Auto desk - Industrija
Auto desk - Industrija Auto desk - Industrija
- Page 4 and 5: uvodnik Broj 20 Po što va ni i ta
- Page 6 and 7: eflek Pregled događaja IZ VOR: WWW
- Page 8 and 9: Tehnološki razvoj i inovacije INO
- Page 10 and 11: ufo u fokusu Na uč no-teh no lo š
- Page 12 and 13: u fokusu Na uč no-teh no lo ški p
- Page 14 and 15: ufo u fokusu In ter vju: prof. dr V
- Page 16 and 17: ufokusu Automatizacija: Indas d.o.o
- Page 18 and 19: ufo u fokusu Da ljin sko oči ta va
- Page 20: ufo u fokusu Automatizacija: Exor-E
- Page 23 and 24: Nove tehnologije Goruće teme poput
- Page 25 and 26: ACH550 - Bezbrižno i funkcionalno
- Page 27 and 28: p j Montavar Lola d.o.o. tradicija,
- Page 29 and 30: Messer Tehnogas AD U gljen-dioksid
- Page 31 and 32: Ra si na d.o.o. Poliesterski merni
- Page 33: NHBG - ŽIKS HARD gde "ŽIKS"-ovi s
- Page 36 and 37: a a In ve sti ra nje u ma ši ne -
- Page 38: g Hidroizolacioni materijali j vr h
- Page 51 and 52: ekologija gj Upravljanje otpadom 39
uvodnik<br />
Broj 20<br />
Po što va ni i ta o ci,<br />
Pre ne go što vam pred sta vim ovo 20. ju bi lar no iz da nje ča sopisa<br />
<strong>Industrija</strong>, koje, po mnogo čemu zaslužuje da mu poklonite<br />
posebnu pažnju, dužna sam vam jedno objašnjenje. Naravno,<br />
ra di se o mar tov skom bro ju In du stri je, ko ji, kao što ste pri me ti li,<br />
ni je iza šao iz štam pe. Ne, ni je u pi ta nju glo bal na kri za, znam da<br />
je ve li ki broj vas na to po mi slio, a ni je u pi ta nju ni le nja re dak ci ja<br />
(nadam se da to niko nije pomislio).<br />
Naime, časopis je preuzela nova izdavačka kuća, te, što iz tehničkih<br />
razloga, što iz nedostatka vremena (svima su vam dobro<br />
poznati nedokučivi lavirinti naše administracije) nije bilo moguće uraditi martovski broj,<br />
a da se ne iz gu bi na nje go vom kva li te tu. Zbog to ga smo od lu či li da je bo lje iz gu bi ti je dan<br />
broj, nego izgubiti poverenje sticano tokom ove tri godine, koliko časopis postoji. U svakom<br />
slučaju, promena koja se desila ima pozitivan karakter. Pozitivna stvar je, kao prvo,<br />
to što je ne ko pre po znao Industriju kao vrednu ulaganja i zalaganja. Za nas koji radimo<br />
na njoj, a na dam se i za vas ko ji je či ta te, to je sva ka ko kom pli ment. Dru ga, mno go va žni ja<br />
stvar, tiče se njenog daljeg razvoja. <strong>Industrija</strong> će, svakako, nastaviti da razvija ideju na kojoj<br />
je nastala i koju je tri godine dosledno sprovodio prethodni izdavač, a to je promovisanje<br />
svega onog što je vredno u našoj industriji i privredi kroz primere dobre prakse i kroz podršku<br />
svakoj inovaciji, preduzetničkom duhu i idejama koje za cilj imaju da se industrijska<br />
sli ka Sr bi je me nja na bo lje. I tre ća, mo žda i naj zna čaj ni ja stvar, od no si se na re dak ci ju<br />
časopisa, koja je sada ojačana novim saradnicama, što podrazumeva nove, sveže ideje<br />
ko je će do pri ne ti da ča so pis još bo lje na pre du je i da se raz vi ja u pra vom sme ru. Jer, tim<br />
koji pobeđuje, naravno, ne treba menjati, ali niko ne kaže da ga ne treba osnaživati.<br />
I za kraj, da se vratim na početak. 20. izdanje Industrije, posvećeno temi tehnološkog<br />
razvoja i inovacija, posebno vam preporučujem zbog toga što u ovom "vremenu krize" (to<br />
industrija<br />
Izdavač<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />
Lazara Kujundžića 88<br />
11000 Beograd<br />
Tel/Fax: +381 11 357 27 34<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
Generalni menadžer<br />
Nikola Mirković<br />
Tel: +381 63 814 28 09<br />
E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />
REDAKCIJA<br />
Glavna i odgovorna urednica<br />
Jasmina Orelj<br />
E-mail: jorelj@industrija.rs<br />
Tehnički urednik<br />
Miloš Jarić<br />
E-mail: mjaric@industrija.rs<br />
Uređivački odbor:<br />
prof. dr Vukašin Masnikosa<br />
Siniša Despot, dipl. inž.<br />
Dejan Dotlić, dipl. inž, LOOS International<br />
Maja Gambiroža, dipl. inž.<br />
Saradnici:<br />
Marko Cvetković<br />
Miloš Hinić<br />
Zoran Majdin<br />
Dragana Mirković<br />
Pisali u ovom broju:<br />
Bernard Kezić<br />
Biljana Macura<br />
Milorad Milovanović<br />
Vladimir Madić<br />
Đorđe Nikolić<br />
Uroš Vitas<br />
Lektura i redaktura<br />
Marija Rodić, dipl. filol.<br />
Marketing<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Nicholas Kim<br />
već dobija prizvuk prazne floskule, zato je pod navodnicima) sve izglednije postaje da su<br />
inovacije, u svakom smislu te reči, bilo da se radi o tehnologiji, bilo da se radi o pogledu na<br />
svet, ne što što pred sta vlja pred u slov op stan ka. Jer, sva ka kri za je za pra vo, niz pro me na<br />
sa ko ji ma je po treb no su o či ti se i pri hva ti ti ih, ma ko li ko one bi le bol ne, ka ko bi se na kon<br />
toga prepoznale i nove mogućnosti koje se pred nama otvaraju.<br />
Srdačan pozdrav,<br />
Jasmina Orelj, glavna i odgovorna urednica<br />
4 industrija 20 / maj 2009.<br />
Štampa<br />
AMD sistem, Prvomajska 110a, Zemun<br />
Distribucija<br />
Famous d.o.o.<br />
Web<br />
www.industrija.rs<br />
Naslovna strana:<br />
METER&CONTROL<br />
Časopis izlazi dvomesečno<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
INDUSTRIJA/glavni i odgovorni urednik:<br />
Jasmina Orelj – 2006, br. 1- . – Beograd<br />
(Vladimira Matijevića 7a): Ind Media, 2006-<br />
(Beograd: AMD Sistem) – 29 cm<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />
COBISS.SR-ID 128184844
sadržaj<br />
Broj 1/2005 Broj U fokusu:<br />
Tehnološki razvoj i inovacije<br />
INOVATIVNOST I<br />
ORIGINALNOST<br />
- FORMULA ZA USPEH 8<br />
Za napredak svakog društva u svakom pa i tehnološko<br />
inovativnom aspektu neophodan je za početak generalno<br />
pozitivan stav prema preduzetništvu (kulturi rizika)<br />
i promenama u tehnologiji, kulturi i drugim aspektima<br />
života. Neophodan je i sistem obrazovanja koji bi se<br />
bazično zasnivao na razvoju praktičnih i tehničkih znanja,<br />
savremenih informacionih tehnologija, poznavanju stranih<br />
jezika i drugih kultura, kao i mobilnosti ljudi i novca..<br />
Intervju: prof. dr Vukašin Masnikosa<br />
NE TREBA IĆI TUĐIM STAZAMA<br />
Industrijski dizajn<br />
ESTETIKA U SLUŽBI INDUSTRIJE<br />
14<br />
54<br />
REFLEKTOR<br />
Pregled događaja • 6, 7<br />
MAŠINE I OPREMA<br />
Genesis: Optimizacija nabavke mašina • 36<br />
U FOKUSU: TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE<br />
Naučno-tehnološki parkovi: Stimulativna i inovatorska<br />
sredina • 10<br />
Kolumna - Zoran Majdin: Popravni ispit • 13<br />
Intervju - prof. dr Vukašin Masnikosa: Ne treba ići tuđim<br />
stazama • 14<br />
Indas d.o.o: Obuka po svetskim standardima • 16<br />
Meter&Control: Nova električna brojila - Srbija u korak<br />
sa svetom • 18<br />
Exor-Esi d.o.o: Kreativna rešenja po sistemu<br />
"ključ u ruke" • 20<br />
AUTO-INDUSTRIJA<br />
<strong>Auto</strong>-industrija na istorijskoj prekretnici • 22<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
ABB d.o.o: Frekventni regulatori u HVAC aplikacijama • 24<br />
Gramper d.o.o: Siguran poslovni partner • 26<br />
Montavar Lola: Tradicija, iskustvo, kvalitet • 27<br />
Messer Tehnogas AD: Zaštitni gasovi u tehnologiji<br />
zavarivanja • 28<br />
Jugo Ramos d.o.o: Brza i povoljna izgradnja sa<br />
racionalizacijom u potrošnji energije • 30<br />
Put uspeha preduzeća NHBG ŽIKS-HARD • 32<br />
ENERGETIKA<br />
Panonske TE-TO: Koncept budućnosti TE-TO “Novi Sad” • 35<br />
GRAĐEVINSKA INDUSTRIJA<br />
M-Prointex d.o.o: BENTOTEX - vrhunska hidroizolacija • 38<br />
EKOLOGIJA<br />
Simprolit: Ekološka gradnja, bionički kreativni inženjering i<br />
Simprolit sistem • 39<br />
Ekološka ekonomija: Vrednosti koje se ne mogu pretvoriti<br />
u novac • 49<br />
39. Međunarodna konferencija "Otpadne vode, komunalni<br />
čvrsti otpad i opasan otpad" • 51<br />
DRVNA INDUSTRIJA<br />
"Ambijenti" preporučuju: Mudro, moderno, modularno,<br />
moguće... • 52<br />
INDUSTRIJSKI DIZAJN<br />
Estetika u službi industrije • 54<br />
GRAFIČKA INDUSTRIJA<br />
GrafoCentar: Digitalizacija u grafičkoj industriji • 56<br />
IT INDUSTRIJA<br />
IT industrija: Aktuelno • 58, 61<br />
SAJAMSKI GRAD<br />
Frankfurt na Majni: Sajamska tradicija duga osam vekova • 62<br />
VODIČ<br />
Izbor sajamskih događaja • 66
eflek<br />
Pregled događaja<br />
IZ VOR: WWW.EKAPIJA.COM<br />
Krediti za projekte energetske<br />
efikasnosti za mala i srednja preduzeća<br />
Konzorcijum nemačke konsultanske<br />
kuće FICHTNER i srpske<br />
fir me South East Europe<br />
Con sul tants (SE EC)<br />
oda bran je od Evropske<br />
ban ke za ob no vu i raz voj<br />
(EBRD) za konsultanta koji<br />
će implementirati finansij<br />
sku li ni ju za di rekt no<br />
finansiranje projekata energetske<br />
efikasnosti u malim<br />
i sred njim in du strij skim<br />
pred u ze ći ma i pro je ka ta<br />
korišćenja obnovljivih izvora<br />
energije koje realizuju<br />
mala i srednja preduzeća.<br />
Ova fi nansijska linija pokriva sve zemlje<br />
zapadnog Balkana. Ukupan<br />
iznos kredita iznosi 50<br />
miliona evra, a pojedinačni<br />
krediti po projektu mogu se<br />
kre ta ti u op se gu od 2 do 6<br />
miliona evra. Ova kuća je<br />
konsultant i na kreditnoj liniji<br />
za ma la i sred nja pred u zeća<br />
za projekte energetske<br />
efikasnosti, gde kredite do<br />
400,000 evra obez be đuje<br />
Ča čan ska ban ka. Kredit<br />
Čačanskoj banci daje<br />
Nemačka razvojna banka<br />
KfW.<br />
Konkurs za projekte prekogranične<br />
sa rad nje Ru mu ni je i Sr bi je<br />
Ministarstvo finansija Srbije i Ministarstvo<br />
regionalnog razvoja i stanovanja<br />
Rumunije objavili su konkurs<br />
za projekte prekogranične saradnje dve<br />
države, za koje je Evropska unija izdvojila<br />
10,4 mil. evra bes pro vrat ne po mo ći. Konkurs<br />
je otvo ren do 29. ju la ove go di ne. Cilj<br />
Programa prekogranične saradnje Srbije<br />
i Rumunije, koji se finansira iz pretpristupnih<br />
fondova EU, jeste ekonomski<br />
razvoj graničnih oblasti, jačanje konkurentnosti<br />
regionalne privrede i unapređenje<br />
standarda gra đa na. Pro jek te mo gu da<br />
predlažu preduzeća i neprofitne organizacije<br />
iz Srbije u Severobanatskom, Srednjebanatskom,<br />
Južnobanatskom, Braničevskom<br />
i Bor skom okru gu, a iz Ru mu ni je u<br />
županijama Tamiš, Karaš-Severin i Mehedinci.<br />
Program prekogranične saradnje<br />
Sr bi je i Ru mu ni je spro vo di se od 2004.<br />
godine, a do 2006. godine u Srbiji su<br />
realizovana 53 projekta iz tog programa u<br />
vred no sti 4,7 mil. evra.<br />
Sve informacije o uslovima učestvova<br />
nja na kon kur su kao i pri jav na do ku-<br />
men ta ci ja mo gu se na ći na in ter net<br />
adre sa ma:<br />
www.ro ma nia-ser bia.net<br />
www.evropa.gov.rs<br />
Raz voj vo do vod nog si ste ma<br />
op šti ne Obre no vac<br />
JKP ”Vodovod i kanalizacija” iz Obrenovca<br />
nedavno je pokrenuo svoj strateški<br />
pro je kat u okvi ru ko ga će u na red nih<br />
četiri meseca biti<br />
re a li zo van ma tematički<br />
model sa<br />
generalnim projektom<br />
razvoja vodovodnog<br />
sistema opštine Obrenovac - do<br />
2031. godine. Ovaj posao realizuje kompanija<br />
“Vodoprojekt” sa No vog Be o-<br />
gra da, a vred nost po sla je 2,7 mi li o na<br />
dinara neto.<br />
r bi ja se na šla me đu 12 pri o ri tet nih<br />
S izvoznih tržišta Češke, čiji spisak revidiralo<br />
i objavilo češko Ministarstvo industrije<br />
i trgovine. Taj<br />
no vi aktuelizovani spisak<br />
obuhvata zemlje<br />
za ko je če ški struč njaci<br />
ve ru ju da iz voz ima<br />
perspektivu, a robe i<br />
uslu ge šan se za do bar pla sman bez ob zira<br />
na glo bal nu eko nom sku kri zu. Sr bi ja<br />
se našla na tom spisku atraktivnih tržišta<br />
zahvaljujući potrebi obnove železničke i<br />
U Vla di či nom Ha nu pr vi<br />
in du strij ski park na ju gu Sr bi je<br />
In du strij ski park ko ji će bi ti otvo ren u in dustrij<br />
skoj zo ni op šti ne Vladičin Han bi će<br />
jedna od najatraktivnijih lokacija s ob zirom<br />
na to da na ra sto ja nju od 7 km ima<br />
dva izlaza na magistralni put, a pored njega<br />
prolazi i međunarodna železnička pruga<br />
Niš - Sko plje - So lun, na ja vio je Ne nad<br />
Mitrović, predsednik opštine Vladičin Han,<br />
predstavljajući projekat budućeg industrijskog<br />
parka. Predviđeno je da investitori<br />
svoje objekte mogu da grade na površini<br />
od 54 hek ta ra.<br />
Hr vat sko pred u ze će<br />
“Ja dran ka men” za in te re so va no<br />
za part ner stvo u Sr bi ji<br />
Pred u ze će “Jadrankamen” iz Pu či šća<br />
sa Brača traži partnera u Srbiji jer<br />
planira da proširi plasman proizvoda na<br />
srpsko tržište. “Postoje objekti koji su u<br />
Sr bi ji ura đe ni od na šeg ka me na još iz<br />
vre me na sta re Ju go sla vi je”, re kla je za<br />
“eKa pi ju” Lji lja na Pla zi bat iz “Ja dran kame<br />
na”. To pred u ze će je svoj pro iz vod ni<br />
pro gram pred sta vi lo tre ći put na Me đu narodnom<br />
sajmu građevinarstva u Beogradu.<br />
Kamen koji se prerađuje u “Jadranka<br />
me nu” slu ži za spolj no i unu tra šnje<br />
ob la ga nje obje ka ta. Osim pro iz vod nje i<br />
prerade kamena, “Jadrankamen” postavlja<br />
kamen na objekte i po tradicionalnim<br />
i po sa vre me nim po stup ci ma mon ta že,<br />
vrši rekonstrukcije, popravke i zamenu<br />
kamenih oblika i vajarskih radova na istorij<br />
skim objek ti ma.<br />
Sr bi ja me đu 12 če ških pri o ri tet nih iz vo znih tr ži šta<br />
saobraćajne mreže, a takođe i planova da<br />
se obnovi vozni park komunalnog saobraćaja<br />
u velikim srpskim gradovima. Češka<br />
či ja pri vre da je sa 80%<br />
izvozno orijentisana, a<br />
ko ja je do sa da iz vo zi la<br />
mahom na tržišta EU<br />
planira između ostalog<br />
da ojača privrednu razmenu<br />
i sa Brazilom, Kinom, Egiptom, Turskom<br />
ili Ukrajinom. Drugih zemalja zapadnog<br />
Balkana osim Srbije na tom češkom<br />
spisku perpsektivnih tržišta nema.<br />
6 industrija 20 / maj 2009.
eflektor<br />
Pregled događaja<br />
Slo vač ka ula že 1,7 mil. evra u pro jek te u Sr bi ji<br />
mbasador Slovačke u Srbiji, Igor Furđik,<br />
najavio je prilikom posete Zre-<br />
A<br />
nja ni nu, 29. apri la, da će Slo vač ka u<br />
razvojne projekte u Srbiji ove godine<br />
uložiti planiranih 1,7 mil. evra i ocenio da<br />
je Zrenjanin jedan od važnih gradova u<br />
tim planovima. Učestvujući u Regionalnoj<br />
privrednoj komori u Zrenjaninu u raspravi<br />
povodom završetka projekta “Održiva<br />
energija za Zrenjanin”, ko ji je fi nan si ran<br />
sredstvima Slovačke razvojne agencije<br />
(Slovak Aid), Furđik je izrazio zadovoljstvo<br />
što je pro je kat za ušte du ener gi je u stambenim<br />
zgradama već realizovan u Zrenjaninu.<br />
Zahvaljujući se ambasadoru na<br />
finansijskoj pomoći i podršci u razvojnim<br />
projektima, novi gradonačelnik Zrenjanina,<br />
dr Mi le ta Mi haj lov pod se tio je da je iz<br />
donacije slovačke vlade u zrenjaninskoj<br />
bolnici nedavno postavljen solarni uređaj<br />
za ušte du ener gi je.<br />
“MFC-Mik ro co merc” nu di<br />
fran ši ze za elek tron sko<br />
arhiviranje podataka<br />
nformatička kompanija “MFC-Mikrocomerc”,<br />
ko ja već 20 go di na po slu je u<br />
I<br />
oblasti digitalnog i analognog arhiviranja<br />
dokumentacije, počela je prodaju franšize<br />
za elek tron sko<br />
ar hi vi ra nje ko ja<br />
omo gu ća va otvara<br />
nje no vih in formatičkih<br />
firmi. Generalni direktor MFC-<br />
Mikrocomerc-a, Vladislav Miletić je na<br />
konferenciji za novinare u Beogradu istakao<br />
da franšiza podrazumeva pokretanje<br />
posla u oblasti elektronskog arhiviranja,<br />
čime se ubrzava<br />
i razvija poslovanje,<br />
a šte di se i<br />
vre me i no vac.<br />
Kompanija MFC,<br />
nudi tri modela<br />
fran ši ze. Oni ma<br />
ko ji tek po či nju<br />
biznis, već uhodanim<br />
preduzećima<br />
i kompanijama koje pretenduju da postanu<br />
regionalni centri.<br />
Lažni KLOTZ kablovi<br />
a sajtu kompanije KLOTZ, svet skog<br />
N lidera u proizvodnji audio i video<br />
kablova, istaknuto je upozorenje da je<br />
na tržištu sve veći broj falsifikovanih<br />
KLOTZ instrumentalnih i mikrofonskih<br />
kablova. Ovi falsifikati, koji po tehničkim<br />
karakteristikama značajno odstupaju od<br />
KLOTZ originala, mogu se prepoznati po<br />
po gre šno od štam pa nom na zi vu pro iz vođača<br />
i specifikacija, a takođe i po razlici<br />
u etiketiranju u odnosu na standardno<br />
KLOTZ etiketiranje. Komponente i sirovine<br />
od kojih su napravljeni falsifikati ni<br />
blizu visokog standarda kvaliteta i performan<br />
si po ko jim su KLOTZ ka blo vi po zna ti<br />
širom sveta. Iz kompanije savetuju svojim<br />
kupcima da KLOTZ kablove nabavljaju<br />
isključivo kod ovlašćenih distributera.<br />
Baj mok dobio ure đe nu eko lo šku de po ni ju<br />
Baj mo ku, na se lju sa oko de se tak<br />
U hi lja da sta nov ni ka bli zu Su bo ti ce,<br />
ovih dana uređena je deponija, sa ograđe<br />
nim pro sto rom u ko me će gra đa ni<br />
mo ći da od la žu sme će, ko je na taj na čin<br />
neće ubuduće biti razbacivano po okoli<br />
ni, po obli žnjim nji va ma i pu te vi ma.<br />
Ru ko vod stvo me sne za jed ni ce uči ni lo<br />
je to u do go vo ru sa grad skom upra vom,<br />
a Di rek ci ja za iz grad nju gra da ulo ži la<br />
je nešto više od četiri miliona dinara<br />
za ure đe nje de po ni je i pri la znog pu ta.<br />
De po ni ja će se pro sti ra ti na ne ko li ko<br />
hek ta ra i bi će ure đe na po eko lo škim<br />
stan dar di ma. Ovim je Baj mok po stao<br />
prvo prigradsko naselje koje je rešilo<br />
svoj pro blem od la ga nja sme ća, a ko je se<br />
do sada iz ovog gradića odlagalo po okolnim<br />
di vljim de po ni ja ma u ko li či na ma od<br />
dva de se tak pri ko li ca dnev no.<br />
“Jat Air ways”<br />
po no vo le ti za Pu lu<br />
Srpska aviokompanija “Jat Air ways”<br />
je 30. apri la u 12:30 ob no vi la se zonske<br />
letove od Beograda do Pule. “Jat” će<br />
to kom ove let nje se zo ne, do 24. ok to bra,<br />
do Pule leteti četvrtkom i ne de ljom, a od<br />
1. jula do 2. septembra biće uvedena i<br />
dva dodatna leta nedeljno, ponedeljkom<br />
i sredom. Na redovnoj liniji “Jat Airways”<br />
Beograd-Pula, tokom letnje sezone 2009.<br />
saobraćaće avion ATR-72 sa 66 putničkih<br />
mesta. Cene karata, bez pratećih taksi,<br />
kre ću se od 35 evra za kar tu u jed nom<br />
prav cu i od 69 evra za po vrat nu kar tu. Takse<br />
iz no se oko 75 evra.<br />
IZ VOR: WWW.EKAPIJA.COM<br />
industrija 20 / maj 2009. 7
Tehnološki razvoj i inovacije<br />
INO VA TIV NOST I<br />
ORI GI NAL NOST<br />
- FOR MU LA ZA USPEH<br />
8 industrija 20 / maj 2009.
Tehnološki razvoj i inovacije<br />
"Velika je razlika između investiranja u istraživanja<br />
u pe ri o du SFRJ i onog po sle ras pada. Ovaj dugi period<br />
po de lio bih u če ti ri fa ze. Pr va fa za bi bi la od 1945. do<br />
1960. go di ne. ka da se iz bu dže ta države najviše izdvajalo<br />
za istraživanja. Rezultati nisu izostali. Druga faza<br />
je naj du že tra ja la, od 1960. pa do 1992. go di ne. U njoj<br />
su se konstantno smanjivale investicije u istraživanja.<br />
Tre ća fa za je pe riod eko nom ske blo ka de, od 1992. do<br />
2001. godine. Interesantno je da je u ovoj fazi rast patenata<br />
bio jako veliki, iako su investicije u istraživanja bile<br />
zanemarljivo male. U četvrtoj fazi, od 2001. godine do<br />
danas, investicije su usmerene samo na praktična istraživanja<br />
i ostavljene su uglavnom preduzećima."<br />
prof. dr Vukašin Masnikosa, naučni savetnik u penziji<br />
instituta "Mihajlo Pupin"<br />
industrija 20 / maj 2009. 9
ufo u fokusu<br />
Na uč no-teh no lo ški par ko vi<br />
STI MULA TIV NA I<br />
INO VA TOR SKA<br />
SRE DI NA<br />
TEKST: MI LOŠ HI NIĆ,<br />
DIPL. MAŠ. INŽ.<br />
Jedna od najvažnijih poluga za pokretanje ubrzanog tehnološkog<br />
raz vo ja na še ze mlje je ste ide ja da se u Re pu bli ci Sr bi ji, u svim<br />
univerzitetskim centrima duž i u okolini koridora A10 (Novi Sad,<br />
Beograd, Kragujevac i Niš) omogući izgradnja centara naučno-tehnološkog<br />
razvoja. Cilj formiranja ovakvih centara je okupljanje učesnika<br />
u inovativnom procesu kako bi se omogućio najjednostavniji<br />
transfer znanja i tehnologija iz istraživačkih ustanova u proizvodni<br />
proces u malim i srednjim preduzećima.<br />
N<br />
aučno-tehnološki parkovi (NT parkovi)<br />
su vrsta industrijskog parka.<br />
Oni pred sta vlja ju aglo me ra ci ju<br />
malih i srednjih preduzeća (MSP) u domenu<br />
visokih tehnologija (definisanih prema<br />
OECD-u kao preduzeća koja u istraživanje<br />
i raz voj ula žu vi še od 8% svo jih ras ho da),<br />
povezanu sa obrazovnim ili istraživačkim<br />
institucijama, koja obezbeđuje infrastruktu<br />
ru i uslu ge za ak tiv no sti okupljenih MSP<br />
(prvenstveno nekretnine i poslovni prostor),<br />
olakšava proces transfera tehnologije<br />
i namenjena je podsticanju privrednog<br />
razvoja regiona u kom se nalazi.<br />
NT park predstavlja fleksibilnu strukturu<br />
formiranu u obliku malih relativno<br />
nezavisnih celina. U njemu se okupljenim<br />
preduzećima pruža čitav spektar usluga<br />
koje im donose bitne prednosti u odnosu<br />
na konkurenciju. Cilj osnivanja parka je<br />
reindustrijalizacija, regionalni razvoj i stvaranje<br />
sinergije. Pravno okruženje NT parka<br />
predstavlja jedan od najbitnijih faktora<br />
koje pri razmatranju ulaganja u njega treba<br />
raz mo tri ti. Pod ovim se podrazumeva<br />
opseg delatnosti, pravo vlasništva nad<br />
intelektualnom svojinom, jednostavnost<br />
otvaranja i zatvaranja firmi unutar parka,<br />
poreske pogodnosti, i finansiranje parkova<br />
i fir mi u nji ma. Bit ni fak to ri za uspeh jednog<br />
parka jesu dobra veza s Internetom,<br />
saobraćajne mogućnosti, kvalitet i obim<br />
usluga koje se nude okupljenim kompanijama<br />
i kvalitet okoline.<br />
U tipičnom parku uvek se nalazi i inkubator<br />
tehnoloških kompanija koji je namenjen<br />
lakšem pokretanju novih preduzeća.<br />
U zaštićenom ambijentu nova kompanija<br />
u domenu visoke tehnologije počinje svoje<br />
aktivnosti na osnovu prethodno načinjenog<br />
bi znis pla na. Osim start-up pred u ze ća,<br />
NT parkovi nastoje privući i međunarodne<br />
korporacije sa ciljem otvaranja istraživač-<br />
10 industrija 20 / maj 2009.
Na uč no-teh no lo ški par ko vi<br />
Prema "Studiji izvodljivosti za osnivanje<br />
na uč no-teh no lo ških par ko va u Sr bi ji"<br />
koji je sačinio dvadesetočlani konzorcijum<br />
fakulteta i instituta iz Srbije, a koje je finansiralo<br />
Ministarstvo nauke i zaštite životne sredi<br />
ne 2005-2007. go di ne, iz me đu osta log,<br />
pro ce njen je ino va ci o ni po ten ci jal is traživačkog,<br />
pronalazačkog i preduzetničkog<br />
sektora u Srbiji. Na osnovu toga izrađene<br />
su studije izvodljivosti za više naučno-tehno<br />
lo ških par ko va i/ili teh no lo ških in ku batora.<br />
Osim toga, organizovana su takmičenja<br />
za naj bo lju bi znis ide ju na ni vou ti mo va<br />
i na ni vou pred u ze ća, u ci lju da promovišu<br />
Stu di ja iz vo dlji vo sti<br />
stor, jeftiniju infrastrukturu, mentorstvo i<br />
savetovanje u poslovanju, pomoć u marketingu<br />
kroz prezentaciju na sajmovima,<br />
internetu, prospektima, člancima u novina<br />
ma, ra di ju i TV-u. Na uč no-teh no lo ški<br />
parkovi preduzetnicima preko donacija<br />
obez be đu ju raz ne li cen ce i soft ver ske<br />
pakete. Neretko se stanovnici NTP udružuju<br />
oko zajedničkih projekata i ‘cluster’-a.<br />
NT parkovi su stimulativna, radna, razvojna<br />
i inovatorska sredina (okolina). U<br />
njima ovakva preduzeća rešavaju svoje<br />
pro iz vod ne, di zaj ner ske, prav ne, fi nansijske,<br />
menadžerske i druge probleme i<br />
nedoumice. Na ovim mestima se naučno<br />
preduzetništvo i inovatorstvo i da podrži<br />
novoformirana preduzeća zasnovanih na<br />
biznis planu koji podrazumeva plasman<br />
novih proizvoda, usluga ili procesa putem<br />
tehnoloških inkubatora i naučno-tehnoloških<br />
parkova.<br />
Konačno, projekat je trebalo da omogući<br />
okupljanje visoko-tehnoloških preduzeća<br />
(sa ula ga nji ma u is tra ži va nje i raz voj<br />
ve ćim od 8%) u kla ste re, ko ji bi pr vo<br />
organizaciono, a kasnije i fizički, bili smešteni<br />
u novoosnovane naučno-tehnološke<br />
par ko ve u sre di na ma ko je su u sta nju da<br />
ih organizuju.<br />
kih i razvojnih centara, a svojim "stanarima"<br />
nu de mo der no opre mlje ne objek te,<br />
razvijenu telekomunikacijsku infrastrukturu<br />
kao i raz li či te po slov ne uslu ge.<br />
Osnivanje naučno tehnološkog parka<br />
najčešće je zajednički projekat lokalnih i/ili<br />
regionalnih zajednica, različitih interesnih<br />
grupa i naučno-istraživačkih i visoko-školskih<br />
usta no va. Mi ni mal na pro stor na in frastruk<br />
tu ra je oko 5.000m 2 , i tre ba da sa dr ži<br />
prostore za prezentaciju (show-room-ove),<br />
konferencijske sadržaje, kancelarije, inkubatore<br />
poslovnih kompanija, prostor namenjen<br />
za komercijalni zakup kompanija,<br />
malih i srednjih preduzeća, kao i prostor za<br />
menadžment tehnološkog parka.<br />
Koristi od naučno tehnoloških parkova<br />
su višestruke: jednostavnije privlačenje<br />
stranih investicija, olakšava se koordinaciju<br />
sa do na to ri ma, a pod sti če se i ubr za va<br />
regionalni razvoj, otvaraju se na znanju<br />
zasnovana nova preduzeća i smanjuje se<br />
stopa nezaposlenosti<br />
Šta do bi ja ju pred u zet ni ci?<br />
Preduzetnici u tehnološkim parkovima<br />
dobijaju jeftiniji poslovni i proizvodni pro-<br />
is tra ži vač ka ide ja spro vo di u de lo, pro moviše<br />
i implementira.<br />
Usluge parkova naučnicima<br />
i istraživačima<br />
U okviru naučno-tehnološkog parka<br />
naučnici i istraživači u okviru inovacionih<br />
centara dobijaju informacije o domaćim i<br />
me đu na rod nim pro gra mi ma i kon kur si ma<br />
za projekte i o partnerima, dobijaju pomoć<br />
u pripremi projektnih prijava i u upravljanju<br />
projektom, informacije o slobodnim<br />
is tra ži vač kim ka pa ci te ti ma i po nu da ma<br />
za istraživačke i/ili razvojne poslove, lakše<br />
ostvaruju i održavaju saradnju<br />
sa univerzitetima i institutima,<br />
a naročito sa preduzećima,<br />
komorama, nacionalnim<br />
i regionalnim agencijama za<br />
raz voj, dr žav nim i lo kal nim<br />
vlastima. Obezbeđena im je i<br />
pomoć pri patentiranju i zaštiti<br />
intelektualne svojine, kao i<br />
kon sul tant ske uslu ge u oblasti<br />
preduzetništva.<br />
Do kle je sti gla Sr bi ja?<br />
U Srbiji se izgradnja NT parkova planira<br />
u Novom Sadu (Univerzitet u Novom Sadu),<br />
industrija 20 / maj 2009. 11
u fokusu<br />
Na uč no-teh no lo ški par ko vi<br />
Naj bo lja teh no lo ška ino va ci ja 2009. go di ne<br />
Takmičenje "Najbolja tehnološka inovacija"<br />
u organizaciji Ministarstva za<br />
nauku i tehnoločki razvoj Republike Srbije<br />
se održava od 2005. godine. Finale takmičenja<br />
će biti 26. decembra. Početni<br />
nagradni fond je 12 miliona dinara, ali očeku<br />
je se da on to kom go di ne bu de uve ćan<br />
i da pobednici takmičenja dobiju više od<br />
dva miliona dinara. Takmičenje je organizovano<br />
u pet kategorija – realizovane inovacije,<br />
energetska efikasnost, inovativne<br />
ideje, potencijali i inovativne opštine. Od<br />
2005. go di ne pa do sa da na nje mu učestvovalo<br />
3.500 inovatora, pri čemu je na<br />
Beogradu (Institut Mihajlo Pupin, Institut<br />
Vinča, Institut za hemijske izvore struje),<br />
Kragujevcu (Univerzitet u Kragujevcu) i<br />
Ni šu (Uni ver zi tet u Ni šu). Za sa da su za<br />
ove lokacije urađene studije izvodljivosti,<br />
i pokrenuto je Takmičenje za najbolju tehnološku<br />
inovaciju u Srbiji kao metod pronalaženja<br />
budućih stanovnika ovih parkova.<br />
Na desetine firmi na pomenutim lokacijama<br />
već se bave visokim tehnologijama.<br />
Ipak, Sr bi ja još uvek ne ma osnov na<br />
sistemska dokumenta koja uređuju ovu<br />
oblast. Ne po sto ji Stra te gi ja za na u ku i<br />
tehnološki razvoj, nije usaglašen Zakon<br />
o industrijskim i tehnološkim parkovima,<br />
već je sve osta lo na na cr tu za ko na iz<br />
2006. godine. Ne postoji ni Nacionalni inovacioni<br />
sistem (NIS) koji treba sistemski i<br />
interaktivno da poveže javna i privatna<br />
preduzeća, univerzitete, vladine agencije i<br />
institucije u cilju unapređenja nauke i tehnologije<br />
u okviru nacionalnih granica.<br />
Neophodna strategija<br />
Očekuje se da Strategija za nauku i<br />
tehnološki razvoj bude usaglašena do<br />
juna ove godine, po najavama resornog<br />
ministra Božidara Đelića. Strategija, kao<br />
i institucije za njeno sprovođenje su bitni<br />
kako bi se jasno definisali pravci u koji-<br />
osnovu njihovih ideja osnovano 36 preduzeća<br />
napredne tehnologije i zaposleno<br />
105 ljudi. Namera Ministarstva za nauku<br />
i tehnološki razvoj da organizovanjem takmičenja<br />
za najbolju inovaciju promoviše<br />
preduzetničku klimu i obezbedi uslove<br />
za to da Srbija postane izvoznik visoke<br />
teh no lo gi je, kao i da se u na šoj ze mlji za posle<br />
visokokvalifikovani kadrovi. Takmičenje<br />
sprovodi Fakultet tehničkih nauka u<br />
No vom Sa du, a part ne ri Mi ni star stva za<br />
nauku i tehnološki razvoj na projektu su<br />
Privredna komora Srbije i Radio-televizija<br />
Srbije (www.inovacija.org).<br />
ma bi naučna ispitivanja trebalo usmeriti<br />
ra znim podsticajima. Za usmeravanje projekata<br />
od šireg društvenog značaja neophodno<br />
je odrediti realno mesto nacionalne<br />
privrede i uloge Srbije u međunarodnim<br />
tr ži šti ma. U skla du sa tim, lak še je ostvarivati<br />
strateška partnerstva između privrede,<br />
uni ver zi te ta i in sti tu ci ja ko je se ba ve<br />
istraživanjem i razvojem. Bitni činioci ovih<br />
procesa su i kadrovi, čiju mobilnost i međunarodnu<br />
saradnju treba podsticati, radi<br />
br žeg sticanja novih znanja i iskustava, ali<br />
istovremeno voditi računa o negativnim<br />
efektima poput odliva mozgova i sl.<br />
Slo bod ne ca rin ske zo ne po sta ju<br />
industrijski parkovi<br />
Problem Srbije je što inovaciona politika<br />
ne po sto ji, a neo p hod na je ko li ko i me đusektorski<br />
pristup ovoj problematici. U Srbiji<br />
se ne može sa sigurnošću računati na<br />
ve like investicije u NT parkove, ali se mogu<br />
primeniti modeli zasnovani više na eksploataciji<br />
znanja nego tehnologija, može se<br />
obezbediti stimulativnija pravna regulativa<br />
i poreska politika, obezbediti zemljište u blizini<br />
univerzitetskih kampusa. Kako se prema<br />
propisima EU slobodne carinske zone<br />
u zemljama članicama ukidaju i prerastaju<br />
u industrijske parkove, naša zemlja bi u sledećih<br />
nekoliko godina trebalo da iskoristi<br />
pogodnosti razvoja tih zona, ali i osnivanja<br />
industrijskih, tehnoloških i naučnih parkova.<br />
U Srbiji na 11 slobodnih carinskih zona<br />
od kojih je najaktivnija u Pirotu.<br />
Do sa da su u Sr bi ji osno va ni na uč no-tehnološki<br />
parkovi Instituta "Mihajlo Pupin",<br />
No vi Sad i Niš; osno van je Po slov no-tehnološki<br />
inkubator tehničkih fakulteta Beograd<br />
i obavljeno je istraživanje inovacionih<br />
ka paciteta u sektoru informacionih i komunikacionih<br />
tehnologija.<br />
Kao rezultat pokretanja NT parkova<br />
može se očekivati razvoj uslužnih kompanija<br />
(npr. Centri za transfer tehnologija), spinoff<br />
kompanije pokrenute od strane bivših<br />
radnika univerziteta, osnivanje razvojnih<br />
odeljenja većih kompanija i sl.<br />
Izvori finansiranja<br />
na uč no-teh no lo ških par ko va<br />
Ka pi tal neo p ho dan za osni va nje i održa<br />
va nje NT par ko va se obez be đu je pr venstve<br />
no od kre di ta, sub ven ci ja i do na ci ja.<br />
Veliki deo troškova delatnosti NT parkova<br />
fi nan si ra se iz bu dže ta pre ko već po stoje<br />
ći fon do va uni ver zi te ta i agen ci ja ko ji<br />
se po ja vlju ju kao su o sni va či, a me đu<br />
nji ma mo gu bi ti i lo kal ne ili re gi o nal ne<br />
in sti tu ci je. Deo sred sta va se do bi ja od<br />
spon zo ra, do na to ra i osta lih fi nansijera<br />
pro gra ma i pro je ka ta ko jim se STA NA RI<br />
par ka ba ve. Po tro šnja sred sta va ko ja se<br />
Međunarodna izložba<br />
"Pronalazaštvo – Beograd 2009"<br />
U Be o gra du će se od 18. do 22. ma ja<br />
2009. godine u Galeriji Centralnog doma<br />
Vojske Srbije, Braće Jugovića br. 19, održati<br />
Međunarodna izložba pronalazaka,<br />
no vih tehnologija, i industrijskog dizajna<br />
"Pro nalazaštvo – Beograd 2009".<br />
iz dva ja ju iz bu dže ta su pod nad zo rom<br />
nad le žnih in sti tu ci ja i odo bra va ju se po<br />
fa za ma pro jek ta , gde po sle sva ke fa ze<br />
sle di eva lu a ci ja po stig nu tih re zul ta ta i<br />
pro ce na ko li či ne sred sta va neo p hod nih<br />
za sledeću fazu projekta. Jedan od razloga<br />
udruživanja preduzetnika i naučnika<br />
u ova kvim po du hva ti ma je sma nji va nje<br />
troškova, a kooperacijom se brže i lakše<br />
mo gu pri ba vi ti sred stva i bo lje se mo že<br />
iskoristiti infrastruktura. Mogući oblici<br />
udru ži va nja u pro ce su kre i ra nja ino vacije<br />
i transfera tehnologija su strateške<br />
alijanse, zajednička ulaganja, ugovori sa<br />
pro iz vo đa či ma, for mi ra nje za jed nič kih<br />
istraživačkih centara.<br />
Ume sto za ključ ka<br />
Za na pre dak sva kog dru štva u sva kom<br />
pa i tehnološko inovativnom aspektu neophodan<br />
je za početak generalno pozitivan<br />
stav prema preduzetništvu (kulturi rizika) i<br />
promenama u tehnologiji, kulturi i drugim<br />
aspektima života. Neophodan je i sistem<br />
obrazovanja koji bi se bazično zasnivao<br />
na razvoju praktičnih i tehničkih znanja,<br />
savremenih informacionih tehnologija,<br />
poznavanju stranih jezika i drugih kultura,<br />
kao mobilnosti ljudi i novca. Naučno-tehnološki<br />
parkovi su pravo mesto. in<br />
12 industrija 20 / maj 2009.
Ko o če mu, ja o ovo me<br />
PO PRAV NI IS PIT<br />
Bez ob zi ra na to ko li ko je ko<br />
pogođen, globalna ekonomska<br />
kri za ima je dan za jed nič ki<br />
ime ni telj za sve – ni ko ne zna<br />
šta će bi ti su tra, ali uko li ko se<br />
kri za pri hva ti kao iza zov, a ne<br />
sa mo kao pro blem, uto liko će<br />
oporavak biti brži i lakši<br />
N<br />
e mo že se re ći da je ak tu el na<br />
ekonomska kriza "sa neba pala":<br />
još sredinom 2007. godine eksperti<br />
danske Sakso banke su najavljivali<br />
za sle de ću, 2008. go di nu, oštru glo bal nu<br />
privrednu krizu koja će se, između ostalog,<br />
ogledati u veoma velikom poskupljenju<br />
nafte, naglom padu akcija na američkim,<br />
kineskim i drugim vodećim efektnim berzama,<br />
da će cene žitarica biti udvostručene,<br />
kao i su no vrat tr ži šta<br />
nekretnina u Americi. "<br />
Sve je tačno tako bilo, a<br />
razvoj događaja je prevazi<br />
šao i one naj cr nje prognoze:<br />
celokupna svetska<br />
privreda je u recesiji, po<br />
prvi put u svekolikoj istori<br />
ji. To je lo ša vest. Sa<br />
druge strane, dobra je<br />
vest da sve što ima svoj<br />
početak ima i svoj kraj. Narodski rečeno<br />
– mo že ki ša pa da ti kol ko god, ali sun ce<br />
će opet sinuti. Doduše, posle sunca opet<br />
dolazi kiša. I tako u krug.<br />
Poslednji put se nešto slično dogodilo<br />
krajem sedamdesetih godina prošlog<br />
ve ka, sa istim pred lo škom kao što je<br />
danas slučaj: svetska privreda je bila u<br />
velikom zamahu, krediti su bili jeftini, što je<br />
pogodovalo zemljama u razvoju koje su se<br />
sve vi še i vi še za du ži va le, jer, či ni lo se da<br />
je svet raz vi je nih na do hvat, da "sa mo još<br />
jedan kredit i eto zelene grane"...<br />
A onda se dogodio nagli preokret: proizvođači<br />
nafte okupljeni u OPEK usta no vi li<br />
su da bi i oni mo gli da se ugra de u taj na gli<br />
pro spe ri tet, pa su "ma lo" po di gli ce ne uz<br />
smanjenje proizvodnih kvota. Ograničenje<br />
kvo ta je po di glo ner vo zu na ber zi pa je<br />
porasla i tražnja, povećana tražnja uz istu<br />
Aktuelna kriza posledica<br />
je te ra pi je ko ja je primenjena<br />
na prethodnoj:<br />
glo bal ni li be ral ni ka pi tali<br />
zam je pao na is pi tu, a<br />
no vi-no vi svet ski po re dak<br />
polaže popravni<br />
proizvodnju podigla je cene, u sledećem<br />
kru gu još, pa još... Er go, po sle bez ma lo<br />
decenije stabilnosti na tržištu nafte, jer<br />
poslednje drmusanje beše na samom<br />
početku decenije kada je OPEK formiran,<br />
ba rel naf te je, sa mo u jed noj go di ni, "skočio"<br />
sa 14 na 48 do la ra.<br />
Skok ce na naf te di rekt no se ocr tao<br />
na ce ne ži ta ri ca, što je opet uti ca lo na<br />
ce ne uop šte, ta ko da su se du žni ci na šli<br />
u bez iz la zu: mno ge dr ža ve na šle su se<br />
pred ban kro tom, što je na mu ke sta vi lo i<br />
po ve ri o ce jer im se u bi lan si ma po ve ćao<br />
udeo ne na pla ti vih po tra ži va nja, ko ji su,<br />
da bi štetu "ispeglali", podigli kamatne<br />
sto pe na no va za du ži va nja, po di za nje<br />
ka mat nih sto pa u "bu lu" je do ve lo i one<br />
ko ji su svo je du go ve ured no ser vi si ra li...<br />
Zvu či po zna to?<br />
Kako od skupih kredita ne biva jeftina<br />
pro iz vod nja i ka ko od sku pe naf te ne bi va<br />
jef tin ben zin, pr va na uda ru na šla se automobilska<br />
industrija koja je, logično, reagovala<br />
smanjenjem produkcije. Smanjenje<br />
"<br />
pro duk ci je auto mo bi la<br />
sma nji lo je na rudž be<br />
pre svega čeličanama,<br />
a za tim svi ma osta li ma<br />
či ji se proizvodi u automobile<br />
ugrađuju. Usledila<br />
su ma sov na ot pu štanja<br />
"viška" radnika, ta<br />
otpuštanja su negativno<br />
uticala na tražnju roba<br />
i uslu ga uop šte uzev...<br />
Rezultat: ekonomski rast najrazvijenijih<br />
pr vo je stag ni rao, jer je sve ma nje bi lo<br />
kupaca robe koju su proizvodili, malo<br />
za tim po čeo je da kli zi na do le, da bi, na<br />
kraju, zapao u recesiju. I ovo, nesumnjivo,<br />
zvuči poznato.<br />
Usledilo je veliko "stezanja kaiša" ali<br />
i velika ulaganja u nove tehnologije, pre<br />
svega u razvoj računara i energetski<br />
efikasnijih motora sa unutrašnjim sagore<br />
va njem. Ko li ko god da je u po čet ku sve<br />
iz gle da lo cr no da cr nje ne mo že bi ti, ni je<br />
mnogo prošlo, uspostavljanjem novog<br />
svetskog poretka – globalizacijom finansijskog<br />
tržišta, širenjem tržišta na zemlje<br />
tzv. real-socijalizma, svetska privreda se<br />
naizgled oporavila.<br />
Sećam se skeptika koji su upozoravali<br />
da je rešenje kratkovido, da puko širenje<br />
tržišta pruža samo predah, sećam se<br />
Zo ran<br />
Maj din<br />
pi ta nja šta će se do go di ti u sle de ćem ko raku<br />
kada real-socojalizam Istočnog bloka<br />
postane real-kapitalizam. Odgovor globalista<br />
je bio jednostavan: otvaranje tržišta<br />
Kine i Indije, koja su tada izgledala kao<br />
nenapunjivi rezervoar. A posle? To niko<br />
nije znao da kaže. Tako, aktuelna kriza<br />
posledica je terapije koja je primenjena na<br />
prethodnoj: globalni liberalni kapitalizam<br />
je pao na ispitu, a novi-novi svetski poredak<br />
po la že po prav ni.<br />
Na popravnom ispitu su i kreatori domaće<br />
ekonomije. Oni prethodni, koji su dizgine<br />
dr ža li kad nas je eko nom ska kri za prethodni<br />
put pogodila, nisu se baš proslavili,<br />
ma da, ne mo že se re ći da se ni su tru di li,<br />
ali i da su primenjivali pogrešnu terapiju uz<br />
tvrd nju da je reč o kri zi ka pi ta li zma, da će<br />
ta las u ko me se za pad ni svet da vio na ma<br />
samo noge okvasiti. Umesto da smanjuju<br />
javnu potrošnju, povećavali su je, umesto<br />
ulaganja u razvojne projekte poput Koridora<br />
10, ko ji se ta da zvao auto-put Brat stvo i<br />
jedinstvo, pokrivani su gubici neproduktivne<br />
in du stri je i to iz pri mar ne emi si je. Efekat<br />
takve ekonomske politike rezultirao je<br />
sko kom go di šnje in fla ci je sa 20% ko li ko je<br />
bi la ’79. na 2.800% ’89. O ono me šta je<br />
bilo posle, ne treba reči trošiti.<br />
Su de ći pre ma re ba lan su Bu dže ta,<br />
do sled nom spro vo đe nju re strik tiv ne<br />
monetarne politike, insistiranju na ulaga<br />
nju u in fra strukturu i stanogradnju,<br />
či ni se kao da je lek ci ja iz "ve se lih se damde<br />
se tih" i "još ve se li jih osam de se tih"<br />
savladana, uprkos pr vim ola ko da tim<br />
iz ja va ma da će nas kri za mi mo i ći, da iz<br />
nje mo že mo i ko rist da iz vu če mo, ko je su<br />
zeb nju iza zi va le kod sva kog ko se se ća<br />
pret hod nog tur nu sa. La ko bi ti ne će, ali<br />
uko li ko se kri za pri hva ti kao iza zov, a ne<br />
sa mo kao pro blem, uto li ko će opo ra vak<br />
bi ti br ži i lak ši. in<br />
industrija 20 / maj 2009. 13
ufo u fokusu<br />
In ter vju: prof. dr Vu ka šin Ma sni ko sa, na uč ni sa vet nik u pen zi ji in sti tu ta "Mi haj lo Pu pin"<br />
Pr vi di na mič ki di gi tal ni ra ču nar u Evro pi<br />
NE TRE BA IĆI<br />
TU ĐIM STA ZA MA<br />
Malo je njih koji znaju da je drugi dinamički digitalni računar<br />
na sve tu (pr vi je bio ame rič ki DISEAC), plod ra da na ših in že njera<br />
i na uč ni ka i da je bio na pra vljen upra vo ov de, u ne kadašnjoj<br />
SFR Jugoslaviji. Profesor dr Vukašin Masnikosa bio je član<br />
autor skog ti ma ko ji je, pod okri ljem In sti tu ta Vinča i Mi haj lo<br />
Pupin, radio na originalnom projektu pravljenja digitalnog računara<br />
CER 10 (cifarski elektronski računar), prvog dinamičkog<br />
digitalnog elektronskog računara u Evropi.<br />
prof. dr Vukašin Masnikosa, naučni savetnik<br />
u pen zi ji instituta "Mihajlo Pupin"<br />
P<br />
rofesor dr Vukašin Masnikosa koji<br />
je u okvi ru ovog ve li kog pro jek ta<br />
bio je angažovan na projektovanju<br />
elektronskih logičkih kola i aritmetičkog<br />
organa – centralnog procesora, bavi se<br />
naučnim radom i istraživaštvom od završet<br />
ka stu di ja, pa do da nas, i ka ko ka že,<br />
još uvek mu ni je do sa di lo. U in ter vjuu<br />
za časopis <strong>Industrija</strong>, profesor govori o<br />
izgradnji CER 10 ra ču na ra i o to me ka ko je<br />
nekada izgledao istraživački rad na našim<br />
prostorima.<br />
Ka ko je do šlo do ide je da se<br />
projektuje i izradi prvi računar u<br />
Beogradu?<br />
- Pret po sta vljam da je tu ideju<br />
doneo pokojni Akademik Dr.<br />
Rajko Tomović. Svi izgledi su da<br />
je Rajko dobio neke informacije<br />
o američkom računaru DISEAC<br />
za vreme svog boravka u SAD.<br />
Po povratku, predložio je Institutu<br />
"Boris Kidrič" u Vinči da se<br />
pokrene projektovanje i izgradnja<br />
digitalnog dinamičkog računara.<br />
Pret po sta vljam da je on uti cao<br />
i na to da se iza be re cilj ko ji je<br />
se tim računarom trebalo da se<br />
dosegne.<br />
Da li je u to vre me bi lo iz gra đeno<br />
vi še ra ču na ra u sve tu i Evro pi<br />
koliko ste njihova iskustva mogli<br />
koristiti?<br />
- U to vre me, na pr ste se mo glo<br />
izbrojati koliko računara je bilo<br />
Moja preporuka mlađim<br />
istraživačima bila<br />
bi da ne idu tu đim<br />
stazama, već da svaki<br />
pro blem, ako je to<br />
moguće, rešavaju na<br />
svoj na čin.<br />
iz gra đe no u sve tu. Ne ula zeći<br />
u istorijat razvoja računara,<br />
na bro ja ću sa mo ne ke u<br />
tom vre me nu. Svi ra ču na ri<br />
na svetu, izuzev DISEAC-a,<br />
bili su izgrađeni statičkim<br />
elektronskim kolima i svi<br />
su bili paralelnog tipa. Naš<br />
računar je bio drugi u svetu<br />
dinamički računar, pa je<br />
samim tim morao biti serijski. Jedan od<br />
najvećih problema u projektovanju elektronskih<br />
digitalnih kola bio je dinamički<br />
bi nar ni ele ment. To je u stva ri bio ge ne rator<br />
one dvoznačne ulazne veličine, sve dok<br />
se ona ne promeni. Dakle, svi problemi su<br />
bili takve prirode da ih nismo susretali u<br />
literaturi.<br />
Koliko je originalnih rešenja bilo ugrađe<br />
no u CER-10?<br />
- U to vreme bila je veoma oskudna literatura<br />
o svim delovima računara. Projektanti<br />
su bili u situaciji da sami rešavaju mnoge<br />
probleme. Deo koji je projektovao prof.<br />
Aleksić bio je potpuno originalan. On je na<br />
toj materiji odbranio doktorsku disertaciju.<br />
U cen tral nom pro ce sor skom de lu sve<br />
aritmetičke operacije su se oba vlja le bez<br />
korekcija originalnim metodama. Aritmetič<br />
ki or gan je bio za sno van na dinamičkim<br />
di gi tal nim ko li ma, kao u osta lom i ceo<br />
računar. Tu su se posebno isticali projektanti<br />
pomoćnih uređaja, kao čitač traka i<br />
štampač. Sama rešenja mehaničke izrade<br />
sastavnih jedinica i puštanje u rad obavio<br />
je Petar Vrbavac.<br />
Da li je po sle CER-a 10 bio na sta vljen<br />
razvoj računara u Srbiji?<br />
- Svakako. Institut "Mihajlo Pupin" nastavio<br />
je projektovanje raznih tipova računara,<br />
kao što su: CER-11, CER-12, CER-200,<br />
hibridni analogno-digitalni i dr. Posebno<br />
bih is ta kao je dan za ni mljiv slu čaj. Pro f. dr<br />
Nedeljko Parezanović je prvi u svetu projektovao<br />
stoni računar. Na nesreću, on ni ka da<br />
nije bio izgrađen. Isto tako posebno priznanje<br />
treba odati i prvom patentu beskontaktne<br />
tastature dr Tihomira Aleksića. Ovo su<br />
samo neki od velikog broja<br />
takvih izuzetnih patenata.<br />
Bi lo bi in te re santno vaše<br />
vi đe nje is tra ži vač ke<br />
politike u Srbiji?<br />
- Od završetka studija pa<br />
do da nas, ba vim se is traži<br />
vač kim ra dom, po red<br />
inženjerskih zadataka koje<br />
sam mo rao da ra dim. Ve li ka je raz li ka<br />
između investiranja u istraživanja u peri-<br />
14 industrija 20 / maj 2009.
u fokusu<br />
In ter vju: prof. dr Vu ka šin Ma sni ko sa, na uč ni sa vet nik u pen zi ji in sti tu ta "Mi haj lo Pu pin"<br />
Program eProtect je za pi san na fleš<br />
disku, ne zahteva bilo kakvo instaliranje<br />
na ra ču na ru i mo že se od mah ko ri sti ti<br />
na svim ra ču na ri ma ko ji ima ju USB port i<br />
rade pod Microsoft Windows ope ra tiv nim<br />
sistemom. Program ne upisuje nikakve<br />
kri tič ne po dat ke na disk ra ču na ra, ta ko<br />
da si gur nost ko mu ni ka ci je ni je ugro že na<br />
korišćenjem bilo kog računara.<br />
Algoritam koji je primenjen u eProtect<br />
programu je originalan i bazira se<br />
na novoj matematičkoj disciplini koja se<br />
naziva vezivna algebra. Sam postupak<br />
za šti te po ru ka se ne za sni va na ko ri šćenju<br />
ključeva u klasičnom smislu, već na<br />
eProtect - savršena zaštita podataka<br />
pre slikavanju podprostora poruka u podprostor<br />
šifrata korišćenjem specifičnog<br />
ini ci jal nog sta nja i al go rit ma ko ji vr ši to<br />
pre slikavanje.<br />
Zaštita je organizovana po grupama,<br />
ta ko da čak i korisnici sa istim korisničkim<br />
imenima iz različitih grupa ne mogu da<br />
čitaju poruke jedni drugima. Podaci koji<br />
se šifruju se digitalno potpisuju, tako da<br />
ni ko ne mo že da ša lje po dat ke la žno se<br />
pred sta vlja ju ći.<br />
Inicijalno stanje eProtect programa je<br />
definisano nizom od 512 bajta. Ukoliko<br />
se koristi napad grubom si lom i po ku ša<br />
da se ge ne ri še ini ci jal no sta nje, ta da<br />
je ve ro vat no ća po ga đa nja tog sta nja<br />
1/512! ~ 1/3.48*10 1166 = 2.86*10 -1167<br />
a to je ne u po re di vo ma nje od 10 -80 što<br />
se uzima kao praktična granica neprobojnosti<br />
nekog algoritma. Prilikom svakog<br />
korišćenja eProtect programa, inicijalno<br />
sta nje se me nja, ta ko da čak i ka da se isti<br />
podaci više puta uzastopce šifriraju, uvek<br />
se do bi ja dru gi ši frat. eProtekt mo že predstavljati<br />
rešenje svima kojima je potrebna<br />
tajnost podataka. Od vojnih i policijskih<br />
slu žbi, fi nan sij skih in sti tu ci ja, si ste ma<br />
elektronskog plaćanja, pa do kompanija<br />
koje žele da uspostave hijerarhiju tajnosti<br />
podataka, mejlova, baza...<br />
o du SFRJ i onog po sle ras pa da. Ovaj du gi<br />
period podelio bih u četiri faze. Prva faza<br />
bi bi la od 1945. do 1960. go di ne. ka da se<br />
iz budžeta države najviše izdvajalo za istraživanja.<br />
Rezultati nisu izostali. Druga faza<br />
je naj du že tra ja la, od 1960. pa do 1992.<br />
godine. U njoj su se konstantno smanjivale<br />
investicije u istraživanja. Treća faza je<br />
pe riod eko nom ske blo ka de, od 1992. do<br />
2001. go di ne. In te re sant no je da je u ovoj<br />
Stvarna namena<br />
računara CER 10<br />
Činjenica da je računar CER 10 bio<br />
instaliran u zgradi nekadašnje državne<br />
bezbednosti (popularna UDBA) i da<br />
su se na proslavi povodom završetka<br />
ovog velikog projekta, zajedno pojavili<br />
Aleksandar Ranković i Slobodan Penezić<br />
Krcun, govori dovoljno o "najzainteresovanijim<br />
klijentima" za upotrebu računara.<br />
Poznata je, takođe, činjenica da je naša<br />
taj na slu žba, to kom 60-tih go di na prošlog<br />
veka bez problema dešifrovala svu<br />
diplomatsku i vojnu komunikaciju koja joj<br />
je bila interesantna. Moguće je da u ova<br />
Računar CER 10<br />
dva razloga treba tražiti određen nedostatak<br />
medijske pažnje, kako domaće,<br />
tako i inostrane, prema jednom takvom<br />
pionirskom projektu koji je našu zemlju u<br />
to vreme svrstavao među prvih nekoliko<br />
zemalja u svetu sposobnih da razviju i prime<br />
ne ova kvu vr hun sku teh no lo gi ju.<br />
fa zi rast pa te na ta bio ja ko ve li ki, iako su<br />
in vesticije u istraživanja bile zanemarljivo<br />
male. U četvrtoj fazi, od 2001. godine do<br />
da nas, in ve sti ci je su usme re ne sa mo na<br />
praktična istraživanja i ostavljene su uglavnom<br />
pred u ze ći ma.<br />
Šta bi ste pre po ru či li mla dim is tra živa<br />
či ma?<br />
- Moja preporuka mlađim istraživačima<br />
bi la bi da ne idu tu đim sta za ma, već da<br />
sva ki problem, ako je to moguće, rešavaju<br />
na svoj na čin.<br />
Šta biste naveli kao svoje značajnije<br />
doprinose u istraživanjima?<br />
- Navešću samo neke. Jedan od njih<br />
je uvođenje prvog računara u našu elektroprivredu<br />
1970. godine. To je računar<br />
"Va rian" ko ji je slu žio za nad gle da nje<br />
ra da HE Đerdap 1 u stvar nom (re al nom)<br />
vremenu. Ugrađeni program, koji su zajedno<br />
samnom radili i moji saradnici inž.<br />
Slobodan Koprivica i dr Božidar Levi,<br />
bio je prvi dinamički adaptivan program<br />
sastavljen od mnoštva malih podprograma<br />
(svi pod pro gra mi su bi li li ne ar nog ti pa<br />
zbog vremenskog ograničenja), kojim se<br />
nadgledalo oko 400 binarnih veličina,<br />
tri de se tak mer nih ve li či na i da va li re dovni<br />
pro to ko li. Ra ču nar je imao sa mo 32<br />
kilobajta nedestruktivne memorije. Za<br />
identifikaciju stanja bila je primenjena<br />
metoda raspoznavanja oblika sa promenljivim<br />
etalonom, koju je kasnije usavršio<br />
dr. Božidar Levi. Drugi patent je novijeg<br />
da tu ma i tre nut no se raz vi ja u niz prak tičnih<br />
apli ka cija, a odnosi se na kriptografiju<br />
podataka. Radi se o zaštiti podataka<br />
koji mogu biti datoteke u bilo kojoj formi<br />
(tekst, sli ka, vi deo ili audio za pis…). Taj<br />
pa tent je raz vi jen upra vo s na me rom<br />
da se naša dugogodišnja istraživanja iz<br />
oblasti šifrovanja i kodovanja podataka<br />
praktično primene u svim oblastima gde<br />
je potrebna neprobojna zaštita poslatih ili<br />
razmenjenih podataka. Gotova aplikacija<br />
nosi naziv eProtect program i na me njen je<br />
zaštiti podataka na PC računarima i zaštiti<br />
pre no sa po da ta ka ko ri šće njem elek tronske<br />
po šte, ftp pro to ko la, svih vr sta audio,<br />
video i data stream procesa itd.<br />
Da li su šifrati izlagani pokušajima dešifrovanja?<br />
- Svakako. Šifrat je, sa predočenom<br />
nagradom, bio izložen svima zainteresovanima,<br />
kako stručnjacima, tako i laicima<br />
i ha ke ri ma na in ter ne tu. Do sa da se ni ko<br />
ni je ja vio sa re zul ta tom. Čak je i jed noj<br />
firmi koja se bavi upravo ovakvim programima<br />
ponuđen šifrat da ga dešifruje.<br />
Re zul tat je bio ne ga ti van - ni su mo gli da<br />
dešifruju šifrovani izvor.<br />
Ostali učesnici<br />
na iz ra di CER 10 ra ču na ra<br />
Prof. dr Tihomir Aleksić: magnetna memorija<br />
i namenska statistička obrada sa odgovaraju<br />
ćom elek tro ni kom, prof. dr Ah met Man džić:<br />
uprav ljčki deo, prof dr Vu ka šin P. Ma sni ko sa:<br />
aritmetički deo i sastavne logičke jedinice<br />
upravljačkog i aritmetičkog dela.<br />
Izradu programa, projektovanje i izradu<br />
svih delova računara obavljali su saradnici sa<br />
visokim obrazovanjem: prof. dr Nedeljko Pareza<br />
no vić, prof. dr. Pe tar Ma dić, Pe tar Vr ba vac,<br />
dipl. inž. Du šan Hri sto vić, dipl. inž. dr Bog dan<br />
Janković, dr. Milojko Maričić, Mika Šavikin,<br />
Vesna Opačić.<br />
Tehničari: Danilo Popović, Miloš Ciglecki,<br />
Rade Ilić, Dragiša Tinković, Luka Mardešić,<br />
Branko Jakovljević, Vera Karauglanović - Krotić,<br />
Momir Mitrović, Milan Popović, Radoslav<br />
Đurić, Vasilije Jablan, Dragiša Kovačević, Jovan<br />
Radovanović, Boško Milojević, Božur Šutanovac<br />
i još mno gobrojni tehnički saradnici. in<br />
Prof. dr Masnikosa se izvinjava ako nekog od učesnika u projektu CER 10 nije posebno naveo.<br />
industrija 20 / maj 2009. 15
ufokusu<br />
<strong>Auto</strong>matizacija: Indas d.o.o.<br />
Obu ka po svet skim<br />
stan dar di ma<br />
Od decembra prošle godine, jedno od vodećih preduzeća u Srbiji iz oblasti<br />
automatizacije i merno-regulacione tehnike, INDAS d.o.o. iz No vog Sa da,<br />
oformilo je, u saradnji sa kompanijom Siemens d.o.o. Beograd, <strong>Auto</strong>mati<br />
za ci o ni tre ning cen tar - ATC u okviru kojeg se održavaju obuke iz oblasti<br />
automatizacije. INDAS je ugovorom postao zvanični SITRAIN - Siemens-ov<br />
tre ning part ner.<br />
U<br />
INDAS-u je zaposleno preko tride<br />
set po sve će nih, kre a tiv nih<br />
stručnjaka, među kojima je najviše<br />
autorizovanih inženjera koji poseduju<br />
licencu za projektovanje i izvođenje, i koji<br />
po prin ci pu "know-how" nude rešenja po<br />
modelu "ključ u ruke".<br />
Ovo preduzeće klijentima nudi izradu<br />
profesionalnih rešenja na polju automatike,<br />
upravljanja, vizualizacije i prenosa<br />
podataka koja uključuju, konsalting, tehničku<br />
podršku, savetovanje, planiranje,<br />
projektovanje, razvoj hardvera i softvera,<br />
izradu elektro-ormana, instalacija, puštanje<br />
u rad, testiranje, održavanje, servis i<br />
obu ku. Pro jek to va nje je ba zi ra no na SCA-<br />
DA (Su per vi sory Con trol and Da ta Ac qui<br />
si ti on) tehnologiji, PLC programiranju,<br />
vizuelizaciji procesa, daljinskom monitorovanju<br />
i upravljanju korišćenjem prenosa<br />
podataka putem radio i GSM mreže.<br />
Spoj zna nja i is ku stva<br />
Kroz du go go di šnje is ku stvo IN DAS je<br />
ste kao mno go broj ne re fe ren ce za iz vede<br />
ne kom plek sne pro jek te u si ste mima<br />
vo do snab de va nja to pla na i si ste ma<br />
daljinskog grejanja, prehrambenim i mnogim<br />
drugim industrijskim pogonima u<br />
Srbiji i regionu.<br />
Kurs za SI MA TIC S7<br />
Zdenko Palček,<br />
tehnički direktor<br />
INDAS-a<br />
U okvi ru IN DAS-ovog tre ning cen tra u<br />
Beogradu, od decembra prošle godine održavaju<br />
se kursevi SIMATIC S7 namenjeni<br />
inženjerima i tehničarima koji se bave<br />
održavanjem (dijagnostika i manje modifikacije)<br />
i osnovnim programiranjem programabilnih<br />
kontrolera. Za sada je u ponudi<br />
osnov ni ni vo obu ke pod na zi vom ST-Prog1.<br />
Na petodnevnom kursu, polaznici imaju<br />
prilike da se upoznaju sa najsavremenijim<br />
upravljačkim mehanizmima, uređajima za<br />
vizualizaciju, industrijskom komunikacijom<br />
i elektromotornim pogonima.<br />
"Sve je više preduzeća zainteresovano<br />
za uvođenje SIMATIC sistema, pa se javila<br />
ozbiljna potreba za obukom kadra koji bi<br />
na njima radio. Počeli smo sa osnovnim<br />
kur som. Na rav no, ima mo u vi du i raz ne<br />
druge kurseve za kojima postoji potreba.<br />
Plan je da za naj ka sni je go di nu da na uđemo<br />
u či tav si stem obra zova<br />
nja što je u skla du sa<br />
našim ciljem da u dogledno<br />
vre me po sta ne mo<br />
ve li ki re gi o nal ni tre ning<br />
cen tar iz po lja auto mati<br />
za ci je", ka že teh nič ki<br />
direktor INDAS-a, gospodin<br />
Zden ko Pal ček.<br />
Obuka na opremi poslednje generacije<br />
U okviru dugogodišnje saradnje, kompanija<br />
Siemens d.o.o. Beograd je obezbedila<br />
INDAS-u najsavremeniju opremu za obuku,<br />
koja je napravljena u novembru 2008.<br />
Polaznicima je na taj način omogućeno da<br />
potpuno upoznaju Siemens-ov koncept<br />
Totalno Intregrisane <strong>Auto</strong>matizacije (TIA).<br />
"To je nešto što našu kompaniju izdvaja<br />
od drugih proizvođača i<br />
što omogućava integrisana<br />
re še nja na ni vou komplet<br />
nih po stro je nja. U<br />
planu je da se ovi kursevi<br />
prošire uvođenjem višeg<br />
kursa za programiranje<br />
kontrolera kao i kursa za<br />
sisteme za nadzor i praćenje<br />
procesa - SCADA<br />
si stem. Ti me će ci klus<br />
obuke biti u potpunosti<br />
za o kru žen", ka že dipl. inž. Mi lan Ra jić iz<br />
Siemens-ove divizije Industrijska automatizacija<br />
i pogonska tehnologija.<br />
Prvi kurs ST-Prog1 odr žan je u Pi ro tu, u<br />
Tigar Tyres-u, u de cem bru pro šle go di ne.<br />
Polaznici su preko anonimnih anketa izuzetno<br />
visoko ocenili kvalitet obuke i izrazili<br />
veliku zainteresovanost za dalje pohađanje<br />
naprednijih kurseva.<br />
U fe bru a ru 2009. odr žan je i pr vi kurs<br />
u prostorijam INDAS-ovog trening centra.<br />
Među polaznicima su bili zaposleni iz preduzeća<br />
Frikom, Zdravlje Leskovac, Tarket<br />
i Beogradske elektrane. Kur se vi će na staviti<br />
da se odvijaju tokom godine, dva puta<br />
mesečno, u prostorijama INDAS-a ili na<br />
te re nu u vi du IN-HO U SE obu ke.<br />
Kurs se organizuje na najsavremenijim<br />
demo kompletima koji se sastoje od:<br />
• Programabilnog kontrolera SIMATIC<br />
S7-300 sa CPU315B-2DP<br />
• Digitalnih i analognhi U/I modula<br />
• Decentralne periferije ET200S<br />
• Simulatora i pokazivača stanja digitalnih<br />
i ana log nih U/I<br />
• Objekta upravljanja (pokretna traka sa<br />
motorima, blizinskim prekidačima isl.)<br />
• Operatorskog panela TP177A<br />
• Frekventnog regulatora Micromaster 420<br />
• Per sonalnog računara sa instalisanim<br />
soft ver skim ala ti ma i in ter fej si ma<br />
Vr hun ski uslo vi obu ke<br />
dipl. inž. Milan<br />
Rajić, Siemens-ova<br />
divizija Industrijska<br />
automatizacija<br />
i pogonska<br />
tehnologija<br />
Obuka koju sprovodi INDAS-ov trening<br />
centar u potpunosti je zasnovana na stan-<br />
16 industrija 20 / maj 2009.
u fokusu<br />
<strong>Auto</strong>matizacija: Indas d.o.o.<br />
dardima koje je postavio Siemens. Polaznicima<br />
je, pored najsavremenije opreme,<br />
obezbeđena i najnovija literatu ra na srpskom<br />
jeziku, do koje nije moguće doći u<br />
slobodnoj prodaji, a koju je moguće zadržati<br />
nakon završene obuke. Svaki polaznik<br />
ima obezbeđene maksimalne uslove za<br />
rad u skla du sa sta dar di ma. Gru pe su<br />
ograničene na deset polaznika, a na jednom<br />
simulatoru može da radi najviše dva<br />
polaznika.<br />
"To su iden tič ni uslo vi u ko ji ma se vr ši<br />
obu ka i u Si e mens-ovim obra zov nim cen trima<br />
u ino stran stvu. Cilj nam je bio da na ši<br />
polaznici imaju potpuno iste uslove kao<br />
i da su oti šli u Ne mač ku ili u Austri ju da<br />
Predavač dipl. el. inž. Milorad Karanović<br />
sa polaznicima kursa<br />
pohađaju kurseve", kaže predavač, dipl. el.<br />
inž. Milorad Karanović.<br />
Obu ka da je pod lo gu po la zni ci ma da<br />
mogu da održavaju sisteme, ali i da vrše<br />
programiranje. Po uspešnom završetku<br />
kursa, polaznici dobijaju zvanično priznat<br />
sertifikat odobren od strane Siemens-a.<br />
"Među polaznicima ima i onih koji već<br />
koriste Siemens-ove sisteme, ali i onih<br />
koji tek planiraju da ih koriste. Kandidati<br />
su naj če šće in že nje ri elek tro teh ni ke i<br />
mašinstva, ali nema ograničenja. Jedini<br />
pred u slov je od re đe ni ni vo zna nja o ra du<br />
na PC-jevima. Druga predznanja nisu neophodna",<br />
objašnjava gospodin Karanović.<br />
Najniže cene - naj bo lji kva li tet<br />
Iako su ce ne kur se va u IN DAS-ovom<br />
trening centru među najnižim u Evropi,<br />
ovo preduzeće odgovorno stoji iza toga<br />
da njihovi polaznici dobijaju vrhunsku i<br />
kompletnu obuku. INDAS d.o.o. jedino<br />
je ovlašćeno preduzeće u Srbiji za izdavanje<br />
sertifikata za kurseve po Siemens<br />
SITRAIN programu.<br />
Si e mens - dru štve no<br />
odgovorno poslovanje<br />
Siemens d.o.o. Beograd je deo Siemens<br />
AG gru pe, jed ne od naj ve ćih i po tra di ci ji<br />
najstarijih kompanija na svetu, sa oko 430<br />
hiljada zaposlenih u preko 190 zemalja.<br />
Nastavljajući stogodišnju tradiciju aktiv-<br />
nog prisustva na tržištu Srbije, kompanija<br />
Siemens AG Nemačka osnovala je 1996.<br />
godine Si e mens d.o.o. Be o grad, sa ci ljem<br />
da neposrednim delovanjem doprinese<br />
bržem oporavku i razvoju privrede i infrastrukturnih<br />
sistema u Srbiji. Lokalna kompanija<br />
danas ima 250 zaposlenih i aktivna<br />
je u svim obla sti ma kao i ma tič na ku ća.<br />
Siemens je organizovao svoje poslovanje<br />
u četiri sektora: <strong>Industrija</strong>, Energetika,<br />
Medicinska oprema i Rešenja i usluge<br />
u oblasti Informacionih Tehnologija, sa<br />
ciljem da transparentnom i usko specijalizovanom<br />
organizacijom još brže odgovore<br />
na zahteve kupaca i svojim inovativnim<br />
portfoliom pruže najbolja tehnološka rešenja,<br />
neophodna za dalji razvoj društva<br />
u kome živimo i radimo.<br />
Divizija Industrijska auto ma tizacija<br />
i pogonska tehnologija je<br />
jedna od najuspešnijih i najvećih<br />
prodajnih divizija u okviru Sektora<br />
<strong>Industrija</strong>. Obuhvata proizvodnju<br />
i prodaju kompletnog spektra<br />
industrijske elektro-opreme, od<br />
jedinstvenih instalacionih komponenti,<br />
do računarskih upravljačkih<br />
sistema za vođenje čitavih fabrika i<br />
postavlja nove standarde u oblasti automatizacije<br />
i pogonske tehnologije.<br />
"Lako vršenje dijagnostike i metode<br />
za preventivo održavanje sistema, skraću<br />
ju za sto je u pro iz vod nim pro ce si ma i<br />
doprinose povećanju produk<br />
tiv no sti pred u ze ća i<br />
ostvarenju vrhunskih kvaliteta<br />
u proizvodnji. Još<br />
od fa ze pro jek to va nja<br />
važno je voditi računa o<br />
Vladimir Duboka,<br />
Siemens-ova<br />
divizija Industrijska<br />
automatizacija<br />
i pogonska<br />
tehnologija<br />
stvarima koje će kasnije<br />
moći da obezbede lakšu i<br />
fleksibilniju promenu proizvodnog<br />
programa. Preventivno<br />
održavanje, fleksibilna<br />
proizvodnja, brze<br />
izmene proizvodnih programa, mogućnost<br />
za kasniju modifikaciju i nadogradnju, to<br />
je ono što predstavlja benefit preduzećima<br />
koja koriste Siemens-ove sisteme", kaže<br />
g-din Vladimir Duboka, rukovodilac divizije<br />
Industrijska automatizacija i pogonska<br />
tehnologija.<br />
Stoga Siemens, kao društveno odgovorna<br />
kompanija, putem organizacija raznih<br />
seminara, prezentacija, radionica i dr.<br />
izuzetnu pažnju poklanja tehničkoj edukaci<br />
ji i tre nin zi ma, po seb no pro jek ta na ta,<br />
sistem integratora i krajnjih korisnika.<br />
Pristup kompanije Siemens je da samo<br />
ozbiljno školovanje, sa praktičnim radom<br />
na re al nim ure đa ji ma i mo de lu objekta<br />
upravljanja, garantuje da će polaznik<br />
sutra biti u mogućnosti da uspešno uradi<br />
kompletan projekat, programiranje, modifikaciju<br />
ili održavanje i kompleksnijih upravljač<br />
kih si ste ma. Upra vo ta kva je obu ka,<br />
ističe gospodin Duboka, koja se sprovodi u<br />
INDAS-ovom trening centru.<br />
Ne ma me sta ama te ri zmu<br />
U srpskim fabrikama i dalje postoji mnogo<br />
Siemens-ovih programabilnih logičkih<br />
kontrolera (PLC) starih i po dvadeset godina<br />
ko ji još uvek sa vr še no ra de.<br />
"Postoje primeri da ljudi iz održavanja<br />
ni su mo gli da se se te ni gde im se na la zi<br />
PLC ure đaj, iako on upra vlja či ta vim pro izvodnim<br />
procesom. Oprema koju isporučuje<br />
divizija za industrijsku automatizaciju i<br />
pogonsku tehnologiju izuzetno je važna jer<br />
upravlja proizvodnim postrojenjima i procesi<br />
ma i zbog nje ne slo ženosti neophodno je<br />
da njome rukuju adekvatno i do bro ob u čeni<br />
kadrovi", kaže gospodin Duboka.<br />
Du go go di šnja tra di ci ja<br />
"Sedamdesetih i osamdesetih godina,<br />
slič ne kur se ve za upra vljač ke si ste me<br />
organizovao je Genex, kao za stup nik Si e-<br />
mens-a. Go di ne 1997. Siemens d.o.o. je<br />
osnovao i zvanični trening centar koji je<br />
funksionisao do 1999. godine. Siemens<br />
je, međutim, i dalje održavao kurseve u<br />
saradnji sa trening centrom u Nemačkoj<br />
i u saradnji sa kolegama iz Zagreba. U<br />
pe ri o du od 2004. do 2008. go di ne, pre ko<br />
200 in že nje ra iz ra znih bran ši, iz 90 fir mi i<br />
iz 50 gra do va u Sr bi ji za vr ši lo je ove kur seve",<br />
ka že dipl. inž. Mi lan Ra jić, iz Si e mensove<br />
divizije Industrijska automatizacija i<br />
pogonska tehnologija.<br />
INDAS d.o.o.<br />
Kumodraška 235, 11000 Beograd<br />
Tel. 011/3954-851<br />
E-mail: kurs@indas.rs<br />
www.indas.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 17
ufo u fokusu<br />
Da ljin sko oči ta va nje bro ji la elek trič ne ener gi je i upra vlja nje po tro šnjom<br />
Sr bi ja u ko rak<br />
sa sve tom<br />
Još pre dva de set pet go dina, grupa istraživača na Elektrotehničkom<br />
fakultetu u Beogradu počela se baviti mogućnostima i problemima<br />
prenosa signala preko elektrodistributivne mreže niskog napona<br />
(PLC komunikacija). Sredinom devedesetih godina svoja rešenja i<br />
rezultate istraživanja i razvoja počeli su da primenjuju kroz realizaciju<br />
PLC mo de ma i si stema za daljinsko očitavanje brojila električne<br />
energije. Početkom 2008. godine kompletan projekat prelazi pod<br />
okrilje Rudnap grupe, i ko nač no do bi ja svo ju for mu kroz osni vanje<br />
pred uzeća Rudnap group – Me ter&Con trol.<br />
U<br />
okviru istraživačke faze, još devedesetih<br />
godina postavljani su prvi<br />
pilot poligoni u Srbiji i u regionu.<br />
1995. godine, u Pančevu je realizovan<br />
pi lot po li gon na ko me je po sta vljen PLC<br />
komunikacioni modem za prenos podataka<br />
preko niskonaponske mreže. Kasnije<br />
su instalirani poligoni na više lokacija u<br />
Srbiji poput Novog Beograda, Novog Sada,<br />
Zaječara, ali i u regionu, poput Mostara i<br />
Pala, u Bosni i Hercegovini.<br />
1997. godine, na poligonima na Novom<br />
Beogradu i u Jajincima probno je instaliran<br />
AMR (<strong>Auto</strong>matic Meter Reading)<br />
sistem koji je omogućio komunikaciju sa<br />
brojilima u svrhu daljinskog očitavanja<br />
potrošnje električne energije. Već 2003.<br />
godine, na Novom Beogradu postavljen<br />
je i AMM (<strong>Auto</strong>matic Meter Management)<br />
si stem, ko ji je kao una pre đenje prethodnog<br />
AMR sistema, obezbedio dvosmernu<br />
ko mu ni ka ci ju, što je po red funk cije daljinskog<br />
očitavanja potrošnje, omogućilo i<br />
promenu parametara brojila, tj. daljinsko<br />
uključenje/isključenje potrošača, limitaciju<br />
potrošnje, programiranje tarifnih programa<br />
u brojilu... Nova generacija AMM sistema<br />
omogućava unapređenje merenja i<br />
nove funkcionalnosti (merenje kvaliteta<br />
električne energije, faktor snage, profili<br />
opterećenja, detekcija i evidentiranje<br />
događaja, kao što su prekid napajanja,<br />
ometanje i integritet merenja, dotrajalost<br />
baterije...)<br />
Treću razvojnu fazu ovog velikog projekta<br />
predstavljaće implementiranje napredne<br />
in fra struk tu re za merenje - AMI (Advanced<br />
Metering Infrastructure) koja, pored<br />
navedenih funkcionalnosti AMM sistema,<br />
obuhvata i uključenje drugih vrsta mernih<br />
uređaja u domaćinstvu (voda, gas, grejanje...)<br />
u je din stven si stem.<br />
18 industrija 20 / maj 2009.
u fokusu<br />
Da ljin sko oči ta va nje bro ji la elek trič ne ener gi je i upra vlja nje po tro šnjom<br />
Svet ski tren do vi<br />
Ovo je jed na od ret kih si tu a ci ja u ko joj<br />
naša država ne kasni za svetom kada su u<br />
pitanju tehnološke inovacije. U Evropi, jedino<br />
je u Šved skoj (sa 95% im ple men ti ra nih<br />
bro ji la) u pot pu no sti po sta vljen si stem za<br />
da ljin sko oči ta va nje bro ji la i upra vlja nje<br />
potrošnjom električne energije. Sve druge<br />
ze mlje još su uvek u fa zi pi lot pro je ka ta<br />
(u Francuskoj se radi na implemetaciji<br />
300.000 brojila, u Holandiji 100.000<br />
brojila...).<br />
Ono što uspo ra va ma sov nu im ple menta<br />
ci ju AMM si ste ma u sve tu, a i kod nas,<br />
je ste ne do sta tak stan dar di za ci je AMM<br />
si ste ma, ko ja se od no si na iz bor ko mu nikacione<br />
tehnologije (medijuma) za prenos<br />
signala od brojila ka koncentratoru, odnosno<br />
AMM cen tru, i na mo du la ci o nu teh niku<br />
prenosa ovih signala. Navedeni pilot<br />
projekti u svetu, treba da daju odgovor na<br />
ove di le me, či me bi se otvo ri la vra ta za<br />
pot pu nu stan dar di za ci ju u ovoj obla sti.<br />
S ob zi rom na či nje ni cu da se na te re nu<br />
godišnje ugrađuje značajan broj novih<br />
bro ji la (no vi po tro ša či, za me na kla sič nih<br />
indukcionih brojila..), pametna investicija<br />
je ugradnja brojila pripremljenih za<br />
AMM si stem, ko ja po se du ju sve na predne<br />
funk ci o nal no sti, i port i pro stor za<br />
na knad no pri klju če nje ko mu ni ka ci onog<br />
mo du la, ne za vi sno od bu du ćih stan darda,<br />
či me se ovo bro ji lo uklju ču je u AMM<br />
sistem. Ovakva strategija ne bi zahtevala<br />
po nov nu za me nu ovih bro ji la, na kon<br />
Ten der po čet kom<br />
2010. godine<br />
Sre di nom apri la, ge ne ral ni di rek tor<br />
Elektroprivrede Srbije Dragomir Marko<br />
vić na ja vio je da bi po čet kom 2010.<br />
godine trebalo da bude raspisan tender<br />
za nabavku brojila za daljinski sistem<br />
upra vlja nja. U Sr bi ji ima 3,4 mi li o na<br />
domaćinstava, i očekuje se da bi vrednost<br />
kom plet nog po sla oko za me ne starih<br />
i ugradnje novih brojila iznosila oko<br />
600 mi li o na eura. Ka ko je is ta kao go spodin<br />
Mar ko vić, ako bi se uz po moć no vih<br />
brojila gubici smanjili za 4-5%, ta investici<br />
ja mo gla bi da se is pla ti za pet do šest<br />
godina. Dragomir Marković smatra da za<br />
projekat zamene brojila ne bi bilo teško<br />
naći finansijera, i navodi da će inicijalna<br />
sred sta va za pr vu go di nu naj ve ro vat nije<br />
biti obezbeđena iz kredita Evropske<br />
ban ke za ob no vu i raz voj. Po nje go voj<br />
pro ce ni u Sr bi ji bi go di šnje mo glo da<br />
se za me ni mak si mal no 300.000 do<br />
400.000 brojila.<br />
Karakteristike novog elektronskog bro ji la ST300<br />
• mogućnost merenja i aktivne i reaktivne energije<br />
• registrovanje maksimalne srednje snage<br />
• limitacija snage<br />
• sagledavanje profila potrošnje<br />
• postojanje dnevnika događaja<br />
• registrovanje kvaliteta električne energije<br />
• zaštita integriteta merenja<br />
• očitavanje brojila i u beznaponskom stanju<br />
• mogućnost naknadnog priključenja komunikacionog modula i komunikacija sa<br />
AMM centrom elektrodistribucije<br />
• mogućnost naknadnog priključenja prekidačkog modula (sklopke) koji služi za<br />
daljinsko isključenje i uključenje potrošača sa mreže<br />
stan dar di za ci je AMM si ste ma i po čet ka<br />
njihove ma sov ne in sta la ci je. Za bro ji la<br />
pri pre mlje na za AMM si stem po sto je<br />
svi neo p hod ni re fe rent ni stan dar di, što<br />
u ovom mo men tu omo gu ću je nji ho vu<br />
ma sov nu im ple men ta ci ju na te re nu.<br />
ST300 - ko rak is pred<br />
svet skog tr ži šta<br />
Kao rezultat dugogodišnjeg rada i posvećenosti<br />
tima Rudnap Group - Meter&Control,<br />
koji čine stručnjaci iz oblasti elektrotehnike<br />
čije je ogromno znanje i iskustvo<br />
ste čeno u istraživanjima u zemlji i inostranstvu,<br />
na sta lo je elek tron sko bro ji lo ST300<br />
- pri pre mlje no za AMM si stem, ko je po<br />
svojoj multifuncionalnosti i sveobuhvatnosti<br />
za sada predstavlja potpuno jedinstven<br />
proizvod na svetskom tržištu. O kakvoj<br />
ino vaciji se radi govori i sve veća zainteresovanost<br />
stranog, posebno ruskog tržišta<br />
za ovo sa vremeno električno brojilo.<br />
U ko rist svi ma osim kra dljiv ci ma<br />
Postoje tri grupe beneficija koje donosi<br />
implementacija nove generacije brojila i<br />
AMM si ste ma: beneficije koje imaju proizvođači,<br />
distributeri i one koje imaju krajnji<br />
korisnici.<br />
Kao pr vo, no vi si stem će omo gu ći ti smanjenje<br />
(eliminaciju) neovlašćene potrošnje<br />
i smanjenje troškova usled nenaplaćene<br />
električne energije. Pored toga, značajno<br />
je i smanjivanje troškova mehanizacije i<br />
radne snage, povećanje pouzdanosti elektrodistributivne<br />
mreže (smanjenje broja i<br />
trajanja prekida napajanja, bolji kvalitet<br />
usluge isporuke), unapređenje kvaliteta<br />
električne energije, fleksibilnost tarifnog<br />
sistema za prodaju električne energije...<br />
Sve to, na rav no do vo di do zna čaj nog<br />
povećanja energetske efikasnosti čitavog<br />
sistema.<br />
Elek tro pri vre da će ima ti bo lje ula zne<br />
po dat ke za pla ni ra nje pro iz vod nje električ<br />
ne ener gi je, sma nje nje ne teh nič kih<br />
(ko mer ci jal nih) i teh nič kih gu bi ta ka, smanje<br />
nje tro ško va rad ne sna ge (auto ma ti zaci<br />
ja oči ta va nja, uklju če nja i is klju če nja),<br />
mogućnost detekcije prekida napajanja<br />
i ome ta nja me re nja, što će sva ka ko<br />
umnogome doprineti njenom efikasnijem<br />
po slo va nju.<br />
Kada je u pitanju distribucija i isporuka<br />
električne energije, no vi si stem će omo gućiti<br />
inovativne usluge u paketu isporuke<br />
električne energije, bolji stepen naplate,<br />
dostupnost očitavanja u svakom trenutku,<br />
pa samim tim i fleksibilnije periode naplate,<br />
prepaid plaćanje, i naravno račune<br />
na bazi ostvarene, a ne pretpostavljene<br />
po tro šnje. I na kra ju, no vi si stem će mo tivisati<br />
kupce da sami upravljaju svojom<br />
potrošnjom, koju će na osnovu ponuđenih<br />
tarifa moći da prilagode svojim životnim<br />
potrebama i navikama.<br />
Omladinskih brigada 182/11<br />
11070 Novi Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 227 90 26<br />
Mob: +381 65 222 63 41<br />
+387 65 538 449<br />
Fax: +381 11 228 99 86<br />
Email: igor.vujicic@meterandcontrol.rs<br />
www.meterandcontrol.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 19
ufo u fokusu<br />
<strong>Auto</strong>matizacija: Exor-Esi d.o.o. Beograd<br />
KRE A TIV NA RE ŠE NJA<br />
po si ste mu "ključ u ru ke"<br />
Kompanija EXOR nudi rešenja za<br />
automatizaciju i informatiku u<br />
oblastima industrije, energetike,<br />
saobraćaja i građevinarstva, koja<br />
obuhvataju celokupan inženjering<br />
i rešenja - od ideje i projektovanja,<br />
pre ko pro izvodnje, programiranja<br />
i ispitivanja, do obuke korisnika i<br />
puštanja sistema u rad.<br />
<strong>Auto</strong>matizacija i zaštite u<br />
elek tro e ner get skim po stro je nji ma<br />
EXOR je svoje proizvode i rešenja kao<br />
integrator sistema ugradio u više od 100<br />
elektroenergetskih objekata naponskog<br />
ni voa do 500 kV i po je di nač ne sna ge<br />
do 550 MVA. Na ša po nu da u obla sti<br />
energetike obuhvata: automatizaciju i<br />
zaštitu u elektroenergetskim postrojenjima,<br />
energetska i obračunska merenja,<br />
komunikaciono i informaciono povezivanje<br />
elektroenergetskih sistema i objekata<br />
i umre ža va nje si ste ma (LAN, WAN).<br />
Pored toga, parametriramo i isporučujemo<br />
savremenu opremu svetski poznatih<br />
proizvođača, kao i vlastiti SCADA paket<br />
(Supervisory Control and Data Acquisition)<br />
sa aplikacionim programima.<br />
Tran sfor ma tor ske sta ni ce<br />
EXOR je u sve tu uče stvo vao u pro jek tovanju,<br />
izgradnji, opremanju i obnovi mnogih<br />
transformatorskih stanica srednjeg i<br />
visokog napona i rasklopnih postrojenja.<br />
Izvodimo kompletan inženjering po načelu<br />
"ključ u ruke", učestvujemo u pojedinim<br />
pro jekt nim fa za ma od idej nih re še nja i<br />
ten de ra, kon sul ta ci ja pri iz bo ru opre me i<br />
planiranju, dinamike realizacije, glavnih<br />
i iz vo đač kih pro je ka ta, is po ru ke opre me,<br />
proizvodnje ormana zaštite, upravljanja i<br />
merenja, parametriranja numeričkih uređaja<br />
(IEDs - Intelligent Electronic Devices),<br />
pa do obu ke, mon ta že i pu šta nja u rad.<br />
Ormani zaštite, upravljanja i merenja, kao<br />
i ugra đe ne kom po nen te, za do vo lja va ju<br />
sve va že će na ci o nal ne i me đu na rod ne<br />
standarde.<br />
Vođenje procesa<br />
u ter moelektranama<br />
EXOR je uče stvo vao u iz grad nji ili ob novi<br />
desetak termoelektrana u svetu. U tim<br />
projektima isporučili smo potrebnu opremu,<br />
a na ši su in že njeri izradili celokupan<br />
softver za vođenje procesa i učestvovali<br />
u pu šta nju elek tra na u rad. EXOR-ov<br />
softver za vođenje procesa upravlja svim<br />
regulacionim petljama elektrane: odziv<br />
na promenu tereta i frekvencije mreže,<br />
vrednosti procesnih veličina kao što su<br />
nivoi, pritisci i temperature koji se održavaju<br />
unutar dozvoljenog raspona i sve<br />
druge karakteristične veličine.<br />
Bager - Dragline<br />
Excavator ESh10/70<br />
EXOR je rekonstruisao bager Dragli<br />
ne ESh 10/70, ko ji kao po moć na<br />
mašina radi na površinskim kopovima<br />
uglja. Ova ma ši na te ška oko 800 to na<br />
serijski je pravljena u bivšem Sovjetskom<br />
Sa ve zu. Se dam glav nih jed nosmernih<br />
pogona zamenjeno je asinhronim<br />
motorima koji su frekventno<br />
regulisani. Sam izbor i specificiranje<br />
asinhronih motora bili su izazov, zbog<br />
veoma zahtevnih režima u kojima<br />
su postojeći DC motori (napajani preko<br />
Ward –Leonhard-ove grupe) radili.<br />
Re še nje smo na šli u SE VER-ovim mo torima<br />
specijalne izvedbe. Frekventni<br />
regulator je ABB-ov ACS800 Mul ti Drive.<br />
Upravljanje je povereno SIEMENSovom<br />
S7 400 PLC-u. Ura đe na je i kompletna<br />
zamena kablova, osvetljenja<br />
i sen zo ra u po lju, kao i is poruka<br />
novih niskonaponskih<br />
ormana preko kojih se<br />
na pa ja ju po moć ni<br />
pogoni, grejači i<br />
osvetljenje.<br />
<strong>Auto</strong>matizacija u Institutu<br />
za ku ku ruz Ze mun Po lje<br />
U do rad nom cen tru Instituta za kukuruz<br />
Ze mun Po lje koji služi za doradu<br />
raznih vrsta semena - od prihvata i<br />
skladištenja do pakovanja i distribucije,<br />
EXOR je u celosti realizovao projekat<br />
automatizacije svih procesa. Uvezano je<br />
tridesetak čvorova, 800 digitalnih ulaza,<br />
650 digitalnih izlaza, stotinak analognih<br />
signala. SCADA je odmah pokazala da<br />
je po sao do bro od ra đen. Le vel 2 je omogućio<br />
vezu sa informacionim sistemom<br />
celog instituta.<br />
Vođenje procesa<br />
u hidroelektranama<br />
Na više od 20 referentnih objekata po jedinačne<br />
instalirane snage do 550 MVA<br />
obnovili smo ili isporučili nove sisteme<br />
nadzora, upravljanja, zaštite, sinhronizacije,<br />
regulacije, merenja i napajanja kao<br />
što su: lokalno i daljinsko upravljanje i<br />
nadzor nad hidroelektranama, generatori,<br />
mrežni i blok transformatori, turbine,<br />
turbinska regulacija agregata, start-stop<br />
auto ma ti ka agre ga ta, me re nje pro to ka,<br />
rasklopna postrojenja srednjeg i visokog<br />
napona, hidromehanička oprema, ulazni<br />
uređaji, ispusti, prelivi, zatvarači (leptirasti,<br />
tablasti, segmentni, kuglasti), registracije<br />
pro ce snih i elek trič nih ve li či na (bro ji la<br />
električne energije), hronološka registracija<br />
događaja (HRD), vremenska sinhronizacija<br />
(GPS, DCF77...), telekomunikacije<br />
(uvođenje optičkih komunikacija u pogone<br />
i vodne tunele), itd.<br />
"EXOR ESI" d.o.o.<br />
Bulevar Mihajla Pupina 165a<br />
11070 Novi Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 301 68 81<br />
Fax: +381 11 311 31 48<br />
E-mail: info@exor.rs<br />
www.exor.rs<br />
20 industrija 20 / maj 2009.
Nove tehnologije<br />
<strong>Auto</strong>-industrija na<br />
istorijskoj pre kretnici<br />
No ve teh no lo gi je u funk ci ji sma nji va nja emi si je co 2<br />
TEKST: MR VLA DAN MA DIĆ<br />
Tr ka za bu duć nost u auto-in dustriji<br />
pogurana je napred usled<br />
rastućeg pritiska na auto-proizvođače<br />
da odgovore na društvene<br />
potrebe, naročito na one koji<br />
se ti ču za štite životne sredine i<br />
bezbednosti. "Ekološki čisti, štedljivi<br />
i bezbedni automobili po<br />
povoljnim cenama" nisu samo<br />
društveno poželjni, već, takođe,<br />
imaju i potencijal za stvaranje<br />
konkurentske prednosti u onoj<br />
meri u kojoj ispunjavaju očekivanja<br />
svojih kupaca, koliko su<br />
pristupačni i koliko obraćaju<br />
pažnju na potrebe globalne<br />
zajednice u celini.<br />
I<br />
ntenzitet istraživanja u globalnoj autoindustriji<br />
ukazuje da postoji veliko<br />
ubeđenje i verovanje da je inovacija<br />
preduslov za konkurentnost. Sa jedne<br />
strane, regulatorni standardi mogu stvoriti<br />
podsticaj tehnološkom napretku a, sa<br />
druge strane, auto-industrija treba da se<br />
pobrine za predvidljivost i dovoljno vreme<br />
trajanja takvih regulatornih mera. Buduća<br />
konkurentnost auto-industrije uveliko će<br />
biti povezana sa sposobnošću da se efikasno<br />
upravlja proizvodnim procesima, sa<br />
fleksibilnošću i prilagođavanjem proizvoda<br />
globalnim tržištima.<br />
U periodu globalne recesije, auto-industri<br />
ja je sti gla do pre kret ni ce u svo joj<br />
istoriji. Mada je neophodna akcija da se<br />
izbegne trenutni kolaps, to samo po sebi<br />
ne će bi ti do volj no jer, bez fun da men tal nih<br />
reformi, industrija neće imati privlačnu<br />
budućnost na dugi rok. Oporavak može<br />
doći samo kroz radikalne inovacije na<br />
pro iz vo du. Tvor ci po li ti ke i re gu la ti ve igraće<br />
ključ nu ulo gu u ovoj tran zi ci ji, ali i oni<br />
će zah te va ti no vi pri stup. Ako<br />
se de se pro me ne, usle di će<br />
oporavak i obnova auto-sektora<br />
koji ima ulogu stvaraoca<br />
zna čaj ne vred no sti u glo bal noj<br />
eko no mi ji.<br />
Go di na 2008. bi la je označena<br />
kao godina intenzivnih<br />
promena u auto-industriji, s<br />
ob zi rom na to da glo bal ni igrači<br />
odgovaraju na brzo rastući<br />
broj finansijskih i regulatornih<br />
pri ti sa ka. Ova kve pre pre ke<br />
uključuju ekonomičnu potrošnju goriva<br />
i/ili drastična smanjenja emisije CO 2 ,<br />
promenljive cene robe, slabljenje/jačanje<br />
USD, menjanje ukusa kupaca, brigu o<br />
likvidnosti.<br />
<strong>Auto</strong>-proizvođači koji posluju u Zapadnoj<br />
Evropi, takođe rade na ispunjavanju<br />
no vih zah te va kao što je sma nje nje emisije<br />
CO 2 i do sti za nje 120 g/km u 2012.<br />
godini. Zahtevi postavljeni od strane EU<br />
re zul ti ra li su ra stu ćim bro jem ze ma lja<br />
koje koriste oporezivanje vozila na bazi<br />
emisije CO 2 , konačno pokrećući tražnju za<br />
ekonomičnijim automobilima i efikasnijim<br />
motorima. <strong>Auto</strong>-proizvođači i dobavljači<br />
razvijaju štedljive tehnologije koje poboljšavaju<br />
efikasnost bez žrtvovanja performan<br />
si i ko je će na sta vi ti da do no se ko ri sti<br />
u visoko konkurentskom sektoru.<br />
Za ko ni in spi ri šu ino va ci je<br />
U protekloj dekadi bilo je puno značajnih<br />
tehnoloških unapređenja za koja su<br />
zaslužni različiti uzroci: konkurencija i<br />
tražnja za novitetima, potreba da se povećaju<br />
profitne margine kod prodaje vozila<br />
pomoću opcione opreme velike vrednosti,<br />
rastuća zabrinutost za zaštitu životne sredine,<br />
bolja mobilnost u saobraćaju i sve<br />
gla sni ji zah te vi za po bolj ša njem bez bednosti<br />
vozača i pešaka. U auto-industriji<br />
do la zi do va žnih teh no lo ških pro me na<br />
jer se mehanička kontrola funkcija kao<br />
što je upravljanje, kočenje i automatska<br />
transmisija zamenjuju elektronskim operacijama.<br />
Inovacije koje su razvijene radi<br />
usklađivanja sa zahtevima zakonodavstva<br />
mogu imati takav potencijal da pruže<br />
auto-proizvođaču vođstvo u odnosu na<br />
konkurenciju.<br />
22 industrija 20 / maj 2009.
Nove tehnologije<br />
Goruće teme poput energetske sigurnosti,<br />
klimatskih promena, ekoloških zagađe<br />
nja i sl. do ve le su do ve li kog pri ti ska na<br />
proizvođače vozila da smanje potrošnju<br />
goriva na svojim automobilima. Danas<br />
postoji malo harmonije između emisije<br />
štetnih materija i standarda o potrošnji<br />
goriva u svetskim regionima, pa buduće<br />
zakonodavstvo može biti kreirano tako<br />
da bolje uskladi auto-proizvođače sa sve<br />
strožijim regionalnim i globalnim ciljevima<br />
za zaštitu životne okoline. Proizvođači<br />
vozila moraju ispuniti zahtev i proizvesti<br />
štedljivija vozila koja troše manje goriva,<br />
čime će zadovoljiti strožije standarde, a sa<br />
druge strane moraće da zadovolje prioritete<br />
kupaca. <strong>Auto</strong>-proizvođači i dobavljači<br />
dostići će svoje ciljeve angažovanjem<br />
brojnih tehnologija u proizvodnji motora<br />
kako bi povećali performanse i smanjili<br />
potrošnju goriva.<br />
Pri ti sak na auto-in du stri ju<br />
Pošto se interes za tehnologijom koja<br />
omogućava manju potrošnju goriva (i smanjenje<br />
CO 2 ) pojavio kao važno pitanje sa<br />
me nje ne u po sled njih 30 go di na, pred stavljaju<br />
veliku prekretnicu. Novi standard će<br />
zah te va ti da CAFÉ po ra ste sa 27,5 mpg<br />
(mi les per gal lon) u 2007. go di ni na 35<br />
mpg do 2020. go di ne.<br />
Evropska Komisija takođe raspravlja o<br />
merama pomoću kojih će prisilno sprovesti<br />
strože zahteve po pitanju emisije CO 2 , a<br />
koji su bili dobrovoljni u prošlosti.<br />
Pitanja ponude i tražnje ubrzavaju promene<br />
u politici i menjaju prioritete kupaca<br />
prema manjim vozilima koja troše manje<br />
goriva. Kolebanje cene nafte na svetskoj<br />
berzi takođe je rasplamsalo ovu raspravu.<br />
Potraga za alterna ti vom<br />
Honda FCX Clarity, prvi automobil na vodonični pogon, sa dvostruko<br />
manjom emisijom CO 2 u odnosu na konvencionalna vozila<br />
globalnim posledicama, istraživanje i razvoj<br />
u auto-industriji i infrastruktura suočiće<br />
se sa povećanim pritiskom od strane šire<br />
automobilske zajednice i zaštite životne<br />
okoline.<br />
Nedavne promene u američkim CAFÉ<br />
(Corporate Average Fuel Economy) standardima,<br />
koje su praktično ostale nepro-<br />
Dok su ne ke teh no lo gi je kao što su<br />
hibridno-električni pogon u SAD-u i dizel<br />
motori u Evropi, privukle veliku pažnju,<br />
postoje brojne tehnologije koje će verovatno<br />
biti upotrebljene kako bi se ispunili stroži<br />
stan dar di u bu duć no sti. Mno štvo tehnologija<br />
u proizvodnji motora postoji radi<br />
smanjenja potrošnje goriva, ali proizvođači<br />
mo ra ju iskoristiti opcije koje su odmah<br />
dostupne i koje minimiziraju dodatne troškove.<br />
Tu spadaju: smanjenje zapremine<br />
motora uz dodavanje turbo punjača, GDI<br />
(gasoline direct injection) si stem di rektnog<br />
ubrizgavanja goriva, VVT (variable<br />
valve timing) koji optimizuje mešavinu<br />
goriva i vazduha u zavisnosti od brzine<br />
motora, hibridni motori (kombinacija električ<br />
nog i ben zin skog ili di zel mo to ra), di zel<br />
motori čije korišćenje već prevazilazi 50%<br />
u Zapadnoj Evropi.<br />
Vozila na bateri je - bu duć nost<br />
ili utopija<br />
Vozila na električni pogon privlače trenutno<br />
puno pažnje auto proizvođačima<br />
i do ba vlja či ma pre sve ga zbog na pret ka<br />
tehnologije. Ovaj sektor privlači snažan,<br />
rizičan kapital koji je zainteresovan za<br />
novonastale firme koje postaju dobavljači<br />
tehnologije za vozila na električni pogon.<br />
Moraju se, međutim, prevazići tehnološke<br />
i infrastrukturne barijere pre nego<br />
što ova vozila postanu prihvaćena širom<br />
sveta. Razvoj litijum-jonskih (Li-Ion) baterija<br />
takmičiće se sa već preopterećenim<br />
istraživačko-razvojnim potrebama industrije,<br />
dok će vi so ke ce ne ba te ri ja uti ca ti na<br />
visoku cenu ovih vozila i određivati nivo<br />
tražnje na tržištu. Vlasti i auto-proizvođači<br />
verovatno će morati da obezbede olakšice<br />
i stimulacije za kupovinu vozila na električni<br />
po gon, po red bo lje in fra struk tu re i re lativno<br />
jeftinih izvora električne energije.<br />
Samo onda kada pilot program bude<br />
po dr žan i pot po mog nut na dr žav nom<br />
nivou, postaće široko rasprostranjen, i<br />
sa mo na taj na čin mo že bi ti otvo ren pun<br />
tržišni potencijal za sledeću automobilsku<br />
generaciju. U suprotnom, električna vozila<br />
će ostati samo jedna tržišna niša.<br />
LI TE RA TU RA:<br />
• McKinsey&Company, "Roads toward<br />
a low-carbon future: Reducing CO 2 emis sions<br />
from passenger vehicles in the global<br />
road transportation system", 2009.<br />
• PWC <strong>Auto</strong>motive Institute Analyst<br />
Note, Quarterly Forecast update, "Delivering<br />
Fuel - Ef fi ci ency", 9.01.2008.<br />
• PWC, "Global Powertrain – Plugging<br />
into tomorrow’s vehicles", 19.11.2008. in<br />
industrija 20 / maj 2009. 23
p<br />
j<br />
Fre kvent ni re gu la to ri<br />
u HVAC apli ka ci ja ma<br />
Svako ko se bavi projektovanjem i proizvodnjom sistema za grejanje, ventilaciju i klimatizaciju<br />
svestan je očekivanja svojih korisnika koja se najlakše mogu opisati kao stalna potreba za sve<br />
višim standardima, kako bi se odgovorilo neprestanim promenama zahteva tržišta za udobnošću,<br />
jed no stav nom i sigurnom upotrebom, brzim održavanjem i visokim nivoom efikasnosti.<br />
Z<br />
ah te vi za HVAC opre mom usko su<br />
povezani sa trendovima u građevinskoj<br />
industriji, brojem novoizgrađenih<br />
poslovnih i stambenih objekata i<br />
zamenom zastarelih sistema ventilacije u<br />
postojećim objektima.<br />
Kon tro li šu ći br zi nu mo to ra, fre kvent ni<br />
regulatori postaju moćan alat za obezbeđivanje<br />
kvaliteta vazduha u prostorijama za<br />
ži vot i rad, što pred sta vlja osnov nu na menu<br />
HVAC si ste ma.<br />
Frekventni regulatori imaju mnogobrojne<br />
prednosti u odnosu na tradicionalne<br />
in sta la ci je, uklju ču ju ći i bo lju kon tro lu<br />
sistema, niži nivo buke i ogromnu uštedu<br />
energije.<br />
Ču va ri ener gi je<br />
ABB je poznati svetski lider u oblasti<br />
racionalnog korišćenja električne energije<br />
i u HVAC aplikacijama, gde motori pokreću<br />
pumpe i ventilatore, AC regulatori mogu<br />
umanjiti račun za električnu energiju čak<br />
i do 80%.<br />
Har mo ni ci i RFI emi si ja pred sta vlja ju<br />
ozbilj ne pro ble me u mno gim HVAC in stala<br />
ci ja ma. ABB re gu la tor za HVAC is punja<br />
va stro ge zah te ve za elek tro mag netnom<br />
kom pa ta bil no šću, a standardno<br />
ugrađena pro men lji va pri gu šni ca smanju<br />
je emi si ju har mo ni ka do 25%.<br />
ABB nudi analizu potrošnje električne<br />
ener gi je za jed no sa ne ko li ko programa<br />
za proračun uštede energije ugrađenih<br />
u re gu la tor. Ener get ska ana li za mo že<br />
vrlo brzo da odredi gde i koliko energije<br />
mo že da se ušte di. Ušte da do 50% mo že<br />
se postići smanjenjem brzine za samo<br />
20%. Dodatno, ABB regulatori za HVAC<br />
pru ža ju po vra ćaj in ve sti ci je obič no na kon<br />
nekoliko meseci, samo na osnovu uštede<br />
električne energije.<br />
ABB re gu la to ri su pre pro gra mi ra ni za<br />
nekoliko HVAC aplikacija kao npr. dovodni<br />
i odvodni ventilatori, rashladne kule,<br />
buster pumpe...<br />
Primer HVAC sistema i delova koji mogu biti upravljani frekventnim regulatorom<br />
1. Ventilatori hladnjaka vode<br />
4. Pumpa čilera<br />
2. Kondenzatorska pumpa<br />
5. Usisni ventilator<br />
3. Kompresor čilera<br />
6. Odsisni ventilator<br />
24 industrija 20 / maj 2009.
ACH550 - Bezbrižno i funkcionalno<br />
• Puna izlazna snaga motora (kW) pri<br />
tem pe ra tu ri am bi jen ta od 50 o C<br />
• 14 una pred pro gra mi ra nih HVAC apli -<br />
ka ci ja – spre man za upo tre bu bez<br />
dodat nog pro gra mi ra nja<br />
• Ugrađena promenljiva prigušnica - do<br />
25% ma nje har mo ni ka<br />
• EMC fil ter za stam be ne i po slov ne<br />
zgra de, kla sa C2<br />
• Dva ne za visna ugrađena PID kontrolera<br />
• Ugra đe ni sat i ka len dar<br />
• In te gri sa ni taj me ri – pro gra mi ra nje<br />
op ci je start/stop ili br zi ne mo to ra pre -<br />
ma sop stve nim po tre ba ma, npr. dnev ni<br />
i noć ni re žim<br />
• Podržani svi bitniji komunikacioni protoko<br />
li - BAC net MS/TP, N2, FLN, Mod bus<br />
• Mno go broj ni in ter ak tiv ni vo di či olak šava<br />
ju upo tre bu broj nih funk ci ja:<br />
• Start up<br />
• PID<br />
• Taj mer<br />
• Se rij ska ko mu ni ka ci ja<br />
• Glav ni ra sta vljač - op ci ja za do dat nu<br />
bez bed nost.<br />
• Pri la go đe ni HVAC soft ver – šte di va še<br />
vre me i no vac<br />
• Istorija kvarova - lakše određivanje<br />
kvarova: pored tačnog vremena kvarova,<br />
snima se i se dam bit nih ve li či na<br />
kao što su npr. br zina motora i izlazna<br />
stru ja re gu la to ra<br />
• Za šti ta mo to ra PTC ili PT100 sen zo ri ma<br />
• Vi še je zič ni kon trol pa nel sa HELP dug -<br />
me tom<br />
• Soft ver ske funk ci je za sma nje nje bu ke<br />
ABB d.o.o.<br />
Kumodraška 235<br />
11000 Beograd<br />
Tel. 011/3094 300<br />
www.abb.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 25
predstavljamo<br />
Gramper d.o.o.<br />
Po uz dan po slov ni part ner<br />
Proteklih godina profesionalno smo<br />
se razvijali, rasli, unapređivali način<br />
po slo va nja da bi smo da nas u svojoj<br />
delatnosti trgovine elektroopremom i<br />
metalnom robom postali pouzdan poslovni<br />
part ner na ko ga se uvek mo že te oslo ni ti.<br />
Gram per d.o.o. je:<br />
- Generalni zastupnik nemačkog proiz<br />
vo đa ča "Els spels berg" za pod ruč ja<br />
Srbije i Republike Srpske.<br />
- Generalni zastupnik slovenačkog proizvođača<br />
"Iskra merilne naprave" za područje<br />
Srbije.<br />
- Ovla šće ni uvo znik i di stri bu ter za<br />
tržište Srbije, proizvoda kompanije "ETI<br />
Elektroelement" - Izlake, Slovenija.<br />
- Di stri bu ter pro iz vo da kom pa ni je<br />
"Moeller" na području Srbije.<br />
- Distributer nemačke kompanije "Tyso<br />
electronics" (Raychem) za pod ruč je Be o-<br />
grada, jugoistočne i centralne Srbije.<br />
Uspostavljeni standard SRPS ISO<br />
9001:2001, omo gu ćio nam je pri sut nost u<br />
svim delovima Elektroprivrede Srbije ko ja<br />
je od sa mog na stan ka bi la i osta la naš najveći<br />
i najznačajniji poslovni partner.<br />
Savremeno i izuzetno opremljeno skladi<br />
šte sop stve ne ro be, kao i ro be u ko mi sionoj<br />
prodaji, garantuje povoljnost uslo va<br />
prodaje i brzu isporuku. Nudimo širok asortiman<br />
elektromaterijala i prateće opreme,<br />
direktno sarađujući sa svim fabrikama<br />
na teritoriji Srbije i pouzdanim inopartnerima.<br />
Gram per d.o.o. po slu je u sop stve nom<br />
poslovnom i magacinskom prostoru sa<br />
sedištem u Beogradu, ulica Kneza Višeslava<br />
88.<br />
Gramper d.o.o.<br />
Preduzeće za promet elektrotehničkom<br />
i metalnom robom<br />
Kneza Višeslava 88, 11030 Beograd<br />
Tel. +381 11 354 48 32<br />
+381 11 354 93 65<br />
+381 11 354 93 92<br />
Fax.+381 11 305 92 16<br />
E-mail: gramper@gramper.com<br />
www.gramper.com<br />
26 industrija 20 / maj 2009.
p<br />
j<br />
Montavar Lola d.o.o.<br />
tradicija, iskustvo, kvalitet<br />
Preduzeće MONTAVAR LOLA d.o.o.<br />
za proizvodnju alatnih mašina i<br />
metalnih konstrukcija formirano je<br />
maja 2007. godine, privatizacijom<br />
nekada najveće fabrike alatnih<br />
mašina IVO LOLA RIBAR od strane<br />
kompanije MONTAVAR METALNA<br />
NOVA - Maribor. MONTAVAR<br />
GRUPA sa svoja tri proizvodna<br />
pogona u Mariboru, Nikšiću i<br />
Beogradu pokriva celu teritoriju<br />
bivše SFRJ, a sa svojim firmama i<br />
predstavništvima prisutna je i na<br />
evropskom tržištu.<br />
P<br />
reduzeće MONTAVAR LOLA d.o.o.<br />
tre nut no ima oko 450 za po slenih.<br />
U projektnom birou radi 20<br />
mašinskih inženjera, 10 elektroinženjera<br />
i 6 inženjera tehnologije, osposobljenih za<br />
iz ra du pro je ka ta u elek tron skom ob li ku.<br />
Baza elektronske arhive ima oko 35.000<br />
crteža što omogućava laku izradu ponuda<br />
i prateće dokumentacije. Preduzeće raspo<br />
la že sa oko 4.000m 2 skladišnog i sa<br />
oko 42.000m 2 poslovnog prostora.<br />
Proizvodni program<br />
MONTAVAR LOLA ima zaokružen tehnolo<br />
ški po stu pak - od iz ra de projekta, kontrolisanog<br />
prijema materijala, pripreme - seče,<br />
spa ja nja, za va ri va nja, pre ko ma šin ske<br />
obrade, montaže, antikorozivne zaštite,<br />
testiranja, do pakovanja, isporuke i postprodajne<br />
podrške uz obezbeđen servis.<br />
Program proiz vod nje alat nih ma ši na<br />
ko ji je ova fa bri ka imala pri pri va ti za ci ji<br />
i koji je nastavljen, obuhvata:<br />
• Ma ši ne alat ke za ob ra du me ta la<br />
rezanjem<br />
- Horizontalne bušilice glodalice ručno i<br />
CNC upravljane (obradne centre) prečnika<br />
rad nog vre te na od 105mm do 200mm<br />
- Vertikalni CNC strugovi (karuseli) i<br />
ob rad ni cen tri za preč ni ke stru ga nja od<br />
1.600mm do 5.000mm<br />
• Ma ši ne alat ke za ob ra du me ta la<br />
deformacijom<br />
- Mehaničke prese<br />
- Hidraulične prese<br />
• Mo der ni za ci ju i odr ža va nje ma ši na<br />
alatki<br />
• Izradu alata i pribora.<br />
Programi ma tič ne fir me ko ji su u proteklom<br />
periodu zaživeli i u Beogradu<br />
obuhvataju:<br />
• Izradu delova i komponenti u energetici<br />
sa mogućnošću izvođenja montaže za<br />
toplane, hidrocentrale (hidromehanička<br />
oprema) i termocentrale<br />
• Izradu delova i komponenti u procesnoj<br />
in du stri ji sa mo guć no šću iz vo đe nja<br />
montaže<br />
• Izradu čeličnih konstrukcija<br />
• Pro jek to va nje i iz ra du tran sport nih i<br />
transmisionih sistema.<br />
Kapaciteti fabri ke<br />
MONTAVAR LOLA je potpuno osposobljen<br />
za izradu projektne dokumentacije<br />
i poseduje potpuno opremljene radionice<br />
za izradu.<br />
• Sertifikovana radionica ručne obrade<br />
po EN ISO 3834-2 (oko 10.000m 2 )<br />
za pri pre mu, spa ja nje i za va ri va nje. U<br />
pri pre mi materijala ima la ser sku ma ši nu<br />
za se če nje li mo va ši ri ne 2m, du ži ne 6m,<br />
de blji ne li ma 20mm, kao i pla zma/gas<br />
se če nje li ma 5m x 20m do debljine li ma<br />
od 64/300mm, ab kant pre su du ži ne<br />
6m, si le 600t i pre ko sto apa ra ta za za vari<br />
va nje.<br />
• Ma šin ska ob ra da (oko 9.000m 2 )<br />
- Za stu plje ne su ob ra de stru ga njem<br />
(max. preč nik ob ra de 3.300mm i max.<br />
dužina obrade 12.000mm, glodanjem<br />
Portalna glodalica<br />
(max. rad ni pro stor 5.000mm x<br />
25.000mm x 1.700mm CNC gloda<br />
li ca), bru še njem (spo lja šnje<br />
i unutrašnje okruglo brušenja i<br />
ravno brušenje max. dimenzija<br />
2.800 x 6.000 x 2.000mm),<br />
rendisanjem, honovanjem, ozubljenjem,<br />
itd. Veoma su zastupljene<br />
horizontalne bušilice glodalice (max.<br />
x=9.000mm, y=3.500mm, z=1.350mm,<br />
w=1.000mm, B=360 x 1 sto 2.500mm<br />
x 2.000mm). Kapitalne mašine su opremlje<br />
ne CNC upra vlja njem što uz ob u če ne<br />
Detalj iz pogona - šasija<br />
auto krana u fazi zavarivanja<br />
radnike obezbeđuje maksimalne rezultate<br />
u ovoj obla sti.<br />
• Ra di o ni ca za ter mič ku ob ra du<br />
ko ma da (oko 1.000m 2 ) za po bolj ša nje,<br />
ka lje nje i ni tri ra nje.<br />
• Montažni kapaciteti (oko 10.000m 2 )<br />
- Kvalitetna mašinska i elektro montaža<br />
kao i montaža hidrauličnih komponenti,<br />
ka ko u po go nu fa bri ke ta ko i na te re nu.<br />
Otprema gotovog proizvoda<br />
Monterske ekipe su mobilne i osposobljene<br />
za sve vr ste ra do va u ve o ma krat kom<br />
roku.<br />
• Antikorozivna zaštita - Kvalitetan<br />
prostor (oko 1.000m 2 ), no va opre ma i kvalifikovan<br />
kadar omogućavaju dobru antikorozivnu<br />
zaštitu. U 2008. godini instalisana<br />
je no va pe ska ra ga ba ri ta 5m x 6m x 16m<br />
(peskarenje sačmom).<br />
MONTAVAR LOLA za sada izvozi preko<br />
90% svo jih pro iz vo da na tr ži šta Ne mačke,<br />
Fran cu ske, Švaj car ske, Ita li je, SAD-a,<br />
Belorusije, Hrvatske i Slovenije. Ovakva<br />
situacija je posledica transfera ugovora u<br />
početnoj fazi poslovanja. U planu je da se,<br />
u dogledno vreme, najmanje 40% proizvod<br />
nje pla si ra i na do ma će tr žište.<br />
industrija 20 / maj 2009. 27
Messer Tehnogas AD<br />
Zaštitni gasovi u<br />
tehnologiji zavarivanja<br />
Osnova zavarivanja u zaštiti gasa jeste inertni karakter<br />
nosećih gasova argona i/ili helijuma. Ovi jednoatomni pleme<br />
ni ti ga so vi ne ula ze ni u ka kva he mijska jedinjenja. Oni<br />
ne samo da šti te ras top od pri stu pa va zdu ha, već spre čava<br />
ju ne že lje ne he mij ske re ak ci je sa ži ča nom elek tro dom i<br />
zavarivačkom kupkom. Po svojim fizičkim osobinama ova<br />
dva ple me ni ta gasa se veoma razlikuju.<br />
28 industrija 20 / maj 2009.
Messer Tehnogas AD<br />
U<br />
gljen-dioksid i kiseonik su takozvani<br />
aktivni gasovi. U električnom<br />
lu ku od njih na sta je ak tiv ni<br />
atomski kiseonik. Ovi aktivni gasovi imaju<br />
odlučujući uticaj na prelaz materijala kod<br />
zavarivanja čelika u zaštiti gasa.<br />
Vodonik deluje redukciono. Usled njegove<br />
visoke termičke provodljivosti, on<br />
poboljšava energetsku vezu u materijalu i<br />
smanjuje viskozitet otopine. Dodavanjem<br />
vodonika argonu ili azotu, kao zaštitnom<br />
gasu, u provaru korena, pozitivno se utiče<br />
na formiranje korena. Treba obratiti pažnju<br />
na njegovu zapaljivost.<br />
Azot reaguje sporo. On se koristi sve više<br />
kod prerade aluminijuma, aluminijumskih<br />
legura i dupleks-materijala sa različitim<br />
učešćem zaštitnog gasa.<br />
Zaštitni gasovi koji se koriste za zavariva<br />
nje bez mi ri sa su, bo je, uku sa i, iz u zev<br />
vodonika, nisu zapaljivi.<br />
Me ša vi ne ga so va za<br />
MAG po stu pak za va ri va nja<br />
Zbog izuzetnog značaja MAG-zavarivanja,<br />
MES SER je raz vio ši ro ku pa le tu standardnih<br />
gasnih smeša koje omogućavaju<br />
da se, s jedne strane, pokriju široka područja<br />
primene sa jednom jedinom smešom,<br />
a, s dru ge stra ne, da se po stig nu op timalni<br />
rezultati zavarivanja kod specijalnih<br />
zadataka.<br />
Ove mešavine gasova se proizvode pod<br />
gru pama naziva FERROMIX i INOXMIX.<br />
Ga sne sme še i me ša vi ne ga so va<br />
Vrsta zaštitnog gasa ima bitan uticaj<br />
na kvalitetne i ekonomske aspekte zavarivanja.<br />
Pojedini zaštitni gasovi imaju, po<br />
pra vi lu, kom bi na ci ju po volj nih i ma nje<br />
povoljnih osobina kod određenog zavarivačkog<br />
zadatka.<br />
Tako, argon olakšava paljenje kod TIGzavarivanja,<br />
a kod MIG-zavarivanja obezbe<br />
đu je mi ran pre laz<br />
ma teri ja la. Ne do sta tak<br />
je, me đu tim, ni sko specifično<br />
unošenje energije<br />
kod sklopova većih<br />
de blji na, po seb no kod<br />
materijala sa visokom<br />
ter mič kom pro vo dlji vošću,<br />
kao što su alu mi nijum<br />
i ba kar.<br />
U pogledu unosa energije, čisti helijum<br />
je, naprotiv, optimalan. Međutim, u poređe<br />
nju sa ar go nom, ima ne do sta ta ka,<br />
kao što su nemiran prelaz materijala kod<br />
MIG-zavarivanja, a paljenje kod TIG-zavarivanja<br />
je otežano.<br />
U skladu sa sastavljenim gasnim smešama,<br />
mogu da se optimalno kombinuju<br />
dobre osobine komponenata, pri čemu se<br />
slabe osobine maksimalno suzbijaju.<br />
Posebno su važne smeše kod zavarivanja<br />
čelika u zaštiti gasa. U tom slučaju,<br />
argonu se, radi obezbeđivanja pravilnog<br />
prelaza materijala, mora dodati kiseonik,<br />
ili ugljen-dioksid. Aktivni gasovi koji nastaju<br />
pri to me, ne ozna ča va ju se kao ga sna<br />
smeša, već kao mešavina gasova.<br />
Za za šti tu ko re na ko ri ste se ga sne smeše<br />
sa sta vlje ne od azo ta i vo do ni ka, u for mi<br />
takozvanih formir-gasova.<br />
MESSER je razvio široku<br />
paletu standardnih<br />
gasnih smeša, koje se<br />
pro izvode pod grupama<br />
naziva FERROMIX<br />
i INOX MIX<br />
Li ni ja pro iz vo da FER RO MIX C<br />
Mešavine gasova iz linije proizvoda FER-<br />
RO MIX C (DIN EN 439, gru pa M21) je su<br />
smeše argona i ugljen-dioksida. One se<br />
ko ri ste za MAG-za va ri va nje ne le gi ra nih<br />
i ni sko le gi ra nih če li ka.<br />
FER RO MIX C 18 sa 18%<br />
ugljen-dioksida ima veoma<br />
univerzalnu primenu.<br />
FER RO MIX C 8 sa 8%<br />
ugljen-dioksida nudi specijalne<br />
prednosti kod rada<br />
sa tankim limovima, jer<br />
dolazi do manjeg intenziteta<br />
prskanja, uz obezbeđivanje<br />
veoma čistih šavova sa ekstremno<br />
malim ostacima šljake.<br />
Li ni ja pro iz vo da FER RO MIX X<br />
i FER RO MIX C X<br />
Mešavine gasova iz ove linije proizvoda<br />
(DIN EN 439, gru pe M22, M23, M24,<br />
M32) sa dr že kiseonik kao zajedničku komponentu<br />
i primarno se koriste kod nelegiranih<br />
i niskolegiranih čeli ka, a u ne kim slu čajevima<br />
i kod visokolegiranih čelika.<br />
FER RO MIX X 4 i FER RO MIX X 8 su smeše<br />
čistog argona i kiseonika koji učestvuje<br />
u za pre mi ni sa 4, od no sno 8%.<br />
Sve sme še ove gru pe se od li ku ju mirnim<br />
prelazom materijala bez prskanja u<br />
či ta vom pod ruč ju po de ša va nja. Ovo je<br />
posebno izraženo kod smeša bez ugljendioksida.<br />
Li ni je pro iz vo da INOX MIX C,<br />
INOX MIX He i INOX MIX X<br />
Mešavine gasova iz ove linije proizvoda<br />
(DIN EN 439, gru pe M12, M13) pre te žno<br />
se koriste za visoko legirane čelike. Njihovo<br />
neznatno učešće kod aktivnog gasa<br />
podešeno je prema specifičnim zahtevima<br />
visoko legiranih čelika, npr. neznatno<br />
obojenje šava (oksidacija šava) i neznatna<br />
šlja ka. Izbor odnosa komponenata mešavine<br />
koju čine kiseonik, ugljen-dioksid<br />
i helijum, omogućava individualni izbor<br />
optimalnog gasa za široku paletu visoko<br />
legiranih čelika.<br />
Ba njič ki put 62, 11090 Be o grad<br />
Tel: + 381 11 3537 220<br />
Fax: + 381 11 3537 293<br />
E-mail: c.w@mes ser.rs<br />
www.messer.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 29
predstavljamo<br />
JugoRamos d.o.o.<br />
Br za i po volj na iz grad nja<br />
sa ra ci o na li za ci jom u po tro šnji ener gi je<br />
JugoRamos d.o.o. preduzeće<br />
za proizvodnju, trgovinu i usluge<br />
iz obla sti ras hlad ne teh nike,<br />
formirano je 1996. godine<br />
privatnom inicijativom kadrova<br />
"Jugostroja" iz Beograda,<br />
kada je početkom tranzicije<br />
došlo do prestanka rada ovog<br />
nekada najvećeg preduzeća iz<br />
oblasti rashladne tehnike u bivšoj<br />
Jugoslaviji.<br />
U<br />
međuvremenu, došlo je i do prome<br />
ne stra te gi je u iz grad nji objekata<br />
sa rashladnim<br />
instalacijama. Pre tranzicije,<br />
gradili su se veliki objekti izvozno<br />
orijentisani u ta ko zva nom<br />
"društvenom" vlasništvu. Oni<br />
su imali rashladne instalacije<br />
sa centralnim amonijačnim<br />
sistemima. U današnje vreme,<br />
kada se grade objekti u<br />
privatnom vlasništvu, osobina<br />
U toku dosadašnjeg rada preduzeće<br />
JugoRamos je izgradilo veliki broj rashladnih<br />
instalacija i objekata za sledeće<br />
namene:<br />
Hladnjače za voće i povrće<br />
sa glav nim sa dr ža ji ma:<br />
- Tu ne li za za mr za va nje u<br />
šar ža ma<br />
- Tu ne li za kon ti nu al no za mr za -<br />
va nje<br />
- La ge ri sa tem pe ra tu rom od<br />
-20°C<br />
- Ko mo re za ču va nje na tem pera<br />
tu ri od 0°C<br />
- Manipulativni prostori sa temperaturom<br />
od +5°C<br />
Objek ti za pro iz vod nju pe kar skih<br />
proizvoda koji sadrže:<br />
- Tunele za zamrzavanje sa "Blast freezerima"<br />
- Ko mo re za "sok" hla đe nje<br />
- Lagere sa temperaturom od -20°C<br />
privatnog kapitala je da usvaja što racionalnija<br />
rešenja u izgradnji i eksploataciji.<br />
Objekti se grade od termoizolacionih poliuretanskih<br />
panela, a rashladne instalacije<br />
su, sa freonom kao rashladnim sredstvom,<br />
automatski vođene elektronskim procesorima,<br />
centralne, ili mono-blokovi za manje<br />
instalacije.<br />
Sve ovo je omo gu ći lo br zu i jef ti nu<br />
izgradnju sa racionalizacijom u potrošnji<br />
ener gi je. Mo gu ća je, ta ko đe, i jef ti na<br />
iz grad nja sa svim ma lih obje ka ta za ma le<br />
pred u zet ni ke.<br />
- Komore za zrenje trajnih proizvoda<br />
- Komore za preradu sa temperaturom od<br />
+10°C<br />
Mlekare sa:<br />
- Pro ce snim hla đe njem mle ka i mleč nih<br />
proizvoda<br />
- Komorama za zrenje sira<br />
- Akumulacionim bazenima ledene vode<br />
Pivare sa:<br />
- Procesnim hlađenjem piva<br />
- Akumulacionim bazenima ledene vode<br />
Prilikom izgradnje objekata i rashladnih<br />
instalacija u preduzeću JugoRamos<br />
ko risti se oprema renomiranih svetskih<br />
proizvođača:<br />
• "CO PE LAND-EMER SON" -<br />
DE UTCHLAND, USA - za kom pre so re;<br />
• "FRIMETAL", "GARCIA CAMARA"<br />
- SPAIN, "THER MO KEY" ITA LIA - za<br />
izmenjivače toplote;<br />
• "AL CO-EMER SON", USA, "DAN FOSS",<br />
DAN MARK - za auto ma ti ku i pro ce so re;<br />
• "BRUCHA", AUSTRIA - za termoizolacione<br />
panele i hladionička vrata;<br />
• "FRIGODOORS" ITALIA - za hladionička<br />
vra ta.<br />
Kontakt:<br />
JugoRamos d.o.o<br />
Preduzeće za proizvodnju, trgovinu<br />
i usluge iz oblasti rashladne tehnike<br />
Aval ska 88 G 11250 Že le znik, Be o grad<br />
Tel: +381 11 258 0602<br />
+381 11 258 0603<br />
Fax: +381 11 258 0501<br />
E-mail: juram @eunet.rs<br />
30 industrija 20 / maj 2009.
Ra si na d.o.o.<br />
Poliesterski merni i razvodni ormari napravljeni su od<br />
sa mo ga si vog ma te ri ja la (po li e ster oja čan sta kle nim<br />
vlak ni ma), ot por nog na at mos fer ske uticaje. Ormari mogu<br />
bi ti ra znih di men zi ja i iz ved bi:<br />
• slobodnostojeći<br />
• ugrad ni<br />
•nadgradni.<br />
Or ma ri u na šoj po nu di is pu nja va ju sve teh nič ke zah te ve<br />
EPS-a. Za hva lju ju ći svo jim kva li te ti ma, na ši ar ti kli na la ze<br />
pri me nu u in du strij skim sek to ri ma ener ge ti ke i te le ko muni<br />
ka ci je.<br />
Fir ma RA SI NA se ba vi:<br />
• Projektovanjem i šemiranjem elektro - ormara;<br />
• Projektovanjem elektro-instalacija i izvođenjem<br />
elek tro-ra do va;<br />
• Proizvodnjom grebenastih prekidača firme APATOR;<br />
• Zastupništvom proizvoda firme APATOR (rastavnih letvi,<br />
ra stav nih postolja - drisera i drugih proizvoda) i metalnih<br />
gibljivih creva italijanskih proizvođača TEAFLEX i<br />
EURO 2OO.<br />
Kon takt:<br />
Ra si na d.o.o.<br />
Slo bo da na Prin ci pa 1,<br />
11050 MML Be o grad<br />
Tel: +381 (0)11 3047 – 558<br />
+381 (0)11 3047 – 559<br />
Mob. +381 (0)64 8207 – 415<br />
E–mail: office @rasina.com
predstavljamo<br />
RP.220kV - HE Bajina Bašta<br />
PUT USPE HA PRED U ZE A<br />
NHBG-ŽIKS HARD<br />
Tajna uspeha preduzeća NHBG ŽIKS HARD u proizvodnji opreme za<br />
elek tro e ner get ska po stro je nja je, ka ko je i ra ni je pi sa no, u či nje ni ci<br />
da su svi učesnici u osvajanju proizvodnje, odmah na po četku shvatili<br />
če mu ona slu ži, od no sno da je ova opre ma od izuzetnog značaja<br />
za elek troenergetska postrojenja od koje, pored ostalih faktora, zavisi<br />
funkcionalnost i pouzdanost u radu celog sistema prenosa i distribucije<br />
električne energije.<br />
TEKST: DIPL. EL. INŽ. MI LO RAD MI LO VA NO VIĆ,<br />
GLAV NI KON STRUK TOR<br />
D<br />
okazani kvalitet ove opreme rezultat<br />
je stručnog, kreativnog i profesionalnog<br />
rada tima stručnjaka: inženjera meta-<br />
lur gi je, elek tro e ner ge ti ča ra, ma ši na ca,<br />
modelara, livaca, metalaca, zavarivača<br />
i drugih učesnika u lancu proizvodnje.<br />
Stva ra lač kom ra du u osva ja nju no vih<br />
pro iz vo da u mno go me je do pri neo mentalitet<br />
i entuzijazam naših ljudi u te škom<br />
vremenu sankcija, bombardovanja i rušenja<br />
na ših naj ve ćih elek tro e ne rget skih<br />
po stro je nja, što je uz da no noć no an gažo<br />
va nje "ŽIKS"-ovih struč nja ka do ve lo do<br />
br zog osva ja nja pro iz vod nje svih po trebnih<br />
vr sta kva li tet ne pri ključ ne opre me<br />
po treb ne za sa na ci ju i ka sni ju ob no vu<br />
ovih obje ka ta.<br />
Kao posebnu zaslugu za uspeh, treba<br />
is ta ći iz van red nu sa rad nju struč nja ka<br />
"ŽIKS"-a i struč nja ka Elektroprivrede Srbije<br />
od sa mog star ta pro iz vod nje a i da nas,<br />
što je re zul ti ra lo ne sa mo kva li tet nim<br />
pro iz vo di ma, ne go, što je još va žni je,<br />
stvaranjem uzajamnog poverenja i stasavanjem<br />
pouzdane firme na koju se<br />
Elektroprivreda može osloniti u svakom<br />
trenutku.<br />
RP.220 kV – Be o grad 8<br />
32 industrija 20 / maj 2009.
NHBG - ŽIKS HARD<br />
gde "ŽIKS"-ovi struč nja ci ni su na<br />
terenu iznalazili konkretna i najbo<br />
lja re še nja za iz ra du spo je va<br />
velikih struja i visokih napona.<br />
Kao poseban kvalitet preduzeća<br />
"NHBG ŽIKS HARD”, neo p hodno<br />
je is ta ći br zu i pre korednu izradu<br />
priključnih stezaljki za potrebe<br />
hitnih intervencija na visokonapon<br />
skoj opre mi, kao i strikt no<br />
potrebama tipskih ispitivanja ove opreme<br />
prema IEC standardima i ova ispitivanja<br />
suk cesivno vršio.<br />
"ŽIKS"-ove ste zalj ke su le pog ob li ka i<br />
skladnih dimenzija, dobro sračunatih kontaktnih<br />
površina za ostvarivanje pouzdane<br />
strujne veze sa minimalnim otporima<br />
spo je va, što su po tvr di la tip ska is pi ti va nja<br />
i termovizijska merenja na terenu. Ovo<br />
rezultira minimalnim padovima napona<br />
RP.10kV - Beograd 1<br />
Tip sko is pi ti va nje u in sti tu tu "IR CE" pre ma IEC 61284<br />
RP.400kV - TENT Obrenovac<br />
"ŽIKS"-ovi konstruktori, veliki poznavaoci<br />
problematike strujnih spojeva visokonaponske<br />
opreme u elektroenergetskim<br />
po stro je nji ma, ostva ri li su kon stant nu<br />
saradnju sa stručnjacima investitora, projektantima<br />
i izvođačima radova, što je<br />
dovelo do aktivnog učešća u iznalaženju<br />
RP.400kV - Trebinje<br />
najboljih tehničkih rešenja pri izgradnji<br />
novih i rekonstrukciji starih postrojenja.<br />
Slo bod no se mo že re ći, da ne ma vi so konaponskog<br />
postrojenja u Srbiji i okruženju<br />
poštovanje rokova izrade i isporuke za sve<br />
ostale potrebe naručilaca.<br />
Osnov ni mo to "ŽIKS"-ovog ti ma je zadovo<br />
ljan ku pac. Njihova kreativnost i stručni<br />
pristup rešenjima raznovrsnih konstrukcija,<br />
od stvaranja novih legura do tehnologije<br />
iz ra de do veo je do to ga da je sva ki tip stezalj<br />
ke jedna mala, ali značajna inovacija.<br />
Po sebno treba istaći veliko angažovanje<br />
i ulaganje "ŽIKS"-a na proučavanju<br />
struč ne li te ra tu re, pro pi sa i stan dar da<br />
za ovu vr stu opre me, kao i tip ska i dru ga<br />
ispiti va nja iste. U tom ci lju ostva re na je<br />
izvanredna saradnja sa Institutom za<br />
elektroenergetiku "IRCE” - Srpsko Sarajevo<br />
koji je svoje laboratorije prilagodilo<br />
na spo je vi ma, od no sno, mi ni mal nim gu bici<br />
ma ener gi je, ma njim ne go na isto to li ko<br />
dugim delovima provodnika koje stezaljke<br />
spa ja ju. Ako se ima u vi du da ova kvih spoje<br />
va ima na hi lja de sa mo u jed nom ve ćem<br />
po stro je nju, mo že se shva ti ti ko li ko je<br />
to važno za uštedu električne energi je u<br />
si ste mu pre no sa i di stri bu ci je.<br />
NHBG - ŽIKS HARD d.o.o.<br />
Vojvode Stepe 283a, Beograd<br />
Tel/fax: 011 3971 632<br />
011 3098 019<br />
E-mail: zikshard@sezampro.rs<br />
E-mail: mico.zikshard@sezampro.rs<br />
E-mail: vera.zikshard@sezampro.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 33
nje sku pog ga so vi tog go ri va ko je će se<br />
ko ri sti ti u TE–TO "No vi Sad".<br />
Efi ka sni ja i funk ci o nal ni ja<br />
tehnologija<br />
Sa vre me na ener get ska teh no lo gi ja<br />
ka kva se pred vi đa na no vom blo ku TE TO<br />
"Novi Sad" veoma je razvijena u svetu iz<br />
sledećih razloga:<br />
• Znat no ma nje (do tri pu ta) specifične<br />
investicije EURA/MW<br />
• Zna čaj no kra ći ro ko vi iz grad nje (do<br />
dva pu ta)<br />
• Ve ća ener get ska efikasnost<br />
• Bo lja flek si bil nost u ra du<br />
• Jednostavnije rukovanje i održavanje<br />
• Ma nji uti caj na ži vot nu sre di nu.<br />
Novi gasno-parni blok električne snage<br />
oko 450 MW i to plot ne sna ge oko 300 MW<br />
treba da zameni postojeće postrojenje<br />
koje je izgrađeno u periodu od 1980. do<br />
1984. godine i čija je tehnologija energetski<br />
znatno skromnija.<br />
No va kom pa ni ja -<br />
Ener gi ja No vi Sad a.d.<br />
S ob zi rom na iden ti fi ko va ne za jed ničke<br />
po tre be EPS-a u po gle du elek trič ne<br />
energije i Gra da No vog Sa da u po gle du<br />
to plot ne ener gi je, ge ne ral ni di rek tor<br />
EPS-a predložio je gradonačelniku Grada<br />
Novog Sada formiranje zajedničke<br />
kom pa ni je po na zi vom Ener gi ja No vi<br />
Sad a.d. zasnovane na bazi partnerstva i<br />
do ka pi ta li za ci je.<br />
Pa non ske TE-TO<br />
Kon cept bu du no sti<br />
TE–TO "NO VI SAD"<br />
Nakon saglasnosti Vlade republike Srbije od 19. marta<br />
2009. godine, o prihvatanju koncepta privlačenja<br />
strateškog partnera za projekat izgradnje TE TO "Novi Sad"<br />
– novi gasno-parni blok visoke energetske efikasnosti, u<br />
elek tra ni TE TO "No vi Sad" odr žan je, 10. apri la 2009.<br />
godine, sastanak generalnog direktora Elektroprivrede<br />
Sr bi je, Dra go mi ra Mar ko vi ća, i gra do na čel ni ka No vog Sa da,<br />
Igora Pavličića.<br />
G<br />
eneralni direktor EPS-a, gospodin<br />
Marković, obrazložio je novi<br />
pristup investicionim aktivnostima<br />
EPS-a putem privlačenja strateških<br />
partnera za izgradnju novih energetskih<br />
po stro je nja TENT B3 i Ko lu ba re B, a sa da i<br />
TE TO "No vi Sad".<br />
Od po seb nog in te re sa za EPS je ste<br />
či nje ni ca da no vi blok elek tra ne TE–TO<br />
"No vi Sad" mo že da uđe u po gon već<br />
2012. go di ne i da obez be di elek trič nu<br />
Generalni direktor EPS-a, Dragomir Marković,<br />
i gradonačelnik Novog Sada, Igor Pavličić,<br />
obišli su postrojenja TE TO Novi Sad<br />
ener gi ju koja nedostaje u elek tro e nerget<br />
skom bi lan su Sr bi je, što je znat no<br />
br že od TENT-a B3 i Ko lu ba re B. Po red<br />
to ga, Grad No vi Sad ima ve o ma ve li ki<br />
to plot ni kon zum i raz vi je nu to pli fi ka cio<br />
nu mre žu ko ji omo gu ća va ju pri me nu<br />
kom bi no va ne pro iz vod nje elek trič ne<br />
i to plot ne ener gi je. Isto vre me na pro izvod<br />
nja elek trič ne i to plot ne ener gi je<br />
omo gu ći će znat no efi ka sni je ko ri šće-<br />
Konsultant CSP obavio je prezentaciju<br />
na te mu – Unapređenje investicionih<br />
ak tiv no sti: Iz bor i pri vla če nje stra te škog<br />
partnera za projekat rekonstrukcije TE TO<br />
NO VI SAD.<br />
U njoj je predloženo formiranje zatvorenog<br />
akcionarskog društva Energija Novi<br />
Sad a.d. o če mu bi rav no prav ni part ne ri<br />
EPS i Grad Novi Sad sklopili međusobni<br />
ugo vor. EPS bi u no vu kom pa ni ju uneo<br />
imovinu postojeće elektrane TE TO "Novi<br />
Sad", a Grad Novi Sad, toplifikacionu infrastruk<br />
tu ru i ze mlji šte. Na kon to ga je pred viđen<br />
tender za izbor strateškog partnera<br />
ko ji bi u no vu kom pa ni ju uneo no vu teh nologiju<br />
i potrebna finansijska sredstva kako<br />
bi se obezbedilo dugoročno snabdevanje<br />
prirodnim gasom.<br />
Ubrzane pripreme<br />
Gradonačelnik Novog Sada, Igor Pavličić<br />
po zdra vio je iz ne te pred lo ge, ko ji se<br />
ukla pa ju u pla no ve Gra da No vog Sa da za<br />
dugoročno obezbeđenje bazne toplotne<br />
energije za grejanje sva četiri toplotna<br />
područja Novog Sada. U planu je organizovanje<br />
što skorijeg donošenja odgovarajućih<br />
odluka u Skupštini Grada Novog<br />
Sada u vezi sa formiranjem zajedničke<br />
kompanije.<br />
Generalni direktor EPS-a i gradonačelnik<br />
Novog Sada dogovorili su se o formiranju<br />
zajedničkog tima za pripremu odgovarajućih<br />
dokumenata i za realizaciju potrebnih<br />
aktivnosti oko potpisivanja međusobnog<br />
ugovora za formiranje zatvorenog akcionar<br />
skog dru štva - Ener gi ja No vi Sad a.d.<br />
Pa non ske TE-TO d.o.o. No vi Sad<br />
Bulevar oslobođenja 100/IV sprat<br />
Tel: 021-527-785<br />
Fax: 021-6614-944<br />
E-mail: info@panonske.co.rs<br />
Web: www.panonske.co.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 35
a<br />
a<br />
In ve sti ra nje u ma ši ne - od go vo ran za da tak<br />
SVAKO ZADOVOLJSTVO IMA SVOJU CENU<br />
dipl. inž. Bernard Kezić,<br />
predsednik uprave, "GENESIS"<br />
OP TI MI ZA CI JA<br />
NA BAV KE<br />
MA ŠI NA<br />
Di le ma: Po lov na ili no va ma ši na - Ka ko "pa met no" od lu či ti iz me đu vi še po nu da?<br />
Odlučili smo da u proizvodni proces uvrstimo neke mašine, za<br />
ko je zna mo da nam tre ba ju, jer nam pro iz vod nja ne da je efek te<br />
ko je bi tre ba la. Na rav no da na čin rje ša va nja ovog pro ble ma ima<br />
svo je za ko ni to sti ko je mo ra mo uva ži ti, jer u pro tiv nom na ša oče kivanja<br />
neće biti ispunjena, te će uloženi novac biti te ško ili ni kako<br />
vraćen. Ciljevi su jasni. Sa nabavkom mašina želimo rešiti nekoliko<br />
problema, koji nas tište, ali svi efek ti se mo gu svr sta ti u dva<br />
osnovna cilja a to je olakšanje rada i povećanje profita.<br />
PI ŠE: BER NARD KE ZIĆ, DIPL. INŽ.<br />
PRED SED NIK UPRA VE, GE NE SIS D.O.O.<br />
K<br />
ako iz šume ponuda odlučiti "šta<br />
kupiti i pod kojim uslovima"? Dilema<br />
nije mala, ali razumnim pristupom,<br />
stvar možemo optimizirati, odnosno<br />
možemo sa velikom sigurnošću odabrati<br />
ono što je za nas naj bo lje.<br />
Prva dilema koja se javlja je nova ili<br />
polovna mašina. Kod takve dileme moramo<br />
znati nekoliko osnovnih faktora. Polovne<br />
ma ši ne su one ko je ima ju svoj fi zič ki<br />
vek, ali su najčešće izgubile svoj tehnološki<br />
i ekonomski nivo korištenja. Dakle<br />
nisu konkurentne na nekom značajnijem<br />
tržištu. Odluku ćemo donijeti tako što<br />
ćemo definisati naše ciljno tržište te ako je<br />
ono lokalnog karaktera, bez nekih upliva<br />
druge konkurencije, onda nam je polovna<br />
mašina zadovoljavajuće rešenje. Takva<br />
mašina mora biti u funkcionalnom stanju<br />
sa mogućnošću korištenja praktično<br />
odmah po postavljanju na radnu lokaciju.<br />
Ako su potrebne servisne intervencije,<br />
pogotovu značajnije, treba dobro razmisliti<br />
o takvoj kupovini, jer to kupca dovodi u niz<br />
problema (postojanje servisa, mogućnost<br />
osiguranja rezervnih ili potrošnih delova,<br />
rokovi u kojima se mogu defekti otkloniti,<br />
itd.). Ako želite "napasti" vanlokalno tržište,<br />
onda najverovatnije polovna mašina<br />
nije rešenje.<br />
Oda bra ti naj bo ljeg po nu đa ča<br />
Ako zaključite da je mnogo racionalnije i<br />
sigurnije ići u nabavku no ve opre me, ta da<br />
dolazite do pitanja "kako iz šume ponuđača,<br />
odabrati najboljeg"? To je zadatak<br />
ko jeg ni je la ko re ši ti, pa mno gi "me na džeri",<br />
pribjegavaju najjednostavnijem rešenju,<br />
a to je naj ni ža ce na. Mo ra mo na pomenuti<br />
da za takvu odluku i ne treba neka<br />
sposobnost, jer za optimizaciju treba posedovati<br />
i određeno znanje, koje se zasniva<br />
na poznavanju teorije i prakse analize konkurentske<br />
prednosti ponuđača. Svaki od<br />
36 industrija 20 / maj 2009.
In ve sti ra nje u ma ši ne - od go vo ran za da tak<br />
proizvođača svoju generičku strategiju za<br />
osiguranje konkurentske prednosti, zasniva<br />
na tri osnov na ele men ta, a to su:<br />
• najniži troškovi proizvodnje,<br />
• tržišna diferencijacija i<br />
• proizvodno fokusiranje.<br />
Ka ko da to mi pre po zna mo i još da nam<br />
to bude korisno u donošenju odluke?<br />
Cene proizvoda su u velikoj zavisnosti<br />
od troškova proizvodnje, pa naravno<br />
kvalitetni proizvođači imaju i<br />
niske troškove proizvodnje, te<br />
mo gu iza ći na tr ži šte sa pri hvatljivim<br />
cenama. Fokusiranje na<br />
određeni proizvod u proizvodnji,<br />
ne će nam mno go po mo ći kod ove od luke,<br />
ali ako smo ima li sre će da nam tre ba<br />
proizvod koji je posebno rađen za osvaja<br />
nje tr ži šta, sa ni skom ce nom a do brim<br />
kvalitetom, onda su dileme suvišne. Ali<br />
kako su to retki događaji nama ipak ostaje<br />
donošenje odluke o dobavljaču, zasnovane<br />
na tržišnoj diferencijaciji. Šta nam to<br />
znači i kako to prepoznati?<br />
Tr ži šna di fe ren ci ja ci ja<br />
Sam po jam diferencijacije no si u se bi<br />
skup različitosti koje nas izdvajaju od drugih.<br />
Ko je raz li či to sti uti ču na po volj ni ji po ložaj<br />
nekog proizvođača? Mnogo je tu faktora<br />
koji definišu neku prednost, ali mi ćemo se<br />
zadržati na onima koji su presudni za našu<br />
odluku. Najvažniji faktor je projektovana<br />
i pro iz ve de na kva li te ta pro iz vo da, ko ja<br />
opet zavisi od postojanja kvalitetnih ljudi<br />
u ovim procesima i naravno posedovanja<br />
vr hun ske teh no lo ške opre me za iz ra du<br />
proizvoda ali i eliminisanje svih negativnih<br />
posljedica procesa proizvodnje. Faktor kvaliteta<br />
koji je i rezultat kvaliteta dobavljača<br />
opreme i delova mašine, direktno utiče na<br />
pouzdanost mašine i njenu sklonost otkazi<br />
ma u ra du. Dru gi faktor konkurentske<br />
prednosti po našem mišljenju je tehničkoservisna<br />
podrška, koja opet uključuje različite<br />
elemente delovanja, kao što su: blagovre<br />
me no<br />
Proizvodi "DURME" su optimalni<br />
sa aspekta diferencijacije tržišta<br />
dobijanje stručnih informacija za upotrebu<br />
mašine, kvalitetno osposobljeni i korektni<br />
servisni timovi, brzo i kvalitetno rešavanje<br />
otkaza mašine, brzo osiguravanje potrošnih<br />
i re zer vnih de lo va, itd.<br />
Mnogi drugi faktori diferencijacije<br />
također govore o<br />
konkurentskoj prednosti ali<br />
zbog limita prostora, spomenućemo<br />
samo neke koji<br />
vam mo gu po mo ći u ob likovanju<br />
korektne i "pametne"<br />
odluke. To su tradicija<br />
i afirmisanost proizvođača<br />
na nekom tržištu, zastupljenost<br />
na na šem ali i dru gim<br />
tržištima, dostupnost informa<br />
ci ja ma o po uzda no sti<br />
proizvoda, odnos celokupnog<br />
lanca distribucije i ostalih funkcija<br />
proizvodnje i korištenja proizvoda prema<br />
kupcu i njegovim potrebama, energetska<br />
efikasnost upotrebe proizvoda, lep izgled,<br />
lako održavanje, što manje učešće manualnog<br />
rada pri upotrebi, zadovoljstvo poslužioca<br />
mašine, rokovi isporuke i njihovo<br />
poštivanje.<br />
Op ti mal no ula ga nje<br />
Sve napred rečeno moglo bi se podve<br />
sti pod je dan mo to: Pra va je od lu ka<br />
za na bav ku ma ši ne ona, ko ja će nam<br />
osigurati potrebnu efikasnost, produktiv<br />
nost i pro fit uz što ma nje tro ško ve<br />
i što ma nja ili bo lje re če no op ti mal na<br />
ulaganja. Odluke temeljene samo<br />
na cenama brzo se pokažu pogrešnim,<br />
a takve greške nažalost postaju<br />
traj ne.<br />
Zato je puno bolje potrošiti više<br />
vremena u analizi prednosti pojedinih<br />
ponuđača, nego odluku donositi na<br />
osnovu jednog parametra koji sa velikom<br />
verovatnoćom vodi u grešku. Svako zadovolj<br />
stvo ima svo ju ce nu. Ako ste is pravno<br />
de fi nisali očekivano zadovoljstvo, biće<br />
vam lakše doneti pravu odluku. Tu vam<br />
svakako mogu biti od presudne pomoći,<br />
stručnjaci koji dobro poznaju kvalitetu<br />
vama potrebnih mašina, ali konačna je<br />
odluka ipak vaša.<br />
Promišljanje da tvrtke čija se strategija<br />
zasniva na niskim troškovima i samo na<br />
niskim cenama, neće osigurati dovoljno<br />
sigurnosti i efikasnosti u korištenju mašina.<br />
Zato odluka mora biti zasnovana na<br />
diferencijaciji odnosno na prednostima<br />
diferencijacije. To nudi optimalan izbor i<br />
daje veliku verovatnoću da će vam mašina<br />
pružiti kompletno zadovoljstvo u radu.<br />
Kontakt:<br />
GE NE SIS d.o.o. Ri je ka<br />
Za gre bač ka 4, 51000 Ri je ka<br />
Tel: +385 51 312 355<br />
Fax: +385 51 213 268<br />
E-mail: ge ne sis @ri.t-com.hr<br />
www.ge ne sis.hr<br />
industrija 20 / maj 2009. 37
g<br />
Hidroizolacioni materijali<br />
j<br />
vr hun ska hi dro i zo la ci ja<br />
Bentotex je hidroizolacioni<br />
materijal koji služi kao zaštita<br />
horizontalnim i vertikalnim armiranim<br />
betonskim konstrukcijama.<br />
Ben to tex se sa sto ji od slo ja<br />
natrijum bentonita smeštenog<br />
između dva različita tipa geotekstila.<br />
Gornji sloj čini netkani<br />
(pokrivni) geotekstil dok je donji<br />
(nosivi) sloj armirana folija tkanog<br />
geotekstila.<br />
O<br />
vaj flek si bil ni hi dro i zo la ci o ni<br />
materijal, optimalnih mehaničkih<br />
i fizičkih svojstava proizvodi<br />
se povezivanjem dva sloja geotekstila koje<br />
se oba vlja me ha nič kim po stup kom tj.<br />
iglanjem sintetičkih vlakana koja prodiru<br />
iz gornjeg u donji sloj geotekstila. Karakte<br />
ri sti ke ge o tek sti la, a ujed no i nji ho vo<br />
mehaničko spajanje, daju rezultat nove<br />
strukture isprepletenih vlakana u pregrade,<br />
koja osiguravaju zadržavanje, vodom<br />
zasićenog, prirodnog natrijum bentonita.<br />
Zadržavanje prirodnog bentonitnog praha<br />
na okupu, omogućava izuzetno visoku<br />
ot por nost na si le po me ra nja, a ujed no osigurava<br />
uslove da vlažni bentonit ostane<br />
stabilan pri vertikalnoj instalaciji.<br />
Zagarantovan kvalitet<br />
Hidroizolacioni materijal Bentotex kontinuirano<br />
se podvrgava kontroli kvaliteta u<br />
laboratoriji preduzeća M-Prointex iz Mladenovca.<br />
Pored toga, testiranja se obavljaju<br />
i u nezavisnim laboratorijama, čime se<br />
osigurava kvalitet proizvoda kao i tehnička<br />
svojstva koja navodi proizvođač.<br />
Višestruka primena Bentotex-a<br />
Hidroizolacioni materijal Benotex može<br />
se koristiti kao zaštita od prodora vode na<br />
gotovo svim tipovima armiranih betonskih<br />
konstrukcijskih elemenata. Izrazito je delotvoran<br />
za strukture temelja koji se nalaze<br />
na područjima koja su izložena uticaju<br />
podzemnih voda.<br />
Pri me na Ben to tex-a da je vr hun ske<br />
re zul ta te kod:<br />
• izo la ci je pod nih plo ča od ar mi ra nog<br />
be to na<br />
• izolacije potpornih stubova<br />
• izgradnje vertikalnih zidova<br />
• pokrivanja i zatvaranja kontaminiranih<br />
te re na<br />
• oblaganja dna deponije<br />
• obezbeđenja rascepa, kanala i korita<br />
• iz grad nje pod zem nih ga ra ža, po drum<br />
skih pro sto ra, ba ze na za pli va nje i sl.<br />
Osnovne karakteristike<br />
Bentotex-a<br />
• po u zda na hi dro i zo la ci ja (uklju ču ju ći<br />
pa ro ne pro pu snost i ga snu ne pro pu -<br />
snost)<br />
• br za i jed no stav na ugrad nja (od mo taj i<br />
prekrivaj)<br />
• ugradnja u svim vremenskim uslovima<br />
• upo tre ba eko lo ški pri hva tlji vog ma teri<br />
ja la<br />
• otpornost na mehanička oštećenja<br />
• Ben to tex mo že bi ti re še nje ume sto<br />
crne izolacije i do nje be ton ske ploče<br />
sa armaturom.<br />
Jednostavna ugradnja<br />
Is prav na ugrad nja Ben to tex-a ko ji se<br />
postavlja između armirane betonske struk<br />
tu re i tla osi gurava vodonepropusnost i na<br />
taj na čin do pri no si efi ka snom i traj no kva litetnom<br />
kompozitu. Pre ugradnje, potrebno<br />
je pri pre miti površinu koja se želi izolovati.<br />
Faze pripreme:<br />
• do bro iz rav na ti po vr ši nu (be ton sku/<br />
šljun ča nu/pe šča nu)<br />
• uklo ni ti vi šak vo de ka ko bi se iz be glo<br />
plu ta nje Ben to tex-a<br />
• na betonskim površinama sanirati šuplji<br />
ne ili iz bo či ne u preč ni ku ve će od<br />
20mm (talasaste površine su prihvatljive,<br />
pro me ne ni voa, ni su)<br />
• svi pro bo ji kroz be ton se mo ra ju is pu -<br />
ni ti ben to nit nim pra hom.<br />
Do nji ar mi ra ni sloj Ben to tex-a po lo ži<br />
se na ze mlju, šlju nak ili be ton s pre klopi<br />
ma od 20cm. U kon tak tu s vo dom<br />
če sti ce na tri ju mo vog ben to ni ta se trenutno<br />
impregniraju u spoljašnu površinu<br />
ge o tek sti la ko ji na bu bri i spre čava prolaz<br />
vo de. Pot pu no vo do ne pro pu sno spa ja nje<br />
postiže se jednostavnim preklapanjem,<br />
bez ika kvog le plje nja, va re nja i sl.<br />
Načini ugradnje:<br />
• Horizontalno postavljanje – Na kon<br />
pro pi sno pri pre mljene<br />
pod lo ge, hi dro i-<br />
zo la ci o ni ma te ri jal<br />
Bentotex postavlja se<br />
jed no stav nim od mota<br />
va njem rol ni ko je<br />
se proizvode u tri veliči<br />
ne, i od re zi va njem<br />
na po treb nu me ru. Vo do ne pro pu snost<br />
izolacije postiže se preklapanjem rolne,<br />
sa širinom preklopa od 15-20 cm.<br />
• Vertikalno postavljanje – Be to niranje<br />
zidova uz dijafragme ili postojeće<br />
objekte. Bentotex se pričvrsti na pret hodno<br />
pri pre mlje ni zid, uz ši ri nu pre klo pa od<br />
15 cm. Potrebno je koristiti pričvršćivače<br />
na ot pri li ke sva kih 30 cm. Za tim se po stavi<br />
armatura i jednostrana oplata i betonira<br />
se no vi zid.<br />
• Postavljanje uz oplatu – Ben to tex se<br />
postavi niz unutrašnju stranu spoljašne<br />
opla te da vi si ili se pri čvr sti me sti mič no<br />
dok se ne be to ni ra.<br />
• Za već betonirane zidove – Ben totex<br />
se pri čvr sti za zid sa ši ri nom pre klo pa<br />
10cm.<br />
Kontakt:<br />
M-PRO IN TEX<br />
Kra lja Pe tra I 334L<br />
11400 Mladenovac<br />
tel/fax : +381 11 8232 299<br />
fax: +381 11 8233 317<br />
mprointex @gmail.com<br />
www.m-prointex.com<br />
38 industrija 20 / maj 2009.
Ekološka ekonomija<br />
Vrednosti ko je se ne mo gu<br />
PRE TVO RI TI U NO VAC<br />
Pro je kat "An ga žo va nje or ga ni za ci ja ci vil nog dru štva na po lju eko lo ške eko no mi je"<br />
TEKST: BI LJA NA MA CU RA,<br />
EKO LO ŠKO DRU ŠTVO "EN DE MIT"<br />
Ekološka ekonomija kao transdisciplinarna<br />
nauka održivosti<br />
("Science of sustainability")<br />
obuvata široko polje istraživanja<br />
koje vidi ekonomiju kao<br />
podsistem unutar većeg, globalnog,<br />
ekosistema koji ima ograničene<br />
resurse.<br />
E<br />
ko lo ška eko no mi ja pre i spi tu je<br />
održivost ekonomije i upućuje na<br />
vezu između degradacije životne<br />
sredine i ekonomskog rasta. Ova sprega<br />
se de ša va ne sa mo zbog po ve ća nja broja<br />
lju di, već i zbog ra stu ćih po tre ba za<br />
materijalima i energijom koji se uzimaju<br />
iz okruženja, kao i zbog velikih količina<br />
ot pa da ko ji se vra ća u isto to okru že nje,<br />
po ve ća va ju ći en tro pi ju pla ne te.<br />
Pokušaji davanja novčane vrednosti<br />
servisima ekosistema (mnogobrojne koristi<br />
koje ljudi dobijaju iz ekosistema kao<br />
što su či sta vo da, ogrev no dr vo ili funk ci ja<br />
izdvajanja ugljen-dioksida iz atmosfere) ili<br />
dopuna makroekonomskih računa, samo<br />
su mali aspekti primene ekološke ekonomije.<br />
Glavni fokus je ipak na pronalaženju<br />
fizičkih indikatora (ne)održivosti ekonomije<br />
koji bi zamenili monetarne indikatore<br />
ba zi ra ne na eko nom skom ra stu. Eko lo ški<br />
ekonomisti takođe rade i na odnosima<br />
između imovinskih prava i upravljanja<br />
resursima, izučavaju konflikte nastale<br />
neravnopravnom raspodelom i ekstrakcijom<br />
resursa, koriste integrisanu procenu<br />
stanja životne sredine (IAE) i multi-kriterijsku<br />
analizu i predlažu nove instrumente<br />
za politiku upravljanja životnom sredinom<br />
(npr. ekološke takse). Pored toga, ekološka<br />
ekonomija uvodi nove koncepte kao<br />
što je eko lo ški dug i ne sa mer lji vost vredno<br />
sti, što se od no si na či nje ni cu da se<br />
neke vrednosti nikad ne mogu pretvoriti<br />
u novac (npr. kolika je novčana vrednost<br />
biodiverziteta?).<br />
Jačanje kapaciteta<br />
Uzmite učešće<br />
Ekološko društvo "Endemit" part ner je<br />
na projektu "Angažovanje organizacija<br />
ci vil nog dru štva na po lju eko lo ške eko nomije",<br />
finansiranom od strane Evropske<br />
komisije. Mnoge organizacije civilnog društva<br />
imaju veliki nivo znanja o životnoj<br />
sredini, ali je neophodno jačanje njihovih<br />
kapaciteta u smislu ekološke ekonomije<br />
kako bi se poboljšao aktivizam i omogućio<br />
veći uticaj na donošenje odluka ili zakono<br />
dav stvo. Na pri mer, po znavanje ekološke<br />
ekonomije pomoglo bi kod procene<br />
odogovornosti kompanija u konfliktima<br />
oko korišćenja nekog resursa (na primer,<br />
nafte), ocene pla no va oko plan ta ža za bi o-<br />
gorivo ili učešća u utvrđivanju regionalnih<br />
energetskih planova. Između istaživača<br />
i nevladinih organizacija, međutim, oduvek<br />
je postojao određeni rascep. Ovim<br />
projektom taj rascep se želi umanjiti. Cilj<br />
projekta je da se organizacijama civilnog<br />
dru štva (OCD) omo gu ći da se uklju če i<br />
vode istraživačke projekte zajedno sa<br />
ekološkim ekonomistima. OCD i naučnici<br />
(šest in sti tu ta iz Špa ni je, Austri je, Por tugala,<br />
Belgije i Argentine) istražuju pitanja<br />
vezana za upravljanje vodama, rudarstvo,<br />
energiju, šumarstvo i poljoprivredu. Osim<br />
En de mi ta, part ne ri na ovom pro jek tu su<br />
još sedam organizacija civilnog društva<br />
iz Kameruna, Brazila, Indije, Ekvadora,<br />
Italije, Holandije i Hrvatske. Rezultat ovog<br />
zajedničkog rada biće internet izdanje udžbenika,<br />
koje OCD pripremaju zajedno sa<br />
istraživačima. Udžbenik će biti dostupan<br />
na nekoliko jezika, i objašnjavaće principe,<br />
ala te i me to de eko lo ške eko nomije<br />
kroz studije slučaja.<br />
Nacionalni park Đerdap<br />
Endemit radi studiju slučaja na području<br />
Nacionalnog parka Đerdap. U okvi ru<br />
Dru gi deo ak tiv no sti dru štva En de mit<br />
u okvi ru ovog pro jek ta pod ra zu meva<br />
iz ra du Iz ve šta ja o ži vot noj sre di ni<br />
ju go i stoč ne Evro pe. Iz ve štaj pred sta vlja<br />
je din stven pre gled sta nja ži vot ne sredi<br />
ne i te ku ćih eko lo ških pro ble ma ko ji<br />
su do sta vi le ne vla di ne or ga ni za ci je iz<br />
Al ba ni je, Bo sne i Her ce go vi ne, Bu garske,<br />
Hr vat ske, Ma ke do ni je i Sr bi je. Do kument<br />
sa dr ži i di sku si ju o kon cep ti ma i<br />
me to da ma eko lo ške eko no mi je ko ji bi<br />
se pri me ni li za re ša va nje pred sta vljenih<br />
pro ble ma sa ci ljem da se po mo ge<br />
i po bolj ša rad ne vla di nih or ga ni za ci ja.<br />
Iz ve štaj je otvo ren za da lju do pu nu,<br />
kometare ili ispravke i može se preuzeti<br />
sa Web saj ta eko lo škog dru štva En demit<br />
(www.endemit.org.rs).<br />
ove studije ispituju se prirodni potencijali<br />
tog re gi o na ka ko bi se da le su ge sti je za<br />
po bolj ša nje uslo va i ži vot nog stan dar da<br />
lokalnog stanovništva, oslanjajući se na<br />
održivi turizam i ekološke servise koje<br />
pru ža Du nav, i pred lo zi za po bolj šanje<br />
gazdovanja tim zaštićenim prirodnim područjem.<br />
Studija slučaja se dorađuje u stalnoj<br />
interakciji sa ekološkim ekonomistima<br />
i istraživačkim institucijama angažovanim<br />
na ovom pro jek tu.<br />
Eko lo ško dru štvo<br />
endemit<br />
Orač ka 42, 11080 Be o grad<br />
Tel/fax: +381 (0)11 218-3651<br />
Tel: +381 (0)64 2082-900<br />
E-mail: office @endemit.org.rs<br />
www.en de mit.org.rs<br />
industrija 20 / maj 2009. 49
ekologija<br />
gj<br />
Upravljanje otpadom<br />
39. me đu na rod na kon fe ren ci ja<br />
"Ot pad ne vo de, ko mu nal ni<br />
čvr sti ot pad i opa san ot pad"<br />
U kongresnoj hali "Srbija", od<br />
6. do 9. apri la 2009. go di ne, na<br />
Zlatiboru, održana je 39. međunarodna<br />
konferencija "Otpadne<br />
vode, komunalni čvrsti otpad<br />
i opasan otpad" u organizaciji<br />
Udruženja za tehnologiju voda<br />
i sanitarno inženjerstvo, Poslovnog<br />
udru že nja vo do vo da i ka na liza<br />
ci je Sr bi je i In sti tu ta za he mi ju,<br />
tehnologiju i metalurgiju a u<br />
saradnji sa Gradom Užice, Opštinom<br />
Ča jetina i Privrednom komorom<br />
Srbije.<br />
K<br />
onferencija je organizovana pod<br />
pokroviteljstvom Ministarstva za<br />
nauku i tehnološki razvoj, Ministarstva<br />
životne sredine i prostornog planiranja,<br />
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodoprivrede i Ministarstva rudarstva<br />
i energetike a uz struč nu po dr šku<br />
Agencije za reciklažu Republike Srbije.<br />
Osnovni cilj konferencije bio je prezentacija<br />
i publikovanje rezultata naučnog i stručnog<br />
rada iz oblasti komunalnih i industrijskih<br />
ot pad nih vo da, ko mu nal nog čvr stog<br />
otpada i opasnog otpada. Posebna pažnja<br />
je bi la po sve će na onim obla sti ma u sve<br />
tri te mat ske gru pe ko je su usme re ne ka<br />
poboljšanju stanja u životnoj sredini.<br />
Stručnjaci Agencije za reciklažu Republike<br />
Srbije su uzeli učešće na konferenciji<br />
prezentujući dva stručna rada iz tematske<br />
obla sti ko mu nal ni čvr sti<br />
otpad:<br />
- "Biomasa kao energent<br />
u funk ci ji odr ži vog raz vo ja",<br />
Dragana Ljumović, dipl. inž.<br />
poljoprivrede;<br />
- "Mogućnosti primene<br />
Mehanizma čistog razvoja<br />
u obla sti upra vlja nja ot padom<br />
u Re pu bli ci Sr bi ji",<br />
Zoran Jakovljev, dipl. ekolog<br />
za zaštitu životne sredine.<br />
Ra dom u okvi ru dru ge<br />
tematske oblasti konferencije<br />
predsedavali su Gordana<br />
Pe ro vić, di rek tor Agen ci je<br />
za re ci kla žu i Zo ran Ma rinko<br />
vić, dipl. inž. građ. iz kompanije<br />
"Energoprojekt".<br />
Na kon fe ren ci ji su bi li<br />
ob u hva će ni prav ni i in stitu<br />
ci o nal ni aspek ti i usa gla ša va nje sa<br />
međunarodnim standardima i evropskim<br />
di rek ti va ma ka da su u pi ta nju ko mu nalni<br />
čvrsti otpad, opasan otpad i otpadne<br />
vode. Posebno je istaknuta važnost usvajanja<br />
i adekvatne implementacije nove<br />
zakonske regulative - Zakona o upravljanju<br />
otpadom, niza podzakonskih akata<br />
koji će detaljnije propisati načine i modele<br />
upravljanja pojedinim tokovima<br />
otpada kao i Zakona<br />
o upravljanju ambalažom i<br />
ambalažnim otpadom.<br />
U okvi ru pr vog da na konferencije,<br />
održan je okrugli<br />
sto na te mu po stu pa nja<br />
sa klaničnim otpadom, kao<br />
jednim od prioritetnih ekolo<br />
ških pro ble ma zla ti borskog<br />
okru ga. Tre ćeg da na<br />
kon fe ren ci je, or ga ni zo va na<br />
je struč na eks kurzija u okviru<br />
koje su učesnici obišli<br />
lo ka ci ju na ko joj je u to ku<br />
izgradnja regionalne sanitar<br />
ne de po ni je "Du bo ko"<br />
kod Užica. Konferencija je<br />
završena diskusijom u okviru<br />
okru glog sto la na ko me<br />
se za klju čilo da je u periodu<br />
donošenja nove zakonske regulative još<br />
neophodnije aktivno uključivanje stručnog<br />
dela javnosti u unapređenju sistema<br />
upravljanja otpadom i otpadnim vodama.<br />
Učešće stručnjaka iz susednih i drugih<br />
zemalja doprinelo je neposrednom sagledavanju<br />
mogućnosti saradnje kao i razmeni<br />
is ku sta va i sa zna nja u ovoj obla sti.<br />
www.re ci kla za.sr.gov.yu in<br />
industrija 20 / maj 2009. 51
Ambijenti preporučuju<br />
Mu dro, mo der no,<br />
mo du lar no, mo gu će…<br />
Odr ži vi di zajn je kon cept mo dernog<br />
ob li ko va nja pro iz vo da,<br />
en te ri je ra i ur ba nih pro sto ra u<br />
skla du sa dru štve nim, eko nomskim<br />
i eko lo škim na če li ma, a sa<br />
ci ljem da se isti uspe šno odr že<br />
na tr ži štu i u do mo vi ma<br />
bu duć no sti.<br />
PIŠE: UROŠ VITAS<br />
FOTOGRAFIJE: ORANGE STUDIO<br />
B<br />
i lo da je reč o na me štaju,<br />
upotrebnim predmetima,<br />
enterijeru ili urbanom<br />
di zaj nu, prin cipi<br />
su isti, a re zul tat<br />
najbolji ukoliko je<br />
više činilaca uzeto<br />
u ob zir pri ob li kova<br />
nju ko nač nog<br />
proizvoda. Društveni aspekt<br />
pod ra zu me va pri la go đe nost<br />
ko ri sni ku; eko nom ski aspekt<br />
- eko no mič nost pro iz vod nje<br />
i pristupačniju cenu, dok<br />
eko lo ška na če la podra<br />
zu me va ju ugrad nju,<br />
ob no vlji vih i ne ško dlji vih<br />
materijala, mogućnost reciklaže i proizvodnje<br />
iz ot pa da.<br />
U tom du hu pred sta vio se Šumarski<br />
fakultet na 18. Međunarodnom salonu<br />
nameštaja i opreme za enterijere Ambijenta,<br />
u No vom Sa du. Na 100m 2 izloženo<br />
je preko 20 realizovanih studentskih<br />
radova – održivih prototipova nameštaja<br />
i elemenata enterijera nastalih u okviru<br />
vannastavnih aktivnosti na odseku Prera<br />
da dr ve ta - Pro jek to va nje na me šta ja i<br />
enterijera, pod rukovodstvom docenta mr<br />
Jelene Matić i uz podršku prof. dr Dušana<br />
Skakića, prof.dr Zdravka Popovića, Centra<br />
za Mašine i Alate, Laboratorije za ispitivanje<br />
kvaliteta nameštaja, a u sklopu inicijati<br />
ve ko jom se već pet go di na pod sti če<br />
praktičan rad studenata i promoviše<br />
održivo stvaralaštvo kroz funkcio<br />
nal ni pri stup, a uz kre a tiv no<br />
is ko ri šće nje in du strij skog<br />
drvnog ostatka (radionica<br />
Rest Wo od De sign).<br />
Ure đe no se de nje<br />
Hoklica/stočić - Linea 2 , Mi lice<br />
Nešovanović, pored<br />
činjenice da je originalno<br />
oblikovan od<br />
industrijskog drvnog<br />
ostatka iz proizvodnje<br />
parketa, uključuje<br />
i jednu neočekivanu funkciju<br />
za ovaj tip pro iz vo da - mo gućnost<br />
modularnog povezivanja.<br />
<strong>Auto</strong>r nudi "uređeni model" kao<br />
alternativu haosu gomile pojedinačnih<br />
stolica kojima su<br />
često neugledno pretrpani<br />
galerijski i javni prostori...<br />
Rubikova, a naša – kocka<br />
Jed no od, ta ko đe, uspe šnih re še nja, na gra đe nih<br />
Zlatnim ključem i priznanjem ULUPUDS-a na poslednjem Beogradskom<br />
sajmu nameštaja, rad je apsolventa Milice Jović. To je<br />
sistem Link – skup<br />
modularnih elemenata<br />
povezanih rastegljivim<br />
kanapom,<br />
na na čin da se<br />
mogu funkcionalno<br />
kom bi no va ti gradeći<br />
stočić, police,<br />
ugaone elemente i<br />
druge strukture razli<br />
či te na me ne po<br />
želji korisnika. Prototip je napravljen od otpadaka iz proizvodnje<br />
parketa, od različitih vrsta drveta originalno složenih na način da<br />
grade jedinstvenu i dopadljivu teksturu.<br />
Tri u jed nom<br />
Emir Bećiragić, autor popularne sklopive "stolice za razmi<br />
šlja nje", na iz lo žbi se iz dvo jio<br />
svojim inteligentnim i na Milanskom<br />
sajmu izuzetno zapaženim<br />
kon cep tom pod na zi vom<br />
Cage, ili po pu lar no "koc kom u<br />
koc ki". U pi ta nju je pro to tip ko ji<br />
či ne tri koc ke ko je mo gu slu ži ti<br />
kao viseće police ili stočići, a<br />
pritom se mogu spakovati<br />
u jed nu koc ku, na taj na čin<br />
trostruko smanjujući svoje<br />
dimenzije. <strong>Auto</strong>r zaslužuje<br />
po hva lu bu du ći da su u konstrukciju<br />
ugrađeni elementi<br />
najmanjih dimenzija od<br />
svih predstavljenih radova.<br />
52 industrija 20 / maj 2009.
ubrikaaa<br />
Nadnaslovvv<br />
Šarmantna igra "parova"<br />
Elegantno i promišljeno, problemom<br />
unutrašnjeg prostora poigrala se Ana<br />
Divac, osmislivši od drvnog otpada šarmantne<br />
elemente Coupling, ko ji se mo gu<br />
kombinovati kao hoklice, set stočića na<br />
različitim nivoima, ali i kao police.<br />
Polica kao "instrument" zida<br />
Po jam po li ca uglav nom aso ci ra na element<br />
za odlaganje koji zauzima stalan i<br />
unapred određen volumen u prostoru.. U<br />
tom smislu, pažljivo uklopljen Piano, Adriana<br />
Banča, predstavlja pravi "instrument"<br />
među policama budući da je osmišljen<br />
kao funkcionalni deo zidne obloge, koji se<br />
po po tre bi mo že otvo ri ti, dok je u sklo pljenom<br />
položaju samo vizuelni element koji,<br />
u zavisnosti od redosleda i vrste primenjenog<br />
drveta, prostor estetski obogaćuje.<br />
Savitljiva inovacija<br />
A da pu no dr vo u en te ri je ru pre ma svojim<br />
željama i potrebama može oblikovati<br />
i sam korisnik, elegantno je pokazao student<br />
Marko Vasiljević osmislivši prvu savitljivu<br />
ploču od punog drveta, originalno<br />
oblikovanu u modularni paravan vijugavog<br />
oblika DNA, ko ji svo jim ob li kom i mo guć nošću<br />
nadograđivanja u potpunosti odražava<br />
funkcionalno-estetsku posebnost i inovativnost<br />
ovog no vog ma teri ja la.<br />
Jednostavna igra jednog čiviluka<br />
Či vi luk CHI Ni ko le<br />
Petkovića odličan je primer<br />
iz laboratorije ove<br />
održive inicijative. Konstruk<br />
ci ju či ne iden tič ni<br />
štapovi, slični onima za<br />
dr ške za me tle, me đusob<br />
no po ve za ni elastič<br />
nim ka na pom ko ji<br />
omo gu ća va ele gant no<br />
i jed no stav no skla panje.<br />
Kroz jed no stav no<br />
re še nje kon struk ci je<br />
autor elegantno postiže uštedu u prostoru,<br />
ma te ri ja lu i pro iz vod nom pro ce su, us put<br />
diplomatski zaobilazeći "prodavnicu" raznoraznih<br />
"kvalitetnih" okova za nameštaj.<br />
Samoodrživost ovog rešenja među prvima<br />
je prepoznala Pri vred na ko mo ra Be o gra da<br />
dodelivši Nikoli Nagradu za dobar dizajn,<br />
ali i Agencija za drvo ko ja je na kon kur su<br />
za dizajn nameštaja u kategoriji studenata<br />
nagradila rešenje Specijalnom pohvalom. in<br />
industrija 20 / maj 2009. 53
54 industrija 20 / maj 2009.
industrija 20 / maj 2009. 55
g<br />
Tehnologija štampe<br />
j<br />
Grid studio je član<br />
udruženja grafičara<br />
DI GI TA LI ZA CI JA<br />
u gra fič koj in du stri ji<br />
TEKST: ĐOR ĐE NI KO LIĆ, DI REK TOR I VLA SNIK<br />
ŠTAM PA RI JE GRID STU DIO, www.grid.rs<br />
Od kada je izmišljen, štamparski<br />
pro ces se stal no me nja. Ipak,<br />
suštinski napredak u smislu<br />
smena tehnologije napravljen<br />
je samo nekoliko puta u njegovoj<br />
razvojnoj istoriji. Danas smo<br />
sve do ci ne ko li ko teh no lo ških prava<br />
ca. Ono što im je svi ma za jednič<br />
ko, je ste iz u zet no vi sok ste pen<br />
digitalizacije ili potpuno digitalna<br />
tehnologija.<br />
D<br />
i gi ta li za ci ja ne ke štam par ske<br />
ma ši ne pod ra zu me va da je<br />
proces štampe i dalje mehanički,<br />
ali je ceo postupak kompletno kontrolisan<br />
i automatizovan elektronskim i kompjuterskim<br />
sistemom. Kod potpuno digitalne<br />
teh no lo gi je štam pe i sam pro ces štam pe<br />
je re zul tat pri me ne od re đe nih di gi tal nih<br />
tehnologija, dok su mehanički sklopovi u<br />
ovom slučaju zaduženi samo za transport<br />
papira kroz mašinu.<br />
Primer digitalne štampe nalazi se već u<br />
svakoj kancelariji u obliku laserskog štampača<br />
koji koristi mogućnost prenosa i fiksira<br />
nja to ner skog pra ha za pa pir bez po trebe<br />
za mehaničkim pritiskom i mehaničkim<br />
određivanjem količine boje. Ta činjenica je<br />
i na ve la mno ge da uz po moć ve ćih la serskih<br />
štampača osnuju prve digitalne štamparije<br />
i time ponude potpuno novu uslugu<br />
tržištu koja omogućava dve veoma važne<br />
mogućnosti: brzinu (kratak rok isporuke) i<br />
male količine primeraka.<br />
Iako jedna od najmlađih štamparija na<br />
našem tržištu, Grid se može pohvaliti<br />
opremom, organizacijom i proizvodnim<br />
programom koji su napravljeni strogo prema<br />
zahtevima tržišta, a ne prema finansijskim<br />
mogućnostima i dostupnim polovnim<br />
mašinama. Vodeći se činjenicom da<br />
je na šem tr ži štu po treb na štam pa ri ja<br />
ko ja pru ža bes kom pro mi san kva li tet,<br />
Ipak, laserska tehnologija nije mogla,<br />
bar u po čet ku, da pru ži i tre ći va žan<br />
element posebno štampanog reklamnog<br />
pro iz vo da, a to je kva li tet, pa je ova grana<br />
štamparske industrije obogaćena sa<br />
nekoliko tehnoloških pravaca u kojima je<br />
razvijana.<br />
Su va of set štam pa<br />
Anti-stres press<br />
Ma ši ne Karat74 i Karat 46 (ko ri ste teh no lo gi je<br />
su vog of se ta i di rekt nog osve tlja va nja plo ča)<br />
stu dio Grid je do sa da ulo žio u opre mu<br />
(isključivo novu, isporučenu direktno od<br />
proizvođača) preko 2.500.000 evra, zaokruživši<br />
svoju ponudu tako da ona obuhvata<br />
vrhunski kvalitet, najkraći mogući<br />
rok isporuke, povoljne cene i dodatne<br />
uslu ge kao što su di zajn, pri pre ma za<br />
štam pu, gra fič ka do ra da i di stri bu ci ja<br />
reklamnog materijala.<br />
Tehnologija suvog ofseta nije tako nova<br />
kao što mno gi mi sle. Raz log što se smatra<br />
novom leži u činjenici da ima veoma<br />
malo štamparija koje<br />
ra de sa ovom teh nologijom.<br />
Razlika ove<br />
teh no lo gi je u od no su<br />
na, takozvani, klasičan<br />
of set je u to me<br />
što u procesu nanošenja<br />
bo je na of set plo ču ni je po treb na<br />
vo da, pa je sa mim tim iz beg nut uzrok najveće<br />
nestabilnosti i lošeg kvaliteta kao kod<br />
klasičnog ofseta.<br />
Re zul tat je vr hun ski kva li tet oti ska,<br />
intenzivniji nanos boja, maksimalna stabilnost<br />
u na no su bo je to kom štam pe, br ža priprema<br />
prvog otiska, manji<br />
škart materijala i veća kompakt<br />
nost sa me ma ši ne.<br />
Posebno treba istaći činjenicu<br />
da je ovakva tehnologija<br />
štampe najopravdanija po<br />
pi ta nju eko lo gi je i za štit e<br />
ži vot ne oko li ne, za to što<br />
nema otpadnih voda u procesu<br />
rada, škart je daleko<br />
ma nji, tro ši se ma nje ener gije<br />
za to što je ceo pro ces efika<br />
sni ji, a sav repromaterijal<br />
koji se koristi u procesu proizvodnje<br />
može se reciklirati.<br />
Di gi tal na of set štam pa<br />
Iako široko raspro stra nje na kod nas,<br />
usluga digitalne štampe u više od 90%<br />
slučajeva ne podrazumeva štampu koja<br />
se mo že, u bi lo kom smi slu, po kva li te tu<br />
meriti sa ofset štampom. Tržište je prihvatilo<br />
digitalnu štampu kao praktično rešenje<br />
koje podrazumeva<br />
niži kvalitet i velika<br />
HP In di go 5000 (je di na di gi tal na<br />
ofset tehnologija na svetu)<br />
ograničenja po pitanju izbora materijala<br />
i mogućnosti realizacije širokog spektra<br />
proizvoda.<br />
Po ja vom di gi tal nog of se ta sa vla da ne<br />
su i te pre pre ke, pa da nas ima mo teh nologiju<br />
koja nudi ofset kvalitet otiska (u<br />
nekim parametrima čak i bolji otisak), sa<br />
svim pred no sti ma ko je pru ža di gi tal na<br />
štam pa kao što su br zi na iz ra de i ma li<br />
ti ra ži. Sam na ziv go vo ri da se ra di o di gital<br />
noj štam pi, ko ja ko ri sti of set prin cip<br />
pre no sa bo je i uti ski va nja na pa pir ili<br />
ne ki dru gi ma te ri jal na ko me se štam pa.<br />
Oti sak je da le ko pri rod ni ji, oštri ji, rav nomer<br />
ni ji i ne ma ne pri jat nog pre si ja va nja<br />
ko je se ja vlja kod to ner ske teh no lo gi je.<br />
Konstrukcija mašine omogućava i velike<br />
br zi ne štam pa nja upo re di ve sa kla sičnom<br />
of set štam pom. in<br />
56 industrija 20 / maj 2009.
grafička industrija<br />
Aktuelno<br />
Po seb ne po god no sti<br />
za gra fič ku in du stri ju<br />
Na kon uspe šne pro šlo go di šnje<br />
sa rad nje, be o grad ska fir ma<br />
Ex tre me i udru že nje gra fi čara<br />
Gra fo Cen tar, pro du ži li su i<br />
pro ši ri li ugo vor ta ko da on sa da<br />
ob u hva ta i do dat ne po god no sti za<br />
čla no ve ovog udru že nja kao što<br />
su po pu sti na soft ver ske li cen ce,<br />
olak ša na na bav ku an ti vi rus softve<br />
ra, im ple men ta ci ja i kre di ti ranje<br />
po slov nih re še nja.<br />
O<br />
va pro ši re na sa rad nja će,<br />
po red već po sto je ćeg po pu sta<br />
pri nabavci grafičkog softvera,<br />
omogućiti članovima i značajan popust<br />
pri na bav ci Microsoft i dru gih soft ve ra iz<br />
ponude firme Extreme,<br />
po se ban aran žman<br />
za unapređenje infrastruk<br />
tur nih IT ser vi sa uz po pust na im plementaciju<br />
i podršku serverskih rešenja i<br />
kratkoročno kreditiranje do 4 meseca.<br />
Po red ovog stal nog aran žma na, po krenu<br />
te su dve ak ci je u sa rad nji sa ven dori<br />
ma, eks klu ziv no<br />
namenjene članovima<br />
udruženja, koje<br />
će trajati do kraja<br />
ma ja ove go di ne.<br />
Pr va ak ci ja se od nosi<br />
na po se ban aranžman<br />
pri na bav ci<br />
licenci za Eset Smart Security koji pruža<br />
sve o bu hvat nu za šti tu ko ja pod ra zu meva<br />
an ti spam, fi re wall i ču ve ni NOD32<br />
An ti vi rus. Druga akcija sa ograničenim<br />
tra ja njem, ko ja je po dr ža na od stra ne<br />
Dyna mics ode ljenja<br />
lo kal ne Mic rosoft<br />
kan ce la ri je,<br />
podrazumeva značajan popust pri nabavci<br />
licenci i implementaciji Microsoft poslovnih<br />
rešenja Dynamics NAV Express, ERP<br />
softvera namenjenog<br />
malim i srednjim predu<br />
ze ći ma, i Dyna mics<br />
CRM, poslovne aplikacije za unapređenje<br />
odnosa sa klijentima. Svi članovi udruženja<br />
detalje o pogodnostima pri nabavci<br />
softvera u firmi Extreme, mogu saznati na<br />
sajtu www.grafocentar.com in<br />
industrija 20 / maj 2009. 57
IZ VOR: WWW.MIKRO.RS<br />
Aktuelno<br />
Naj sna žni ji na uč ni kom pju ter<br />
od go va ra na pr va pi ta nja<br />
U naučno-fantastičnom romanu<br />
"<strong>Auto</strong>stoperski vodič kroz galaksiju",<br />
najsnažniji kompjuter u svemiru<br />
mo rao je da na đe od govor na pitanje<br />
"o ži vo tu, sve mi ru i sve mu", a u stvarnom<br />
svetu novosagrađeni superkompjuter<br />
nazvan Jaguar, do sa da najsna<br />
žni ja ma ši na po sve će na na u ci,<br />
odgovaraće na pitanja o klimatskim<br />
pro menama, supernovama i strukturi<br />
vo de.<br />
Posle detaljno sprovedene procedure<br />
izabrani su projekti koji će Jaguaru<br />
omogućiti da proizvede najkorisnije rezulta<br />
te čak i to kom pe ri o da u ko me će se<br />
16. marta, petnaestak minuta posle<br />
ponoći, Kina je lansirala drugi navigacioni<br />
satelit koji će ući u sastav njene<br />
mreže za globalno pozicioniranje s<br />
kojom želi da okonča oslanjanje na<br />
strane sisteme ove vrste.<br />
Satelit Beidou II (odnosno Compass-<br />
G2), drugi član buduće mreže nazvane<br />
Beidou, poleteo je iz lansiranog centra<br />
Ksičang u provinciji<br />
Se čuan na ju go zapadu<br />
zemlje.<br />
Si stem će za sa da<br />
omogućiti pozicioniranje,<br />
merenje brzine<br />
i uslu ge ve za ne<br />
još uvek fino podešavati njegove performanse.<br />
Ja gu ar se na la zi u ame rič kom Nacional<br />
nom cen tru za kom pju ter ske na u ke<br />
(NCCS) u okviru Nacionalne laboratorije<br />
Oak Rid ge u Te ne si ju i nje go va vr šna performansa<br />
je 1,64 petaflopsa (triliona operacija<br />
u pokretnom zarezu u sekundi).<br />
Jaguar ima 181.000 procesorskih jezgara<br />
i od nje ga je sna žni ji je di no su per kompjuter<br />
Roadrunner u ame rič koj Nacionalnoj<br />
laboratoriji Los Alamos, u No vom Meksiku,<br />
koji dostiže 1,7 petaflopsa.<br />
Jaguar je pušten u rad prošle godine,<br />
ali su tek po sle ne ko li ko me se ci<br />
testiranja rukovodioci laboratorije<br />
u Oak Rid geu bi li sprem ni da<br />
ga zaposle s prvim istraživačkim<br />
projektima.<br />
Po što se is po sta vi lo da je<br />
sistem veoma stabilan i pouzdan,<br />
a uz to ras polaže i memorijom<br />
ko ja je tri pu ta ve ća od sle dećeg<br />
na le stvi ci, ve lika je potražnja<br />
za korišćenjem njegovih resursa.<br />
Predstavnici laboratorije kažu da<br />
će po sle ju la Ja guar još više raditi<br />
na problemima vezanim za klimu, jer je<br />
preko mesec dana korišćenja odobreno<br />
or ga ni za ci ji Me đu na rod ni/me đu vla din<br />
panel za klimatske promene.<br />
Ki na lan si ra la dru gi sa te lit<br />
za svoj GPS si stem<br />
za tač no vre me<br />
sa mo u Ki ni i okolnim<br />
obla sti ma. Planom<br />
je predviđeno<br />
da se do 2015. go dine<br />
na pra vi mre ža<br />
od oko 30 sa te li ta<br />
ko ja će po kri va ti<br />
celu planetu.<br />
Ki ne ski si stem<br />
za globalno pozicioniranje,<br />
ekvivalent<br />
evrop skog si ste ma Ga li leo, ame rič kog<br />
GPS-a ili ru skog sistema Glonas, nad meta<br />
će se za ko mer ci jal ne ugo vo re, ali će<br />
istovremeno omogućiti da Kina u vojnom<br />
smislu ne zavisi od stranih komunikacionih<br />
sistema.<br />
Se mi nar - <strong>Auto</strong><strong>desk</strong> u<br />
in du stri ji Sr bi je 2009<br />
U organizaciji kompanije OSA ra čunar<br />
ski inženjering, uz po dršku firme<br />
TeamCAD, 15.4.2009. go di ne, u<br />
Centru za nove tehnologije na Ma šinskom<br />
fakultetu održan je seminar<br />
o upotrebi i potencijalima primene<br />
<strong>Auto</strong><strong>desk</strong> rešenja u industriji Srbije.<br />
Kompanija <strong>Auto</strong><strong>desk</strong> raz vi la je kom plet<br />
rešenja za projektovanje i testiranje<br />
digitalnih prototipova pre same proizvodnje,<br />
što omo gu ća va<br />
proveru dizajna i funkcionalnosti,<br />
kao i animira<br />
nje ra da pro iz vo da<br />
u nje go vom bu du ćem<br />
okruženju.<br />
Srž ovog si ste ma je<br />
program Inventor či ja je<br />
nova verzija predstavljena<br />
na seminaru. Pored<br />
prezentacije softvera, na seminaru je bilo<br />
reči o značaju upotrebe savremenih softverskih<br />
rešenja u obrazovanju, a kompanija<br />
Vertex Star, iz Kragujevca, prikazala<br />
je i uspe šnu pri me nu pro gra ma <strong>Auto</strong> <strong>desk</strong><br />
Inventor u projektovanju složenih tehnoloških<br />
sistema.<br />
Stručnjaci kompanije TeamCAD su ukazali<br />
na prednosti koje Inventor Professional<br />
2010 donosi u oblasti proračuna<br />
i simulacije rada sa sklopovima, kao i u<br />
radu sa digitalnim<br />
prototipovima.<br />
Deo se mi na ra<br />
bio je po sve ćen i<br />
studentima Mašinskog<br />
fakulteta u<br />
Beogradu koji su<br />
prisutnima preneli na koji način im <strong>Auto</strong><strong>desk</strong><br />
pro iz vo di olak ša va ju i una pre đu ju<br />
obrazovanje.<br />
58 industrija 20 / maj 2009.
Istraživačko krilo kompanije Honda<br />
Motor razvilo je, zajedno s Međunarod<br />
nim institutom za napredna istraživanja<br />
u telekomunikacijama (ATR)<br />
i proizvođačem precizne mehanike<br />
Shimadzu, si stem ko ji omo gućava<br />
da se ro bo tom upra vlja mi slima.<br />
Sistem je nazvan "moždani interfejs<br />
s mašinom" (Brain mac hi ne in ter face,<br />
BMI).<br />
Istraživači Honde i ATR-a su, još 2006.<br />
go di ne, us pe li da mi sli ma po kre nu<br />
ro bot sku ru ku ta ko što su ana li zi ra li<br />
mo žda nu ak tiv nost ko ri ste ći ve li ki skener<br />
na ba zi mag net ne re zo nan ce, po put<br />
onih u bol ni ca ma.<br />
Najnoviji rad je korak napred u odnosu<br />
na ranija istraživanja. Ovog puta, podaci<br />
koji se prevode u upravljačke informacije<br />
dobijaju se korišćenjem elektroencefalografije<br />
(EEG) ko jom se pra ti elek trič na<br />
aktivnost u mozgu, i spektroskopijom u<br />
bliskom infracrvenom području (NIRS)<br />
kojom se prati strujanje krvi u mozgu.<br />
Za upravljanje nije potreban nikakav<br />
fi zički pokret.<br />
Teh ni ke EEG i NIRS su do bro po znate,<br />
a novost je proces analiziranja podata<br />
ka. Honda je objavila da sistem koristi<br />
statističku obradu složenih informacija<br />
ka ko bi precizno razlučila moždane<br />
aktivnosti kojima se robotom upravlja<br />
bez ika kvog kre ta nja. Hon da je po čet kom<br />
Aktuelno<br />
Upra vlja nje ro bo tom po mo ću mi sli<br />
aprila objavila video snimke ovih eksperimenata.<br />
Na snimku se može videti<br />
kako su čoveku koji upravlja robotom<br />
(Asimo) pokazivane četiri kartice na<br />
kojima su bile nacrtane - desna ruka,<br />
leva ruka, stopalo i jezik. Od njega je<br />
traženo da zamisli njihovo kretanje.<br />
Kad mu je po ka za na de sna ru ka on<br />
je za mi slio nje no kre ta nje, a po sle<br />
izvesnog vremena Asimo je podigao<br />
desnu ruku.<br />
Honda tvrdi da je korišćenjem svog<br />
me to da ana li ze mi sli do sti gla uspešnost<br />
od 90%. in<br />
IZ VOR: WWW.MIKRO.RS
j<br />
Frankfurt na Majni<br />
g<br />
Sa jam ska tra di ci ja<br />
du ga osam ve ko va<br />
TEKST:<br />
DRA GA NA MIR KO VIĆ<br />
Frank furt na Maj ni, iako<br />
možda najmanja metropola<br />
na sve tu, ima ja ko du gu isto riju<br />
i tradiciju i svakako mnogo<br />
to ga može da po nudi. Ovaj<br />
grad je poznat po finansijama,<br />
aerodromu, oblakoderima,<br />
Geteu, multikulturalnosti i,<br />
naravno, po čuvenim sajmovima<br />
svet skog ran ga.<br />
F<br />
rank furt, pe ti po<br />
ve li či ni u Ne mačkoj,<br />
naj ve ći je grad<br />
u nemačkoj pokrajni Hese.<br />
Smešten u visoko produktivnom<br />
Rajna - Majna regio<br />
nu, u sa mom sre di štu<br />
Evro pe, ovaj grad pred stavlja<br />
finansijski i transportni<br />
cen tar ka ko Ne mač ke<br />
ta ko i Evrop ske Uni je. U<br />
njemu se nalazi sedište<br />
centralne evropske banke<br />
koja utvrđuje monetarnu<br />
politiku ekonomije Eurozone,<br />
poznata frankfurtska<br />
ber za, dru ga po ve li či ni<br />
Frankfurtski sajam u Evro pi, od mah na kon<br />
londonske, nemačka federal<br />
na ban ka i još pre ko tri sto ti ne ka ko<br />
nacionalnih tako internacionalnih banaka<br />
i predstavništava.<br />
Frank furt ima od lič nu tran sportnu infrastruk<br />
tu ru. Frank furt ski in ter na ci o nal ni<br />
aero drom, cen tral ni u Evro pi, je dan je od<br />
najprometnijih na svetu, dok je frankfurtska<br />
železnička stanica jedna od najvećih<br />
u Evropi. Zbog ovako dobro razvijene transport<br />
ne mre že, ovo je grad sa naj ve ćim<br />
procentom doseljenika (oko 35 %), poznat<br />
po svojoj multikulturalnosti sa preko sto<br />
osamdeset nacionalnosti koje žive u njemu.<br />
Pored značajnih finansijskih institucija<br />
koje se u njemu nalaze, Frankfurt je,<br />
ta ko đe, dom i mno gih kul tur nih i obra zovnih<br />
ustanova, među kojima se nalazi i<br />
čuveni Geteov Institut.<br />
Grad obla ko de ra<br />
Frank furt je po znat i po svo jim ve li čanstvenim<br />
oblakoderima. Sa deset oblakode<br />
ra, de li dru go me sto sa Lon do nom u<br />
Evropi. Frankfurtski oblakoderi "Commerzbank<br />
To wer" i "Mes se turm" naj vi ši su u<br />
EU, pa zbog to ga ovaj grad u ne kim krugovima<br />
nazivaju i Mainhattan (reka Main<br />
u kombinaciji sa poznatom poslovnom<br />
sre di nom Man hat tan).<br />
Bo ga ta sa jam ska isto ri ja<br />
Sajmovi u Frankfurtu imaju jako dugu<br />
tra di ci ju. Pr vi put se po mi nju još u je vrejskim<br />
spisima iz 1160. godine. Početak<br />
razvoja Frankfurta kao velikog sajamskog<br />
i trgovinskog centra datira još od davne
Frankfurt na Majni<br />
1240. go di ne ka da je sa jam u Frank furtu<br />
dobio zvaničnu carsku privilegiju za svoje<br />
godišnje održavanje. Sledeće po značaju<br />
izdvaja se osnivanje frankfurtske berze<br />
1585. go di ne, ka da je Frank furt po stao<br />
centar internacionalne trgovine.<br />
U da na šnje vre me, u Frank fur tu se svake<br />
godine održi oko četrdeset sajmova,<br />
koji uključuju preko 39.000 izlagača i preko<br />
1.500.000 posetilaca.<br />
Naj ve ći svet ski sa jam auto mo bi la<br />
Oko 1.000.000 posetilaca, preko 1.000<br />
izlagača i preko 15.000 novinara iz celog<br />
sve ta do volj no go vo re da se ra di o naj većem<br />
i najbitnijem saj mu na sve tu u obla sti<br />
auto-industrije.<br />
Sajam organizuje asocijacija nemačke<br />
auto in du stri je, a od 1992. go di ne po deljen<br />
je na dva de la - u par nim go di na ma<br />
održava se u Hanoveru, a u neparnim u<br />
Frankfurtu.<br />
Iako su zastupljeni svi veliki svetski<br />
proizvođači automobila, kao što se može<br />
i očekivati, na njemu dominiraju domaći<br />
pro iz vo đa či kao što su Audi, BMW, Mer cedes-Benz<br />
i Por sche.<br />
Sajam knjiga star pola veka<br />
Frankfurtski sajam knjiga ima tradiciju<br />
koja je duga preko pet stotina godina. Ubrzo<br />
na kon što je Jo han Gu ten berg iz u meo<br />
štam pa ri ju, u me stu Ma inz, na sa mo par<br />
kilometara od Frankfurta, održan je i prvi<br />
sajam organizovan od strane lokalnih prodavaca<br />
knjiga. Sve do kraja XVII veka, ovo<br />
je bio naj zna čaj ni ji sa jam knji ga u Evro pi.<br />
Kasnije je, zbog posledica političkog i kulturnog<br />
razvoja, taj primat preuzeo Lajpcig.<br />
Nakon Drugog svetskog rata, međutim,<br />
pr vi sa jam knji ga bio je odr žan upra vo u<br />
Frank fur tu, što je do pri ne lo da se ob no vi<br />
njegov prvobitni sjaj.<br />
Da nas, frank furt ski sa jam knji ga predstavlja<br />
događaj od izuzetnog značaja za<br />
prezentovanje novih naslova i za pregovore<br />
po pitanju prava o internacionalnom<br />
izdavanju i licencama. Za pet dana, koliko<br />
sajam traje, učešće u njemu uzme preko<br />
7.000 izlagača iz preko 100 zemalja sveta,<br />
a po se ti ga pre ko 286.000 lju di.<br />
Jedan od kurioziteta ovog sajma je nagrada<br />
za knji gu sa naj čud ni jim na slo vom, ko ja<br />
se svake godine redovno dodeljuje.<br />
Frank furt Mu sik mes se - naj ve ći<br />
internacionalni sajam muzičkih<br />
in stru me na ta<br />
Frankfurtski muzički sajam je vodeći<br />
svetski sajam u oblasti muzičkih instumenata,<br />
muzičkih softvera i prateće opreme<br />
i već dva de set pet go di na pred sta vlja<br />
najbitnije mesto okupljanja za industriju<br />
muzičkih instrumenata.<br />
Za četiri dana, koliko ova manifestacija<br />
traje, proizvođači, dileri, profesionalci, poluprofesionalci<br />
i amateri sa raznih strana<br />
sa sta ju se u Frank fur tu ka ko bi se upo znali<br />
i ostali u toku sa najnovijim inovacijama.<br />
Proizvođači iz celog sveta predstavljaju<br />
široku paletu proizvoda i servisa za izradu<br />
muzike. Bilo da traže klasične instrumente,<br />
akustične, električne ili bas gitare, drvene<br />
instrumente, udaraljke, klavijature, elektronsku<br />
opremu ili računarske hardvere<br />
i softvere, frankfurtski muzički sajam je<br />
me sto gde će po se ti o ci sa svih stra na sveta<br />
pronaći sve što žele. Pored toga, učešće<br />
u ovom sajmu redovno uzimaju i sve velike<br />
izdavačke kuće koje na njemu izlažu svoje<br />
produkte u svim muzičkim žanrovima, od<br />
kla si ke pa do ro ka, po pa i dže za.<br />
Iako se održava svake druge godine,<br />
ve li ki broj pre mi je ra, kao i pr vi put pri ka zanih<br />
najnovijih dostignuća na polju razvoja<br />
iz sveta auto-industrije karakteriše ovaj<br />
sajam kao jedinstveno globalno mesto za<br />
inovacije. in<br />
industrija 20 / maj 2009.<br />
XX
Da li želite da ubuduće dobijate vaš besplatni primerak<br />
časopisa <strong>Industrija</strong>?<br />
Da<br />
Potpis<br />
Datum<br />
Ime i prezime:<br />
Ne<br />
Pozicija u okviru kompanije:<br />
Kompanija:<br />
Adresa:<br />
Poštanski broj i mesto:<br />
Tel.<br />
E-mail:<br />
Kog tipa je organizacija u kojoj radite?<br />
(molimo vas označite odgovarajuće kvadratiće)<br />
Zastupnik/distributer<br />
Proizvođač<br />
Iznajmljivanje/lizing opreme i/ili mašina<br />
Konsultantska kompanija<br />
Nacionalni/regionalni/lokalni organ vlasti<br />
Drugo (molimo vas navedite)<br />
Molimo vas da date detaljniji opis delatnosti<br />
organizacije u kojoj radite:<br />
Preporučite kompanije koje bi po vašem mišljenju<br />
bile zainteresovane da dobijaju naš<br />
časopis:<br />
PRIJAVA ZA<br />
BESPLATNE<br />
PRIMERKE ČASOPISA<br />
Da bi ste počeli da dobijate vaš BESPLATNI primerak<br />
časopisa <strong>Industrija</strong> potrebno je da u potpunosti ispunite<br />
ovaj formular, i da nam ga zatim pošaljete na neki<br />
od sledećih načina:<br />
1. faksom na broj +381 (0)11 357-2734<br />
2. poštom na sledeću adresu:<br />
IND MEDIA<br />
Lazara Kujundžića 88, 11000 Beograd<br />
Formular možete ispuniti i putem Interneta, na Web<br />
adresi www.industrija.rs.<br />
Država:<br />
Fax.<br />
Internet adresa:<br />
Ind Media nudi svojim klijentima kvalitetne<br />
i profesionalne usluge iz specijalizovanih<br />
oblasti kao što su:<br />
• Lektura, korektura i prelom teksta<br />
• Prevođenje<br />
• Izrada grafičkih i tekstualnih rešenja<br />
za štampani promotivni materijal (katalozi,<br />
brošure, publikacije, panoi, pamfleti…)<br />
• Dizajn logotipa, memoranduma, vizit karti<br />
• Web dizajn<br />
• Izrada multimedijalnih prezentacija<br />
Da li želite da dobijete dodatne informacije o<br />
ovoj ponudi?<br />
ČASOPIS "INDUSTRIJA" MOŽETE BESPLATNO PREUZETI I SA INTERNETA<br />
KAO PDF FAJL! Više detalja na internet adresi www.industrija.rs<br />
Da<br />
Ne<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo<br />
one formulare u koje su uneti svi traženi podaci, kao i da<br />
primerke časopisa šalje onim preduzećima i institucijama koje<br />
ispunjavaju preduslove definisane izdavačkom politikom.<br />
Ova ponuda važi isključivo za teritoriju Srbije.<br />
IND MEDIA d.o.o, Lazara Kujundžića 88, 11000 Beograd, Srbija
vodič<br />
Izbor sajamskih događaja u 2009.<br />
HANOVER<br />
• LIGNA HANNOVER - Internacionalni sajam mašina i opreme<br />
za drvnu industriju - od 18. do 22. ma ja 2009.<br />
Međunarodni centar za razmenu znanja, tehnologija i iskustava,<br />
koji nudi kompletan pregled najnovijih tehnologija i inovacija,<br />
mašina, opreme, alata u oblasti drvne industrije<br />
www.lig na.de<br />
MILANO<br />
•"TUTTO FOOD" - Međunarodni Sajam hrane - od 10. do 13. ju na<br />
2009.<br />
www.tut to food.it<br />
MINHEN<br />
• IN TER NET WORLD - TRA DE FA IR & CON GRESS 2009 - od 23.<br />
do 24. ju na 2009.<br />
Vodeći događaj iz oblasti internet tehnologija<br />
www.in ter net world-mes se.de<br />
BE O GRAD<br />
• 4. Međunarodni sajam naoružanja i opreme - PARTNER 2009<br />
- od 2. do 5. ju na 2009.<br />
Naoružanje i vojna oprema<br />
www.sa jam na o ru za nja part ner.com<br />
MOSKVA<br />
• CTT MO SCOW 2009 - od 2. do 6. ju na 2009.<br />
Međunarodna izložba koji nudi širok spektar inovativne opreme,<br />
mašina i tehnologija iz oblasti građevinarstva<br />
www.ctt-mo scow.com<br />
Indeks oglašivača<br />
ABB 24, 67<br />
Ambijenti 52<br />
Atrik-Boxi 2<br />
Beogradski sajam 68<br />
eKapija 6<br />
Exor Esi 20<br />
Famous 57<br />
Genesis 36<br />
GrafoCentar 56<br />
Gramper 26<br />
Indas 16<br />
ITW Welding Products 34<br />
Jugo Ramos 30<br />
LeTrip 62<br />
Live Company 59<br />
Mak-graf 57<br />
Mašin-elektro 21<br />
Messer Tehnogas AD 28<br />
Meter&Control 1, 18<br />
Mikro-PC World 61<br />
Montavar Lola 27<br />
M-Prointex 38<br />
NHBG ŽIKS-HARD 32<br />
Nimel 64<br />
Panonske TE-TO 34<br />
Petrič 64<br />
Rasina 31<br />
Simprolit 39<br />
Skala BGD 63<br />
Šut.co 3<br />
Varius 50<br />
Zeder 60<br />
66 industrija 20 / maj 2009.