack Technik,<br />
kao društveno odgovorna kompanija, teži kako unapređenju procesa<br />
tako i korporativnog identiteta u celini.<br />
Usmerenost ka kupcima i građenje trajnih odnosa sa trećim licima<br />
definisalo je pravac u kom logistika mora delovati u kompaniji<br />
Schrack. „Ono što nas kao kompaniju na neki način i odvaja od<br />
konkurentskih kompanija, jeste upravo sposobnost prilagođavanja<br />
aktivnosti, potrebama kupaca. Veliki broj kompanija na domaćem<br />
tržištu prinuđeno je da koristi usluge logističkih centara radi<br />
zadovoljavanja svojih i potreba kupaca, moguće zbog nedostatka<br />
vremena, prostora ili ljudskih resursa. U našem slučaju, logistika<br />
je neizostavni deo bilo kog procesa koji se odvija u preduzeću. I<br />
jeste potreba da deluje kao samostalna celina, ali u okviru kompanije“,<br />
izričita je naša sagovornica.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
„Pojednostavljeno, ukoliko preduzeće posmatramo kao lanac, primetićemo<br />
da proces počinje i završava logističkiim delovanjima.<br />
Iz tog razloga, esencijalno je da se skrati vreme i smanje troškovi<br />
svih aktivnosti koje se nalaze između poručivanja i prodaje, što u<br />
suštini jeste i osnovni cilj logistike“, ističe Petković.<br />
Automatizacija procesa poručivanja robe<br />
Razvoj ostalih segmenata preduzeća, kao što je unapređenje prodaje,<br />
poručivanja, distribucije i sl, zahteva prethodnu logističku<br />
pripremu i razradu sve do konačne implementacije. „Schrack<br />
Technik u Srbiji trenutno posluje na četiri lokacije, dve su u Beogradu,<br />
jedna u Nišu i jedna u Novom Sadu. One su u logističkom<br />
smislu potpuno operativne i funkcionišu u međusobnom skladu.<br />
Planiranje otvaranja još nekoliko prodajnih objekata u Srbiji,<br />
usloviće i proširenje logističkih delatnosti i povezivanje svega u<br />
funkcionalnu celinu u organizacionom i u informacionom smislu“,<br />
ističe Petković.<br />
Rast i širenje kompanije, kao i stalno proširenje asortimana robe,<br />
zahteva istovremeno izuzetnu kontrolu, jer je ipak nemoguće<br />
pratiti prodaju, nabavku i uopšte kretanje artikala kojih u prodajnom<br />
asortimanu ima više od 50.000. „U te svrhe, Schrack Technik<br />
je na globalnom nivou uveo automatizaciju procesa poručivanja<br />
robe, a time i optimizaciju rokova isporuke krajnjim kupcima“,<br />
kaže Petković uz isticanje da je jedna od prednosti automatskog<br />
poručivanja svakako i smanjenje gomilanja zaliha, ali i veći obrt<br />
zaliha. „S obzirom na to da je naš asortiman izuzetno širok, zadatak<br />
logistike je definicija određenih parametara samih artikala<br />
počev od dobavljača, dimenzija artikala, rokova isporuke, mesta<br />
u skladištu i obaveznih minimalnih zaliha.
Takođe, usklađivanje i praćenje obrta zaliha, neophodan je preduslov<br />
posebno za definisanje stalnog asortimana i raspoloživosti<br />
artikala krajnjim kupcima“, kaže Nataša Petković, zadužena<br />
za funkcionisanje logistike u okviru poslovnog sistema Schrack<br />
Technik u Srbiji.<br />
Kvalitativni iskorak logistike – web trgovina<br />
Sve uvodne pripremne radnje na polju logistike izvođene su kao<br />
podloga za uvođenje web trgovine. „To je još jedan od servisa koji<br />
od januara 2012. pružamo kako novim, tako i postojećim kupcima“,<br />
ističe naša sagovornica. „Logistički gledano, određivanje<br />
minimuma i maksimuma artikala na zalihama, kao i određivanje<br />
artikala koji će u svakom momentu biti i onih koji su dostupni<br />
kupcima, ali sa produženim rokom isporuke, veoma je važno pri<br />
uspostavljanju web kupovine, jer je orjentacija prema kupcima i<br />
njihovo pravovremeno informisanje naš cilj. Složenost funkcionisanja<br />
web trgovine u našem slučaju, ogleda se u velikom asortimanu,<br />
preko 9.000 artikala raspoređenih<br />
po namenskim, odnosno po produkt grupama,<br />
za koje je bilo potrebno odrediti sve<br />
parametre sa velikom preciznošću“, objašnjava<br />
Petković.<br />
Iako je logistički deo projekta web trgovine<br />
bilo veoma teško realizovati, kako zbog<br />
velikog broja artikala, tako i zbog atributa<br />
koji im pripadaju, u saradnji sa web dizajnerima<br />
i programerima, dobijen je sistem<br />
koji odlično funkcioniše, gotovo isto kao<br />
kada klijenti dolaze lično i poručuju robu.<br />
Iz perspektive kupca, jedina promena vidi<br />
se na uštedi vremena pri dolasku ili vremena<br />
provedenog u telefonskom razgovoru.<br />
„Jednostavnim dodeljivanjem korisničke<br />
lozinke, svi naši kupci na jednostavan<br />
način mogu doći ne samo do artikala, već<br />
i do informacija o njima, sertifikatima,<br />
uputstvima za montažu i svim onim specifičnostima<br />
za koje bi potrošili vreme samo<br />
u objašnjavanju svojih potreba“, kaže Petković<br />
uz napomenu da su sve informacije<br />
koje kupci dobijaju ispravne i redovno se<br />
ažuriraju.<br />
Nova terminologija - novi<br />
način razmišljanja i rada<br />
Ovakav način rada prati i odgovarajuća<br />
terminologija. Tu se posebno ističe oznaka<br />
„TQM“ – total quality management“. Nataša<br />
Petković podseća na izuzetan napredak<br />
u domaćim kompanijama kada govorimo<br />
o primeni „Total quality management“-<br />
a. „Taj napredak pospešilo je otvaranje<br />
stranih kompanija u Srbiji, pa su i domaće<br />
počele da primenjuju principe TQM“, kaže<br />
Petković, uz podsećanje da je reč o procesu<br />
koji zalazi u sva područja organizacije,<br />
koji se ne tretira kao cilj već se posmatra<br />
kao kontinuirani proces.<br />
u u fokusu<br />
Schrack Technik d.o.o.<br />
Poseban akcenat se stavlja na aktivnu saradnju i unapređenje<br />
odnosa sa zaposlenima, jer će TQM, samo uz podršku zaposlenih<br />
organizaciju voditi ka uspehu.<br />
„Ono što je važno za primenu TQM-a jeste promena načina razmišljanja<br />
i sposobnost prilagođavanja i upravljanje promenama“,<br />
dodaje Petković. S tim u vezi, TQM jeste definisan kao holistički<br />
pristup dugoročnom uspehu, koji se ogleda u kontinuiranom<br />
poboljšanju svih segmenata organizacije. „TQM, dakle, nije<br />
vezan za određene segmente preduzeća, proizvodne, prodajne,<br />
nabavne, već on kao takav povezuje sve te segmente u homogeniju<br />
celinu čime kompanija dobija na produktivnosti“, pojašnjava<br />
naša sagovornica.<br />
O budućnosti logistike kao zasebne delatnosti,<br />
i kao dela sistema - iz ugla Schrack Technik<br />
U razmišljanju o ovom delu priče o logistici i njenom pristupu<br />
na način kompanije Schrack, Nataša Petković ističe da je u vezi<br />
sa logističkim aktivnostima kompanije<br />
Schrack na globalnom nivou već došlo do<br />
značajnih promena. Najviše promena je<br />
napravljeno u Austriji, u matičnoj kući, koja<br />
je ujedno i najveći dobavljač ostalim kompanijama<br />
Schrack Technik u svetu. „Zbog<br />
brzog širenja poslovanja, i problema sa<br />
skladištenjem robe i manipulacijom iste,<br />
otvoren je savremeni logistički centar u<br />
Guntramsdorfu, u Austriji, namenjen isključivo<br />
poslovima skladištenja, carinjenja,<br />
odnosno poslovima logistike, i dislociran<br />
je u odnosu na preduzeće, radi u okviru<br />
sistema, ali zaista kao zaseban servis“, kaže<br />
Petković.<br />
„Sam prostor uređen je po svim standardima<br />
zaštite zdravlja i ljudi na radu, ekološke<br />
zaštite, sa velikim brojem rampi za utovar<br />
i istovar, velikim skladišnim prostorom,<br />
mnoštvom kancelarija za zaposlene. Uvođenjem<br />
softvera unapređen je sistem pretrage,<br />
tako što se za svaki regal i mesto u<br />
njemu, vezuje broj artikla. Kada zaposleni<br />
ukuca u računar, ili MDE uređaj, šifru artikla,<br />
softver će pokazati na kom je mestu u<br />
magacinu smešten artikal i koliko ga trenutno<br />
ima na zalihama. Radi veće efikasnosti,<br />
do tančina se razrađuje i planira logistička<br />
aktivnost, tako što se logistika priprema za<br />
promene u poslovanju, mnogo pre nego<br />
što te promene zaista i nastupe“, ističe Petković<br />
i dodaje da je i u Srbiji, u objektima<br />
Schrack Store na Novom Beogradu i u Nišu,<br />
preuzet sistem sortiranja artikala po regalima<br />
i uveden bar kod čitač za lakšu pretragu.<br />
„Do kraja ove godine planiramo unapređenje<br />
svih skladišta, te ćemo time dostići<br />
sadašnji nivo procesa skladištenja u našoj<br />
matičnoj kući“, kaže za kraj razgovora Nataša<br />
Petković, menadžer logistike u Schrack<br />
Technik d.o.o.<br />
Schrack Technik d.o.o.<br />
Kumodraška 260, Beograd<br />
Tel: +381 (0) 11 3092 600<br />
Fax: +381 (0) 3092 620<br />
E-mail: office@schrack.rs<br />
Web: www.schrack.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 39
Brža izrada utiče na lakše razvijanje proizvoda<br />
Mnogo brže<br />
do novog<br />
proizvoda<br />
sloj po sloj<br />
U Festo Fast fabrici nastaje<br />
popriličan broj jedinstvenih<br />
elemenata i to velikom brzinom<br />
i po zahtevima klijenata. Čak i<br />
u malim razmerama, korist od<br />
jeftinije proizvodnje imaju svi.<br />
Brza izrada prototipova u aluminijumu<br />
Na materijal se nanosi prah za topljenje<br />
na mestima gde će kasnije biti proizveden<br />
prototip.<br />
Topljenje aluminijuma laserom<br />
Do sada najveći probni element<br />
napravljen metodom brze izrade (rapid<br />
manufacturing) jeste 2,5 kg težak<br />
izmenjivač toplote.<br />
Termoplastični prah:<br />
Osnovni materijal za izradu modela, uzoraka, prototipova, alata i finalnih proizvoda,<br />
kao što je adaptivni manipulator DHDG
Brza izrada prototipova je integralni<br />
deo današnjeg razvojnog<br />
procesa. Prototipovi nastali u<br />
firmi Festo, u “generative manufacturing”<br />
procesu izrade, imaju sva svojstva<br />
tržišnih proizvoda tako da klijenti iz<br />
polja automatike, mašinogradnje, avio<br />
industrije, medicine, mogu brzo i efikasno<br />
proizvesti malu količinu potrebnih<br />
elemenata bez skupih i komplikovanih<br />
kalupa i alata.<br />
Četiri načina do finalnog proizvoda<br />
U suštini, brza izrada prototipova je<br />
jednostavna. Komponenta se virtuelno<br />
seče na zasebne delove koristeći 3D<br />
CAD model. 3D štampač nakon toga<br />
izrađuje deo sloj po sloj. Materijal koji<br />
se nanosi ili je tečnost ili istopljeni prah<br />
i on se pozicionira na mesto gde će se<br />
komponenta kasnije generisati.<br />
U firmi Festo uz SLS (selektivno lasersko<br />
sinterovanje) koriste se i druge<br />
metode izrade elemenata. SLM (selektivno<br />
lasersko topljenje) koristi se za<br />
metale kao što su aluminijum ili čelik<br />
a FDM (fuziono depoziciono topljenje)<br />
i SLA (stereolitografija) za polimere.<br />
Stručnjaci predviđaju svetlu budućnost<br />
laserske izrade prototipova.<br />
Brza i efektna izrada<br />
Najbolji primer je bionički manipulator.<br />
Oblikovan kao riblje peraje, kreiran je<br />
korišćenjem SLS metode.<br />
Da bi bio izrađen, slojevi plastičnog<br />
praha debljine 0,1mm su nanošeni<br />
jedan na drugi u kalupu i onda sjedinjeni<br />
u konačnu formu delovanjem lasera.<br />
Ovakva izrada smanjuje težinu samog<br />
elementa za 90% u odnosu na funkcijski<br />
sličan metalni manipulator.<br />
Festo nežni adaptivni griper DHDG: prsti gripera potpuno obuhvate čokoladna jaja a<br />
da ih ne slome i ne oštete aluminijumsku foliju<br />
specifične izmene i optimizovane dodatke<br />
na prvobitnu izradu modela. Na<br />
taj način model namenjen detaljnoj diskusiji<br />
sa klijentom kao inicijalni uzorak,<br />
može biti kreiran u najkraćem mogućem<br />
roku. Trenutno oko 25% proizvoda razvijenih<br />
izloženom metodom ide direktno<br />
klijentima - naručiocima, ostalo spada u<br />
interni razvoj novih proizvoda.<br />
Lagano, precizno i dobro zaptiveno<br />
Kada birate aktuatore, korisno je znati<br />
njihove karakteristike kao što su laki<br />
materijali, bolje zaptivanje i samim tim<br />
manja potrošnja energije. Kombinacija<br />
aktuatora sa vođenjem pomažu smanjenju<br />
nekolinearnosti hodova a samim<br />
tim znatno utiču na smanjenje curenja<br />
i trenja.<br />
Portala stacionarni motori X i Y osovine<br />
omogućavaju manju masu koju je neophodno<br />
pomerati. U sistemima kontrole,<br />
na primer, motor kontroler CMMD-<br />
AS koristi energiju kočenja za dalji rad.<br />
Zahtevi klijenata određuju kakvu će formu<br />
rešenje dobiti. Eksperti firme Festo<br />
će uzeti u obzir svih 30.000 proizvoda<br />
da bi našli najbolji električni, servopneumatski<br />
ili pneumatski aktuator za<br />
vaše potrebe.<br />
I, sve to poštovanjem osnovnog principa:<br />
,,Energetska efikasnost x mehatronika =<br />
USPEH,,<br />
Investicija u novu Festo Fast fabriku već<br />
se isplaćuje. Koristeći je u svrhe izrade<br />
prototipova, istraživanja i razvijanja<br />
novih elemenata, smanjujemo vreme<br />
izrade i činimo efikasnije postojeće matrice<br />
izrade što utiče na bržu komercijalizaciju<br />
svakog elementa.<br />
Bliski kontakt sa klijentima<br />
Navedeni savremeni procesi su veoma<br />
značajni za vreme komunikacije sa klijentima.<br />
Možemo brzo stvoriti uzorke<br />
i nakon toga razmotriti i dogovoriti<br />
Energetske uštede sistema<br />
Firma Festo pronalazi optimalna energetska<br />
rešenja u svojim sistemima<br />
upravljanja. Već osposobljeni sistemi<br />
koji su spremni za ugradnju kao što je<br />
Tripod FXPT ili 2D Portal EXCH dostavljeni<br />
su sa optimizovanom konfiguracijom<br />
po potrebama njihove primene.<br />
Mala masa Tripoda i njegovi kinematski<br />
elektromehanički delovi zajedno<br />
sa ultra lakim karbonskim šinama,<br />
omogućavaju energetsku efikasnost i<br />
olakšano korišćenje. Pri korišćenju 2D<br />
Festo Beograd<br />
Toplice Milana 14a<br />
11050 Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 2892 295<br />
Fax: +381 11 3049 695<br />
e-mail: info@festo.rs<br />
www.festo.rs
mašinska industrija industrija<br />
StanTechnologies d.o.o.<br />
Dva nova korisna tehnička rešenja...<br />
StanTechnologies je proizvođač<br />
opreme koji svoje mašine duži<br />
niz godina sa uspehom plasira<br />
na američkom tržištu gde ima<br />
patentirane čak dve mašine.<br />
U poslednjih četiri, pet godina<br />
ova kompanija svoj proizvodni<br />
program intenzivno razvija u pravcu<br />
mašina i sistema za kartoniranje –<br />
pojedinačno i zbirno. Od nedavno,<br />
spisku proizvoda i rešenja dodata<br />
su dva koja će, sigurno, vrlo brzo<br />
zauzeti svoje mesto u prehrambenoj<br />
industriji u segmentu pakovanja<br />
prehrambenih proizvoda. Radi se,<br />
dakle, o mašinama SPYDER 1500 i<br />
IVA, koje će, pored prezentacije u ovom<br />
broju Industrije, svoje predstavljanje<br />
imati i u okviru nastupa kompanije<br />
StanTechnologies na ovogodišnjem<br />
sajmu ANUGA FoodTec<br />
(http://www.anugafoodtec.com).<br />
Automatska mašina SPYDER 1500 je vrlo jednostavnog<br />
dizajna sa određenim tehničkim inovacijama koja formira<br />
kartonsku tacnu za transport čašica kiselomlečnih<br />
proizvoda. Kartonska bespovratna ambalaža sve više se<br />
koristi u svetu iz zdravstveno-higijenskih i ekoloških razloga, a u<br />
značajnoj meri smanjuje logističke troškove u mlekarama. Mašina<br />
se može podešavati i uz kupovinu dodatnog alata mogu da se<br />
formiraju različite kartonske tacne za različite zapremine i formacije<br />
čašice. To je važno kako bi se jednom<br />
mašinom omogućila transportna<br />
ambalaža za proizvode poput jogurta<br />
od 180/200ml, pavlake i sl, pakovane u<br />
čaše od 400/600/800ml.<br />
Pored ovog, StanTech proizvodi i „pick<br />
& place“ sistem koji automatski, sa<br />
mašine punilice, čašice postavlja na<br />
tacne i neophodne transportere. To su<br />
kompletna automatska rešenja koja su<br />
prilagodljiva potrebama kupaca.<br />
Mašina IVA je razvijana u saradnji<br />
sa svetski poznatim proizvođačem<br />
aplikatora toplog lepka – NORDSON.<br />
Ova mašina je namenjena zahtevnim,<br />
manjim proizvodnim pogonima.<br />
Manjim, u smislu da imaju produkciju kvalitetnih proizvoda u<br />
različitim ambalažama (ne tako visoko serijsku proizvodnju koja<br />
zahteva automatske brze sisteme za kartoniranje). Najbolji primer<br />
upotrebe ove mašine za kartoniranje lepljenjem toplim lepkom<br />
su vinarije i mlekare koje proizvode tvrde i polutvrde sireve. Po<br />
pravilu, imaju više različitih boca koje zahtevaju kvalitetno zbirno<br />
pakovanje, odnosno paletu sireva različitih po obliku i težini.<br />
U čemu je prednost lepljenja transportne ambalaže toplim lepkom<br />
u odnosu na samolepljivu traku?<br />
To su, pre svega, perfektno formiranje<br />
kutije, potpuna zaštita proizvoda koji<br />
se pakuje (u magacinu ili transportu<br />
kutija se ne može otvoriti pa ponovo<br />
zatvoriti, gde obično nakon toga<br />
komad, dva nedostaju...), uštede u<br />
ceni materijala za lepljenje, povećava<br />
se brzina rada, nema otpada, smanjuje<br />
se zahtevani prostor za skladištenje<br />
materijala, povećava se pouzdanost<br />
kutije u transportu i skladištenju, odlično<br />
podnosi razlike u temperaturi. Kao<br />
efekat perfektne transportne kutije,<br />
kad proizvod dođe do kupca odaje utisak<br />
visokog kvaliteta proizvoda koji je<br />
zapakovan.<br />
42<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
mašinska mašinska industrija<br />
StanTechnologies d.o.o.<br />
StanTech na ANUGA FoodTec!<br />
StanTech će krajem marta prikazati svoje nove mašine na<br />
sajmu ANUGA FoodTec u Kelnu, najvećem svetskom sajmu<br />
tehnike za prehrambenu industriju. Ova firma iz Beograda,<br />
koja se bavi konstruisanjem i proizvodnjom mašina za pakovanje,<br />
sve češće šalje signale domaćoj stručnoj javnosti o<br />
svom izlasku iz uobičajenih okvira srpske mašinske industrije.<br />
Istovremeno, podseća na uspešne nekadašnje gigante iz<br />
ove grane industrije... No, istine radi, StanTech nije gigant.<br />
Radi se o maloj, modernoj firmi koja ide u korak sa svetskim<br />
trendovima.<br />
Nesporan dokaz uspešnog razvoja kompanije StanTech<br />
jeste izlaganje najnovijih mašina na sajmu koji se nalazi u<br />
svetskom vrhu manifestacija ove vrste. ANUGA FoodTec je<br />
sajamska manifestacija koja se zbog same veličine, broja<br />
izlagača i posetilaca izdvojila iz čuvenog sajma ANUGA i<br />
sada predstavlja mesto sastajanja vrhunskih profesionalaca<br />
koji kreiraju najnovija tehnička i tehnološka rešenja za<br />
prehrambenu industriju. Ovaj sajam se održava svake treće<br />
godine, na površini od 115.000m 2 , sa više od 1200 izlagača<br />
(mahom iz Nemačke i Zapadne Evrope), sa posetiocima iz<br />
celog sveta.<br />
ANUGA FoodTec predstavlja relevantan presek stanja u<br />
tehničkim i tehnološkim rešenjima u prehrambenoj industriji,<br />
i tu se jasno vidi pravac razvoja ove oblasti. Stručni<br />
posetioci iz svih svetskih kompanija koji brinu o opremljenosti,<br />
efikasnosti i savremenosti svojih postrojenja, o tehničkim<br />
rešenjima i novitetima, ANUGA FoodTec smatraju<br />
institucijom provere svojih odluka i jedinstvenim mestom<br />
gde mogu videti sve relevantne proizvođače opreme.<br />
Pored drugih sistema za kartoniranje koje StanTech proizvodi,<br />
a to su brzi automatski sistemi za industrijsku<br />
upotrebu u postrojenjima visokih kapaciteta, posetiocima<br />
ANUGA FoodTec će biti prezentovane ove nove mašine<br />
koje imaju visok komercijalni potencijal. U StanTech se<br />
nadaju brojnim novim poslovnim kontaktima i proširenju<br />
svog plasmana na Evropu, Istočnu Evropu, kao i na severnoafričke<br />
zemlje. Pored otvaranja novih tržišta StanTech<br />
ostaje veran svojim starim kupcima koji su najvažniji, te će<br />
sredinom marta posebno pozvati svoje poslovne prijatelje<br />
iz Srbije i regiona na kućnu prezentaciju opreme koju će<br />
prikazati na sajmu u Kelnu.<br />
O ovim novitetima i drugim rešenjima detaljnije se možete<br />
obavestiti na sledećoj adresi:<br />
StanTechnologies d.o.o.<br />
Aleksandra Petrovića 25<br />
11080 Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 414 5050, +381 63 641 556<br />
Fax: +381 63 641 343<br />
E-mail: office@stantech.rs<br />
Web: www.stantech.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 43
nove tehnologije<br />
TOP TEH<br />
Gravimetrijsko doziranje komponenti<br />
u preradi plastike<br />
Prerađivači plastike u ovom vremenu globalizacije i neprekidnog rasta cena robe i energije su<br />
primorani da štede ili unapređuju postojeću proizvodnju kako bi ostali konkurentni. Najveći<br />
udeo u krajnjem proizvodu od 50-70% je osnovni materijal kome se uglavnom dodaje boja<br />
i/ili aditivi. Boje i aditivi su među najskupljim sirovinama u preradi plastike. Precizno i merljivo<br />
doziranje ovih komponenti je često previđeno i izuzetno veliki gubici zbog toga ostaju neprepoznati.<br />
Većina prerađivača plastike poseduje volumetrijske dozatore čija<br />
preciznost zavisi od nasipne gustine boje ili aditiva. Ovi dozatori<br />
su precizni ukoliko se kalibrišu pri svakoj promeni boje ili aditiva<br />
jer čak i kod vrhunskih proizvođača nasipna gustina se razlikuje<br />
između šarži preko 10%. Međutim, u praksi, postavke volumetrijskih<br />
dozatora između šarži se ne kontrolišu i postavljeni su na<br />
»najlakšu« mešavinu. Kada je mešavina »najteža« niko ne kalibriše<br />
dozator jer je obojenost dobra i ne vidi se razlika. Tako, umesto<br />
2% dozirate 2.2%. To je optimističan scenario. Obično je greška 3<br />
puta veća kao u donjem primeru.<br />
Posledice:<br />
Materijal Boja 2% = 10 €/kg Trošak<br />
Greška<br />
samo 10%<br />
50 kg 1 kg/h 10 €/h 1 €<br />
1200 kg 24 kg/dan 240 €/dan 24 €<br />
36.000 kg 720 kg/mesec 7.200 €/mesec 720 €<br />
432.000 kg 8.640 kg/godina 86.400 €/godina 8.640 €<br />
Ukoliko želite da dobijete besplatnu kalkulaciju roka otplate i<br />
obim uštede koji možete da ostvarite upotrebom gravimetrijskog<br />
dozatora slobodno nas kontaktirajte:<br />
Top Teh Predstavništvo<br />
Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040<br />
Mob: +381 (0) 64 20 70 826<br />
Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
E-mail: info@topteh.si<br />
Web: www.topteh.si<br />
Napredniji način doziranja je prelazak na gravimetrijske dozatore<br />
koji poseduju elektronske vagice i doziraju zadati procenat prema<br />
težini čime se eliminiše uticaj nasipne gustine. Prerađivači<br />
plastike širom sveta biraju prvenstveno Maguire gravimetrijske<br />
dozatore (blendere). Tri od četiri dozatora kupljena u svetu su<br />
proizvedena od strane Maguire Products, Inc. Preko 100 modela<br />
omogućavaju doziranje i mešanje do 12 komponenti u količini od<br />
nekoliko granula do 3.600 kg/h.<br />
Postavljanjem gravimetrijskog dozatora na mašinu za brizganje<br />
plastike ili ekstruder smanjujete potrošnju boje i aditiva i dobijate<br />
detaljan uvid u potrošnju po jedinici proizvoda očitavanjem<br />
sa uređaja, štampanjem ili iz udobnosti kancelarije. Uštede su<br />
tolike da se dozator otplaćuje u roku od nekoliko meseci, pa do<br />
nekoliko nedelja zavisno od obima proizvodnje. Prvobitna neverica<br />
naših korisnika u analizu i kalkulacije potrošnje brzo prelazi u<br />
oduševljenje pri upotrebi dozatora i uštedama koje svakodnevno<br />
ostvaruju.<br />
MAGUIRE PRODUCTS, INC. osnovana 1977. je globalna<br />
kompanija, lider u tehnologiji rukovanja materijalima pri<br />
brizganju, ekstruziji i kompaundiranju. Sedište kompanije<br />
je u Astonu, Pensilvanija, SAD. Pored gravimetrijskih<br />
dozatora Maguire proizvodi vakuumske sušare, Ventouri<br />
usisivače, mlinove, pumpe za tečne boje i dr. Za svu<br />
pomenutu opremu Maguire je razvio svoj koncept rada,<br />
dizajn proizvoda, upravljački uređaj i softver. To je omogućilo<br />
da se njihova oprema od konkurencije razlikuje u<br />
tri bitne stavke: preciznost, niska cena i jednostavnost<br />
upotrebe. Kvalitet izrade je zagarantovan sa 5 godina<br />
ekskluzivne garancije (potrošni delovi izuzeti). Sve prednosti<br />
zajedno su dovoljan dokaz zašto je Maguire broj<br />
1 na svetu za opremu namenjenu mešanju i doziranju<br />
materijala. Ukoliko želite da dobijete besplatnu kalkulaciju<br />
roka otplate i obim uštede koji možete da ostvarite<br />
upotrebom gravimetrijskog dozatora slobodno nas kontaktirajte.<br />
44<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
Kompanija TOP TEH d.o.o. ekskluzivni zastupnik vodećih inostranih proizvođača mašina i opreme<br />
za preradu plastike za tržišta Slovenije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore:<br />
mašine za<br />
brizganje plastike<br />
linearni roboti,<br />
automatizovane proizvodne<br />
jedinice, IML<br />
granulatori made in Germany<br />
elementi za izradu hvataljki<br />
robota, vakuumska tehnika<br />
sušenje i transport granulata,<br />
doziranje i centralni<br />
sistemi transporta<br />
temperatori alata<br />
transport i rukovanje<br />
praškastim materijalima,<br />
Big Bag stanice<br />
mlinovi i seckalice (shredders)<br />
sredstva za<br />
čišćenje puža i cilindara<br />
gravimetrijski dozatori<br />
industrijski čileri i<br />
rashladna tehnika<br />
Top Teh Predstavništvo za Srbiju<br />
Sutjeska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040, Mob: +381 (0) 64 20 70 826, Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
E-mail: info@topteh.si, Web: www.topteh.si
eflektor plus plus<br />
Siemens<br />
Dužnička kriza ostavlja trag na realnu<br />
ekonomiju...<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
...ipak, Siemens-ov rast prihoda nastavlja se<br />
u prvom kvartalu fiskalne 2012. godine. Tako,<br />
Siemens je ostvario rast prihoda i postavio<br />
temelje budućeg rasta uprkos teškim ekonomskim<br />
okolnostima. Zahvaljujući velikom broju<br />
narudžbina, prihod za prvi kvartal porastao je<br />
za 2% u odnosu na isti period prethodne godine,<br />
dok se broj novih narudžbina smanjio za 5%<br />
u odnosu na prošlu godinu. Profit je manji od<br />
prethodne godine zbog odlaganja projekata i<br />
rasta.<br />
Nesigurnosti koje uzrokuje dužnička kriza koja je u toku<br />
ostavile su traga na realnoj ekonomiji, ocenio je predsednik<br />
kompanije Siemens i generalni direktor Peter<br />
Löscher. „Naš prihod se ponovo uvećao, međutim,<br />
odlaganja određenih projekata<br />
uticala su na dobit.<br />
Iako se u drugoj polovini<br />
godine očekuje oporavak,<br />
naporno moramo da radimo<br />
da bismo postigli ciljeve.<br />
S narudžbinama vrednim<br />
više od 100 milijardi<br />
evra, snažnim portfolijom<br />
i solidnom finansijskom<br />
situacijom, pouzdan smo partner”, izjavio je Löscher.<br />
U prvom kvartalu fiskalne 2012. godine, koji je završen 31.<br />
decembra 2011. godine, nove narudžbine smanjene su za 5% u<br />
odnosu na prošlu godinu i iznose 19,8 milijardi evra. U prošloj<br />
godini, Siemens je zabeležio nekoliko velikih narudžbina. Prihod,<br />
s druge strane, povećao se za 2%, na 17,9 milijardi evra. Količnik<br />
„book-to-bill“ za prvi kvartal iznosi 1,11. Nerealizovane narudžbine<br />
dostigle su 102 milijarde evra. Siemens je takođe ulagao u<br />
inovacije i rast: broj zaposlenih širom sveta porastao je u prvom<br />
kvartalu za otprilike 3.000, a oko trećina njih radi u sektoru „Istraživanje<br />
i razvoj“.<br />
U četiri sektora, „Energija“, „Medicinska oprema i rešenja“,<br />
„<strong>Industrija</strong>“ i „Infrastruktura i gradovi“, stanje je različito. U sektoru<br />
„Energije“ nove narudžbine smanjene su za 11% na 7,2 milijarde<br />
evra, a prihod se povećao za 8%, na 6,2 milijarde. Dok su<br />
nove narudžbine na području obnovljivih izvora energije porasle<br />
za gotovo dve trećine, narudžbine u diviziji „Proizvodnje energije<br />
iz fosilnih goriva“ smanjile su se za 30% nakon velikih narudžbina<br />
u prošloj godini. Sektor „Medicinske opreme i rešenja“ zabeležio<br />
je nove narudžbine u vrednosti od 3,3 milijarde evra, što predstavlja<br />
rast od 4% u odnosu na prošlu godinu. Prihod sektora je<br />
stabilan. U sektoru „Industrije“ nove narudžbine iznosile su 4,9<br />
milijardi evra, što predstavlja blagi pad od 2%. Ipak, sektor je<br />
ostvario rast prihoda zahvaljujući velikim narudžbinama iz prošle<br />
godine, najviše u diviziji „Pogonske tehnologije“. Prihod sektora<br />
„Industrije“ porastao je za 5% na 4,7 milijardi evra. U novom<br />
sektoru „Infrastrukture i gradova“ vrednost novih narudžbina i<br />
prihoda manja je nego prethodne godine. Ovde je takođe slučaj<br />
da je u prošloj godini bilo mnogo velikih narudžbina, na primer,<br />
ugovor s „Eurostar“-om.<br />
Na dobit je uticalo i kašnjenje dobijanja dozvola za priključivanje<br />
„offshore“ vetroelektrana na elektromrežu, uglavnom u Nemačkoj.<br />
Zbog navedenog razloga divizija „Prenos energije“ je platila<br />
penale na projektima u iznosu od 203 miliona evra. Poslovi vezani<br />
za obnovljive izvore energije zebeležili su gubitak od 48 miliona<br />
evra prvenstveno zbog troškova istraživanja i razvoja, širenja<br />
poslovanja u vrlo konkurentnom okruženju, povećanog pritiska<br />
na cene i nepovoljne strukture prihoda. U sektoru „Medicinske<br />
opreme i rešenja“ dobit je bila neznatno niža u odnosu na<br />
prethodnu godinu. U sektoru „Industrije“ dobit se smanjila kao<br />
posledica manje isplativog proizvodnog miksa i visokih operativnih<br />
troškova proizašlih rastom uslovljenih investicija. U novom<br />
sektoru „Infrastruktura i gradovi“, kašnjenja su bila povezana s<br />
dobijanjem dozvola za vozove „Velaro D“, što je imalo negativan<br />
uticaj na dobit. Uzrok tome bili su problemi stranog dobavljača u<br />
isporuci ključnih komponenti za funkcionisanje višestrukog sistema<br />
koji bi omogućio kretanje vozova na relaciji Nemačka-Francuska.<br />
Profit sektora smanjio se za 23% u odnosu na prošlu godinu<br />
na 1,6 milijardi evra. Neto rezultat iz kontinuiranog poslovanja<br />
pao je za 27% na otprilike 1,4 milijarde evra.<br />
46<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
mehanizacija<br />
TECON Sistem d.o.o.<br />
Kako je dobra poslovna saradnja<br />
prerasla u partnerstvo...<br />
Demag Cranes je vodeće ime u svetu, po<br />
pitanju kranova, kranske i pomoćne opreme<br />
za podizanje tereta. Međutim, bez obzira na<br />
snagu kompanije, ili snagu svake pojedinačne<br />
ćerke-firme Demag-a, u svetu, strateška<br />
partnerstva se najčešće formiraju prilikom<br />
zajedničkog rada na određenim projektima. Za<br />
ovaj broj Industrije donosimo zapis o jednom<br />
uspešnom partnerstvu između Demag-a i Tecon<br />
Sistema d.o.o. s jedne strane, i Impol Sevala s<br />
druge<br />
Ovo strateško partnerstvo nastalo je zbog komplikovanih<br />
uslova za montažu specijalnog krana u hali<br />
za bojene aluminijumske limove. Često se u praksi<br />
dešava da je najteži deo jednog projekta - montaža<br />
opreme. Uslovi na gradilištu (ili u hali), često ne dozvoljavaju<br />
jednostavan pristup pomoćnom mehanizacijom kako bi se kran<br />
podigao na kransku stazu, što zahteva komplikovanu proceduru<br />
i improvizaciju, kako bi se oprema postavila na svoje mesto, u<br />
dogovorenom roku.<br />
Prepreke, kratak rok, kašnjenje na vidiku...<br />
Ovakav, gotovo nerešiv problem, desio se prilikom montaže specijalnog<br />
krana u Impol Sevalu, u Sevojnu. Kompletan kran je, zbog<br />
dinamičkog plana koji je bio jako vremenski zahtevan, umesto<br />
normativom predviđenih 5-7 dana za montažu, trebalo da bude<br />
montiran za svega dva i po dana, što je bilo na granici mogućeg.<br />
Dodatni problem su izazvale vremenske nepogode, tako da se<br />
kasnilo sa isporukom krana jedan dan, zbog nemogućnosti da se<br />
organizuje specijalni transport do Sevala.<br />
Vreme koje je preostalo za montažu - od svega dan i po, bilo je<br />
suviše kratko da bi rokovi mogli da budu ispoštovani. Dopunsko<br />
angažovanje tehničara iz Tecon-a, bilo je logistički jako komplikovano<br />
i procenjeno je da njihovo angažovanje ne bi dovelo do<br />
bitnijeg ubrzanja radova.<br />
...ipak, uspešan završetak posla!<br />
Kašnjenje radova ni u jednom poslu nije dobro, ali u sistemu u<br />
kojem je jedno preduzeće samo segment na Gantovom dijagramu,<br />
jer iza njega postoji još veliki broj preduzeća, čiji uspešan<br />
završetak posla, zavisi od prethodnog, prouzrokuje mnogo veće<br />
gubitke.<br />
Kada je već sve delovalo izgubljeno, uključila se kompletna<br />
tehnička ekipa Sevala kako bi se radovi završili na vreme. U najkritičnijem<br />
trenutku, ekipa, koja je radila na podizanju krana i<br />
njegovom postavljanju na šine kranske staze, brojala je dvadesetak<br />
ljudi. Zbog nepovoljnih tehničkih uslova, podizanje krana<br />
se umesto sat vremena, proteglo na 5, 6 sati. Ipak, ogromnim<br />
angažovanjem zaposlenih u Sevalu, posao je uspešno završen!<br />
Zahvalnica<br />
Retko se dešava da postoji medijski prostor u kome bi jedna<br />
kompanija zahvalila drugoj na saradnji. Odnosno, u kome bi se<br />
zaposleni jednog preduzeća zahvalili zaposlenima drugog preduzeća,<br />
na nesebičnoj podršci. S druge strane, retko se dešava<br />
i da je saradnja određenom projektu toliko dobra, da prelazi<br />
u partnerski odnos. S obzirom da časopis <strong>Industrija</strong> pruža<br />
mogućnost da se medijski prostor iskoristi na adekvatan način,<br />
želeli bismo da zahvalimo kompletnom timu Impol Sevala, koji<br />
nam je pružio podršku, u uspešnom završetku našeg projekta,<br />
pre svega gospodinu Radeljiću, koji je uspešno kordinirao ceo<br />
projekat, gospodi Dodoku, Đokoviću i Didanoviću, Ćitiću, pre<br />
svega na ličnom angažovanju, a zatim i na podršci koju nam je<br />
pružio kompletan tehnički sektor.<br />
Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Aci Saveljiću, koji je<br />
vodio kompletnu tehničku ekipu Impol Sevala i koji je omogućio<br />
da zaposleni dve kompanije funkcionišu kao tim. Zahvalnost<br />
dugujemo i svim zaposlenima koji su učestvovali u ovom<br />
poduhvatu, a koje ne možemo da pomenemo pojedinačno, da<br />
ne bismo nekog izostavili. Još jednom se potvrdilo da svaki<br />
posao čine isključivo ljudi i njihovi međusobni odnosi.<br />
Nadamo se da će nastavak naše saradnje na budućim projektima<br />
biti podjednako uspešan, kao i projekat koji je uspešno<br />
završen.<br />
Adresa kompanije bogatije za još jednog partnera:<br />
TE CON Si stem d.o.o.<br />
An ti fa ši stič ke bor be 21 b<br />
11070 N. Be o grad, Sr bi ja<br />
tel/fax: + 381 11 301 78 74, 311 66 50<br />
e-mail: office@tecon.rs<br />
www.tecon.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 47
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Da li je danas Srbija industrijska zemlja?<br />
prvi deo<br />
U<br />
istraživanju istinskog odgovora na ovo<br />
pitanje, koje nekom može predstavljati<br />
apsurd, nekom paradoks, ali je svakako<br />
posledica aktuelne stvarnosti u Srbiji, koja teče<br />
mimo savremenih ekonomskih trendova, zatražili<br />
smo pomoć stručne osobe, profesora Mašinskog<br />
fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr ing. Petra<br />
B. Petrovića. Prof. Petrović je sa svojim kolegama<br />
predavačima i uopšte stručnjacima iz oblasti<br />
koje direktno utiču na industrijsku stvarnost, od<br />
pre izvesnog vremena pokrenuo inicijativu koja<br />
ima predznak programske opredeljenosti, a<br />
pod nazivom Nacionalna tehnološka platforma<br />
Srbije – NTPS program. Istina, o tome smo već<br />
pisali u časopisu <strong>Industrija</strong>, i pisaćemo, jer<br />
nove konkretne akcije u borbi za drugačiju<br />
industrijsku stvarnost predstoje i u ovoj godini.<br />
Neka i ovaj razgovor bude svojevrsni doprinos<br />
stvaranju i jačanju drugačije, proaktivne svesti<br />
kod onih koji odlučuju...<br />
Dakle, na konkretno pitanje - ako sudimo po sadašnjim<br />
pokazateljima, da li je Srbija industrijska zemlja? - usledio<br />
je od profesora Petrovića i konkretan odgovor:<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović,<br />
Mašinski fakultet<br />
Univerziteta u Beogradu<br />
Prof. Petar B. Petrović: Definitivno<br />
nije. Aktuelna situacija je takva da<br />
je industrijska komponenta praktično<br />
nestala iz ekonomskog sistema<br />
Srbije. U ovom trenutku industrija<br />
zapošljava oko 300.000 radnika, tri<br />
puta manje u odnosu na 1990. godinu.<br />
Doprinos industrije u stvaranju<br />
BDP je oko 15%, što je upola manje<br />
od onoga što je ostvareno 1990.<br />
godine. Obim industrijske proizvodnje<br />
se uz minorne fluktuacije već<br />
dve decenije održava na nivou od<br />
oko 45% obima proizvodnje ostvarene<br />
1990. godine i jednak je onom<br />
koji je industrija Srbije ostvarila daleke 1970. godine. Pored toga,<br />
evidentan je pomak tehnološkog profila industrije ka niskotehnološkim<br />
i srednjetehnološkim sektorima, gde je locirano preko<br />
90% kompanija i ljudskih resursa, sa dominantno primarnom<br />
preradom, a reč „razvoj“ je skoro u potpunosti zaboravljena. Pod<br />
razvojem se ovde podrazumevaju inženjerske aktivnosti, inovativnog<br />
tipa, u stvaranju novih i usavršavanju postojećih proizvoda,<br />
usavršavanju i razvoju novih proizvodnih procesa i tehnologije,<br />
uvođenju novih organizacionih struktura i modela poslovanja, i<br />
naravno, inovativne aktivnosti u delu marketinga i tržišnog rasta.<br />
Razvojna komponenta je praktično nestala, a nju su zamenile<br />
radnointenzivne aktivnosti, koje zahtevaju radnu snagu niskog<br />
kvalifikacionog profila.<br />
Industrijski sistem Srbije potresa duboka kriza koja traje dve<br />
decenije i u ovom trenutku joj se kraj ne nazire. Proces stihijske<br />
deindustrijalizacije je praktično došao u svoju terminalnu fazu.<br />
Nasuprot tome, ukoliko okrenemo istoriji, videćemo da Srbija<br />
ima respektivnu industrijsku tradiciju. Danas se malo ko seća, a<br />
trebalo bi, da je Srbija između dva svetska rata proizvodila avione<br />
i avionske motore (čak smo izvozili avionske motore francuskoj<br />
vojnoj industriji), da je Srbija prvu numerički upravljanu mašinu<br />
napravila krajem šezdesetih godina i da je proizvode ove vrste<br />
masovno izvozila u njihovu postojbinu, Sjedinjene američke<br />
države, neposredno pre početka krize. Takođe, Srbija je tokom<br />
osamdesetih godina prošlog veka proizvodila i industrijske robote<br />
sopstvene konstrukcije, a sedamdesetih godina je bila jedna<br />
od retkih zemalja u svetu koja je sopstvenim razvojem proizvodila<br />
digitalne računare za sopstvene potrebe i čak za izvoz. O tome<br />
mlada generacija skoro da ništa ne zna, a neobavešteni novinari<br />
sa političarima željnih medijske pažnje, trgovce robotima proglašavaju<br />
pionirima robotike u Srbiji, ne setivši se ni jednog trenutka<br />
da bar telefonom provere da se neko slučajno time ne bavi na<br />
nekom od naših univerziteta (na Mašinskom fakultetu u Beogradu<br />
se preko 30 godina studentima smera Proizvodno mašinstvo,<br />
u okviru predmeta Industrijski roboti predaju osnovi robotike, a<br />
plejada naših naučnika je iz te oblasti doktorirala, dostignuvši<br />
takav nivo u internacionalnim okvirima da na primer, Japanci daju<br />
ime nekim naprednim robotima koji se razvijaju u njihovim laboratorijama<br />
po imenima naših naučnika robotičara, u znak pažnje<br />
i dubokog uvažavanja). Treba se setiti i prapočetaka industrijske<br />
proizvodnje u Srbiji koja se vezuje za topolivnicu u Kragujevcu i<br />
daljim industrijskim aktivnostima koje su usledle, a koje zajedno<br />
čine osnove industrijskog sistema Srbije i osnove proizvodne<br />
tehnologije koje nisu strane našem narodu, već naprotiv, ovde<br />
stanuju decenijama.<br />
Industrijski sistem Srbije potresa duboka kriza koja traje dve<br />
decenije i u ovom trenutku joj se kraj ne nazire. Proces stihijske<br />
deindustrijalizacije je praktično došao u svoju terminalnu fazu.<br />
Uz industrijske aktivnosti uvek idu aktivnosti u domenu obrazovanja<br />
i nauke, koje stvaraju bazu za sveukupni industrijski razvoj.<br />
Vredno je spomenuti profesora Todora, Tošu Seleskovića, koji je<br />
kao nemački đak došao u Srbiju u drugoj polovini XIX veka i nesebično<br />
pomogao aktivnostima vezanim za uspostavljanje industrijske<br />
proizvodnje u Kragujevcu. On je začetnik nauke o tehnologiji<br />
i smatra se prvim konstruktorom alatnih mašina, ključnog tehnološkog<br />
sadržaja za svaki industrijski razvoj. Nastanak industrije u<br />
Kragujevcu nije posledica slučajnog spleta okolnosti, već pre svega<br />
posledica činjenice da su tome prethodili vrlo začajni događaji<br />
iz oblasti obrazovanja...<br />
48<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Gledajući širi vremenski okvir, bez sumnje se može konstatovati<br />
da je Srbija industrijska nacija, mada se na osnovu postojećeg<br />
stanja dvodecenijske sveopšte stagnacije i razgradnje to ne bi<br />
moglo tvrditi. Naš zadatak je da tu tradiciju nastavimo i obnovimo<br />
sopstvenu industriju, upravo oslanjajući se na tradiciju, koja<br />
je vredna ponosa.<br />
Srbija je tokom osamdesetih godina prošlog veka proizvodila<br />
i industrijske robote sopstvene konstrukcije, a sedamdesetih<br />
godina je bila jedna od retkih zemalja u svetu koja je sopstvenim<br />
razvojem proizvodila digitalne računare za sopstvene potrebe i<br />
čak za izvoz. O tome mlada generacija skoro da ništa ne zna, a<br />
neobavešteni novinari sa političarima željnih medijske pažnje,<br />
trgovce robotima proglašavaju pionirima robotike u Srbiji...<br />
<strong>Industrija</strong>: Poslednjih godina se govori o razvojnim šansama<br />
Srbije, a pogotovo se navode koje su sve oblasti sa ovakvim<br />
predznakom... Kako biste Vi definisali sam pojam, a zatim i konkretne<br />
oblasti ili samo jednu (!) koja bi u potpunosti mogla da<br />
ponese ovaj status?<br />
Petrović: Po tom pitanju moj stav se bitno razlikuje od stava većine<br />
koja se bavi ovom problematikom. Srbija je u tranzicionom<br />
periodu sa planske prešla na tržišnu ekonomiju. U tom kontekstu<br />
država nema ulogu, niti raspolaže odgovarajućim instrumentima<br />
da diriguje poslovnim aktivnostima kompanija u smislu izbora<br />
sektora u kojem će one da ostvaruju svoje poslovne funkcije.<br />
Država, kao osnovni nosilac regulatornih funkcija ima zadatak<br />
da stvori odgovarajući ambijent za ravnopravni sektorski razvoj<br />
industrijskih aktivnosti. To se pre svega ostvaruje odgovarajućim<br />
modelima privatnog i javnog partnerstva u delu jačanja tehnoloških<br />
osnova, stimulisanja inovativnih i sličnih aktivnosti koje<br />
podižu tržišnu vrednost i konkurentnost proizvoda kroz stvaranje<br />
proizvoda sa visokom dodatom vrednošću, i izgradnjom odgovarajuće<br />
infrastrukture koja će olakšati i stimulisati privredne<br />
aktivnosti uopšte. Država, kroz svoju industrijsku politiku, treba<br />
da razvije odgovarajuće sektorske politike, koje će, polazeći od<br />
specifičnosti pojedinih sektora, dati jednaku šansu svima. Tržište<br />
je onaj dodatni regulatorni element koji će učiniti da neki od<br />
sektora bolje napreduju, što će naravno privući druge investitore,<br />
koji će u traganju za efikasnom tržišnom valorizacijom svog<br />
kapitala, izabrati upravo njih za investicije, ili će možda nasuprot<br />
tome, upravo izabrati one slabiije razvijene sektore, videvši u<br />
njima šansu koju drugi nisu primetili, ili nisu umeli da iskoriste.<br />
Upravo tako funkcioniše strategija industrijskog razvoja unutar<br />
Evropske unije.<br />
...industrija, fabrika, materijalna proizvodnja,.... to nikako nisu<br />
arhaični pojmovi. Naprotiv, ništa nije tako dobro kao industrija!<br />
Industrijska proizvodnja je najsavršeniji organizacioni<br />
koncept koji je ljudska civilizacija do sada stvorila s primarnim<br />
ciljem da se zadovolje egzistencijalne i svake druge potrebe.<br />
Naša civilizacija je tehnološka, a industrija je organizacioni<br />
koncept koji na najefikasniji način omogućava da se tehnologija<br />
kojom raspolažemo valorizuje i razvija... Materijalnu<br />
proizvodnju ne može ništa da zameni, jer mi još uvek živimo<br />
u realnom a ne nekom apstraktnom, virtuelnom ili kibernetskom<br />
prostoru.<br />
Procene kako je neki sektor potentniji od drugih, a posebno kada<br />
se radi o paušalnim procenama nastalim na intuiciji, bez studioznih<br />
analiza, pogrešne su i opasne. Stereotip je agrar, u kome<br />
svi vide šansu, zaboravljajući pri tome da je to subveniconisana<br />
privredna aktivnost, koja je inherentno niskotehnološka i generiše<br />
po pravilu proizvode sa malom dodatom vrednošću. <strong>Industrija</strong><br />
hrane je već nešto sasvim drugo. Kada se govori o agraru, onda<br />
zapravo treba da se govori o agraru kao izvoru kvalitetne sirovinske<br />
baze za industriju hrane. Na primer, za industriju zdrave<br />
hrane. Ovakav pristup je neuporedivo potentniji i pruža šanse<br />
mnogima, a samom agraru omogućava stabilni priliv subvencija<br />
koje su po prirodi stvari neizbežne.<br />
<strong>Industrija</strong>: U razmišljanju i razumevanju industrije u Srbiji,<br />
postavljaju se i pitanja da li se radi o konceptualnoj odnosno o<br />
konstruktivnoj grešci ako se uzme u obzir da je odnos uslužnih<br />
i proizvodne delatnosti/sektora 3:1 „u korist“ uslužnog sektora?<br />
U čemu vidite uzrok takvom stanju i razumevanju? Da li se<br />
može govoriti o pukom preslikavanju i/ili podleganju svetskim<br />
trendovima u vidu davanja preimućstva novitetima poslednjih<br />
tehnoloških revolucija, gde je industrija kao takva zapravo<br />
zastareli koncept? I, da li se radi o „hodu u krajnost“?<br />
Petrović: Pre svega industrija, fabrika, materijalna proizvodnja,....<br />
to nikako nisu arhaični pojmovi. Naprotiv, ništa nije<br />
tako dobro kao industrija! Industrijska proizvodnja je najsavršeniji<br />
organizacioni koncept koji je ljudska civilizacija do sada<br />
stvorila s primarnim ciljem da se zadovolje egzistencijalne i<br />
svake druge potrebe. Naša civilizacija je tehnološka, a industrija<br />
je organizacioni koncept koji na najefikasniji način omogućava<br />
da se tehnologija kojom raspolažemo valorizuje i razvija.<br />
Za razliku od većine privrednih aktivnosti koje su sezonskog<br />
karaktera, industrija ima potencijal da radi 365 dana godišnje,<br />
24 sati dnevno.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 49
intervju<br />
prof. dr ing. Petar B. Petrović, Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu<br />
Takođe, industrija ima inherentno svojstvo da stvara materijalne<br />
proizvode na racionalan način. Materijalnu proizvodnju<br />
ne može ništa da zameni, jer mi još uvek živimo u realnom a<br />
ne nekom apstraktnom, virtuelnom ili kibernetskom prostoru.<br />
Pitanje je statistike, odnosno administrativnih modela koji su u<br />
skorije vreme uvedeni, i koji su eksplicitno razdvojili industrijske<br />
aktivnosti na čisto materijalne i čisto uslužne. Ovakvim modelom<br />
došli smo u paradoksalnu situaciju, koja je počela da deformiše<br />
stvarnost i dovodi do pogrešnih predstava i zaključaka. Jedna od<br />
takvih grešaka, jeste fiktivno slabljenje materijalne proizvodnje<br />
i rast sektora usluga. Nove tehnologije, a posebno informaciono-komunikacione<br />
tehnologije, pogrešnim razumevanjem idu u<br />
prilog ovakvoj veštački stvorenoj situaciji. Na primer, masovna i<br />
visokoproduktivna proizvodnja čipova omogućila je da nematerijalne<br />
aktivnosti drastično nadvladaju materijalnu proizvodnju u<br />
ovoj oblasti. Problem je u tome što jedno bez drugog ne može da<br />
postoji. Slično je sa mobilnom telefonijom, gde se sektor usluga<br />
izdvojeno posmatra, a on zapravo počiva na materijalnoj proizvodnji<br />
i ne bi bez nje ni postojao. Istina je u tome da materijalna<br />
proizvodnja predstavlja samu suštinu industrijske proizvodnje, a<br />
da se razvojem tehnologije i rastom kompleksnosti savremenih<br />
proizvoda, korpus usluga razvija povećanom brzinom i da će taj<br />
trend ostati i u budućnosti. Materijalna proizvodnja i njoj pridodat<br />
korpus direktnih i indirektnih usluga jedinstveno su telo u<br />
svoja dva manifestna oblika i ne mogu da funkcionišu izolovano.<br />
Materijalna proizvodnja je uvek skopčana sa velikim investicijama,<br />
nasuprot uslugama koje mogu da egzistiraju i u okvirima mikro<br />
i srednjih preduzeća, sa minimalnim kapitalom za otpočinjanje<br />
i vođenje biznisa. Upravo u ovoj činjenici leži interes političara<br />
za uslugama, jer one predstavljaju brz i jeftin način za stvaranje<br />
radnih mesta. Problem nastaje u trenutku kada na ovom talasu<br />
korpus usluga počne nekontrolisano da raste i kada se simbiotski<br />
odnos između materijalne proizvodnje i usluga pretvori u parazitski,<br />
odnosno kada sektor usluga počne da biva svrha samom<br />
sebi. Onda se pojavljuju krize čija je svrha da pročiste privredni<br />
ambijent i uspostave prirodni red stvari.<br />
Procene kako je neki sektor potentniji od drugih, a posebno<br />
kada se radi o paušalnim procenama nastalim na intuiciji, bez<br />
studioznih analiza, pogrešne su i opasne.<br />
godišnjom proizvodnjom od preko 40.000 traktora, zapravo je<br />
bila kristalizaciono jezgro za stvaranje ekstremno velike mreže<br />
kooperantskih kompanija, malih i srednjih preduzeća, koja su<br />
pokrivala ogromne potrebe IMT u delu direktnih i indirektnih<br />
usluga, pri čemu se pod pojmom „usluge“ ovde podrazumeva<br />
materijalna i nematerijalna proizvodnja. Takav IMT danas jednostavno<br />
ne postoji, a baratanje suvoparnim statističkim podacima,<br />
nužno vodi do pogrešnih, pa i besmislenih zaključaka.<br />
<strong>Industrija</strong> Srbije se nalazi u dubokoj krizi, sa mnogo strukturnih<br />
poremećaja, a jedan od najvećih je u tome što je korpus velikih<br />
kompanija i industrijskih sistema skoro u potpunosti nestao. Na<br />
primer, u Beogradu, nekadašnjem vodećem industrijskom centru,<br />
danas praktično nema ni jedne jedine velike kompanije koja se<br />
nalazi u funkcionalnom stanju. Identična je situacija i sa ostalim<br />
industrijskim centrima nekadašnje industrije Srbije. Velike kompanije<br />
su kišobran malim i srednjim preduzećima i ona prosto ne<br />
mogu da postoje bez velikih kompanija. U ovako poremećenoj<br />
situaciji, bilo kakvo izvođenje zaključaka na bazi kvantitativnih<br />
statističkih podataka jednostavno nema smisla. Na primer, nekada<br />
moćna <strong>Industrija</strong> mašina i traktora – IMT iz Beograda, sa svojih<br />
desetak hiljada radnika koliko je zapošljavala 1990. godine i<br />
Gledajući širi vremenski okvir, bez sumnje se može<br />
konstatovati da je Srbija industrijska nacija, mada se<br />
na osnovu postojećeg stanja dvodecenijske sveopšte<br />
stagnacije i razgradnje to ne bi moglo tvrditi. Naš zadatak<br />
je da tu tradiciju nastavimo i obnovimo sopstvenu<br />
industriju, upravo oslanjajući se na tradiciju, koja je<br />
vredna ponosa.<br />
<strong>Industrija</strong> čiju bazu čini jak korpus pravilno regionalno raspoređenih<br />
velikih kompanija, sa razvijenim korpusom dinamičnih malih i<br />
srednjih preduzeća koje pokrivaju širok spektar usluga materijalnog<br />
i nematerijalnog tipa je formula za uspeh, odnosno oporavak<br />
industrije Srbije. U Evropi postoji prosto pravilo da jedno radno<br />
mesto u materijalnoj proizvodnji stvara dva radna mesta u sektoru<br />
nematerijalnih usluga.<br />
Takođe, fabrika nije prevaziđen koncept, a umetnost „pravljenja“<br />
materijalnih proizvoda je sama suština svake ekonomije i društva<br />
kakvo danas postoji. Sve ostalo je zabluda ili jeftin marketinški<br />
trik (to banke najbolje znaju, pa nam nude ’bankarske proizvode’)...<br />
Evropa je nasuprot tome pokrenula vrlo široku inicijativu<br />
javnog i privatnog partnerstva, pod nazivom Factories of Future<br />
– fabrike budućnosti, ali to je neka druga tema...<br />
(nastavak razgovora sa prof. dr ing. Petrom B. Petrovićem čitajte<br />
u aprilskom izdanju časopisa <strong>Industrija</strong> za 2012. godinu)<br />
50<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
predstavljamo<br />
PSM d.o.o.<br />
DIGIFORCE ® 9307<br />
Ukratko, radi se o novoj generaciji uređaja<br />
za proces monitoringa koju odlikuje brzina,<br />
preciznost, raznovrsnost!<br />
DIGIFORCE® proizvod Burster-a, jeste ime u koje ljudi<br />
imaju poverenja posebno kada traže sveobuhvatni<br />
monitoring procesa pritiskanja, spajanja, nitovanja,<br />
potkivanja, ili kada se radi o karakteristikama obrtnog<br />
momenta.<br />
DIGIFORCE® 9306 i 9310 uspešno se koriste u brojnim aplikacijama<br />
svuda u svetu, bilo da je reč o pojedinačnim sistemima kontrole<br />
procesa ili opremi za monitoring sa više kanala.<br />
Sada Burster podiže nivo u procesu monitoringa i kontrole proizvodnje<br />
sa uređajem iz serije DIGIFORCE®. Novi DIGIFORCE®<br />
9307 bazira se na iskustvima ranijih aplikacija postavljajući tako<br />
nove standarde. Sa novim DIGIFORCE® 9307, Burster je razvio<br />
visoko univerzalni kontroler na bazi jače hardverske i softverske<br />
arhitekture. Ovaj uređaj kombinuje jačinu modela 9306 sa raznovrsnijim<br />
funkcijama evaluacije i novim rutinama u merenju. Intuitivna<br />
operacija koristi jasne, grafičke alatke u meniju koje vode<br />
korisnika brzo do željenog cilja.<br />
Precizna kontrola procesa na osnovu dijagrama sila zavisno od<br />
puta, kao primer spajanje, nitovanje i potkivanje ili funkcije<br />
monitoringa krivih, i dalje predstavljaju osnovnu prednost i<br />
odliku ovog uređaja, dok nove opcije u oblasti praćenja obrtnog<br />
momenta i haptičkog testiranja,univerzalni signali testiranja proširuju<br />
opseg aplikacija.<br />
Glavni fokus kod novog uređaja DIGIFORCE® 9307 je na evaluaciji.<br />
Na prvi pogled, korisnik dobija ne samo opšti rezultat, već<br />
i detaljne DA/NE evaluacije statusa procesa. Zahvaljujući novim<br />
elementima grafičke evaluacije kao što su »thresholds«, »trapeziums«,<br />
»windows«, »envelopes« i dodatne matematičke operacije<br />
koje korisnik konfiguriše, moguće je da se precizno prate<br />
procesne krive. Deo koji se odnosi na informacione strane dijagnostike<br />
omogućava sofisticiranu procesnu analizu.<br />
DIGIFORCE® 9307 savršeno se uklapa u procesno okruženje. Programabilni<br />
I/O, nezavisni start/stop merni mehanizmi i snažan<br />
Fieldbus interfejs preko Profibus ili Fieldbus protokola baziranih<br />
na Ethernet-u daju brzu i pouzdanu primenu.<br />
Procesni kontroler postiže nivo preciznosti od 0.05 za merne<br />
instrumente i analogne procesne signale. DIGIFORCE® 9307 takođe<br />
beleži i procenjuje dva sinhrona procesa sa svojim inteligentnim<br />
uzorkovanjem, koje može da se koristi u kombinaciji varijabli<br />
Δt, ΔX i ΔY. Uz DIGIFORCE® 9307 lako se i pouzdano upravlja, kao<br />
kod ostalih, i sa procesima proizvodnje koji imaju visoka odstupanja.<br />
Može da se selektuje čak 128 programa merenja i njima<br />
jednostavno upravlja. Interna memorija omogućava dovoljno<br />
prostora za različit opseg mernih krivulja za referentne potrebe.<br />
Kao dodatak podršci analogonih senzorskih interfejsa za merne<br />
instrumente, potenciometre, piezoelektrične signale, DC procesne<br />
signale i dr, DIGIFORCE® 9307 takođe podržava inkrementalne<br />
sisteme visoke rezolucije i apsolutne enkodere sa SSI ili<br />
EnDAt 2.2 izlaznim signalima.<br />
Detaljnije o ovom uređaju možete da se obavestite kod:<br />
PSM d.o.o.<br />
Drago Metljak<br />
tel: +386 1 51 50 115<br />
fax:+ 386 1 51 50 115<br />
mob: + 386 41 750 785<br />
e-mail: info@psm.si<br />
web: www.psm.si<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 51
predstavljamo<br />
Tehnicom, 20 godina uspešnog poslovanja<br />
Firma znanja<br />
52<br />
Tehnicom ove godine obeležava dve decenije<br />
uspešnog poslovanja tokom kojih je<br />
uspela da od male firme za prodaju računara i<br />
računarske opreme izraste u značajnog sistem<br />
integratora, koji nudi gotova rešenja.<br />
Kompanija Tehnicom osnovana je na Sretenje, 15. februara 1992.<br />
godine. Prvobitna ideja bila je stvoriti preduzeće za uvoz i distribuciju<br />
računara i računarske opreme. Na tržištu koje je tada bilo<br />
u povoju ovo je bila hrabra zamisao.<br />
Iako pionir u ovoj oblasti, Tehnicom je uspeo da razvije svoj koncept<br />
i već nakon dve godine širi svoju aktivnost distribucijom<br />
audio-video opreme, pružanjem usluga izrade i implementacije<br />
softverskih rešenja i konsaltingom, da bi nakon četiri godine zaokružio<br />
oblast delovanja - Internet provajdingom.<br />
Nižu se uspesi, a razvijaju i novi koncepti. Iz Tehnicoma 2001.<br />
nastaje Tehnicom Construction, ćerka kompanija za projektovanje<br />
i izgradnju stambenog i poslovnog prostora, a 2002. godine<br />
počinje sa radom i Tehnicom Computers, sistem integrator u<br />
oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija.<br />
U međuvremenu, Tehnicom se strateški opredeljuje za specijalizaciju<br />
i usmerava svoje poslovanje ka građevinarstvu, informaciono–komunikacionim<br />
tehnologijama i inženjeringu. Tehnicom<br />
Computers 2009. godine pravi akviziciju niške kompanije Ei Informatika,<br />
čime svoje poslovanje širi i na južni region Srbije.<br />
Osim u Beogradu gde je sedište firmi Tehnicom Construction i<br />
Tehnicom Computers, Tehnicom je regionalno prisutan sa sedištem<br />
u Nišu gde posluje Ei Informatika, zatim preko predstavništva<br />
u Apatinu, a treba pomenuti i partnersku firmu Tehnicom<br />
Kruševac kao i Tehnicom Computers Budva, u Crnoj Gori.<br />
Zapravo, sa ovom diversifikacijom imena i oblasti delovanja<br />
Tehnicoma, započinje novo poglavlje koje obeležavaju posebno<br />
Tehnicom Computers i Ei Informatika. Ove dve firme u svom<br />
poslovanju pokrivaju sledeće oblasti:<br />
• Hardverska IT rešenja: prodaja računarske opreme i softvera<br />
najvećih svetskih proizvođača informaciono-komunikacionih<br />
tehnologija - IBM, Lenovo, Cisco, Microsoft, HP;<br />
• Softverska rešenja: razvoj poslovnih aplikacija po zahtevima<br />
korisnika, razvoj Internet prezentacija, web i mobilnih aplikacija.<br />
Sa inostranim partnerom Risk iz Velike Britanije radi se na<br />
web aplikacijama, internet prezentacijama i mobilnim aplikacijama<br />
za inostrane korisnike;<br />
• Inženjering: projektovanje i izvođenje elektroenergetskih i<br />
signalnih instalacija;<br />
• Proizvodnja i održavanje fiskalnih uređaja: baza od 40.000<br />
aktivnih fiskalnih uređaja svrstava ih u drugog proizvođača<br />
fiskalnih uređaja u Srbiji;<br />
• Digitalizacija i mikrofilmovanje papirne dokumentacije.<br />
Referentni projekti u oblasti inženjeringa –<br />
poslovi Tehnicom Computersa i Ei Informatike<br />
Iako su o čitaoci našeg časopisa već imali prilike da saznaju o<br />
detaljima, red je da još jednom istaknemo da su Tehnicom Computers<br />
i Ei Informatika radili na sistemima elektroenergetskih i<br />
telekomunikacionih instalacija u sklopu rekonstrukcije, adaptacije<br />
i dogradnje sportske hale “Čair” u Nišu. Za samo šest meseci<br />
završeni su svi radovi, koje je Evropska rukometna federacija<br />
pozitivno ocenila. A na 27.000m² na objektu „Pravobranilaštva“<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Republike Srbije instalirani su svi sistemi slabih struja, puštena u<br />
rad lokalna računarska mreža i sistem IP telefonije.<br />
Na spisku referentnih projekata koje su radili Tehnicom Computers<br />
i Ei Informatika nalazi se onaj u oblasti mikrofilmovanja i<br />
digitalizacije rađen za potrebe Kliničkog centra Srbije, zatim projekat<br />
izrade IT rešenja za potrebe Ministarstva spoljnih poslova i<br />
Ministarstva Unutrašnjih Poslova Republike Srbije, koji su pozicionirali<br />
ove dve firme u sastavu Tehnicom-a vrlo visoko.<br />
Projekti na kojima se radi<br />
Tehnicom trenutno radi na sledećim projektima:<br />
• Ei Informatika trenutno priprema proizvodnju set top<br />
boxova, čime će postati prvi proizvođač ovih uređaja na<br />
srpskom tržištu;<br />
• intenzivno se radi na projektima solarnih elektrana, gde<br />
se planira izgradnja demo elektrane, čime se želi da<br />
osvoji i ta vrsta tehnologije;<br />
• razvija se kontakt centar opštine Kruševac, gde će preko<br />
različitih kanala (telefonska centrala, e-mail, android<br />
aplikacija, web portal) građani moći da kontaktiraju<br />
opštinu radi dobijanja različitih informacija;<br />
• aplikacije B2match, aplikacije za pravljenje bilateralnih<br />
sastanaka potencijalnih partnera. Prijava, selekcija i raspored<br />
sastanaka odrađuje se online;<br />
• izrađuju se web sajtovi za Alfa Romeo Srbija i aplikacija<br />
za web site BMW.<br />
• U toku je izrada elektroenergetskih i telekomunikacionih<br />
instalacija i sistema tehničke zaštite na rekonstrukciji i<br />
dogradnji gradskog stadiona “Čair” u Nišu. Svi sistemi<br />
tehničke zaštite su kompatibilni sa sistemima tehničke<br />
zaštite u sportskoj hali “Čair”, i biće umreženi u jedinstveni<br />
sistem kontrole i nadzora;<br />
• Sistemi slabih i jakih struja u fabrici za proizvodnju plastičnih<br />
elemenata “Sigit” u Kragujevcu. Ovim projektom<br />
osvojili smo i oblast industrije.<br />
Na spisku referentnih projekta svoje mesto imaju i oni u oblasti<br />
razvoja web i mobilnih aplikacija. Tako, Android Display TDI<br />
aplikacija je deo upravljanja flotom španske kompanije “Tecnicas<br />
delngenieria SL”. Cilj joj je da pobošlja logistiku i komunikaciju<br />
između sistema i krajnjeg korisnika. Razvijena je za Android 2.2<br />
i više verzije. Android aplikacija za dnevni list “Večernje novosti”<br />
omogućava sve funkcionalnosti njihovog sajta. Pored iščitavanja<br />
sadržaja, pregleda video zapisa i foto galerija, korisnicima<br />
je omogućeno da se uključe u kreiranje sadržaja portal putem<br />
uploada fotografija i video zapisa, komentarisanja i ocenjivanja<br />
sadržaja, kao i deljenja istih posredstvom raznih servisa i društvenih<br />
mreža.<br />
Radijska android aplikacija razvijena je za potrebe S media grupe<br />
(Radio S, MFM, Radio Pingvin) i sadrži čitav niz funkcionalnosti<br />
koje omogućavaju interakciju korisnika sa S media radijskim stanicama.<br />
Pored mogućnosti slušanja radija, korisnici mogu imati<br />
pregled programske šeme, podešavanje alarma i obaveštenja o<br />
početku omiljene emisije. U toku emisije, korisnik jednostavno<br />
može da se uključi u program, pošalje sms poruku, sliku ili komunicira<br />
sa S media timom na drušvenim mrežama.<br />
Povodom dvedesetogodišnjice postojanja kompanije, Tehnicom<br />
Computers je u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda<br />
razvio City guide android aplikaciju. Aplikacija je namenjena pre<br />
svega stranim i domaćim turistima, gostima Beograda, ali i svakome<br />
ko želi da se bliže upozna sa lepotama i znamenitostima<br />
grada, kao i mestima za izlak ili odmor.
Tehnicom Construction - proces proizvodnje<br />
stambenih i drugih objekata<br />
Tehnicom Construction se bavi projektovanjem i izgradnjom<br />
poslovnih i stambenih objekata. Specijalizovan je za poslovne,<br />
stambene, industrijske i sportske objekta. Osim toga, vrši poslove<br />
tehničke kontrole, stručnog nadzora i inženjeringa. Kompanija<br />
poseduje studio za projektovanje sa licenciranim inženjerima<br />
različitih struka i sopstvenom administracijom i odeljenjem za<br />
izgradnju, sa 50 zaposlenih.<br />
Proces proizvodnje stambenih i drugih objekata potvrda je<br />
poštovanja zakona i uredbi u ovoj oblasti. Zato se i sam proces<br />
rada u ovoj kompaniji dosledno primenjuje kroz sledeće faze:<br />
pribavljanje zemljišta za izgradnju, rešavanje imovinsko-pravnih<br />
pitanja, izrada tehničke dokumentacije u skladu sa zvanično izdatim<br />
urbanističkim uslovima, pribavljanje odobrenja za izgradnju i<br />
ostalih saglasnosti raznih institucija, izgradnja i tehnički prijem i<br />
dobijanje upotrebne dozvole.<br />
Kao posledica navedenog, u svom portfoliju Tehnicom Construction<br />
je ubeležio preko 46.000m² izgrađenih objekata. Među njima<br />
se posebno izdvajaju oni u Beogradu i van glavnog grada:<br />
• stambeni objekat u blizini Belog dvora, u ulici Baje Pivljanina;<br />
• stambeno-poslovne lamele u blokovima 44a, 49a i 53a, u<br />
Filmskom gradu;<br />
• Fitness & wellness centar, Zvezda City Oaza, na Adi Ciganliji;<br />
• projektovanje u bloku 49b, u Filmskom gradu;<br />
• Tehnomarket “Evropa” u Novom Beogradu;<br />
• Interspeed centar, Preševo;<br />
• Stambeno--poslovni objekat Golf 8, na Banovom Brdu.<br />
Ovoj listi uspešno završenih poslova kompanije Tehnicom Construction<br />
uskoro će se pridružiti i objekti u Nodilovoj i u ulici<br />
Dostojevskog.<br />
Aktivno učešće u stvaranju zadovoljnog i<br />
prosperitetnog društva<br />
Svoju odgovornost prema društvu Tehnicom je dokazivao kroz<br />
razne akcije, sponzorstva i donacije. Od sponzorskih i humanitarnih<br />
akcija kojima Tehnicom grupa pokazuje svoju moralnu<br />
obavezu prema društvu u kome živi za ovu slavljeničku belešku<br />
izdvajamo:<br />
• Tehnicom je jedna od prvih kompanija koje su pomogle<br />
akciju “100 računarskih učionica u osnovnim školama u<br />
Republici Srbiji” u organizaciji preduzeća za telekomunikaciju<br />
“Telekom” u saradnji sa republičkim Ministarstvom<br />
prosvete i sporta i Ministarstvom za nauku i životnu sredinu.<br />
Planovi<br />
• u oblasti izgradnje informaciono-komunikacione infrastrukture<br />
preduzeća u planu je da se zadrži prisustvo u<br />
značajnoj meri;<br />
• u razvoju softvera želja je da se pomeri fokus od klasičnog<br />
razvoja aplikacija ka servisiranju (uslugama);<br />
• u oblasti inženjeringa plan je da se osvoje novi projekti,<br />
bez obzira da li su u pitanju indrustrijski, poslovni, sportski<br />
objekti, hoteli...<br />
predstavljamo<br />
Tehnicom, 20 godina uspešnog poslovanja<br />
Cilj donatorske akcije je da se osnovnim školama obezbede<br />
uslovi, računarske učionice, softver i trening kako bi se nove<br />
generacije pripremile za rad na računarima uz korišćenje<br />
Interneta;<br />
• Želeći da da svoje doprinos Beogradskom maratonu, najvećoj<br />
sportskoj manifestaciji i događaju od posebnog značaja za<br />
Grad Beograd, Tehnicom se pojavio kao jedan od sponzora.<br />
Prijavni centar 18. Beogradskog maratona se zvao “Tehnicom<br />
prijavni centar”;<br />
• RTV B92 je pokrenuo akiju prikupljanja sredstava za izgradnju<br />
kuće – skloništa za ženu i decu, žrtve porodičnog nasilja koja<br />
će trajno biti ustupljena na korišćenje “Savetovalištu protiv<br />
nasilja u porodici”. Tehnicom je pomogao ovu inicijativu;<br />
• Podržane su namere sportskog društva “Crvena zvezda” da se<br />
svakog meseca nagrade najbolji sportisti u našoj zemlji. Tehnicom<br />
je novčanu pomoć uručio Dejanu Baraću, trećem bokseru<br />
u Evropi i najuspešnijem srpskom bokseru za 2006. godinu;<br />
• Ispred Univerziteta u Beogradu Akademska mreža Srbije je<br />
raspisala konkurs za izradu zaštitnog znaka i logotipa AMRESa.<br />
Kao jedini sponzor konkursa pojavio se Tehnicom Computers,<br />
koji je u AMRES-u prepoznao jedan od najbitnijh resursa<br />
razvoja budućeg informatičkog društva;<br />
• Tehnicom Computers je sponzorisao konferenciju “Najbolje<br />
ICT prakse u gradovima i opštinama Srbije”. Projekat “Najbolje<br />
ICT prakse gradova i opština u Srbiji” realizovali su Elektronski<br />
fakultet u Nišu i Stalna konferencija gradova i opština uz<br />
podršku programa “Podsticaj ekonomskom razvoju opština”<br />
Američke agencije za međunarodni razvoj – USAID, u periodu<br />
mart-avgust 2009. godine.<br />
Tehnicom zapošljava oko 200 ljudi, različitih<br />
profila, od kojih mahom inženjere<br />
Prilikom zapošljavanja novog kadra Tehnicom ima princip selekcije<br />
isključivo mladih, visokoobrazovanih ljudi. Takav princip se<br />
pokazao kao uspešan koncept, jer se mladi ljudi oblikuju prema<br />
načinu poslovanja kompanije Tehnicom. Zaposlenima se omogućava<br />
dalje školovanje i sticanje sertifikacija. Tehnicom je firma<br />
znanja, spremna da osvojeno plasira i na inostrana tržišta.<br />
I časopis <strong>Industrija</strong> se pridružuje čestitkama Tehnicom grupi za<br />
dve decenije uspešnog poslovanja, u nadi da ćemo kao i do sada<br />
imati prilike da svedočimo o njihovim novim uspesima!<br />
Svi detalji na adresi:<br />
Tehnicom Computers<br />
Bulevar Vojvode Mišića 37<br />
Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 (0) 11 30 60 800<br />
Fax: +381 (0) 11 36 91 915<br />
E-mail: office@tehnicom.com<br />
Web: www.tehnicomcomputers.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 53
predstavljamo<br />
LOCTITE® 3478<br />
SUPERIOR METAL<br />
Tekst : Dragan Stojanović, Henkel Technical sales<br />
V<br />
®<br />
iše od 50 godina HENKEL LOCTITE<br />
je oštrica razvoja tehnologija lepljenja<br />
i procesa njihove proizvodnje. Za to vreme,<br />
naši hemičari, tehnolozi i inženjeri, sa svakim<br />
postojećim izazovom, stekli su ogromno znanje i<br />
iskustvo u primeni.<br />
Metalom punjeni epoksidi su dvokomponentni epoksidni<br />
lepkovi punjeni česticama čelika ili aluminijuma.<br />
To je, ujedno, njihova osnovna podela koja<br />
njihove performanse usmerava na čelike ili aluminijum.<br />
Treba napomenuti da postižu odličnu adheziju i funkciju i na<br />
nemetalnim površinama, kao što su staklo, kamen itd.<br />
Često se u praksi srećemo sa raznim oštećenjima nastalim mehaničkim<br />
putem usled nepropisnog rukovanja ili nepoštovanja procesa<br />
proizvodnje. Sanacija takvih oštećenja, do momenta pojavljivanja<br />
LOCTITE® tečnih metala na tržištu, za održavaoce mašina<br />
i opreme bila je mukotrpna misija.<br />
Tokom višegodišnjeg istraživanja, iskustva na rešavanju raznovrsnih<br />
problema u održavanju i proizvodnji, došlo se do široke lepeze<br />
tečnih metala. LOCTITE® je razvio porodicu tečnih metala koja<br />
pouzdano, brzo i efikasno može pomoći u rešavanju različitih izazova.<br />
Ta porodica se danas sastoji od tečnih metala raznih namena i<br />
performansi, od onih za ulivanje, sa svojstvima samopodmazivanja<br />
za klizne površine, temperaturno otpornih, brzovezujućih itd.<br />
Tečni metal koji se po mnogo čemu<br />
izdvaja iz ove porodice je LOCTITE ®<br />
3478 SUPERIOR METAL!<br />
LOCTITE® 3478 SUPERIOR METAL je dvokomponentni epoksid<br />
ispunjen fero-silicijumom, koga karakterišu visoka pritisna čvrstoća,<br />
izuzetna otpornost na habanje, koroziju i agresivne hemikalije<br />
i abraziju. Nakon procesa očvršćavanja u trajanju od 12 časova,<br />
u optimalnim uslovima, može se mašinski obrađivati struganjem,<br />
brušenjem itd.<br />
Sastoji se od komponente A – smole, i komponente B – očvršćivača,<br />
koje posle mešanja u propisanom odnosu postaju gusta<br />
tamno siva pasta.<br />
Otvoreno vreme za rad, po mešanju komponenti, iznosi 20 minuta,<br />
u optimalnim uslovima. Funkcionalnu čvrstoću postiže posle<br />
6, a potpunu posle 24 sata, u optimalnim uslovima. Termin “optimalni<br />
uslovi” podrazumeva 25°C i umerenu vlažnost vazduha.<br />
Tvrdoća koju ovaj tečni metal postiže, po Shore-u ISO 868 Durometar<br />
D je 90. Pritisna čvrstoća je 125 N/mm2. Ovakve performanse<br />
omogućavaju da se ovaj tečni metal koristi na najzahtevnijim<br />
pozicijama.<br />
Karakterišu ga brza popravka pohabanih delova, manje vreme<br />
ispada (nekorišćenja) mašine, ostvaruje se dobar spoj sa pohabanom<br />
podlogom i veoma je dugotrajan.<br />
Ovaj tečni metal najčešće nalazi primenu kod:<br />
• rekonstrukcije žljebova za klinove;<br />
• rekonstrukcije sklopova sa žljebovima;<br />
• rekonstrukcije istrošenih cilindričnih spojeva na osovinama;<br />
• rekonstrukcije steznih spojnica;<br />
• rekonstrukcije zateznih elemenata;<br />
• rekonstrukcije zupčanika;<br />
• rekonstrukcije kućišta pumpi i rotora;<br />
• rekonstrukcije kućišta ležajeva;<br />
• rekonstrukcije aksijalnih oštećenja na cilindričnim vratilima;<br />
• rekonstrukcije istrošenih konusnih spojeva.<br />
Aplikacija ovog tečnog metala koja je postala sinonim za taj proizvod<br />
jeste reparacija osovina. Ranije je takva aplikacija mogla biti<br />
urađena samo toplim postupkom, navarivanjem ili metalizacijom.<br />
LOCTITE 3478 SUPERIOR METAL je proizvod koji omogućava da<br />
se aplikacija reparacije osovine uradi hladnim postupkom čime<br />
se ne narušava struktura metala usled delovanja visoke temperature<br />
prilikom navarivanja (tradicionalna metoda reparacije<br />
osovina), i korisnik dobija na kvalitetu, brzini i drastično smanjuje<br />
ukupne troškove reparacije.<br />
LOCTITE® 3478 SUPERIOR METAL je dugi niz godina prisutan na<br />
našem tržištu i zasluženo je stekao svoje mesto osnovnog sredstva<br />
u svakoj sluzbi održavanja. Ovom prilikom pomenućemo<br />
samo neke od mnoštva aplikacija ovog tečnog metala:<br />
• reparacija osovine dampera Euklid R 170 u Rudniku Bakra Bor;<br />
• reparacija plašta mlina za domeljavanje rude u flotaciji Veliki<br />
Krivelj, Rudnik Bakra Bor;<br />
• učvršćivanje prstena drobilice u flotaciji Bor, Rudnik Bakra Bor;<br />
• reparacija kućišta i radnog kola vakuum pumpe u Rudniku<br />
Bakra Majdanpek;<br />
• reparacija oštećenih valjaka na štamparskoj mašini u Metalcu,<br />
Gornji Milanovac;<br />
• reparacija valjka za nanošenje lepka na etiketirci u Knjaz Milošu,<br />
Aranđelovac;<br />
• reparacija kugličnog zatvarača u Hidro Elektrani Đerdap.<br />
SLUČAJ IZ PRAKSE: reparacija osovine<br />
dampera EUKLID R-170 u Rudniku Bakra Bor.<br />
LOCTITE® 3478 SUPERIOR METAL je proizvod izuzetnih karakteristika<br />
koji održavaocima teških radnih mašina i vozila pomaže da<br />
prevaziđu tekuće probleme i uštede dragoceno vreme i novac. To<br />
je najbolje prikazano u slučaju reparacije pohabane osovine na<br />
damperu Euclid R-170 u Rudniku Bakra Bor. Oštećene nasedne<br />
54<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
predstavljamo<br />
površine rukavca ležaja, umesto navarivanjem, reparirane su sa<br />
LOCTITE® 3478 SUPERIOR METAL-om.<br />
Priložene fotografije prikazuju osovinu postavljenu na strug za<br />
doradu i proveru geometrijskih mera. Uočavaju se velika površinska<br />
oštećenja krajeva osovine.<br />
Posle sprovedene procedure mehaničke i hemijske pripreme<br />
površine rukavca, izvršeno je nanošenje LOCTITE® 3478 SUPERI-<br />
OR METAL-a u potrebnoj debljini. Postupak nanošenja je izveden<br />
na strugu, bez skidanja osovine. Posle očvršćavanja, izvršena je<br />
obrada rukavca na zahtevanu meru, čime je intervencija završena.<br />
Kao kod primene drugih proizvoda iz oblasti tehničke hemije, i<br />
ovde je vrlo važno napomenuti da je priprema površine od<br />
suštinskog značaja! To znači da površine koje se repariraju treba<br />
da budu čiste, suve i odmašćene! Kao sredstvo za odmašćivanje<br />
preporučujemo LOCTITE® 7063, univerzalni čistač, nakon čije<br />
upotrebe ćete biti sigurni da je površina odmašćena i spremna<br />
za dalje tretiranje. Razređivače za boje, ili druge derivate nafte,<br />
ne treba upotrebljavati za čišćenje jer derivati nafte zamašćuju<br />
površine.<br />
Pored pouzdanih proizvoda na koje se možete osloniti, HENKEL<br />
LOCTITE® vam pruža i mogućnost korišćenja tehničke podrške<br />
naših stručnjaka. Henkel Srbija d.o.o.<br />
3. Nanošenje LT 3478<br />
1. Radni zadatak<br />
4. Pozicija pre obrade<br />
2. Pozicija na kojoj je rađena nadogradnja<br />
5. Obrada osovine<br />
Za sve informacije i savete obratite se na:<br />
Hen kel Sr bi ja d.o.o.<br />
AG Ge ne ral In du stry<br />
Bu le var Oslo bo đe nja 383,<br />
Be o grad<br />
Tel: +381 11 2072 242<br />
Fax: +381 11 2072 273<br />
E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />
Web: www.loc ti te.rs;<br />
www.360bonding.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 55
predstavljamo<br />
TIMKEN<br />
Vrhunski pristup u optimizaciji<br />
rada ležajeva<br />
- izaberite pravi ležaj za vašu aplikaciju i izbegnite neželjeno zagrevanje<br />
Tekst: Džon Rouds, Džim Medsen, Timken<br />
Ležajevi su vitalna komponenta u rotirajućoj<br />
opremi za industrijske potrebe, i oni često<br />
predstavljaju značajnu kapitalnu investiciju.<br />
Situacija koja negativno utiče na učinak<br />
ležajeva jeste pregrevanje. Međutim, ispravan<br />
izbor ležajeva i njihovo odgovarajuće<br />
podmazivanje može da umanji ovaj efekat što<br />
pomaže nesmetanom radu industrijske opreme i<br />
smanjuje mogućnost zastoja u radu.<br />
Većina proizvođača ležajeva imaju za cilj da stvore niže<br />
radne temperature geometrijskim dizajnom ležajeva.<br />
Međutim, ovi napori mogu proći nezapaženo ukoliko<br />
oni koji postavljaju opremu ne izaberu ležaj koji odgovara<br />
primeni i njenoj radnoj okolini, ili, pak, način podmazivanja<br />
nije odgovarajući.<br />
S obzirom na to da treba uzeti u obzir toliko puno faktora, inženjeri<br />
moraju da razumeju zašto su samo određeni ležajevi odgovarajući<br />
za primenu kod teških tereta, koje performanse se mogu<br />
očekivati, kao i sam uticaj temperature na rad. Kada se izabere<br />
odgovarajući ležaj, rezultat je unapređenje efikasnosti rada, minimiziranje<br />
gubitaka energije i umanjenje ukupnih troškova rada.<br />
Prikladni ležajevi<br />
Izbor pravog ležaja od suštinskog je značaja za pouzdan rad.<br />
Proizvodnja struje, vetro turbine, upravljački sistemi, primena u<br />
valjaonicama, sve su to oblasti podložne zagrevanju. Ovi izazovi<br />
zahtevaju ležaj koji ima takve karakteristike zahvaljujući kojima<br />
može da odgovori na dinamička odstupanja i iskliznuća, zadržavajući<br />
istovremeno nisku radnu temperaturu.<br />
Sferni valjkasti ležajevi često se pokazuju kao najbolji izbor za ovu<br />
vrstu primene, jer su napravljeni tako da imaju maksimalni kapacitet<br />
opterećenja i podržavaju kombinaciju radijalnog i osovinskog<br />
opterećenja, čak i pod uslovima značajnih dinamičkih odstupanja.<br />
Međutim, postoje mnogi faktori koji utiču na performanse<br />
ležajeva u bilo kom od datih polja primene, zbog čega je važno da<br />
Matrica izbora ležajeva često služi kao vodič, ali temeljna i tačna analiza<br />
obezbeđuje isti takav učinak ležajeva.<br />
se izabere ležaj koji najviše odgovara i da se taj postupak selekcije<br />
u potpunosti obavi.<br />
Izbor ležajeva jeste proces procenjivanja prikladnosti ležajeva za<br />
specifične industrijske primene. Iako postoji mnogo ležajeva koji<br />
mogu da odgovore na traženi učinak rada zupčanika, s druge strane<br />
stoji mnogo faktora mehaničke prirode koji utiču na najbolji<br />
izbor ležajeva.<br />
Prvi korak u ovoj selekciji jeste definisanje odgovarajuće vrste<br />
ležaja. Svaki tip ležaja ima svoje prednosti i mane koje proističu iz<br />
njihovog dizajna, i mogu uticati na elemente poput opterećenja i<br />
brzine koju ležaj može da podnese u svom radu, kao i na predviđenu<br />
izdržljivost i radni vek.<br />
Kako veličina utiče na prostor, to onda predstavlja sledeći korak<br />
u procesu izbora odgovarajućeg ležaja. Kada se izabere konačno<br />
ležaj koji odgovara parametrima za njegovu instalaciju, treći korak<br />
jeste određivanje koja je to najbolja alternativa u pogledu predviđenog<br />
radnog veka, a na osnovu analize radnog veka datog ležaja.<br />
Proizvođači ležajeva mogu da urade analizu radnog veka sistema ležajeva korišćenjem modela aplikacije i predviđanjem radnog učinka.<br />
56<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
predstavljamo<br />
TIMKEN<br />
Kavezi od presovanog čelika imaju dizajn za univerzalnu upotrebu i odlike velike izdržljivosti, dok mašinski mesingani<br />
kavezi obezbeđuju geometriju za bolje prednosti u interakciji sa valjcima.<br />
Klučni faktori koji utiču na učinak i radni vek uključuju i sposobnost<br />
kombinovanja radijalnih i osovinskih opterećenja, sposobnost<br />
visokih opterećenja, kao i sposobnost preuzimanja nesaosnosti.<br />
Izbor ležaja je završen onda kada su definisane opcije u izgledu<br />
ležaja. One obuhvataju i vrstu kućišta, tip ležaja (konusno valjikasti,<br />
buričasti, cilindrični ili kuglični), radijalni unutrašnji zazor, kao<br />
i nivo preciznosti i podmazivanje. Ove opcije izabrane su na osnovu<br />
brzine aplikacije, temperature, uslova montiranja i opterećenja,<br />
i pomažu da se dostigne optimalni učinak i radni vek ležaja.<br />
Sferni (buričasti) valjkasti ležaj primenjen u<br />
prenosnicima<br />
Aplikacije prenosa često postavljaju velike zahteve za sistem<br />
ležajeva. Sferni valjkasti ležajevi jesu najbolji po svojim karakteristikama<br />
jer mogu da podnesu značajno radijalno ili aksijalno<br />
opterećenje. Oni takođe imaju mogućnost upoređivanja brzine<br />
u odnosu na ostale vrste ležajeva kao što su zakošeni valjkasti<br />
ležajevi.<br />
RIC izbor ležajeva<br />
Sferni valjkasti ležajevi izabrani za sisteme koji upravljaju prenosnim<br />
pogonima zahtevaju specifične karakteristike koje moraju da<br />
se uzmu u obzir prilikom montaže. Nakon izbora odgovarajućeg<br />
kaveza, mora da se odredi optimalni unutrašnji radijalni zazor –<br />
RIC.<br />
Njegovo definisanje je posebno značajno u sistemima sfernih<br />
valjkastih ležajeva jer unifikovani dizajn može lako dovesti do<br />
situacije kada je spoljni prsten neusaglašen sa unutrašnjim, sa<br />
kavezom, i sa montažom valjka. Samo unutrašnji ili spoljni prsten<br />
može da se uklopi sa osovinom ili sa kućištem kako bi se sprečilo<br />
relativno pomeranje, čestice od habanja, ili višak toplote u toku<br />
rada.<br />
Okruženje ležišta i temperaturni uticaji<br />
Jednako je važno održavati učinak ležajeva odgovarajućim podmazivanjem<br />
i praćenjem. Kod bilo kog sistema za prenos energije,<br />
trenje koje nastaje prenosi se na toplotni tok, proizvodeći promene<br />
u temperaturi. Prenosni kontakti i ležajevi stvaraju toplotu<br />
što utiče ne samo na mehaničke elemente sistema, već sadejstvuje<br />
sa podmazivanjem i okruženjem kako bi se stvorio stabilan<br />
i toplotno uravnotežen sistem. Rezultanta stabilizovanih radnih<br />
temperatura za prenosne i pozicije ležajeva određuje efikasnost<br />
podmazivanja i uticaj na funkcije ležajeva i prenosa.<br />
Uspešno funkcionisanje ležajeva i prenosa zavisi od stvaranja<br />
dovoljne debljine podmazujućeg filma kako ne bi dolazilo<br />
do kontakta sa površinom kotrljanjem ili isklizavanjem.<br />
U bilo kom sistemu prenosa energije<br />
gde je uključen pokret, trenje koje<br />
se stvara prenosi se na tok toplote,<br />
stvarajući promenu u temperaturi ili<br />
toplotnom opsegu.<br />
Kako raste radna temperatura,<br />
smanjuje se viskozitet, što<br />
negativno utiče na debljinu<br />
filma za podmazivanje, stanjujući<br />
ga.<br />
Uopšte, veći viskozitet je<br />
dobar, ali previše viskoziteta<br />
stvara toplotu i ima za posledicu<br />
rast radne temperature,<br />
poništavajući sve pozitivne<br />
posledice. Ukoliko se prepozna<br />
problem zagrejanosti<br />
ležaja, važno je ponovo pregledati<br />
specifikacije proizvođača<br />
originalne opreme za<br />
podmazivanje kako bi se potvrdila doslednost i tačnost primene<br />
u postojećim radnim uslovima.<br />
Spoljna temperatura oko sistema za prenos energije jednako je<br />
važna jer utiče na stabilnost osnovne temperature sistema.<br />
Sve vrste ležajeva imaju jedinstvene geometrijske i proizvodne<br />
karakteristike koje utiču na veličinu trenja tokom rada. Ovo, u<br />
kombinaciji sa prethodnim raspravama o uticajima aplikacije na<br />
stvaranje toplote, ističe činjenicu kompleksnosti sistema za prenos<br />
energije, koji je u interaktivnom odnosu sa okolinom. Što je<br />
složenost sistema veća, time je značajnije proceniti radne karakteristike<br />
aplikacije, izabrati odgovarajući tip ležaja i karakteristike,<br />
i optimizovati tip podmazivanja, selekciju, kao i sam sistem.<br />
Kada je izabrani sistem ležajeva, instaliran i održavan kako bi<br />
funkcionisao na nižim radnim temperaturama, rezultati toga bi<br />
trebalo da budu niži radni troškovi, veća pouzdanost, produženje<br />
rada, manji gubici energije. Vreme i sredstva koja su potrošena<br />
u procenjivanju potreba apliakcije, izbor pravih tipova ležajeva i<br />
modifikacije, uz određivanje uticaja radne okoline, može da vodi<br />
unapređenom učinku sistema i uštedi ukupnih troškova.<br />
Fotografije i ilustracije: kompanija Timken<br />
Detaljnije se obavestite kod:<br />
Giurgiev Dragoslav Marian<br />
Senior Sales Engineer<br />
Srbija, Makedonija, BiH, Crna Gora<br />
Mob: + 40 (0) 730044768<br />
Fax: + 40 (0) 244403400<br />
E-mail: dragoslav.giurgiev@timken.com<br />
Web: www.timken.com<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 57
eflektor plus plus<br />
posledice krize<br />
Pozajmljivanje novca finansijski najrizičnijoj<br />
zemlji na svetu je smeo potez...<br />
Dok se Grčka bori da prevaziđe svoju<br />
najgoru ekonomsku krizu od Drugog<br />
svetskog rata, uloga glavnih špekulanata, hedž<br />
fondova, iskomplikovala je napore vlade da<br />
obezbedi drugi paket spasa od međunarodnih<br />
kreditora. Međutim, nesolventnost bi mogla da<br />
dovede do velikog bogaćenja nekih ljudi.<br />
„Ne deluje pravedno na prvi pogled, ali to uvek ide tako. Ne sećam<br />
se da je bilo koji grčki političar ili bilo ko iz javnosti ranije rekao<br />
bilo šta o tome. To nam se ne sviđa tek sada kada gubimo novac“,<br />
kaže za Aleksi Gianulias, viši istraživački saradnik Istraživačkog<br />
instituta za evropske i američke studije u Atini.<br />
Međutim, misteriozni svet visokih finansija znači da i ulozi nekada<br />
mogu da se izjalove. Rizici koje investitori preuzimaju da bi<br />
predupredili sporazum zbog kojeg bi sada pretrpeli velike gubitke<br />
-- nadajući se da će to dovesti do veće zarade u martu -- znače da<br />
bi mogli da obeshrabre trojku da obezbedi Grčkoj još novca.<br />
Dok su mediji izveštavali da hedž fondovi koji su kupili<br />
grčke obveznice pokušavaju da skrenu razgovore sa<br />
koloseka, grčki zvaničnici su vodili brojne razgovore sa<br />
predstavnicima banaka i investitorima oko toga koliki<br />
bi „haircut“ (razliku između tržišne vrednosti hartije od vrednosti<br />
i vrednosti njenog pokrića) dobili - ili bili prisiljeni da prihvate.<br />
„Ljudi koji su pozajmili Grčkoj novac žele nazad najviše što mogu<br />
da dobiju, ali drugi su skratili te kredite i čekaju da potpuno bankrotira“,<br />
kaže bivši zvaničnik MMF-a Eliot Mors i dodaje da hedž<br />
fondovi nemaju podsticaj da sarađuju na postizanju sporazuma<br />
koji bi ih koštao. „Razlog što i dalje postoji tržište za grčki dug je<br />
to što neki ljudi misle da će potpuno bankrotirati“, ističe Mors.<br />
Mada je Grčka tehnički u bankrotstvu, neki investitori nastavljaju<br />
da kupuju i zadržavaju kratkoročni dug, rizikujući da Grčka ipak<br />
dobije drugi paket spasa i uspe da plati svoju sledeću ratu od 14,5<br />
milijardi evra u martu.<br />
U nedavno objavljenom izveštaju, Džej Pi Morgan Čejs procenio<br />
je da je u vlasništvu nezavisnih investitora čak 80 milijardi evra u<br />
grčkim obveznicama, uključujući hedž fondove, suverene fondove<br />
bogatstva i druge menadžere imovine.<br />
„Oni su kupovali jer banke ne žele da drže dug“, kaže Dimitri<br />
Vajanos, direktor Centra Pol Vuli za studije disfunkcionalnosti<br />
tržišta kapitala u Londonskoj školi ekonomije. „Oni pokušavaju<br />
da zarade, ne na očaju Grčke, nego na nadi da će Grčka dobiti<br />
paket spasa.“<br />
Vajanos smatra da su se razgovori zaoštrili zato što „vlada nije<br />
dobro organizovana da pregovara sa velikim igračima. To je igra<br />
Kukavice“.<br />
Bez obzira na to, dogovor je od kritičnog značaja za Grčku, kako bi<br />
smanjila svoj dug sa 160 na 120% BDP do 2020. godine, jer bi to<br />
moglo da uštedi zemlji 100 milijardi evra otplate.<br />
Mada je bilo kritika da hedž fondovi pokušavaju da profitiraju od,<br />
kako se čini, neminovne propasti grčke ekonomije, mnogi se ne<br />
slažu.<br />
„Osnovni problem nije da hedž fondovi pokušavaju da maksimalizuju<br />
svoj povrat, nego nacionalne vlade u EU ne sarađuju<br />
kako bi se donela odluka o najboljoj politici za prevazilaženje<br />
krize“, kaže Pantelis Kamas, predavač ekonomije na Univerzitetu<br />
Joanina u severnoj Grčkoj. On je istakao da bi Grčka, ako doživi<br />
neuspeh, mogla da ugrozi evrozonu 17 zemalja. „Neracionalno<br />
je kriviti tržišta za loše ponašanje. Realnije je zatražiti od vlada<br />
naših zemalja da prestanu sa igrom političke moći koja se igra u<br />
EU i da sarađuju kako bi osigurali naše ekonomije.“ Ali, to je ulog<br />
koji ostaje na stolu...<br />
58<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
eč stručnjaka<br />
reč stručnjaka<br />
Prikupljanje informacija o<br />
konkurenciji – novi izazov!<br />
Organizovano i sistematsko prikupljanje informacija o konkurenciji unutar samih kompanija tek<br />
treba da zauzme značajno i strateško mesto među projektima i strukturi njihovih organizacija.<br />
Ipak, ova aktivnost se sve više upražnjava i njeni rezultati koriste pri donošenju kako operativnih,<br />
tako i strateških odluka. Sve veći broj privrednih organizacija razmatra prednosti uvođenja ovakvog<br />
programa. Međutim, trebaće još vremena da se ova promena prihvati kao neophodnost iz prostog<br />
razloga što organizacije još uvek ne razumeju u potpunosti o čemu se ovde upravo radi i kako da<br />
pristupe tom novom i izazovnom projektu.<br />
Tekst: Aleksandar Milovanović, dipl. ing. maš, MBA,<br />
www.poslovnastrategija.rs<br />
U<br />
osnovi svake privredne organizacije je njena sposobnost<br />
da plasira proizvode ili usluge u konkurentskom<br />
okruženju. To važi i za izuzetno uređene industrije.<br />
Poslovni ljudi ulažu izuzetan napor da budu konkurentni<br />
u ovoj trci, ne samo za račun svojih kompanija u celini, nego<br />
i za račun svojih timova koji se bore za resurse i plasman unutar<br />
samih kompanija, a takođe i na drugim frontovima. Opasnost da<br />
ispuste iz vida periferne sile koje ustvari suštinski menjaju parametre<br />
do tada dobro poznatog okruženja, preti naročito kompanijama<br />
koje su dominirale svojim tržištima tokom dužeg perioda.<br />
Organizovano prikupljanje informacija o konkurenciji je svesna i<br />
sistematska aktivnost jedne kompanije u cilju prikupljanja, analize<br />
i korišćenja informacija koje donose više saznanja i bolje<br />
razumevanje konkurentskih tržišnih kretanja, jer to bitno utiče<br />
na vašu sposobnost da uspešno poslujete.<br />
Veoma je važno da uočite razliku između<br />
praćenja aktivnosti konkurencije i<br />
špijuniranja konkurencije!<br />
Interna Služba za prikupljanje informacija o konkurenciji (neki je<br />
zovu Služba za praćenje konkurencije) neće krasti tajne od konkurencije;<br />
ova grupa će prikupljati legalno raspoložive informacije,<br />
sistematizovati ih, analizirati i na kraju proslediti obrađene informacije<br />
onim odeljenjima u firmi kojima kao takve mogu poslužiti.<br />
Osnovna korist od ovakve službe je da snabdeva mnogobrojna<br />
odeljenja sa različitim informativnim potrebama – dnevnim, taktičkim<br />
i strateškim.<br />
Poslovno rukovodstvo firme koja trenutno razmišlja o organizovanju<br />
interne Službe za prikupljanje informacija o konkurenciji<br />
mora prvo da odgovori na tri pitanja i po mogućnosti usaglasi<br />
mišljenja o njima pre nego uloži i jedan dinar ili utroši dragoceni<br />
minut svog vremena na taj projekat:<br />
• Fokus – ŠTA želimo da postignemo i kako da pristupimo tom<br />
zadatku?<br />
• Novac – KOLIKO će nas to koštati?<br />
• Proces – KAKO ćemo to organizovati?<br />
Ovde pitanje “ŠTA” pokriva odnos prema projektu, ciljeve projekta<br />
i tok akcije.<br />
Pozitivan odnos prema projektu je najbolja<br />
formula za njegov uspeh!<br />
Najbolji put za to je da se unapred utvrde ključna merila uspešnosti<br />
projekta koja između ostalog moraju uključiti i finansijsku<br />
isplativost (ROI – “Return on Investment”) uzimajući u obzir<br />
kako troškove tako i predviđeni porast dobiti preduzeća koji se<br />
može pripisati rezultatima ovog projekta jer je to najšire prihvaćeno<br />
merilo finansijskog uspeha.<br />
Ako vaše poslovno rukovodstvo ne uspe da unapred identifikuje<br />
isplativost projekta (ROI) prilikom svog preliminarnog modeliranja,<br />
onda će ono zauvek ostati skeptično tokom izvršenja projekta<br />
koji bi mogao da usledi. Ovo će se naročito izraziti prilikom<br />
budućeg dodeljivanja kadrova i novca ovom projektu i uvek će<br />
se gledati na ovu službu kao na sumnjivi troškovni centar tj. vaša<br />
Služba za prikupljanje informacija o konkurenciji biće prva na<br />
udaru prilikom sledećeg “rezanja” troškova.<br />
60<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
eč reč stručnjaka<br />
Najčešći ciljevi koje Služba za prikupljanje informacija o konkurenciji<br />
treba da ostvari za vašu firmu jesu sledeći:<br />
• Identifikovati tržišne pretnje i rizike kako od konkurencije tako<br />
i od ostalih učesnika u poslovanju;<br />
• Zaštititi vaš profit;<br />
• Zadržati ključne mušterije;<br />
• Identifikovati poslovne prilike, nove poslovne modele i pridobiti<br />
nove mušterije i tržišta;<br />
• Identifikovati relativne slabosti konkurencije i iskoristiti ih;<br />
• Poboljšati ključne poslovne procese unutar firme;<br />
• Osmatrati kretanja konkurencije i na vreme upozoriti odgovorna<br />
lica u firmi radi pravovremene reakcije;<br />
• Identifikovati strategije koje sledi konkurencija i poboljšati<br />
sopstvene kontra-mere radi uspešnog pariranja.<br />
Možete započeti akciju koristeći jedan od sledeća dva modela za<br />
praćenje konkurencije ili njihovu kombinaciju:<br />
• Radar - široki spektar osmatranja (ponekad i svih 360 stepeni);<br />
• Cilj - suženi fokus (npr. samo ključni konkurenti, ključna tržišta,<br />
itd).<br />
Čim ste postigli dogovor o očekivanoj isplativosti vaše nove službe<br />
možete da odlučite o ljudskim i novčanim resursima tj. budžetu<br />
koji ćete joj dodeliti. Najbolje je da počnete postepeno dodeljivanje<br />
sredstava projektu prema unapred dogovorenoj dinamici<br />
i ciljevima. Na početku bi bilo veoma korisno da raščlanite akcioni<br />
plan vaše nove službe na više mini projekata i da merite isplativost<br />
za svaki od njih ponaosob. Rani uspesi u bilo kom od ovih<br />
mini projekata doprineće neophodnom “mentalnom prihvatanju”<br />
projekta u celini od strane kako rukovodstva, tako i šire organizacije.<br />
Kao i za bilo koji drugi projekat, rukovodstvo kompanije mora izabrati<br />
i postaviti “šampiona” – višeg rukovodioca koji će upravljati<br />
Službom za prikupljanje informacija o konkurenciji i koji će biti<br />
odgovoran za njene aktivnosti i rezultate. Ova osoba mora prihvatiti<br />
i raditi prema etičkim principima koji su ustaljeni u vašoj<br />
firmi i društvu a takođe se mora povinovati važećim pravnim normama.<br />
Na kraju, vaša nova Služba mora identifikovati i odlučiti o poslovnim<br />
procesima koje želi da koristi u svom radu. Oni treba da uključe<br />
sledeće:<br />
• Izgraditi akcioni plan za prikupljanje informacija - ovo se svodi<br />
na praćenje i proučavanje Internet stranica konkurencije,<br />
raznih članaka koji izlaze u štampanim medijima, kao i njihovih<br />
izjava na radiju i televiziji. Prikupljanje informacija takođe<br />
znači posetu sajmovima i konferencijama te neobavezno<br />
“čavrljanje” sa kolegama iz drugih firmi. Vaša Služba za prikupljanje<br />
informacija o konkurenciji može sama istraživati novinske<br />
članke, javna glasila, stručne časopise i biltene, a može za<br />
tu aktivnost platiti spoljne saradnike da to urade umesto njih.<br />
Čim odlučite o metodama kojima ćete se služiti morate takođe<br />
usvojiti i “najbolju praksu” za izvođenje ovih aktivnosti, kao i<br />
minimalno potrebno znanje za selekciju članova tima koji će<br />
ovo izvršavati, na primer:<br />
a. veština vođenja razgovora i norme ponašanja prilikom<br />
direktnog kontakta sa kolegom iz druge firme,<br />
b. veština telefonskog razgovora,<br />
c. veština komuniciranja i prikupljanja informacija na sajmovima<br />
itd.<br />
• Analiza prikupljenih informacija;<br />
• Skladištenje tj. čuvanje informacija;<br />
• Prosleđivanje informacija korisnicima.<br />
Dobra baza podataka o konkurenciji će verovatno uključiti sledeće<br />
rubrike: Ime organizacije, Lokacija, Delatnost, Misija, Osnovna<br />
grupa mušterija, Generalni direktor, Broj zaposlenih, Godišnja<br />
prodaja/obrt, Jedinstvena tržišna ponuda/poslovni model, Područje<br />
poslovanja, Vlasništvo, Organizaciona struktura… i Zaključak<br />
vaše analize.<br />
Dok sve ovo budete radili, možete očekivati prepreke sledeće<br />
prirode:<br />
1. kultura vaše organizacije tj. prihvaćene norme ponašanja blokiraju<br />
slobodnu razmenu mišljenja i informacija između pojedinica<br />
i radnih grupa;<br />
2. nedovoljno novca za finansiranje projekta;<br />
3. članovi tima vaše nove Službe nemaju dovoljno jaku prethodnu<br />
reputaciju u firmi što ih sputava u radu;<br />
4. izvršni direktori ne pridaju posebnu važnost ovom projektu jer<br />
ne vide korist od njega niti shvataju njegovu vrednost.<br />
S druge strane, korišćenje moderne informativne tehnologije se<br />
pokazalo kao veoma jak podstrek za rad ovakvih službi jer donosi<br />
transparentnost u radu i rapidno prenošenje informacija širom<br />
organizacije što u suštini promoviše kulturu slobodne razmene<br />
zajedničkog znanja.<br />
Naravno da privredne organizacije nisu jedine koje se mogu okoristiti<br />
organizovanjem interne Službe za prikupljanje informacija<br />
o konkurenciji. Od država do nevladinih organizacija i dobrotvornih<br />
društava, sve vrste organizacija se suočavaju sa konkurencijom<br />
koja se može identifikovati, proučiti, osmatrati i njeni potezi<br />
predvideti. Služba za prikupljanje informacija o konkurenciji<br />
obezbeđuje efikasan i efektan proces i organizacionu strukturu<br />
za razvoj ovakvih mogućnosti unutar firme, te donosi rezultate<br />
koji pomažu organizacijama da bolje formulišu i testiraju svoje<br />
strategije i taktike.<br />
Služba za prikupljanje informacija o konkurenciji mora da ostane<br />
fokusirana na isporuku upotrebljivih i tačnih rezultata svojim<br />
željenim klijentima unutar firme, obezbeđujući time dublje razumevanje<br />
situacije pre donošenja najvažnijih odluka i smanjujući<br />
poslovni rizik.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 61
eč stručnjaka<br />
reč stručnjaka<br />
Kriza i njeni uzroci - imati ili biti?<br />
Tekst: mr Dušan Pavlović *<br />
Tema koja će još dugo okupirati našu<br />
pažnju jeste ekonomska kriza. O krizi se<br />
izriču stavovi, vode polemike, ispituju uzroci<br />
nastajanja i nude različita rešenja za njeno<br />
prevazilaženje. Kod nas kriza, u jednom ili u<br />
drugom obliku, traje već godinama, tako da<br />
smo već zaboravili šta znači živeti i raditi u<br />
normalnim uslovima. Budući da kriza obuhvata<br />
sve aspekte našeg života, sasvim je prirodno<br />
da se na nju može gledati iz više uglova i sa<br />
različitih pozicija. Mi ćemo ovde razmotriti ne<br />
samo šta kriza znači sa aspekta ekonomije, već<br />
ćemo se pozabaviti i onim čime se ređe bavimo,<br />
a to su unutrašnji aspekti krize. Kako krizu<br />
doživljavamo? Kakve su uobičajene psihološke<br />
reakcije na krizu kod prosečnog čoveka? Kako<br />
je vide menadžeri, a kako zaposleni? Kako je<br />
doživljavaju oni najugroženiji – ljudi koji su<br />
ostali bez posla? Na kraju, razmotrićemo da li i<br />
kako možemo izaći iz krize, pri tom uvažavajući<br />
oba njena aspekta: unutrašnji i spoljni.<br />
Po definiciji, ekonomska kriza se odnosi na krizu u realnoj<br />
ekonomiji, što znači na pad obima aktivnosti u onim<br />
delatnostima u kojima se stvara realna vrednost. Po<br />
pravilu, ekonomskoj krizi prethodi finansijska kriza, čije<br />
je osnovno obeležje da potražnja za novcem premašuje njegovu<br />
ponudu. Manjak novca u opticaju dovodi do pada likvidnosti i<br />
problema sa naplatom u privredi, kao i do pada kupovne moći<br />
stanovništva. To dovodi do smanjenja tražnje za većinom proizvoda<br />
i usluga, što uslovljava pad proizvodnje, pad realnih primanja<br />
i otpuštanje zaposlenih.<br />
Ekonomska kriza se može pojaviti u formi recesije ili depresije.<br />
Recesija je blaži oblik ekonomske krize i odnosi se na pad BDP<br />
(društvenog bruto proizvoda) u periodu dužem od šest meseci,<br />
odnosno dužem od dva kvartala. Teži oblik ekonomske krize naziva<br />
se depresija. Ona je dublja i sveobuhvatnija od recesije i može<br />
da potraje i više godina.<br />
Velika većina ljudi krizu doživljava kao opasnost. Tipična psihološka<br />
reakcija na opasnost je aktiviranje mehanizma „borba/<br />
beg“. Emocija koju doživljavamo kada se nađemo u režimu „borba“<br />
je agresija, a kada pređemo u režim bega – strah.<br />
62 <strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Kada nastupi ekonomska kriza, na nju svi ne<br />
reaguju na isti način.<br />
Menadžeri su skloniji da na krizu reaguju agresijom, a kod većine<br />
zaposlenih dolazi do povećanog osećaja straha. U takvim situacijama<br />
menadžeri, budući da se suočavaju sa sve lošijim poslovnim<br />
rezultatima, postaju skloni da traže krivce u zaposlenima, da na<br />
njih vrše pritisak, da ih zastrašuju i prete otkazima ili da njima pribegavaju<br />
i onda kada je to neophodno, i kada nije. Sve to dovodi<br />
do razvoja anksioznosti u organizaciji, snižavanja radnih sposobnosti,<br />
pada kreativnosti i produktivnosti, loše komunikacije i asocijalnog<br />
ponašanja. Ukratko, dovodi do ponašanja koje je upravo<br />
suprotno od onog koje je neophodno da bi organizacija pronašla<br />
način da se izbori sa krizom. Umesto da se sav kreativni potencijal<br />
u organizaciji usmeri na unapređivanje strategija i procesa<br />
koji stvaraju rezultate, energija se troši na destruktivne konflikte.<br />
Na taj način rezultati u narednom periodu mogu da budu samo<br />
gori, a ne bolji.<br />
U krizi je svakako najteže onima koji su ostali bez posla. Posledice<br />
gubitka posla nisu samo ekonomske prirode. Kada izgubi posao i<br />
kada duže vremena ne može da pronađe novi, čovek počinje da<br />
se oseća beskorisnim. Osećaj beskorisnosti ima teške posledice<br />
na psihičko zdravlje. Drugo, ljudi koji su u radnom odnosu, kroz<br />
interakcije sa drugima razvijaju i socijalno-emocionalne dimenzije<br />
svog bića. To znači da kada izgubi posao, čovek se oseća i<br />
socijalno odbačenim, što nužno dovodi do sve većeg osećaja<br />
otuđenosti. To uslovljava kidanje veza i u osnovnoj jedinici ljudskog<br />
društva – u porodici. Siromaštvo udruženo sa osećajem<br />
beskorisnosti, otuđenosti i besperspektivnosti predstavlja rak<br />
ranu za porodice, izaziva ozbiljne traume kako kod roditelja tako i<br />
kod dece i time prenosi dramu krize i na sledeće generacije.<br />
Glavni izvor finansijske krize je stavljanje<br />
profita ispred svih drugih vrednosti<br />
Već je istaknuto da ekonomskoj<br />
krizi po pravilu prethodi<br />
finansijska kriza. A šta izaziva<br />
finansijsku krizu? Glavni izvor<br />
finansijske krize je stavljanje<br />
profita ispred svih drugih<br />
vrednosti, i samim tim rastuća<br />
usmerenost na brzu i laku zaradu<br />
i špekulativnu ekonomiju.<br />
Za razliku od realne ekonomije<br />
koju pokreće kreativnost,<br />
glavne pokretačke snage špekulativne<br />
ekonomije su pohlepa<br />
i hedonizam, odnosno prekomerna<br />
želja za potrošnjom,<br />
materijalnim bogatstvom, slavom<br />
i moći. Tako, danas imamo<br />
situaciju da sve veći broj<br />
izvanrednih inženjera, umesto<br />
da se bave projektovanjem<br />
proizvoda i sistema koji povećavaju vrednost i kvalitet života, svoju<br />
energiju usmeravaju na razvoj finansijskih instrumenata čija je<br />
priroda u osnovi špekulativna. A zašto to rade? Zato što su finansijski<br />
inženjeri danas znatno bolje plaćeni od inženjera u realnom<br />
sektoru. I tu dolazimo do paradoksa: materijalno su višestruko<br />
bolje nagrađeni oni koji urušavaju postojeće realne sisteme nego<br />
oni koji ih grade i razvijaju. Zato dolazi do prezaduženosti u formi<br />
enormnih javnih dugova, masovnog otpuštanja miliona ljudi i<br />
opasnosti od kraha globalnog ekonomskog poretka.
eč reč stručnjaka<br />
A zašto se pohlepa tako raširila? Smatramo da osnovni razlog<br />
tome leži u neadekvatnom sistemu obrazovanja. Obrazovanje<br />
ima dve funkcije: prvo, kroz obrazovanje stičemo znanje i veštine,<br />
i drugo, što je još važnije, kroz ispravno obrazovanje kod ljudi<br />
se razvijaju samospoznaja, moralnost i vrline. Sticanjem znanja<br />
i veština postajemo bolji majstori svog zanata, a kroz samospoznaju<br />
i vrline postajemo bolji ljudi. Sistem obrazovanja koji ne<br />
ispunjava obe ove funkcije je defektan sistem obrazovanja. U<br />
takvom sistemu, umesto znanja dobija se poluznanje, a znamo<br />
da je poluznanje opasnije od neznanja.<br />
Sistem obrazovanja koji važi u uslovima krize proizvod je neadekvatne<br />
paradigme. Šta je to paradigma? Paradigmu možemo<br />
razumeti kao pogled na svet, kao mentalnu mapu koja oblikuje<br />
našu percepciju i koja uslovljava da stvari vidimo na način na koji<br />
ih vidimo. Ali mapa nije isto što i teritorija. Teritorija je uvek takva<br />
kakva jeste, a mapa može da bude tačna ili pogrešna. Problem je<br />
kada je naše viđenje sveta i znanje o njemu rascepkano i suženo,<br />
ograničeno isključivo na materijalnu stvarnost - samo na ono<br />
što se može čulno spoznati i izmeriti. Time je duhovna dimenzija<br />
stvarnosti izbrisana iz naših mapa. A duhovna dimenzija predstavlja<br />
njenu samu suštinu. Zato kažemo da je danas još uvek<br />
dominantna redukcionistička (materijalistička) paradigma koju<br />
možemo jednostavno opisati kao svet formi bez suštine. Takvu<br />
paradigmu je svojevremeno na maestralan način satirično opisao<br />
Dušan Vukotić u svom crtanom filmu „Surogat“...<br />
Nasuprot redukcionističkoj paradigmi stoji holistička paradigma,<br />
odnosno holistički pogled na svet, koja čini osnovu svih velikih<br />
učenja i religija širom sveta. U centru svih holističkih sistema<br />
nalazi se učenje o duhu kao univerzalnom kreativnom principu.<br />
Videli smo da realnu ekonomiju pokreće kreativnost, odnosno<br />
stvaralačka sposobnost. Vrednost proizvoda i usluga je proporcionalna<br />
stepenu obrade proizvoda i sofisticiranosti usluga. Zbog<br />
toga, najnižu vrednost imaju sirovine koje uzimamo direktno od<br />
prirode, a najvišu, remek dela umetnosti i arhitekture koja su<br />
rezultat briljantnog stvaralačkog umeća i sposobnosti izražavanja<br />
univerzalnih vrednosti. Između ta dva pola - sirovina i umetnosti<br />
- nalazi se čitava lepeza vrednosti, od najnižih do najviših.<br />
Putevi izlaska iz krize<br />
U zavisnosti od toga kojoj školi misli pripadamo, na taj način<br />
ćemo posmatrati krizu, njene uzroke i put izlaska iz nje. Pripadnici<br />
redukcionističke škole vide uglavnom samo ekonomske i finansijske<br />
aspekte krize, pa tako uzroke traže skoro isključivo u tim<br />
oblastima. Isto tako vide i mere koje je potrebno preduzeti na<br />
putu ozdravljenja. Pitanja sistema obrazovanja, sistema vrednosti<br />
i pogleda na svet nisu predmet njihovih analiza. Zato se mere<br />
za izlazak iz krize ograničavaju na korišćenje monetarnih instrumenata,<br />
odnosno na davanje finansijskih injekcija posrnulim<br />
ekonomijama. Posmatrano sa holističkog aspekta, takve mere se<br />
mogu uporediti sa situacijom gde bi nekom teško povređenom<br />
čoveku sa intenzivnim krvarenjem celokupnu pomoć ograničili na<br />
infuziju krvi...<br />
Ovo su problemi sa kojima se suočava čitav svet. Kod nas je situacija<br />
posebno opasna zato što nam je ekonomija u vrlo lošem<br />
stanju, i što imamo veoma visoku nezaposlenost. Kako industrija,<br />
tako i poljoprivreda i turizam, ograničeni su na stvaranje proizvoda<br />
i usluga vrlo niskog stepena obrade. To veoma nepovoljno<br />
utiče na ekonomsku situaciju u zemlji i na odnose razmene sa<br />
inostranstvom. Ali, ekonomski problemi kod nas su samo manifestacija<br />
dubljih, unutrašnjih, odnosno duhovnih problema...<br />
Da li i kako možemo izaći iz ovakvog<br />
stanja? Možemo, ali ne na<br />
način koji bi se zasnivao na redukcionističkim<br />
shvatanjima i merama.<br />
Izlazak iz krize može da omogući<br />
samo dvostruki iskorak: duhovni i<br />
materijalni. I upravo tim redosledom.<br />
Neko je lepo primetio da su<br />
sve stvari stvorene dva puta, prvi<br />
put - u ljudskom duhu, a drugi put<br />
– na materijalnom planu. Duhovno<br />
stvaralaštvo nam daje viziju i otvara<br />
nove horizonte, a materijalno –<br />
tu viziju realizuje. Za duhovno stvaralaštvo neophodna nam je<br />
kreativnost, a za materijalno – znanje, da zamisli pretvorimo u<br />
dela. Za duhovno stvaralaštvo potrebno nam je pročišćenje duha,<br />
prevazilaženje apatije i oslobađanje od strahova, ljutnje i agresivnosti.<br />
A za materijalno, nužna su tehnička znanja i veštine.<br />
Krizu i njene dublje uzroke najbolje možemo razumeti kroz sledeći<br />
primer: rađeno je istraživanje o tome kako deca vide sebe u<br />
budućnosti. Za razliku od ranijih vremena, kada su deca maštala<br />
o tome šta će biti kad porastu – piloti, istraživači, lekari, muzičari,<br />
današnja deca su svoju budućnost opisivala u terminima šta će<br />
imati kad porastu – skupe automobile, vile, jahte...<br />
Interesantno je da je još Erih From uočio razliku između ova dva<br />
oblika mentalnog ustrojstva. Između „biti“ i „imati“. From je<br />
utvrdio da svako od nas oscilira između „biti“ i „imati“, s tim što<br />
se ekstremno „biti“ može naći kod svetaca, dok nas ekstremno<br />
„imati“ vodi u ludilo. Zaključak o promenama na planu mentalnog<br />
zdravlja još u ranom uzrastu nameće se sam od sebe...<br />
Da bismo izašli iz krize, neophodna je ne samo površinska, nego<br />
i suštinska promena:<br />
• Promena paradigme,<br />
• Promena navika u razmišljanju i ponašanju,<br />
• Promena odnosa - prema sebi, drugima, radu i životu.<br />
Naše zaostajanje je toliko da, ako želimo da izađemo iz krize,<br />
morali bismo celu zemlju da pretvorimo u jednu veliku učionicu.<br />
Kao što su to učinili Japanci posle pustošenja u Drugom svetskom<br />
ratu, koji su smogli snage da celu zemlju suštinski transformišu.<br />
Posmatrano iz ove perspektive, strategije i planovi naših preduzeća<br />
u vremenu krize bi trebalo da se kreću u dva pravca. Prvi<br />
pravac bi trebalo da bude usmeren na opstanak u kriznom periodu,<br />
a drugi na promenu paradigme. Da bi preduzeće preživelo,<br />
menadžeri bi sebi morali da u kontinuitetu postavljaju sledeća<br />
pitanja: Šta se dešava na ekonomskom, na političkom, na socijalnom<br />
i na ekološkom planu? Šta se može očekivati u budućnosti?<br />
Kako ćemo mi odgovoriti na te izazove? Kako ćemo sniziti troškove?<br />
Kako ćemo povećati tržišno učešće?<br />
Drugi pravac, promena paradigme, u osnovi predstavlja radikalnu<br />
transformaciju ljudskog faktora u preduzeću i prelazak na viši<br />
nivo života i rada. Prelazak u novu paradigmu podrazumeva transformaciju<br />
bića, kroz koju najviši smisao i najveću sreću nalazimo<br />
u samom radu, u aktivnostima koje obavljamo, umesto u očekivanom<br />
profitu ili zaradi.<br />
Autor je vlasnik Agencije za edukaciju i konsalting LITO, Beograd,<br />
Borska 92, tel/fax: 011 3585533, mob: 064 2536136,<br />
e-mail: sofi123@open.telekom.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 63
msp: istraživanje<br />
Kako unaprediti saradnju srpskih preduzeća i njihovih<br />
poslovnih konsultanata<br />
Pravilan izbor usluga konsultanata<br />
64<br />
Razlog za održavanje Okruglog stola<br />
„Unapređenje saradnje između srpskih<br />
preduzeća i njihovih poslovnih konsultanata“<br />
koji je krajem prošle godine organizovao<br />
EBRD BAS Serbia, bio je u tome da se omogući<br />
bolja saradnja između domaćih konsultanata i<br />
njihovih klijenata - malih i srednjih preduzeća.<br />
U ovom nastavku ističemo neke od aspekata<br />
neophodnih za uspešan odnos između MSP i<br />
konsultanata, a to je upoznatost MSP koje sve<br />
usluge mogu i treba da traže od konsultanata...<br />
Iz ugla konsultanata neke od osnovnih barijera u pogledu<br />
ostvarivanja uspešne saradnje između konsultanata i MSP<br />
predstavljaju nedovoljna informisanost preduzeća o tome<br />
koje se sve konsultantske usluge nude na našem tržištu,<br />
kao i nedovoljna upoznatost sa time šta MSP mogu da dobiju od<br />
konsultantskih projekata i u kojoj meri ti projekti mogu pomoći i<br />
doneti koristi samom preduzeću. Sa ovim poslednjim povezana<br />
je i činjenica da neka MSP ulaze u konsultantske projekte samo<br />
zbog zakonskih obaveza i regulativa, ili potrebe da zadovolje<br />
određene uslove propisane od strane banaka i drugih organizacija/institucija<br />
u cilju dobijanja kredita ili pomoći - “umesto da<br />
konsultantske usluge koriste na prvom mestu zbog sebe”.<br />
Jedan od pravaca prevazilaženja ovih barijera može biti informisanje<br />
i edukacija MSP u pogledu toga koje rezultate i koristi mogu<br />
dobiti konkretnim konsultantskim uslugama (“recimo, kako<br />
preduzeća testiraju ideju kada se odlučuju za neke investicione<br />
aktivnosti? Potrebno je uložiti značajna sredstva kada se preduzeće<br />
odlučuje za investiranje... Biznis plan je potreban čak i za<br />
neke manje investicije - da vidimo šta će reći tržište, šta ekonomsko-finansijska<br />
analiza, da uradimo projekcije novčanih tokova<br />
u budućnosti, da vidimo isplativost investicije i kako se mi u to<br />
uklapamo… Bitna je svest privrednika da je bolje, čak i jeftinije<br />
angažovati konsultanta nego pogrešiti”).<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
U procesu edukacije preduzeća treba da učestvuju svi – konsultanti<br />
i Udruženje konsultanata (između ostalog i kroz aktivnije<br />
predstavljanje i promovisanje svojih usluga, prezentiranje principa<br />
“dobre prakse”, izradu informacionih baza, foruma na kojima<br />
bi se mogla postavljati pitanja i dobijati odgovori i sl.), sama mala<br />
i srednja preduzeća, ali i država i njene institucije koje treba da<br />
uzmu aktivniju ulogu (npr. preko edukacija, predavanja, informisanjem<br />
preko medija, i sl.).<br />
Kada je u pitanju nedovoljna upoznatost malih i srednjih preduzeća<br />
sa time šta im konsultantske usluge mogu pružiti, kakvi<br />
treba da budu rezultati, ali i tok konsultantskih projekata, postavljaju<br />
se i pitanja procene i izbora konsultanta, kao i evaluacije<br />
toka i efekata konsultantskih projekata (“konsultanti koje smo mi<br />
angažovali su nas zatrpali procedurama i registrima… oni su nam<br />
pokazali kako procedura treba da izgleda, pa smo mi to sami prilagođavali<br />
našem preduzeću i pisali naše procedure…na taj način<br />
smo mnogo naučili, posebno u pogledu toga šta je ISO standard…<br />
međutim posle dve godine smo shvatili da nama mnoge od tih<br />
procedura nisu potrebne pošto smo malo preduzeće, pa smo išli<br />
na obuke i dosta toga izbacili… naša greška je što možda nismo<br />
bili dovoljno otvoreni ili nismo imali dovoljno znanja da kažemo<br />
šta je to nama potrebno…”).
msp: msp: istraživanje<br />
Kako unaprediti saradnju srpskih preduzeća i njihovih<br />
poslovnih konsultanata<br />
Jedan od problema u saradnji na koji ukazuju konsultanti je i<br />
činjenica da neka MSP ne prepoznaju da su im konsultantske<br />
usluge potrebne (“veliki broj preduzeća uopšte nije svestan da<br />
im trebaju konsultantske usluge. Nešto ih boli, ali ne znaju šta<br />
ih boli, niti zašto ih boli, niti kako da taj bol da spreče…”). U tom<br />
smislu može se postaviti i pitanje da li su MSP uopšte dovoljno<br />
upoznata s time da im u izazovima i poteškoćama sa kojima se<br />
susreću mogu pomoći konsultantske usluge. Neka buduća istraživanja<br />
koja će uključiti preduzeća koja do sada uopšte nisu koristila<br />
konsultantske usluge, mogu pružiti preciznije odgovore na<br />
pitanje zašto preduzeća ne koriste spoljašnje savetodavne usluge.<br />
Kada se govori o barijerama za uspeh konsultantskih projekata,<br />
među konsultantima postoji stav i da se preduzeća nepravovremeno<br />
obraćaju konsultantima - kada im je “veoma, veoma hitno”,<br />
kada su problemi “gorući” i opstanak firme postaje ugrožen<br />
(“pred smrt”) ili, kao što je već pomenuto, iz razloga koji nisu<br />
“pravi” – npr. kada se nešto propiše zakonom, da bi se zadovoljili<br />
uslovi za dobijanje kredita ili pomoći.<br />
Pored toga, uočljiva je nepovoljna klima u ukupnom poslovnom<br />
okruženju u Srbiji (“…uslovi ‘takmičenja’ u Srbiji i u zemljama EU<br />
nisu isti – preduzeća koja posluju u Srbiji se pitaju ‘šta će meni to’,<br />
‘znate li kako se u Srbiji dobija/završava posao’, ili ‘znate li koliko<br />
je teško naplatiti od nekog javnog preduzeća...’).<br />
Imajući u vidu prepreke za uspostavljanje uspešne saradnje i<br />
ostvarenje kvalitetnih konsultantskih projekata među preduzećima,<br />
s druge strane, postoji percepcija da neki konsultanti “obećavaju<br />
stvari koje ne mogu da ispune” ili ne pokazuju dovoljnu<br />
stručnost i profesionalnost što dovodi i do otkazivanja projekata.<br />
Akreditacija konsultanata će pomoći da se situacija na tržištu<br />
konsultantskih usluga “raščisti”, i da se oni konsultanti koji “traže<br />
brzu zaradu” stave na margine.<br />
Pored toga neka preduzeća primećuju nedostatak konsultantskih<br />
usluga koje su usko specijalizovane i profilisane za određenu<br />
industriju ili određenu oblast u procesu poslovanja (“posao preduzeća<br />
je vrlo specifičan, i konsultant treba da uđe dublje u tu<br />
problematiku, nije isto kad jedan konsultant pruža uslugu tekstilnoj<br />
ili prehrambenoj industriji”).<br />
Kada se ovo pitanje, međutim, stavi u perspektivu šireg tržišnog<br />
okruženja u Srbiji diversifikacija i specijalizacija na ovako malom<br />
tržištu se mogu pokazati neodrživim (“mala smo zemlja i veliki je<br />
problem koliko je sve to moguće”). Ipak, u tom kontekstu može<br />
se postaviti i pitanje mogućnosti saradnje i udruživanja konsultanata<br />
van okvira lokalnog nivoa (npr. na regionalnom nivou).<br />
I MSP i konsultanti naglašavaju potrebu međusobnog razumevanja,<br />
uspostavljanja odnosa poverenja i važnost međusobnog<br />
„dopadanja“ kako bi projekat bio uspešan („Mi smo imali jednog<br />
kosultanta koji je bio stručan, ali se uopšte nismo razumeli… i<br />
posle nekoliko dana smo prekinuli saradnju… sa sledećim konsultantom<br />
smo sedeli i pričali nekoliko sati, i onda smo otišli na piće<br />
i nastavili razgovor… tako da ima nešto i toj „hemiji“…“). U tom<br />
smislu preduzeća veliki značaj daju pristupu i načinu rada konsultanta,<br />
poznavanju konkretne industrijske oblasti i znanju, tome<br />
koliko konsultant uspe da upozna i razume preduzeće, način rada<br />
u preduzeću, strukturu i kapacitete zaposlenih, personalne odnose<br />
u preduzeću.<br />
Poverenje u konsultanta pored njegove stručnosti i znanja, proizlazi<br />
iz stava konsultanta, njegovog zalaganja, profesionalnosti,<br />
poštovanja rokova, umeća konsultanta da objasni, obrazloži,<br />
argumentuje zahteve projekta, da pruži konkretne (a ne „opšte“<br />
i „preopširne“) preporuke, da uključi i zainteresuje zaposlene<br />
(„mi smo imali dosta zaposlenih koji su bili dugo u firmi i koji se<br />
nisu susretali sa takvim sistemom rada koji propisuje standard, ili<br />
na kraju krajeva sa učenjem u tim godinama. Zahvaljujući konsultantima<br />
koji su uspeli da uspostave neverovatnu saradnju sa<br />
zaposlenima, koji su kod svakog zaposlenog stvorili poverenje,<br />
uspeli da ih animiraju i zainteresuju do te mere da su zaposleni<br />
sami davali svoje predloge projekat je uspešno okončan. Pored<br />
želje i rešenosti preduzeća, mnogo zavisi i od samog konsultanta<br />
i njihovog pristupa.“).<br />
Iskustva predstavnika BAS programa pokazuju da se već na početku<br />
saradnje može videti da li će projekat biti uspešan ili ne, i da<br />
je u određenim slučajevima „bolje prekinuti saradnju na početku,<br />
umesto da se projekat završi neuspehom ili da dođe do otkazivanja<br />
projekata u daljem toku saradnje“. Posledice neuspešnih/<br />
otkazanih projekata su negativne preporuke, žalbe i loša slika o<br />
konsultantskoj struci generalno.<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 65
msp<br />
reflektor plus<br />
Novo izdanje vodiča kroz<br />
potencijalne izvore finansiranja<br />
Građanske inicijative, zajedno<br />
sa vladinim Timom za socijalno<br />
uključivanje i smanjenje<br />
siromaštva, Kancelarijom za<br />
evropske integracije i Organizacijom<br />
TASCO, objavile su<br />
deveto izdanje “Vodiča kroz<br />
potencijalne domaće i inostrane<br />
izvore finansiranja, za<br />
projekte NVO, lokalnih samouprava,<br />
MSP i preduzetnika u<br />
Srbiji”.<br />
Vodič odgovara na veoma često pitanje koje se postavlja u Srbiji -<br />
kome treba poslati konkretan predlog projekta. On tako olakšava<br />
posao svima koji već znaju šta im je potrebno, koju promenu žele<br />
da naprave i šta treba da urade da do nje dođu.<br />
Pored toga, vodič doprinosi boljoj informisanosti svih partnera<br />
i pruža uvid u sredstva za realizaciju najrazličitijih programskih i<br />
projektnih aktivnosti, a koja su na raspolaganju organizacijama<br />
civilnog društva, opštinama, malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima<br />
i pojedincima.<br />
Vodič je u elektronskoj verziji dostupan na adresi: http://www.<br />
inkluzija.gov.rs/vodic/9-Vodic-kroz-finansijska-sredstva.html<br />
Jednom godišnje objavljuje se njegova dopunjena verzija, koja se<br />
i distribuira velikom broju zainteresovanih korisnika.<br />
Nenad Damnjanović, direktor Regionalnog centra za razvoj preduzetništva,<br />
izjavio je da je cilj konkursa da se podstaknu nove<br />
ideje kada je reč o novim tehnologijama, ljudskim resursima, softverima<br />
i u oblasti proizvodnje i usluga.<br />
Konkurs za podsticaj inovativnosti timočkih malih i srednjih preduzeća<br />
finansira GIZ, nemačka organizacija za tehničku pomoć, u<br />
okviru projekta “Lokalni ekonomski razvoj u regionu Dunava”.<br />
Kamata za preduzetnike u 2012.<br />
biće 2%<br />
Fond za razvoj Republike Srbije doneo je odluku da kamata za<br />
preduzetnike u 2012. bude niža nego u 2011. godini, tako da će<br />
kamata na odobrena sredstva biti 2% umesto dosadašnjih 3%,<br />
izjavila je u Nišu krajem prošle godine potpredsednica Vlade Srbije<br />
Verica Kalanović. Ona je napomenula da je posle godinu dana<br />
rada Fonda u Nišu i posle preseljenja iz Beograda, više od jedne<br />
trećine zahteva korisnika bilo podneto preko sedišta Fonda u tom<br />
gradu. Kalanovićeva je ocenila da je odluka o izmeštanju sedišta<br />
Fonda iz Beograda u Niš, bila opravdana i da je Niš pokazao da<br />
je kadrovski sposoban da prihvati jednu takvu instituciju, koja bi<br />
imala sve uslove za rad, kao da je u Beogradu, ili Novom Sadu.<br />
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić rekao je<br />
da se u poslednja tri meseca, broj podnetih zahteva preko sedišta<br />
Fonda u Nišu, uvećao na 60%, čime je preseljenje Fonda bilo<br />
opravdano kao i sama delatnost, koja je pre svega usmerena ka<br />
srednjim i malim preduzećima (MSP).<br />
Nemci podstiču inovacije u<br />
zaječarskom okrugu<br />
Regionalna agencija za razvoj istočne Srbije (RARIS) i Regionalni<br />
centar za razvoj preduzetništva “Timok” u Zaječaru raspisali su<br />
nagradni konkurs za mala i srednja preduzeća radi podsticaja inovativnosti<br />
u Timočkoj krajini.<br />
Pravo da konkurišu imaju sva mala i srednja preduzeća registrovana<br />
na području Zaječarskog i Borskog okruga, a nagradni fond<br />
je 300.000 dinara.<br />
„Prijavljivanje je jednostavno, popunjavanjem anketnog listića<br />
koji se nalazi na sajtu Rarisa. Konkurs će biti otvoren do 1. marta,<br />
a onda će posebna komisija odabrati pet najinovativnijih malih<br />
i srednjih preduzeća“, rekao je novinarima u Zaječaru direktor<br />
RARIS-a Vladan Jeremić.<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Odgovarajući na pitanje novinara, kakva bi bila uloga Fonda, a<br />
kakva buduće Razvojne banke, Ćirić je rekao da su te dve institucije<br />
kompatibilne i da će u fokusu Fonda i dalje biti MSP, a da će<br />
Razvojna banka biti usmerena na veće projekte.<br />
Direktor Fonda za razvoj Slađana Backović rekla je da je Fond ove<br />
godine odobrio 643 kredita, u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi<br />
dinara i da je na sednici Upravnog odbora odobreno krajem 2011,<br />
još oko 2,2 milijarde dinara kredita, čime će ove godine biti plasirano<br />
više od 17 milijardi pomoći MSP.<br />
Backovićeva je rekla da je plan za 2012. godinu 15 milijardi dinara,<br />
da je programom za preduzetnike planiran iznos od milijardu<br />
dinara, čime je plan uvećan za oko 400 miliona. Fond je za narednu<br />
godinu planirao izdvajanje od 200 miliona za žensko pareduzetništvo,<br />
čime je iznos dupliran, u odnosu na 2011. godinu.<br />
Backovićeva je rekla da je Fond uložio znatne napore u pogledu<br />
saniranja i vraćanja ranije odobrenih kredita i radio na većoj kontroli<br />
namenski odobrenih kredita.<br />
66<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
ezbednost i zdravlje na radu<br />
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Edukacija poslodavca<br />
Bezbednost i zdravlje na radu je integralni i veoma značajan<br />
segment radnog procesa u svim delatnostima (proizvodnoj,<br />
uslužnoj, obrazovnoj, zdravstvenoj itd.) i u kompanijama<br />
svih veličina (malim, srednjim, velikim, kao i u samostalnom<br />
preduzetništvu). Ono što se u sredinama koje posvećuju<br />
potrebnu pažnju ovom segmentu rada primenjuje, a što kod<br />
nas na žalost nije slučaj, jeste edukacija iz oblasti bezbednosti i<br />
zdravlja na radu poslodavca i menadžera na svim nivoima, i svih<br />
ostalih zaposlenih. Ovde će biti reči samo o značaju edukacije<br />
poslodavca i menadžera, a drugom prilikom o značaju edukacije<br />
o bezbednosti i zdravlju na radu ostalih zaposlenih.<br />
68<br />
Tekst: Prim. dr sci Jelena Paunović-Pfaf, specijalista medicine rada<br />
Cilj ove edukacije je podizanje nivoa svesnosti ljudi koji<br />
rukovode kompanijama o značaju bezbednosti i zdravlja<br />
na radu kao segmenta koji ima pored humanog i<br />
ekonomski značaj za kompaniju.<br />
Neposedovanje dovoljnih informacija i znanja iz oblasti bezbednosti<br />
i zdravlja na radu od strane rukovodne strukture, često<br />
može da bude kobno ne samo za pojedince, već i za kompaniju.<br />
Poznato je da informacije koje su nepotpune, nesigurne ili netačne<br />
mogu da dovedu do pogrešne odluke ili pogrešnog postupka.<br />
Čak i tačna informacija koja je nedovoljno razumljiva za pojedinca<br />
ili nedovoljna sama za sebe, može da dovede do pogrešne odluke,<br />
a to dalje dovodi do nebezbednog rada čije su posledice pojava<br />
povreda, bolesti, a u najtežim slučajevima i gubitak života.<br />
Značaj kontinuirane edukacije<br />
Zbog toga je neophodno da svi neposredni akteri u procesu rada<br />
(a to su poslodavac, menadžeri na svim nivoima i ostali zaposleni)<br />
poseduju svest o značaju bezbednosti i zaštite zdravlja na radu u<br />
najširem smislu, kako bi zaštitili sebe i druge.<br />
Shvatajući značaj kontinuirane edukacije, u razvijenim državama<br />
sa tradicijom uspešnih sistema bezbednosti na radu poklanja se<br />
izuzetna pažnja permanentnom obrazovanju i obučavanju svih<br />
struktura zaposlenih iz ove oblasti.<br />
Konstatacija Stavrosa Dina da se „investiranje u ljudski kapital i<br />
razvoj veština i znanja zaposlenih uvek isplati“ i kod nas se primenjuje<br />
u mnogim segmentima rada, ali, na žalost, najmanje<br />
u segmentu vezanom za bezbednost i zdravlje na radu. Razlog:<br />
najodgovorniji u kompaniji nisu dovoljno svesni značaja ovog<br />
segmenta rada.<br />
Edukacija treba da omogući saznanje o uzročnoj vezi između faktora<br />
rizika, zdravstvenih posledica i učinka na radu, i načina na<br />
koji bi uslovna veza mogla biti prekinuta. Inostrana iskustva su<br />
pokazala da su jedno ili dvodnevne edukacije iz oblasti bezbednosti<br />
i zdravlja na radu poslodavca i menadžera vrlo isplative, pri<br />
čemu je od značaja i kontinuitet edukacije.<br />
Domaći pogled i praksa<br />
Prema raspoloživim saznanjima, kod nas nema organizovane<br />
edukacije poslodavaca i menadžera iz ove oblasti, niti od strane<br />
samih radnih organizacija, niti od strane drugih struktura koje bi<br />
po prirodi delatnosti trebalo da budu za to zainteresovane (klubovi<br />
i udruženja privrednika, stručna udruženja, opštine, preduzetnici<br />
i mala i srednja preduzeća itd.).<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.<br />
Stoga je krajnje vreme da se od strane vlasnika i poslodavaca<br />
ozbiljnije shvati značaj bezbednosti i zdravlja na radu koja nema<br />
samo humani, već i značajni ekonomski karakter.<br />
Posmatrajući ovu problematiku sa zakonske strane kod nas je još<br />
uvek (u većini slučajeva) primena Zakona o bezbednosti i zdravlju<br />
na radu na formalnom a ne suštinskom nivou. To je direktna<br />
posledica neshvatanja poslodavca da je bezbednost i zdravlje na<br />
radu vrlo značajna i ekonomska kategorija, a to je, opet, posledica<br />
nedovoljnih informacija koje poslodavac ima iz ove oblasti. Onog<br />
momenta kada poslodavac postane svestan značaja obezbeđivanja<br />
bezbednih i zdravih uslova rada u najširem smislu, počeće<br />
suštinska primena svih zakonskih i podzakonskih propisa, i tada<br />
neće morati da „bude nateran“ od strane inspekcijskih službi da<br />
poštuje Zakon.<br />
Poslodavcima i menadžerima, odnosno onima koji organizuju<br />
proces rada, odlučuju o tome koju će tehnologiju rada, opremu<br />
i sredstvima za rad primeniti, koje će materijale koristiti, potrebna<br />
je edukacija iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu kako bi<br />
je ugradili u sve segmente rada. Koje će se mere bezbednosti i<br />
zdravlja na radu primeniti zavisi od vrste rizika, a to opet zavisi<br />
od vrste delatnosti, broja zaposlenih, obrazovne strukture zaposlenih<br />
itd.
ezbednost i zdravlje na radu<br />
Bezbednost i zdravlje na radu<br />
Ciljevi programa edukacije<br />
Prema tome, i programi edukacije su različiti, ali svi treba da sadrže<br />
dva osnovna cilja. Prvi je da upozna poslodavce i menadžere<br />
kako da identifikuju potencijalne rizike prisutne u njihovoj organizaciji,<br />
što je preduslov da mogu da upravljaju tim rizicima (a što je<br />
njihova obaveza). Drugi, da se poslodavac i menadžeri upoznaju<br />
sa mogućnostima povećanja produktivnosti primenom odgovarajućih<br />
principa medicine rada, ergonomije i bezbednosti na radu.<br />
Osim ova dva osnovna cilja značajna su još dva segmenta edukacije:<br />
• promocija zdravlja čiji je cilj da osposobe zaposlene da povećaju<br />
kontrolu nad svojim zdravljem i unaprede ga;<br />
• unapređenje radne klime, što ne samo utiče na povećanje<br />
bezbednosti i zdravlja na radu već direktno i na radni učinak.<br />
Ulaganja u bezbednost i zdravlje na radu se<br />
isplate!<br />
Samo edukovani poslodavac i menadžer će znati zašto je najjeftinije<br />
da mere bezbednosti i zdravlja na radu predvidi i primeni već<br />
u najranijim fazama radnog procesa odnosno pri projektovanju.<br />
Znaće i zašto je, bez obzira na tehnološki napredak, čovek najznačajnija<br />
karika u sistemu rada. Postaće svestan da je produktivan<br />
samo zdrav, obrazovan i zadovoljan radnik. Shvatiće značaj redovne<br />
edukacije ne samo zaposlenih, već i sebe kako bi sačuvao svoje<br />
i zdravlje zaposlenih i povećao profit i imidž radne organizacije.<br />
Sve ovo je od značaja kako za velike kompanije tako i za srednje<br />
i male kao i za svakog preduzetnika. Naravno da bi edukacija<br />
bila uspešna i da bi se postigli ciljevi, potrebno je obezbediti dva<br />
preduslova - odgovarajuća finansijska sredstva i planirano vreme.<br />
Sva dosadašnja (na žalost strana) iskustva pokazala su da se ova<br />
ulaganja isplate!<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 69
sajamska industrija industrija<br />
izbor sajmova u 2012.<br />
• IV BG Car Show, 8-14.03.<br />
• 49. Međunarodni salon privrednih vozila, 27-31.03.<br />
• 38. Međunarodni sajam građevinarstva, 24-28.04.<br />
• 56. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća, 14-18.05.<br />
• 2. CE&HA - Sajam potrošačke elektronike i kućnih aparata, 13-16.09.<br />
• 34. Međunarodni sajam grafičke i papirne industrije, 26-29.09.<br />
• 11. PACKTECH EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 5. Higijena u industriji EXPO, 26-29.09.<br />
• 8. CONBAK EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 4. FRUVEG EXPO BALKAN, 26-29.09.<br />
• 9. Međunarodni sajam zaštite životne sredine – Ecofair, 10-12.10.<br />
• 8. Međunarodni sajam energetike, 10-12.10.<br />
• 3. Međunarodni sajam bezbednosti objekata, infrastrukture,<br />
lica i poslovanja – iSEC, 5-8.11.<br />
• 50. Međunarodni sajam nameštaja, opreme i unutrašnje dekoracije, 12-18.11.<br />
• 49. Međunarodna izložba mašina, alata i repromaterijala za drvnu industriju,<br />
12-18.11.<br />
• 7. Sajam etno hrane i pića, 25-28.11.<br />
• 11. Međunarodni sajam preduzetništva za mala i srednja preduzeća, 29.11-01.12.<br />
• 79. Međunarodni poljoprivredni sajam, 12-18. maj<br />
• 12. sajam automobila Auto Show - Novi Sad, 10-14. oktobar<br />
• INVESTEXPO, 23-25. oktobar<br />
• 7. međunarodni sajam investicija<br />
• Dani energetike<br />
NIŠKI SAJAM<br />
• 9. sajam građevine i opreme, 13-15. septembar<br />
ŠUMADIJA SAJAM, Kragujevac<br />
• Sajam građevinarstva, 1-3.03.<br />
• Stone Expo, 15-15.03.<br />
• 9. Sajam poljoprivrede, 13-16.09.<br />
• Sajam automobila, 27-30.09.<br />
SKOPSKI SAJAM<br />
• Sajam građevinarstva, 6-10.3.<br />
• Sajam nameštaja i drvne industrije, 27.3-1.04.<br />
• Sajam transporta i logistike, 6-9.06. ili 26-29.09.<br />
• Tehnoma, 16-20.10.<br />
• Agrofud, 7-10.11.<br />
• Finexpo, 5-6.12.<br />
ZAGREBAČKI<br />
VELESAJAM<br />
• Zagreb Auto Show, 22.3-1.04.<br />
• Graditeljstvo, 17-21.04.<br />
• BIAM, 17- 21.04.<br />
• Zavarivanje, 17-21.04.<br />
• Obrtništvo, 17-21.04.<br />
• Ambienta, 10-14.10.<br />
• Kolektivne izložbe stranih zemalja, 19-23.09.<br />
Sajamska industrija: ICM sajmovi u Srbiji<br />
21-23. mart<br />
• Međunarodni sajam plastične i gumne industrije PLAST / www.plast.si<br />
• Međunarodni sajam metalurgije, livenja i alata METAL / www.metal-rs.si<br />
4-6. april<br />
• Međunarodni sajam solarne opreme, komponenti i tehnologije SOLAR /<br />
www.solar.si<br />
• Međunarodni sajam za sanitarije, grejanje i klimatizaciju THERM /<br />
www.therm.si<br />
12-14. septembar<br />
• Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije BIOMASA /<br />
www.biomass.si<br />
• Međunarodni sajam drvne industrije IET / www.iet.si<br />
• Međunarodni sajam komponenti, opreme za nameštajnu industriju i<br />
interior dizajn SKONI / www.skoni.si<br />
72<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
SAJAM SPLIT<br />
• SAFIR, sajam finansija, investicija i razvoja, 24-28.10.<br />
• Međunarodni sajam SASO, 24-28.10.<br />
SARAJEVSKI<br />
SAJAM<br />
• 30. Međunarodni sajam šumarstva,<br />
drveta, nameštaja, unutrašnjeg<br />
uređenja i prateće drvne industrije,<br />
15-19.03.<br />
• 34. Međunarodni sajam<br />
građevinarstva i prateće građevinske<br />
industrije, 28-31.03.<br />
• Međunarodni sajam poljoprivrede,<br />
prehrane, pića i roba široke potrošnje,<br />
15-19.11.<br />
TUZLANSKI SAJAM<br />
• Međunarodni sajam energije, industrije,<br />
rudarstva, 5-8.06.<br />
FRANKFURTSKI SAJAM<br />
• Prolight+Sound, 21-24.3.2012<br />
• Light+Buildng, 15-20.4.2012<br />
• Texcare, 5-9.5.2012<br />
• Tendence, 24-28.8.2012<br />
• Automechanika, 11-16.9.2012
vremeplov<br />
vremeplov<br />
Kako je<br />
kroćeno<br />
sunce...<br />
Efekat solarnog zračenja za stvaranje energije<br />
je otkriven 1839, kada je francuski fizičar<br />
Antoan Sezar Bekerel tokom eksperimenta<br />
primetio da dve metalne elektrode postavljene<br />
u elektrolit generišu veću struju kada se postave<br />
na sunce otkrivši, tako, fotonaponski efekat.<br />
Posle 44 godine je napravljena prva solarna<br />
ćelija. Tada je selenijum obložen zlatom. Kasnije<br />
je postignut isti efekat sa drugim materijalima<br />
kao što je bakar, da bi 1954. Pirson, Fuler i<br />
Čepin napravili prvu ćeliju od monokristalnog<br />
silicijuma. U početku je efikasnost konverzije<br />
energije bila oko 4%, a prvi veći razvoj i<br />
proizvodnja finansirana je od strane američke<br />
vlade za potrebe satelita, 1958.<br />
Posle naftne krize 70-ih godina XX veka, počelo<br />
je ozbiljnije da se razmišlja o fotonaponskim<br />
sistemima i alternativnim izvorima energije<br />
uopšte. Današnja maksimalna efikasnost<br />
konverzije je oko 28% u laboratorijskim<br />
uslovima, a dalje investiranje u fotonaponsku<br />
tehnologiju dovodi do poboljšanja efikasnosti,<br />
kao i smanjenja cene koštanja. Prema nekim<br />
analizama tržišta, očekuje se velika ekspanzija,<br />
povećanje proizvodnje i samim tim smanjenje<br />
cene koštanja fotonaponske tehnologije.<br />
Motor za pokretanje pumpe za vodu radio je na bazi zagrevanja<br />
gasa i stvaranja razlike u temperaturi dva cilindra, ili samo dve<br />
komore unutar mašine. Mnogi solarni kolektori sa velikim<br />
kružnim koncentratorom svetlosti ili ogledalima i danas<br />
koriste ovaj princip...<br />
Razvoj solarnih ćelija počinje 1839. sa istraživanjima<br />
francuskog fizičara Anri Bekerela. Upravo je on pronašao<br />
fotonaponski efekat dok je eksperimentisao sa čvrstim<br />
elektrodama u rastvoru elektrolita kada se stvorio<br />
napon prilikom izlaganja elektrode svetlu. Primetio je da<br />
se jačina struje između dve elektrode u elektrolitu povećava<br />
prilikom osvetljavanja elektroda. Efekat je prvo proučavan na<br />
čvrstim telima, kao što je selen. Posledica toga je bila da je selen<br />
ubrzo primenjen u fotografiji, u uređajima za merenje svetlosti.<br />
Adams i Dej su bili ti koji su 1877. godine napravili uređaj za<br />
merenje intenziteta svetlosti.<br />
Prva originalna solarna ćelija izrađena je<br />
1883.<br />
Čarls Frits je bio taj koji ju je napravio od selena kao poluprovodnika<br />
i sa vrlo tankim slojem zlata. Ova rana solarna ćelija imala<br />
je efikasnost pretvaranja energije manju od 1%. Nakon toga, u<br />
periodu od 1888. do 1897, objavljeno je nekoliko patenata pod<br />
nazivom „Solar cell”. Interesantno je da je prvu solarnu mašinu<br />
osmislio Nikola Tesla 1901. godine. Bio je to patent pod oznakom<br />
US 685957. A Albert Ajnštajn je 1904. objasnio fotoelektrični<br />
efekat doprinevši teorijskom razvoju solarnih ćelija. Iste godine<br />
Vilhelm Halvaks napravio je prvu solarnu ćeliju sa poluprovodničkim<br />
spojem tako što je spojio bakar i bakar-oksid. Robert Miliken<br />
je 1916. sproveo eksperimente i dokazao fotoelektrični efekat.<br />
Poljski naučnik Jan Čohralski pronalazi 1918. metod narastanja<br />
kristala metala iz tečne faze. Kasnije je ovaj proces prilagođen za<br />
dobijanje kristalnog silicijuma (1948, Gordon Til i Džon Litl).<br />
U Floridi i Kaliforniji počeli su 1920. da se proizvode i postavljaju<br />
solarni sistemi za zagrevanje vode. Odobert i Stora otkrili su i<br />
pokazali 1932. fotonaponski efekat u kadmium-selenidu (CdSe).<br />
Ovaj materijal se i danas koristi za izradu istih. Pored ovog materijala,<br />
1951. napravljena je „p-n“ kristalna solarna ćelija od Ge.<br />
Nedostatak je smanjen razvojem solarnih ćelija od silicijuma (Ol,<br />
1941).<br />
Solarna energetika potiče još od XVIII veka, verovali ili ne.<br />
Toliko dugo traje istraživanje i primena solarne energije<br />
u ljudskom društvu. U tom periodu nastala su mnoga<br />
rešenja na kojima se bazira današnji pogled eksploatacije<br />
zračenja Sunca.<br />
Samo interesovanje za Sunce i iskorišćenje slobodne energije<br />
datira još sa početka XVI veka. Leonardo da Vinči je bio taj koji<br />
je uradio skicu koncentrisanog kolektora sa centralnim prijemnikom<br />
svetlosti koji bi pratio kretanje Sunca. Šta više, njegovu izradu<br />
započeo je 1515. pa se ta godina uzima kao datum nastanka<br />
ideje o koncentrisanim solarnim kolektorima.<br />
Švajcarskom naučniku Horasu de Sosiru pripisuje se konstruisanje<br />
prvog solarnog kolektora, koji je kasnije korišćen od strane<br />
ser Džona Heršela za kuvanje hrane tokom njegove ekspedicije<br />
u Južnoj Africi 1830. Naučnik i škotski ministar, dr Robert Stirling,<br />
izumeo je pumpu za vodu koja se napajala solarnom energijom.<br />
76<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012.
Nagli razvoj solarnih ćelija počinje 1954. godine<br />
Tada su tri američka istraživača Pirson, Fuler i Čepin, razvili monokristalnu<br />
silicijumsku solarnu ćeliju sposobnu da konvertuje 4% svetlosne<br />
energije iz sunčevih zraka, dovoljne za snabdevanje električnih<br />
kola. Kasnije su postigli 11%. Ova ćelija se sastojala od nekoliko<br />
silicijumskih pločica veličine žileta koje su prikupljale slobodne elektrone<br />
i pretvarale ih u električnu struju. Ovo istraživanje odvijalo se<br />
u okviru planova razvoja svemirskog programa u Belovim laboratorijama.<br />
Iste godine, razvijene su i solarne ćelije na kadmijum-sulfidu<br />
sa efikasnošću od 6%.<br />
Najveći korak prema komercijalizaciji solarnih ćelija, ili PV ćelija, načinjen<br />
je lansiranjem prvog satelita „Vanguard I“ 1958. koji je napajan<br />
solarnim ćelijama povezanih u solarni panel od 100cm 2 i snage<br />
0.1W. Tim događajem započela je era solarne energije namenjena<br />
kosmičkim letelicama. Inače, ovaj sistem je napajao satelit čitavih<br />
osam godina. Potom je lansiran satelit „Explorer-6“, 1959, koji je<br />
posedovao 9600 solarnih ćelija efikasnosti 10% dimenzija 2x1cm.<br />
Od tada, solarne ćelije postaju izvor napajanja energijom satelita,<br />
kao i svemirskih stanica.<br />
„Hoffman Electronics“ je 1960. razvio solarne ćelije sa 14% i time<br />
naglasio nadolazeći tehnološki razvoj u solarnoj industriji. U zemaljskim<br />
uslovima, solarni paneli počinju, doduše skromno, primenu na<br />
usamljenim objektima, svetionicima, mernim i istraživačkim mobilnim<br />
jedinicama, stambenim i industrijskim objektima, itd. Istorijat<br />
solarnih ćelija beleži 1961. godinu kada je u UN diskutovano o primeni<br />
solarne energije u razvijenom svetu. Ovom skupu prethodilo<br />
je stvaranje radne grupe o solarnoj energiji za napajanje letelica, u<br />
Filadelfiji. Naredne godine postavljen je linearni fokuser svetlosti za<br />
zagrevanje vode površine 64m 2 , maksimalne dobijene temperature<br />
450 o C i dobijene energije 67.200 kWh na godišnjem nivou.<br />
Početak ere fotonaponskih elektrana<br />
Japan i „Sharp“ korporacija sagradili su 1963. solarnu elektranu sa<br />
PV modulima snage 242W i to za snabdevanje svetionika. Godine<br />
1965. postavljen je tehnološki temelj „thin-film“ solarnim panelima.<br />
Prvi sistem od 1kW postavljen je 1966. godine za snabdevanje astronomske<br />
opservatorije. Na drugoj strani sveta, 1967, napravljen je<br />
„Sojuz 1“, prva letelica sa ljudskom posadom koja može da se napaja<br />
pomoću solarnih ćelija. Nakon toga je naredne godine lansiran OVI-<br />
13 satelit sa CdS panelima.<br />
U Francuskoj je 1969. postavljen sistem „Odeillo solar furnace” sa<br />
vremeplov<br />
koncentrisanom svetlošću i razvojem temperature u žiži do 3000 o C.<br />
U 1970. razvijene su prve GaAs heterostukturne solarne ćelije. Institut<br />
za energetsku konverziju univerziteta u Delaveru, SAD, razvio<br />
je „thin-film“ solarne panele i solarne termalne sisteme. Ova laboratorija<br />
je postala najveća svetska laboratorija za ispitivanje solarne<br />
konverzije.<br />
Rastu popularnosti solarne energije doprinela je energetska kriza<br />
koja je sedamdesetih godina XX veka zahvatila industrijski razvijene<br />
zemlje. Na univerzitetu u Delaveru, 1980, napravljene su „thin-film“<br />
solarne ćelije 10% efikasnosti, od Cu2S i CdS. Iste godine pristupilo<br />
se izgradnji solarnog PV sistema snage 105.6kW u Juti, dok su moduli<br />
proizvedeni u Motoroli, ARCO Solaru i „Spectrolab“-u. Pol MekKridi<br />
je 1981. završio svoju letelicu - solarni avion, prvu takve vrste u svetu,<br />
kojom je preleteo Lamanš. Sama letelica imala je 16.000 solarnih<br />
ćelija snage 3kW. U duhu ovakvih izazova Hans Tolstrup je naredne<br />
godine napravio solarni automobil ”The Quiet Achiever”, kojim je<br />
prešao razdaljinu od 4000km, od Sidneja do Perta za 20 dana, uz<br />
prosečnu brzinu od 24km/h, dok je maksimalna iznosila 72km/h.<br />
Već 1983. godine proizvodnja solarnih panela dospela je do 21.3MW<br />
dovoljno za snabdevanje 2.500 porodica. Tada i počinju projekti<br />
nezavisnog napajanja domaćinstava solarnom energijom. S druge<br />
strane, započet je projekat ”Solar One” od 10MW koncentrisane<br />
solarne energije. Rad na njemu je trajao do 1988. godine.<br />
Skok u razvoju desio se 1985. kada su u Centru za fotonaponski inženjering<br />
Univerziteta u Novom Južnom Velsu, u Australiji, razvili solarnu<br />
ćeliju sa 20% efikasnosti. Sledeće, 1986, ”Schlaich Bergermann<br />
and Partners” dizajnirali su dva kolektora sa sfernim ogledalima od<br />
po 25kW nazvani „EuroDish Stirling Systems“, koji su instalirani u<br />
Saudijskoj Arabiji. Prečnik jednog ogledala je 17m, a reflektovana<br />
površina 227m 2 . Ipak, vek trajanja ovog sistema nije bio na očekivanom<br />
nivou. Osim toga, iste godine skinuti su solarni paneli sa Bele<br />
Kuće, po naredbi tadašnjeg predsednika Regana...<br />
No, ovu godinu krasi uspeh - razvoj ARCO Solar G-4000, prvog polisilicijumskog<br />
komercijalnog modula. Takođe, sagrađena je najveća<br />
solarna termoelektrana sa koncentratorima i jednoosnim pomeranjem<br />
ogledala i ukupnom snagom od 80MW i efikasnošću od 38.<br />
Primena solarnih koncentratora sa solarnim ćelijama počela je tek<br />
1989. Te godine „Schlaich Bergermann and Partners” dizajnirali su,<br />
izgradili i upravljali prvim na svetu solarnim „dimnjakom” u španskom<br />
Manzanaresu.<br />
U Nemačkoj je učinjen još jedan korak ka solarnoj energiji, osnivanjem<br />
„Siemens Solar Industries“ 1990. dok je u SAD te godine formirana<br />
Nacionalna laboratorija za obnovljive izvore energije (N.R.E.L.).<br />
Na Univerzitetu „Južna Florida“ razvijeni su „thin-film“ solarni paneli<br />
sa efikasnošću od 15.89%. NASA na Antarktiku instalira sistem od<br />
0.5kW za napajanje laboratorije. To se i danas pokazuje kao odličnim<br />
rešenjem za napajanje dalekih mernih stanica.<br />
“Schlaich Bergermann and Partners” su 1992. napravili solarni kolektor<br />
na helijumu sa površinom koncentratorskog ogledala 44m 2 , snage<br />
9kW. Isti taj solarni kolektorski sistem sa tri jedinice je napravljen<br />
i u Almeriji, u Španiji - DISTAL I.<br />
U Americi je 1993. u okviru N.R.E.L. formirana Istraživačka ustanova<br />
za solarnu energiju - SERF. A sledeće godine N.R.E.L. stvara novu<br />
vrstu solarnih ćelija od GaInP/GaAs, čime je sa solarnim koncentratorima<br />
postignuto 30% efikasnosti.<br />
I potonjih godina dešavalo se puno toga, od osnivanja korporacija<br />
za obnovljivu i solarnu energiju do postizanja većih procenata efikasnosti<br />
(na polju DSC ćelija sa fotoelektrohemijskim efektom - “dyesensitized<br />
cells”. Tokom 1999. “Spectrolab, Inc”. i N.R.E.L razvili su<br />
solarne ćelije sa tri spoja (triple junction) čija je efikasnost - 32.3%.<br />
Po prvi put su spojena tri fotonaponska sloja u jednu solarnu ćeliju.<br />
U okviru N.R.E.L.-a razvijena je i polikristalna solarna ćelija sa novom<br />
rekordnom vrednošću od 18.8%. U toj godini ukupna snaga instaliranih<br />
sistema na planeti dostigla je 1000MW.<br />
Na početku novog milenijuma ”First Solar, Inc” započinje masovnu<br />
proizvodnju ”thin-film” solarne ćelije u Perisburgu, u Ohaju, sa<br />
godišnjom proizvodnjom snage 100MW. Još jedan od dokaza da je<br />
u novijoj istoriji počelo napredno razdoblje u solarnoj industriji...<br />
<strong>Industrija</strong> 36 / februar 2012. 77
industrijski web adresar web adresar<br />
▪▪ABB - www.abb.rs<br />
▪▪Avalon Partners d.o.o. - www.avalon.rs<br />
▪▪AxFlow GesmbH - www.axflow.rs<br />
▪▪Automatica<br />
- www.automatica-munich.com<br />
▪▪Eaton electric - ww.eaton.rs<br />
▪▪<br />
e-kapija - www.ekapija.com<br />
▪▪Festo - www.festo.rs<br />
▪▪Fox Electronic - www.fox.rs<br />
▪▪Gebrüder Weiss - www.gw-world.com<br />
▪▪InTeSe Gmbh - www.intese-gmbh.de<br />
▪▪Grundfos - www.grundfos.rs<br />
▪▪Henkel<br />
- www.loctite.rs; www.360bonding.com<br />
▪▪Hydac - www.hydac.com<br />
▪▪ICM – www.icm.si<br />
▪▪Magnat - www.magnat-alati.rs<br />
▪▪Marble Team - www.marbleteam.rs<br />
▪▪Mikro PC - www.mikro.rs<br />
▪▪PSM - www.psm.si<br />
▪▪Schrack Technik - www.schrack.rs<br />
▪▪SEEBBE 2012 - www.seebbe.com<br />
▪▪Sokić – www. sokicdoo.com<br />
▪▪StanTechnologies - www.stantech.rs<br />
▪▪Šumadija sajam - www.sumadijasajam.rs<br />
▪▪Tecon Sistem - www.tecon.rs<br />
▪▪Tehnicom Computers -<br />
www.tehnicomcomputers.com<br />
▪▪Tehpro - www.tehpro.rs<br />
▪▪Timken - www.timken.com<br />
▪▪TimoCom - www.timocom.de<br />
▪▪Top Teh - www.topteh.si<br />
▪▪Trijal – kosuticvera@yahoo.com
ADV 141/2012 RS<br />
Evropska tržišta. Na dohvat ruke.<br />
Novine u ponudi kompanije GW: proizvodna linija GW pro.line obuhvata dnevne polaske, definisano tranzitno vreme,<br />
fiksne standarde kvaliteta i vrhunsku uslugu. Na taj način prevozimo pošiljke od Norveške do Grčke, od Rusije do Portugala.<br />
Prisutan u 47 zemalja Evrope i na 10,5 miliona kvadratnih kilometara.<br />
Uverite se u to i sami: GW pokreće sve.<br />
Telefon: + 381 11 3715 235