Sadrzaj,uvodnik 11.indd - Industrija
Sadrzaj,uvodnik 11.indd - Industrija Sadrzaj,uvodnik 11.indd - Industrija
U fokusu ENERGETIKA I EKOLOGIJA Intervju: dr Ana Pešikan, ministar za nauku, prof. dr Aleksa Zejak, pomoćnik ministra Malo potencijalnih partnera u industriji Srbije! Honeywell d.o.o. Beograd Znanje u funkciji zadovoljnih klijenata Edukacija: Škola održavanja Prilika za usavršavanje Vremeplov Provozna trgovina
- Page 4 and 5: uvodnik Broj 11/2007 industrija Po
- Page 6: eflek Vesti EU namenila 771 miliona
- Page 10 and 11: Energetika i ekologija Koncept odr
- Page 12 and 13: Ener ge ti ka: dr Alek san dar Po p
- Page 14 and 15: Ener ge ti ka: dr Alek san dar Po p
- Page 16 and 17: ufo fokusu uEnergetika: Avalon Part
- Page 18 and 19: Energetika: Dalekovod d.d. Zagreb Z
- Page 20 and 21: Ekologija Vra a nje ugljen-di ok si
- Page 22 and 23: Ekologija: NIS - Petrol Koncepti za
- Page 24 and 25: dr Ana Pe ši kan, mi ni star za na
- Page 27 and 28: dr Ana Pe ši kan, mi ni star za na
- Page 29: Honeywell d.o.o. Beograd Fabrikom k
- Page 32 and 33: p Del ta in že nje ring j Kompleta
- Page 34 and 35: Czec hTra de, Be o grad Slovenske p
- Page 36 and 37: Cum mins Ser bo Mon te p Gas mo tor
- Page 38 and 39: HON DA ko sa či ce p Nadmo u malom
- Page 40: Ško la odr ža va nja j Prilika za
- Page 43 and 44: Roterdamska luka u sve tu kao naj j
- Page 45 and 46: Provozna trgovina Po če la grad nj
- Page 47 and 48: prof. dr Aleksandar Andrejević, ge
- Page 49: Izbor sajamskih manifestacija • S
U fokusu<br />
ENERGETIKA<br />
I EKOLOGIJA<br />
Intervju: dr Ana Pešikan, ministar za nauku,<br />
prof. dr Aleksa Zejak, pomoćnik ministra<br />
Malo potencijalnih partnera<br />
u industriji Srbije!<br />
Honeywell d.o.o. Beograd<br />
Znanje u funkciji<br />
zadovoljnih klijenata<br />
Edukacija: Škola održavanja<br />
Prilika za usavršavanje<br />
Vremeplov<br />
Provozna trgovina
<strong>uvodnik</strong><br />
Broj 11/2007<br />
industrija<br />
Poštovani čitaoci,<br />
po sle vru ćih da na, ali sa mo u smi slu go di šnjeg do ba ko je je<br />
polako na izmaku, treba se vratiti ne baš prijatnoj svakodnevici.<br />
Po seb no su to ga sve sni lju di od in du strij ske prak se. Ali, i sa mi<br />
mi ni stri, ba rem oni ko ji su go vo ri li za ovaj broj Industrije. Pre svega,<br />
dr Aleksandar Popović, ministar rudarstva i energetike, koji<br />
je u razgovoru za naš časopis potvrdio ne baš sjajnu situaciju u<br />
energetici Srbije, koja, uzgred, važi za osnov industrijskog razvoja.<br />
U proteklih petnaestak godina, nije bilo značajnih ulaganja u<br />
gradnju novih kapitalno-intenzivnih objekata, kaže ministar Popović,<br />
i dodaje ovom spisku ograničenja i sektorsko-ekološke prirode, koja podrazumevaju<br />
potrebu da se što pre organizuje neophodna logistika za pouzdano merenje i praćenje<br />
svih emisija iz energetskih objekata, i planski započne uvođenje tehničkih i organizacionih<br />
mera na objektima energetskih izvora, s ciljem smanjenja štetnih emisija sa vi so kim<br />
stepenom ugrožavanja životne sredine. Deklarativno, da, a u praksi, kako će to da izgleda,<br />
videćemo. Dotle, nosićemo se i sa problemima zbog naučno-tehnološkog zaostajanja. U<br />
to me je do dir na tač ka sa mi ni star stvom na u ke, za ko je nje gov no vi šef, dr Ana Pe ši kan<br />
kaže da ministarstvo nauke ne može da se pohvali i osloni na veliki broj potencijalnih partne<br />
ra u tom od no su na u ke i in dustrije. Naprotiv, veoma ih je malo. Deo domaće industrije<br />
koji su kupile velike strane kompanije, potpuno je prestao da koristi domaće znanje i u<br />
potpunosti koristi donešenu tehnologiju. Ogroman problem su i sami uvoznički lobiji, zbog<br />
kojih ima slučajeva da se višestruko skuplja strana rešenja radije uzimaju nego domaća.<br />
Ta ko tvr de u mi ni starstvu nauke, uz na du da ima - na de?<br />
Da li je na da u to me što se Sr bi ja na la zi u sre di štu pa žnje če ških pri vred ni ka? Nju "ga je"<br />
i sami Česi jer poslovne veze sežu u prošlost, u vreme stvaranja moderne srpske države,<br />
sredinom XIX veka. Danas beležimo tendenciju je da češke forme budu prisutne u oblasti<br />
gasifikacije u Srbiji, kao i kontakte u oblasti prehrambene industrije. S druge strane,<br />
Julijan Hedera iz "Honeywell"-a, tvrdi da se, uprkos jazu u tehnološkom razvoju Srbije, u<br />
trajanju od petnaest godina, ipak oseća pozitivan trend.<br />
S tako utemeljenom nadom, predstavljamo vam novo izdanje Industrije.<br />
Hva la vam što nas či ta te.<br />
Boris Gajić,<br />
glavni i odgovorni urednik<br />
Indeks oglašivača<br />
Avalon Partners ................................................................................................................. 16<br />
Bazis Grupa .............................................................................................................. 38, 39<br />
Bazis Event Media ............................................................................................................ 26<br />
Cummins SerboMonte .................................................................................................... 36<br />
Dalekovod d.d. Zagreb .............................................................................................. 18, 52<br />
Delta Inženjering ............................................................................................................. 32<br />
Elektrozaštita ................................................................................................................... 13<br />
ENEL PS ............................................................................................................................... 19<br />
Gastec ................................................................................................................................ 49<br />
Graevinski centar Bazis .............................................................................................. 2<br />
Honeywell d.o.o. ............................................................................................................... 28<br />
Kirka Suri .......................................................................................................................... 17<br />
Messer Tehnogas AD ................................................................................................. 20, 21<br />
Mobil mega ........................................................................................................................ 41<br />
NIS Rafinerija nafte Panevo ....................................................................................... 22<br />
Novosadski sajam .................................................................................................... 46, 50<br />
Plannet ................................................................................................................................ 31<br />
Podravka ........................................................................................................................... 7, 8<br />
ProCredit Bank .................................................................................................................. 51<br />
Promat ................................................................................................................................ 48<br />
RentUp Balkan d.o.o. ..................................................................................................... 2<br />
Sunlight Industrial d.o.o. ............................................................................................... 27<br />
Vital ..................................................................................................................................... 14<br />
Wilo ..................................................................................................................................... 15<br />
Zlatibor voda ..................................................................................................................... 30<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Boris Gajić /bgajic@bem.co.yu/<br />
Tehnički urednik - design & prepress<br />
Miloš Jarić /mjaric@bem.co.yu/<br />
Uređivački odbor:<br />
• prof. dr Miloš Nedeljković, dekan<br />
Mašinskog fakulteta Univerziteta u<br />
Beogradu<br />
• prof. dr Mile Jović, Edinborough Business<br />
School, Velika Britanija<br />
• mr Miloš Đukić, dipl. inž. maš.<br />
• Miloš Hadžić, dipl. inž. el.<br />
• Goran Šćekić, SAACKE Gmbh&Co KG<br />
Pisali su u ovom broju:<br />
Branka Pešić<br />
dr Goran Ćirović<br />
mr Darko Plamenac<br />
Kostadin Jovanović, dipl. ecc.<br />
Ivan Sivčević, dipl. inž. maš.<br />
Milenko Jovanović, dipl. inž. el.<br />
Marketing<br />
Dragana Bakić<br />
Goran Veselinović<br />
Slobodanka Petrović, dipl. ecc.<br />
Katarina Đurić<br />
Sekretar redakcije<br />
Gordana Petrović<br />
Lektura i korektura<br />
Redakcija<br />
Štampa<br />
AMD sistem, Prvomajska 110a, Zemun<br />
Izdavač<br />
BAZIS EVENT MEDIA d.o.o.<br />
Grčića Milenka 39, 11000 Beograd<br />
Za izdavača<br />
Predrag Pavišić<br />
Đorđije Kujundžić, dipl. inž. građ.<br />
Tel./faks:<br />
+381 11 3088 313; 3809 235; 3820 652<br />
E-mail:<br />
magazin.industrija@yahoo.com<br />
Web:<br />
www.bem.co.yu<br />
Naslovna strana:<br />
Honeywell d.o.o, Beograd<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd. 2006)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
4 industrija 11/2007
sadržaj<br />
Broj Broj 11/2007 1/2005<br />
Predstavljamo:<br />
Honeywell d.o.o. Beograd<br />
ZNANJE U FUNKCIJI<br />
ZADOVOLJNIH<br />
KLIJENATA<br />
U fokusu: Energetika i ekologija<br />
Koncept održivog razvoja<br />
na srpski način<br />
10<br />
N<br />
ismo bez razloga stavili dve teme u glavnoj rubrici Industrije – energetika<br />
i ekologija. S jedne strane je jedna od osnovnih industrijskih grana, koja<br />
ima status pokretača privrednog razvoja i ostalih industrijskih delatnosti.<br />
S druge je ekologija, koja u svetu odavno nije marginalizovana tema. Potvrda je<br />
primena koncepta održivog razvoja, koji, u suštini, podrazumeva ozbiljnu brigu za<br />
stanje životne sredine zbog štetnog uticaja industrijskih kompleksa.<br />
28<br />
Predstavljamo:<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
KOMPENZACIJA<br />
REAKTIVNE SNAGE<br />
- UŠTEDA ILI TROŠAK?<br />
16<br />
reflektor 6<br />
u fokusu: energetika<br />
dr Aleksandar Popović, ministar rudarstva i energetike 12<br />
Kirka Suri 17<br />
Dalekovod d.d. Zagreb 18<br />
ENEL PS 19<br />
u fokusu: ekologija<br />
Vraćanje ugljen-dioksida u zemlju 20<br />
NIS - Petrol: Koncepti za zaštitu životne sredine 22<br />
intervju<br />
dr Ana Pešikan, ministar za nauku,<br />
prof. dr Aleksa Zejak, pomoćnik ministra za<br />
tehnološki razvoj i inovacije 24<br />
predstavljamo<br />
Plannet: Merenje kao osnov uštede energije 31<br />
poziv na pretplatu<br />
Uželji da izađemo u susret čitaocima INDUSTRIJE, nudimo vam<br />
mogućnost godišnje pretplate (6 brojeva) na časopis, i to u iznosu<br />
od samo 199 dinara. Ovom cenom su obuhvaćeni samo poštanski i<br />
manipulativni troškovi.<br />
Na vama je da Redakciji dostavite sledeće podatke:<br />
• Ime i prezime<br />
• Adresa na koju želite da vam se dostavlja časopis<br />
• Kontakt telefon<br />
• E-mail adresa (opciono).<br />
Primerke časopisa dobijaćete nakon uplate navedenog iznosa<br />
Delta Inženjering: Kompletan i kvalitetan partner 32<br />
CzechTrade, Beograd: Slovenske poslovne veze 34<br />
mašine i oprema<br />
Cummins SerboMonte 36<br />
Honda kosačice: Nadmoć u malom 38<br />
DSD Kaeser kompresori 39<br />
edukacija<br />
Škola održavanja 40<br />
transport<br />
Roterdamska luka 42<br />
vremeplov<br />
Provozna trgovina 44<br />
posetili smo...<br />
Novosadski sajam 46<br />
vodič 48<br />
na sledeći žiro-račun: 275-2218638081109-79 kod banke Societe<br />
Generale. Svrha uplate: Pretplata na časopis INDUSTRIJA.<br />
Navedene podatke možete nam dostaviti na sledeće načine:<br />
• Poštom na adresu: Bazis Event Media, Grčića Milenka 39, 11000<br />
Beograd.<br />
• E-mailom na adresu: info@bem.co.yu<br />
• Fax-om: 011/3809-235<br />
Hvala vam što nas čitate!<br />
Uredništvo
eflek<br />
Vesti<br />
EU namenila 771 miliona evra<br />
bespovratne pomoći srpskim preduzećima<br />
Preduzeća i organizacije iz Srbije<br />
mogu da konkurišu u naredne četiri<br />
godine za 771 miliona evra bespovratne<br />
pomoći koje je EU izdvojila za Srbiju.<br />
Oče ku je se da će Vla da Sr bi je do kra ja<br />
godine, u dogovoru sa EU, odrediti koje<br />
vrste projekata će dobiti prioritet. Projekti<br />
mo raju imati jasno definisane ciljeve i<br />
rezultate. Sredstvima EU pokrivaju se od<br />
15% do 75% troškova prilikom realizovanja<br />
programa. Proces od apliciranja do<br />
početka realizacije projekta traje nekoliko<br />
meseci pa čak i godinu dana. Prioritet<br />
imaju socio-ekonomski i programi u oblasti<br />
međugranične saradnje, kao i projekti<br />
iz ekologije, ljudskih resursa, regionalnog<br />
razvoja, poljoprivrede i ostalih sektora.<br />
Povećanje industrijske<br />
proizvodnje za 5,2%<br />
Fi zič ki obim in du strij ske pro iz vod nje u<br />
Srbiji u prvih 5 meseci ove godine veći<br />
je za 5,2% ne go u istom pe ri o du pret hod ne<br />
godine. U periodu januar-maj 2007. godine,<br />
u od no su na isti pe riod pro šle go di ne,<br />
pro iz vod nja je u pre ra đi vač koj in du stri ji<br />
po ra sla za 7,6%, a u sek to ru va đe nja ru da i<br />
kamena za 0,3%. U istom periodu, proizvodnja<br />
i distribucija električne energije, gasa i<br />
vo de opa la je za 1,9%.<br />
Semenski centar u Požegi gotov do kraja 2007. godine<br />
Semenski centar u Po že gi, či ja iz gradnja<br />
je po če la u ma ju, pro iz vo di će<br />
najkvalitetnije šumsko seme, uz primenu<br />
svih va že ćih evrop skih i svet skih standarda.<br />
Realizacija ovog projekta predstavlja<br />
jednu od najznačajnijih investicija u<br />
šu mar stvu Sr bi je. Na ci o nal nim in ve sti cionim<br />
planom Republika Srbija je name-<br />
Italijanski Institut za Spoljnu<br />
Trgovinu (ICE), u sa rad nji sa<br />
italijanskim Udruženjem prerađivača<br />
drveta i proizvođača<br />
na me šta ja iz Re gi je Ve ne to<br />
(Fe der leg no-Ar re do Ve ne to) i Cen trom<br />
za ekonomske odnose sa inostranstvom<br />
Privredne komore Veneta (Centro Estero<br />
Veneto), u zdanju Palazzo Italia, organizovao<br />
je bilateralne susrete italijanskih i srpskih<br />
preduzeća. Od italijanskih preduzeća<br />
nila sredstva od 1.034 miliona evra za<br />
izgradnju novog objekta i kompletiranje<br />
naj sa vre me ni je li ni je za tru še nje i do ra du<br />
šumskog semena, po švedskoj tehnolo<br />
gi ji. Za no si o ca ak tiv no sti bu du ćeg<br />
semenskog centra određeno je Šumsko<br />
gazdinstvo “Užice”, zbog šezdesetogodišnje<br />
tradicije u semenskoj proizvodnji,<br />
velikog broja semenskih sastojina, kao i<br />
stručnih kadrova.<br />
Ra ci o na li za ci ja u ko ri šće nju autoh tonog<br />
genetskog potencijala višestruko će<br />
doprineti unapređenju rasadničke proizvodnje<br />
i podizanju kvaliteta svih novih<br />
šuma Srbije. Oče ku je se da će Se men ski<br />
centar početi sa radom do kra ja go di ne.<br />
Re pu bli ka Srp ska pred la že osni va nje ener get ske uni je<br />
Republika Srpska će elektroprivredama<br />
zemalja u okruženju predložiti<br />
osni va nje ener get ske uni je na Bal kanu,<br />
ko ja bi se ba vi la raz vo jem ener getskog<br />
sek to ra, pro iz vod njom, pre no som<br />
i distribucijom energije. “Procijenili smo<br />
da elek tro pri vre de pred sta vlja ju zna tan<br />
po ten ci jal i da bi, sa sta no vi šta do bro-<br />
volj no sti, mo gle ući u ta kav pro je kat<br />
ko ji pod ra zu mi je va ja sno po zi ci o ni ranje<br />
in te re sa svih uče sni ka”, re kao je<br />
ne dav no Mi lo rad Do dik, pre mi jer Vla de<br />
Re pu bli ke Srp ske, i do dao da je za ovu<br />
ini ci ja ti vu po treb no sa gle da ti da li po stoji<br />
in te res u Fe de ra ci ji BiH, Hr vat skoj,<br />
Srbiji i Crnoj Gori.<br />
Susret italijanskih prerađivača drveta i proizvođača<br />
nameštaja sa domaćim privrednicima<br />
uče stvo va li su An drig het ti<br />
Legnami (trgovina drvetom),<br />
Cattozzo Abramo e figli<br />
(proizvodnja drvene ambalaže),<br />
Panto (proizvodnja drvenih<br />
vra ta i pro zo ra), Portoflex (fa bri ka<br />
dušeka), Sma (pro iz vod nja na me šta ja),<br />
Camelgroup (proizvodnja nameštaja).<br />
“Workshop” je otvorio novi direktor Italijanskog<br />
In sti tu ta za Spolj nu Tr go vi nu u<br />
Beogradu, Fabio Korsi (Fabio Corsi).<br />
Posmatrano po pojedinim oblastima<br />
in du stri je, u ovom pe ri o du, naj ve ći rast<br />
proizvodnje ostvaren je u proizvodnji namešta<br />
ja i ra zno vr snih pro iz vo da – 51,8%,<br />
proizvoda od drveta i plute, sem nameštaja<br />
– 37,6%, re ci kla že – 33% i va đe nja ru da<br />
nemetala i kamena– 30,3%.<br />
Najveći pad produkcije imale su fabrike<br />
preciznih i optičkih instrumenata – 16,8%,<br />
kok sa i de ri va ta naf te – 13% i du van skih<br />
pro iz vo da – 12,9%.<br />
Zajednički projekat<br />
slobodnih zona Pirot i Pernik<br />
SO Pirot nedavno je predstavljen<br />
U zajednički projekat Slobodne zone<br />
Pirot i novoformirane Slobodne zone u<br />
bugarskom pograničnom gradu Pernik.<br />
Projekat finansira Evropska unija, preko<br />
Evrop ske agen ci je za re kon struk ci ju, a<br />
vred nost je ve ća od 110.000 evra. Osnov ni<br />
ciljevi ovog projekta su stvaranje uslova<br />
za uspešan ekonomski razvoj pograničnih<br />
obla sti, ali i po moć ma lim i sred njim<br />
preduzećima, kao i povezivanje bugarskih<br />
i srp skih fir mi i nji hov za jed nič ki na stup na<br />
tržištima “trećih” zemalja.<br />
Mnoge firme iz Bugarske zainteresovane<br />
su za iz grad nju ka pa ci te ta u okvi ru Slo bod ne<br />
zo ne Pi rot, jer se na taj na čin, zbog Spo ra zuma<br />
o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije,<br />
roba na ovo ogromno tržište može izvoziti<br />
sa sve ga 1% ca ri ne. S dru ge stra ne, fir me iz<br />
Srbije bi mogle da koriste pogodnosti koje<br />
pruža članstvo Bugarske u EU. Poslovanje<br />
u okviru Slobodne zone jevtinije je u odnosu<br />
na “re gu lar ne” uslo ve čak za 25%.<br />
6 industrija 11/2007
eflektor<br />
Vesti<br />
“Belinka” pripojena<br />
kompaniji “Helios”<br />
Deoničari kompanija “Helios” i “Belinke”<br />
na Skup šti ni, odr ža noj 21. av gusta<br />
2007. go di ne, po tvr di li su od lu ku o<br />
pri pa ja nju “Be lin ke” kom pa ni ji “He li os”.<br />
Uprave su postupak formalno započele<br />
potpisom ugovora krajem juna. Idući korak<br />
je usledio u drugoj polovini jula, kada su<br />
predlog potvrdili i nadzorni odbori kompanija<br />
“Helios” i “Belinka”. Vlasni<br />
ci “Be lin ka” de o ni ca<br />
će za 43,5 deonica dobiti<br />
jednu “Helios” deonicu.<br />
Upra va “He li o sa”, u<br />
ko joj će kao je dan od<br />
dva pot pred sed ni ka od sad bi ti do sa dašnji<br />
pred sed nik upra ve “Be lin ke” Branko<br />
Paš, mo ra će, pre ma pred vi đa nji ma,<br />
do sta na po ra da ulo ži u po bolj ša nje po slovanja<br />
beogradske “Duge”, čiji je većinski<br />
vla snik “Be lin ka” po sta la pre dve go dine.<br />
Pred u ze će ko je za po šlja va 54% svih<br />
za po sle nih u “Be lin ki” da nas ni je u ta ko<br />
do brom po lo ža ju kao što je bi lo ne kad.<br />
Ima so li dan pro iz vod ni pro gram i tr ži šni<br />
položaj te, u saradnji sa “Zvezdom-Helios”<br />
iz Gor njeg Mi la nov ca, ko ja po slu je sve<br />
bo lje, ima sve mo guć no sti za in te gra ci ju<br />
u Gru pu “He li os”, na vo di se u sa op šte nju<br />
kom pa ni je “He li os”.<br />
Banca Intesa kreditira<br />
agroindustrijsku zonu Šapca<br />
Op šti na Ša bac je na osno vu čla na 23.<br />
stav 6. Za ko na o jav nim na bav ka ma,<br />
a po pozivu za podnošenje ponuda za<br />
nabavku bankarskih usluga i dugoročno<br />
kreditno zaduženje u cilju realizacije programa<br />
kapitalnog opremanja agroindustrijske<br />
zo ne, u po stup ku sa po ga đa njem po sle<br />
prethodnog objavljivanja, dodelila ugovor<br />
o javnoj nabavci banci Banca Intesa a.d. iz<br />
Beograda, regionalni centar Užice, navodi<br />
se u “Slu žbe nom gla sni ku” od 17. av gu sta<br />
2007. godine.<br />
U Hrvatskoj stupio na snagu sporazum CEFTA<br />
UHrvatskoj je krajem augusta stupio<br />
na snagu Sporazum o slobodnoj<br />
trgovini u jugoistočnoj Evropi - CEFTA, ko ji<br />
reguliše trgovinske odnose među zemljama<br />
u re gi o nu, i za sa da će se pri me nji va ti<br />
u Hrvatskoj, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji,<br />
Moldaviji i na teritoriji Kosova koje je<br />
pod upravom Ujedinjenih nacija.<br />
Srbija i Bosna i Hercegovina, koje su<br />
i najvažniji trgovinski partneri Hrvatske,<br />
još nisu ratifikovale taj sporazum u svojim<br />
parlamentima. Glavni pregovarač za<br />
CEFTA sa hrvatske strane, Vladimir Vranković,<br />
kaže da će ubuduće privrednici<br />
imati veću sigurnost prilikom nastupa na<br />
tržištima drugih zemalja članica CEFTA.<br />
Ka da je reč o Sr bi ji, Hr vat ska je ima la<br />
najviše primedbi na carine i druge dažbine<br />
koje su važile pri izvozu hrvatskih<br />
ci ga re ta, naf te i voć nih so ko va, dok je<br />
BIH jednostrano povećala carine na uvoz<br />
mesa. Takve sporove ubuduće će, prema<br />
ugovorom utvrđenoj proceduri rešavati<br />
zajednički odbor uz pomoć Sekretarijata<br />
CEF TA, ko ji će bi ti sme šten u Bri se lu, precizira<br />
hrvatska štampa.<br />
“Sporazum CEFTA će omogućiti hrvatskim<br />
preduzećima da učestvuju u nadmetanjima<br />
za dobijanje velikih građevinskih<br />
po slova u procesu javnih nabavki.<br />
Do sa da su u osta lim ze mljama potpisnica<br />
ma CEF TA pred nost pri jav nim na bavkama<br />
imala preduzeća iz zemlje koja<br />
Zelena omladina Srbije, ko ja se za laže<br />
za lo kal ne eko lo ške pro ble me,<br />
predstavila je sredinom jula prvi “kućni”<br />
biodizel, biološko gorivo koje se dobija<br />
prečišćavanjem ulja i masti. Poslednjih<br />
godina, biogorivo je postalo dominantna<br />
glo bal na te ma, jer se sve vi še na me će kao<br />
ekonomičnije od fosilnih.<br />
Milan Mitrović, portparol Zelene omladine<br />
Srbi je, re kao je da su na ovaj na čin<br />
Prvi kućni biodizel<br />
raspisuje javni oglas za obavljanje velikih<br />
građevinskih poslova. Ta povlastica nacionalnim<br />
preduzećima bi, posle prelaznog<br />
perioda, trebalo da bude ukinuta“, objasnio<br />
je Vran ko vić.<br />
Međutim, Beriz Belkić, predsedavajući<br />
Predstavničkog doma parlamenta BiH,<br />
po tvr dio je ne dav no da bi BiH ovoj bes carinskoj<br />
zoni trebalo da pristupi u septembru,<br />
kada se očekuje završetak njegove<br />
ratifikacije u parlamentu BiH. Parlament<br />
BiH trebalo je u julu da ratififikuje ovaj<br />
spo ra zum, ali je to od go đe no za septembar.<br />
Na poslednjoj sednici državnog<br />
parlamenta odbačen je zakon o primeni<br />
ovog sporazuma, kojim je bilo predviđeno<br />
uvo đe nje pu nih ca ri na za uvoz mle ka<br />
i mesa, i njihovih prerađevina iz Srbije<br />
odnosno Hrvatske. “Mislim da nećemo<br />
ništa izgubiti, jer ćemo CEFTA ratificirati<br />
nekoliko dana nakon njegovog stupanja<br />
na sna gu”, za klju čio je Bel kić.<br />
pokazali da alternativa fosilnim gorivima<br />
po sto ji i da je do nje jed no stav no do ći.<br />
“Kada bismo iskoristili potencijal u Srbiji,<br />
od oko 600.000 hek ta ra, na taj na čin bi<br />
se zaposlio veliki broj ljudi. Takođe, došlo<br />
bi do jačanja ruralnih sredina i smanjila bi<br />
se zavisnost naše zemlje od fosilnih energe<br />
na ta. Va žno je da se Sr bi ji ne do go di<br />
isto što i Hrvatskoj, koja svo proizvedeno<br />
‘zeleno’ gorivo izvozi“, rekao je Mitrović.<br />
Radnici “NIS-Naftagasa” nedavno su<br />
počeli radove na izgradnji centralne<br />
deponije naftne isplake u ataru Novog<br />
Miloševa, na lokalitetu zvanom Jaroš,<br />
ko je se gra ni či sa ka ta star skim op šti nama<br />
Ba šaid i Ki kin da. Ovaj pro je kat dr žavne<br />
naftne kompanije čekao je četiri godine,<br />
zbog protivljenja meštana Bašaida.<br />
Oni tvr de da će zbog de po ni je uda lje ne<br />
od Ba ša i da sve ga 3,7 km bi ti ugro že na<br />
poljoprivredna proizvodnja. I dok, kao i<br />
Deponija naftne isplake u ataru Novog Miloševa<br />
pre če tiri godine, oni energično odbijaju<br />
mogućnost da im deponija bude izgrađena<br />
“ispred nosa”, iz nacionalne naftne kompani<br />
je uve ra va ju da ne ma me sta za bri gu.<br />
“Samo prva faza ovog kapitalnog projekta<br />
vred na je 5 mi li o na USD. U eko lo škom<br />
po gle du ne po sto ji opa snost po lju de, kao ni<br />
po bilj ni i ži votinjski svet. Zemljište na lokaciji<br />
Jaroš je glinovito, što odgovara odlaganju<br />
isplake koju u najvećem procentu čine voda,<br />
barit i bentonit. Ivice buduće deponije, površine<br />
30 hektara, biće obložene specijalnim<br />
nepropusnim folijama koje će biti nabavljene<br />
iz inostranstva. Centralnom deponijom<br />
želimo da na duži vremenski period rešimo<br />
odlaganje isplake“, tvrdi Igor Korać, izvršni<br />
direktor “NIS - Naftagasa”.<br />
Ko rać ka že da je u sa rad nji sa re nomi<br />
ra nim in sti tu ci ja ma, “NIS-Naf ta gas”<br />
obavio ispitivanja terena koje je nedvosmisleno<br />
pokazalo da je lokalitet Jaroš<br />
najprihvatljiviji.<br />
IZ BOR: REDAKCIJA<br />
industrija 11/2007 9
Energetika i ekologija<br />
Koncept održivog<br />
razvoja na<br />
srpski<br />
način<br />
10 industrija 11/2007
Energetika i ekologija<br />
Ni smo bez raz lo ga sta vi li dve te me u glav noj ru bri ci<br />
In du stri je – ener ge ti ka i eko lo gi ja. S jed ne stra ne je<br />
in du strij ska gra na ko ja ima sta tus po kre ta ča pri vred nog<br />
raz vo ja i osta lih in du strij skih de lat no sti. S dru ge je ekolo<br />
gi ja, ko ja u sve tu odav no ni je mar gi na li zo va na te ma.<br />
Po tvr da je pri me na kon cep ta odr ži vog raz vo ja, ko ji, u<br />
su šti ni, pod ra zu me va ozbilj nu bri gu za sta nje ži vot ne sredi<br />
ne zbog štet nog uti ca ja in du strij skih kom plek sa.<br />
Kod nas se mo gu ču ti iz ja ve po put one mi ni stra Po povića,<br />
zaduženog za energetiku u Vladi Srbije, da postoji<br />
“potreba da se što pre organizuje neophodna logistika za<br />
po u zda no me re nje i pra će nje svih emi si ja iz ener get skih<br />
obje ka ta, i plan ski za poč ne uvo đe nje teh nič kih i or ga ni zacionih<br />
mera na objektima energetskih izvora, s ciljem smanje<br />
nja štet nih emi si ja sa vi so kim ste pe nom ugro ža va nja<br />
životne sredine”.<br />
Mi ni star ska reč ima ne sum nji vu te ži nu. No, u ovom<br />
sagledavanju pomenute problematike izostalo je razmišlja<br />
nje mi ni stra za za šti tu ži vot ne sre di ne, dr Alek san dra<br />
Dragina.<br />
U me đu vre me nu, dok ne do bi je mo od go vo re jav nih službe<br />
ni ka, ako ne baš od samog ministra Dragina, onda od<br />
njegovih kolega, stižu informacije koje govore da zahvaljuju<br />
ći no vom pri stu pu u raz mi šlja nju, kao i prak tič noj pri meni<br />
no vih teh no lo ških re še nja, da nas CO 2 do pri no si bo ljoj<br />
eks plo a ta ci ji naft nih po lja, pre či šća va vo du, stva ra me huri<br />
će u ga zi ra nim pi ći ma, a mo že i da se re ci kli ra. Pri mer za<br />
to daje kompanija svetskog renomea – Messer, ne samo u<br />
sve tu, već i u na šoj sre di ni.<br />
A iz Pan če va, iz NIS - Pe tro la sti že ja san stav o po slov noj<br />
po li ti ci ovog zna čaj nog “igra ča” u ener get skom sek to ru<br />
Sr bi je, ko ji is ti če ja snu kon cep ci ju mo der ni za ci je pre ra đivačkih<br />
kapaciteta, u skladu sa normama i zahtevima EU<br />
i po seb no na gla še nim aspek ti ma pro gra ma za oču va nje<br />
ži vot ne sre di ne. Tu je i Stra te ški pla na NIS-a, či jom se re a liza<br />
ci jom na pra vi na čin re ša va ju eko lo ške pri li ke, ne sa mo<br />
u Pan če vu, već i na ši rem pla nu.<br />
Ne ko, da kle, raz mi šlja, pa još jav no, a ne ko ne, o ovim<br />
te ma ma va žnim za bu duć nost tran zi ci o ne Sr bi je. Ni šta<br />
no vo, ili mo žda ni je ta ko?<br />
industrija 11/2007 11
Ener ge ti ka: dr Alek san dar Po po vić, mi ni star ru dar stva i ener ge ti ke u Vla di Re pu bli ke Sr bi je<br />
Porast potrošnje,<br />
bez programa štednje<br />
Imajući u vidu mogućno sti raz voja<br />
energetike u kontekstu šireg<br />
privredno-ekonomskog razvoja<br />
Srbije, a posebno u kontekstu<br />
nasleđenog privredno-ekonomskog<br />
sta nja, mo gući zaključak<br />
je da je osnov ni za da tak u energetskom<br />
sektoru podizanje efikasnosti<br />
proizvodnje i efektivnosti<br />
upo tre be ener gi je. Ovo je jed na<br />
od oce na ko je smo ču li u razgovoru<br />
sa ministrom rudarstva<br />
i energetike, dr Aleksandrom<br />
Popovićem. Takođe, ministar<br />
Popović je istakao u intervjuu za<br />
INDUSTRIJU, da energetski sektor<br />
u Sr bi ji ima ne koliko bitnih<br />
ograniče nja, ko ja je u na red nom<br />
periodu potrebno prevazići.<br />
RAZ GO VOR VO DIO: BO RIS GA JIĆ<br />
O predlogu iz Republike Srpske<br />
o formiranju energetske<br />
uni je na Bal kanu, ministar<br />
Popović kaže: “Pozdravljam<br />
inicijativu premijera Republike<br />
Srp ske Milorada Dodika,<br />
ali je potrebno naglasiti da<br />
se pre formiranja unije moraju<br />
definisati mnoge stvari, u<br />
prvom redu interesi budućih<br />
članica. U svakom slučaju<br />
će mo o ovom pro jek tu raz govarati<br />
sa ostalim zainteresova-<br />
dr Alek sandar Popović, ministar rudarstva<br />
i energetike u Vladi Republike Srbije<br />
Pre sve ga, ra di se o pri vred no-ekonomskim<br />
ograničenjima, izazvanim<br />
usporenim oporavkom privrede.<br />
U ta kvim uslo vi ma, ume re ni po rast<br />
dru štve nog pro iz vo da<br />
i stan dar da gra đa na,<br />
pra ti br ži rast po tro šnje<br />
energije, zbog odsustva<br />
eko nom skih mo ti va i<br />
finansijskih me ha ni zama<br />
za pro gra me štednje<br />
energije, kako kod<br />
pri vre de ta ko i kod građa<br />
na, kao i zbog ve likog<br />
uče šća za sta re lih<br />
teh no lo gi ja u industriji<br />
i sa o bra ća ju, sma tra<br />
naš sagovornik. On takođe<br />
is ti če i eko nom skoener<br />
get ska ogra ni čenja,<br />
ko ja su uslo vlje na<br />
neadekvatnim cenama<br />
elek trič ne i to plot ne<br />
energije, pa je prisutan<br />
i nedostatak sredstava nim stranama.”<br />
za investiranje u održavanje<br />
i modernizaciju energetskih izvora<br />
ko ja su u pro se ku sta ro sti iz nad 25 go di na.<br />
U proteklih petnaestak godina, nije bilo<br />
značajnih ulaganja u gradnju novih kapitalno-intenzivnih<br />
objekata, po put no vih po vršinskih<br />
kopova lignita, termo i hidroelektrana,<br />
transportnih i distributivnih sistema<br />
prirodnog gasa (sa skladištima), sistema<br />
distribucije električne i toplotne energije,<br />
uključujući i rehabilitaciju i modernizaciju<br />
industrijskih energana.<br />
Ovom spisku ograničenja<br />
pri dru žu ju se i ona<br />
sektorsko-ekološke prirode,<br />
koja podrazumevaju<br />
po tre bu da se što pre<br />
or ga ni zu je neophodna<br />
lo gi sti ka za po u zda no<br />
me re nje i pra će nje svih<br />
emi si ja iz ener get skih<br />
obje ka ta, i plan ski za počne<br />
uvo đe nje teh nič kih i<br />
organizacionih mera na<br />
objek ti ma ener get skih<br />
iz vo ra, s ci ljem sma nje nja<br />
štetnih emisija sa visokim<br />
ste pe nom ugro ža va nja<br />
životne sredine.<br />
Najzad, tehnološko-razvojna<br />
ograničenja tiču se<br />
na uč no-teh no lo škog za o-<br />
stajanja, a posebno tehnološkog<br />
zaostajanja domaće mašinogradnje,<br />
da značajnije participira u proizvodnji<br />
dela vitalne energetske opreme i energetskih<br />
objekata.<br />
12 industrija 11/2007
Ener ge ti ka<br />
O pri va ti za ci ji EPS-a, NIS-a...<br />
Ipak, jedno od aktuelnih dominantnih<br />
pi ta nja, od na ci o nal nog zna ča ja, po seb no<br />
u pogledu daljeg strateškog razvoja energetskog<br />
sektora u Srbiji, jeste privatizacija<br />
sti Elektroprivrede Srbije, ali će bi ti omo gućen<br />
izvestan upliv privatnog kapitala kroz<br />
strateško partnerstvo za izgradnju novih<br />
elek tro e ner get skih ka pa ci te ta.<br />
Što se ti če pri va ti za ci je NIS-a, po sto ji<br />
strategija koju je usvojila prethodna vlada,<br />
EPS-a, NIS-a, tačnije, na ko ji na čin i u kom<br />
ro ku. S tim u ve zi, za mo li li smo mi ni stra<br />
Popovića da ovom prilikom podseti javnost<br />
na to ko ji su kon kret ni efek ti pro ce sa<br />
pri va ti za ci je ve li kih ener get skih si ste ma<br />
u Srbiji?<br />
Aleksandar Popović: Neće biti klasične<br />
privatizacije postojećih osnovnih delatno-<br />
ko ja pred vi đa da stra te ški part ner ku pi 25<br />
od sto vla sni štva, a da ima oba ve zu da in vesti<br />
ci ja ma po dig ne svoj udeo do 37,5 od sto,<br />
tj. da u pr vom i dru gom ko ra ku ve ćin ski<br />
paket ostane državi. Ja apsolutno podržavam<br />
ovaj kon cept. Na je sen nam sle di, ako<br />
sve bude po planu, usvajanje zakona koji bi<br />
regulisao vlasničku transformaciju NIS-a, a<br />
nakon toga i objavljivanje tendera.<br />
Ve li ki srp sko-ru ski pla no vi<br />
Su sret mi ni stra ener ge ti ke Alek sandra<br />
Popovića s Viktorom Hristenkom,<br />
ruskim resornim ministrom, mogao bi da<br />
konkretizuje dogovore vođene nedavno u<br />
Moskvi. Srpska strana je sa predstavnicima<br />
Vlade Rusije i kompanije “Gasprom”<br />
razgovarala o budućoj saradnji u gasnom<br />
sektoru, između ostalog i o realizaciji Memoranduma<br />
o izgradnji gasovoda koji bi išao<br />
pre ko Sr bi je, pot pi sa nim pro šle go di ne.<br />
Prema rečima Popovića, do jeseni bi<br />
trebalo da se vodi serija razgovora na ekspert<br />
skom ni vou ka ko bi na red ni su sret dao<br />
novi impuls srpsko-ruskoj saradnji. Cilj ovih<br />
pre go vo ra je ste da se što pre de fi niše trasa<br />
velikog transportnog gasovoda - “Južni<br />
potok” kojim bi se preko srpske teritorije<br />
ruskim gasom snabdevala Evropa.<br />
U razgovoru sa Rusima još jednom je,<br />
na gla ša va Po po vić, pre do če na va žnost<br />
izgranje gasovoda Niš-Dimitrovgrad, podizanja<br />
novih elektroenergetskih objekata koji<br />
bi koristili gas kao pogonsko gorivo, korišćenje<br />
alternativnih izvora energije.<br />
“Grad njom elek tra ne na gas za ko ju je<br />
ruska strana zainteresovana, u velikoj meri<br />
bi se rasteretio elektroenergetski sistem<br />
Srbije, bu du ći da na ša ze mlja iona ko ima<br />
manjak struje“, rekao je Popović i naglasio<br />
da je “Inter Rao”, ruska elektroenergetska<br />
korporacija, pokazala veliko interesovanje<br />
da postane strateški partner Srbije kada je<br />
reč o završetku gradnje TE “Kolubara B”.<br />
Kako stvari sto je, to kom na red ne zi me u<br />
Srbiju bi trebalo da stigne dovoljno ruskog<br />
ga sa bu du ći da je sa ru skim gi gan tom,<br />
kompanijom “Gasprom” razgovarano i o<br />
povećanoj isporuci ovog energenta, jer se<br />
broj potrošača koji u Srbiji koriste gas stalno<br />
povećava.
Ener ge ti ka: dr Alek san dar Po po vić, mi ni star ru dar stva i ener ge ti ke u Vla di Re pu bli ke Sr bi je<br />
Pro mo vi sa na Aso ci ja ci ja za teč ni naft ni gas<br />
Privrednoj komori Srbije 29. avgusta<br />
pro mo vi sa na je Aso ci ja ci ja za<br />
U<br />
teč ni naft ni gas či ji je cilj da pro ble ma tiku<br />
pro iz vod nje, skla di šte nja i pla sma na,<br />
kao i re gu la ti vu za taj ener gent pri bli ži<br />
čla no vi ma, ali i uti če na stva ra nje po volj nijeg<br />
am bi jen ta za po slo va nje. Pred sed nik<br />
Upravnog odbora asocijacije, Radoslav<br />
Nek ta ri je vić, re kao je da je cilj gru pa ci je<br />
da se čla no vi ma obez be di pri me na naj savre<br />
me ni jih struč nih i na uč nih zna nja, razmena<br />
informacija i organizovano nastupanje<br />
radi rešavanja zajedničkih interesa.<br />
On je na veo da se sa mo kroz ob je di nje ni<br />
na stup čla no va, Aso ci ja ci ja mo že dr žavnim<br />
organima i institucijama predlagati i<br />
ini ci ra ti re ša va nje pi ta nja re gu la ti ve, standar<br />
da, pro ble ma kva li te ta, za šti te ži vot ne<br />
sre di ne i usa gla ša va nje sa re gu la ti vom<br />
Evrop ske uni je.<br />
Predstavnik NIS TNG, Tijomir Tripković,<br />
na veo je da po tro šnja teč nog naft nog ga sa<br />
kod nas be le ži “vr to gla vi” rast i da je go dišnji<br />
promet tog energenta u Srbiji dostigao<br />
300.000 tona. “Od tih količina privatni sektor<br />
di stri bu i ra čak 60%”, na veo je on i ukazao<br />
na neophodnost uvažavanja interesa<br />
tog dela tržišta prilikom donošenja zakonske<br />
re gu la ti ve i utvr đi va nja stan dar da. “Da<br />
bi se ostvarili svi ti interesi neophodno je<br />
stvaranje jedne ovakve asocijacije“, dodao<br />
je Tripković.<br />
Ru ski gas pre ko Sr bi je za Evro pu?<br />
INDUSTRIJA: Do kle se sti glo i šta se<br />
mo že oče ki va ti o pro jek ti ma iz grad nje ve likih<br />
skladišta gasa u Banatskom Dvoru, pre<br />
svega? Osim toga, kada je realno očekivati<br />
prve efekte velikog projekta spajanja energetskih<br />
i posebno gasnih izvora u oblasti<br />
Ka spij skog mo ra sa EU, a ko ji bi, pre ma<br />
najavama, trebalo da ide preko Srbije?<br />
Popović: Nije realno očekivati da skladište<br />
u Ba nat skom Dvo ru bu de ope ra bil no<br />
pre zi me 2008/09. go di ne. Uz okon ča nje<br />
ra do va na in sta la ci ja ma neo p hod no je,<br />
između ostalog, napuniti skladište i to prvo<br />
tzv. ja stuč nim ga som, pa tek on da ga som<br />
koji bi bio korišćen u momentima povećane<br />
tra žnje. To je re al no mo gu će tek idu će<br />
godine.<br />
O ga so vo du ko jim bi se Evro pa snab deva<br />
la ru skim ga som iz još jed nog prav ca,<br />
vode se razgovori sa ruskom stranom. U<br />
ovom momentu imamo potpisan memorandum<br />
iz decembra prošle godine između<br />
mi ni star stva i ru skih part ne ra, a osnov na<br />
ide ja je da se deo Evro pe snab de va ru skim<br />
gasom velikim gasovodom<br />
kapaciteta 20<br />
milijardi kubnih metara<br />
ko ji bi išao pre ko na še<br />
teritorije. To jeste naš<br />
vr hun ski in te res, jer<br />
bismo postali tranzitna<br />
ze mlja, uz sve po god nosti<br />
ko je taj po lo žaj no si,<br />
a i do dat no bi smo se<br />
obezbedili neophodnim<br />
količinama gasa. To je,<br />
dugoročno, prioritet, ali<br />
mo ram da na gla sim da<br />
i druge zemlje regiona<br />
imaju interes da takav<br />
gasovod prođe preko njiho<br />
ve, a ne pre ko srp ske<br />
teritorije.<br />
Sa da je va žno snabde<br />
ti se ru skim ga som<br />
ba rem iz još jed nog<br />
pravca osim postojećeg<br />
pre ko Hor go ša, a re šenje<br />
to ga je u iz grad nji<br />
gasovoda Niš–Dimitrovgrad–Dupnica–Sofija.<br />
INDUSTRIJA: Ka da<br />
smo već kod Re pu blike<br />
Srp ske, mo lio bih i za oce nu o raz vo ju<br />
po slov nih od no sa u obla sti ener ge ti ke<br />
između Srbije i Republike Srpske (Buk<br />
Bijela, razmena energenata, TE Gacko...).<br />
Ta ko đe, ka ko se to od ra ža va i šta se, za pravo,<br />
može očekivati na planu bilateralnih<br />
odnosa Srbi je i BiH (u do me nu nji ho vih<br />
daljih unapređenja...)?<br />
Popović: Imajući u vidu neiskorišćeni<br />
hidropotencijal, u saradnji sa Republikom<br />
Srp skom za po če li smo rad na pra vlje nju<br />
sporazuma o zajedničkom i integralnom<br />
korišćenju sliva reke Drine. U okviru toga,<br />
razmatramo različite varijante hidroelektra<br />
ne Buk Bi je la, či jom iz grad njom bi Sr bi ja<br />
i Republika Srpska povećale sigurnost u<br />
snabdevanju električnom energijom, što<br />
je u uslovima deficita električne energije<br />
koji vlada u regionu Balkana njen najvažniji<br />
doprinos. Osim toga, postoje i mogućnosti<br />
za razvoj dalje saradnje u gasnom<br />
sektoru.<br />
INDUSTRIJA: Ka ko su nas oba ve sti li iz<br />
češke agencije za privrednu saradnju sa<br />
Sr bi jom, do sta fir mi iz ove ze mlje sprem no<br />
i željno čeka pravnu regulativu kako bi ušle<br />
u realizaciju projekata MHE. Kakav je stav<br />
Vašeg kabineta po tom pitanju?<br />
Popović: Prav na regulativa koja je vezana<br />
za izgradnju malih hidroelektrana postoji.<br />
Ministarstvo rudarstva i energetike izdaje<br />
samo jednu dozvolu potrebnu za njihovu<br />
izgradnju – energetsku dozvolu.<br />
INDUSTRIJA: Na tra gu pret hod nog pi tanja<br />
je i ovo, po sve će no al ter na tiv nim iz vorima<br />
energije. U toku je proces realizacije<br />
projekta izgradnje fabrike za preradu otpada<br />
zarad dobijanja toplotne i električne<br />
energije - projekat pod nazivom RENOVA.<br />
Ka kva je Va ša oce na to ga, i šta se mo že<br />
očekivati od strane Vašeg ministarstva u<br />
14 industrija 11/2007
Ener ge ti ka: dr Alek san dar Po po vić, mi ni star ru dar stva i ener ge ti ke u Vla di Re pu bli ke Sr bi je<br />
predstojećem periodu, u formi nekakve<br />
strategije, plana, programa...?<br />
Popović: Ministarstvo rudarstva i energetike<br />
radi na izradi jasne strategije, zapravo,<br />
bolje rečeno, jasnog plana za iskorišćavanje<br />
alternativnih izvora energije. Verujem<br />
da će mo na je sen u Be o gra du mo ći da<br />
predstavimo taj plan.<br />
Naravno, potencijali se<br />
zna ju, na pri mer pre ko<br />
800 lokacija za podizanje<br />
mini-hidroelektrana,<br />
što bi nam do ne lo<br />
ne što is pod 700 me gavata.<br />
Nisu zanemarljivi<br />
ni kapaciteti za dobijanje<br />
eolske energije<br />
u pojedinim delovima<br />
Srbije, veliki je potencijal<br />
i u bi o ma si... Sa mo,<br />
veliko je pitanje i cene<br />
tako proizvedene struje,<br />
ko ja je, u naj ve ćem<br />
bro ju slu ča je va, za<br />
sa da znat no sku plja<br />
od one ko ju pro iz vodi<br />
EPS. Po treb no je, i<br />
to je najveći zadatak,<br />
izraditi sistem koji će<br />
proizvođačima energije<br />
iz obnovljivih izvora omogućiti da rade<br />
sa profitom.<br />
INDUSTRIJA: Ukrat ko, ku da ide ener getski<br />
sektor Srbije?<br />
Popović: Energetska politika koju sprovodi<br />
Ministarstvo rudarstva i energetike<br />
Sa mo NIS zreo<br />
za pri va ti za ci ju<br />
Ministar finansija Srbije, Mirko Cvetko<br />
vić, oce nio je da je od ve li kih dr žavnih<br />
mo no pol skih si ste ma, sa mo Naft na<br />
industrija Srbije “zrela za privatizaciju”.<br />
“U Elektroprivredi Srbije je pu no urađe<br />
no, ali ne će još sko ro bi ti sprem na<br />
za privatizaciju. Verovatno će se prvo<br />
stvoriti uslovi za ulazak u gra nu ne kih<br />
nezavisnih proizvođača struje, dok će<br />
prenosna mreža ostati u državnoj svojini<br />
i pru ža će uslu ge svi ma pod istim uslovima”,<br />
rekao je Cvetković i istakao da<br />
bi pri vatizacija monopola bila najveća<br />
tragedija koja bi mogla da zadesi Srbiju,<br />
s ob zi rom na to da je od dr žav nog mo nopola<br />
gori samo privatni.<br />
usme re na je pre sve ga na po ve ća nje si gurnog,<br />
kvalitetnog i pouzdanog snabdevanja<br />
energijom i energentima, obezbeđivanje<br />
razvoja energetske infrastrukture i uvođenja<br />
savremenih tehnologija, obezbeđiva<br />
nje uslo va za una pre đe nje ener get ske<br />
efikasnosti, stvaranje uslova za stimulisanje<br />
korišćenja obnovljivih izvora energije - i<br />
unapređenje zaštite životne sredine! in
ufo<br />
fokusu uEnergetika: Avalon Partners<br />
Kompenzacija reaktivne snage<br />
– ušteda ili trošak?<br />
Dugo najavljivana promena tarifnog sistema i nova cena električne<br />
energije su postali realnost. Svi potrošači koji imaju mer nu gru pu na<br />
pod ruč ju EDB su uz ra čun za me sec jul dobili i obaveštenje o sankcionisanju<br />
prekomerno utrošene reaktivne energije. Za faktor snage<br />
lo ši ji od 0,95 ce na za utro še ni kVArh je du plo ve ća.<br />
TEKST: MI LEN KO JO VA NO VIĆ, DIPL.INŽ.EL.<br />
Rešenje je kompenzacija reaktivne<br />
sna ge – ali ka ko? Kva li tet električne<br />
energije ima tendenciju konstantnog<br />
pogoršanja. Prisustvo<br />
viših harmonika napona i struje<br />
je zna čaj no i u naj ve ćem bro ju slučaja<br />
predstavlja ograničavajući faktor<br />
za iz bor ti pa opre me za ko menzaciju.<br />
Nepravilnim izborom tipa<br />
opreme, kompenzacija reaktivne<br />
sna ge pred sta vlja tro šak a ne uštedu.<br />
Prosečan period otplate sredsta<br />
va ulo že nih u opre mu za kompen<br />
za ci ju je od 12 do 18 me se ci.<br />
Međutim, nepravilnim izborom<br />
tipa opreme, životni vek opreme se<br />
izjednačava (često bude i kraći!) sa<br />
periodom otplate. Takođe, usled neodgovarajuće<br />
opreme dolazi i do pojave paralelne<br />
rezonanse, koja usled visokih vrednosti THD<br />
faktora napona i struja dovodi do problema<br />
u radu PLC-a, računara, senzora, reagovanja<br />
zaštite, itd. Posledica je zastoj pogona.<br />
I gde je tu ušte da?<br />
Firma Avalon Partners već 10<br />
godina sa uspehom rešava probleme<br />
kvaliteta električne energije<br />
i povećanja energetske efikasnosti<br />
industrijskih pogona. Svaki projekat<br />
se započinje merenjem na<br />
osnovu kojeg se utvrđuje postojeći<br />
kvalitet električne energije. Na<br />
osnovu rezultata merenja određuje<br />
se kvalitativna i kvantitativna potreba<br />
za rek tiv nom sna gom. U svo joj<br />
ponudi, Avalon Partners ima sve<br />
tipove opreme za kompenzaciju reaktivne<br />
sna ge, za sve na pon ske ni voe:<br />
• klasična oprema za kompenzaciju,<br />
• detuned filterska postrojenja sa velikim<br />
izborom faktora filtriranja,<br />
• apsorpcioni filteri,<br />
• brza tiristorska kompenzacija (odziv<br />
200 ms),<br />
• ul tra br za fil ter ska kom pen za ci ja<br />
(od ziv is pod 20 ms za pu nu sna gu),<br />
• hibridna kompenzacija.<br />
Sva oprema je od renomiranih svetskih<br />
proizvođača kao što su Elspec i Circutor.<br />
Po iz vr še noj mon ta ži i pu šta nju u rad, vr ši<br />
se verifikaciono merenje kojim se utvrđuje<br />
novonastali kvalitet napona. Ovakvim<br />
pri stu pom, tro šak re ak tiv ne ener gi je je<br />
moguće u potpunosti eliminisati iz računa,<br />
a u isto vreme dobiti kvalitetnije i sigurnije<br />
napajanje pogona. Takođe, na ovaj način<br />
po sti že se vi še od 20 go di na ži vot nog ve ka<br />
opre me za kom pen za ci ju. To je pe riod u<br />
kojem je moguće ostvariti značajnu uštedu.<br />
Pored ovih, direktnih ušteda rešavaju<br />
se i pro ble mi ve za ni za start ve li kih mo tora,<br />
padove napona, kratkotrajne propade<br />
napona, smanjenje broja otkaza itd.<br />
O visokom kvalitetu izvođenja radova i<br />
opreme svedoče i brojne reference. Neke od<br />
najvažnijih su: Fabrika limenki “Ball Packaging<br />
Europe”, Koncern “Bambi-Banat”, fabrika<br />
ulja “Di ja mant”, fa bri ka ulja “Vi tal”, “Efes<br />
Weifert” pivara, fabrika kartona “Umka”,<br />
“Austrotherm” Niš, šećerane “MK Commerce<br />
– Su no ko”, “Pa la ta prav de” Be o grad,<br />
“Tetrapak” G. Milanovac, fabrika vode “Voda<br />
Vrnjci”, fabrika vode “Knjaz Miloš”, itd.<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
Nemanjina 4/XII<br />
11000 Beograd<br />
Tel: 011/2685-311<br />
Fax: 011/2684-178<br />
Mob: 065/AVALONP<br />
www.avalon.co.yu<br />
16 industrija 11/2007
u fokusu<br />
Ener ge ti ka: KIR KA-SU RI<br />
Vrhunsko rešenje<br />
po svetskim standardima<br />
“KIRKA-SURI”, najpoznatija fabrika<br />
kotlova i energetske opreme<br />
na ovim pro sto ri ma, sa svo jim<br />
kotlarnicama na obnovljive izvore<br />
energije iz bi la je u sam svet ski<br />
vrh i ta ko napravila pravi, prepozna<br />
tljiv brend u ovoj slo že noj i<br />
skupoj oblasti tehnike koja se sve<br />
vi še tra ži u sve tu.<br />
Poznato je da se sagorevanjem ovih<br />
goriva (drvo, drveni otpad, slama,<br />
kukuruzovina, ljuska od suncokreta,<br />
koštice od voća itd...), ne povećava količina<br />
ugljen dioksida u atmosferi za razliku od<br />
sagorevanja fosilnih goriva nafte i gasa. Na<br />
ovaj na čin se po štu je Kjo to spo ra zum i sprečavaju<br />
dalji klimatski poremećaji koji prete<br />
da ugro ze opstanak živih bi ća na Ze mlji.<br />
Pored ovog značajnog ekološkog faktora,<br />
sagorevanjem obnovljivih goriva dobija<br />
se da nas za dva do šest pu ta jef ti ni ja energi<br />
ja, što omo gu ća va da fir me mo gu da<br />
smanje troškove poslovanja i tako opstanu<br />
na sve surovijem tržištu.<br />
Za sko ro dve de ce ni je pre ko<br />
1000 kotlovskih postrojenja<br />
KIRKA-SURI je za 18 go di na pro iz ve la<br />
preko 1.000 kotlovskih postrojenja u zemlji<br />
i inostranstvu, od ručno loženih kotlova, do<br />
potpuno automatskog dovoda i sagorevanja<br />
goriva i kompjuterskog vođenja i kontrole<br />
rada postrojenja.<br />
Rešavajući problem investitora<br />
koji želi da kupi jeftino<br />
po stro je nje ali da isto vreme<br />
no ra di sa što vi še automa<br />
ti ke i ve ćim ste pe nom<br />
iskorišćenja, KIRKA-SURI je<br />
na pra vi la niz jed no stav nih<br />
uređaja i mehanizama koji<br />
omogućavaju da se postigne<br />
puna automatika dovoda<br />
goriva i kontrolisano sagorevanje<br />
sa dozvoljenim emisijama<br />
izduvnih gasova i nesagorelih<br />
čestica prašine.<br />
Cena takvog sagorevanja<br />
go ri va sa jed no stav nim i<br />
finansijski povoljnim postrojenjima sve je<br />
više interesantna investitorima. Računica<br />
potvrđuje da nešto veće cene kotlovskih<br />
postrojenja donose mnogo veće finansijske<br />
ušte de, ve ću po u zda nost po stro je nja i<br />
manje izdatke za održavanje postrojenja.<br />
Dokazi kvaliteta<br />
Na ša po stro je nja za sa go re va nje su ve<br />
piljevine uduvavanjem sa jeftinim, a efikasnim<br />
sistemom doziranja goriva u ložište,<br />
vi še je ne go du plo jef ti ni ji od re še nja<br />
zapadnih firmi. Naročito smo povoljni sa<br />
ce nom ka da ugo va ra mo “ključ u ru ke”, od<br />
pro jek ta do pu šta nja u po gon, gde je če sto<br />
uključen i građevinski deo.<br />
Počeli smo od Batajnice, Bačke Topole,<br />
Jagodine, Leskovca, Kuršumlije, a završili<br />
sa Tarkett-om u Bačkoj Palanci, najčuvenijom<br />
svet skom fir mom za pre ra du dr veta<br />
iz Šved ske. Po stro je nje od 3 MW sa najsitnijom<br />
granulacijom suvoće 8% radi već<br />
godinu dana bez zastoja, sa potpuno automatskim<br />
dovodom goriva kontrolisanim<br />
sagorevanjem, sa kompjuterskim nadzorom<br />
i vođenjem postrojenja.<br />
Obje kat je ura đen upra vo po<br />
si ste mu “ključ u ru ke”.<br />
Takođe, sa zadovoljstvom<br />
is ti če mo i po stro je nje na<br />
piljevinu vlažnosti oko 35%,<br />
sa vodom hlađenom rešetkom<br />
sna ge 2 MW (3 to ne<br />
pare pritiska 12 bara), koje<br />
u Del ti Ći će vac ra di bez prekida<br />
14 godina!<br />
Kao kru na na šeg ra da na<br />
postrojenju koje koristi bioma<br />
su, bi lo je pu šta nje u<br />
eksploataciju kotla 15 t/h<br />
pri ti ska 15 ba ra na lju sku od<br />
suncokreta i sojinu slamu.<br />
Ovo kotlovsko postrojenje, potpuno automatizovano,<br />
urađeno je za fabriku jestivog<br />
ulja i proizvodnju biodizela poznate firme<br />
“Viktorija grup” u Ši du. Ko tao je ori gi nal no<br />
re še nje Kir ke i re zul tat že lje da se po stig nu<br />
visoki svetski rezultati i, ujedno, da dokaže<br />
mo da se u ovoj na šoj le poj ze mlji i sa<br />
ovim narodom, upornim i napornim radom,<br />
mo že sti ći do vr ha.<br />
Jos jed na vr lo zna čaj na stvar je ste pu štanje<br />
u po gon par nog ko tla od 10t/h sa automatskim<br />
sagorevanjem uglja, ove godine,<br />
u rud ni ku uglja u Re sa vi ci, kao i ko tla 1,5t/<br />
h na ko šti ce od vo ća u Kur šu mli ji. Do kra ja<br />
go di ne u po go nu će bi ti i ko tao u Ma gla ju,<br />
BiH, za fabriku papira “Natron”, produkcije<br />
10t/h koji sagoreva vrlo komplikovano gorivo<br />
- mešavinu muljnog kolača, kore od drveta<br />
i piljevine. Najavljujemo i puštanje u rad<br />
ko tla od 15t/h, za fa bri ku “Soya Pro tein” u<br />
Bečeju na slamu i silosni otpad.<br />
Kirka-Suri je prepoznatljiva i po kotlovima<br />
za br zu pro iz vod nju pa re “Vapor-Suri” i<br />
termouljnim kotlovima “Termo-Suri”!<br />
Poslovna logika<br />
Potvrda kvaliteta sa oznakom Kirke je<br />
očigledna. Pošten rad i kvalitet se isplate<br />
iz prostog razloga što donose veće po rudžbine.<br />
Uvek smo se borili da kontrolišemo<br />
sudbinu i da pronađemo puteve koji vode<br />
ka sre ći. Si gur ni smo da sno vi ra đa ju snagu<br />
i vo lju, ču va ju čo ve ko vu du šu, a da sve<br />
bu de u re du ipak se po sta ra ljubav, najača<br />
snaga koja leži u čoveku.<br />
Detaljnije informacije kod:<br />
Kir ka-Su ri d.o.o.<br />
Fabrika kotlova i energetske opreme<br />
Beograd, Srbija<br />
www.kirka.co.yu<br />
www.kirka-suri.com<br />
e-mail: info@kirka-suri.com<br />
tel/fax: +381 11 2711 440; 2711 335<br />
industrija 11/2007 17
Energetika: Dalekovod d.d. Zagreb<br />
Zna ča jan igrač u sek to ru<br />
ener get ske iz grad nje<br />
Dalekovod d.d. Zagreb je preduzeće<br />
osnovano 1949. godine<br />
i do da nas uspe šno po slu je u<br />
osam de se tak ze ma lja sve ta.<br />
Od osni va nja do da nas, Dalekovod<br />
se razvijao u modernu organizaciju<br />
koja je doživela razne promene<br />
i kojoj je glavna delatnost izgradnja, projekto<br />
va nje i uslu ga in že njeringa za sledeće<br />
objekte:<br />
• elektroenergetski objekti, posebno<br />
dalekovoda od 0,4 do 500 kV;<br />
• transformatorskih stanica svih tipova i<br />
na pon skih ni voa do 500 kV;<br />
• nad zem ni, pod zem ni i ka blo vi is pod<br />
mo ra do 110 kV;<br />
• telekomunikacioni objekti;<br />
• sve vr ste mre ža i an te na;<br />
• proizvodnja viseće i spojne opreme za<br />
sve vrste dalekovoda i transformatorskih<br />
sta ni ca od 0,4 do 500 kV;<br />
• proizvodnja čeličnih konstrukcija;<br />
• izrada i ugradnja svih metalnih delova<br />
za saobraćajnice, a posebno za: putnu<br />
rasvetu, zaštitne ograde i signalizaciju u<br />
saobraćaju;<br />
• rasvete tunela i upravljanja saobraćajem;<br />
• elektrifikacija železničkih pruga i tramvaja<br />
u gradovima;<br />
• metalne i ostale konstrukcije i temelji<br />
za energetiku, signalizaciju, upravljanje i<br />
zaštitu puteva i autoputeva.<br />
Vizija: Postati vodeće preduzeće u svojoj<br />
delatnosti u srednjoj i jugoistočnoj Evropi<br />
sa sedištem u regionu.<br />
Misija: “Naše delovanje vezano je za<br />
stvaranje dodatne vrednosti u projektovanju,<br />
proizvodnji, montaži i inženjeringu<br />
elektroenergetskih, saobraćajnih i telekomunikacionih<br />
objekata na tržištu srednje i<br />
jugoistočne Evrope, uz punu orijentisanost<br />
prema zadovoljstvu naših klijenata”, kaže<br />
u predstavljanju ovog značajnog imena u<br />
oblasti energetike u regionu, mr. sc. Luka<br />
Miličić, dipl. inž. građ, predsednik Uprave<br />
i ujedno generalni direktor Dalekovoda. I<br />
dodaje:<br />
“Naša misija je pružiti potpunu uslugu<br />
infrastrukturnim delatnostima (elektroener-<br />
getika, putni i železnički saobraćaj,<br />
telekomunikacije), zasnovanu na<br />
načelima izuzetne poslovnosti i<br />
vrhunskog kvaliteta. Osnovu čine<br />
ljudi s posebnim znanjima i veštinama<br />
koje naši klijenti visoko cene.<br />
Utemeljeni smo na principima<br />
organizacije koja uči i sposobnosti<br />
brze adaptacije turbulentnim uticajima<br />
okoline. Delovanje našeg preuzeća<br />
obeleženo je “stakeholder”-<br />
skim pristupom, posebno vidljivim<br />
u činjenici što je preduzeće u većinskom<br />
vlasništvu sadašnjih i bivših<br />
radnika. Uvek ćemo se ponašati<br />
kao odgovoran član društva vodeći<br />
računa da naš održivi razvoj bude<br />
usklađen s interesima šire zajednice<br />
i zaštitom okoline”, kaže prvi čovek<br />
Dalekovoda.<br />
Društvena odgovornost, razvoj,<br />
sertifikati, laboratorija...<br />
Dalekovod d.d. ima dugogodišnje iskustvo<br />
u is pi ti va nju i kon tro li kva li te ta svo jih<br />
proizvoda, pazeći oduvek na zaštitu okoline<br />
i druge ekološke zahteve. Pritom se<br />
posebna pažnja posvećuje zaštiti na radu,<br />
zaštiti od požara, hemijskih i drugih opasnosti<br />
na radu. Laboratorija Dalekovoda d.d.<br />
po sto ji od 1963. go di ne, i od ta da po kre će<br />
razvojne i istrazivačke projekte.<br />
Dalekovod d.d. ima sertifikate od “Lloyd’s<br />
Re gi ster Qu a lity As su ran ce Li mi ted”, za<br />
ISO 9001 i 14001, EN 729-2, BSI OH SAS<br />
18000 i ISO/IEC 17025, kao i ser ti fi ka te za<br />
izvođenje i kvalifikaciju izvođača metalnih<br />
kon struk ci ja “acc. to DIN 18800-7:2002”.<br />
Dalekovod d.d. Zagreb u poslednjih nekoliko<br />
godina snažno je iskoračio na međunarodno<br />
tržište. Dokaz tome su i novopotpisani<br />
ugovori, ali i finansijski pokazatelji.<br />
Dalekovod je u 2006, postigao odlične<br />
re zul ta te, s po ra stom EBIT-a za 21,2%, (preko<br />
16 mi li o na evra) što je pod sta klo zdrav<br />
16,5-procentni rast prodaje. Domaći prihodi<br />
po ra sli su 31,7%, pa sa da či ne 87,4% od<br />
ukupnih 1,49 milijardi kuna prihoda (preko<br />
204 miliona evra).<br />
Vredni ugovori za sigurnije sutra<br />
Po čet kom go di ne pot pi san je ugo vor<br />
sa “Kazakhstan Electricity Grid Operating<br />
“Utemeljeni smo na principima organizacije<br />
koja uči i sposobnosti brze adaptacije turbulentnim<br />
uticajima okoline”, mr. sc. Lu ka Mi li čić,<br />
dipl. ing. građ, pred sed nik Upra ve, ge ne ral ni<br />
direktor Dalekovoda<br />
Company”, vredan 80,5 miliona dolara,<br />
za izgradnju 390 kilometara dugog 500<br />
kV dalekovoda, zatim ugovor koji je Dalekovod,<br />
za jed no sa “Končar”-om, potpisao sa<br />
“Hrvatskim željeznicama” za raz voj vuč nih<br />
sistema vredan 68,5 miliona evra, kao i<br />
ugo vor sa fir mom MEP SO za na bav ku opreme<br />
i izgradnju 400 kV dalekovoda od Bitole<br />
do granice sa Grčkom.<br />
U ja nu a ru 2007. pot pi san je ugo vor u<br />
vrednosti 18 miliona evra koji se odnosi<br />
na nastavak aktivnosti na sanaciji “sivih<br />
zona”, odnosno loših energetskih prilika u<br />
distribuciji Elektroprivrede hrvatske zajedni<br />
ce “Her ceg Bo sne” na pod ruč ju BiH, u<br />
sklopu programa “Power IV”.<br />
U Ska dru je 24. i 25. ju la ove go di ne potpi<br />
san ugo vor za iz grad nju 400 kv da le ko voda<br />
Tirana-Podgorica i pripadajućih vodnih<br />
polja (tehnički dosta zahtevan projekat koji<br />
se sastoji od nadzemnog dvostrukog voda<br />
od 400 kV, u du ži ni od 76,14 km, kao i jednostrukog<br />
dela nadzemnog voda od 400<br />
kV, u du ži ni od 80,80 km). U Za gre bu je 6.<br />
i 7. ju la pot pi san ugo vor sa nor ve škim operaterom<br />
“Stat nett”-om za iz grad nju 420<br />
kV dalekovoda (420 kV Skareheia(Evje)-<br />
Holen) dužine 105 km.<br />
“Po seb no smo po no sni na uspe šno<br />
okon čan ugo vor sa island skom kom pani<br />
jom “Landsnett” za iz grad nju dva vo da<br />
420 kV na Islan du i is po ru ku opre me<br />
u Ga ni”, is ti če u ovom pred sta vlja nju<br />
za gre bač kog Da le ko vo da, pred sed nik<br />
nje go ve Upra ve i ge ne ral ni di rek tor, mr.<br />
sc. Lu ka Mi li čić, dipl. ing. građ, u ča so pisu<br />
In du stri ja. in<br />
18 industrija 11/2007
u fokus<br />
Energetika: ENEL PS<br />
Ka ko al ter na tiv ni iz vor<br />
ener gi je po sta je stan dard ni<br />
<strong>Industrija</strong> fotonaponske konverzije energije, iako relativno mlada, beleži u<br />
poslednjih desetak godina veliki privredni rast od 40% godišnje, praćen pojavom<br />
no vih tr ži šta i no vih primena fotonaponske tehnologije. To je jedan od<br />
najvećih privrednih uspona zabeležen u skorije vreme u bilo kojoj industriji.<br />
Danas, u Srbiji, pravo mesto za nabavku uređaja koji izdašnu energiju Sunca<br />
pretvaraju za razne potrebe, jeste firma ENEL PS d.o.o. Ovo pred u ze će za<br />
projektovanje, proizvodnju i servis uređaja i sistema, industrijske elektronike<br />
i elek tro nike snage, uvoz i izvoz, nudi kvalitetna rešenja koja potpisuju jedan<br />
“Pho towatt” i jed na “Steca“.<br />
Solarni fotonaponski uređaji služe<br />
za direktno pretvaranje sunčeve<br />
energije u električnu, bez oslobađanja<br />
bi lo ka kvih štet nih ga so va. Iako je struja,<br />
proizvedena pomoću solarnih električnih<br />
si ste ma, za sa da sku plja od one ko ja<br />
se proizvodi sagorevanjem fosilnih goriva,<br />
ili u hidroelektranama, postoje, ipak, brojni<br />
razlozi za što veću i bržu eksploataciju ovakvih<br />
si ste ma.<br />
ENEL PS – kom plet na po nu da<br />
na jed nom me stu!<br />
Kako Srbija ima dovoljno sunčanih dana<br />
u to ku go di ne, s jed ne stra ne, i ka ko su<br />
rešenja za dobijanje energije iz sunčevih zraka<br />
sa da šnjost, a ne vi še<br />
bu duć nost, jed nom rečju<br />
pro blem, beogradska<br />
firma ENEL PS ovdašnjem tržištu nudi,<br />
između ostalog, prave kombinacije za kvalitetno<br />
pretvaranje, skladištenje i korišćenje<br />
solarne energije kao električne. U ENEL<br />
PS-u su pro ce ni li, i to do bro, da bi u po nu di<br />
svoje odgovarajuće mesto našli proizvodi<br />
svetski poznate kompanije “Photowatt”. Svi<br />
proizvodi ove firme, inače, imaju garanciju,<br />
ko ja se da je već od pr ve ka ri ke pro iz vod nog<br />
lanca...<br />
“Pho to watt” mo du li<br />
Za ovaj put, is ti če mo mo du le<br />
“Pho to watt”-a. I oni su po sledica<br />
rada istraživačkog i razvoj<br />
nog sek to ra “Pho to watt”-a.<br />
Mo dul ko ji pro iz vo di “Pho towatt”,<br />
sa sta vljen je od 36 multi<br />
kri sta li sa nih će li ja, po ve za nih<br />
struj no u se ri ja ma. Ova kav<br />
modul stvara direktnu struju,<br />
u sa gla sno sti sa ja či nom pri-<br />
mlje ne sun če ve ener gi je, uz stan dard ni<br />
na pon od 12 V.<br />
“Photowatt” je proizveo široku lepezu<br />
mo du la, od 12 do 230 W, pri me nom najnovije<br />
generacije multi i mono kristalnih<br />
ćelija. Ovi moduli se proizvode od posebno<br />
izabranih materijala, primenom procesa<br />
kojim se garantuje visok učinak u periodu<br />
od 25 go di na, i ko ji iz la ze u<br />
susret najvećem broju zahteva<br />
međunarodnih standarda,<br />
u po gle du kva li te ta i<br />
bezbednosti.<br />
Moduli koje proizvodi “Photo<br />
watt”, mo gu da se ko ri sti<br />
za razne potrebe, u rasponu<br />
od nekoliko megavata do<br />
modula za lične<br />
po tre be.<br />
Kao specijalni<br />
predstavnik proizvoda kompanije<br />
“Photowatt”, beogradski ENEL PS<br />
obezbeđuje svojim klijentima svu potrebnu<br />
stručnu podr šku i ser vis.<br />
“Ste ca” - jed no stav no<br />
i efi ka sno re še nje<br />
Imate solarnu energiju, ali niste u moguć<br />
no sti da je upo tre blja va te.<br />
Ako je pa lo snab de va nje elek tričnom<br />
energijom, umreženi fotona<br />
pon ski si stem ta ko đe pa da.<br />
Pot pu no auto mat ski “Sol sa fe”<br />
si stem pro iz vo đa ča “Steca” obezbe<br />
đu je po u zda no snab de va nje<br />
ener gi jom, čak i u slu ča je vi ma<br />
“pomračenja”, odnosno naglog<br />
ne stan ka stru je, uz ga ran ci ju<br />
potpune iskorišćenosti solarne<br />
ener gi je. I ovo re še nje na la zi se<br />
na na šem tr ži štu za hva lju ju ći<br />
ENEL PS-u.<br />
“Solsafe” sistem podrazumeva<br />
pri me nu ne zavi<br />
snih in ver te ra iz pro izvod<br />
nih se ri ja “Ste ca XP”,<br />
“Steca Compact” i “Steca<br />
HPC”, kao i pri me nu umreženih<br />
invertera “Steca Grid<br />
300/500” i “Ste ca Grid<br />
2000+”. Pored toga, usagla<br />
ša va nje sa po sto je ćim fo to na pon skim<br />
si ste mi ma ne pred sta vlja teh nič ki problem.<br />
Tre ba zna ti i da svi pro iz vo di fir me<br />
“Ste ca” pod le žu ga ran ci ji pro iz vo đa ča od<br />
2 go di ne.<br />
Ba te ri je “Po wer So lar” - za<br />
čuvanje prikupljene energije<br />
Serija “Power Solar” označava baterije<br />
ko je su, pre sve ga, po u zda ne, bez štet nog<br />
uticaja po životnu sredinu, i prihvatljive sa<br />
stanovišta troškova. Reč je o liniji unapređenih<br />
baterija koje su zalivene gelom što<br />
omogućava njihovom korisniku dugotrajno<br />
korišćenje u situacijama zaokruženih sistema.<br />
Rezultat je baterija velikog kapaciteta,<br />
ko ja mo že da iz dr ži oštre uslo ve, po put vi sokih<br />
temperatura, i to bolje od uobičajenih<br />
rešenja. Serija PSG je visoko otporna na<br />
oštećenja izazvana vibracija ma i gru bim<br />
ru ko va njem, a da je dug i po uz dan rad u<br />
sistemima obnovljive energije.<br />
O svim detaljima i pravim rešenjima za<br />
primenu fotonaponskih sistema u skladu<br />
sa vašim potrebama, obratite se istinskim<br />
stručnjacima firme ENEL PS, Mi lutina<br />
Milankovića 120a (bivši III Bulevar),<br />
No vi Be o grad. Tel/fax: (011) 3111311,<br />
3132113, 3132125, 3132136.<br />
Email: office@enelps.co.yu<br />
Web: www.enelps.co.yu<br />
industrija 11/2007 19
Ekologija<br />
Vra a nje ugljen-di ok si da u ze mlju<br />
Ka ko gas ko ji je ina e pro ble ma ti an za at mos fe ru mo že da bu de ko ri stan<br />
CO 2 doprinosi boljoj eksploataciji<br />
naftnih polja, prečišćava<br />
vodu, stvara mehuriće u gazira<br />
nim pi ći ma, a mo že i da se<br />
reciklira.<br />
Ako želimo čovečanstvu bolje sutra,<br />
bi lo je po treb no ju če, ali je neo p hodno<br />
danas smanjiti emisiju ugljendioksida<br />
u atmosferu (i ograničiti nepotrebnu<br />
emi si ju ovog ga sa). Je dan od glav nih<br />
uzročnika globalnog zagrevanja je izrazito<br />
visoka koncentracija ugljen-dioksida u<br />
atmosferi koji je nastao kao posledica tehničko-tehnoloških<br />
procesa, u prvom redu<br />
sagorevanjem organskih jedinjenja.<br />
Messer, preduzeće za proizvodnju industrijskih<br />
gasova, već 2004. godine je otkrilo<br />
mogućnost efikasnijeg iskorišćenja naftnih<br />
polja i njihovog celokupnog potencijala<br />
pomoću ugljen-dioksida. Pilot-projekt<br />
nazvan EOR (Povećanje iskorišćenja naftnih<br />
po lja) izveden je zajedno sa hrvatskim<br />
poslovnim partnerom INA Naftaplinom.<br />
Ništa novo: prirodni resursi fosilnih goriva<br />
kao što su naf ta i pri rod ni gas, ogra ni čeni<br />
su. Uko li ko po tra žnja na sta vi da ra ste po<br />
da na šnjoj sto pi, već bi u ovom ve ku mo glo<br />
doći do nestašica. Međutim, pre nekoliko<br />
godina, stručnjaci za naftne bušotine otkrili<br />
su da se uvo đe njem CO 2 u zapečaćeno<br />
naftno polje više nafte izvlači na površinu.<br />
2004. godine, preduzeće specijalizovano<br />
za industrijske gasove – Messer, uspešno<br />
je testiralo ponovnu eksploataciju nafte<br />
u Hrvatskoj uz pomoć ugljen-dioksida, po<br />
pr vi put u Is toč noj Evro pi.<br />
Cilj je bio da se pro ve ri efe kat uvo đenja<br />
CO 2 u postojeće naftno polje. Tokom<br />
prva dva test-ciklusa, isporučene su velike<br />
količine tečnog ugljen-dioksida do naftne<br />
bušotine klijenta u Ivanić Gradu. Tamo je<br />
ugljen-dioksid uskladišten u odgovarajućim<br />
rezervoarima i ubrizgan u zemlju pod<br />
pritiskom od oko 100 bara. Rezultati prva<br />
dva probna ciklusa bili su apsolutno ubedljivi:<br />
INA Naf ta plin je do neo od lu ku pre okončanja<br />
tri naredne probne faze i za po čeo<br />
glavni proje kat u ve ćem obi mu.<br />
Dodatna količina nafte koja se na ovaj<br />
način može izvaditi je ogromna, često 10-<br />
15% naftnih rezervi. Studija napravljena<br />
za Messer ukazuje na potencijalnih 1.300<br />
miliona dodatnih barela nafte korišćenjem<br />
CO 2 tehnologije samo na evropskom kontinen<br />
tu. Još jed na pred nost je što ubri zga ni<br />
CO 2 osta je u naft nom po lju i ne vra ća se<br />
u životnu sredinu. Na svaki dodatno proizvedeni<br />
barel nafte, u proseku trećina tone<br />
ugljen-di ok si da osta je u ze mlji, što je dvostruko<br />
korisno za životnu sredinu!<br />
Zaštita životne sredine različitim<br />
na či ni ma upo tre be CO 2<br />
Za Messer, upotreba ugljen-dioksida u<br />
pro iz vod nji naf te jed na je od mno gih primena<br />
korisnih po životnu sredinu gasa<br />
po zna tog kao glav nog uzroč ni ka kli matskih<br />
pro me na. Deo osnov ne ak tiv no sti<br />
najveće svetske porodične kompanije za<br />
proizvodnju industrijskih gasova jeste da<br />
razvija nova rešenja ili unapređuje postoje<br />
ća, i na taj na čin oslo bo di ži vot nu sre dinu<br />
od za ga đe nja. Ovo ta ko đe ob u hva ta i<br />
ponovno korišćenje, odnosno recikliranje,<br />
ugljen-dioksida koji nastaje kao otpadni<br />
produkt industrijskih procesa.<br />
Sa druge strane, ugljen-dioksid<br />
visoke čistoće za industriju hrane<br />
i pi ća po ti če od iz vo ra u<br />
zemlji. U prehrambenoj indu striji,<br />
tečni ugljen-dioksid se koristi<br />
za hla đe nje i za mrzavanje ili u<br />
in du stri ji pi ća kao gas za ga ziranje.<br />
U mnogim slučajevima, tehnologija<br />
čišćenja suvim ledom<br />
već je zamenila druge tehnologije<br />
čišćenja u prehrambenoj i<br />
he mij skoj in du stri ji. Ko ma di ći<br />
suvog leda su sitni, kompaktni i<br />
hladni. Ukoliko se komadići suvog leda pod<br />
pritiskom uduvavaju na zaprljanu površinu,<br />
pr ljav šti na se hla di i sa ku plja i ta ko se abrazijom<br />
odvaja od površine. Rezultat je otpad<br />
bez abrazivnog materijala – nema potrebe<br />
za uklanjanjem peska ili otpadne vode<br />
kao kod konvencijalnih načina čišćenja. U<br />
postrojenjima za prečišćavanje i tretiranje<br />
vode, dodavanje CO 2 obezbeđuje kontrolisa<br />
nje pH vred no sti, što zna či da he mij ski<br />
agensi ili agresivne mineralne kiseline više<br />
nisu potrebne.<br />
Ugljen-dioksid zaista ima mnogo pozitivnih<br />
oso bi na!<br />
Messer je vodeća svetska kompanija<br />
za proizvodnju industrijskih gasova, sa<br />
pre ko 60 fir mi u vi še od 30 ze ma lja u<br />
Evropi i Aziji. Međunarodne aktivnosti se<br />
kon tro li šu iz Frank fur ta na Maj ni, dok su<br />
centrale Logistike, Inženjeringa i Proizvodnje,<br />
kao i Tehnologije primene locirane u<br />
Krefeldu. Oko 9.000 zaposlenih ostvarilo<br />
je 2006. go di ne pred vi đe ni obrt od vi še od<br />
milijardu evra.<br />
Mes ser Teh no gas u Sr bi ji i u Cr noj<br />
Gori poseduje postrojenja za proizvodnju<br />
tehničkih gasova u 8 gradova, koja predstavljaju<br />
važne proizvodne izvore za region<br />
Bal ka na. U Pan če vu se ugljen-di ok sid<br />
dobija iz hemijskog proizvodnog procesa<br />
u ko me se CO 2 , kao nusproizvod tehnološkog<br />
postupka, izdvaja iz emisije i sakuplja<br />
pre ne go što se oslo bo di i ne kon tro lisa<br />
no ode u at mos fe ru. Go di šnje se sko ro<br />
40.000 to na štet nog CO 2 kao ot pad nog<br />
ga sa pre pa ku je u ko ri stan pro iz vod. Ovo<br />
predstavlja mali pomak za kompanije, proizvođače<br />
ugljen-dioksida, veliki efekat u<br />
borbi protiv “staklene bašte”, a neizmernu<br />
dobit za očuvanje životne sredine.<br />
Banjički put 62<br />
11090 Be o grad<br />
Tel: 011 3537 200<br />
Fax: 011 3537 291<br />
E-mail: postoffice @messer.co.yu<br />
www.messer.co.yu<br />
20 industrija 11/2007
LI DER U PRO IZ VOD NJI<br />
TEH NI KIH GA SO VA<br />
Preduzeće Mes ser Teh no gas AD je osno va no 1929. go di ne, a od<br />
no vem bra 1997. go di ne po slu je sa ve ćin skim ka pi ta lom ne mač ke<br />
gru pa ci je Mes ser, koja je porodična kompanija sa tradicijom proizvodnje<br />
gasova od preko 100 godina. Grupacija Messer prisutna je u 32<br />
ze mlje Evro pe i Azi je, za po šlja va vi še od 4.400 sa rad ni ka i ostva ru je<br />
godišnji promet od preko 500 miliona evra.<br />
Mes ser Teh no gas AD je vo de ća kom pa ni ja za pro iz vod nju in du strijskih,<br />
me di cin skih i spe ci jal nih ga so va kao i pra te će in du strij ske i me dicin<br />
ske opre me na te ri to ri ji Sr bi je sa go di šnjim pro me tom od pre ko 26<br />
miliona evra. Poseduje moderna postrojenja i pogone za proizvodnju<br />
tehničkih gasova u 7 gradova Srbije i Crne Gore. Glavna postrojenja<br />
se nalaze u Smederevu i Nišu i predstavljaju važne proizvodne izvore<br />
za region Balkana.<br />
Svojim nastupom u javnosti Messer Tehnogas AD u granicama svoje<br />
delatnosti tj. scenskim efektima pomoću gasova doprinosi razvoju kultu<br />
re i umet no sti u seg men ti ma ki ne ma to gra fi je, po zo ri šne umet no sti,<br />
organizovanja izložbi, realizaciju koncerata i televizijskih prenosa, aktivnostima<br />
muzeja. Na taj način je uspostavljena saradnja sa estradnim<br />
umet ni ci ma u Srbiji (gru pom Ga li ja, Zdrav kom Čo li ćem, Želj kom Sa mardži<br />
ćem, Go com Tr žan, Kse ni jom Paj čin, ple snom gru pom Dan ce plus),<br />
kao i sa Ber lin skom fil har mo ni jom, Ne mač kim or ke strom mla dih iz Minhe<br />
na, ho rom Kir Ste fan, Mi nom La za re vić, gru pom Bal ka ni ka, itd.
Ekologija: NIS - Petrol<br />
Koncepti za zaštitu<br />
životne sredine<br />
U<br />
skladu sa naloženim merama iz<br />
Rešenja, donetih od strane Ministarstva<br />
nauke i zaštite životne<br />
ži vot ne sre di ne Re pu bli ke Sr bi je, kao i<br />
rezultata dobijenih nakon sprovedenih ispitivanja<br />
od strane<br />
Uni ver zi tet skog<br />
in sti tu ta IHTM<br />
– Cen tar za he miju,<br />
Ra fi ne ri ja<br />
naf te Pan če vo<br />
do ne la je “Plan<br />
mera i aktivnosti<br />
na zaštiti životne<br />
sre di ne u NIS<br />
a.d. No vi Sad,<br />
PE TROL Ra fi nerija<br />
nafte Pančevo“.<br />
Plan sa dr ži i<br />
mere i aktivnosti<br />
predviđene akcionim planovima za zaštitu<br />
ži vot ne sre di ne RNP za 2005. i 2006. go dinu.<br />
U pla nu se na la ze i ele men ti raz voj nih<br />
projekata koji su već uveliko bili u toku.<br />
Program tehnološkog razvoja NIS - Petrol<br />
O.D. Rafinerije nafte Pančevo definisao je<br />
pravce modernizacije procesnih i vanprocesnih<br />
postrojenja.<br />
Rekonstrukcija rezervoara<br />
Re zer vo ar ski pro stor či ne 141 re zervo<br />
ar ska je di ni ca ukup nog ka pa ci te ta<br />
750.000 m 3 u ko ji ma se skla di šti si ro va<br />
naf ta, po lu pro i zvo di i ko mer ci jal ni pro izvo<br />
di sa iz u zet kom teč nog naft nog ga sa,<br />
ko ji se skla di šte u sfer nim i ho ri zon tal nim<br />
cilindričnim rezervoarima. Kod novoizgrađe<br />
nih i sa ni ra nih ošte će nih re zer vo a ra<br />
na kon bom bar do va nja, pri me nje na su<br />
no va teh nič ka re še nja iz grad njom fik snih<br />
krovova sa aluminijskom membranom sa<br />
du plim zap tiv nim slo jem, ko ja su u skla du<br />
sa Di rek ti vom EU 94/63/EC - “Con trol of<br />
vo la ti le or ga nic com po und (VOC) emissions<br />
resulting from<br />
the sto ra ge of pe trol<br />
and its di stri bu tion<br />
terminals“. Po što vanje<br />
preporuka datih<br />
ovom di rek ti vom emisi<br />
je VOC je di nje nja<br />
sma nju ju se od 95%<br />
do 99,99%.<br />
Re kon struk ci ja i mo der ni za ci ja in sta laci<br />
ja za uto var na Auto pu ni li štu RNP<br />
U okviru modernizacije vanprocesnih<br />
postrojenja planira se uvođenje nove tehnologije<br />
utovara sa dna u autocisterne.<br />
Rekonstrukcijom ovih instalacija zadovoljiće<br />
se propisi Evropske unije o dozvoljenim<br />
emisijama prilikom utovara i istovara, Direkti<br />
va 94/63/EC - “Control of volatile organic<br />
compound (VOC) emissions resulting from<br />
Poslovna politi ka NIS - Pe trola<br />
sa drži jasnu koncepciju<br />
modernizacije prerađivačkih<br />
kapaciteta, u skladu sa<br />
normama i zahtevima EU i<br />
posebno naglašenim aspektima<br />
programa za očuvanje<br />
životne sredine. Definisana<br />
su tri osnov na kon cep ta<br />
– povećanje pouzdanosti<br />
rada postrojenja, dostizanje<br />
odgovarajućeg kvaliteta deriva<br />
ta do 2010. go di ne i kon tinuirani<br />
rad na zadovoljavanju<br />
ekoloških propisa o emisiji i<br />
imisiji. Sva tri procesa, koji se<br />
odvijaju paralelno i čine celinu,<br />
deo su Stra teškog plana<br />
NIS-a čijom se realizacijom<br />
na pravi način rešavaju ekološke<br />
pri li ke, ne sa mo u Pan čevu<br />
već i na ši rem pla nu.<br />
the stor sge of pe trol and its di stri bu tion<br />
terminals“. Stepen efikasnosti povraćaja<br />
gasova i para prilikom ovakvog utovara<br />
biće 99,99%.<br />
Rekonstrukcija i modernizacija instalacija<br />
za utovar na železničkom punilištu RNP<br />
Rekonstrukcija železničkog punilišta,<br />
koja podrazumeva ugradnju utovarnih ruku<br />
za uto var sa vr ha sa po vra će jem ga sne<br />
faze je u završnoj fazi. Postavljena je 21<br />
utovarna ruka sa konusom,<br />
specijalnim zaptivnim<br />
slo jem i si ste mom<br />
za povraćaj gasne faze<br />
ko je su sprem ne za priključivanje<br />
na VRU jedinicu.<br />
Ovim su pokrivena<br />
uto var na me sta za aroma<br />
te (ben zen, to luen) i<br />
motorne benzine (MB,<br />
BMB). Stepen efikasnosti povraćaja gasova<br />
i para prilikom ovakvog utovara biće<br />
99,99%.<br />
Rekonstrukcija i modernizacija instalacija<br />
za uto var i is to var na Pri staništu RNP<br />
U cilju zadovoljenja zahteva EU pri istovaru-utovaru<br />
nafte i derivata nafte, projektom<br />
re kon struk ci je i mo der ni za ci je in sta la ci ja<br />
na pristaništu, predviđeno je obezbeđiva-<br />
22 industrija 11/2007
Ekologija: NIS - Petrol<br />
nje zatvorenog sistema utovara-istovara<br />
preko utovarnih ruku sa povraćajem gasne<br />
faze, izgradnja jedinice za povraćaj gasova<br />
i pa ra (VRU) i za tvo ren si stem dre ni ra nja,<br />
čime će se zadovoljiti propisi Evropske<br />
unije o dozvoljenim emisijama prilikom<br />
utovara i istovara “Measures to Reduce<br />
Emissions of VOCs during Loading and<br />
Un lo a ding of Ships in the EU-AEA/ENV/<br />
R/0469 Is sue 2“.<br />
FCC – za me na ci klo na<br />
Da bi se pro blem emi si je pra ška stih<br />
materija rešio u potpunosti, potrebno je u<br />
sklopu planirane zamene ciklona u regeneratoru,<br />
eliminisati i emisije katalizatora<br />
u atmosferu.<br />
Fugitivni izvori emisije – povezivanje<br />
si gur no snih ven ti la u blo ku V i VI na si stem<br />
baklje i zamena pumpi sa pumpama većeg<br />
stepena zaptivenosti<br />
Da bi se mogućnost ispuštanja fluida u<br />
atmosferu sprečila preko sigurnosnih ventila,<br />
tokom 2006. godine izvršeno je njihovo<br />
povezivanje u zatvoren sistem, tj. upućivanje<br />
procesnih fluida u sistem baklje.<br />
Revitalizacija postrojenja za<br />
re ku pe ra ci ju ga so va sa ba klje<br />
Ka ko bi se emi si ja, a sa mim tim i gu bi ci<br />
ugljovodonika naftnog porekla sa baklje<br />
smanjili, puštanjem u rad postrojenja za<br />
rekuperaciju gasova, RNP bi uspela da<br />
prikupi i procesuira od 30-90 t/dan gasa<br />
sa ba klje, što će po red eko lo škog ima ti i<br />
značajne ekonomske efekte.<br />
Re vi ta li za ci ja i pu šta nje<br />
postrojenja Sulfolan<br />
Kra jem 2005. go di ne pu šte no je u rad<br />
postrojenje Sulfolan. Ovo postrojenje ima<br />
za cilj ekstrakciju aromata (benzena i toluena)<br />
iz benzinskih frakcija, čime se sadržaj<br />
ovih aromata znatno smanjuje u motornim<br />
benzinima, što za posledicu ima smanjenje<br />
emisije ovih jedinjenja u vazduhu.<br />
Modularno postrojenje za neutralizaciju<br />
istrošene lužine<br />
U Ra fi ne ri ji naf te Pan če vo u funk ci ji je<br />
po stro je nje za he mij ski tret man is tro še ne<br />
lužine, čijim se radom sadržaj sulfida i<br />
mer kap ta na sa 6.500 ppm, sma nju je<br />
na 40 ppm. Ka ko stro gi eko lo ški zah tevi<br />
pro pi su ju sve ga 5 ppm, Ra fi ne ri ja je<br />
u tom smi slu pred u ze la ak tiv no sti na<br />
na bav ci no vog mo du lar nog po stro je nja<br />
za he mij ski tret man is tro še ne lu ži ne i do<br />
kra ja 2007. go di ne se oče ku je nje go vo<br />
in sta li ra nje.<br />
Re kon struk ci ja i na do grad nja kom pjuter<br />
ski kon tro li sa nog si ste ma za na mešavanje<br />
motornih benzina, dizela i lož<br />
ulja – Blen ding<br />
Na osnovu Programa tehnološkog razvoja<br />
NIS-Pe trol O.D. Ra finerija nafte Pančevo<br />
predviđena je izgradnja novih postrojenja<br />
u cilju dobijanja naftnih proizvoda koji<br />
će zadovoljiti kvalitet motornih goriva EU<br />
2010. U tom kon tek stu po treb no je mo dernizovati<br />
i postojeći sistem namešavanja<br />
dobijenih proizvoda u RNP.<br />
Izgradnja novih postrojenja<br />
Ključna postrojenja za dostizanje EU<br />
stan dar da za ben zi ne i di zel go ri vo EU<br />
2009+ je po stro je nje za bla go hi dro kre kovanje<br />
vakuum gasnih ulja i hidrodesulfurizaciju<br />
gasnih ulja i kerozina (MHC/DHT).<br />
Pored ovih, investiciju čine i ulaganja u<br />
postrojenje za proizvodnju sumpora (Klaus),<br />
postrojenje za regeneraciju amina i<br />
striper kisele vode kao glavna procesna<br />
postrojenja, kao i pomoćna postrojenja i<br />
inženjerski dizajn projektovan za objedinjavanje<br />
postojećih sa novim postrojenjima<br />
u jednu funkcionalnu celinu. Realizacijom<br />
ovih pro je ka ta po sti ći će se:<br />
- Povećanje konkurentnosti NIS – a na<br />
tržištu derivata,<br />
- Zadovoljenje potreba domaćeg tržišta i<br />
mogućnost izvoza proizvoda,<br />
- Proizvodnja benzina po standardima<br />
EU 2009+, eli mi na ci jom olo va i sma njenjem<br />
sadržaja sumpora,<br />
- Proizvodnja dizela prema standardima<br />
EU 2009+, sma nje njem sa dr žaja sumpora<br />
i policikličnih aromata,<br />
- Povećanje stepena konverzije i energetska<br />
optimizacija,<br />
- Zadovoljenje domaćih i evropskih standarda<br />
iz oblasti zaštite životne sredine,<br />
- Povećanje sinergetskih efekata sa NIS-<br />
Petrol RNS i Petrohemijom.<br />
Praćenje stanja vazduha preko uređaja<br />
za kontinualni monitoring – U cilju zaštite<br />
životne sredine uspostavljen je sistem<br />
auto-monitoringa kvaliteta vazduha i izveštavanja,<br />
koji obuhvata:<br />
- Merenja emisija iz dominantnih izvora<br />
na bazi automatskog kontinualnog monitoringa.<br />
Do sada je instalirano i pušteno u<br />
prob ni rad 8 mer nih sta ni ca, a sle di ugradnja<br />
i de ve te. Spe ci jal ne mer ne son de ugrađene<br />
su u samim izvorima.<br />
- Merenje imisija na graničnoj liniji kao<br />
merilo uticaja fugitivnih emisija putem<br />
automatskog kontinualnog monitoringa.<br />
- Merenje meteoroloških parametara na<br />
bazi automatskog kontinualnog monitoringa,<br />
sistem koji je u rutinskom korišćenju<br />
od strane Sekretarijata za zaštitu životne<br />
sredine.<br />
- Uključivanje kratkotrajne lokalne meteo<br />
prognoze u planiranje aktivnosti u RNP;<br />
- Terenska merenja na mestu akcidenta<br />
pomoću prenosnih uređaja, uz stalni nadzor<br />
dok se ak ci dent ne sta vi pod pot pu nu<br />
kontrolu.<br />
EMS – usa gla ša va nje si ste ma upra vljanja<br />
za šti tom ži vot ne sre di ne u skla du sa<br />
zahtevima ISO 14001<br />
Opredeljenje najvišeg rukovodstva NIS-<br />
Petrol O.D. Rafinerija nafte Pančevo je da<br />
sve pret hod no na ve de no re a li zu je kroz<br />
sistem upravljanja zaštitom životne sredine<br />
ko ji je u pot pu no sti usa gla šen sa zahte<br />
vi ma stan dar da ISO 14001. Do sa da je<br />
izvršeno dokumentovanje sistema i u toku<br />
je pri me na istog.<br />
NIS a.d. NIS –PETROL O.D.<br />
RAFINERIJA NAFTE PANČEVO<br />
Spoljnostarčevačka 199, Pančevo<br />
tel: 013-324-324<br />
faks: 013-345-255<br />
www.rnp.co.yu<br />
industrija 11/2007 23
dr Ana Pe ši kan, mi ni star za na u ku, i prof. dr Alek sa Ze jak, po moć nik mi ni stra za teh no lo ški raz voj i ino va ci je<br />
Poznata je visoka korelacija između ulaganja u nauku i znanje<br />
uopšte, i privrednog i kulturnog razvitka u državi uopšte. S obzirom<br />
na veći nacionalni dohodak, bogate razvijene zemlje izdvajaju<br />
za nauku, gledano u apsolutnim iznosima, više od Srbije i<br />
po nekoliko stotina puta. Međutim, treba napomenuti da nisu<br />
te zemlje, prvo postale razvijene i bogate pa onda se iz dokolice<br />
sta le ba vi ti na u kom, ne go su upra vo ula ga njem u zna nje i na u ku<br />
postale razvijene i bogate. S druge strane, nauka ne postoji radi<br />
sebe same. Ona je poslednje utočište životne sna ge jed nog društva<br />
da se ob no vi i da se raz vi ja. Ona je kao ona ma la že ra vi ca<br />
ko ju dok ču va mo ima na de da jed nom po no vo raz go ri mo va tru<br />
na og nji štu. Ali ona se ne mo že ta ko ve či to ču va ti, ili će mo mo ra ti<br />
dodati još koju cepanicu, ili će se i ova žiška ugasiti...<br />
dr Ana Pešikan, ministar za nauku<br />
u vladi Republike Srbije<br />
RAZ GO VA RAO: BO RIS GA JIĆ<br />
Ovo je stav ko ji smo mo gli da ču jemo<br />
na po čet ku raz go vo ra za IN DU-<br />
STRI JU, od stra ne dr Ane Pe ši kan,<br />
ministra za nauku u Vladi Republike Srbije,<br />
a ko ji smo vo di li baš u vre me ka da je Vla da<br />
Srbije u celini i ministri pojedinačno, "podnosili<br />
račun" javnosti nakon prvih sto dana<br />
rada. Nas je, naravno, zanimalo, pre svega,<br />
kako ministar za nauku ocenjuje situaciju<br />
i obim potrebe neposredne i kvalitetne<br />
saradnje nauke i privrede, odnosno industrij<br />
skog sek to ra. Za ovu pri li ku, i po ma lo<br />
neobično, ali ne neuobičajeno, našem razgo<br />
vo ru se pri dru žio i prof. dr Alek sa Ze jak,<br />
pomoćnik ministra za tehnološki razvoj i<br />
inovacije...<br />
"Ako bi ste upo redo postavili spisak najrazvijenijih<br />
zemalja i spisak zemalja po<br />
izdvajanju za nauku, spiskovi bi se skoro<br />
potpuno poklopili", kaže dr Ana Pešikan.<br />
"Tri su glavna izvora finansiranja nauke u<br />
ne koj ze mlji: iz BDP, iz pri vre de i pri vat nih<br />
fon do va. Kod nas se, od po čet ka stra šnih<br />
devedesetih godina XX veka, to svelo samo<br />
na ve o ma skrom no ula ga nje iz BDP (tre nutno<br />
oko 0,38% BDP)."<br />
I dalje stoji kao neumitna činjenica ocena<br />
da je pri vre da u ce li ni, a po seb no<br />
industrija u dugotrajnoj i dubokoj krizi. "U<br />
takvim prilikama, nauka i ministarstvo<br />
nauke, preuzima na sebe, kao čuvar vatre,<br />
i deo te re ta ko ji im u nor mal nim okol no stima<br />
ne bi pripadao", odgovara ministar Ana<br />
Pešikan.<br />
"Ministarstvo nauke čini ogromne napore<br />
da stva ra, raz vi ja i umno ža va ve ze sa<br />
industrijom i drugim privrednim granama.<br />
U tome su nam sagovornici i partneri odgovarajuća<br />
resorna ministarstva, Privredna<br />
komora, univerziteti, udruženja i, naravno,<br />
naučne i istraživačko-razvojne ustanove.<br />
U mno gim slu ča je vi ma smo u pri li ci da, u<br />
saradnji sa drugima, iniciramo i pomažemo<br />
osnivanje nekih privrednih subjekata,<br />
pre svega za proizvodnju nečega što je<br />
rezultat naučnog ili tehnološkog razvoja<br />
koji smo mi u potpunosti ili delimično finansirali",<br />
objašnjava dr Pešikan.<br />
Veliki napori u stvaranju,<br />
raz vi ja nju i umno ža va nju<br />
ve za sa in du stri jom...<br />
Ipak, za ni ma lo nas je da još ne što sa znamo<br />
o samom pristupu novog ministra u<br />
funkcionisanju ministarstva nauke, pogotovo<br />
u domenu promovisanja bolje saradnje<br />
nauke, odnosno naučnoistraživačkog sektora<br />
i industrije u Srbiji...<br />
"Kao što zna te, ova eki pa Mi ni star stva<br />
na u ke tek je sto da na na ovom ozbilj nom<br />
"Osim jav nih pred u ze ća, od ko jih ve ćina<br />
ima ve o ma do bar od nos pre ma<br />
do ma ćem zna nju, ve o ma je ma lo po tenci<br />
jal nih part ne ra. Deo do ma će in du stri je<br />
koji su kupile velike strane kompanije,<br />
pot pu no je pre stao da ‘tro ši’ do ma će<br />
po slu. Po treb no je ne ko vre me da se po hvata<br />
ju svi kon ci broj nih po slo va. Uz sve to,<br />
sko ro od pr vog da na ra di mo ne sa mo na<br />
promovisanju, već i na stvaranju konkretnih<br />
for mi sa rad nje sa svi ma, pa i sa in dustrijom.<br />
Suočavamo se sa nedostatkom<br />
sagovornika sa te strane.<br />
Osim javnih preduzeća, od kojih većina<br />
ima veoma dobar odnos prema domaćem<br />
znanju, veoma je malo potencijalnih partnera.<br />
Deo domaće industrije koji su kupile velike<br />
stra ne kompanije, potpuno je prestao<br />
da ‘troši’ domaće znanje i u potpunosti<br />
koristi donešenu tehnologiju. Novi mali proizvođački<br />
subjekti još su suviše skromnih<br />
spoznaja o potrebama u domenu nauke i<br />
tehnološkog razvoja... Nadamo se da će se<br />
tu stva ri po pra vi ti, ali to ne za vi si sa mo od<br />
nas. Do sta za vi si od ukup ne sve sti o nu žnosti<br />
sopstvenog razvoja. Ne čekajući da se<br />
stvari poprave same od sebe, radimo na<br />
tome da se u pojedinim segmentima okupe<br />
preostali razvojni i proizvodni resursi.<br />
To činimo kroz organizacije za obavljanje<br />
inovacione delatnosti, kao što su razvojnoproizvodni<br />
centri, istraživačko-razvojni centri,<br />
inovacioni centri i individualni inovatori.<br />
Stranci ne troše domaće znanje<br />
zna nje i u pot pu no sti ko ri sti do ne šenu<br />
teh no lo gi ju. No vi ma li pro iz vo đač ki<br />
su bjek ti još su su vi še skrom nih spo znaja<br />
o po tre ba ma u do me nu na u ke i teh nološkog<br />
razvoja...", kaže dr Ana Pešikan,<br />
mi ni star za na u ku u Vla di Sr bi je.<br />
24 industrija 11/2007
dr Ana Pe ši kan, mi ni star za na u ku, i prof. dr Alek sa Ze jak, po moć nik mi ni stra za teh no lo ški raz voj i ino va ci je<br />
Organizacije za pružanje infrastrukturne<br />
podrške inovacionoj delatnosti jesu poslovno-tehnološki<br />
inkubatori, naučno-tehnološki<br />
parkovi i razvojno proizvodni klasteri",<br />
kaže dr Pešikan.<br />
Šta sa ranijim projektima<br />
Smena vlasti dovodi do očekivanih promena<br />
i u funkcionisanju, a pre svega, u<br />
gledanju na istu problematiku koju pokriva<br />
određeni vladin resor. Ipak, poželjno je, s<br />
druge strane, nastaviti dobre projekte, bez<br />
obzira koja politička opcija ih za po če la.<br />
"Sve započete projekte koji su zaživeli<br />
smo nastavili", odmah nas obaveštava Ana<br />
Pešikan. "Kod nekih projekata i rešenja koji<br />
nisu zaživeli, preispitujemo razloge i okolnosti<br />
za što su za sta li, a ne ke ni je ni mo gu će<br />
u takvom obliku ponovo oživeti. Jedan od<br />
takvih koji nisu makli dalje od početka je<br />
upravo ‘1.000 srpskih projekata’. Prema<br />
na šem uvi du, pro blem je bio i u mo ti va ci ji<br />
samih projekata, oni se nisu prijavljivali i<br />
registrovali, pa se ideja polako i ugasila.<br />
Postoje projekti koji<br />
su veoma značajni ali<br />
su u javnosti nedovoljno<br />
po zna ti. Raz log za to<br />
je, mo žda, u ma njoj ili<br />
ve ćoj, ‘fo to ge nič no sti’<br />
nekih projekata. Takođe,<br />
mediji nekako više<br />
vo le te me ko je su po formi<br />
prijemčive za širu javnost,<br />
pa se zbog to ga<br />
ponekad stvori prilično<br />
iskrivljena slika o našoj<br />
nauci. Uvereni smo da<br />
bi uz za jed ni čki trud i<br />
nas iz Mi ni star stva i<br />
me di ja ta sli ka mo gla bi ti mno go tač ni ja, a<br />
uz to za ni mlji vi ja i ko ri sni ja", oce na je na še<br />
sagovornice.<br />
Če mu mo gu da se na da ju<br />
inovatori u Srbiji<br />
U datim uslovima, pitanje na de či ni se<br />
ponekad deplasirano. Ipak, čemu mogu<br />
da se nadaju istraživači i inovatori u Srbiji,<br />
angažovani u industrijskom sektoru, pre<br />
svega, u cilju bolje zaštite njihove intelektu<br />
al ne svo ji ne, od no sno pa te na ta, što ima<br />
reperkusije i na nesmetano funkcionisanje<br />
O saradnji sa<br />
udruženjima pronalazača<br />
"Naši prethodnici su nam preneli<br />
da su pokušavali da ujedine brojna<br />
udruženja i priznali da nisu uspeli u<br />
tome. Potpuno ih razumemo i plaši<br />
mo se da se i na ma ne de si isto.<br />
Mnoga udruženja pronalazača i<br />
pronalazači, u njima i izvan njih,<br />
ostrašćeni su protivnici jedni drugih<br />
i ti me nas spre ča va ju da im<br />
aktivnije pomognemo".<br />
dr Ana Pešikan<br />
preduzeća u kojima su te inovacije primenje<br />
ne. Ovo me do da je mo i pi ta nje mo gu će<br />
saradnje udruženja pronalazača u Srbiji i<br />
ovog ministarstva nauke...<br />
"Sama zaštita intelektualne svojine, pa<br />
i patenata nije u nadležnosti našeg ministar<br />
stva", po ja šnja va dr Pe ši kan. "Me đu tim<br />
zbog sve ga ono ga što ra di mo i šta tre ba<br />
da radimo, Ministarstvo nauke je veoma<br />
zainteresovano za ove probleme. Upravo<br />
smo usred razgovora o tim problemima<br />
sa nadležnim institucijama. S druge strane,<br />
moramo reći da u vezi pronalazaštva<br />
i patenata ima u javnosti dosta nejasnoća<br />
i ponekad nepotrebnih tenzija. Trebalo bi i<br />
javnost i pronalazače malo više edukovati<br />
o ovim pojmovima i njihovom značaju, pa<br />
bi bilo i manje problema", smatra ministar<br />
za na u ku i do da je da je sa rad nja sa udru ženji<br />
ma pro na la za ča tek na če ta. "Na ža lost,<br />
pro blem je upra vo u to me što se ra di o<br />
brojnim udruženjima. Naši prethodnici su<br />
nam preneli da su pokušavali da ujedine<br />
broj na udru že nja i pri zna li da ni su us pe li<br />
u tome. Potpuno ih razumemo i plašimo<br />
se da se i na ma ne de si isto. Mno ga udruženja<br />
pronalazača i pronalazači, u njima<br />
i izvan njih, ostrašćeni su protivnici jedni<br />
dru gih i ti me nas spre ča va ju da im ak tiv ni je<br />
pomognemo", nevoljno konstatuje naša<br />
sagovornica.<br />
Cela situacija je uslovljena i či nje ni com<br />
da Zakon o inovacionoj delatnosti prepoznaje<br />
samo one koji se registruju. "Uslovi<br />
su pre ci zni i ni su, či ni se, ni mno go stro gi",<br />
smatra ministar nauke. "Sama udruženja<br />
ni su de fi ni sa na ovim za ko nom, već se<br />
Strana rešenja<br />
pre nego domaća<br />
"Višestruko skuplja strana rešenja radije<br />
se uzimaju nego naša domaća. Moć<br />
Ministarstva nauke je tu prilično ograničena,<br />
mo že mo sa mo da di že mo glas i uka zujemo<br />
na probleme i rešenja", nevoljno konstatuje<br />
prof. dr Aleksa Zejak, pomoćnik<br />
ministra za tehnološki razvoj i inovacije.<br />
formiraju prema drugim opštim propisima<br />
o slič nim udru že nji ma. Mi smo volj ni u<br />
skladu sa finansijskim mogućnostima da<br />
im po mog ne mo, ali je nu žno i da oni po mognu<br />
sami sebi. Verovatno ćemo za iduću<br />
godinu raspisati javni konkurs sa takvom<br />
namenom. Tražićemo da nam dostave<br />
validnu dokumentaciju o svom radu, članstvu<br />
i ko li ko sve to ima ve ze sa de lat no šću<br />
Ministarstva za nau ku. Si gur no je da Mi nistarstvo<br />
za nauku ne može pokrivati sve<br />
moguće aspekte pronalazaštva i patenata.<br />
Pred nost će ima ti ona udru že nja ko ja imaju<br />
više članova registrovanih kod našeg<br />
ministarstva", najavljuje ministar Pešikan,<br />
uz do da tak da ka da je reč o sa mim ino vacijama<br />
i inovatorima, već imaju raznolika<br />
iskustva. "Upoznali smo se sa izvanrednim<br />
inovacijama koje su finansirane sa skromnim<br />
sredstvima i takve ćemo maksimalno<br />
pomagati i preporučivati. Druga krajnost<br />
industrija 11/2007 25
dr Ana Pe ši kan, mi ni star za na u ku, i prof. dr Alek sa Ze jak, po moć nik mi ni stra za teh no lo ški raz voj i ino va ci je<br />
su raz ne ‘fan ta zi je’ za ko je mi ni smo pra va<br />
adre sa", stav je dr Ane Pe ši kan.<br />
Projekti od koristi<br />
za do ma ću in du stri ju<br />
Kada je reč o pitanjima praktične prirode,<br />
za ni ma lo nas je šta su naj va žni ji pro jekti<br />
ovog re so ra u Vla di Sr bi je, a ko ji bi bi li od<br />
koristi za domaću industriju? Uz ocenu da<br />
je reč o do brom i pre ci znom pi ta nju, mi nistar<br />
Ana Pešikan ističe da postoje važni<br />
projekti koji nisu okrenuti na direktan način<br />
industriji. "Oni, na neki način čine temelje<br />
naše nauke i visokoškolskog obrazovanja.<br />
Bez tih temelja svaka građevina bila bi<br />
sklona rušenju. Postoje i oni projekti koji<br />
su okrenuti privredi i industriji kao njenom<br />
de lu. Ne ki od tih pro je ka ta su po svim me rili<br />
ma uspe šni, ali ne ma ko da ih pri hva ti.<br />
Takva situacija ne bi smela dugo da traje,<br />
jer nas vo di u ga še nje i tih razvojnih<br />
potencijala", smatra<br />
dr Pešikan.<br />
Odgovoru na ovo pitanje<br />
se pri dru žu je i prof. dr Alek sa<br />
Zejak, pomoćnik ministra za<br />
tehnološki razvoj i inovacije,<br />
koji ističe da je naročito<br />
ve li ki pro blem sa onim razvojnim<br />
potencijalima koji su<br />
bili podrška nekada snažnoj<br />
mašinskoj, hemijskoj, pa i<br />
namenskoj industriji.<br />
"Po ku ša va mo pre ko Fonda<br />
za razvoj da pomognemo komercijalizaciju<br />
nekih od odličnih rezultata, ali tu nailazi<br />
mo na pre pre ke ko je sa mi se bi kao dr žava<br />
i pojedinci stvaramo. Navedimo jedan<br />
tipičan primer: Institut koji je u državnom<br />
vlasništvu ima odlična tehnološka rešenja.<br />
Bilo bi veoma isplativo finansirati ih da se<br />
prof. dr Alek sa Ze jak,<br />
pomoćnik ministra za<br />
tehnološki razvoj i inovacije<br />
"La stin" pr vi eko lo ški auto bus na pri rod ni gas<br />
Saobraćajno preduzeće "Lasta" predstavilo je 31.<br />
avgusta ispred Skupštine grada prvi autobus u svojoj<br />
flo ti ko ji će za po gon ko ri sti ti pri rod ni gas. "Auto bus sa<br />
pogonom na prirodni gas gotovo da uopšte ne zagađuje<br />
oko li nu. Ovo je za sa da pr vo ta kvo vo zi lo na na šim uli cama,<br />
a ako se na kon prob nog pe ri o da od me sec da na<br />
pokaže kao dobro rešenje otkupićemo ga od češke<br />
fabrike. Zatim ćemo započeti pregovore sa proizvođačem kako bi do sledećeg leta svih<br />
20 naših solo gradskih autobusa zamenili vozilima na prirodni gas", rekao je Velibor<br />
Sovrović, generalni direktor "Laste". Prema njegovim rečima, ovi autobusi, sa cenom<br />
od 200.000 evra, je su za 30% sku plji od kla sič nih auto bu sa ko ji za po gon ko ri ste naftu,<br />
ali kad se uzme u ob zir nji ho va eko no mič ni ja eks plo a ta ci ja za čak 60%, nji ho vo<br />
stavljanje na ulice je opravdano. Takođe, kako autobusi na gas ne zagađuju okolinu<br />
oni će doprineti i poboljšanju kvaliteta vazduha u gradu. Ovaj autobus, napravljen u<br />
češkoj fabrici "Sor Libchavy", već sa o bra ća na grad skoj li ni ji 15 u Be o gra du, na ko joj<br />
će naj bo lje mo ći da se po ka žu pred no sti vo zi la sa tim po go nom.<br />
komercijalizuju. Međutim, propisi zabranjuju<br />
da se takvi krediti daju subjektima koji<br />
nisu u većinskom privatnom<br />
vlasništvu. A komercijalizacijom<br />
tih pro iz vo da svi bi smo<br />
bi li na do bit ku, pa i Mi ni starstvo<br />
za na u ku, jer bi oni bi li<br />
finansijski ojačani. Moraćemo<br />
svi za jed no da ra di mo na<br />
traženju rešenja", poručuje<br />
dr Zejak, uz obaveštenje da<br />
postoji čitav skup odlič nih<br />
rešenja iz šire oblasti zaštite<br />
životne sredine. "Ali, dok su<br />
kazne zagađivačima ovako<br />
ma le, vi še im se is pla ti da<br />
pla ća ju ka zne (ako do to ga uop šte i do đe),<br />
nego da potraže pomoć od nauke", procenjuje<br />
pomoćnik ministra za nauku.<br />
Naš sagovornik ističe kao ogroman problem<br />
i sa me uvo znič ke lo bi je koji vi še struko<br />
skuplja strana rešenja radije uzimaju<br />
nego naša domaća.<br />
Dr Ze jak ipak is ti če ka in du stri ji okrenute<br />
projekte iz oblasti energetske efikasnosti.<br />
"Mi ni star stvo na u ke in te ziv no fi nansira<br />
takve projekte, ali mali deo doživi realizaciju<br />
u industriji i na terenu", kaže pomoćnik<br />
ministra za nauku, dr Zejak i dodaje da<br />
na području poljoprivrede i prehrambene<br />
industrije postoje solidno očuvani razvojni<br />
potencijali. "Uz bolju sinhronizaciju sa<br />
nadležnim ministarstvima mogli bismo<br />
brzo postići značajne rezultate", kaže naš<br />
sagovornik.<br />
Završetak ovog razgovora naši domaćini<br />
su iskoristili da istaknu, kao najznačajniji<br />
"projekat" Ministarstva nauke, povećanje<br />
iz dva ja nja za na u ku, i to ne sa mo iz bu džeta<br />
već i di rekt nih ula ga nja iz pri vre de.<br />
"Sa da su ona fak tič ki na nu li, a ka ko će bi ti<br />
dalje, videćemo", ocenili su, u razgovoru<br />
za In du stri ju, dr Ana Pe ši kan, mi ni star za<br />
nauku i Aleksa Zejak, pomoćnik ministra<br />
za tehnološki razvoj i inovacije. in<br />
reflektor<br />
SUN LIGHT<br />
IN DU STRIAL<br />
doo je preduzeće, osnovano od strane grčkog<br />
pro iz vo đa ča SYSTEM SUN LIGHT S.A., ko ji se ba vi pro iz vod njom i<br />
di stri bu ci jom ob je di nje nih si ste ma za na pa ja nje elek trič nom ener gi jom za<br />
raz ne elek tron ske, te le ko mu ni ka ci o ne i voj ne apli ka ci je.<br />
Fa bri ka SUN LIGHT se na la zi na se ve ru Grč ke na po vr ši ni ve ćoj od 40.000 m 2 i<br />
po se du je šest na pred nih i vi so ko kva li tet nih pro iz vod nih li ni ja.<br />
Sa pre ko 1.500 spe ci ja li zo va nih<br />
pro iz vo da, kom pa ni ja po kri va energet<br />
ske po tre be raz li či tih sek to ra kao<br />
što su: In du stri ja, tran sport, te leko<br />
mu ni ka ci je, od bra na, gra đe vinar<br />
stvo i in fra struk tu ra.<br />
Visoko kvalifikovani kadrovi i vrlo<br />
mo der na in fra struk tu ra su po zi ci o nira<br />
li fa bri ku SUN LIGHT me đu vo deće<br />
svetske proizvođače sistema za neprekidno napajanje električnom energijom.<br />
Sa 6 specijalizovanih proizvodnih linija u skladu sa najstrožim Evropskim i međunarod<br />
nim stan dar di ma i pro pi si ma, fa bri ka SUN LIGHT ne pre kid no in ve sti ra u is tra ži va nja<br />
i razvoj učestvujući u razvoju novih tehnologija i njihovu primenu u visoko kvalitetnim<br />
proizvodima.<br />
*Otvorene i zatvorene olovne baterije,<br />
NI-CD ba te ri je, si ste mi na pa ja nja u te le ko mu ni ka ci ja ma,<br />
in du strij ski is pra vlja či, di zel ge ne ra to ri, so lar ne apli ka ci je*<br />
SUN LIGHT IN DU STRIAL d.o.o, Bu le var voj vo de Mi ši ća 37, II sprat, 11000 Be o grad – Sr bi ja,<br />
Tel: 011/3063.950, Fax: 011/3063.959, of fi ce@ sun light-in du strial.co.yu, www.sun light.gr
predstavljamo<br />
Honeywell d.o.o. Beograd<br />
Znanje u funkciji<br />
zadovoljnih klijenata!<br />
Ime "Honeywell" na ov dašnjim<br />
prostorima prisutno je<br />
više od trideset godina. Na to<br />
nas je pod se tio na sa mom<br />
početku razgovora Julian Hedera,<br />
direktor divizije "Honeywell<br />
Process Solutions" za ovaj<br />
region, odnosno područje Srbije,<br />
Cr ne Go re, Ma kedonije, i<br />
de la BiH, što je ujed no i raz log<br />
da se ime "Ho neywell"-a po javi<br />
i na stranama Industrije...<br />
Danas "Honeywell" označava korporaciju<br />
čiji je jedan od delova<br />
posvećen industrijskoj automatizaciji.<br />
Pored njega, tu su delovi posvećeni<br />
transportu, zatim programi pod nazivom<br />
"Aerospace", projekti posvećeni specijalnim<br />
ma te ri ja li ma, kao i deo pod ime nom<br />
ACS - "Automation Control Solutions".<br />
Upravo u okviru ove poslednje divizije,<br />
na la zi se "Ho neywell Pro cess So lu ti ons",<br />
za tim "Ho neywell Bu il ding So lu ti ons"<br />
(automatizacija u oblasti građe vi nar stva),<br />
"En vi ro men tal Con trol Pro duct". Ali, na ša<br />
pri ča je o "Ho neywell Pro ces So lu ti ons"<br />
Julian Hedera, direktor divizije<br />
"Honeywell Process Solutions"<br />
(HPS), ko ji zva nič no<br />
otvara diviziju u okviru<br />
"Ho neywell d.o.o." kao<br />
pravnog lica u Srbiji.<br />
I Srbija u porodici<br />
ze ma lja<br />
"Ho neywell"-a<br />
Do sa da je "Ho neywell"<br />
u Sr bi ji ra dio preko<br />
distributera koji su<br />
po dr ža va li pro iz vo de<br />
i rešenja "Honeywell"-<br />
a na ovom tr ži štu. A<br />
sa da, zbog kli je nata<br />
i sve vi še zah te va<br />
za onim što do la zi iz<br />
Ho neywell-a, ova korporacija<br />
odlučila je da osnuje u Srbiji firmu<br />
koja će bolje da servisira potrebe klijenata<br />
i poslovnih partnera.<br />
"Ho neywell" u Sr bi ji deo je, da kle, re gi o-<br />
na Istočne Evrope, koji obuhvata Češku,<br />
Slovačku, Poljsku, Mađarsku, Rumuniju,<br />
Bugarsku, Tursku, Ukrajinu, Rusiju, kao i<br />
sve zemlje - nekadašnje republike Sovjetskog<br />
Sa ve za. To zna či za "Ho neywell" da<br />
se pod Istočnom Evropom podrazumeva<br />
područje od Praga do Sahalina.<br />
Kako premostiti jaz<br />
u teh no lo škom raz vo ju<br />
Ovaj deo Istočnog Balkana nalazi se u<br />
poznatoj situaciji, posebno ekonomskoj,<br />
ko ja, sa svim je si gur no, ni je ni naj ma nje<br />
zavidna. Ipak, Hedera prednost Srbije vidi<br />
u tome što može da dobije najnovije tehnolo<br />
gi je. No, u to me bit nu ulo gu, pre ma nje govom<br />
mišljenju, imaće investicioni fondovi.<br />
Takođe, sve kompanije koje se nalaze u<br />
procesu privatizacije, ili čekaju privatizaciju,<br />
moraju da znaju da kupci traže određeni<br />
ni vo rad ne sna ge, pro duk ci je, teh no lo gi je,<br />
ali i mo guć nost na pret ka. "Upr kos tom ja zu<br />
u tehnološkom razvoju Srbije u trajanju od<br />
petnaest godina, ipak se oseća pozitivan<br />
trend", ocena je našeg sagovornika.<br />
"Ho neywell" je part ner<br />
na du že vre me<br />
Mi si ja Ho neywell-a u Sr bi ji<br />
Zadatak Honeywell-a je zadovoljan klijent.<br />
Jed no stav no re če no, ali u se bi<br />
sa dr ži ne ko li ko ključ nih ele me na ta ko ji<br />
određuju dugoročni poslovni odnos "Upravo<br />
to me i te ži mo na ovom tr ži štu – stra teškim,<br />
partnerskim odnosima, ističe Hedera.<br />
"U tim od no si ma va žna je pro da ja,<br />
ali i po dr ška. Jer, kad se kli jent opre de li<br />
No, "Ho neywell" i u Sr bi ji tra ži us postavljanje<br />
poslovnih odnosa na dužoj vremenskoj<br />
osnovi. "Mi nismo kompanija koja je došla<br />
ov de sa mo zbog jed nog pro jek ta...", is ti če<br />
Julijan Hedera i dodaje da je ovdašnje<br />
tržište za "Honeywell" interesantno i biće<br />
posebno zanimljivo tek za koju godinu. Ovo<br />
se, de lom, ve zu je i za mo guć nost ula ska<br />
Srbije u Evropsku uni ju. Ju lian se sla že<br />
sa našim komentarom da se osnivanjem<br />
lokalne kompanije Honeywell pozicionirao<br />
na vreme na srpskom tržištu.<br />
Ono što je pri mar no u od no su<br />
"Honeywell"-a prema ovdašnjim klijentima<br />
jeste pružanje servisne podrške, pored<br />
same prodaje. Time se zaokružuje jedna<br />
dobra poslovna ponuda i obezbeđuje kod<br />
klijenata, postojećih i budućih, osećanje<br />
sigurnosti u poslovanju. Ovo je, ujed no,<br />
bila i dobitna kombinacija za ulazak i realizaciju<br />
značajnih poslova sa NIS "Rafinerijom<br />
nafte" Pančevo, US Steel Smederevo,<br />
za ‘Honeywell’, to podrazumeva iskorak<br />
na pred za nje ga. Mi ni smo ov de sa mo<br />
zbog prodaje nekakve opreme, već da<br />
obezbedimo njeno trajanje, i maksimalno<br />
iskorišćenje, na zadovoljstvo i korist<br />
klijenata", ističe Julian Hedera, regionalni<br />
direktor u "Honeywell Process Solutions"<br />
gru pi, u "Ho neywell d.o.o. Be o grad".<br />
28 industrija 11/2007
Honeywell d.o.o. Beograd<br />
Fabrikom kartona "Umka", kao i u firmama<br />
u kojima već dvadeset i više godina rade<br />
sistemi "Honeywell"-a, pa je bilo potrebno<br />
pružiti uslugu održavanja i inoviranja.<br />
Na pitanje o samom kvalitetu koji<br />
"Honeywell" sada pruža na tržištu Srbije,<br />
Ju lian He de ra is ti če da je "Ho neywell" jed na<br />
od naj ja čih kom pa ni ja u sve tu ka da je reč<br />
o sektoru Istraživanja i razvoja ("Research<br />
and Development – R’n’D"). Ula že se vi še<br />
od 3% od ukup nog pri ho da upra vo za po trebe<br />
istraživanja i razvoja. Tako, izdavanja za<br />
sek tor R&D u 2005. go di ni, iz no si la su preko<br />
jedne milijarde američkih dolara. Prema<br />
podacima iz godišnjeg izveštaja korporacije,<br />
ova iz dva ja nja su još ve ća u 2006.<br />
"Expirion" – potpuno rešenje za<br />
in du stri ju HPS di vi zi je<br />
Takođe, ova kompanija je najveća i<br />
zbog rešenja koja nudi za potrebe industrije<br />
("Process Solutions"), a kao naj no vi ji<br />
si stem u po nu di je "Expirion", ko ji pred stavlja<br />
više od standardnog sistema automatizacije.<br />
Ovo je rešenje koje nudi klijentima<br />
sve od automatizacije, od upravljanja procesima<br />
u proizvodnji do integracije i informacionih<br />
sistema. Reč je o najjačem delu<br />
"Honeywell"-a.<br />
I ono što je naj va žni je za sve kli jen te<br />
– Ho neywell nu di po dr šku za sve si ste me<br />
koji postoje na tržištu. To konkretno znači<br />
da fir me ne mo ra ju da se li ša va ju si ste ma<br />
koje poseduju, već se oni, zahvaljujući znanju<br />
i predloženim rešenjima iz "Honeywell"-<br />
a, unapređuju na najviši mogući nivo. Time<br />
se smanjuju troškovi, jer izostaje kupovina<br />
novih sistema.<br />
Nastao 2003, "Honeywell"-ov "Experion<br />
Process Knowledge System" se potvrdio<br />
kao uspešan u pružanju pomoći hiljadama<br />
klijenata u povećanju produktivnosti i profitabilnosti,<br />
primenom inovativnih tehnologija.<br />
"Expirion" menja u potpunosti proces<br />
upravljanja i predstavlja iskorak od<br />
tradicionalnog sistema distributivnog<br />
upravljanja koji povezuje ljude<br />
sa procesnim promenama, zahtevima<br />
po sla i upra vlja njem ak ti vom.<br />
Radi se o jedinom sistemu automatizacije<br />
koji je usmeren na osoblje u<br />
fabrikama, i koji u optimumu koristi<br />
njihovo znanje. Drugačije rečeno,<br />
"Expirion" obezbeđuje:<br />
• smanjenje troškova održavanja<br />
za 30%;<br />
• povećanje produktivnosti za 1<br />
do 3%, i istovremeno smanjenje troškova<br />
po osnovu efektivnosti aktive,<br />
za 1 do 2%;<br />
• povećanje proizvodnje za 1<br />
do 4% zahvaljujući optimizaciji procesa;<br />
• povećanje obima proizvodnje<br />
do 13%, uz sma nje nje tro ško va proizvodnje<br />
za 5%;<br />
• smanjenje za 40% incidentnih situacija<br />
u ve zi sa upra vlja njem;<br />
• veći povraćaj investiranog za gotovo<br />
50%, u okvi ru jed nog ži vot nog ci klu sa<br />
postrojenja.<br />
Najnovije izdanje "Expiriona", pod oznakom<br />
R300, re zul tat je "Ho neywell"-ovog<br />
opredeljenja ka inovacijama i zaštiti investiranog,<br />
koji ima nove odlike u pogledu<br />
povećanja bezbednosti, pouzdanosti i izvodljivosti.<br />
Ukratko, "Expirion" je odgovor za<br />
pitanje primene u bilo kojoj industrijskoj<br />
grani, oblasti, segmentu...<br />
Va žno je na gla si ti da se "Ho neywell" ne<br />
vezuje samo za termin automatizacije,<br />
već sveukupnog procesnog upravljanja, i<br />
po "industrijskoj vertikali" i po nivoima kontro<br />
le. Ovo je va žno i za sa me me na dže re,<br />
od no sno one ko ji su u uklju če ni u pro ces<br />
upravljanja, da shvate kako funkcioniše<br />
celina i da toga budu svesni u segmentima<br />
u kojima su angažovani. To je, istovremeno,<br />
način shvatanja kompatibilnosti rešenja<br />
ko ja da je Ho neywell, kao i pri stup u re ša vanju<br />
pro ble ma. To je taj – "Pro cess Know ledge<br />
System", koji se primenjuje zajedno sa<br />
znanjem o datoj industriji.<br />
APC – ka ko po di ći si stem<br />
na vi ši ni vo is ko ri šće no sti<br />
Još jed na po nu da ko jom se "Ho neywell"<br />
razlikuje od drugih jeste "Advance Process<br />
Con trol – APC", koja podrazumeva optimizaciju<br />
"Honeywell"-ovih postojećih sistema<br />
na viši nivo iskorišćenosti. Posebno se to<br />
može primeniti u procesima proizvodnje u<br />
industriji, čime se postiže maksimalno iskorišćenje<br />
postojećih procesa proizvodnje.<br />
Sve ovo sa mo su seg men ti ko ji po tvr đuju<br />
ocenu o posedovanju velikog znanja i<br />
stručnosti, odnosno, sposobnosti ljudi u<br />
"Honeywell"-u da zainteresovanima pruže<br />
pra vi od go vor na pi ta nja šta se i za što traži<br />
na tržištu, gledajući i po segmentima<br />
industrijske proizvodnje. Drugim rečima,<br />
svi zainteresovani mogu da se obrate<br />
"Honeywell"-u, bez obzira kojoj grani in dustrije<br />
pripadaju, a radi postavljanja i osavremenjivanja<br />
postojećih procesa proizvodnje<br />
odnosno rada.<br />
Poseban akcenat se daje na koncept<br />
energetske efikasnosti u industrijskoj proizvod<br />
nji, pa i u de lu ko ji se od no si na ušte du<br />
rad ne sna ge, ma ko li ko to sa da bi lo ne popularno<br />
u Srbiji. "I, naravno, u pogledu kvaliteta<br />
produkcije, što je najvažnije", ističe<br />
Hedera.<br />
Iz u zet na va žnost ser vi sne<br />
po dr ške kli jen ti ma<br />
Ovo me do da je mo i či nje ni cu da<br />
"Honeywell" poseduje servisnu podršku<br />
klijentima. Naš sagovornik nam je otkrio<br />
malu poslovnu tajnu. Njegova je želja i<br />
poslovni cilj da i u Srbiji uspostavi servisni<br />
cen tar za sve kli jen te, kao i da ti me obezbe<br />
di kon takt sa slič nim cen tri ma u dru gim<br />
zemljama i regionima. Naime, "Honeywell"<br />
poseduje Centar za potrebe energetske<br />
industrije u Pragu, za hemijsku industriju<br />
centar je u Ukrajini, a za rafinerije ovakav<br />
centar nalazi se u Mađarskoj.<br />
"Moj lič ni plan je da i u Sr bi ji otvo rim<br />
je dan cen tar ko ji bi bio usme ren na pru žanje<br />
stručne podrške industriji papira, na primer,<br />
ma da to još ni je zva nič no. Bit no je da i<br />
Sr bi ja do bi je je dan ta kav cen tar či me bi se<br />
pružale mogućnosti za poslove sa firmama<br />
iz dru gih ze ma lja, a ko je, pre ma svo joj de latnosti,<br />
pripadaju oblasti poslovanja ovog<br />
centra", objašnjava Hedera.<br />
Ovaj cen tar bi oku pljao gru pu struč nja ka<br />
za određeni deo industrije, koji poseduju značajno<br />
znanje i iskustvo i sa drugih tržišta.<br />
Ju lian He de ra sma tra da je jed na od<br />
funkcija kompanije kao što je "Honeywell",<br />
da edu ku je, dakle, tržište i korisnike u cilju<br />
njihovog kvalitetnog i adekvatnog upoznavanja<br />
sa novim tehnologijama.<br />
Honeywell d.o.o. Beograd<br />
Bul. Zorana Đinđića 64a<br />
11070 Beograd, Srbija<br />
Tel.: +381(0)11 212 03 55<br />
Fax: +381(0)11 212 06 30<br />
www.honeywell.com<br />
industrija 11/2007 29
Merenje kao osnov<br />
p j o<br />
Plannet d.o.o.<br />
uštede energije<br />
Za to ko tlov ska po stro je nja mo gu bi ti<br />
izuzetno složena sa stanovišta nadzora i<br />
upravljanja.<br />
Najvažnija mesta (procesi) kod kojih se<br />
može uštedeti energija (smanjiti troškovi<br />
proizvodnje pare/tople vode) kod kotlovskih<br />
postrojenja su:<br />
1. Napajanje vodom<br />
2. Dotur svežeg vazduha<br />
Mogućnost uštede električne energije<br />
kod napajanja kotla vodom, bazira se na<br />
činjenici da napojne pumpe, prema važećim<br />
propisima u Srbiji, imaju snagu koja<br />
je za 50% ve ća od po treb ne u nor mal nom<br />
ra du. Ka da su uklju če ne, ra de uvek pu nom<br />
(nominalnom) snagom. Regulacijom broja<br />
obrtaja napojnih pumpi prema nivou vode<br />
u bub nju ko tla i/ili pro to ku pa re (uz dru ge<br />
korekcione parametre), može se uštedeti<br />
35%-40% električne energije. Pri tome<br />
se ostvaruju i druge prednosti primene<br />
frekventnih regulatora, kao što su mekan<br />
Mogućnosti ostvarenja ušteda goriva i električne energije kod<br />
kotlovskih postrojenja – rekonstrukcija i dogradnja postojećih<br />
kotlova – merenje vitalnih parametara, nadzor i automatizacija<br />
kotlovskih postrojenja. Smanjenje troškova proizvodnje pare i<br />
to ple vo de – sma nje nje tro ško va odr ža va nja – pot pu ni nad zor<br />
rada kotlovskih postrojenja.<br />
Ciljevi merenja vitalnih parametara,<br />
nadzora i automatizacije kotlovskih<br />
postrojenja svode se na povećanje<br />
efikasnosti, ekonomičnosti i sigurnosti<br />
rada. Najvažniji ciljevi su :<br />
1. ušte da ener gi je<br />
2. kvalitetniji nadzor i upravljanje<br />
3. veća fleksibilnost<br />
4. veća sigurnost rada<br />
5. mogućnost dogradnje i izmena u načinu<br />
upravljanja<br />
6. mogućnost dugoročnog praćenja rada<br />
kotla.<br />
Mogućnosti unapređenja merenja, nadzora<br />
i upravljanja kotlovima su velike, pre<br />
svega zbog broja parametara (oko 20 veličina<br />
ko je se mo gu me ri ti).<br />
Veličine po kojima se upravlja mogu biti:<br />
1. TEM PE RA TU RA - kod ko tlo va sa<br />
vodom kao medijumom;<br />
2. PRI TI SAK - kod ko tlo va sa pa rom kao<br />
medijumom.<br />
Ostale merne veličine su:<br />
• količina kiseonika u izduvnim gasovima,<br />
• pro tok vo de,<br />
• pro tok pa re,<br />
• viskozitet mazuta,<br />
• provodljivost vode, itd.<br />
start, pro du žen rad ni vek pum pe i, shod no<br />
tome, velike uštede u održavanju.<br />
Kod dotura svežeg vazduha pomoću<br />
ventilatora, moguće je vršiti regulaciju broja<br />
obrtaja ventilatora na osnovu signala<br />
sa analizatora dimnih gasova, a pogotovo<br />
koncentracije kiseonika. Na taj način se<br />
optimizuje sagorevanje i ostvaruju uštede<br />
u go ri vu od 2,5%-2,7% kod do bro po de šenog<br />
gorionika.<br />
Firma Plannet d.o.o. iz No vog Sa da<br />
sa kancelarijama u Beogradu razvila<br />
je više rešenja vezanih za uštede električne<br />
energije i go ri va kod ko tlov skih<br />
postrojenja. Za sva pitanja možete se<br />
obratiti na:<br />
Plan net d.o.o. No vi Sad, Va se Mi skina<br />
Crnog 4, kancelarija - YBC, Bulevar<br />
Mihaila Pupina 10a, ulaz 2/4, 11070<br />
Novi Beograd, tel./fax. 011/2132-156,<br />
2143-267.<br />
industrija 11/2007 31
p<br />
Del ta in že nje ring<br />
j<br />
Kompletan i<br />
kvalitetan partner<br />
"Odgovornost i želja da udovoljimo potrebama naših investitora i<br />
da im bu de mo po uz dan part ner, uti ca li su da naš rad i sa rad nja od<br />
sa mog po čet ka pre va zi đu kla si čan od nos kli jent – kom pa ni ja", deo<br />
je odgovora direktora kompanije Branka Grbića, dipl. maš. inž, na<br />
pi ta nje u če mu je taj na uspe ha ove po slov ne pri če. Di rek tor Gr bić je<br />
do dao da je "još ra no za epi log pri če, jer mi još uvek stva ra mo uz vredan<br />
i ne pre stan tim ski rad, uz usa vr ša va nje mla dih ka dro va", uz po ruku<br />
da i "vi i mi zajedno izgrađujemo budućnost".<br />
Preduzeće danas broji 60 inženjera<br />
raz li či tih pro fi la, i po se du je sve<br />
neophodne licence i akreditacije.<br />
Svi oni či ne je dan tim, oku plje ni oko istog<br />
po sla. S jed ne stra ne is ku stvo i mu drost<br />
starijih, s druge strane energija, ambicija i<br />
znanje mlađih, zajedno daju dobar rezultat<br />
i uspe šno re še nje pro jekt nih za da ta ka.<br />
Svemu treba dodati i odliku – sposobnost<br />
upo tre be naj sa vre me ni jih teh no lo gi ja u<br />
projektovanju i građenju, što je neophodan<br />
uslov prilikom ovladavanja sistemom<br />
upravljanja u saglasnosti sa kvalitetom ISO<br />
9001. Na rav no, i to je pod lo žno stal nom<br />
usavršavanju...<br />
Sle de ći cilj je ste uče šće u "green fi eld"<br />
projektima i van granica Srbije. Ova am bici<br />
ja ni je sa mo to: reč je o is prav noj i u stvarno<br />
sti ute me lje noj že lji da ovaj tim bu de još<br />
efikasniji i uspešniji, da bude kompanija<br />
prepoznatljivih znanja i odgovarajuće efikasnosti,<br />
koja koristi najbolje iz iskustva<br />
zapadne ekonomije.<br />
Istorijat<br />
Delta Inženjering je osno van 1. fe bruara<br />
1990. godine, kao preduzeće za projek<br />
to va nje, in že nje ring i kon sal ting, sa<br />
primarnom misijom da se pokrije tržište<br />
mašinskih i elektro instalacija, prvenstveno<br />
specifičnih gasnih postrojenja i instalaci<br />
ja. Od ta da do da nas, pri mar na mi si ja se<br />
razvila u široko polje delovanja bez strukovnih<br />
ili idej nih ogra ni če nja.<br />
Delta Inženjering danas je sposoban da<br />
svojim klijentima ponudi znanje, iskustvo i<br />
inovativna rešenja, kroz stvaranje proizvoda<br />
koje počinje namerom, oblikuje se idejom,<br />
a ostva ru je iz grad njom. "Naš cilj je da<br />
budemo partneri svojim klijentima, što od<br />
nas zahteva pouzdanost, stručnost i kreativnost<br />
u svim ob li ci ma", ka že direktor Grbić.<br />
Uzlazni stepen razvoja Delta Inženjeringa<br />
od 1990. go di ne do da nas do ka zu je da<br />
je ova kombinacija dobitna", tvrdi direktor<br />
kompanije Branko Grbić.<br />
Gru pa<br />
Nakon dugogodišnjeg zajedničkog rada,<br />
osam preduzeća specijalizovanih za pružanje<br />
investicionih usluga, odlučilo je 2005.<br />
go di ne da se udru že u Del ta In že nje ring<br />
Grupu. Cilj udruživanja je uspešniji nastup<br />
na našem tržištu i na tržištima država u<br />
regionu, uz korišćenje najboljih iskustava<br />
zapadne ekonomije, gde su mala i srednja<br />
pred u ze ća glav ni po kre ta či stal nog<br />
napretka.<br />
A kako to izgleda međusobni odnos članica<br />
Gru pe? Taj od nos je od re đen, pre sve ga,<br />
kroz konkretne zadatke: definisanje zajedničke<br />
strategije u oblasti razvoja i primene<br />
novih tehnologija; organizacija obrazovnih<br />
programa zaposlenog osoblja; organizacija<br />
i aktivnosti na istraživanju tržišta; definisanje<br />
uslova zajedničkog nastupa članica na<br />
re a li za ci ji pro je ka ta; ko or di ni sa nje od nosa<br />
prema nadležnim državnim organima,<br />
ministarstvima i pripadajućim nadležnim<br />
Čla ni ce Gru pe<br />
Delta Inženjering grupu čine sledeća<br />
preduzeća u svojim oblastima delovanja:<br />
DEL TA IN ŽE NJE RING, AL FA MONT, PCE<br />
2004, MG INŽENJERING, DELTA INŽENJE-<br />
RING BE TON, ĐU LE SI STEM, PRO ING, A.D.<br />
ČELIK Žitorađe.<br />
organima; zastupanje interesa članica Grupe<br />
u odnosima lokalnih samouprava; defini<br />
sa nje je din stve nog sta va i za stu pa nje<br />
članica u odnosima prema bankama i<br />
drugim finansijiskim institucijama; formiranje<br />
zajedničkog stava prema revizorskim<br />
kućama i drugim kontrolnim organima; staranje<br />
za objedinjavanje svih potencijala članica<br />
(finansijskih, kadrovskih, prostornih);<br />
32 industrija 11/2007
Del ta in že nje ring<br />
standardizacija u okviru grupe postupaka,<br />
alata i opreme, korištenih na gradilištima;<br />
usaglašavanje i drugih oblika saradnje, a<br />
u ci lju una pre đe nja pro fe si o nal nih i etič kih<br />
standarda članica.<br />
Za realizaciju preuzetih obaveza Delta<br />
In že nje ring Gru pa ima oko 300 za po sle nih<br />
i odgovarajući broj specijalista različitih<br />
struka. Izdvajamo podatak da godišnji promet<br />
prelazi 15 miliona evra. Delta inženjering,<br />
pa ta ko i Gru pa po se du je sve po trebne<br />
li cen ce i ate ste za rad na pro jek to va nju<br />
i izvođenju radova na izgradnji kompletnih<br />
objekata, kao i na rekonstrukcijama, proširenjima<br />
i modernizacijama postrojenja.<br />
Pre di spo zi ci je uspe šno sti<br />
U ovom predstavljanju Delta Inženjeringa<br />
na stranicama "Industrije", treba znati<br />
pre sve ga da je reč o pred u ze ću ko je je<br />
specijalizovano za inženjering, izvođenje<br />
i konsalting poslove, sposobno da svaki<br />
obje kat, ide ju ili po stro je nje pre ve de iz stanja<br />
projektnog zadatka u rešenje, odnosno<br />
gotov objekat.<br />
Tako, ova kompanija poseduje 1000 m 2<br />
sopstvenih poslovnih prostorija, a zaposleni<br />
na raspolaganju imaju veliki vozni park.<br />
Sopstvena Fabrika betona u Staroj Pazovi<br />
ima ka pa ci tet od 30 m 3 /h, dok fa bri ka za<br />
proizvodnju čelične konstrukcije u Žitorađi<br />
može isporučiti 300 tona čelične konstrukcije<br />
mesečno.<br />
Sa svim je lo gič no da se ime Del ta In ženjeringa,<br />
kao generalnog projektanta i izvođača,<br />
vezuje za realizaciju velikih investicija<br />
brojnih stranih kompanija u Srbiji – Henkel,<br />
Hol cim, Hu sqvar na, IMG-Sol Gro up, Alu mil,<br />
Delta sladoleda, Xella...<br />
Uspešno upravljanje projektima od<br />
početka do kraja posla podrazumeva povezivanje<br />
svih faza i pozicija radova. A to je u<br />
poslovnoj Srbiji, retka odlika i mogućnost...<br />
Pored referenci kao što su proizvodni<br />
kapaciteti za tretman voda, ili stručnog<br />
tima koji sprovodi zahtevne i kompleksne<br />
projekte, jedna od specijalnosti Delta<br />
Inženjeringa jeste i kontrola specifične<br />
opreme, koju takođe sprovodi obučen i<br />
akreditovan tim.<br />
Henkel: Projektovanje i izvođenje radova<br />
na izgradnji objekata fabrike za proizvodnju<br />
građevinskih aditiva Henkel u Inđiji;<br />
Holcim-Fabrika cementa Novi Popovac:<br />
Projektovanje i izvođenje radova na izgradnji<br />
postrojenja za pripremu sekundarnih sirovina<br />
u okviru industrijskog kompleksa Holcim-Fabrika<br />
cementa u Novom Popovcu. Izvođenje radova<br />
na izgradnji recirkulacionog sistema rashladne<br />
vode cementare u Novom Popovcu;<br />
Alumil: Projektovanje i izvođenje radova na<br />
montaži nove peći za starenje aluminijumskih<br />
profila u okviru postojeće proizvodne hale<br />
fabrike Alumil-Nova Pazova;<br />
Volvo Truck: Projektovanje i izvođenje radova<br />
po prin ci pu "Ključ u ru ke" za no vi ser vi sni<br />
centar Volvo kamiona u Novim Banovcima;<br />
Ikea Yu: Projektovanje i izvođenje radova<br />
na razvoju i unapređenju zemljišta u industrijsku<br />
zo nu – No vi Ba nov ci;<br />
Xella: Projektovanje i izvođenje radova na<br />
izgradnji nove Kotlarnice i postrojenja za prera<br />
du vo de u okvi ru in du strij skog kom plek sa<br />
Xella u Vreocima;<br />
NIS-Rafinerija Nafte Pančevo: Projektovanje<br />
postrojenja za prikupljanje, obradu i dis lokaciju<br />
mulja iz postrojenja HPV-a. Izvođenje<br />
ra do va na pod sta ni ci i in sta la ci ji teh nič kih<br />
gasova laboratorije u okviru industrijskog kompleksa<br />
Rafinerije Nafte Pančevo;<br />
Shvatiti ideju<br />
investitora<br />
Poslovi u toku<br />
Do ma - Blok 20: Pro jek to va nje Ter moteh<br />
nič kih, elek tro teh nič kih i hi dro teh nič kih<br />
in sta la ci ja za Blok 20, objek ti A, B i C ukup ne<br />
površine oko 40.000 m 2 ;<br />
Knauf - Surdulica: Generalni izvođač radova<br />
na iz grad nji no ve li ni je im preg ni ra ne ka mene<br />
vu ne u okvi ru in du strij skog kom plek sa<br />
KNAUF u Surdulici;<br />
USS Serbia-Smederevo: Projekti izvedenog<br />
objek ta Po stro je nja za pro iz vod nju pi ja će<br />
vode u Radincu-USS Serbia;<br />
Mon Bat: Ge neralni izvođač radova na<br />
izgradnji industrijskog postrojenja za reciklažu<br />
aku mu la to ra Mon Bat u In đi ji;<br />
JP Beogradske Elektrane: Izrada idejnih<br />
projekata Mašinsko tehnološkog, elektrotehničkog<br />
i arhitektonsko građevinskog, i izrada<br />
Studije o proceni uticaja na životni sredinu za<br />
postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i<br />
obradu mulja za postrojenje HPV-a;<br />
Inter Lemind: Projektovanje instalacije N<br />
pentana fabrike za proizvodnju sendvič panela<br />
u Le skov cu<br />
Ru dar ski Ba sen Ko lu ba ra: Pro jek to vanje<br />
i iz vo đe nje ra do va na iz grad nji drenčer<br />
skog po stro je nja za de tek ci ju i ga še nje<br />
po ža ra na Tran spor te ru SUP-1-Ru dar ski<br />
Ba sen Ko lu ba ra;<br />
SO Sur čin: Pro jek ti ga si fi ka ci je na se lja<br />
Jakovo i Progara.<br />
Jedno od vodećih mesta<br />
u investicionoj izgradnji,<br />
koje zasluženo pripada<br />
Del ta In že nje rin gu,<br />
posledica je sposobnosti<br />
stručnjaka ove kompanije<br />
da shva ti ide ju in vesti<br />
to ra i da se usa gla si<br />
sa nje go vim zah te vi ma.<br />
Dalje, da proceni investiciju<br />
i da ko rekt nu po nu du.<br />
Ta ko đe, da ura di idej no<br />
rešenje, idejne, glavne i<br />
iz vo đač ke pro jek te svih stru ka, kao i sve<br />
po treb ne ela bo ra te. Ovaj tim ak tiv no učestvuje<br />
u dobijanju odobrenja za gradnju i Delta Inženjering<br />
svih sa gla sno sti. I, na kraju,<br />
gra di obje kat ili po strojenje,<br />
organizuje tehnički<br />
pri jem i do bi ja nje upo trebne<br />
do zvo le.<br />
Ka da sve ovo ima te u<br />
vidu, onda izreka "Zajedno<br />
izgrađujemo budućnost",<br />
ni je sa mo pu ka pa ro la,<br />
već stav ute me ljen u is kustvu,<br />
znanju i poslovnosti<br />
ljudi koji čine Delta Inženjering.<br />
Sto ga vam pred la žemo<br />
da osetite zadovoljstvo<br />
poslovanja sa ovom kompanijom.<br />
Zaplanjska 86 11000 Beograd, Srbija<br />
te le fo ni: 011 3976 944; 011 3973 442<br />
e-mail: delta.ing@sezampro.yu<br />
web: www.deltainzenjering.co.yu<br />
Delta Inženjering Grupa<br />
Pariska br.13/IV 11000 Beograd, Srbija<br />
te le fo ni: 011 2180 833; 011 3282 382<br />
e-mail: deltaing@sezampro.yu<br />
web: www.deltainzenjering.co.yu<br />
industrija 11/2007 33
Czec hTra de, Be o grad<br />
Slovenske<br />
poslovne<br />
veze<br />
U poslednje vreme svedoci smo i<br />
obnavljanja nekadašnjih dobrih,<br />
tradicionalno dobrih poslovnih<br />
odnosa Srbije i nekih od ze ma lja<br />
Istočno-evropskog bloka. Jedan<br />
od ta kvih, a do brih primera, koji<br />
mo gu po slu ži ti i za ugled, je ste<br />
odnos Češke i Srbije. Zarad što<br />
kvalitetnijeg i osmišljenijeg uspostavljanja,<br />
održavanja i širenja<br />
poslovnih odnosa ovih dvaju<br />
ze ma lja, pre ne što vi še od šest<br />
godina u Beogradu je otvoreno<br />
predstavništvo "CzechTrade"-a, ili<br />
pod pu nim na zi vom "Czech Tra de<br />
promotion Agency".<br />
Da nas, ovo je me sto ko je ima zna čajan<br />
spi sak onih fir mi iz Če ške ko je<br />
su do šle na tr ži šte Sr bi je, ali i srpskih<br />
preduzeća koje su našle, zahvaljujući<br />
po sre do va nju ove agen ci je če škog mi ni starstva<br />
za pri vre du, svo je do bre po slov ne partnere<br />
u ovoj centralnoevropskoj zemlji.<br />
"Sr bi ja je bi la iza bra na kao ze mlja od<br />
prioritetnog značaja za uspostavljanje veze<br />
sa Če škom, ali i u do me nu spolj ne po li ti ke",<br />
ob ja šnja va na po čet ku raz go vo ra di rektor<br />
beogradske kancelarije ove Agencije,<br />
Da vid Fritsch, ina če in že njer po stru ci. "To<br />
znači da se Srbija nalazi u središtu pažnje<br />
čeških privrednika, baš zbog tradicionalno<br />
jakih poslovnih odnosa koji su utemeljeni<br />
posebno u periodu između Prvog i Drugog<br />
svet skog ra ta. Po zna to je da je na men ska<br />
industrija u Srbiji bila izgrađena od strane<br />
iz Če ške. Do bro je, na pri mer, zna na ‘Zbrojovka’,<br />
iz sektora mašinogradnje", ističe<br />
naš sagovornik.<br />
Po če tak po slov ne sa rad nje<br />
još u XIX ve ku<br />
Ina če, ovi od no si se žu i do XIX ve ka,<br />
kada su Česi ovde učestvovali u osnivanju<br />
voj ne aka de mi je kra lje vi ne Sr bi je. I ni je<br />
reč o deklarativnom stavu da je Srbija od<br />
pri o ri tet nog zna ča ja, po put BiH, jer su<br />
učinjeni konkretni koraci. Naime, među-<br />
narodna razvojna saradnja<br />
Če ške pre ma Sr bi ji, u pe ri o-<br />
du 2006 – 2010, tre ba da<br />
bu de "te ška" oko 10 mi li o-<br />
na evra, za po dr šku kon kretnih<br />
projekata u energetici i<br />
u zaštiti životne sredine.<br />
"U sek to ru ener ge ti ke,<br />
tendencija je da češke forme<br />
bu du pri sut ne u obla sti<br />
gasifikacije u Srbiji", kaže<br />
Da vid Fritsch. "De lom su<br />
ti pro jek ti već ostva re ni,<br />
u Lo zni ci, Ba nji Ko vi lja či,<br />
Lešnici. Sledi finansiranje<br />
izgradnje toplana. Česi su<br />
dosta iskusni i mogu dosta<br />
to ga da po nu de, jer ima ju<br />
‘zaleđinu’ u češkoj razvojnoj<br />
sa rad nji. To zna či da deo<br />
sredstava za realizaciju projekata izdvaja<br />
lokalna samouprava, deo stiže od strane<br />
Vlade Srbije, preko njenih ministarstava, a<br />
deo obezbeđuje češka strana. Pored toga,<br />
izuzetno važan sektor je zaštita sredine. I u<br />
tom sektoru češke firme su dosta aktivne<br />
i prisutne zahvaljujući pomoći češke države",<br />
ističe Fritsch.<br />
"U Agenciji se trudimo da skrenemo<br />
pa žnju če škim pri vred ni ci ma da što vi še<br />
dolaze u Srbiju, da budu prisutni u procesu<br />
privatizacije, mada u tom domenu oni nisu<br />
do sa da bi li mno go ak tiv ni. Ipak, to ne znači<br />
da se ne procenjuje postojeća situacija.<br />
Sada se ta saradnja odvija u vidu kooperacije<br />
u proizvodnji. Konkretno,<br />
Škoda Machine<br />
To ols, fir ma ko ja<br />
se ba vi pro iz vod njom<br />
ma ši na za ob ra du,<br />
sarađuje sa firmom iz<br />
Srbije "Montavar". Tu<br />
je i sa rad nja na projektu<br />
modernizacije i<br />
rehabilitacije ukupno 60 komada tramvaja<br />
za potrebe javnog gradskog prevoza u<br />
Beogradu. Ovaj tender je u toku i Česi se<br />
veoma trude da pristupe ovom projektu",<br />
kaže Fritsch.<br />
Naš domaćin takođe podseća da postoje<br />
kontakti i u oblasti prehrambene industrije,<br />
u po gle du opre me za fa bri ke – tra ke za<br />
proizvodne pogone, ili mlinove – tehnologija<br />
za pre ra du ži ta ri ca. I u toj obla sti po sto ji<br />
tradicija saradnje tokom prošlog veka, pa<br />
David Fritsch, direktor beogradske<br />
kancelarije "CzechTrade"-a<br />
sto ga ima na šta da se na do ve že da na šnja<br />
saradnja.<br />
Rast sa rad nje<br />
I če ške fir me ima le su slič nu sud bi nu<br />
i put tokom druge polovine devedesetih<br />
godina prošlog veka, poput firmi u Srbiji,<br />
pro la ze ći kroz ne ku vr stu tran sfor ma ci je.<br />
Inače, za čitaoce INDUSTRIJE podatak da<br />
je saradnja između Češke i Srbije u prošloj<br />
go di ni za be le ži la rast od 128%, što u no minalnom<br />
iznosu, znači da Češka izvozi u Srbiju<br />
ro be u vred no sti od 200 mi li o na evra, a<br />
da se iz Sr bi je u Če šku uvo zi u vi si ni od 80<br />
miliona evra.<br />
"Ka da je reč o tehno<br />
lo gi ja ma", ka že<br />
Fritsch, "ima mo je -<br />
dan za jed nič ki proje<br />
kat. Ču ve ni če ški<br />
proizvođač destilata,<br />
od no sno že sto kih<br />
pića ‘Jelinek’, osnovao<br />
je ov de, sa ‘Pro gres pro met’-om iz<br />
Topole, zajedničko preduzeće za preradu<br />
šljive i proizvodnju njenog destilata. Tačnije,<br />
gru ba pre ra da će se ra di ti u ov da šnjem<br />
pred u ze ću, dok će se u Če škoj vr ši ti fi na,<br />
završna destilacija. Dakle, postoji baza na<br />
ko joj mo že da se raz vi ja da lja sa rad nja",<br />
zaključak je našeg domaćina, uz isticanje<br />
da "ta tradicija nije nekakva ‘mantra’. Iako<br />
se pred stavnici čeških firmi dosta trude u<br />
nameri da sebe i svoje proizvode predsta-<br />
34 industrija 11/2007
Czec hTra de, Be o grad<br />
ve potencijalnim partnerima u Srbiji, prelazeći<br />
put od hiljadu kilometara od svoje do<br />
vaše zemlje, ipak zbog postojeće situacije<br />
u Sr bi ji, ta sa rad nja ni je još uvek do volj no<br />
razvijena. Naime, nema dovoljne prisutnosti<br />
češkog kapitala na srpskom tržištu<br />
i u srp skim fir ma ma. To se kom pen zu je<br />
u nekom obliku entuzijazmom, oduševljenjem<br />
što postoje mogućnosti za saradnju.<br />
Dakle, postoji baza za plasiranje čeških<br />
proizvoda i usluga u Srbiju, ali nisu opredeljene<br />
kapitalno toliko da ulaze u neke veće<br />
akvizicije i da se udubljuju u privatizacione<br />
pro ce se. To je, s dru ge stra ne, pod sti caj za<br />
nas u Agen ci ji, da fir me u Če škoj još vi še<br />
animiramo, da dođu, da budu više prisutne<br />
i da ta sa rad nja bu de po dig nu ta na još<br />
vi ši ni vo. A ne sa mo u tom kla sič nom mo delu<br />
– po nu da i pro da ja", ka že Da vid Fritsch.<br />
Ka da je reč o kva li te tu i stan dar du u in dustrijskoj<br />
proizvodnji, naš sagovornik rado<br />
ističe primer kada su predstavnici "Škode"<br />
bili izuzetno prijatno iznenađeni da je stepen<br />
tačnosti obrade odlivaka bila bolja<br />
ov de ne go, na pri mer, u Ne mač koj. Za to se<br />
sada sprema jedna kooperacija u oblasti<br />
precizne mehanike, za potrebe autoindustri<br />
je. To zna či da će se ti zah te vi za us po stavljanjem<br />
kooperacije povećavati.<br />
Ener ge ti ka, za šti ta sre di ne,<br />
in fra struk tu ra...<br />
U sektoru energetike, interes Če ške je<br />
naj ja či. Če ški "Čez" je u sa rad nji sa mi nistarstvom<br />
energetike Republike Srpske<br />
osnovao zajedničko preduzeće u čijem<br />
vla sni štvu je TE "Gac ko", a sli čan mo del je<br />
pred vi đen, s če ške stra ne, i u Sr bi ji, u slu čaju<br />
Kolubare B.<br />
Če ška je ta ko đe po zna ta i kao ze mlja<br />
jake proizvodnje transportnih sredstava.<br />
Pored putničkih kola koja su u Srbiji ipak<br />
kao najprodavaniji brend, i pored jeftine<br />
ponude automobila iz Rumunije, Češka<br />
ima u svo joj po nu di ka ko sred stva za jav ni<br />
gradski prevoz (tramvaji), tako i kamione,<br />
dizel lokomotive. U Češkoj su izuzetno zainteresovani<br />
za projekte obnavljanje infrastuk<br />
tu re u Sr bi ji, pre sve ga že le znič ke.<br />
Posebno u tom domenu ističe se kvalitetna<br />
ponuda brzinske železničke pruge, jer su<br />
u Češkoj razvijeni brzi koridori, zbog specifičnog<br />
položaja naše zemlje, koji je gotovo<br />
identičan Srbiji, jer je svojevrsna raskrsnica<br />
u središtu Evrope. Preko Češke prelaze<br />
svi bitni putevi, i železnički i drumski, zatim<br />
energovodi.<br />
"Sada je Češka prisutna u adaptaciji pruge<br />
Podgorica-Nikšić, a ovaj projekat je vredan<br />
skoro 48 miliona evra", ističe Fritsch<br />
i do da je da ka da je reč o drum skom sa o-<br />
braćaju, u Češkoj postoje firme koje imaju<br />
izuzetno iskustvo u probijanju tunela, pa i u<br />
tom smislu postoji veliko interesovanje za<br />
poslove u Srbiji.<br />
U domenu zaštite životne sredine, predvi<br />
đen je pro je kat iz grad nje sta ni ca za<br />
pre či šća va nje i pre ra du ot pad nih vo da,<br />
bilo za komunalne ili potrebe u industriji.<br />
Da lje, tu je opre ma za ru dar stvo, po seb no<br />
za rudnike Sokobanja i Rembas. Pored<br />
po vr šin skih, u po nu di je i opre ma za du binske<br />
kopove. "Takođe, Češka može ponuditi<br />
pomoć u opremanju postrojenja za male<br />
hidroelektrane, jer u našoj zemlji postoji<br />
jaka proizvodnja u ovoj oblasti. U Srbiji je<br />
ovaj potencijal neiskorišćen, a, istovremeno,<br />
postoje zahtevi za izgradnjom MHE na<br />
65 lokacija. U Češkoj je ovaj hidropotencijal<br />
sa svim is ko ri šćen i ne ma vi še me sta<br />
za iz grad njom ovih obje ka ta", ka že naš<br />
sagovornik.<br />
Ka da je reč o al ter na tiv nim iz vo ri ma<br />
ener gi je, tre ba zna ti da ima do sta fir mi iz<br />
Češke koje su zainteresovane za saradnjom<br />
sa srp skim ko le ga ma u ovoj obla sti,<br />
tačnije kod prerade drvnog otpada. To je<br />
sa da na pr vom me stu u nji ho vom<br />
angažmanu, a reč je, konkretno,<br />
o tehnologijama za paletiranje<br />
i briketiranje u drvnoj industriji.<br />
"Če ške fir me su u pri li ci ne sa mo<br />
da is po ru če teh no lo gi ju, već i da<br />
otkupe taj finalni proizvod. A njega<br />
ima vr lo ma lo na tr ži štu ka ko<br />
Če ške ta ko i Cen tral ne Evro pe. Ve lika<br />
je ne sta ši ca, sa mim tim i vi soka<br />
potražnja za drvnim otpadom.<br />
S dru ge stra ne, po zna to je da se<br />
u Srbiji drvni otpad ne prerađuje,<br />
a po sto ji ve li ka mo guć nost da se na adekvatan<br />
način iskoristi ova vrsta sirovine,<br />
odnosno energije", ističe Fritsch.<br />
U Če škoj ras po la žu i opre mom za proizvodnju<br />
bioetanola. Postoji, naime, niz<br />
fabrika koje su specijalizovane u ovoj oblasti.<br />
Međutim, u ovom segmentu moguće<br />
saradnje još nisu ostvareni neki konkretni<br />
rezultati. Stoga, upućujem poziv zainteresova<br />
ni ma u Sr bi ji da nam se obra te, pa će mo<br />
ih onda povezati sa češkim privrednicima<br />
u ovoj obla sti.<br />
Ulo ga be o grad skog<br />
"Czec hTra de"-a<br />
Ka da je već reč o to me šta sve ova agencija<br />
Vlade Češke Republike, naš sagovornik<br />
is ti če da je nji ho va ulo ga da ako ne ko<br />
od poslovnih ljudi, privrednika, industrijalaca,<br />
pa i sami pojedinci, imaju neku ideju,<br />
pro je kat, ili tra žnju, tre ba da im se obra te.<br />
"Na ša mi si ja je da po ve zu je mo pri vre de<br />
Če ške i Sr bi je, da se ta sa rad nja ja ča, jer je<br />
reč o dvo smer noj uli ci!"<br />
Dakle, konkretna uloga "CzechTrade"-a<br />
jeste da pronađe adekvatnog partnera u<br />
Sr bi ji za fir me iz Če ške, ili za fir me iz Sr bi je<br />
u Če škoj. Tre ba zna ti da je sajt "Czec hTrade"-a<br />
naj po se će ni ji u Če škoj, a to je upra vo<br />
me sto na ko me se mo že na naj bo lji na čin<br />
skrenuti pažnja na aktuelne projekte koji<br />
do la ze iz jed ne ili iz dru ge ze mlje, a ko ji ili<br />
nisu dovoljno razrađeni, ili nemaju dovoljno<br />
kapitala za ostvarenje. Inače, nakon perioda<br />
transformacije pri vre de u Če škoj, sa da<br />
se u ovoj ze mlji be le ži vi so ka sto pa ra sta<br />
društvenog proizvoda. To podrazumeva da<br />
u Če škoj ima vi še ka pi ta la, ko ji bi mo gao da<br />
se preusmeri i na tržište Srbije.<br />
Dakle, u rezimeu o CzechTrade-u stoji<br />
da je u pr vom pla nu nji ho vih ak tiv no sti pronalazak<br />
poslovnih kontakata i povezivanje<br />
zainteresovanih poslovnih lju di. "Dru go,<br />
kada neko u Srbiji ima interesantnu poslovnu<br />
po nu du ili pro je kat, mi u Agen ci ji to prevedemo<br />
na češki jezik i izložimo na našem,<br />
najposećenijem spoljnotrgovinskom sajtu.<br />
Tru di mo se i da ide mo ko rak da lje. Ka ko<br />
smo i Srbi i Ćesi pripadnici slovenskog<br />
naroda, izuzetno je značajan i taj neposredan<br />
kon takt, i Če si vo le da do đu u Sr bi ju,<br />
jer su uvek odu še vljeni, ne samo prebogatom<br />
nacionalnom kuhinjom, nego i ambijentom<br />
i otvorenošću ljudi u Srbiji, u odnosu<br />
na osta le bal kan ske na ro de. To zna či,<br />
direktno organizujemo poslovne sastanke<br />
i poslovnih ljudi iz Češke sa potencijalnim<br />
partnerima u Srbiji, i ljudi iz Srbije u Češkoj,<br />
što pod ra zu me va i naš an ga žman i u pi sanju<br />
po ziv nih pi sa ma, kao deo pro ce du re u<br />
dobijanju inače besplatnih viza, kako bi se<br />
sve lakše organizovalo", kaže u razgovoru<br />
za INDUSTRIJU, direktor beogradske kancelarije<br />
"CzechTrade"-a, inž. David Fritsch.<br />
Za sve osta le de ta lje, slo bod no se<br />
obratite na:<br />
CzechTrade Promotion Agency<br />
CzechTrade Beograd<br />
Sarajevska 18, 11000 Beograd<br />
tel: +381 (0)11 3067 360; 3067 361<br />
fax: +381 (0)11 3067 789<br />
e-mail: belgrade@czechtrade.cz<br />
www.czec htra de of fi ces.com<br />
industrija 11/2007 35
Cum mins Ser bo Mon te<br />
p<br />
Gas mo tor ge ne ra tor sko<br />
ko ge ne ra tiv no po stro je nje<br />
Re še nje za bo lju ener get sku efi ka snost!<br />
Kao je dan od na či na da se do đe do una pre đi va nja ukup ne<br />
ener get ske sli ke i ener get ske efi ka sno sti jed ne po tro šač ke<br />
celine, korišćenje gas motor kogenerativnog postrojenja se<br />
po ka zao kao je dan od naj bo ljih i najefikasnijih. Ova tehnologija<br />
istovremene proizvodnje i toplotne i električne energije<br />
u poslednje dve decenije je dala najbolje rezultate pre svega<br />
zbog svoje energetske efikasnosti i fleksibilnosti u odnosu na<br />
celinu koju snabdeva.<br />
Kompanija Cummins kao glo bal ni<br />
lider u razvijanju i korišćenju ove<br />
tehnologije, sa godišnjim ulaganjima<br />
u raz voj ko ge ne ra tiv nih po stro je nja<br />
od pre ko 100 mi li o na do la ra, da la je<br />
veliki doprinos razvoju tehnologije sagorevanja<br />
gasa u samom gasnom motoru, a i<br />
što boljem iskorišćenju ovako oslobođene<br />
energije.<br />
Gas mo tor ko ge ne ra tiv na po stro je nja<br />
kom pa ni je Cum mins se eks plo a ti šu na<br />
svim kon ti nen ti ma. U po sled njih de set<br />
36 industrija 11/2007
Cum mins Ser bo Mon te<br />
godina stavljeno je u pogon i postprodajno<br />
servisno podržano više od sedam stotina<br />
ovakvih postrojenja, sa ukupnom instalisanom<br />
električnom snagom od preko 920<br />
MW. Iz ovih postrojenja istovremeno se<br />
dobija preko 1.000 MW toplotne energije!<br />
Dobra procena stvarnih<br />
potreba korisnika<br />
Sledeći razlog za ovakav položaj jeste<br />
potpuna orijentisanost Cummins-a prema<br />
korisniku. To znači pre svega dobru procenu<br />
njegovih stvarnih potreba, dimenzionisanje<br />
i prilagođavanje Cummins postrojenja<br />
konkretnoj primeni, zatim izradu projekta i<br />
kvalitetnu ugradnju. Osim ovoga, neophodna<br />
je pot pu na po dr ška u po gle du ser vi sa i<br />
održavanja ovakvih kompleksnih modularnih<br />
jedinica.<br />
Ima ju ći sve ovo u vi du, pri vred no dru štvo<br />
"Cummins SerboMonte d.o.o.", zajedno<br />
sa kompanijom Cummins, priprema kadrove<br />
za kvalitetnu postprodajnu podršku<br />
kogenerativnih postrojenja na teritoriji Srbije,<br />
Crne Gore i Bosne i Hercegovine.<br />
Danas, u kompaniji "Cummins Serbo-<br />
Monte", čije je sedište u Beogradu, sa<br />
zadovoljstvom mo gu da ka žu da is pu nja vaju<br />
uslo ve ko ji su neo p hod ni da bi se je dan<br />
ovakav program kogeneracije podržao na<br />
teritoriji Srbije i šire, u okruženju. Sa više<br />
od 40 za po sle nih, sa oko 2.000 kva drat nih<br />
metara radnog prostora, radionicom opremljenom<br />
neophodnim alatima i obučenim<br />
personalom, "Cummins SerboMonte" obezbeđuje<br />
korisnicima kompletnu podršku.<br />
Br zo i efi ka sno ot kla nja nje svih<br />
kvarova - "Qu ic kSer ve"<br />
Kroz "Cum mins"-ov pro gram "QuickServe",<br />
servisna služba "Cummins SerboMonte"<br />
garantuje brzo i efikasno otklanjanje<br />
svih kvarova. Zahvaljujući ovakvom pristupu,<br />
jedno kogenerativno postrojenje može<br />
da ra di i vi še od 8.000 h go di šnje. Po red<br />
toga, ono može biti povezano na sistem<br />
daljinske kontrole i praćenja kako u servisnom<br />
centru distributera, tako i u servisnom<br />
centru proizvođača u Engleskoj.<br />
Stepen energetske efikasnosti<br />
iznosi preko 83%<br />
"Cummins SerboMonte" u potpunosti<br />
doprinosi plasiranju ove efikasne<br />
tehnologije, čiji stepen energetske<br />
efi ka sno sti iz no si pre ko<br />
83%! Do pri nos je ve li ki i u<br />
poboljšanju tzv. koeficijenta<br />
raspoloživosti koji prela<br />
zi 92%, ili pre ko 8.000<br />
sa ti ra da go di šnje, za<br />
šta su u "Cum mins SerboMonte"<br />
spremni da<br />
garantuju. Takođe, stepen<br />
emisije izduvnih<br />
gasova, azotnih oksida<br />
i ugljen-monoksida je<br />
u skladu sa najstrožijim evropskim<br />
pro pi si ma, u skla du sa di rek ti va ma Evropske<br />
Uni je.<br />
Pri me na Cum mins<br />
kogenerativnih postrojenja<br />
U toku je realizacija ugovorene isporuke,<br />
ugradnje i puštanja u rad kogenerativnog<br />
postrojenja koje će istovremeno proizvoditi<br />
315kW elek trič ne i 402 kW to plot ne energije<br />
neophodne za funkcionisanje naftnog<br />
ga snog po lja Ve le bit, u okvi ru NIS Naf tagas.<br />
U Temišvaru (Rumunija), ove godine<br />
su pu šte na u rad dva "Co gen co" ko ge nera<br />
tiv na po stro je nja od po 500 kW ko ja je<br />
ugovorio "Cummins SerboMonte".<br />
I u svetu "Cummins" kogenerativna<br />
postrojenja našla su svoju primenu:<br />
- Jinqiao sportski centar u Šangaju (Kina):<br />
je di ni ca od 315 kW ko ja u isto vre me obezbeđuje<br />
sportskom centru svu nepohodnu i<br />
električnu i toplotnu energiju za zagrevanje<br />
vode bazena.<br />
- Viridor Waste Management Landfll,<br />
Dun bar - Škot ska, gde je kom pa ni ja ko ja<br />
se bavi odlaganjem smeća, kao gorivo<br />
iskoristila metan koji nastaje pri truljenju<br />
otpada. Ovako dobijeni gas se koristi u dve<br />
kogenerativne jedinice od po 1,75 MW. Na<br />
ovaj na čin, kroz pro iz vod nju<br />
3,5 MW električne<br />
energije, dat je doprinos očuvanju<br />
životne sredine i ostvaren značajan porast<br />
profita kroz isporuke viškova električne<br />
energije obližnjoj "Lafarge" fabrici.<br />
Garancija na performanse<br />
i ras po lo ži vost si ste ma<br />
"Cummins SerboMonte" nudi izradu tehnoekonomske<br />
analize i studije isplativosti,<br />
a nakon isporuke i puštanja u rad, izdaje se<br />
garancija na performanse i raspoloživost<br />
sistema. Potencijalni korisnici kogenerativnih<br />
postrojenja su sve firme, institucije<br />
i objek ti gde je po treb no isto vre me no<br />
i pouzdano snabdevanje električnom i<br />
toplotnom energijom u većem delu godine:<br />
prehrambena, drvno-prerađivačka, hemijska<br />
industrija, bolnice, bazeni, sportsko<br />
poslovni centri, hoteli itd.<br />
Pro iz vod ni pro gram ko ge ne ra tiv nih<br />
po stro je nja ob u hva ta po stro je nja do 2<br />
MW elek trič ne ener gi je. U slu ča ju po trebe,<br />
mo gu se is po ru či ti ko ge ne ra tiv na<br />
po stro je nja ko ja za do vo lja va ju ve će po trebe<br />
za elek trič nom ener gi jom (i do 30<br />
MW!), gde vi še po stro je nja ra di u pa ra lelnom<br />
režimu rada.<br />
Sve detalje možete saznati od stručnjaka<br />
i dobrih poslovnih domaćina u "Cummins<br />
SerboMonte", na adre si:<br />
Auto put 22, p. fah 113, 11080 Be o-<br />
grad, Srbija.<br />
Njihova poruka i pouka je jednostavna:<br />
"Za svako pitanje postoji odgovor, za svaki<br />
problem postoji rešenje!"<br />
industrija 11/2007 37
HON DA ko sa či ce<br />
p<br />
Nadmo u malom<br />
TEKST: KO STA JO VA NO VIĆ, DIPL. ECC.<br />
U ovom bro ju nastavljamo priču<br />
o naj sa vre me ni jim ko sa či cama!<br />
Sa mo da pod se ti mo da su<br />
Honda kosačice za travu tehnološki<br />
napredne, pouzdane i jednostavne<br />
za upotrebu. Njihova<br />
pri me na od ure đe nih vr to va do<br />
zapuštenih površina daje iste,<br />
vrhunske rezultate.<br />
MALI VRTOVI<br />
Električne kosačice – Ekološko rešenje<br />
Zašto da kupite Honda kosačicu za Vaš<br />
vrt ko ji je ma li?<br />
Iako je mali, zahteva punu pažnju i redovnu<br />
negu. Koliko Vas je koštalo njegovo uređe<br />
nje! I zar da sa da to za po sta vi te ku po vinom<br />
neodgovarajuće kosačice? Zato se ne<br />
odlučujte za jeftino, jer proći ćete skuplje.<br />
Ne ka vaš vrt odi še zdra vljem i le po tom. Vi<br />
zaslužujete najbolje:<br />
• Udobnost – plat ne ni koš za tra vu<br />
koji ne zahteva često pražnjenje, lak za<br />
skidanje;<br />
• Sigurnost – sigurnosni prekidač koji<br />
sprečava slučajno pokretanje mašine,<br />
prsten za učvršćivanje kabla;<br />
• Napravljeni su da traju – ša si ja od<br />
ABS-a, lagana i otporna na koroziju;<br />
• Jednostavna upotreba – podešavajuća<br />
visina sečenja pomoću dva podizača<br />
(prema modelu).<br />
Honda poseduje najbolji<br />
izbor kosačica za male<br />
vr to ve, kao i za one ko ri snike<br />
ko ji ne že le da po tro še<br />
mno go nov ca. La ga ni i kom pakt ni, ovi<br />
modeli su jedno ekološko rešenje za negu<br />
malih površina.<br />
Dijapazon električnih kosačica omoguća<br />
va vam da oda be re te onu ko ju mo že da<br />
koristi cela porodica. Lagane su i jednostav<br />
ne za upo tre bu. Tre ba sa mo da ih upalite<br />
i počnete košenje, bez problema.<br />
HRE 330:<br />
- elek trič ni mo tor 1,1 kW<br />
- ručno pokretanje (guranje)<br />
- ABS ša si ja<br />
- platneni koš<br />
- širina sečenja 33 cm<br />
- koš 27 l<br />
Naj moć ni ji ras pon elek trič nih<br />
ko sa či ca na tr ži štu<br />
Za one zah tev ni je, Hon da nu di elek tričnu<br />
kosačicu sa snagom mašine koja koristi<br />
benzin. Ona je napravljena poštujući standarde<br />
zaštite životne sredine, bezbednosti.<br />
Koristi se bez rizika. Kao autonomna, ona<br />
ne zavisi ni od kablova ni od karburatora.<br />
U če mu je taj na? U vi so koj teh no lo gi ji<br />
Honde koja poštuje pristup - Ulaganje za<br />
budućnost!<br />
VRTOVI SREDNJE VELIČINE<br />
I VE LI KI VR TO VI<br />
IZY – Olakšaće vam život<br />
Raspon IZY kosačica je dizajniran da bi<br />
se ko še nje oba vi lo na in tu i ti van i bez bedan<br />
na čin. Nji ho vo jed no stav no po kre tanje,<br />
rukovanje i upotreba zaista olakšava<br />
život, jer vi zaslužujete najbolje:<br />
• koš velikog kapaciteta koji ne zahteva<br />
če sto pra žnje nje i lak je za ru ko va nje olakša<br />
će vam ži vot;<br />
• lako se pokreće zahvaljujući automatskom<br />
dekompresionom ventilu. Optimalno<br />
pokretanje sa elektronskim<br />
paljenjem;<br />
• kosačica se lako gura<br />
zahvaljujući širokim točkovima<br />
sa dvostrukim kugličnim<br />
ležajevima. Postoji i u verziji sa sopstvenim<br />
po go nom;<br />
• lako regulisanje sečenja zahvaljujući<br />
lako vidljivim velikim polugama.<br />
IZY pred sta vlja eks klu ziv nu po nu du ko sačica<br />
Honda, pomoću koje vam košenje<br />
neće predstavljati monoton zadatak nego<br />
HRE 370:<br />
- elek trič ni mo tor 1,3 kW<br />
- ručno pokretanje (guranje)<br />
- ABS ša si ja<br />
- plat ne ni koš<br />
- ši ri na se če nja 37 cm<br />
- koš 35 l<br />
će se po stati zadovoljstvo. Modeli su i osmišljeni<br />
za ljubitelje uređivanja i idealne su<br />
veličine.<br />
IZY je idealan izbor za ljubitelje uređivanja<br />
vrtova:<br />
• sigurne, udobne i tihe kosačice;<br />
• le pog iz gle da;<br />
• la kim pri stu pom svim nje nim glav nim<br />
delovima;<br />
• dizajnirane za upotrebu bez problema;<br />
• komande u boji;<br />
• lako se lokalizuju.<br />
Negujte svoj vrt bez zamaranja!<br />
Honda motokultivatore možete kupiti u<br />
prodavnici u okviru poslovne zgrade Bazis<br />
grupe, generalnog distributera Honde za<br />
Srbiju i Crnu Goru, u ulici Grčića Milenka<br />
39 u Be o gra du.<br />
38 industrija 11/2007
p<br />
DSD KA E SER kom pre so ri<br />
Nova generacija<br />
Pu na sna ga, efi ka snost i kom pakt nost<br />
Već prema ustaljenoj praksi KAESER bar jednom godišnje<br />
unapređuje po jednu seriju svojih proizvoda. Ovoga puta,<br />
iz bor je pao na DSD seriju. Iako je ova se ri ja i do sa da, što<br />
se tiče efikasnosti, bila iznad svoje konkurencije, menadžment<br />
KAESER-a odlučio se da primeni saznanja svojih stručnja<br />
ka i po nu di tr ži štu još efi ka sni je kom pre so re.<br />
TEKST: IVAN SIV ČE VIĆ, DIPL. INŽ. MAŠ.<br />
Umesto dosadašnjih kompresora<br />
ove se ri je DSD 141, 171, 201, 241,<br />
281 i serije sa invertorom broja obrta<br />
ja mo to ra DSD SFC 201, 241, 281, sa da<br />
je ponuđeno tržištu sledeće:<br />
1. Klasični vijčani kompresori sa direknim<br />
po go nom DSD 142, 172, 202, 238 i<br />
DSDX 243, 302 (ka pa ci te ta od 13,62 do<br />
30,20 m3/min na pri ti sci ma od 5,5 do 15<br />
bar(g));<br />
2. Kompresori sa in tegrisanim rashladnim<br />
su ša čem va zdu ha DSD T 142, 172,<br />
202, 238 (ka rak te ri sti ke su iste sa mo što<br />
se vazduh suši na tačku rose +30 C);<br />
3. Kompresori sa integrisanim invertorom<br />
bro ja obr ta ja DSD SFC 142, 172, 202,<br />
238 i DSDX SFC 243, 302 (istih su ka pa cite<br />
ta kao i kla sič ni ove se ri je, s tim što im se<br />
varijabilni deo kapaciteta kreće u dijapazonu<br />
od 71 do 83% od pu nog ka pa ci te ta);<br />
4. Poslednja kombinacija su kompresori<br />
sa integrisanim rashladnim<br />
sušačem i invertorom broja<br />
obr ta ja DSD T SFC 142, 172,<br />
202, 238.<br />
Nova serija, sem primene<br />
novih tehničkih rešenja, pretrpela<br />
je i vizuelne promene,<br />
tako da su jedinice kompaktni<br />
je i lak še. Što se ti če una pređenja,<br />
najviše je postignuto<br />
na ušte di ener gi je, pre ko<br />
smanjenja obrtaja vijčanog<br />
para, boljim rešenjima hlađenja<br />
ka ko ulja ta ko i va zdu ha, i<br />
primenom najnovije generacije<br />
visokoefikasnih elektromoto<br />
ra, ka ko za po gon, ta ko i za<br />
ventilator.<br />
Izdvojićemo samo neka konkretna unapređenja:<br />
1. Kompletna serija DSDX snabdevena<br />
je specijalnim sporohodnim vijčanim blokom<br />
(SIG MA Pro fil 1500 min-1) ko ji u od nosu<br />
na kla si čan SIG MA Pro fil ima ušte du<br />
energije i do 15%;<br />
2. KAESER kompresori se pokreću sa<br />
“High Efficiency“ EU-eff 1 elektro motorima,<br />
visokih performansi i pouzdanosti;<br />
3. KAESER-ovo rešenje<br />
direktnog pogona 1:1<br />
eli mi ni še ka ko gu bit ke<br />
prilikom prenosa snage<br />
sa kaišnim prenosom, ili<br />
reduktorom, tako i pojednostavljuje<br />
popravke na<br />
ovom delu ukoliko dođe<br />
do otkazivanja;<br />
4. Primenom sporijeg vijčanog bloka i<br />
ino va ci ja ma na hla đe nju, ka ko ulja ta ko i<br />
vazduha, postiglo se i smanjenje buke za 5<br />
do 6 dB(A) u od no su na prethodnu se ri ju;<br />
5. Kao što se vi di iz pret hod nih na vo da,<br />
serija je dobila više kombinacija sa rashladnim<br />
sušačem i invertorima broja obrtaja.<br />
Ovim je znatno proširena mogućnost korisnicima<br />
da izaberu kompresor baš kakav<br />
im je po tre ban, a da pri to me ima ju ma nju<br />
potrošnju električne energije u ekspolataciji<br />
kao i skrom ne zah te ve za pro sto rom;<br />
6. Integrisani industrijski računar SIGMA<br />
CONTROL omogućava potpunu kontrolu<br />
rada kompresora, kao i praćenje njegovog<br />
održavanja. Pored toga, omogućava integrisanje<br />
kompresora u kompresorsku<br />
stanicu preko eksternog<br />
kompjutera, itd.<br />
Iz svega iznetog možemo<br />
za klju či ti da KA E SER, kao<br />
jedan od vodećih proizvođača<br />
vijčanih kompresora, ne posustaje<br />
u svojim ambicijama da<br />
proizvede što kvalitetnije vijčane<br />
kom presore, vodeći prvenstveno<br />
ra ču na o nji ho voj eksploataciji. I ovom se rijom<br />
na pra vljen je po mak u ušte di ener gi je<br />
(smanjena specifična snaga), smanjenju<br />
buke, lakšem održavanju i kvalitetnijem<br />
upravljanju kompresora iz<br />
svog proizvodnog programa.<br />
Uko li ko vas je ovaj pri kaz za inte<br />
re so vao, i do šli ste na po misao<br />
da svo ju sta ru kom pre sorsku<br />
stanicu inovirate, molimo<br />
vas da se obratite generalnom<br />
zastupniku KAESER kompresora<br />
za Sr bi ju, kao i za Cr nu Go ru,<br />
preduzeću BAZIS GRUPA iz Be o-<br />
gra da, gde ćete dobiti potpune<br />
informacije o celokupnom proizvodnom<br />
programu ovog svetski<br />
poznatog proizvođača kompresora,<br />
kao i potpunu podršku u<br />
rešavanju vaših problema u<br />
proizvodnji i eksploataciji sabijenog<br />
vazduha. in<br />
industrija 11/2007 39
Ško la odr ža va nja<br />
j<br />
Prilika za usavršavanje<br />
Iskustva vodećih evropskih i svetskih kompanija ukazuju na či njenicu<br />
da sektor održavanja tehničkih sistema, iz go di ne u go di nu, sve<br />
vi še do bi ja na zna ča ju. To se de šava, pre svega, jer kvalitetno održavanje<br />
omogućuje kompanijama da kroz realnu optimizaciju dugoročnih<br />
planova i efikasno smanjenje troškova postignu isplativu i<br />
konkretnu konkurentsku prednost.<br />
Da oblast odr ža va nja teh nič kih<br />
sistema zauzima značajno mesto<br />
u industriji i drugim privrednim<br />
granama govori i činjenica da zemlje u<br />
kojima se prate troškovi održavanja raspolažu<br />
podacima iz kojih se može videti da se<br />
na održavanje godišnje izdvoji isto novca<br />
koliko i za vojni budžet. Mnogobrojni eksperti<br />
u SAD različito procenjuju troškove<br />
odr ža va nja, ali se svi sla žu u to me da je<br />
po ten ci jal ušte de oko 35%. I ne sa mo to,<br />
savremeni menadžeri održavanje posmatraju<br />
kao upravljanje kvalitetom na duže<br />
staze, sa procenom da smanjenje troškova<br />
održavanja za 4% odgovara povećanju proizvodnje<br />
od 15%.<br />
Ne spor no je da će se i na ša ze mlja, pre<br />
ili kasnije, priključiti Evropskoj uniji. To<br />
će zah te va ti pri la go đa va nje po sto je ćim<br />
za kon skim nor ma ma EU i u obla sti odr žavanja.<br />
Shodno tome, a prateći trendove<br />
u odr ža va nju, Institut za istraživanja i<br />
projektovanja u privredi - IIPP, u no vembru<br />
2005. godine, pokrenuo je edukativni<br />
se mi nar iz ove obla sti, ko ja je kod nas,<br />
trenutno, malo zastupljena. Osnovna želja<br />
Instituta IIPP bila je da stručnjacima u<br />
Srbiji pruži mogućnost da inoviraju svoja<br />
zna nja po pro gra mu "Evropske asocijaci<br />
je na ci o nal nih dru šta va odr ža va la ca”<br />
- (EFNMS) i da se na taj na čin kva li fi ku ju za<br />
poslove upravljanja održavanjem na nivou<br />
Evropske unije.<br />
Se mi nar pod na zi vom "Ško la odr žava<br />
nja" or ga ni zu je se dva pu ta go di šnje<br />
– to kom mar ta i ok to bra – i ba vi se pro ble-<br />
matikom održavanja tehničkih sistema.<br />
Namenjen je edukaciji kadrova, menadžmenta<br />
i top-menadžmenta, u cilju njihovog<br />
usavršavanja, podizanja nivoa rada i efikasnosti<br />
i boljeg pozicioniranja u okruženju.<br />
In sti tut "IIPP” je za pre da va če u "Ško li odr žavanja"<br />
angažovao eminentne profesore sa<br />
Beogradskog Univerziteta, kao i veliki broj<br />
eksperata iz privrede.<br />
Tokom više od dve godine rada seminar<br />
je odlušalo blizu 200 stručnjaka iz više<br />
od 70 vodećih preduzeća Srbije. Među<br />
njima su: US Steel Srbija, TE Kostolac,<br />
Carnex, JAT Tehnika, Ikarbus, JKP Mediana<br />
Niš, Pan AS No vi Sad, GSP Be o grad,<br />
JKP Beogradski vodovod i kanalizacija,<br />
Železnice Srbije, NIS<br />
Naf ta gas... Zvuč nost ovih imena<br />
jeste potvrda kvaliteta rada<br />
"Škole održavanja”, a sertifikat<br />
Nacionalni stručnjak za upravljanje<br />
održavanjem jeste njen<br />
rezultat.<br />
Svi Nacionalni stručnjaci, uz polaganje<br />
posebnog ispita, imaju priliku da verifikuju<br />
ste če na zna nja i na Evrop skom ni vou,<br />
od no sno da stek nu pra vo na zva nje Evropski<br />
menadžer održavanja (European maintenance<br />
manager). Po završetku "Škole<br />
održavanja" Društvo održavalaca tehničkih<br />
si ste ma - DOTS, to kom apri la, u ime<br />
EFNMS-a, organizuje pismene ispite iz<br />
teorijskog znanja (na maternjem jeziku) i<br />
poznavanja terminologije održavanja (na<br />
engleskom jeziku). Polaganjem ovih ispita<br />
dobija se diploma Evropski menadžer održavanja,<br />
a polaznici se upisuju u Evrop ski<br />
re gi star ovla šće nih struč nja ka za upravlja<br />
nje odr ža va njem. Va žnost na ve de nih<br />
di plo ma je na či ta voj teritoriji Evropske<br />
zajednice.<br />
Ne ki od na ših struč nja ka su u to me već<br />
uspeli. U aprilu 2006. godine, Srbija je dobila<br />
prve sertifikovane evropske stručnjake<br />
za održavanje, a broj domaćih stručnjaka<br />
sa ovom evrop skom di plo mom uve ćao se i<br />
apri la 2007. go di ne. Sr bi ja se ta ko, u za i sta<br />
kratkom periodu, našla ispred zemalja kao<br />
što su Velika Britanija, Holandija, Češka i<br />
mno ge dru ge. Uspeh je tim ve ći, jer su ovo<br />
pr va zva nja tog ni voa u ovom de lu Evro pe!<br />
Prilagođavajući se zahtevima pojedinih<br />
preduzeća, Institut "IIPP" organizuje i tzv.<br />
"in-house" treninge, koji su svojim sadržajem,<br />
lokacijom i tempom rada potpuno prilagođeni<br />
klijentu. U okviru takve saradnje<br />
sa mo je, na pri mer, TE Ko sto lac ste kla 20<br />
stručnjaka sa Nacionalnom diplomom.<br />
Na osnovu svega navedenog, sasvim<br />
je sigurno da je edukacija stručnjaka, bilo<br />
na nacionalnom ili međunarodnom<br />
nivou, od presudnog<br />
značaja za definisanje buduće<br />
tržišne pozicije svakog preduze<br />
ća, ka ko onih ko ja se ba ve<br />
održavanjem, ta ko i onih ko ja<br />
imaju sopstvene sektore održava<br />
nja. To je ujed no raz log, i po ziv za sve one<br />
ko ji to do sa da ni su uči ni li, da s po seb nom<br />
pa žnjom pra te, ili se uklju če u rad "Ško le<br />
održavanja". Prva prilika je novi ciklus "Škole<br />
održavanja”, u oktobru 2007. godine!<br />
Kontakt za više in for ma ci ja:<br />
011/2084–529, 011/2088-041,<br />
011/3302–451<br />
www.iipp.co.yu<br />
(Rubrika realizovana u saradnji sa Institutom<br />
za istraživanja i projektovanja u privredi,<br />
Studije – Inženjering – Projektovanje<br />
– Istraživanja – Konsalting – Edukacija)<br />
40 industrija 11/2007
Roterdamska luka<br />
Najvee raskrše<br />
robnih puteva<br />
Iako je Ro ter dam dru gi grad po<br />
veličini u Holandiji, najvažniji je<br />
državni saobraćajni čvor. Luka<br />
Roterdama je najveća u Evropi i<br />
treća po veličini u svetu.<br />
TEKST: DR GO RAN ĆI RO VIĆ, MR DAR KO PLA ME NAC<br />
Početkom šezdesetih godina prošlog<br />
ve ka u Se ver nom mo ru su<br />
otkrivene rezerve nafte i gasa sa<br />
čijom eksploatacijom je početo početkom<br />
sedamdesetih. Godine 2001. dnevno je<br />
vađeno 6 miliona barela (oko milion tona)<br />
naf te i 280.000.000 m 3 prirodnog gasa.<br />
Evrop sko tr ži šte se pre ko ove lu ke snabdeva<br />
na pet načina: drumskim saobraćajem,<br />
železnicom, unutrašnjim brodskim<br />
saobraćajem, brodovima obalske plovidbe<br />
i cevovodima. Sva roba koja u Roterdam<br />
stig ne uju tru, već je po pod ne u Ne mač koj,<br />
Belgiji, Francuskoj ili Velikoj Britaniji. Najveća<br />
pred nost lu ke je nje na lo ka ci ja na ušću<br />
re ka Raj ne i Mas, či me je omo gu ćen unutrašnji<br />
plovni saobraćaj u središte Evrope.<br />
Naj pro met ni ja lu ka na sve tu<br />
Kroz luku Roterdam prolazi desetine<br />
miliona tona robe godišnje. Roterdamska<br />
lu ka je naj pro met ni ja na sve tu, sa pre ko<br />
300.000 za po sle nih. U okvi ru nje se na la zi<br />
i PER MIS, najveća rafinerija nafte na svetu.<br />
Takođe, za saobraćajne usluge od značaja<br />
je či nje ni ca da je aero drom "Schip hol" u<br />
Amsterdamu na četvrtom mestu u Evropi<br />
po veličini, kada je u pitanju i putnič ki i transport<br />
ro be. U pru ža nju uslu ga u me đu narodnom<br />
transportu, holandske transportne<br />
kompanije su usmerene na jedan od ova<br />
dva značajna saobraćajna centra.<br />
Roterdamska luka ostvaruje rast zahvaljujući<br />
novim robnim tokovima. Tome doprino<br />
si kri za lu ka u Ve li koj Bri ta ni ji, ko je su<br />
godinama propuštale izgradnju infrastrukture.<br />
Mnogi brodari se stoga usmeravaju<br />
na Roterdam. Takozvani fideri (dostavljači)<br />
obavljaju posle toga dostavu kontejnera na<br />
britansko kopno.<br />
U narednom periodu<br />
je pla ni ra no po ve ćanje<br />
pretovara na deset<br />
mi li o na kon tej ne ra.<br />
Ta ko đe, u iz grad nji je<br />
160 km du ga ta ko zvana<br />
"Beuwe" pru ga. Uz<br />
ulaganja od 4,7 milijarde<br />
evra, ova pru ga bi<br />
tre ba lo da, kao či sta<br />
železnička teretna saobra<br />
ćaj ni ca, od kra ja<br />
2007. godine roterdamski<br />
terminal u Emerihu<br />
poveže sa nemačkom<br />
mrežom železničkih pruga<br />
i ta ko od stra ni do sada<br />
šnja uska gr la, či me<br />
će luka Roterdam da nadoknadi svoj deficit<br />
u prevozu kontejnera železnicom.<br />
Distribucija tereta preko morskih luka<br />
raste za oko osam procenata godišnje.<br />
Trenutno je luka u Roterdamu predvodnik<br />
bran še u od no su na osta le lu ke u oko li ni, i<br />
ona će po svemu sudeći zadržati tu poziciju<br />
i da lje is pred Ham bur ga.<br />
Opis lu ke<br />
U XIV ve ku Ro ter dam je<br />
bio ma lo pri mor sko se lo<br />
na re i ci Ro te, da bi šest<br />
ve ko va ka sni je po stao jedna<br />
od naj va žni jih evropskih<br />
mor skih lu ka. Ro terdam<br />
je naj ve e in du strijsko<br />
sre di šte i cen tar snabde<br />
va nja i tran spor ta. Preko<br />
lu ke se ostva ru je ulaz<br />
na evrop sko tr ži šte ko je<br />
bro ji 450 mi li o na po tro ša-<br />
a. Go di šnji pro met iz no si<br />
oko 370 mi li o na to na.<br />
Budući da je luka locirana direktno<br />
na Severnom moru, najveći prekookeanski<br />
brodovi mogu neprekidno da pristaju,<br />
to kom da na i no ći, svih se dam da na u sedmi<br />
ci. Du bi na lu ke je 24 me tra, što omo gu ćava<br />
bezbedno uplovljavanje i isplovljavanje i<br />
najvećim prekookeanskim brodovima, bez<br />
ob zi ra na bli zi nu ka nala,<br />
pli mu, ose ku i osta le<br />
nepogodnosti. Ona je<br />
neprekidno otvorena za<br />
sa o bra ćaj - po mor ske<br />
službe i dobavljači neprekidno<br />
omogućavaju brz<br />
i garantovan servis za<br />
sve bro do ve. Lu ka je<br />
dugačka 40 kilometara,<br />
zo na lu ke ima 10.500<br />
hek ta ra, a in du strij ska<br />
zona obuhvata 5.000<br />
hektara.<br />
Karakteristika luke je<br />
vrlo razvijena infrastruktura.<br />
Kompanije i firme<br />
imaju sve mogućnosti i<br />
pogodnosti za pretovar,<br />
manipulaciju i distribuciju tereta, kao i za<br />
različite vrste privrednih delatnosti u lučkoj<br />
zo ni. Na ras po la ga nju su i sve pra te će<br />
službe, snabdevanje, održavanje, skladištenje<br />
i osta li ser vi si. Ro ter dam ska lu ka va ži<br />
42 industrija 11/2007
Roterdamska luka<br />
u sve tu kao naj jeftinija za skladištenje, a<br />
takođe je veliki broj i ostalih pogodnosti.<br />
Luka je potpuno opremljena za istovremeni<br />
pretovar hemikalija, tečnog tereta,<br />
automobila, zamrznutih proizvoda, hrane,<br />
ili kontejnera. Njen poseban kvalitet je<br />
povoljan položaj u odnosu na Evropu, otvore<br />
na i br za ve za sa mo rem, vr lo ve li ka morska<br />
du bi na uz oba lu, kao i po god na ve za sa<br />
za le đem. Ovo je či ni pr vom lu kom na evropskom<br />
kontinentu. Nedeljno sa do ko va kreće<br />
oko 500 brodova koji roterdamsku luku<br />
spa ja ju sa pre ko 1.000 lu ka u sve tu.<br />
De lat nost i pla no vi<br />
Roterdamska luka je osposobljena za<br />
klasičan/kranski pretovar, takozvani "lo-lo"<br />
pretovar ("lift-on/lift-off"), kao i za "ro-ro"<br />
pretovar. "Ro-ro" pretovar ("roll-on/roll-of"),<br />
karakterističan je poslednjih nekoliko decenija.<br />
"Ro-ro" brodovi su projektovani da<br />
nose teret koji se može kretati okretanjem/kotrljanjem,<br />
kao što su automobili,<br />
prikolice, kompozicije voza, kontejneri sa<br />
šasijom. Ovi, uglavnom, veliki prekookeanski<br />
brodovi imaju ugrađene rampe, koje<br />
omo gu ća va ju efi ka sno pu nje nje i pra žnjenje<br />
bro do va u lu ci po kre ta njem te re ta. To<br />
su feriboti, teretni brodovi i barže. Ovakav<br />
pretovar smanjuje rizik od oštećenja. U<br />
poslednje vreme se projektuju teretni brodovi<br />
isključivo za prevoz automobila. Za<br />
razliku od klasičnog pretovara u kojem se<br />
količina tereta meri tonama, u "ro-ro" pretovaru<br />
meri se širinom tereta u metrima.<br />
Planovima gradskih vlasti predviđeno je<br />
da do 2020. go di ne Ro ter dam ima naj konkurentniju<br />
luku. Ovo je predviđeno preko<br />
sledećih glavnih pravaca razvoja: luka sa<br />
sveobuhvatnom ponudom, inovativna, sa<br />
upravljanjem pomoću inteligentnih tehnika,<br />
brza i sigurna, atraktivna i čista.<br />
Uprava luke neprekidno ulaže u proširenje<br />
i poboljšanje svojih usluga. Jedan<br />
od naj ve ćih pro je ka ta je pri stup ni obje kat<br />
nove luke i industrijske zone u Severnom<br />
moru - Mas 2, sa planiranom površinom<br />
industrijske zone od 5.000 hektara, od<br />
čega 1.000 hektara industrijskog terena<br />
sa direktnim pristupom dubokoj vodi.<br />
Di stri bu tiv ni cen tar<br />
Kao od go vor na svet ske zah te ve u me đunarodnoj<br />
trgovini, Roterdam je razvio uspešan<br />
distributivni centar – distributivne<br />
parkove sa naprednom logistikom i velikim<br />
mogućnostima za različite operacije na<br />
pojedinačnim lokacijama. Ovi parkovi su<br />
logična posledica porasta zahteva brodskih<br />
kompanija i kompanija za snabdevanje<br />
koji se odnose na isporuku "just-intime"<br />
mora da naznači šta je njegova potreba i<br />
u kojoj količini. Snabdevač mora da bude<br />
siguran da će zahtevana nabavka stići u<br />
dogovoreno vreme i na zahtevanu lo ka ciju.<br />
Posebno je interesantno za mala i srednja<br />
pred u ze ća ko ja že le da pro dru na prekomorska<br />
tržišta da izaberu roterdamsku<br />
lu ku kao ba zu za pro dor na tr ži šte, bu du ći<br />
da imaju mogućnost da koriste sposobnost<br />
stručnjaka i lokalne trgovinske mreže.<br />
poslove upravljanja i razvoja, vodeći računa<br />
o sigurnosti i zaštiti zaposlenih, plovila<br />
i životne okoline. Svake godine u roterdamsku<br />
lu ku uplo vi oko 35.000 ve li kih pre kookenaskih<br />
brodova i 130.000 brodova<br />
unutrašnje plovidbe. Zaposleni pouzdano<br />
manipulišu brodovima, koristeći najsavremenije<br />
radare i patrolne čamce. Inspektori<br />
neprekidno motre na opasne terete i bezbedan<br />
tok svih procedura od uplovljavanja<br />
(isporuka koja stiže u dogovoreno vre-<br />
do isplovljavanja brodova i barži. U luci ima<br />
me) i po ni žoj ce ni. "Just-in-time" kon cept se<br />
preko 1.200 preduzeća koja nude svoje<br />
Privreda u luci<br />
uspešno primenjuje poslednjih tridesetak<br />
uslu ge i pro iz vo de, u obla sti tran spor ta,<br />
godina i doprineo je značajnom povećanju<br />
efikasnosti u velikim kompanijama.<br />
"Just-in-time" je sistem projektovan da<br />
omogući da materijal ili nabavka stigne do<br />
postrojenja upravo kada je potrebna, tako<br />
da su troškovi skladištenja ili čuvanja minimalni.<br />
Ovaj sistem zahteva značajnu saradnju<br />
između mušterije i snabdevača. Klijent<br />
U luci postoji dominantno razvijena industri<br />
ja – po stro je nja u okvi ru sa me lu ke i u<br />
okolini ostvaruju 50% prihoda i zapošljavaju<br />
oko 20.000 rad ni ka. Oko 60% od 5.000<br />
hektara industrijske zone je zakupila petrohemijska<br />
industrija. Uprava luke ima 1.250<br />
zaposlenih, u domenu komercijale, nautike<br />
i lučke infrastrukture, i efikasno obavlja<br />
špedicije, tereta, utovara i istovara, industrije,<br />
poslovanja, proizvodnje i trgovine.<br />
Uprava roterdamske luke je partner u<br />
prometu nekretninama zainteresovanim<br />
kompanijama koje posluju u lučkoj zoni. Od<br />
2006. godine ove kompanije mogu ulagati<br />
u razvoj novih nekretnina ili u korišćenje<br />
postojećih objekata. in<br />
industrija 11/2007 43
Provozna trgovina<br />
Monopol<br />
je mio...<br />
Beograd je do četrdesetih godina 19. veka bio središte provozne<br />
tr go vi ne iz me đu Is to ka i Za pa da jer je bio ve zan sa Ca rigradom<br />
najkraćim i najboljim suvozemnim putem. Ovde je iz<br />
Regensburga stizala lađama roba namenjena zemljama Istoka,<br />
a sa Istoka ona koju su prenosili karavani. U trgovinskoj razmeni<br />
veliki broj komisionara je posredovao u Beogradu.<br />
Knez Mi loš je od mah po za ključenju<br />
mi ra sa Turcima, zbog važnosti<br />
Beograda kao centra za provoznu<br />
tr go vi nu, po sta vio po seb nog uprav ni ka srpske<br />
tr go vi ne. Nje gov za da tak je bio da unapređuje<br />
trgovinu.<br />
Prvi upravnik trgovine ili kako se nazivao<br />
bazarđenbaša, bio je Na um Ič ko. On je bio<br />
neka vrsta generalnog posrednika za sav<br />
iz voz. Imao je pra vo i "isled ne" tr go vač ke<br />
vla sti jer je po sre do vao i mi rio tr gov ce u njihovim<br />
sporovima.<br />
Obračunavanje<br />
Komisionarski poslovi su se obavljali<br />
na sle de ći na čin. Ro ba ko ja je u Be o grad<br />
stizala lađama ili karavanima, istovarivana<br />
je kod bazarđenbaše. Njemu se predavalo<br />
i spro vod no pi smo ko je je gla si lo na ko misionara.<br />
Onda bi bazarđenbaša pozivao<br />
komisionara da dođe, pregleda espap<br />
i primi sprovodno pismo. Komisionar je<br />
potom davao nalog bazarđenbaši da skelama<br />
pre ba ci espap pre ko gra ni ce, s tim da<br />
će on, po pri je mu nov ca za pro da tu ro bu,<br />
izvršiti obračun sa bazarđenbašom i platiti<br />
mu đumruk, bazarđenbašluk, skelarinu i<br />
pročaju. Posle toga komisionar je upućivao<br />
ra čun kup ci ma espa pa. Ka da mu oni pla te,<br />
komisionar bi plaćao bazarđenbaši i slao<br />
novac vlasnicima espapa.<br />
Ič ko ve ma ni pu la ci je<br />
Ova kav na čin tr go vi ne je u to vre me<br />
bio veoma razvijen. Ali zloupotreba polo-<br />
Us po sta vljen po slov ni most<br />
iz me đu Hr vat ske i Sr bi je<br />
Srpska asocijacija menadžera (SAM),<br />
kao pridruženi član Evropske konfederacije<br />
menadžera (EUM) legitimnije će<br />
zastupati interese srpskih menadžera i u<br />
EU, a biće konsultovana i u izradi pojedinih<br />
evropskih akata koje će morati da primenjuju<br />
sva nacionalna zakonodavstva. Članstvo<br />
u EUM doprinelo je boljem pozicioniranju<br />
srpske strukovne menadžerske organizacije<br />
u Evropi i regionu, izjavio je nedavno<br />
predsednik SAM, Slobodan Vučićević. Pod-<br />
reflektor<br />
se ća ju ći da je SAM član EUM<br />
od 7. ju na 2007. go di ne, on<br />
je na gla sio da je Evrop ska<br />
kon fe de ra ci ja me na dže ra<br />
zva ni čan so ci jal ni part ner<br />
Evropske komisije i zastupnik<br />
in te re sa 1,5 mi li o na<br />
menadžera.<br />
Vučićević je potpisao i Spora<br />
zum o sa rad nji sa Hrvatskim<br />
udruženjem menadžera<br />
(CRO MA) sa ci ljem da me đu sob nom<br />
razmenom informacija i iskustava omogući<br />
privrednicima da lakše dolaze do informacijama<br />
o prilikama na tržištima,<br />
kao i izmenama propisa<br />
u ove dve ze mlje.<br />
Glavni menadžer hrvatskog<br />
udru že nja CRO MA,<br />
Esad Čolaković, rekao je da<br />
Srbija i Hr vat ska ima ju mnogo<br />
za jed nič kog, a kao je dan<br />
od ciljeva apostrofirao je prepoznavanje<br />
logičnih privrednih<br />
potencijala “sa obe strane<br />
granice” što je nemoguće učiniti, kako<br />
je rekao, bez konkretne inicijative ljudi, u<br />
ovom slučaju menadžera.<br />
44 industrija 11/2007
Provozna trgovina<br />
Po če la grad nja Fa bri ke<br />
kon fek ci je “Zam ber” u Vra nju<br />
reflektor<br />
"Braća German ovdašnji trgovci, počeli<br />
su u mesecu januaru 1840. godine lađu<br />
jednu morsku u Brzoj Palanci graditi. Lađu<br />
su istu izradili dovedeni iz Carigrada majstori<br />
i ona je 10. apri la 1842. go di ne do vr še na<br />
i u vodu toržestveno bačena. Brig ovaj<br />
sasvim od srpski drva sačinjen, dobio je<br />
ime: Knjaz Mihailo. Rečena lađa je otplovila<br />
u Ga lac, tu će s je dri ma i dru gim k plo vljenju<br />
nužnim stvarima snabdeti i ukrasiti se,<br />
i posle trgovinom, kuda potreba zahtevala<br />
bu de, po mo ru plo vi ti.“<br />
Srb ske no vi ne, 11. VII 1842. go di ne.<br />
žaja bazarđenbaše je ometala trgovinu<br />
i do vo di la do nje go vog br zog bo ga će nja.<br />
Beogradski komisionari su bili nezadovoljni<br />
prvim bazarđenbašom Ičkom zato<br />
što je manipulisao sa njihovom robom.<br />
Pre sve ga, po pri je mu espa pa ni je od mah<br />
obaveštavao komisionare, ćutao je po<br />
nekoliko dana. A kad bi sam komisionar<br />
do šao da se oba ve sti i tra ži spro vod no<br />
pi smo on mu ni je da vao "već od ma na va li<br />
da mu naj pre pa re po lo že", pi šu Srb ske<br />
novine. Komisionari su protestovali i Ičko<br />
je sme njen 1821. go di ne, a po slo vi u be o-<br />
gradskoj carinarnici su podeljeni. Jedan<br />
činovnik je postavljen za otpravljanje trgovačkih<br />
poslova, a drugi za upravnika<br />
carinarnice.<br />
Opadanje provozne trgovine<br />
Napredovanje provozne trgovine kroz<br />
Beograd je zaustavljeno kada je uspostavlje<br />
na parobrodska veza sa Carigradom<br />
preko Vidina. Od tada ova trgovina opada,<br />
a, sem to ga, ome ta ju je i pro vo zne ca ri ne.<br />
Ponovo je počela da se razvija posle uvođenja<br />
železničkog saobraćaja. Ali i tada, u<br />
ne do stat ku usta no va i ve li kih tr go vač kih<br />
kuća sa filijalama i agentima u drugim<br />
zemljama, provozne trgovine skoro da i<br />
nema...<br />
B.P.<br />
“Kro no span” po či nje iz grad nju<br />
fabrike u Lapovu do kraja godine<br />
Opština Lapovo oslobodila je austrijsku<br />
kompaniju “Kronospan”, ko ja u<br />
Lapovu planira da izgradi fabriku, plaćanja<br />
komunalnih i opštinskih taksi u narednih<br />
10 godina. Opština se obavezala da napravi<br />
i put oko bu du ćeg kom plek sa, a ugo vor<br />
sa austrij skom kom pa ni jom do bio je i po dršku<br />
Vlade Srbije.<br />
Grad nja fa bri ke, u in du strij skoj zo ni,<br />
pored autoputa Beograd - Niš, trebalo bi<br />
da poč ne do kra ja ove go di ne. Pre ma re čima<br />
Dragana Zlatkovića, predsednika SO<br />
Lapovo, Austrijanci planiraju da otkupe 55<br />
hektara zemljišta i u izgradnju proizvodnih<br />
pogona u narednih nekoliko godina ulože<br />
oko 300 miliona američkih dolara. "To će<br />
biti jedna od najvećih stranih investicija u<br />
Srbiji i zato smo odlučili da austrijskoj kompaniji<br />
učinimo ustupak“, rekao je Zlatković.<br />
Renomirani austrijski proizvođač obojenih<br />
pločastih materijala uposliće oko 300<br />
rad ni ka, a pla ni ra da go di šnje u La po vu<br />
preradi oko 1,3 miliona kubika drveta, a<br />
dnevno proizvede oko 100 vagona iverice,<br />
medijapana i laminata.<br />
Ministri Mlađan Dinkić i Dragan Đilas,<br />
predsednik opštine Vranje Miroljub<br />
Stojčić i vlasnik kompanije “Alena Limited”<br />
Sa vas Jani, svečano su položili kamen<br />
temeljac buduće Fabrike konfekcije “Zamber”<br />
u Vranju. Kompanija “Zamber” osnovana<br />
je investicijom britanske kompanije<br />
“Alena Limited” i trenutno zapošljava više<br />
od 800 rad ni ka. Agencija za strana ulaganja<br />
i promociju izvoza (SIEPA) je po mo gla<br />
dodelom bespovratnih sredstava za podsticaj<br />
investiranja iz Nacionalnog investicionog<br />
plana (NIP) u iznosu 6 miliona evra,<br />
a fabrika će zaposliti 3.000 novih radnika.<br />
U saradnji sa Nacionalnom službom za<br />
zapošljavanje i Hemijsko-tehnološkom školom<br />
iz Vra nja po kre nut je i pro je kat obu ke<br />
i prekvalifikacije 1.000 mladih radnika od<br />
18 do 25 go di na ko ji će na ći rad no me sto u<br />
novim pogonima fabrike “Zambera”, navede<br />
no je u sa op šte nju.<br />
Ukra jin ci zainteresovani za<br />
auto gume “Tigra” iz Pirota<br />
Odbornik Skupšti<br />
ne op šti ne<br />
Pirot, Dobrivoje Aranđe<br />
lo vić, na ja vio je<br />
zna čaj nu sa rad nju<br />
privrede Srbije i Ukrajine.<br />
Arandjelović je<br />
na konferenciji za<br />
no vi na re, po sle trodnev<br />
nog bo rav ka<br />
privredne delegacije<br />
ukra jisnkog gra da Če kar si ja, re kao da je<br />
zainteresovanost za saradnju posebno izražena<br />
posle posete ukrajinske privredne<br />
delegacije pirotskoj fabrici guma “Tigar”.<br />
"Predstavnici Čekarsi<br />
ja za in te re so va ni<br />
su za pro iz vod nju<br />
auto gu ma, pa bi se<br />
prva ugradnja proizvoda<br />
pirotskog proizvođača<br />
u ukrajinske<br />
automobile mogla očekivati uskoro“, rekao<br />
je Aran đe lo vić i do dao da su Ukra jin ci<br />
izrazili interesovanje i za proizvode drvne<br />
industrije.<br />
industrija 11/2007 45
prof. dr Aleksandar Andrejević, generalni direktor Novosadskog sajma<br />
Savremeno poslovanje<br />
na temelju tradicije<br />
Poslednji izveštaji pokazuju da je AD Novosadski sajam u pr voj po lo vini<br />
go di ne ostva rio 99% pri ho da u od no su na plan, a re al no je oče ki va ti<br />
da će do kra ja go di ne fi nan sij ski plan u pot pu no sti bi ti ostva ren. Pri vatizacija<br />
Novosadskog sajma je u toku.<br />
Dodajmo da je Skupština akcionara Novosadskog sajma, na sednici<br />
održanoj početkom ovog leta, svojim odlukama usmerila dalji razvoj<br />
Novosadskog sajma, ali i verifikovala dosadašnje poslova nje.<br />
Iskustvo od devet deceni<br />
ja obič no je do bar<br />
zalog za verovanje da<br />
se jed na fir ma od to li kog<br />
tra ja nja mo že sma tra ti<br />
uspešnom. Iskustvo jeste<br />
jedan od preduslova, ali<br />
ose ćaj za sa da šnji i bu du ći<br />
trenutak, uz posedovanje<br />
stručnosti jesu oni bitni,<br />
neophodni uslovi da AD<br />
No vo sad ski sa jam ima<br />
jasniji i mirniji pogled u vreme<br />
ko je do la zi.<br />
Ovome dodajmo da je<br />
Evropsko udruženje menadžera<br />
nedavno dodelilo<br />
pri zna nje "Naj me na džer<br />
Jugoistočne i Srednje Evrope" prof. dr Aleksandru<br />
Andrejeviću, generalnom direktoru<br />
Novosadskog sajma, za uspešan razvoj<br />
sajamske industrije u Jugoistočnoj Evropi<br />
i za profesionalno upravljanje i strateški<br />
raz voj ove ku će, na či jem je če lu An dre je vić<br />
poslednjih šest godina. Iako svako priznanje<br />
ima do zu la ska vo sti, ipak, ova ti tu la<br />
ujedno je potvrda da se Novosadski sajam<br />
kreće dobrim poslovnim putem. Ovaj događaj,<br />
ali i predstojeća sajamska jesen u<br />
No vom Sa du, po vod su za raz go vor sa<br />
prvim menadžerom Novosadskog sajma,<br />
Aleksandrom Andrejevićem.<br />
IN DU STRI JA: Ka ko<br />
bi ste u ovom tre nut ku<br />
oce ni li me sto i stvar nu<br />
ulo gu, od no sno uti caj<br />
No vo sad skog saj ma i<br />
posebno nekih sajamskih<br />
manifestacija, na ovdašnji<br />
privredni, ali i industrijski<br />
prostor?<br />
Alek san dar An dre jević:<br />
Novosadski sajam je<br />
po svim po slov nim po kazateljima<br />
vodeća sajamska<br />
ku ća u Sr bi ji, ko ja<br />
je na tradiciji dugoj gotovo<br />
de vet de ce ni ja raz vi la<br />
uslu ge i ser vi se za po trebe<br />
savremenog poslovanja<br />
u sajamskoj industriji. Pored organizovanja<br />
sajmova i izložbi, od 2006. godine<br />
organizovanje kongresa i stručnih skupova<br />
po sta lo je zna ča jan re surs na ko jem se razvija<br />
koncept uslužnog poslova nja, a mo deran<br />
evropsko-regionalni, sajamsko-kongresni,<br />
poslovno-trgovački centar "Master"<br />
na Novosadskom sajmu značajno mesto<br />
oku plja nja za sve ko ji u Re gi o nu že le da<br />
uspostave ili održe poslovne kontakte.<br />
Ka da je reč o uti ca ju sa jam skih ma ni festacija<br />
koje organizuje naša kuća i njihovom<br />
kvalitetu, u prilog govori podatak da<br />
je Novosadski sajam član u Međunarodnoj<br />
prof. dr Aleksandar Andrejević,<br />
generalni direktor<br />
Novosadskog sajma<br />
kongresnoj asocijaciji - ICCA i Udruženju sajmo<br />
va Cen tral ne Evro pe - CE FA što omo gućava<br />
povezivanje sa značajnim evropskim<br />
privrednim centrima. U Centru "Master”<br />
nalazi se i sedište Asocijacije sajmova<br />
Jugoistočne Evrope - EASE, koju je osnovao<br />
Novosadski sajam i u kojoj aktivno radi 21<br />
sajam u Regionu.<br />
Svako najznačajniji događaj u setu sajmova<br />
koje organizuje Novosadski sajam<br />
jeste Međunarodni poljoprivredni sajam,<br />
jedan od najvećih privrednih događaja u<br />
jugoistočnom regionu koji je ove godine bio<br />
prepoznat kao idealno mesto za pozicioniranje<br />
na tržištu i plasman proizvoda u jakoj<br />
konkurenciji evropskih firmi i kompanija iz<br />
SAD. Po red MPS-a, zna čaj ni su i saj mo vi<br />
LORIST, Sajam automobila "Auto show<br />
- No vi Sad”, kao i jed na od naj zna čaj ni jih<br />
i Međunarodni salon nameštaja i opreme<br />
za enterijere "Ambienta” i Sajam građevinarstva<br />
koji su odlični pokazatelji stanja u<br />
našoj građevinskoj industriji i in du stri ji za<br />
preradu i obradu drveta.<br />
Novine<br />
Novosadski sajam od septembra ove<br />
godine uvodi novu uslugu za izlagače u<br />
vidu besplatnih mesečnih trening radionica<br />
o organizovanju sajamskih nastupa.<br />
INDUSTRIJA: Kako biste ocenili kvalitet pristupa<br />
u promišljanju i organizovanju sajamskih<br />
manifestacija kod nas i u okruženju?<br />
Andrejević: U očima izlagača sajmovi se<br />
po ja vlju ju kao is po ru či o ci kon ta ka ta ko ji će<br />
pomoći razvijanju komercijalne aktivnosti<br />
izlagača. Promišljen, planiran i kontinuiran<br />
napor uspostavljanja međusobnog razumevanja<br />
preduzeća i njegove javnosti, odnosno<br />
okruženja može da bude višestruko i<br />
vi še znač no ko ri stan za sve ko ji su na bi lo<br />
ko ji na čin u ve zi s ra dom sa jam ske ku će,<br />
direktno ili indirektno.<br />
46 industrija 11/2007
prof. dr Aleksandar Andrejević, generalni direktor Novosadskog sajma<br />
Gotovo u svim istraživanjima pojam izlagača<br />
se poistovećuje s pojmom prodavac,<br />
po jam po se ti lac s poj mom kup ca i da bi se<br />
ocenila uspešnost postavljenih ciljeva izlagača,<br />
odnosno da bi se izmerili rezultati,<br />
organizovalo i angažovalo osoblje i profilisali<br />
posetioci, svima koji se pripremaju za<br />
nastup na sajmovima neophodno je najpre<br />
da definišu određeni ishodi sajamskog<br />
nastupa – sticanje novih kupaca na tržištu,<br />
uvođenje novih proizvoda na tržište, promocija<br />
nove kompanije ili osvajanje novih<br />
tržišta.<br />
Sajamska industrija i takozvani sajmovi<br />
četvrte generacije u kojima je Novosadski<br />
sajam jedan od pionira u jugoistočnom regionu,<br />
doživljavaju pravu ekspanziju proteklih<br />
godina. Većina izlagača nastoji da prati<br />
tren do ve i da mo der nizuje nastupe na sajmovima.<br />
Izvesno je neophodno praćenje<br />
trendova i u sajamskoj industriji, praćenje<br />
aktuelnih rešenja koja su se pokazala uspešnima,<br />
pre svega u Evropi. Velike svetske<br />
kom pa ni je ula žu sto ti ne hi lja da do la ra u<br />
sajamske nastupe. Sajmovi četvrte generacije<br />
osim nastupa na štandu podrazumevaju<br />
i niz pratećih sadržaja, prezentacija, promocija<br />
i drugih aktivnosti koje primenjuju<br />
izlagači. Ideje u organizovanju sajamskog<br />
nastupa često mogu biti plodonosne i<br />
vr lo efekt ne i s ma njim ula ga nji ma, jer na<br />
po čet ku sva ke pri če, pa i sa jam ske, va žna<br />
je ideja, odnosno jasno definisan cilj. Stoga<br />
će Novosadski sajam uvesti od septembra<br />
novu uslugu za izlagače u vidu besplatnih<br />
trening-radionica na kojima će približiti<br />
učesnicima modele, tehnike i procedure u<br />
cilju unapređenja nastupa i poslovnosti, a<br />
ujedno time i aktivno učestvovati u razvoju<br />
sajmske industrije. Verujemo da je to vizija<br />
koju sledi Novosadski sajam kao kompanija<br />
ko ja ne pra ti tren do ve, već ih kre i ra.<br />
INDUSTRIJA: Va ša oce na poj ma saj ma<br />
i sajamskih manifestacija uopšte u vremenu<br />
razvijene internet i drugih oblika<br />
komunikacije među poslovnim firmama i<br />
tržištima?<br />
Andrejević: Svet modernih komunikacija<br />
neće skorije postati potpuna zamena<br />
saj mo vi ma jer je jed na od osnov nih<br />
poruka sajmova "neka sva čula uživaju".<br />
To prak tič no zna či pri me nu tri E event marketinga<br />
– entertainment (zabava), excitement<br />
(uzbuđenje), enterprise (uspeh) – ko ji<br />
uglavnom uspevaju zahvaljujući idejama,<br />
a ne budžetu. Sajmovi i dalje predstavljaju<br />
idealan "oblik” poslovne i tržišne komunika<br />
ci je, na pro sto sa jam je me sto na kom<br />
možete direktno da vidite ponudu, ostvarite<br />
po slov ni re zul tat s minimalnim tro ško vima,<br />
i odmerite na svojevrstan način tržišnu<br />
orijentisanost vaših konkurenata. Kontakt<br />
"licem u lice” teško da mogu zameniti elektronski<br />
oblici komunikacije. Oni su odlični<br />
za početni kontakt, za razvoj direktnog<br />
mar ke tin ga, ali je i da lje di rekt ni kon takt<br />
nezamenjiv.<br />
INDUSTRIJA: Kako vidite budućnost razvo<br />
ja saj mo va kod nas i na rav no sa mog<br />
Novosadskog sajma - idejno, organizovano,<br />
tehnički i sa stanovišta efekta.<br />
Andrejević: Sajmovi u Srbiji imaju budućnost.<br />
Neophodno je "osluškivati tržište",<br />
stalno edukovati kadrove, kreirati ponudu<br />
kompanijama koju će prepoznati kao način<br />
i pri li ku da ostva re svo je po slov ne ci lje ve...<br />
Sajmovi u osnovi znače razmenu ideja,<br />
transfer robe i know-how, što ozna ča va<br />
komunikaciju i kooperaciju. Organizovanje<br />
dobrih sajmova, na zadovoljstvo kako izlagača<br />
tako i posetilaca, stvara poverenje<br />
ko je tra je du že od go di nu da na, što je i cilj<br />
svakom od organizatora priredbi.<br />
Opravdana investicija<br />
U već do bro zna nom Kon gre snom centru<br />
"Ma ster” u pr vih šest me se ci ove go dine<br />
organizovano je 120 događaja, koje je<br />
videlo 25.000 posetilaca, što opravdava u<br />
potpunosti izgradnju i investicije koje su u<br />
njega uložene.<br />
Ja sni su kri te ri ju mi za na stup na saj movi<br />
ma – od ti pa saj ma ko ji je usme ren na<br />
željenu grupu, preko specifične priredbe za<br />
tržište određene grupe, grupe klijenata koji<br />
se na sajmu pojavljuju, troškova, kvaliteta<br />
organizatora sajma, osnovnih uslova... i<br />
imajući u vidu sve te parametre Novi Sad,<br />
odnosno Novosadski sajam ima specifičnosti<br />
ko je dru ge sre di ne u okru že nju mo gu da<br />
ponude u znatno manjoj meri – multikulturalni<br />
ambijent, dobra geostrateška pozicija,<br />
Jesen u znaku jubileja<br />
Po slov na je sen na No vo sad skom<br />
saj mu mno go obe ća va. Ka pi je će<br />
za iz la ga če, po slov nu i ši ro ku pu bli ku<br />
bi će otvo re ne 21 sa jam ski dan. Po če tak<br />
se zo ne će obe le ži ti ju bi le ji me đu na rodnih<br />
saj mo va. Če tr de se ti put bi će odr ža ni<br />
Sa jam tu ri zma, od 9. do 12. ok to bra, i<br />
Sa jam "Lo rist” – ko ji će tra ja ti dva da na<br />
du že, do 14. ok to bra. U okvi ru Saj ma<br />
tu ri zma or ga ni zu ju se Sa jam hra ne i<br />
pi ća i Ga stro fe sti val, a pod okri ljem<br />
"Lo ri sta” saj mo vi lo va, ri bo lo va i spor ta,<br />
hor ti kul tu re i eko lo gi je.<br />
Iz ove je se nje po nu de iz dva ja mo 7.<br />
sa jam auto mo bi la "Auto Show – No vi<br />
Sad”, od 23. do 28. ok to bra. Po red pro mocija<br />
novih modela četvorotočkaša, posetioci<br />
će biti u prilici da vide i novitete u<br />
teretnom programu, kao i pratećim granama<br />
automobilske industrije. Od 6. do 9.<br />
novembra biće organizovan 2. međunarodni<br />
sajam investicija "Investexpo”, koji<br />
ob u hva ta 7. me đu na rod ni sa jam fi nan si ja,<br />
16. međunarodni sajam informatike, 16.<br />
međunarodni sajam energetike, elektronike<br />
i telekomunikacija, 5. međunarodni<br />
sajam logistike, 23. međunarodni sajam<br />
preduzetništva i Izložbu žičarstva.<br />
Novosadski sajam i izlagači i ove jeseni<br />
za posetioce sa kupljenim ulaznicama<br />
najavljuju vredne poklone. Najsrećniji će<br />
bi ti u pri li ci da ih osvo je u po klon-igra ma na<br />
Sajmu turizma i "Loristu”, na Sajmu automobila<br />
i Sajmu obrazovanja "Putokazi”.<br />
razvijena komunikacijska infrastruktura i<br />
poslovni ambijent u kojem, pre svega za<br />
raz voj agra ra, ali i uslu ga po put tu ri zma,<br />
obrazovanja i slično, partneri iz zemlje i<br />
inostranstva mogu na tromeđi južne i istočne<br />
Evro pe i ka pi je Bal ka na, da re a li zu ju<br />
sopstvene po slov ne in te re se.<br />
Ka ko bi una pre dio i raz vio po nu du,<br />
Novosadski sajam je izgradio jedan od<br />
najmodernijih kon gre snih cen ta ra u Evro pi<br />
"Ma ster”. U nje mu je omogućeno or ga ni zovanje<br />
kongresa, simpozijuma, promocija,<br />
pre zen ta ci ja i slič nih do ga đa ja po naj vi šim<br />
evropskim standardima, čime je naša kuća<br />
postala konkurentna vodećim centrima<br />
za organizaciju kongresnih događaja u<br />
regionu i u mogućnosti je da pruži usluge<br />
što za sa da na jed nom me stu ne mo že ni<br />
jedna druga konkurentska kuća u okolini.<br />
U sklo pu Cen tra "Ma ster” na la zi se i Ha la<br />
"Master”, koja omogućava savremeno održavanje<br />
sajmova, izložbi i salona. Kongresni<br />
centar, ukupne površine 2.700 m 2 ,<br />
maksimalnog kapaciteta za više od 1.350<br />
osoba, čini multifunkcionalna Aula, ugostitelj<br />
ski deo i Bi znis cen tar, kao i šest ma lih<br />
i Velika sala.<br />
Osnovna namera i strateško opredelje<br />
nje No vo sad skog saj ma usme re no je<br />
na maksimiziranje ponude prema dosadašnjim<br />
poslovnim partnerima, osmišljavanje<br />
i realizacija sadržaja koji bi mogli da<br />
privuku nove klijente, tačnije razvoj relationship<br />
menadžmenta.<br />
Ve ru je mo da će no vim kon gre snim<br />
cen trom ko ji funk ci o ni še 365 da na u<br />
go di ni, re vi ta li za ci jom sta rih sa jam skih<br />
obje ka ta i uvo đe njem no vih spe ci ja li zova<br />
nih sa jam skih ma ni fe sta ci ja u ka lendar<br />
pri red bi, udeo No vo sad skog saj ma u<br />
sa jam skoj in du stri ji jugoistočne Evro pe<br />
bi ti znat no ve ći. in<br />
industrija 11/2007 47
Izbor sajamskih manifestacija<br />
• 45. MEĐUNARODNA IZLOŽBA REPRO-<br />
MATERIJALA, MAŠINA I ALATA ZA OBRA-<br />
DU DRVETA, od 12 do 18. no vem bra<br />
• MEĐUNARODNI SAJAM PREDUZET-<br />
NI ŠTVA ZA MA LA I SRED NJA PRED U ZE-<br />
ĆA, od 26. do 28. no vem bra<br />
BEOGRADSKI SAJAM - IZBOR<br />
• 6. PAC KTECH EX PO BAL KAN - Me đunarodni<br />
specijalizovani sajam ambalaže,<br />
ma ši na i opre me za pa ko va nje, od 19. do<br />
22. septembra<br />
• 2. CON BAK EX PO BAL KAN - Me đu narod<br />
ni spe ci ja li zo va ni sa jam ma ši na, opre-<br />
me, si ro vi na, adi ti va i za či na za pe ka re,<br />
kon di to re i ugo sti telj stvo, od 19. do 22.<br />
septembra<br />
• MEĐUNARODNI SAJAM GRAFIČKE<br />
I PAPIRNE INDUSTRIJE, od 23. do 27.<br />
oktobra<br />
• 45. MEĐUNARODNI SAJAM NA ME-<br />
ŠTAJA, OPREME I UNUTRAŠNJE DEKORA-<br />
CIJE, od 12. do 18. no vem bra<br />
NOVOSADSKI SAJAM - IZBOR<br />
• 44. MEĐUNARODNI SAJAM HRANE I<br />
PIĆA, od 9. do 12. ok to bra<br />
• 7. SAJAM AUTOMOBILA"AUTO SHOW<br />
- NO VI SAD", od 23. do 28. ok to bra<br />
• 2. SA JAM IN VE STI CI JA „IN VE STEX-<br />
PO”, od 6. do 11. no vem bra<br />
• 16. MEĐUNARODNI SAJAM INFOR-<br />
MATIKE, od 6. do 11. no vem bra<br />
• 16. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGE-<br />
TIKE, ELEKTRONIKE I TELEKOMUNIKACI-<br />
JA, od 6. do 11. no vem bra<br />
• 5. MEĐUNARODNI SAJAM LOGISTI-<br />
KE, od 6. do 11. no vem bra<br />
• 23. MEĐUNARODNI SAJAM PREDU-<br />
ZETNIŠTVA, od 6. do 11. no vem bra<br />
- Izložba zavarivanja<br />
- Izložba žice i žičanih proizvoda<br />
BUDVA<br />
• 10. SAJAM AUTOMOBILA, od 10. do<br />
14. oktobra
Izbor sajamskih manifestacija<br />
• SAJAM POSLOVNIH USLUGA I INVE-<br />
STICIJA, od 25. do 27. ok to bra<br />
Sajam pre zen tu je po nu du u obla sti<br />
finansijskih i usluga osiguranja, investicija,<br />
poslovnog obrazovanja, konsaltinga i<br />
medija<br />
• SA JAM MA LIH I SRED NJIH PRED U ZE-<br />
ĆA, od 25. do 27. ok to bra<br />
ZAGREBAČKI VELESAJAM - IZBOR<br />
• ENER GE TI KA, me đu na rod ni sa jam<br />
energetike, elektronike i automatike, od<br />
11. do 16. sep tem bra<br />
• EMAT - Međunarodni sajam zaštite sredine,<br />
ekotehnologija i komunalne opreme,<br />
specijalizovani poslovni sajam, od 11. do<br />
16. septembra<br />
• AM BI EN TA - Me đu na rod ni sa jam<br />
nameštaja, unutrašnjeg uređenja i prateće<br />
industrije, od 16. do 21. oktobra<br />
BIH<br />
• IN FO 2007 - 10. Međunarodni sajam<br />
informacionih tehnologija i telekomunikacija,<br />
od 23. do 26. ok to bra<br />
• AGRO FOOD 2007, od 15. do 19.<br />
novembra<br />
- 34. Međunarodni sajam poljoprivrede,<br />
prehrane i pića<br />
• ZEPS 2007 - 14. Ge ne ral ni BiH sa jam<br />
- Ze ni ca, od 16. do 21. ok to bra<br />
Ge ne ral ni BiH sa jam ZEPS 2007 je najveća<br />
sajamska manifestacija u BiH i jedan<br />
od vodećih sajmova u okruženju sa sve<br />
značajnijim međunarodnim prisustvom.<br />
Skla pa nje po slo va na ovom saj mu je bit na<br />
poslovna komponeneta ovog sajma, što je<br />
raz log da on iz go di ne u go di nu po bro ju<br />
izlagača, broju zemalja i izlagačkoj površini<br />
beleži konstantni rast.<br />
BUGARSKA<br />
65. MEĐUNARODNI SAJAM TEHNIKE<br />
- JE SEN 2007, Plov div, Bu gar ska, od 24. do<br />
29. septembra<br />
- 34. Međunarodni sajam roba široke Tra di ci o nal ni me đu na rod ni JE SE NJI<br />
potrošnje<br />
SA JAM u Plov di vu je je dan od naj ve ćih i<br />
- 34. Međunarodni sajam pakovanja i naj zna čaj ni jih saj mo va teh ni ke sa ve li kim<br />
opre me za pa ko va nje<br />
brojem međunarodnih izlagača iz oblasti<br />
- "Da ni pče lar stva, me da i ča ja - Or gansko”<br />
- 1. Međunarodni sajam proizvođaća mašinske i metaloprerađivačke industrije,<br />
informacionih tehnologija, elektrotehnike,<br />
organske hrane he mi je i sa o bra ćaj nih sred sta va. in<br />
industrija 11/2007 49