04 - 05 uvodnik sadrzaj.indd - Industrija
04 - 05 uvodnik sadrzaj.indd - Industrija
04 - 05 uvodnik sadrzaj.indd - Industrija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Broj 25 • Mart 2010. • Godina V • Cena 200 dinara<br />
U FOKUSU:<br />
Automobilska industrija<br />
SPECIJALNI DODATAK<br />
Građevinska industrija<br />
"Always something more!"<br />
Mi donosimo moderne elektroinstalacije<br />
i rešenja koja vam pružaju vise<br />
savings<br />
security<br />
comfort
<strong>uvodnik</strong><br />
industrija<br />
Izdava<br />
Poštovani itaoci,<br />
Umesto bilo kakvih opaski, ovaj put sam se odluio za izbor dve<br />
informacije koje su nam pristigle u periodu izmeu objavljivanja<br />
ovog i prethodnog broja Industrije.<br />
Prva informacija:<br />
“Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru ove godine bila je 3,7<br />
odsto vea nego u istom mesecu 2009, saopštio je Republiki<br />
zavod za statistiku Srbije. U poreenju sa prosekom iz 2009.<br />
godine industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru 2010. bila<br />
je meutim manja 12,5 odsto. Januarskom rastu industrijske<br />
proizvodnje najviše su doprineli proizvodnja osnovnih metala,<br />
motornih vozila, hemijskih proizvoda.”<br />
Druga informacija:<br />
„Radnici u Srbiji moraju da menjaju svoje radne navike, jer je<br />
produktivnost u našoj državi 42% evropskog proseka, izjavio je<br />
ministar rada Rasim Ljaji. Naša privreda se suoava sa zastarelom<br />
tehnologijom, niskom produktivnošu i konano skupim proizvodom,<br />
rekao je Ljaji i dodao da Srbija mora da povea udeo izvozne<br />
industrijske proizvodnje u bruto društvenom proizvodu (BDP). Prošle<br />
godine izvezli smo svega šest-sedam milijardi, a jedna Slovenija 18<br />
milijardi evra, kazao je Ljaji i objasnio da je BDP u Srbiji rastao na<br />
osnovu domae potrošnje i usluga u finansijskom sektoru, te da<br />
treba pomoi proizvodnju, jer je to model ekonomskog razvoja.”<br />
Kljuna re - proizvodnja. Proizvodnja = <strong>Industrija</strong>!<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />
Lazara Kujundžia 88<br />
11000 Beograd<br />
Tel/Fax: +381 11 357 27 34<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
Generalni menadžer<br />
Nikola Mirkovi<br />
Tel: +381 65 344 8428<br />
E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />
REDAKCIJA<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Boris Gaji<br />
E-mail: bgajic@industrija.rs<br />
Art direktor<br />
Dragan Stoki<br />
E-mail: dstokic@industrija.rs<br />
Marketing<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Štampa<br />
Tekom d.o.o, Cerska 95, Beograd<br />
Distribucija<br />
Famous d.o.o.<br />
Web<br />
www.industrija.rs<br />
Hvala na itanju!<br />
Naslovna strana:<br />
ELKO EP, S.R.O<br />
www.elkoep.rs<br />
asopis izlazi dvomeseno<br />
Boris Gaji,<br />
glavni i odgovorni urednik<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
Poštovani!<br />
Preduzee za izdavaštvo i marketing Ind Media d.o.o. jeste<br />
specijalizovani tim:<br />
• za konsalting firmama u oblasti industrije koji raspolaže najveom<br />
bazom klijenata u ovoj oblasti;<br />
• koji osmišljava, organizuje posebne dogaaje i rentira opremu za<br />
potrebe Vaše kompanije;<br />
• iju izdavaku delatnost predvodi asopis <strong>Industrija</strong>, ve renomirani<br />
i jedini struni magazin za popularizaciju industrije u Srbiji, a<br />
upotpunjuju posebna izdanja strunih naslova;<br />
• koji pruža PR konsalting, u vidu strategija, pozicioniranja Vaše<br />
kompanije na tržištu, u "branding"-u i "rebranding"-u, zatim u oblasti<br />
kriznog PR-a i, naravno, u kvalitetnoj saradnji sa medijima;<br />
• koji organizuje u saradnji sa Vama i u skladu sa Vašim potrebama<br />
za usavršavanjem strunog znanja Vaših zaposlenih, odgovarajue<br />
strune skupove i seminare.<br />
Apsolutnu novinu predstavlja produkcija video prezentacija u vidu video<br />
oglasa, promotivnih spotova, namenskih kompanijskih filmova i njihovo<br />
postavljanje na web strani Vaše kompanije, ali i na našem sajtu.<br />
Obratite nam se na:<br />
Lazara Kujundžia 88, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 357-27-34<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
SVE NA JEDNOM MESTU<br />
MESTO ZA SVE!
REFLEKTOR<br />
Srbija i svet • 6<br />
ENERGETIKA<br />
Energetska politika u funkciji privrednog<br />
razvoja Srbije - drugi deo • 8<br />
ELKO EP, s.r.o: Releji iz eške osvajaju srpsko<br />
tržište! • 10<br />
ABB: PST Softstarteri • 12<br />
Predstavljamo: ELNOS BL • 14<br />
Tagor electronic: Relea za svaku situaciju • 15<br />
U FOKUSU<br />
Automobilska industrija u Srbiji<br />
Messer Tehnogas AD: Castolin rešenja<br />
za autoindustriju • 32<br />
Festo u automobilskoj industriji • 34<br />
AUTOMATIZACIJA<br />
StanTechnologies: Domai strunjaci<br />
svetskog ugleda • 36<br />
EKOLOGIJA<br />
Sistem upravljanja zaštitom<br />
životne sredine - 2. deo • 39<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
Serbia Business • 41<br />
METALSKA INDUSTRIJA<br />
Genesis: Postanje i razvoj kvaliteta • 42<br />
SIMPROLIT SISTEM® • 45<br />
SPECIJALNO IZDANJE:<br />
GRAEVINSKA INDUSTRIJA • 55<br />
PREHRAMBENA INDUSTRIJA<br />
Vino Župa: Kako izai iz krize s<br />
minimumom posledica... • 74<br />
VREMEPLOV<br />
Pria o Vajfertu, Bajloniju i...srpskom pivu • 78<br />
sadržaj<br />
U fokusu: automobilska industrija<br />
NA IZLASKU IZ KRIZE...?<br />
18<br />
Iako još mogu proi decenije dok se zemlje Centralne i<br />
Istone Evrope ne približe sadašnjem nivou proizvodnje<br />
u automobilskoj industriji zemalja Zapadne Evrope,<br />
ipak za veinu investitora ostaje kao dominantan razlog<br />
za ulaganje relativno mali rizik sa jakim izgledima u<br />
oblasti rasta potrošnje.<br />
U fokusu: automobilska industrija<br />
28<br />
DRAGOLJUB LEKIĆ,<br />
GENERALNI DIREKTOR VITRO GROUP<br />
Kao i svi ostali, smatramo da e vrlo brzo doi i do tih<br />
elektrinih automobila, i da je to verovatno budunost.<br />
Oekujemo da nam u oktobru dou dva automobila, a ne<br />
znamo ni kako emo ih registrovati...?<br />
IT <strong>Industrija</strong>: JP ETV<br />
NOVO IME U SVETU<br />
DIGITALIZACIJE U SRBIJI<br />
73<br />
“Ima puno ideja i mogunosti za saradnju sa domaom<br />
industrijom”, istie Vladimir Homan, v.d. direktora JP<br />
«Emisiona tehnika i veze», u autorskom tekstu za Industriju.<br />
PRETPLATITE SE NA VAŠ PRIMERAK ČASOPISA<br />
Da biste obezbedili vaš PRIMERAK ČASOPISA<br />
INDUSTRIJA potrebno je da sledite uputstvo koje<br />
se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u koje su uneti svi traženi podaci.
eflektor<br />
Srbija i svet<br />
“Ikea” u Srbiju ulaže<br />
milijardu evra<br />
Švedska kompanija “Ikea” e<br />
u Srbiji uložiti milijardu evra u<br />
narednih 7 do 10 godina, najavio<br />
je ambasador Švedske u Beogradu<br />
Krister Bringeus. “Ono što znam je da<br />
menadžment “Ikee” planira ne samo<br />
da u Srbiji prodaje robu i da otvori<br />
šoping centar, ve žele i da proizvode<br />
nameštaj”, rekao je Bringeus. Kako je<br />
dodao švedski ambasador, u svakoj<br />
zemlji u kojoj “Ikea” posluje otvaranje<br />
šoping centra je povezano sa pokretanjem<br />
proizvodnje.<br />
Siemens-ova fabrika<br />
u Subotici proizvodi<br />
generatore za<br />
vetro - elektrane<br />
Dvadeset IT preduzea iz Vojvodine osnovalo klaster<br />
U<br />
Novom Sadu je 16. marta zvanino<br />
osnovano Poslovno udruženje<br />
“Vojvoanski IKT klaster”, iji cilj<br />
je razvoj informacionih i telekomunikacionih<br />
tehnologija na teritoriji AP Vojvodine.<br />
Klaster je osnovalo 20 preduzea iz<br />
IT sektora, a svoje lanstvo najavilo je<br />
još desetak kompanija. Ceo proces, od<br />
inicijative do osnivanja, vodili su Fond za<br />
podršku investicija u Vojvodini (VIP Fond)<br />
i Fakultet tehnikih nauka u Novom Sadu.<br />
Direktor VIP Fonda Branislav Bugarski<br />
je istakao da je ovaj Fond u saradnji sa<br />
Pokrajinskim sekretarijatom za privredu<br />
osnovao pet biznis inkubatora u<br />
Vojvodini, što je zajedno sa današnjim<br />
osnivanjem klastera samo logian<br />
korak pred osnivanje nauno - tehnološkog<br />
parka Vojvodine.<br />
Elektrina vozila i standardizovanje punjenja<br />
”Toyota Motor Corporation”, “Nissan Motor Company”, “Mitsubishi Motors<br />
Corporation”, “Fuji Heavy Industries” i “The Tokyo Electric Power Company”,<br />
zvanino su osnovali “CHAdeMO udruženje”. Ovih pet kompanija od sada e biti<br />
njegove lanice uprave. “CHAdeMO udruženje” planira da povea broj instalacija<br />
brzih punjaa širom sveta koji su neophodni za dalju difuziju elektrinih vozila i<br />
standardizovanje punjenja ovih vozila.<br />
Elektrina vozila (ukljuujui elektrina hibridna vozila na utinicu - Plug In Hybrid)<br />
mogu dati vrlo veliki doprinos smanjenju emisija CO2 u sektoru transporta.<br />
Udruženje e promovisati elektrina vozila<br />
radei na tehnikim poboljšanjima<br />
brzih punjaa, aktivnostima standardizacije<br />
metoda punjenja i meunarodim<br />
rasporostranjivanjem saznanja u vezi sa<br />
instalacijama brzih punjaa.<br />
“CHAdeMO” je skraenica od “CHArge<br />
de MOve”, što bi znailo “punjenje za kretanje”,<br />
a i igra rei na japanskom “O cha<br />
demo ikaga desuka”, što znai “Hajdemo<br />
na jedan aj dok traje punjenje”.<br />
Rast industrijske proizvodnje 3,7%<br />
Iz vor: www.ekapija.com<br />
SSiemens-ova fabrika u Subotici<br />
proizvodi generatore uz pomo<br />
kojih se dobija „zelena“ elektrina<br />
energija u vetro-elektranama.<br />
Ova fabrika, koja je od 1. januara<br />
2010. godine integrisana u Siemens<br />
d.o.o. Beograd, proizvodi generatore<br />
za vetro-elektrane i jedna je od samo<br />
tri u svetu koje proizvode ovu kljunu<br />
komponentu za navedene izvore<br />
„zelene“ energije. Specifini proizvodni<br />
program, orijentisan na obnovljive<br />
izvore energije koji predstavljaju rastu-<br />
u granu energetike u svetu, doprineo<br />
je tome da fabrika u Subotici tokom<br />
2009. godine zauzme mesto meu<br />
prvih pet izvoznika iz Srbije.<br />
Industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru ove godine bila je 3,7% vea nego u<br />
istom mesecu 2009, saopštio je Republiki zavod za statistiku Srbije. U pore-<br />
enju sa prosekom iz 2009. godine industrijska proizvodnja u Srbiji u januaru<br />
2010. bila je meutim manja 12,5%. Posmatrano po sektorima, rast je zabeležen<br />
kod vaenje rude i kamena, od 15,9%, i u preraivakoj industriji, od 8,1%, dok<br />
je pad registrovan u proizvodnji i distribuciji struje, gasa i vode, od 8,6%. Gledano<br />
prema namenskim grupama, rast na godišnjem nivou registrovan je u proizvodnji<br />
intermedijarnih proizvoda osim energije, od 31,7%, i kapitalnih proizvoda, od 1,1%.<br />
Istovremeno je pad ubeležen u proizvodnji energije, od 6,3%, trajnih proizvoda<br />
za široku potrošnju, od 3,9%, i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, od 0,1%,<br />
navodi se u saopštenju Zavoda. Obim industrijske proizvodnje u januaru 2010. u<br />
odnosu na januar 2009. porastao je kod 14 oblasti koje u strukturi industrijske<br />
proizvodnje uestvuju sa gotovo 63%.<br />
Januarskom rastu industrijske proizvodnje najviše su doprineli proizvodnja osnovnih<br />
metala, motornih vozila, hemijskih proizvoda. Ukljuujui industrijsku proizvodnju<br />
malih preduzea koja se prati na uzorku, industrijska proizvodnja je u januaru<br />
2010. u poreenju sa prosekom 2009. bila 13,5% manja kod ukupne industrijske<br />
proizvodnje a 21,9% manja kod preraivake.<br />
6<br />
industrija 25 / mart 2010.
eflektor<br />
Srbija i svet<br />
Jednim klikom do svih podataka o poslovanju<br />
Kompanija “SAP West Balkans” je prvi put korisnicima u Srbiji predstavila<br />
rešenja i alatke iz segmenta biznis inteligencije na konferenciji<br />
“SAP BusinessObjects” održanoj u Beogradu sredinom marta. “Re<br />
je o rešenjima i alatima koji pomažu korisnicima da poveaju produktivnost,<br />
efikasnost i smanje troškove i rizik”, rekao je Bernard Knapik, direktor<br />
“SAP BusinessObjects” u SAP-u za Centralnu i Istonu Evropu. On je<br />
dodao da je prednost tih rešenja što osim SAP-a mogu da koriste sve vrste<br />
podataka, aplikacija i platformi, a kao dodatnu prednost je naveo brzu i<br />
laku implementacijau SAP softvera. Ta rešenja mogu se primeniti u jednom<br />
segmentu poslovanja kompanije a da je najbolje da se uvedu u celu kompaniju,<br />
kao i da su pozitivni rezultati vidljivi u veoma kratkom roku. “SAP<br />
BusinessObjects” rešenje omoguava donosiocima odluka u kompanijama<br />
da “jednim klikom” dobiju precizne podatke o kompletnom poslovanju.<br />
Swisslion Takovo otvara dve nove fabrike<br />
Dve nove fabrike za proizvodnju mesa i<br />
sladoleda poee sa radom u narednih<br />
mesec dana u Gornjem Milanovcu,<br />
najavio je u izjavi za emg.rs vlasnik kompanije<br />
“Swisslion Takovo” Rodoljub Draškovi. “U<br />
novim fabrikama e raditi preko 1.000 radnika,<br />
a ukupna investicija iznosi oko 2 miliona<br />
evra”, rekao je Draškovi. Na pitanje da li<br />
je taj novac bilo mogue uložiti u oporavak<br />
fabrike mesa “Mitros” iz Sremske Mitrovice,<br />
koja je takoe u njegovom vlasništvu, umesto<br />
u potpuno nove fabrike, Draškovi je rekao da<br />
ne želi da finansira gubitaše.<br />
B2B skup Rusija–Evropa<br />
Udruženje preduzetnika<br />
Moskve u saradnji sa<br />
SIEPA i 52 institucije za<br />
podršku biznisa iz 27 zemalja,<br />
organizuju Meunarodni forum<br />
poslovnog partnerstva “Rusija–<br />
Evropa: saradnja bez granica”,<br />
koji e biti održan 7. i 8. juna<br />
2010. godine u Moskvi, saopštila<br />
je SIEPA. Forum se održava<br />
drugi put i fokusiran je na<br />
mala i srednja preduzea, ali je<br />
otvoren i za velika preduzea.<br />
Ovogodišnji Forum e biti posve-<br />
en pregovorima izmeu ruskih i<br />
evropskih preduzea, ukljuujui<br />
mala i srednja preduzea, a koja<br />
se bave proizvodnjom, istraživanjima,<br />
razvojem i uslugama.<br />
Iz vor: www.ekapija.com<br />
U RUDARSTVU, VREDNOST<br />
JE ODMAH ISPOD POVRŠINE<br />
Oprema i delovi koji se habaju izraeni od Hardox ploe otporne<br />
na habanje Vaša su garancija da e izdržati udare i ekstremnu<br />
abraziju. To vodi do maksimalnog životnog veka, manje rizika za<br />
prekide eksploatacije i poveanje produktivnosti.<br />
Hardox 500 i 550 su specijalno razvijeni za rudarstvo, nudei<br />
extremnu udarnu žilavost i tvrdou.<br />
Hardox 500 i 550 produžavaju životni rok vaše opreme i nude<br />
vam odlinu ekonomiku održavanja. Odupiru se habanju bilo<br />
kakvog kamena, peska ili šljunka i mogu se upotrebiti kao<br />
zaštita u drobilicama,trakama,presipnim mestima, damperima<br />
i kašikama.<br />
Za postizanje rezultata ispod površine, uverite se da se pod<br />
površinom vaše ploe otporne na abraziju stvarno nalazi Hardox.<br />
Još jedan uspešan dan<br />
www.hardox.com<br />
SSAB Swedish Steel d.o.o.<br />
Bulevar Kralja Aleksandra 518-V<br />
11<strong>05</strong>0 Belgrade<br />
Phone: +381 11 3<strong>04</strong>9 <strong>04</strong>5<br />
Fax: +381 11 3<strong>04</strong>9 <strong>04</strong>6<br />
Magacin :+381 22 391 411<br />
nebojsa.bogojevic@ssab.com<br />
industrija 24 / januar 2010.<br />
7
energetika<br />
Re strunjaka<br />
ENERGETSKA POLITIKA U FUNKCIJI<br />
PRIVREDNOG RAZVOJA SRBIJE<br />
DRUGI DEO<br />
Tekst: Silvana Ilić, Marija Stevanović<br />
Posle demokratskih promena u Srbiji sprovode se opsežne i složene društveno-ekonomske<br />
promene u svim segmenatima javnog i privrednog života u Srbiji. Reforme su<br />
zapoete i u okviru energetske privrede Srbije, od energetskih proizvodnih sektora do<br />
sektora potrošnje energije. Sadržaj ovih promena u Srbiji, slino kao i u nekim zemljama<br />
Centralne i Istone Evrope, danas punopravnim lanicama EU, podrazumeva optimalnu<br />
reformu energetskog sektora.<br />
Uskladu sa društvenoekonomskim<br />
reformama<br />
u Srbiji, i pozitivnih<br />
efekata reforme energetskog<br />
sektora Srbije,<br />
oekuje se stvaranje povoljnog ambijenta<br />
za doslednu realizaciju navedenih<br />
Prioriteta, ukljuujui i dva<br />
dodatna Prioriteta:<br />
Vanredni - opcioni prioritet, u okviru<br />
kojeg su obrazložene Mere za<br />
urgentnu gradnju novog, energetskog<br />
izvora sa gasno-parnim ciklusom, za<br />
spregnutu proizvodnju elektrine i<br />
toplotne energije, kako bi i energetski<br />
sektor podržao scenario intenziviranja<br />
proizvodnih/uslužnih aktivnosti<br />
i rasata standarda graana, i<br />
tako stvorili preduslovi za dostizanje<br />
Prosperitetnog ekonomskog razvoja<br />
zemlje i našeg pridruživanja EU.<br />
Za ovakav scenario ekonomskog<br />
razvoja, predvieni su Prioriteti kapitalnih<br />
ulaganja, u objekte za proizvodnju<br />
elektrine i toplotne energije<br />
(delimino kao novih/zamenskih<br />
izvora), zatim ulaganja u sektore<br />
gasa, nafte i uglja (novi transportni<br />
pravci i izvori snabdevanja), u razvoj<br />
mreže za distribuciju i poveanje<br />
broja indivualnih potrošaa gasa i<br />
izgradnju podzemnog skladišta gasa.<br />
U okviru ovog Prioriteta, predviena<br />
su ulaganja i u izgradnju manjeg broja<br />
gradskih toplana (srednje snage) na<br />
gradski otpad, odnosno toplana u<br />
gradovima, koji gravitiraju rudnicima<br />
uglja sa podzemnom eksploatacijom,<br />
ukljuujui i ulaganja u nove termoelektrane<br />
na bazi kosovsko-metohijskog<br />
lignita.<br />
U tako stvorenim uslovima ekonomskog<br />
prosperiteta, osim sopstvenog<br />
ulaganja, domaih finansijski ojaanih<br />
energetskih subjekata, oekuju<br />
se i privatna i strana i mešovita ulaganja<br />
u navedene objekte.<br />
Literatura<br />
Strategija razvoja energetike Republike Srbije<br />
do 2015.godine<br />
Ekonomist magazin, 5. januar 2009<br />
http://www.bem.co.yu/media/industrija/<br />
industrija11/u_fokusu11.html<br />
Dr Silvana Ili je docent na Fakultetu za menadžment<br />
u Zajearu, Megatrend univerzitet Beograd,<br />
a Marija Stevanovi je diplomirani tehnolog<br />
8 industrija 25 / mart 2010.
energetika<br />
Elektro-instalacije: ELKO EP, s.r.o<br />
Releji iz Češke osvajaju<br />
srpsko tržište!<br />
Kompanija ELKO EP, s.r.o. je prava eška kompanija koja se ponosi sa 15 godina tradicije i<br />
dinaminim rastom. Od samog poetka, kompanija se specijalizovala u proizvodnji i razvoju<br />
modularnih elektronskih ureaja. «Danas kupcima nudimo širok portfolio od preko 400<br />
proizvoda, ukljuujui moderna rešenja kunih i industrijskih aplikacija. Kompanija trenutno<br />
ima 200 zaposlenih i izvozi svoje proizvode<br />
u preko 50 zemalja», kaže u razgovoru za<br />
Industriju Martin Žiak, direktor izvoza kompanije<br />
ELKO EP, s.r.o.<br />
Nekako je postalo uobiajeno kao prvo pitanje<br />
u susretu sa još jednom stranom kompanijom<br />
koja dolazi u Srbiju «Zašto ste se odlu-<br />
ili za poslovanje u Srbiji?». Naš sagovornik,<br />
Martin Žiak, direktor izvoza kompanije ELKO<br />
EP, s.r.o. u svom odgovoru odmah spremno kaže da interesovanje<br />
njegove kompanije za tržište Balkana, ukljuujui<br />
i Srbiju, nije novost.<br />
Martin Žiak: Prošle godine smo samostalno uestvovali na<br />
Sajmu Tehnike u Beogradu i uvidevši veliki interes za naše<br />
proizvode u Srbiji, odluili smo se za aktivniju proizvoznu<br />
politiku na ovom prostoru, pa tako, naši potencijalni klijenti<br />
mogu da nas posete i ove godine na Sajmu Tehnike.<br />
cenama, ali pre svega naše poslovanje odlikuje lini pristup<br />
svakom kupcu, ime se razlikujemo od naših konkurenata.<br />
Mi ne posmatramo partnerstvo kao jednokratno, naš cilj je<br />
da transformišemo profesionalni odnos u lini. Kod srpskih<br />
partnera smo pronašli baš ovakav nain razmišljanja što<br />
nam je vrlo znaajno.<br />
<strong>Industrija</strong>: Koje su najvee prednosti koje vidite na ovim<br />
tržištima?<br />
Žiak: Kod eških privrednika i dalje postoji neki vid nepoverenja<br />
u poslovanju na srpskom tržištu. To potie od nedostatka<br />
informacija o ovom tržištu i mentalitetu naroda na<br />
ovim prostorima. Uprkos globalnoj recesiji, koja je takoe<br />
zahvatila i Srbiju, verujemo da e se sa njenim slabljenjem<br />
poveati i interesovanje za ovo tržište.<br />
Mi vidimo mnoge prednosti na tržištu Srbije: dobro obrazovanu<br />
populaciju, poziciju u središtu Balkana, blizina tržištu<br />
Evropske Unije, proevropsko orijentisanu vladu i predsednika<br />
države, koji se pored ostalog obavezao da e u narednih<br />
šest godina da ukine carine za sve industrijske proizvode<br />
iz EU. Ovi aspekti ukazuju na to da Srbija može oekivati<br />
dinamian privredni razvoj nakon izlaska iz recesije.<br />
<strong>Industrija</strong>: Šta možete ponuditi srpskim kompanijama?<br />
Žiak: Potencijalnim partnerima možemo ponuditi široku<br />
paletu od preko 400 proizvoda najvišeg kvaliteta, koji su<br />
proizvedeni u Republici eškoj, sa veoma konkurentnim<br />
MARTIN ŽIAK, DIREKTOR IZVOZA KOMPANIJE ELKO EP, S.R.O.<br />
<strong>Industrija</strong>: Koju vrstu poizvoda vaša kompanija može<br />
ponuditi kupcima?<br />
Žiak: Naš cilj je da obezbedimo kupcu potpun asortiman<br />
modularnih ureaja, kako bi mogao kupiti sve na jednom<br />
10 industrija 25 / mart 2010.
energetika<br />
mestu. U našoj ponudi se nalaze proizvodi kako za kunu,<br />
tako i za industrijsku primenu, kao što su vremenski releji,<br />
vremenski prekidai, stepenišni automati, dimeri, fotoreleji<br />
(none sklopke), memorijski releji, releji snage, pomoni<br />
releji, ureaji napajanja, moduli upravljanja i signalizacije,<br />
«INELS» je dizajniran da zadovolji manje elektrine instalacije,<br />
kao i da kontroliše i upravlja velikim instalacijama koje<br />
ukljuuju automatizaciju i kompleksnost. «INELS» se može<br />
koristiti za stambene kue, zgrade, administrativne objekte,<br />
trgovine, velike zgrade, kao i za industrijske komplekse.<br />
Najvea prednost za kupce su komfor, ušteda energija,<br />
laka instalacija, fleksibilnost promena i ekstenzija, lep dizajn<br />
i sigurnost. «RF control Oasis» nudi bežinu kontrolu elektrinih<br />
aparata i ureaja. Možete upravljati ukljuivanjem ili<br />
iskljuivanjem bilo kog elekrtinog ureaja, prigušivanjem<br />
svetala, kontrolom podizanja ili spuštanja spoljnih i unutrašnjih<br />
roletni, kontrolom ulazne kapije i garažnih vrata, i<br />
sve to na udaljenosti do 200 metara.<br />
«RF control» je takoe bežini bezbednosni sistem koji e<br />
štititi vašu kuu od krae i štete prouzrokovane vatrom,<br />
gasom, poplavom i od slinih nezgoda. Ovaj sistem je<br />
programiran tako da svako može njime upravljati na vrlo<br />
jednostavan nain.<br />
MODULARNI<br />
ELEKTRONSKI UREĐAJI<br />
releji za nadzor napona, strujni releji, releji nivoa, termostati,<br />
kao i «GSM gateway». Takoe nudimo više sofisticiranih<br />
rešenja poput sistema „pametna kua“ pod nazivom<br />
«INELS» i bežini sistem «RF control».<br />
RF KONTROLA<br />
BEŽIČNIH SISTEMA<br />
<strong>Industrija</strong>: Gde se potencijalni partneri i kupci mogu lino<br />
sa Vama upoznati ili dobiti više informacija o vašoj kompaniji<br />
i proizvodima?<br />
SISTEM INTELIGENTNIH<br />
ELEKTRO - INSTALACIJA<br />
<strong>Industrija</strong>: Da li nam možete rei nešto više o sistemima<br />
«INELS» i «RF control Oasis»?<br />
Žiak: Sistem inteligentnih elektrinih instalacija «INELS» je<br />
sistem koji kontroliše postupke vaše kue poev od grejanja<br />
i klimatizacije, kontrole svetala, roletni i drugih ureaja,<br />
do bezbednosti vaše kue i zaštite vaše imovine. «INELS»<br />
sistem ponaša se zaista ekonomino, jer je sa njim mogue<br />
uštedeti i do 30% energije, što svakako nije zanemarljivo.<br />
Žiak: Nakon prošlogodišnjeg uspešnog ueša na Sajmu<br />
Tehnike u Beogradu, odluili smo da predstavimo naše proizvode<br />
i ove godine na istoj manifestaciji, što je ujedno i poziv<br />
da nas posetite na našem štandu u Hali 3 Beogradskog<br />
sajma. Za detaljne informacije o kompaniji i proizvodima,<br />
posetite našu<br />
srpsku web prezentaciju<br />
www.elkoep.rs.<br />
Tu ete nai kontakt i<br />
našeg partnera u Srbiji<br />
ili možete kontaktirati<br />
diretkno sa našom<br />
kompanijom. Unapred<br />
se radujemo partnerima<br />
iz Srbije i drugih<br />
balkanskih zemalja!<br />
ELKO EP, s.r.o.<br />
Palackého 493<br />
769 01 Holešov-Všetuly<br />
The Czech Republic<br />
Tel.: +420 573 514 223<br />
Fax: +420 573 514 227<br />
E-mail: elko@elkoep.com<br />
Web: www.elkoep.rs<br />
Web: www. elkoep.com<br />
Web: www.inels.com<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
11
energetika<br />
ABB<br />
PST SOFTSTARTERI<br />
TEHNOLOŠKI KORAK NAPRED!<br />
Od trenutka kada su se pojavili prvi elektrini motori, inženjeri su tragali za rešenjem kako<br />
da izbegnu elektrine i mehanike probleme koji nastaju usled direktnog startovanja motora<br />
ili startovanja pomou kombinacije “zvezda-trougao”. ABB je zapoeo svoju proizvodnju<br />
softstartera još poetkom 1980. godine. Vredno iskustvo koje je sticano od osamdesetih<br />
godina prošlog veka, sadržano je u konstrukciji sadašnjeg proizvodnog programa. Sa svojom<br />
najnovijom serijom PST softstartera, ABB je napravio znaajan iskorak u tehnologiji.<br />
Usklaivanjem savremene energetske elektronike<br />
sa integrisanim kolima i softverom, novi PST<br />
softstarter, osim nekoliko novih konstrukcijskih<br />
karakteristika, nudi superiornu elektronsku kontrolu<br />
struje i napona tokom starta samog motora.<br />
AC motori, pokretaka snaga industrije, koji se koriste za<br />
pokretanje ventilatora, drobilica, pumpi, transportnih traka i<br />
dr, svakodnevno nepotrebno izazivaju neželjene pikove optereenja<br />
u proizvodnim fabrikama širom sveta. Ovakvi grubi<br />
startovi izazivaju smetnje na nekoliko naina. Neki od njih su:<br />
• Elektrini problemi - usled naponskih i strujnih prelaznih<br />
pojava proisteklih iz direktnog startovanja ili pomou kombinacije<br />
„zvezda-trougao”. Takve prelazne pojave mogu da<br />
preopterete mrežu ili izazovu neželjene varijacije napona<br />
koje bi smetale ostalim ureajima prikljuenim na mrežu<br />
• Mehaniki problemi - kojima se ceo pogonski mehanizam,<br />
od motora do pokretanog objekta, izlaže velikim stresovima<br />
• Operativni problemi - poput naglih poveanja pritisaka<br />
u cevovodima, ošteenja proizvoda na transportnim<br />
trakama ili neprijatnih vožnji eskalatorima<br />
Treba, takoe, imati u vidu i finansijske posledice koje<br />
su znaajne: svaki tehniki problem i zastoj znai gubitak<br />
novca, kako zbog popravki tako i zbog smanjenja ili<br />
potpunog zaustavljanja proizvodnje.<br />
12 industrija 25 / mart 2010.
Jednostavno rešenje za ove probleme<br />
je instalacija ABB-ovih softstartera tipa<br />
PSR, PSS ili PST, koji imaju tri razliita<br />
opsega od 3A do 1810A, sve u zavisnosti<br />
od potrebe korisnika. Sa ABB-ovim<br />
softstarterima mogue je glatko pokrenuti<br />
i zaustaviti motor, svodei mehanike<br />
i elektrine stresove na minimum.<br />
Kompaktna serija PSR - za struje od<br />
3A do 45A!<br />
Fleksibilna serija PSS - za struje od<br />
18A do 300A!<br />
Napredna serija PSR - za struje od 30A<br />
do 1<strong>05</strong>0A!<br />
PSR3 ...1<strong>05</strong><br />
PSS18/30 ...300/515<br />
PST30 ... PSTB1<strong>05</strong>0<br />
– <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– – <br />
– –<br />
– <br />
– <br />
<br />
– <br />
<br />
– – <br />
– – <br />
Standardno u ponudi<br />
O Opciono<br />
– Nije u ponudi<br />
Mogućnost Field bus komunikacije<br />
Merenje vremena<br />
Programabilne funkcije monitoringa kvarova<br />
Programabilne funkcije signala upozorenja<br />
PTC ulaz za zaštitu motora<br />
Zaštita od visokih vrednosti struja<br />
Zaštita od disbalansa i obrnutog redosleda faza<br />
Zaštita od ukočenog rotora<br />
Zaštita tiristora od pregrevanja<br />
Zaštita motora od pregrevanja<br />
Panel sa 4 tastera (dostupan i eksterni panel)<br />
Eksterni panel<br />
Limitiranje struje<br />
Direktna veza i „veza u trougao” sa motorom<br />
LED indikatori<br />
Ugraden "by-pass" kontaktor (na PSTB)<br />
Definisanje nagiba „rampe” pri zaletanju i zaustavljanju<br />
Kontrola momenta<br />
Analogni izlazi<br />
PST(B) Softstarter obezbeuje<br />
napredne funkcije, ukljuujui<br />
integrisane zaštite motora i<br />
samog softstartera, programibilne<br />
signalne releje, eksibilne<br />
sisteme za komunikaciju i LCD<br />
displej. Uz veliine od 370A do<br />
1<strong>05</strong>0A, isporuuje se i kontaktor<br />
za premošenje, kao<br />
standardni deo opreme.<br />
Napredne zaštite: integrisana<br />
zaštita od preoptereenja motora,<br />
relej monitor faza, zaštita<br />
od velikih struja i PTC zaštita.<br />
Za softstarter, napredna zaštita<br />
tiristora.<br />
Fleksibilni bus sistemi komunikacije:<br />
korišenjem ABB<br />
dodatnog elementa Field Bus<br />
Plug (FBP) u svakom trenutku<br />
možete odluiti koji bus sistem<br />
da izaberete za komunikaciju.<br />
LCD diplej: na 14 jezika, poseduje<br />
sistem menija slian kao<br />
na vašem mobilnom telefonu,<br />
sa preprogramiranim aplikacijama.<br />
Ne može biti jednostavniji<br />
za setovanje i korišenje.<br />
Programabilni signalni releji:<br />
daju vam nekoliko mogunosti<br />
za signalizaciju upozorenja,<br />
greški i ostalih dogaaja.<br />
Kontrola momenta: omoguava<br />
vam startovanje i zaustavljanje<br />
motora sa potpuno linearnim ubrzanjem,<br />
mnogo preciznije nego<br />
kada se koristi naponska rampa.<br />
ABB d.o.o.<br />
Kumodraška 235, 11000 Beograd<br />
Tel. 011/3094 300, www.abb.rs<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
13
predstavljamo<br />
ELNOS BL<br />
Blagoja Marjanovia Moše 6<br />
Novi Beograd 11070<br />
Tel.: + 381 11 301 6171<br />
www.elnosbl.com<br />
14 industrija 25 / mart 2010.
predstavljamo<br />
Tagor electronic d.o.o.<br />
RELEA ZA SVAKU APLIKACIJU<br />
Panasonic Electric Works je najbolji izbor za<br />
kvalitetne elektronske i elektromehanike<br />
komponente, kao i za rešenja u automatici i<br />
industrijskim aplikacijama. Predstavljamo program<br />
elektromehanikih, solid state i fotoMOS<br />
relea za koje je Panasonic svetski lider na tržištu.<br />
Danas praktino ne postoji oblast ljudske delatnosti u kojoj<br />
se ne primenjuju savremena relea – telekomunikacije,<br />
sistemi za merenje i kontrolu, industrija, sistemi tehnike<br />
zaštite... Panasonic Electric Works može odgovoriti kako<br />
jednostavnim tako i najkompleksnijim zahtevima izborom<br />
iz široke palete so sticiranih, a pri tome ekonominih modela<br />
relea i ponuditi prikladno rešenje za svaku namenu.<br />
Sa preko 30 godina iskustva u usavršavanju prekidakih<br />
tehnologija, Panasonic danas nudi veliki izbor elektromehanikih,<br />
solid state i fotoMOS relea. Proizvodni program<br />
obuhvata ultra minijaturna SMD poluprovodnika relea ali<br />
i robusne, kompaktne industrijske modele. U ponudi se<br />
nalaze signalna relea male snage, kao i modeli za velike<br />
struje, ak i do 300A (EV serija automotive relea). Mogunosti<br />
montaže pokrivaju sve standardne varijante, od montaže<br />
vijcima do klasine PCB ili SMD tehnologije, što ih<br />
ini pogodnim za primenu u velikom broju aplikacija.<br />
Panasonic nastavlja da unapreuje program relea u skladu<br />
sa svetskim trendovima minijaturizacije i smanjenja potrošnje.<br />
Tako danas nudi relea i do 40% manjih dimenzija<br />
od dosadašnjih, pri emu je prekidaki kapacitet uvean<br />
(CN-H serija) i signalna relea kod kojih je potrošnja smanjena<br />
gotovo za 30%. Za visokonaponske aplikacije “slim”<br />
APE relea su unapreena u APF seriju sa još veom pouzdanošu<br />
i životnim vekom.<br />
Ukoliko Vaš proizvod zahteva dug vek trajanja, stabilan rad,<br />
male dimenzije, veliku brzinu prekidanja, onda su svi Vaši<br />
zahtevi objedinjeni u karakteristikama Panasonic relea.<br />
grupa signalna relea relea snage relea za auto industriju<br />
vrsta elektromehanički elektromehanički elektromehanički<br />
popularni tipovi<br />
CQ, GN, TQ, TX/TX,<br />
DE, DSP, JQ, JW,<br />
TX-TH/TX-TH, DS2Y<br />
LD, LFG, LZ, PF<br />
CM, CNH, CP, CT, JJM, CJ<br />
struja prekidanja (A) min 10μ; max 1, 2, 7.5 5, 6, 8, 10, 16, 22 20NO/10NC, 35NO/20NC<br />
napon prekidanja DC/AC (V)<br />
110/125, 220/125, 110/250, 220/400, 230/400,<br />
220/220, 220/250 230/440, 250/400, 300/400<br />
16/-<br />
konekcija 2c 1a, 1a1b, 1c, 2a, 2c 1a, 1c<br />
grupa VF relea PhotoMOS TM relea Solid State relea<br />
vrsta elektromehanički fotoMOS Solid State<br />
popularni tipovi RJ, RS AQY, AQV APT1, AQ<br />
struja prekidanja (A) DC: 0.3, 0.5 0.08, 0.12, 0.13, 0.2 0.<strong>05</strong>-0.1, 0.3-1.2, 1-10, 10-40<br />
napon prekidanja DC/AC (V) 30/- 40, 250, 350, 400 -/600, -/264, 200/250<br />
konekcija 1c, 2c 1a, 1b, 2a, 2b 1a<br />
PANASONIC ELECTRIC WORKS<br />
www.panasonic-electric-works.com<br />
Distributer za Srbiju::<br />
Tagor Electronic d.o.o.<br />
Detaljnije o ovoj i ostaloj ponudi na adresi:<br />
www.tagor.rs<br />
Tel/Fax: 018/ 575 545, 217 125<br />
E-mail: automatika@tagor.rs<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
15
u fokusu<br />
Automobilska industrija<br />
NA IZLASKU IZ KRIZE...?<br />
Strunjaci «Business Monitoring International»-a iz Londona su nam specijalno za temu<br />
ovog broja Industrije dostavili svoju analizu stanja u automobilskoj industriji u svetu i<br />
posebno u našem regionu, kao i u Srbiji. U toj analizi posmatran je ambijent za poslovanje<br />
ove grane industrije i njenog tržišta, zatim atraktivnost tržišta ove grane industrije za investitore<br />
u odnosu na ostale grane industrije u regionu. Ovo jedinstveno ocenjivanje uzima<br />
u obzir veliinu tržišta, broj vozila u vlasništvu i konkurentnost okruženja. Njihova analiza<br />
takoe obuhvata budue izglede za rast ove grane industrije, zakonske uslove, mogue<br />
prepreke za ulazak i druge relevantne aspekte ekonomskog i politikog okruženja.<br />
Jedna od glavnih atrakcija za investitore je jeftina ali veoma kvalifikovana radna snaga u regionu Centralne i Istone<br />
Evrope, emu treba dodati, u nekim sluajevima, i izglede za lanstvo u EU. Iako još mogu proi decenije dok<br />
se zemlje Centralne i Istone Evrope ne približe sadašnjem nivou proizvodnje u automobilskoj industriji zemalja<br />
Zapadne Evrope, ipak za veinu investitora ostaje kao dominantan razlog za ulaganje relativno mali rizik sa jakim<br />
izgledima u oblasti rasta potrošnje. Lokalna tržišta verovatno e ostati pod monopolom od strane domaih proizvo-<br />
aa, naravno, tamo gde takvi postoje. eška podružnica Folksvagena, Škoda Auto, na primer, ima jak uticaj i kontrolu nad<br />
tržištem eške i Slovake. Isto važi i za Reno u Sloveniji i njegovu ispostavu u Rumuniji, Daiju, za Fiata u Poljskoj i Suzuki<br />
Motor u Maarskoj. Iako je niži nivo plata napravio ove zemlje privlanim za investitore, u isto vreme niske plate potrošaa<br />
opredeljuju ih ka kupovini jeftinijih ili polovnih automobila. Proširenje bankarskih kredita je<br />
deo rešenja za neke od ovih problema, uz osmišljavanje novih naina finansiranja<br />
potrošaa za ovu vrstu tržišta i odobravanje nižih kamatnih stopa. Ovo je<br />
od pomoi u akciji smanjenja prosene starosti vozila koja je inae<br />
visoka u mnogim zemljama centralne i istone Evrope. Glavni<br />
faktor rizika ogleda se u veim kamatnim stopama,<br />
koja bi mogle biti primenjene kako bi se ostvarila<br />
tražena stopa inflacije radi ulaska u evro<br />
zonu. Na podruju svih zemljama kandidata<br />
za ulazak EU koje imaju jasan<br />
cilj da se pridruže evro zoni što<br />
je pre mogue, ove stope<br />
kreditiranja e smanjiti<br />
tražnju i dovesti do<br />
stagnacije tržišta.<br />
18 industrija 25 / mart 2010.
u fokusu<br />
Prema rezultatima pregleda jaine<br />
automobilskih tržišta, koji su nedavno<br />
napravili strunjaci BMI, Nemaka<br />
vodi. Ovo mesto Nemaka je preuzela<br />
od Rusije koja je nakon samo<br />
jednog zauzimanja liderske pozicije,<br />
sada pala na tree mesto, zbog<br />
posustajanja njenog auto tržišta.<br />
S obzirom na to da je re o zrelom<br />
tržištu na kome se nalaze a rmisane<br />
marke, nema puno prostora za<br />
ulazak novih „igraa” na nemako<br />
tržište. U pogledu rizika za realizaciju<br />
povraaja, ovo tržište obeava da<br />
e biti bez rizika u velikoj meri, zbog<br />
toga što ima uslove neophodne za<br />
investicije, kao i prilino stabilno<br />
tržište. Nepromenjenost rezultata<br />
na auto tržištu Nemake posmatra<br />
se kao znaajan napredak u<br />
pogledu rezultata kontrolisanja<br />
rizika ekonomskom i politikom<br />
smislu. Ovo je imalo za posledicu<br />
poveanje ukupnog rejtinga auto<br />
tržišta u poslednjem kvartalu<br />
2009. za 2,7 poena, što je tipino<br />
za prirodu razvijenog tržišta koje<br />
je uspelo da ostane relativno jae<br />
od veine drugih tržišta u regionu.<br />
Velika Britanija zauzima po ovom<br />
rejtingu drugo mesto sa rezultatom<br />
68,9 poena, na koje je došlo sa<br />
pozicije na kojoj je imalo 64,6 poena u<br />
pregledu za prethodni kvartal. Uprkos<br />
svojoj relativno maloj geografskoj<br />
površini, ovo tržište se pozicioniralo<br />
kao proizvodni centar Zapadne<br />
Evrope. Tržište je ostalo omiljen<br />
izbor za proizvoae automobila<br />
zbog njegove konkurentske prednosti<br />
u pogledu proizvodnje. Strunjaci<br />
BMI uvereni su da tržište Velike<br />
Britanije ima potencijal za poveanje<br />
<br />
<br />
Ocena stanja uslova poslovanja za Zapadnu, Centralnu i Istonu Evropu<br />
Granice mogueg<br />
povraaja<br />
Tržište<br />
automobila<br />
Struktura<br />
zemlje<br />
Limiti<br />
Rizici za ostvarenje<br />
povraaja<br />
Rizik<br />
tržišta<br />
Rizik<br />
zemlje<br />
Rizici<br />
uopšte<br />
Rejting<br />
automobilskog<br />
tržišta<br />
Rejting u<br />
regionu<br />
Nemaka 66.7 70.9 68.2 75.0 75.8 75.4 70.3 1<br />
Velika<br />
Britanija<br />
55.0 86.2 65.9 70.0 82.1 76.0 68.9 2<br />
Rusija 83.3 54.5 73.2 62.5 53.5 58.0 68.7 3<br />
Italija 65 61.1 63.6 67.5 60.4 63.9 63.7 4<br />
Turska 68.3 45.4 60.3 90.0 41.9 65.9 62.0 5<br />
Poljska 61.7 58.6 60.6 75.0 53.7 64.3 61.7 6<br />
Španija 56.7 59.2 57.5 67.5 66.2 66.8 60.3 7<br />
eška<br />
Republika<br />
53.3 68.9 58.8 55.0 61.4 58.2 58.6 8<br />
Francuska 56.7 44.3 52.3 72.5 63.5 68.0 57.0 9<br />
Ukrajina 55 44.7 51.4 40.0 39.9 40.0 48.0 10<br />
Srbija 40 49.1 43.2 70 43.1 56.5 47.2 11<br />
Maarska 38.3 58.3 45.3 45.0 56.0 50.5 46.9 12<br />
Slovenija 31.7 50.9 38.4 65.0 67.1 66.0 46.7 13<br />
Rumunija 41.7 45.0 42.8 55.0 49.6 52.3 45.7 14<br />
Slovaka 45 26.8 38.6 60.0 57.4 58.7 44.6 15<br />
Estonija 18.3 50.1 29.4 85.0 65.5 75.2 43.2 16<br />
Litvanija 26.7 53.0 35.9 50.0 67.9 59.0 42.8 17<br />
Bugarska 35.0 29.6 33.1 70.0 53.1 61.5 41.7 18<br />
Hrvatska 25.0 45.6 32.2 55.0 53.8 54.4 38.9 19<br />
Latvija 20 48.5 30.0 45.0 61.3 53.2 36.9 20<br />
Objašnjenje:<br />
Rezultati od 100, gde je 100 najvea vrednost. Rejting Poslovnog okruženja je osnovni.<br />
Sastoji se od dva pod-rejtinga, „Granice potencijalnog povraaja” i „Rizici za ostvarenje<br />
povraaja”, sa odnosom 70% prema 30%. Rejting „Limiti” sastoji se od „Tržišta automobila”<br />
i „Strukture zemlje”, koji imaju odgovarajui odnos od 65% prema 35% i zasnovani su na<br />
stopi rasta industrije i veliine dinamike („tržišta”) i šireg ekonomskog i socio-demografskog<br />
okruženja („Zemlja”). Rejting “Rizici” se sastoji od „Rizika tržišta” i „Rizika zemlje”, gde<br />
svaki ima 50% ueša i zasnovan je na subjektivnoj proceni stanja industrije u zakonskom i<br />
delu koji se odnosi na njenu konkurentnost („Tržište”) kao i proceni šire izloženosti „Rizicima<br />
zemlje” („Zemlja”), koji se zasniva na sopstvenom BMI „Rejtingu Rizika Zemlje”. Struktura<br />
rejtinga obuhvata 14 industrija za koje BMI primenjuje metodologiju „Ocenjivanja Poslovnog<br />
Okruženja” i napravljen je da omogui klijentima da razmotre svaku procenu pojedinano ili<br />
kao celinu, izbor koji zavisi od njihove industrijske prisutnosti u svakoj državi.<br />
Izvor: BMI<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
19
u fokusu<br />
Automobilska industrija<br />
REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR<br />
GM poslao Hamer u istoriju<br />
Ameriki proizvoa automobila “Dženeral motors” odluio je da prestane da proizvodi<br />
brend Hamer nakon što nije uspeo da ga proda jednoj kineskoj kompaniji.<br />
GM je u oktobru prošle godine saopštio da planira da potpiše ugovor o prodaji<br />
Hamera kineskoj kompaniji Seuan Tengdžong. Ovim ugovorom kineska kompanija<br />
je trebalo da stekne 80% udela u brendu, zaštitnom znaku i trgovakom imenu<br />
Hamer, kao i intelektualna prava neophodna za proizvodnju tog terenskog vozila.<br />
Ipak, kineska kompanija je saopštila je da se povlai iz posla kupovine Hamera<br />
od jer nije dobila odobrenje kineskih vlasti. Otpor kineskih regulatora, koji žele<br />
da prikoe ulaganja u brzo rastuu automobilsku industriju zemlje, stvorio je teškoe<br />
od samog poetka. Tengdžong u saopštenju navodi da je “razoaran što<br />
ne može da iskoristi mogunost da pravi privlane, zelenije Hamere za kinesko i<br />
druga tržišta.” Potpredsednik GM-a Džon Smit kaže da je razoaran zbog toga što<br />
nee biti sklopljen ugovor, ne navodei detalje. On je rekao da e GM saraivati<br />
sa zaposlenima i distrubuterima Hamera kako bi na “odgovoran nain” prekinuli<br />
proces proizvodnje i distribucije.<br />
Gubitak Renoa - 3,1 milijarda evra<br />
Kompanija Reno, drugi po veliini francuski proizvoa automobila, objavila je prvi<br />
gubitak u poslednjih 13 godina u iznosu od 3,1 milijardu evra. Ovaj proizvoa<br />
automobila je naveo da rezultati pokazuju “pozitivan uticaj” vladinih mera podsticanja<br />
potražnje za automobilima u drugoj polovini 2009. godine, uz procenu da e<br />
potražnja za automobila u Evropi u 2010. pasti za deset procenata, zbog ukidanja<br />
vladinih subvencija u veem broju zapadnih zemalja. Prihod kompanije lane je smanjen<br />
za 11%, na 33,7 milijardi evra, dok je prot u 2008. bio 571 milion evra.<br />
Reno je objavio da je njegova prodaja smanjena 3,1%, zahvaljujui stimulativnim<br />
merama poveanja tražnje koje su pomogle da se ublaži pad prodaje od 17%, zabeležen<br />
u prvoj polovini prošle godine. Prošle godine je 25-procentni paket akcija<br />
ruskog Avtovaza doneo francuskom Renou gubitak od 370 miliona evra, ali ako se<br />
rauna i minus od 117 miliona evra iz 2008. godine, ukupni gubici Renoa od kupovine<br />
akcija ruskog proizvoaa dostigli su do sada 487 miliona evra. Poetkom<br />
2008. godine Francuzi su kupili 25% akcija ruskog automobilskog giganta plativši<br />
oko 660 miliona evra po tada važeem kursu. U vreme globalne nansijske krize<br />
tržišna vrednost Avtovaza je, meutim, smanjena za više od etiri puta i sada iznosi<br />
oko 460 miliona evra. Reno je u novembru 2009. pristao da u kapital ruskog proizvoaa<br />
uloži imovinu u vidu opreme i tehnologije za proizvodnju pet novih modela<br />
na platformi “reno logana”, vrednu 240 miliona evra.<br />
kapaciteta posmatrano u dužem<br />
periodu, i izdvajaju da je ono može<br />
da apsorbuje nove investicije uz<br />
veoma nizak nivo rizika.<br />
Rusija je, dakle, prema ovim<br />
analizama, pala na tree mesto,<br />
izgubivši 0,8 poena, uglavnom<br />
zbog posledica uticaja svetske<br />
ekonomske krize na ovo inae<br />
osetljivo tržište. Ipak, zemlja je<br />
zauzela prvo mesto u delu koji<br />
pokazuje Limite za potencijalne<br />
povraaje, zbog veliine svog<br />
tržišta. Rusija ima koristi od veliine<br />
svog tržišta, tržišne nezasienosti i<br />
dobro pozicionirane i integrisane<br />
industrije. Ipak, ovo tržište pati<br />
od znaajnih trgovinskih barijera i<br />
tržišne dominacije domaih marki.<br />
No, situacija se brzo menja, usled<br />
postojanja mogunosti lanstva<br />
u STO i veeg priliva investicija iz<br />
inostranstva. Kako rusko tržište<br />
zauzima oko polovine ukupne<br />
prodaje u regionu Centralne i Istone<br />
Evrope, na njemu i dalje dominiraju<br />
vozila proizvedena u Rusiji, dok<br />
veinu uvoza ine «polovnjaci». Iako<br />
novi ruski automobili koštaju svega<br />
petinu od cene jednog stranog<br />
modela, ukljuujui tu i one domae<br />
modele koji su napravljeni od<br />
strane inostranih rmi, kao što je<br />
GM, rastue bogatstvo opredeljuje<br />
mnoge potrošae da umesto<br />
AvtoVAZ-a i drugih domaih marki<br />
kupe neki od stranih automobila.<br />
Ovakva situacija je nagnala domae<br />
proizvoae da sanira svoju poziciju<br />
sa novim tipovima ija proizvodnja<br />
se oekuje u narednih nekoliko<br />
godina.<br />
Italija sledi Rusiju sa relativno zrelim<br />
tržištem i dobro uspostavljenim<br />
proizvodnim markama. Meutim,<br />
ona gubi poene u pogledu rejtinga<br />
Strukture Zemlje i Rizika povraaja<br />
investicija. Bez obzira na to, Vlada<br />
podržava svoju industriju, koja<br />
poboljšava poziciju u sagledavanju<br />
ukupnih rezultata.<br />
Sledi Poljska, relativno veliki<br />
proizvoa automobila prema<br />
istonoevropskim standardima,<br />
uprkos oštrom padu u prodaji otkako<br />
je pristupila EU, u maju 20<strong>04</strong>.<br />
Karakteriše je da je dominantno<br />
izvozno orijentisana proizvodna<br />
baza za komercijalna vozila, van<br />
Rusije, sa etiri strana proizvoaa<br />
ija vozila idu uglavnom za izvoz.<br />
Tržište je ostalo mnogo otpornije na<br />
uticaj ekonomskog pada, uglavnom<br />
zbog jake domae tražnje. Ovo je<br />
rezultiralo ukupnim poveanjem do<br />
61,7 bodova, u odnosu na 60,9<br />
20 industrija 25 / mart 2010.
u fokusu<br />
poena u prethodnom kvartalu.<br />
Iako automobilsko tržište Španije<br />
slovi kao razvijeno, ono je pretrpelo<br />
jedan od najgorih udaraca<br />
ekonomske krize posmatrajui<br />
sva zapadnoevropska tržišta.<br />
Ipak, prema najnovijoj analizi koju<br />
su napravili strunjaci BMI, ovo<br />
tržište je u celini popravilo svoj<br />
rezultat u poslednjem kvartalu,<br />
dostižui 60,3 poena u odnosu<br />
na 55,8 iz prethodnog kvartala.<br />
Poboljšanje uglavnom dolazi<br />
usled poveane granice mogueg<br />
povraaja investicija a na osnovu<br />
poboljšane ocene rizika zemlje.<br />
Tokom osamdesetih godina prošlog<br />
veka, ovo tržište se dokazalo<br />
kao jedno od najkonkurentnijih u<br />
pogledu automobilske proizvodnje,<br />
naroito nakon ulaska u EU, 1986.<br />
Meutim, ova pozicija je oborena<br />
otkako su proizvoai uvideli da<br />
im je jeftinije angažovati radnu<br />
snagu na sklapanju svojih modela<br />
u postrojenjima zemalja Istone<br />
Evrope.<br />
Španija ima nizak nivo u<br />
pogledu privatnih automobila<br />
zbog stagnacije tržišta. Takoe,<br />
zakonski uslovi poslovanja znatno<br />
su poboljšani, oigledno zbog<br />
vladine podrške industriji i njenim<br />
partnerima tokom ove krize.<br />
eška sledi Španiju sa ukupnom<br />
ocenom od 58,6 poena dostignutih<br />
u poslednjem kvartalu 2009.<br />
Ova zemlja je dostigla visok rast<br />
obima proizvodnje, sa porastom<br />
proizvodnje nove eške fabrike<br />
automobila «Toyota Peugeot<br />
Citroen» (TPCA) u blizini Kolina, kao<br />
i iz postrojenja «Škoda Auto».<br />
U meuvremenu, «Hyundai» je u<br />
procesu otvaranja fabrike u ovoj<br />
zemlji, što e još više uticati na<br />
rast izvoza. Kao takva, eška<br />
Republika beleži dobre rezultate<br />
ocene u delu koji se odnosi na<br />
«Limite za Potencijalni povraaj<br />
investicija». Njen uinak u delu<br />
rizika za realizaciju potencijalnih<br />
povraaja je takoe visok, uz<br />
postojanje relativno niskog tržišnog<br />
rizika. Ovo je posledica postojanja<br />
podsticajnih zakonskih uslova i<br />
unapreene atmosfere tržišne<br />
konkurencije kako se dominantna<br />
pozicija «Škode» smanjuje na<br />
tržištu.<br />
Francuska zauzima deveto mesto,<br />
izgubivši poene u delu koji se odnosi<br />
na Strukturu Zemlje, što je rezultiralo<br />
niskim limitima mogueg povraaja<br />
novih investicija. Tržište je prilino<br />
dobro razvijeno i predstavlja težak<br />
Folksvagen siguran za radnike uz rast prometa<br />
Najvei evropski proizvoa automobila, Folksvagen, garantuje siguran posao<br />
svojim zaposlenima u nemakim fabrikama do 2014. godine. Nemaka kompanija<br />
je objavila da je postigla dogovor sa sindikatima kojim se garantuje<br />
posao za 100.000 radnika u Nemakoj do kraja 2014. godine, tri godine duže<br />
nego što je ranije obeano. Sporazum se odnosi na radnika zaposlene u Folksvagenovim<br />
fabrikama i nansijskim odeljenjima, kojima je posao prethodno<br />
bio garantovan do 2011. godine. Kompanija je takoe obeala da e godišnje<br />
zapošljavati 1.400 pripravnika u pogonima širom Nemake.<br />
Zvaninici sindikata IG Metal, koji su bili ukljueni u pregovore, u posebnom<br />
saopštenju su istakli da radnici sada imaju bezbedan posao, da su motivisani<br />
i da su spremni da doprinesu poveanju produktivnosti.<br />
VW, koji zapošljava bezmalo 370 hiljada radnika u svetu, poetkom februara<br />
je objavio plan da do 2018. godine dostigne godišnji promet od deset miliona<br />
vozila, ime bi oslabljenu japansku Tojotu istisnuo s pozicije najveeg svetskog<br />
prodavca vozila. Nemaki automobilski gigant nastoji da do 2018. godine<br />
dostigne lidersku globalnu poziciju u automobilskoj industriji, saopštila je<br />
grupacija koja je vlasnik i robnih marki luksuznih sportskih vozila Lamborgini<br />
i Bugati, kojima bi od 2011. godine trebalo da prikljui i Porše. Prošle godine<br />
je cela grupacija prodala rekordnih 6,29 miliona vozila, što joj je na svetskom<br />
automobilskom tržištu obezbedilo udeo od 11,4 procenata.<br />
U skladu sa planom i informacija da je Folksvagen u januaru 2010. isporuio na<br />
tržište 538.500 vozila, što je za 41 odsto više nego u istom mesecu lane. Rastu<br />
prodaje su doprinele sve marke u okviru grupacije, ali je kompanija ipak upozorila<br />
da e, uprkos dobrim januarskim rezultatima, ova godina biti teška, uglavnom<br />
zbog toga što je veina zemalja ukinula prodaju vozila po principu zamene “staro<br />
za novo”. Prodaja glavnih marki VW poveana je za 46%, na 359.300 vozila,<br />
uglavnom zahvaljujui interesovanju kupaca za modele “golf” i “polo”.<br />
eška Škoda, koja je u stoprocentnom vlasništvu Folksvagena, prodala je 54.100<br />
automobila, 55% više nego lane, a rastu je najviše doprinela velika tražnja za automobilima<br />
te marke u Kini. Prodaja španskog Seata poveana je za 23 odsto,<br />
na 24.300 vozila. “Situacija na inostranim tržištima automobila ostaje napeta”,<br />
naveo je u izveštaju o poslovanju direktor prodaje VW Kristijan Klinger.<br />
FAP traži izuzee od “euro 5” standarda<br />
Pribojska fabrika FAP je zatražila da dve godine bude osloboena primene odluke<br />
o obaveznoj ugradnji motora sa “euro 5” standardima. U protivnom, navode u<br />
toj kompaniji, dovela bi se u pitanje realizacija dogovora sa kineskim partnerom<br />
“Dong Feng” koji bi trebalo da u ovoj i narednim godinama preporodi zamrlu<br />
proizvodnju kamiona u Priboju. Naime, kineski partner FAP-a nema motore sa<br />
“euro 5” standardima, a od oktobra prošle godine u Srbiji je obavezna ugradnja<br />
tih motora.<br />
Mirko Stojovi, generalni direktor FAP-a, kaže da bi sklapanje vozila “Dong Feng”<br />
moglo da pone sredinom godine, “ako naiemo na razumevanje u pogledu standardizacije<br />
motora koje bi ugraivali. Intenzivno razgovaramo sa kineskom rmom<br />
o montaži šest tipova kamiona”, dodao je Stojovi. On je rekao i da se FAP<br />
suoava s teškoama u proizvodnji vozila uz subvencije vlade, po nižim cenama i<br />
kamatama i po principu zamene “staro za novo”.<br />
U FAP-u navode da je do<br />
sada isporueno petnaestak<br />
teških kamiona,<br />
uglavnom preduzeima<br />
za puteve u Srbiji. Na proizvodnim<br />
linijama je oko<br />
150 kamiona, ali za njihov<br />
završetak nedostaju sredstva,<br />
pa se u FAP-u nadaju<br />
da e sa najavljenim bržim<br />
odobravanjem bankarskih<br />
kredita biti ubrzana<br />
i isporuka vozila po planu<br />
Ministarstva ekonomije i<br />
regionalnog razvoja.<br />
REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR PLUS<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
23
u fokusu<br />
Automobilska industrija<br />
REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR<br />
Otpuštanja u eškoj autoindustriji<br />
Prošle godine u automobilskoj industriji<br />
u eškoj bez posla je ostalo<br />
14.000 ljudi i to uglavnom u prvoj<br />
polovini te krizne godine. Kako je saopštilo<br />
Udruženje automobilske industrije<br />
eške, u prvom polugou su<br />
zaposleni u toj grani dobijali i manje<br />
plate, za 1,5%, dok se u drugoj polovini<br />
situacija popravila. Posao je od<br />
jula do kraja 2009. godine izgubilo<br />
svega 700 stalno zaposlenih, a plate<br />
za celu godinu su ipak porasle za<br />
0,7% i prosena mesena plata bila<br />
je 1.<strong>04</strong>2 evra. I prošle godine proizvodnja<br />
motornih vozila u eškoj zabeležila<br />
je rast, doduše manji nego<br />
prethodnih godina, svega 2,85%.<br />
Proizvedeno je 975.111 vozila od<br />
ega 970.410 putnikih automobila.<br />
Opel zapošljava 700 ljudi u Poljskoj<br />
Kompanija Opel, evropska lijala<br />
amerikog “Dženeral motorsa”,<br />
otvorie ove godine do 700 radnih<br />
mesta u fabrici u Gljivicama na jugu<br />
Poljske. “To se ve dugo planira i<br />
itav posao e krenuti do sredine<br />
godine,” kaže zvanini predstavnik<br />
Opela Ulrih Veber i dodaje da bi ta<br />
odluka trebalo da pomogne GM-u<br />
da obezbedi kredite vredne milijarde<br />
evra, u nastojanjima da Opel ponovo<br />
pone da posluje sa pro tom. Opel<br />
je poetkom februara saopštio da<br />
e uložiti 11 milijardi evra “u novu<br />
proizvodnu ofanzivu” u narednih pet<br />
godina. Ulaganja u fabriku u Gljivicama<br />
su deo plana da Opel u naredne<br />
dve godine stabilizuje poslovanje.<br />
Fabrika u Gljivicama sada zapošljava<br />
2.500 radnika, 500 manje nego<br />
godinu ranije. Zbog recesije, proizvodnja<br />
u tom pogonu smanjena je<br />
43,5%, na 96.000 vozila u 2009,<br />
sa 171.640 u 2008. GM, nekada<br />
najvei proizvoa vozila na svetu, u<br />
okviru plana restrukturisanja GM je<br />
najavio ukidanje 8.300, od ukupno<br />
50 hiljada radnih mesta u evropskim<br />
pogonima i odluio da zatvori fabriku<br />
u Antverpenu, u Belgiji.<br />
izazov za ulazak novih rmi, uglavnom<br />
zbog svoje reputacije opredeljenosti<br />
za primenu tehnologije e kasnijeg<br />
goriva. I Reno i PSA Peugeot Citroen<br />
uinili su napretke u pravcu razvoja<br />
tehnologija proizvodnje vozila koja su<br />
ekološki prihvatljiva što ostavlja malo<br />
prostora za ostalu konkurenciju.<br />
Ipak, strunjaci BMI su primetili<br />
poboljšanje u delu koji se odnosi na<br />
proizvodni ambijent što je dovelo do<br />
poboljšanja ukupnog rezultata na 57<br />
poena ovom kvartalu, u poreenju sa<br />
55,1 u prethodnom kvartalu.<br />
Uprkos tome što predstavlja najveu<br />
proizvodnu bazu posle Rusije, Ukrajina<br />
ipak zauzima 10. mesto. Znaajni<br />
faktori rizika smanjuju rezultat<br />
ovog tržišta, pre svega korupcija,<br />
birokratija, i nedostatak kontinuiteta<br />
politike vlade što negativno utie na<br />
rezultat u delu «Struktura Zemlje».<br />
Kao dodatak ovim neprilikama,<br />
ekonomski pad je još više poveao<br />
ove rizike, što je dovelo do ukupne<br />
ocene od 48,0 poena, manje od 51,1<br />
poena zabeleženih u prethodnom<br />
kvartalu. Ukrajinski i ruski proizvoai<br />
e kasno kontrolišu tržište, iako je<br />
nekadašnji status gotovo sigurnog<br />
pristupanja STO obeavao da e<br />
poveati konkurenciju sa ukidanjem<br />
trgovinskih barijera.<br />
Na 11. mestu je Srbija. Njen<br />
automobilski sektor krenuo je u<br />
rikverc usled delovanja ekonomske<br />
krize, da ne pominjemo i razaranje<br />
proizvodnih kapaciteta u toku<br />
vojnog sukoba u regionu, ukljuujui<br />
i NATO bombardovanje, sankcije,<br />
nezavisnosti Crne Gore, kao i<br />
vojnu okupaciju i nezavisnost<br />
Kosova, srpske južne pokrajine.<br />
Zaustavljena proizvodna osnova,<br />
stagnacija ekonomskog razvoja,<br />
siromaštvo u porastu, sve su to<br />
faktori koji ograniavaju potencijal<br />
za poveanje kupovine automobila.<br />
Trgovinske barijere takoe utiu na<br />
izostajanje tržišne konkurencije.<br />
Meutim, vea politika i ekonomska<br />
stabilnost podstakla je obnavljanje<br />
interesovanja za ovaj deo regiona,<br />
uz verovatno podizanje proizvodnje<br />
domae fabrike «Zastava automobili»<br />
u narednih nekoliko godina usled<br />
njene kupovine od strane Fijata.<br />
Maarska je pojaala svoju poziciju<br />
za pet mesta, došavši na 12. mesto<br />
u analizi poslednjeg kvartala. Svoju<br />
ukupnu ocenu poboljšala je od 44,7<br />
na 46,9 poena. Audi i Suzuki Motor<br />
se oslanjaju na ovo tržište kao svoju<br />
proizvodnu bazu, što ini da se ova<br />
zemlja relativno dobro kotira u odnosu<br />
na veliinu svog autoindustrijskog<br />
sektora. Ukupna veliina ove grane<br />
industrije je umerena sa sadašnjom<br />
godišnjom proizvodnjom od oko<br />
150.000 kompletno sastavljenih<br />
jedinica. Kljuni proizvoai takoe su<br />
u znaajnoj meri izvozno orijentisani,<br />
jer se oko polovine svih njenih<br />
jedinica isporuuje inostranstvu.<br />
Nivo vlasnika automobila stoji na oko<br />
34% od ukupnog broja stanovništva,<br />
što ostavlja prostora za proširenje<br />
obima u pogledu domae prodaje<br />
posmatrano dugorono. Suzuki je<br />
dominantna marka na tržištu, ali pad<br />
prodaje daje prostora za poveanjem<br />
konkurencije.<br />
Sledea na ovoj rang listi je Slovenija,<br />
koja je poboljšala svoju poziciju<br />
za dva mesta ostvarujui ukupni<br />
rezultat od 46,7 poena, u odnosu na<br />
45,1 poena iz prethodnog kvartala.<br />
Kao nacija rastue proizvodnje<br />
automobila, za svoju veliinu<br />
Slovenija se dobro kotira. Stopa<br />
vlasništva automobila u saglasnosti je<br />
sa mnogim mnogim zemljama Zapadne<br />
Evrope i ima najviši nivo proizvodnje<br />
po glavi stanovnika u Evropi. Meutim,<br />
njeno malobrojno stanovništvo<br />
ograniava mogunosti za rast, dok,<br />
istovremeno, Reno ima nenarušivu<br />
poziciju na tržištu, što smanjuje prostor<br />
za konkurenciju. Uprkos svom relativno<br />
niskom politikom riziku i podsticajne<br />
zakonske infrastrukture, rezultat u delu<br />
«Struktura Zemlje» zaostaje zbog broja<br />
stanovnika, što naravno ograniava<br />
opcije dugoronog rasta.<br />
Rumunija zauzima 14. mesto, posle<br />
gubitka bodova i na limitima za<br />
potencijalni povraak investicija i<br />
na rizicima za realizaciju povraaja<br />
investiranog. Tržište je postao glavna<br />
investiciona destinacija za velike<br />
rme zbog niske cene radne snage,<br />
integrisane industrije, kao i poboljšane<br />
regulatorne strukture sa pristupanjem<br />
EU. Oblasti od posebne slabosti,<br />
meutim, nalaze se u konkurentnom<br />
okruženju i relativno visokom nivou<br />
ekonomskog rizika.<br />
Na 15. mestu je Slovaka koja je viena<br />
kao centar automobilske industrije u<br />
regionu zahvaljujui ulaganjima u nove<br />
pogone kompanija VW, Kia Motors i<br />
PSA Peugeot Citroen. Niske plate, niski<br />
porezi, uz rastuu proizvodnu bazu,<br />
omoguili kao faktori da Slovaka<br />
pobedi Poljsku i ešku u pogledu<br />
obezbeenja velikih investicija u ovu<br />
granu industrije. Takoe, ova zemlja<br />
ima koristi i od relativno atraktivnog<br />
regulatornog ambijenta, jake<br />
ekonomske infrastrukture i politike<br />
stabilnosti. Meutim, ona ima relativno<br />
malo tržište i nisku stopu vlasnika vozila,<br />
24 industrija 25 / mart 2010.
• DIZEL I GASNI MOTORI (prodaja i servis)<br />
• INDUSTRIJSKA ZAMENA MOTORA<br />
• ORIGINALNI REZERVNI DELOVI<br />
• FILTERI I ULJE<br />
• SERTIFIKOVAN SERVIS - 24h dostupan<br />
tel: + 381 11 314 9071<br />
fax: + 381 11 314 9127<br />
0-24h + 381 63 1<strong>04</strong> 15 13<br />
www.cummins.rs
• DIZEL I GASNI GENERATOR SETOVI (prodaja i servis)<br />
• IZNAJMLJIVANJE DIZEL GENERATOR SETOVA<br />
• ORIGINALNI REZERVNI DELOVI<br />
• FILTERI I ULJE<br />
• SERTIFIKOVAN SERVIS - 24h dostupan<br />
tel: + 381 11 314 9071<br />
fax: + 381 11 314 9127<br />
0-24h + 381 63 1<strong>04</strong> 15 13<br />
www.cummins.rs
u fokusu<br />
REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR PLUS REFLEKTOR<br />
Krajsler za novog u - 550 miliona $<br />
Amerika auto grupacija Krajsler, koju kontroliše italijanski Fijat, uložie<br />
550 miliona dolara u izradu automobila “ jat 500” u njihovoj fabrici u<br />
Meksiku. Izvršni direktor Fijata Sero Markione, koji se istovremeno nalazi<br />
i na elu grupe Krajsler, najavio je da e kompanija poeti da proizvodi<br />
mini Fijatove automobile u decembru za tržišta SAD i Južne Amerike.<br />
Predsednik Meksika Felipe Kalderon naglasio je da e Krajsler proizvoditi<br />
izmeu sto i 130 hiljada vozila u meksikoj fabrici, koja e indirektno<br />
obezbeivati još 1.200 radnih mesta.<br />
Krajsler je objavio da e vlada Meksika odobriti 400 miliona dolara za<br />
ostvarenje tog projekta, uglavnom u vidu kredita. Krajsler u fabrici u Toluki,<br />
sa dve hiljade radnika, izrauje modele “PT kruzer” sedan i “dodž<br />
džerni”, a kompanija poseduje i fabriku za montažu kamiona u Saltilji, na<br />
severu Meksika.<br />
Poetkom juna 2009. saopšteno je da su Fijat, Krajsler i predstavnici<br />
amerike administracije postigli dogovor o preuzimanju nansijski zdrave<br />
Krajslerove proizvodnje, da je osnovana nova kompanija i da su time<br />
stvoreni uslovi da posrnuli auto-gigant izae iz sudske zaštite od bankrota.<br />
Ta italijanska kompanija ima odrešene ruke da preuzme i do 35%<br />
vlasništva nad Krajslerom ukoliko za tu ameriku kompaniju izrade jedan<br />
model automobila maksimalne potrošnje 5,81 litar na 100 kilometara.<br />
Korejci preuzimaju Zastava elektro<br />
Južnokorejska kompanija za proizvodnju autodelova Jura do kraja marta bi<br />
trebalo da preuzme fabriku “Zastava elektro“ iz Rae, najavio je Mlaan<br />
Dinki. Potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlaan Dinki je<br />
rekao da Jura, koja je dobavlja južnokorejskih proizvoaa automobila<br />
Kia, Daevu i Hjundai, želi da zapone proizvodnju u Srbiji u junu. “Kompanija<br />
Jura je zainteresovana da investira u proizvodnju kablova za automobile<br />
i itava proizvodnja bi se izvozila. Ta južnokorejska kompanija, koja ima isti<br />
proizvodni program kao ’Zastava elektro’, planira da u prvoj godini uposli<br />
hiljadu radnika”, kazao je Dinki.<br />
Predstavnici južnokorejske kompanije, kazao je ministar ekonomije, posetili<br />
su Srbiju više puta i videli uspešne primere poslovanja auto delovima<br />
kao što su Leoni iz Prokuplja i nemaki Drekslermajer. Dinki je naveo i<br />
da su investitori iz Južne Koreje obišli nekoliko lokacija za smeštanje proizvodnje,<br />
a da su prednost dali Rai zbog blizine autoputa i dobrih uslova u<br />
fabrici “Zastava elektro“.<br />
što zajedno smanjuje rezultat, iako e<br />
se ti faktori poboljšati u narednih pet<br />
godina.<br />
Baltike države uživaju stanje<br />
relativno otvorenih ekonomija i visoko<br />
konkurentnih tržišta sa poveanjem<br />
konsolidacije meudržavnog trgovanja<br />
sve do 2007. Meutim, globalni<br />
ekonomski pad nainio je pustoš u<br />
regionu pa se ova tržišta suoavaju<br />
sa teškim problemima likvidnosti<br />
koje prati akumulacija duga visokog<br />
nivoa nainjenog tokom godina<br />
ekonomskog buma. Ovaj region je<br />
najgore pogoen u Evropi, uz malo<br />
šanse za kompletnim oporavkom<br />
pre 2011. Na automobilskom tržištu,<br />
glavne razlike izmeu zemalja ovog<br />
regiona javljaju se u pogledu veliine<br />
tržišta i stope vlasništva vozila, gde je<br />
Estonija najvee tržište i sa najvišom<br />
stopom. Iako su sva tržišta slabo<br />
pogoena krizom, Estonija je izgleda<br />
relativno bolje pozicionirano tržište,<br />
koju sledi Litvanija. Pad poverenja u<br />
tržište u regionu realno je smanjilo<br />
ocene za tri tržišta, po kojima je<br />
Latvija na poslednjem mestu od svih<br />
zemalja ovog regiona. Iako su sve<br />
tri zemlje domaini proizvoaima<br />
delova nijedna nema svoje pogone za<br />
sklapanje vozila, što dalje ruši njihove<br />
pozicije i ocene u delu «Limiti za<br />
Potencijalni Povraaj investiroanog».<br />
Na 18. i 19. mestu nalaze se<br />
Bugarska i Hrvatska. Bugarska ima<br />
najnižu stopu vlasnika vozila u EU. Ova<br />
situacija e se verovatno promeniti,<br />
zahvaljujui rastu prihoda što dalje<br />
vodi do brzog rasta prodaje i visoko<br />
konkurentnog tržišta bez dominantne<br />
marke. Stunjaci BMI oekuju rast<br />
ovog tržišta na rang listi u narednim<br />
godinama, što kao trend može imati<br />
velikog podsticaja, ako proizvoa<br />
prebaci proces sklapanja vozila u ovu<br />
zemlju.<br />
U meuvremenu, poslovni ambijent u<br />
Hrvatskoj je izrazito konkurentan, što<br />
znai da je otvoren za nove igrae. Ova<br />
zemlja ima malo nade za podizanje<br />
svoje pozicije ukoliko prihod po glavi<br />
stanovnika ne bude u porastu i tako<br />
stvarao osnovu za poveanje broja<br />
novih vlasnika vozila.<br />
rubrika realizovana u saradnji<br />
sa «Business Monitoring<br />
International» iz Londona<br />
(www.businessmonitor.com) i<br />
www.marbleteam.rs<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
27
u fokusu<br />
Vitro Group<br />
EKIPA TALIČNIH...<br />
Kada je zapoinjao priu pod naslovom “Vitro Group” pre nekoliko godina, Dragoljub Leki,<br />
predsednik kompanije je izjavio, izmeu ostalog da je “odluilo da postavi Citroen na mesto<br />
koje mu pripada na našem tržištu, na mesto koje je ova kompanija ve ostvarila u Sloveniji,<br />
Hrvatskoj i Makedoniji”... Sada, posle ovih godina “vožnje” Citroenom po domaem tržištu, o<br />
steenom iskustvu, o auto industriji, o potencijalima tržišta, ali i krizi za koju sve više govore<br />
da nas napušta, za ovaj broj Industrije govori Dragoljub Leki, prvi ovek “Vitro Group”-e.<br />
On sam, ali i uz saradnju ekipe koju je odabrao,<br />
tvrdi da ima sreu da kad krene u neki posao<br />
u oblasti auto biznisa, te firme procvetaju.<br />
Bukvalno! Evo i argumenata:<br />
Dragoljub Leki: U svoje vreme kad smo radili Pežo i kad smo<br />
potpisali ugovor rekao sam im da ima nekoliko pravila, u vezi sa<br />
Pežoom. Jedno je da im potpišu ugovor s nama, da e njima<br />
krenuti. Oni su se smejali, ali istina je da su tada napravili 206,<br />
kao dobar model. I krenulo im je s njim, proizvodnja je rasla...<br />
Nešto slino se dešava i sa Citroenom. Otkad smo potpisali, pre<br />
pet godina, ugovor sa Citroenom, oni prave sve bolja i bolja kola.<br />
Prema nekim istraživanjima koja rade, pokazuje se da se ljudi<br />
odluuju za neki auto najpre vizuelno. Iako je na Sajmu automobila<br />
prodato nekih stotinak naših automobila, niko od kupaca<br />
nije otvorio haubu od motora, što bih ja kao prodavac automobila<br />
uvek pokazao, nego svi gledaju unutra, ruke, satove, spoljašnji<br />
izgled, niko motor. To zaista dokazuje da se ljudi odluuju<br />
za kupovinu na osnovu tog vizuelnog utiska, efekta koji postiže<br />
izgled jednog automobila.<br />
A Citroen pravi sve bolje i bolje, sve lepše i lepše automobile.<br />
Kao i ovaj poslednji, C3, koji smo prikazali na ovogodišnjem<br />
beogradskom Sajmu automobila, i za koji mislim da e biti auto<br />
godine u Evropi, ne samo kod nas nego i svuda, jer su pogodili<br />
model. To je auto na kome emo i posebno raditi, jer treba da<br />
živimo od tog modela narednih sedam, osam godina.<br />
privrede Francuske. Pitao sam ih da li imaju neki budžet i za<br />
svoje dilere, jer smo i mi deo te prie. Oni nam daju podršku, ne<br />
kroz cenu vozila, nego na druge naine, na primer, kroz marketing,<br />
tako da ta cena bude niža i onda mi taj novac ne uzimamo<br />
nego prosleujemo krajnjem korisniku da bi prodali nešto i da<br />
bi bili prisutni na tržištu. Mislim da to svi rade a pitanje je ko ima<br />
koliko zaliha i ko ima podršku države da to može da radi. Postoji<br />
granica svemu pa i tome, ne može se ii u beskraj.<br />
Mislim da smo što se tie cena dotakli krajnji nivo, iako kupci<br />
smatraju da e cene biti još niže. Ipak, cene nee biti niže od<br />
ovih sada, jer za to nema razloga. U protivnom, neemo se baviti<br />
ovim poslom, jer gubitke ne možete da proizvodite. A to su sve<br />
Koliko košta kilo automobila...<br />
Još nešto primeujem. Skrauje se rok izbacivanja novih modela.<br />
S tom praksom su nekad krenuli Japanci, ak su to doveli do<br />
besmisla - tolika poplava tih novih modela. Ali, sad se ponovo<br />
to dešava, kod evropskih proizvoaa, Ford, Folksvagen, pa i<br />
Citroen, skrauju rok života nekih modela izbacivanjem novih.<br />
Na to je uticala i kriza. Svi su videli koliko loše iskustvo je imao<br />
Dženeral Motors, koji kad je jednom izgubio svoj udeo na tržištu,<br />
nikad se više nije vratio. I ja vidim da je poslovna politika svih<br />
auto kua i tih velikih proizvoaa, da prave gubitke ali se trude<br />
da zadrže taj svoj udeo i mesto na tržištu.<br />
U ovakvim otežanim uslovima za poslovanje, mi tražimo pomo<br />
fabrike. Znam da su oni, kao grupacija, uzeli od države kredit od<br />
3 milijarde evra na pet godina, a Citroen je jedan veliki zamajac<br />
DRAGOLJUB LEKI, GENERALNI DIREKTOR VITRO GROUP<br />
28 industrija 25 / mart 2010.
u u fokusu<br />
egzaktne stvari. Uzmite koliko košta kilo aluminijuma, kilogram<br />
gvoža, stakla. Jedan auto ima oko hiljadu kilograma i ako se<br />
sad prodaje za deset hiljada evra, a u tome su dažbine jedno tri<br />
hiljade, pa neki dodatni troškovi poput transporta još nekih 500<br />
do 600 evra, izae da je jedan kilogram nekog automobila - 6<br />
evra! U tu raunicu uvrstite i cenu plastike, pa bankarski deo,<br />
itd, mislim da je sadašnja cena baš na granici ili ak ispod granice,<br />
i da fabrike to dotiraju.<br />
O potencijalu tržišta u Srbiji...<br />
Kada smo pravili svojevremeno biznis planove, oni su bili realni<br />
za Srbiju. Mi sigurno imamo vozni park od nekih milion i po<br />
vozila prosene starosti, kako kažu, 12.5 godina. A mislim da<br />
je i stariji... To znai da kada bi prodavali 100.000 automobila<br />
godišnje, opet bi onaj prvi posle 12.5 godina bio star upravo<br />
toliko. I to jeste pokazatelj da ovo tržište ima potencijal. kada<br />
smo pravili ovu zgradu Vitro Grupe, rekli smo u svom biznis planu<br />
da emo prvo prodati 3.000, pa 4.500, pa 6.000, i išli smo<br />
do tih famoznih 100.000 vozila. Iako se u zemljama u okruženju<br />
slinim nama, kao što je Maarska, prodavalo i do 160.000. A<br />
u Sloveniji sa 2.5 miliona stanovnika prodavalo se 90.000 vozila<br />
godišnje. U Hrvatskoj sa 4.5 miliona stanovnika, godišnje je<br />
prodato 80.000. A mi sa Kosovom, jer je naša firma zadužena<br />
za Citroen i na Kosovu, imamo tržište od 10 miliona, trebalo bi<br />
da prodajemo 180.000 vozila godišnje.<br />
Mi nikada nismo dostigli 100.000, ve 54, 55.000 u 2008.<br />
godini, a onda je prodaja poela da pada posle neodgovornih<br />
izjava nekih ministara da e carina biti manja. Od tog dana,<br />
prodaja je pala drastino! Prošle godine je prodato oko 44.000<br />
u okviru kojih je Fiat imao ueše od nekih 18.000, tako da je<br />
realna prodaja svih ostalih marki oko 26.000. I to je veliki pad<br />
sa prethodnih 55.000. Jako veliki pad... Tržište je zabeležilo<br />
pad od preko 66%. Pri tom, kažem vam, potencijal je 100.000!<br />
...i o štednji,<br />
Ne samo kriza, nego i mnoge neprimerene izjave, ak i mediji<br />
imali su uticaja... Neko je rekao da su mediji sami sebi pucali u<br />
nogu veliajui krizu koja dolazi i sve ostalo. Mislim da je kriza<br />
zapravo kod nas u glavama! Mi u Srbiji nismo imali neki veliki<br />
standard, nismo prodali na primer 300.000 automobila godišnje,<br />
pa su se ljudi otvarali. Nego, po mom mišljenju, tih 50.000<br />
je ispod nekih potencijala koje Srbija treba da ima.<br />
A onda je vlada rekla da nijedno javno preduzee, komunalno<br />
nee kupiti ni jedan auto, zbog smanjenja troškova. Auto nije<br />
luksuz za npr. poštu, distribuciju, vodovod. Prošle godine nije<br />
bio ni jedan tender u ovim firmama. A mislim da su slupali najmanje<br />
20 automobila prošle godine, pa im je zatim zastarelo<br />
tehnološki ko zna koliko, tako da ako ove godine ne budu kupili,<br />
sledee ih sigurno eka dramatino velika nabavka. Znai,<br />
devastiraju se i ti vozni parkovi...<br />
Zato sam i pristalica stava da pre nego što neko sa bilo koje<br />
odgovorne funkcije kaže nešto, da razmisli prethodno o tome<br />
i da ne pravi paniku! Kad, na primer, pošta kupi vozila, ona su<br />
ocarinjena, plaen je PDV, što znai da se vraa deo novca<br />
državi. Sada je taj ciklus prekinut. I kad neko kaže “Nemojte<br />
da kupujete!”, mora da rauna da od tog dana da nee dobiti<br />
porez, da nee dobiti prihod ni kroz cenu goriva (koja stalno<br />
raste, a imamo najskuplje gorivo i u toj ceni goriva su, opet,<br />
najvee dažbine!). Na taj nain, tom odlukom, odriu se mnogih<br />
prihoda, a kažu da se budžet ne puni dovoljno. Znai, sve te<br />
akcije se ne osmišljavaju dovoljno.<br />
Francuska je prošle godine prodala u svojoj zemlji više od<br />
200.000 vozila i to je bila rekordna godina. Nemaka je u<br />
2009. prodala 600.000 vozila, više nego ikad u istoriji prodaje<br />
automobila. A to je bila godina krize! Kako? Tako što je država<br />
dotirala prvo po kubikaži, drugo po izduvnim gasovima, tree po<br />
osnovu zamene starih automobila za nove. A Nemci imaju svest<br />
o državi i oni su to radili masovno. Pritom, Daija je u svemu<br />
tome prošla izuzetno dobro, jer su mnogi kupili po ceni od svega<br />
4.500 evra, kad su se odbile sve te dotacije od države.<br />
...uz pitanje šta Srbija treba da radi?<br />
Ja sam na osnovu toga uputio pismo Predsedniku Vlade<br />
Srbije i probao sam da doem do ministra ekonomije i da<br />
im predložim da pošto predsednik Tadi ima dobar odnos sa<br />
Predsednikom Francuske Sarkozijem, da se to iskoristi i da<br />
im se napomene da kod nas postoje Reno, Pežo i Citroen, i da<br />
te dotacije delom odobre i usmere ka nama, za svaki prodati<br />
Reno, Pežo ili Citroen, u Srbiji. Istovremeno, ta vozila e ui u<br />
zemlju po nižoj ceni, obnovie se istovremeno vozni park, platiemo<br />
carinu i porez... Ista pria je i za Kancelarku Nemake,<br />
Angelu Merkel, da se za svaki prodati Audi, Folksvagen i<br />
Ford u Srbiji odobri dotacija. Nema razloga da to ne bude i za<br />
Srbiju, jer se na taj nain pomaže i nemaka privreda. A to ne<br />
bi bilo zaduženje države, mi bismo došli do novih automobila,<br />
kupljenih jeftinije i okretao bi se ceo taj ciklus.<br />
Što se tie Zastave, ja sam bio svojevremeno ukljuen u<br />
pregovore kada je Pežo bio zainteresovan, samo zato što<br />
nije imao nijednu fabriku u Istonoj Evropi. To je bio jedini<br />
razlog. Neposlovnošu naših ljudi koji su tada vodili pregovore,<br />
taj ugovor nije potpisan. Pežo je otišao u ešku, gde<br />
se sada proizvode Aygo, 107 i C1. A to bi se danas proizvodilo<br />
u Srbiji, mi bismo izvozili nekih 300.000 komada,<br />
A proizvodili bi ih sve više i više jer taj auto izbacuje manje<br />
od 100 g ugljen-dioksida. Tada smo ispustili priliku za<br />
Zastavu, sada se nešto pokree, a da se istovremeno ne<br />
razmišlja o uvoznicima. Mi smo, kao uvoznici, po broju zaposlenih<br />
i po broju ljudi koji rade u mreži jedno tri puta vei od<br />
Zastave, sa svim kooperantima. Moja mreža, tu je BMW,<br />
Audi, i vidite koliko tu ljudi zapravo radi, i koliko se plaaju<br />
porezi, carine... Uostalom, i ovaj objekat “Vitro Group”-e,<br />
napravljen je u Beogradu, plaene su komunalije gradu,<br />
radile su objekat srpske firme, i, na kraju, srpska firma je<br />
vlasnik. Razmišljamo i o otvaranju objekta u Subotici, gde<br />
emo zaposliti takoe domae ljude.<br />
Ovde je važno pitanje strategije, šta Srbija treba da radi. Da<br />
li je to automobilska ili neka druga industrija. Autoindustrija<br />
u svetu je definitivno u krizi. U Italiji se zatvara šest fabrika,<br />
pa zašto bi sada neko otvarao sedmu, u Srbiji?! Ja znam i<br />
svestan sam injenice da Srbija ne treba samo da kupuje i<br />
da prodaje, ve treba i da proizvodi...<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
29
u fokusu<br />
Vitro Group<br />
Kupovna mo “pod runom”<br />
<strong>Industrija</strong>: Prošla kriza ili ne, osnovni problem i za Vas i za sve<br />
industrijske proizvoae koji zavise od tržišta jeste kupovna<br />
mo. Imali smo prilike da ujemo ocene poetkom ove godine<br />
u kojim sve pravcima e se kretati auto-tržište kod nas. Kakve<br />
su one sada, posmatrane iz ugla “Vitro Group”-e, pogotovo u<br />
domenu intencija države da odgovarajuim ve preduzetim<br />
potezima pomogne domaeg<br />
jedinog proizvoaa, ali i same<br />
osiromašene kupce? Kakav je<br />
odgovor u Citroenu, odnosno u<br />
“Vitro Group”-i na ove poteze?<br />
Leki: Ova godina je poela sa<br />
veim interesovanjem kupaca,<br />
nego prošla. Valjda smo prošle<br />
godine bili uplašeni time što<br />
dolazi kriza, pa smo svi “povukli<br />
runu”, stali i niko nije ništa<br />
kupio. Na primer, firme su kupile<br />
svega 20% od dostavnog<br />
programa, u odnosu na godinu<br />
pre toga, što je bio veliki znak<br />
da su svi u problemu. A graani<br />
su poeli da kupuju kola u toku<br />
godine i to vozila do 10.000<br />
evra. Onda se pojavio Fiat sa<br />
svojom ponudom, sa subvencijom<br />
države i sa 4.5% kamate<br />
kredita. No, mislim da su se ve<br />
istrošili ti koji su hteli da kupe<br />
pod tim uslovima i da je to završena<br />
pria.<br />
U meuvremenu, pojavilo se<br />
puno vozila koja su i jeftinija i<br />
bolja. Mi imamo taj C3, stari<br />
model koji je prodavan za ispod<br />
9.000 evra i koji je u startu imao<br />
i klimu i maglenke i dosta više<br />
opreme koja kad se sva stavi<br />
na onaj Fiat, ispada da smo mi<br />
jeftiniji. I pored tih subvencija<br />
države i svega ostalog. Tako<br />
da mislim da je ta pria oko<br />
interesovanja za Zastavu završena.<br />
Lepo bi bilo kada bi se i<br />
to oroilo na neki broj vozila, ne<br />
više od 5.000. Imamo dobar<br />
pokazatelj kako je to ranije bilo sa Zastavom. Kad god im je data<br />
neka prednost, to im je samo smetalo. Nikad nisu mogli da se<br />
razviju. Kao dete, kad ga držite pod staklenim zvonom, od njega<br />
nee biti ništa...<br />
Iako i na ovom sajmu automobila ima dosta interesovanja za<br />
Zastavu, odnosno Fiat, mislim da je dosta ljudi opet ostao bez<br />
para, a da automobile kupuju samo oni koji vade keš. Pojavile<br />
su se i neke banke koje daju kredite a to su one koje su svesne<br />
da bez prometa ne mogu da žive. Ja ovakvu situaciju zovem<br />
Još nešto primeujem...<br />
Skrauje se rok izbacivanja novih modela. S tom praksom su<br />
nekad krenuli Japanci, ak su to doveli do besmisla - tolika<br />
poplava tih novih modela. Ali, sad se ponovo to dešava, kod<br />
evropskih proizvoaa, Ford, Folksvagen, pa i Citroen, skra-<br />
uju rok života nekih modela izbacivanjem novih. Na to je uticala<br />
i kriza. Svi su videli koliko loše iskustvo je imao Dženeral<br />
Motors, koji kad je jednom izgubio svoj udeo na tržištu, nikad<br />
se više nije vratio. I ja vidim da je poslovna politika svih auto<br />
kua i tih velikih proizvoaa, da prave gubitke, ali se trude<br />
da zadrže taj svoj udeo i mesto na tržištu.<br />
koenje. Kad smo svi na koenju, i niko ništa ne radi, jedino je<br />
pitanje na kom se nivou ko nalazi i kad e stati.<br />
Sad se zapoelo sa priom o tome kako sve pokrenuti i podii<br />
tu kupovnu mo. Mislim da je pre pokretanja svih tih kredita radi<br />
poveanja potrošnje, što zagovaraju neki ministri, mnogo važniji<br />
taj kolektivni stav o svemu tome. Ko god je uio ekonomiju zna<br />
da potrošnja stimuliše proizvodnju. I to je jedini nain. Znai,<br />
treba da se sedne, da se stavi prazan list papira i pobrojati šta je<br />
plus a šta minus, i da se vidi šta<br />
se dobija od ovakve automobilske<br />
industrije ili od naina na<br />
koji rade uvoznici automobila.<br />
Požurili su sa smanjenjem carina<br />
radi ispunjavanja tih evropskih<br />
uslova, a na to nas niko<br />
nije terao. Niko nije raunao<br />
koliko e se u budžetu izgubiti<br />
na taj nain. U avgustu prošle<br />
godine najavljeno je da e se od<br />
2010. godine smanjiti carine<br />
na uvoz automobila.<br />
Finansije su klju rešenja<br />
Od avgusta prošle do januara<br />
ove godine niko nije ušao ni u<br />
jednu prodavnicu. Svi su ekali<br />
januar 2010. Uopšte, smatram<br />
da je bolje rei ljudima da troše,<br />
jer se trošenjem plaa porez<br />
i pokree ceo taj ciklus od<br />
koga svi žive. Ja jesam pristalica<br />
da se ne baca i pristalica<br />
sam štednje, ali bih rekao: “Ne<br />
bacajte, ali živite normalno i<br />
radite!”<br />
<strong>Industrija</strong>: ini se da je jedna<br />
od najveih prepreka u daljem<br />
ekonomskom razvoju Srbije,<br />
pa i industrije, kao i same<br />
kupovne moi tržišta, nedovoljna<br />
fleksibilnost poslovnih<br />
banaka. Kakva su Vaša iskustva,<br />
ocene, predlozi u vezi s<br />
tim?<br />
Leki: Svi znaju da je kriza i<br />
krenula od banaka. Kriza je<br />
ušla u Srbiju kroz strane banke. I tu se vidi koliki je to problem<br />
što nemamo svoje banke, osim Komercijalne i nekoliko<br />
malih banaka. Grci su došli sa nekoliko svojih banaka,<br />
investirali svoj novac, da bi sad kao država bili u velikoj krizi.<br />
I oni e upravo preko tih banaka prvo sigurno smanjivati<br />
svoje aktivnosti, a onda i izvlaiti novac koji imaju ovde.<br />
Po mom mišljenju, o pitanju te kize uopšte, ne samo u automobilskoj<br />
industriji, najviše bi moglo da se uradi upravo kroz<br />
taj bankarski sektor. Ali, mislim da nema sluha kod banaka.<br />
30 industrija 25 / mart 2010.
u u fokusu<br />
Finansije su klju rešenja.<br />
Biznis planovi koje smo svojevremeno pravili i mi i ostali,<br />
na osnovu procene potencijala tržišta, sada su pali u vodu,<br />
dok su bankarski standardi ostali isti, zajedno sa propisima<br />
Centralne banke, kao da krize uopšte nije bilo. A sa pojavom<br />
krize, vratila nam se i siva ekonomija.<br />
Istina, neke banke su poele da menjaju svoj odnos, ali nije inicijativa<br />
samo na njima, ve moraju biti s potporom Centralne banke.<br />
A mislim da najviše prostora u regulisanju ima upravo u finansijskom<br />
sektoru koji je, ipak, centralizovan i ne razmišlja mnogo...<br />
rezervi. Potrebno ti je jedno tri godine da ueš u sve to, da oni<br />
atestiraju i ispitaju taj tvoj proizvod, da bi ti dali pravo da ueš u<br />
njihov sistem. Zarade su male, ali definitivno, s tim moramo da<br />
se bavimo. Opet, mi bismo kao “Vitro Group” bili spremni da to<br />
podržimo, ali se radi o dugoronoj investiciji.<br />
Mislim da bi ministarstva koja vode ovakvu vrstu poslova, trebalo<br />
da sednu za sto s nama, da nam predlože tako nešto. To je<br />
mogue jedino uz pomo države i dobrih kredita banaka. Inae,<br />
neko da uloži svoj novac i da eka tri godine, a da ga banke pritiskaju,<br />
da radnici traže svoje plate, sve je to vrlo teško...<br />
Imali smo mi fabrike, poput Sintelona koji je proizvodio tepihe<br />
za automobile, pa prestao jer su rigorozni zahtevi automobilske<br />
industrije a cene sve niže i niže. Tu su i proizvoai guma,<br />
imamo i fabriku u Rumi koja proizvodi još uvek kedere za šoferšajbne.<br />
Firma iz Pazove proizvodi zamajce koji se koriste za<br />
drugu ugradnju kod mnogih vozila. Tu je kao veinski prisutan<br />
francuski kapital. Oni su imali problema sa domaim livnicama<br />
jer je bilo dosta škarta. Sada ti livovi dolaze iz Kine. Njihov škart<br />
je 0.2%, dok je u Srbiji bio 30 do ak 40%.<br />
Teško je izabrati šta raditi, a uslovi koji se traže od fabrika<br />
su nemilosrdni. Lako te eliminišu. A jednom kada izaeš,<br />
nikada više se ne vratiš...<br />
...i “Vitro Group”-e<br />
A Citroen pravi sve bolje i bolje, sve lepše i<br />
lepše automobile...<br />
Kao i ovaj poslednji, C3, koji smo prikazali na ovogodišnjem<br />
beogradskom Sajmu automobila, i za koji mislim<br />
da e biti auto godine u Evropi, ne samo kod nas nego i<br />
svuda, jer su pogodili model. To je auto na kome emo i<br />
posebno raditi, jer treba da živimo od tog modela narednih<br />
sedam, osam godina.<br />
Pitanja budunosti srpske autoindustrije...<br />
<strong>Industrija</strong>: Srpska autoindustrija sada je više okrenuta i<br />
profilisana u oblasti proizvodnje delova i komponenti za<br />
proizvoae automobila. Poznata je od ranije tradicija<br />
jakog sektora komponetaša u vreme bivše SFRJ, gde su<br />
bile i brojne firme u Srbiji... Kakva je Vaša ocena, da li je to<br />
jedina budunost domaih industrijalaca? Koliko se i kako<br />
“Vitro Group” (s)nalazi u svemu tome?<br />
Leki: Svi beže od proizvodnje jer je to najteži oblik rada i poslovanja.<br />
Definitivno to treba da bude državni projekat jer kroz<br />
tih 100.000 vozila koja treba da se prodaju u Srbiji sigurno je<br />
da treba da bude više fabrika koje e se baviti proizvodnjom<br />
komponenti. Svojevremeno, seam se, u vreme sankcija,<br />
mitrovaka fabrika za proizvodnju ventila, radila je za potrebe<br />
Pežoa, Citroena, kao i za prvu ugradnju za Audi. Oni su imali<br />
vei problem da naprave kartonsku kutiju u koju su se pakovali<br />
ti ventili, da bude odgovarajue veliine jer je uzima robot. Ako<br />
je ne prepozna po odgovarajuim dimenzijama, on je stavlja na<br />
stranu, kao škart, zajedno s ventilima. Znai, ta proizvodnja<br />
je visoko sofisticirana, i to mora da se proizvodi tano, na vreme.<br />
Jako je teško ui kod proizvoaa kao prvi dobavlja. Sve<br />
fabrike imaju dva ili tri dobavljaa u istom nivou, i isto toliko u<br />
<strong>Industrija</strong>: Možemo li, za kraj ovog razgovora, saznati makar<br />
deo itinerera Vitro Group-e u narednom periodu?<br />
Leki: Vidimo da u Citroenu ima ljudi koji dobro razmišljaju<br />
i da što se toga tie nema neke opasnosti da neemo imati<br />
dobre proizvode. Mi smo smanjili troškove, plate, broj zaposlenih,<br />
što se, opet, odnosi na naš doprinos budžetu, znai<br />
manje plaamo carinu, poreze, doprinose. A to ima veze i sa<br />
brojem prodatih vozila.<br />
Krajem marta, otvaramo u Podgorici naš novi centar, što je<br />
u skladu sa našim zalaganjem da Vitro Group i dalje pravi<br />
svoju mrežu i da budemo prisutni u veim gradovima. Postoji<br />
ta opasnost od majorizacije, kad preete neke brojke, onda<br />
oni dou sa svojom firmom i bukvalno vam preotmu tu mrežu.<br />
Gledaemo da zaštitimo naše interese. Mi smo zastupnici za<br />
Srbiju sa Kosovom i Crnu Goru. Probaemo da u budunosti,<br />
im oslabi pritisak od ove krize, i kad budemo krenuli na bolje,<br />
da konkurišemo i za BiH, koju sada pokriva Citroen iz Slovenije.<br />
Mislim da upravo zbog tih jezikih prednosti i blizine granice, mi<br />
možemo tu teritoriju bolje da pokrivamo, i sa brojem vozila i sa<br />
lagerom rezervnih delova i svim ostalim.<br />
Ukoliko se ukaže mogunost, možda bi razmišljali i o<br />
nekoj proizvodnoj aktivnosti, što ipak samostalno ne<br />
možemo da uradimo, ve uz pomo ministarstva za ekonomiju<br />
koje e moi da pomaže na odgovarajui i odreeni<br />
nain. Drugo, kao i svi ostali, smatramo da e vrlo brzo<br />
doi i do tih elektrinih automobila, i da je to verovatno<br />
budunost. Nešto i radimo u tom pogledu, povezujemo<br />
se s nekim firmama koje su ve otišle korak ispred svih<br />
ostalih. Raunamo da ako to budemo pogodili, onda nee<br />
biti problema za perspektivu “Vitro Group”-e. Oekujemo<br />
da nam u oktobru dou dva automobila, a ne znamo ni<br />
kako emo ih registrovati...?<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
31
u fokusu<br />
Messer Tehnogas AD<br />
CASTOLIN REŠENJA ZA<br />
AUTOINDUSTRIJU<br />
Messer Tehnogas AD je specijalizovana<br />
kompanija u proizvodnji<br />
i primeni tehnikih i specijalnih<br />
gasova osnovana 1929.<br />
godine u Beogradu. Od 1997.<br />
godine posluje sa veinskim<br />
kapitalom nemake grupacije<br />
Messer, kompanijom sa tradicijom<br />
u proizvodnji tehnikih<br />
gasova i opreme od preko 100<br />
godina. Messer Tehnogas AD<br />
je ove godine bio prisutan i na<br />
Sajmu automobila u Beogradu!<br />
32 industrija 25 / mart 2010.
u fokusu<br />
Pored svog standardnog programa<br />
tehnikih i medicinskih<br />
gasova i opreme za<br />
rezanje, ove godine je posebno<br />
predstavljen program<br />
specijalnih dodatnih materijala za zavarivanje<br />
i lemljenje firme «Castolin Eutectic»,<br />
punopravnog lana Messer Grupe.<br />
«Castolin» je sa svojom mobilnom,<br />
reparaturnom radionicom «CastoLab»<br />
u toku prošle godine bio angažovan na<br />
nekoliko velikih projekata u našoj industriji.<br />
Izvedeni su radovi na reparaturi<br />
turbinskog vratila na HE erdap II, kao<br />
i na reparaturi prstena na rotacionoj<br />
pei i reparaturi zubnog venca mlina, u<br />
kompaniji Lafarge Beoin.<br />
Na ovogodišnjem Sajmu automobila u<br />
Beogradu posebno su i praktino predstavljene<br />
uz odgovarajuu demonstraciju,<br />
specijalne, najnovije legure za lemljenje<br />
i zavarivanje koje se primenjuju u<br />
autoindustriji, odnosno auto-servisima:<br />
- Specijalna, najnovija legura za lemljenje<br />
aluminijuma sa topiteljem u sebi<br />
Castolin 38522 - za lemljenje aluminijuma<br />
i legura aluminijuma, sa niskom<br />
takom topljenja (440°C). Tipine primene<br />
su kod klimatizacije, ošteenih<br />
hladnjaka, rashladne opreme, izmenjivaa<br />
toplote, isparivaa, vodovodnih<br />
instalacija, kondezatora, karoserije itd.<br />
- Castolin 1020 XFC - specijalna obložena<br />
žica sa visokim sadržajem srebra (55%<br />
Ag) za izuzetno kapilarno lemljenje razliitih<br />
materijala - bakra, mesinga, nerajuih<br />
elika, ali i meusobno. Ova legura je<br />
bez kadmijuma pa može da se koristi i u<br />
prehrambrenoj industriji. Karakteristine<br />
primene ove žice su u procesnoj industriji,<br />
kao i za sve vrste cevovoda u prehrambrenoj<br />
industriji, kod opreme za toplotnu<br />
i rashladnu tehniku, klimatizaciju, tvrdo<br />
lemljenje alata od tvrdog metala, grejnih i<br />
gasnih instalacija itd.<br />
- Specijalna REL elektroda Castolin<br />
4<strong>04</strong>4 - sa malim unosom toplote za<br />
zavarivanje sivog liva. Sadrži visoki<br />
procenat nikla za zavarivanje kontaminiranog,<br />
zauljenog, starog sivog liva.<br />
Primene su kod blokova motora i glava<br />
cilindara, kuišta prenosnika, pumpi,<br />
cilindara i kliznih ležajeva.<br />
- Castolin 680 S - jedna od najkvalitetnijih<br />
i najpoznatijih «Castolin»-ovih specijalnih<br />
REL elektroda za zavarivanje teško<br />
zavarljivih elika, elika nepoznatog<br />
sastava i raznorodnih spojeva. Primene<br />
su kod zavarivanja delova koji su izloženi<br />
udarima i pritiscima, alata za toplo<br />
opsecanje, rezanje i presovanje, kovakih<br />
kalupa, spojeva na visoko optere-<br />
enim delovima (ekstruzioni cilindri,<br />
hidraulini cilindri, zubi zupanika, kalibracioni<br />
valjci, obloge kuglinih mlinova<br />
i rotacionih pei, vibracionih sita, hidraulinih<br />
turbina). Primena je takoe kod<br />
teško zavarljivih i osetljivih materijala<br />
sa visokim procentom ugljenika.<br />
Pozivamo Vas i ove godine da nas posetite<br />
na Sajmu Tehnike u Beogradu i Sajmu<br />
Poljoprivrede u Novom Sadu, gde ete<br />
se kroz praktine demonstracije moi<br />
sami uveriti u vrhunski kvalitet specijalnih<br />
dodatnih materijala za reparaturno<br />
zavarivanje i navarivanje, koje firma<br />
Messer Tehnogas AD, kroz program<br />
«Castolin Eutectic», poseduje u svom<br />
proizvodnom i prodajnom programu.<br />
Svi ovi materijali praktino su prezentovani<br />
na pokaznom stolu i izazvali su<br />
veliku pažnju prisutnih posetilaca. Skup<br />
strunjaka iz oblasti tehnikih gasova s<br />
jedne strane, i proizvodnje i primene specijalnih<br />
dodatnih materijala i opreme za<br />
zavarivanje s druge, garantuje vrhunska<br />
rešenja za Vaše probleme u oblasti zavarivanja,<br />
lemljenja i zaštite od habanja.<br />
Messer Tehnogas AD<br />
Banjiki put 62<br />
11090 Beograd, Srbija<br />
Tel: 011 3537 283<br />
Fax: 011 3537 293<br />
web: www.messer.rs<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
33
Festo u automobilskoj industriji<br />
Pouzdan partner u svim<br />
etapama proizvodnje<br />
Meu najpoznatijim imenima automobilske industrije širom sveta, nema onih koji nemaju<br />
više ili manje izgraen partnerski odnos sa kompanijom Festo kao vodeim snabdevaem<br />
komponentama i sistemima za automatizaciju.<br />
Kao poverilac autoindustrije<br />
širom sveta, kompanija<br />
Festo, zahvaljujui<br />
neprestanim tehnikim<br />
inovacijama, suštinskom<br />
poznavanju proizvodnih procesa i potreba<br />
proizvoaa svih vrsta vozila, kao i<br />
odgovornom pristupu partnerstvu sa njima,<br />
dokazuje se kao kljuni faktor upravo<br />
u kriznom periodu.<br />
Preko 28.000 kataloških proizvoda,<br />
specifina rešenja prema korisnikim<br />
zahtevima i odgovarajua servisna<br />
podrška obezbeuje kompaniji Festo<br />
imidž impresivnog partnera za svakog<br />
kupca u svetu. Tehnologija pneumatskih,<br />
servopneumatskih i elektrinih<br />
pogona, razvodnici, ventili, ventilska<br />
ostrva, deo su standardne ponude.<br />
Senzori, inteligentni kompaktni sistemi<br />
vizuelne kontrole i elektrini kontroleri<br />
obezbeuju perfekciju u komunikaciji<br />
unutar upravljakog lanca. Napredna<br />
priprema vazduha, creva, prikljuci i<br />
pribor, upotpunjuju i zaokružuju ponudu.<br />
Inovacija poinje kvalifikacijom<br />
Festo Didactic program nudi profesionalna,<br />
industrijski prilagoena rešenja<br />
za automatizaciju u procesu proizvodnje.<br />
Nosioci programa „Festo obuka i<br />
savetovanje“ imaju više od 40 godina<br />
iskustva u oblasti strunih treninga, 20<br />
godina u oblasti optimizacije procesa u<br />
56 zemalja širom sveta. Uz predavae i<br />
tehnike konsultante bogatog iskustva,<br />
kao i precizno utvrene metode i oblike<br />
rada, Festo nezadrživo i provereno uve-<br />
ava uspehe svojih partnera i njihovih<br />
zaposlenih. Na raspolaganju su kursevi<br />
i obuke, programi sertifikacije za odre-<br />
ene strukturne oblasti i konsultacije iz<br />
oblasti razvoja proizvoda, sistema voenja<br />
zaliha, nabavke i logistike, marketinga<br />
i prodaje, kao i strateškog planiranja<br />
strunog usmeravanja zaposlenih.<br />
Automobilska industrija veruje u Festo<br />
na globalnom planu<br />
Jedna od primarnih misija kompanije<br />
Festo je da ponudi konstantno i pouzdano<br />
snabdevanje opremom u svim<br />
kritinim fazama u lancu stvaranja<br />
vrednosti. U skladu sa ovim, inovativnost<br />
i kvalitet proizvoda su za Festo od<br />
jednake važnosti kao i cene i kvalitet<br />
usluga i podrške, kako danas, tako<br />
i ubudue. Festo promoviše maksimalnu<br />
produktivnost i implementira<br />
strategije za pouzdan i kreativan<br />
partnerski odnos u formi raznovrsne<br />
podrške i usluga za odreene procese<br />
i konkretne projekte. Bilo da se radi<br />
o pogonu za presovanje, kod izrade<br />
šasija, u lakirnici, proizvodnji motornih<br />
delova, na linijama za finalno sklapanje,<br />
ili su u pitanju proizvoai iz pratee<br />
industrije, relacija je ista: Festo<br />
je partner u automobilskoj industriji u<br />
pravom smislu rei.<br />
Festo – vaš kontakt<br />
Decenije strunog angažovanja i vrhunski<br />
„know-how“ u datoj oblasti, objedinjene<br />
su u „Automotive Management“<br />
centru sa centralom u samom sedištu<br />
firme u Eslingenu. Top menadžment<br />
pruža direktnu podršku krajnjim korisnicima,<br />
sistem integratorima i proizvoaima<br />
prateeg programa. Jasno<br />
definisana profesionalna podrška i njen<br />
nosilac iz redova Festo eksperata dodeljuju<br />
se svakom projektu posebno. U<br />
saradnji sa krajnjim korisnicima, Festo<br />
je kreirao projektne kataloge sa listama<br />
specifikacija, prema konkretnim projektnim<br />
poslovima, koja se neprestano<br />
ažuriraju i dostupna su svim korisnicima<br />
na “www.festo.com/automotive”.<br />
34 industrija 25 / mart 2010.
u u fokusu<br />
Festo – impresivan partner u svakoj fazi<br />
Festo ima za cilj da podrži proizvoaa,<br />
ne samo u smislu isporuke pneumatskih<br />
i elektrinih komponenata i sistema,<br />
nego i u smislu dobrog planiranja<br />
svake faze u procesu stvaranja – od<br />
poetnih ideja kroz pripreme i probne<br />
periode, sve do serijske proizvodnje.<br />
Taj proces može se posmatrati kroz<br />
etiri osnovne faze:<br />
Planiranje<br />
Nove strategije i projekti su veoma<br />
kompleksni i zahtevaju godine planiranja.<br />
Zbog toga, za proizvoae automobila<br />
vrhunsko planiranje je esencijalni<br />
faktor uspeha, a kritino pitanje<br />
je izbor kompetentnog partnera.<br />
Inženjering<br />
Zapoinjanje projekta uz pomo<br />
Festo projektnih kataloga koji sadrže<br />
liste specifikacija omoguava brz,<br />
pouzdan i ekonomian inženjering.<br />
Korisnik može da odabere gotovu<br />
listu proizvoda koja je generalno<br />
namenjena odreenoj grupi proizvo-<br />
aa vozila, a koja se najbolje uklapa<br />
u konkretan projekat. Ako svi relevantni<br />
parametri nisu još definisani<br />
– to ne predstavlja nikakav problem.<br />
Koristei razliite alate i metodologiju<br />
za planiranje i konstruisanje proizvodnog<br />
sistema iz Festo ponude,<br />
korisnik može veoma lako da odredi<br />
i tano definiše potreban sistem<br />
pneumatskog ili elektrinog pogona.<br />
Ušteda vremena u projektovanju, kao<br />
jedna od znaajnih pomonih opcija,<br />
omoguena je uz pomo velike<br />
baze tehnike dokumentacije koja<br />
prati skoro itav proizvodni program.<br />
Festo nudi 2D CAD crteže i 3D CAD<br />
modele za preko 20.000 komponenti,<br />
dostupne u svim CAD varijantama,<br />
na elektronskom DVD-ROM katalogu,<br />
ili na dnevno ažuriranom internet<br />
katalogu: www.festo.com/catalogue.<br />
Bilo da je interesovanje korisnika u<br />
sferi osnova upravljake tehnike, ili u<br />
domenu posebnih seminara na opštu<br />
temu „Konstrukcija pouzdanih mašina<br />
i podsistema“ – sve aktuelnosti i<br />
raspored održavanja dostupni su na:<br />
www.festo-tac.com.<br />
Nabavka, zalihe, troškovi<br />
Sa kompanijom Festo kao partnerom,<br />
kupac dobija trku sa vremenom, direktno<br />
u prvom pokušaju. Visoka pouzdanost<br />
procesa montaže i konfigurisanja<br />
postiže se prepuštanjem tog posla<br />
kompaniji Festo, kao na primer, kroz<br />
varijante i odreenih proizvoda i njihovu<br />
modularnost, gotove sklopljene module<br />
i podsisteme, kao i kroz pneumatiku<br />
pripremljenu za ugradnju tzv.“readyto-install“.<br />
Pouzdanost ne obezbeuje<br />
samo jedinstveno iskustvo kompanije<br />
Festo u pomenutom segmentu tržišta,<br />
sticano preko 25 godina, ve i proverena<br />
i garantovana funkcionalnost pojedinih<br />
komponenti i podsistema. Kao<br />
dodatak tome, Festo „plug and work“<br />
proizvodni program integriše komponente<br />
i brzu i jednostavnu instalaciju,<br />
bez problema i zastoja.<br />
Proizvodnja<br />
Poveanje produktivnosti imperativ je<br />
u automobilskoj industriji. Uz podršku<br />
iskusnih predavaa i tehnikih konsultanata<br />
svaki proizvoa može dodatno<br />
da podigne nivo proizvodnje u svojim<br />
pogonima – poevši od optimizacije<br />
vremena podešavanja pomou metode<br />
SMED (Single Minute Excange of<br />
Die), pa do optimizacije sistema stvaranja<br />
vrednosti metodom TPM (Total<br />
Productive Maintenance).<br />
Automatizacija iz jednog izvora<br />
Kao partner za automobilsku i prateu<br />
industriju, Festo obezbeuje sve neophodne<br />
komponente za automatizaciju,<br />
po proizvodnim celinama, kao što su<br />
pogon za presovanje, pogon za izradu<br />
šasija, lakirnica, finalno sklapanje ili<br />
proizvodnja motora. Festo paleta proizvoda<br />
sadrži sve proizvode i usluge<br />
neophodne za automatizaciju – od<br />
upravljanja do izvršnog nivoa.<br />
Partner za automatizaciju u automobilskoj industriji<br />
Festo Beograd<br />
Toplice Milana 14a<br />
11<strong>05</strong>0 Beograd<br />
Tel +381 11 289 2295<br />
Fax +381 11 3<strong>04</strong> 9695<br />
info@festo.rs<br />
www.festo.rs<br />
35<br />
industrija 25 / mart 2010.
automatizacija<br />
StanTechnologies<br />
Domaći stručnjaci<br />
svetskog ugleda<br />
StanTechnologies je kompanija koja se bavi projektovanjem i proizvodnjom mašina za industrijsku<br />
primenu. I to bi bilo sve, možda i ništa novo da nije re o firmi koja domae znanje prodaje kao<br />
gotova rešenja na stranim tržištima, posebno na amerikom i evropskom. Svega nekoliko godina<br />
postojanja bilo je dovoljno da se prepozna kvalitet u ponudi StanTechnologies-a i da se stvori dobra<br />
i zdrava osnova za graenje neega što se ukratko obeležava kao „brand name”. Nedavno je strunoj<br />
i poslovnoj javnosti u prostorijama firme u Beogradu predstavljen novi proizvod StanTech-a –<br />
AUTOMATSKA LINIJA ZA ZBIRNO PAKOVANJE plastinih posudica u samosložive kartonske kutije,<br />
što je bio neposredan povod da se upoznamo bliže sa novim kvalitetom industrijske Srbije...<br />
Sve je poelo idejom da se domae znanje<br />
izveze na zapad. Nakon nekoliko godina rada<br />
i steenog iskustva, pitali smo kako bi danas<br />
definisali ovu ideju i, naravno, njenu realizaciju,<br />
posmatrajui kroz prizmu današnjeg<br />
stepena razvoja kompanije StanTechnologies. Odgovor<br />
smo dobili u razgovoru sa Ivanom Stanojeviem, zaslužnim<br />
za to da se ime StanTechnologies-a dobro kotira u SAD-u.<br />
Ivan Stanojevi: Nakon nekoliko godina rada u Americi<br />
sagledao sam da imamo mogunosti za projektovanje<br />
i proizvodnju mašina u Srbiji za klijente u inostranstvu.<br />
Internet je omoguio premošavanje prostrone barijere<br />
ime je najpre pokrenuta saradnja u oblasti mašinskog<br />
dizajna, projektovanja, a kasnije se zahtev proširio na<br />
sisteme po principu “klju u ruke”. Posebno veliku šansu<br />
smo uvideli u dizajnu mašina i sistema specifine namene,<br />
koji se ne mogu nai kao standardni proizvod kod<br />
velikih proizvoaa opreme.<br />
Kvalitet domaeg kadra i entuzijazam omoguio je brz<br />
napredak i realizaciju brojnih projekata. Ubrzo su naši<br />
partneri u Americi, uvidevši mogunost zarade, poeli<br />
s prezentacijom naših proizvoda i inženjerskih rešenja<br />
na sajmovima procesne opreme u Americi. Kao primer<br />
mogu da navedem sistem za seenje svežeg paradajza<br />
na kolutove “MCT 25 Tomato Slicer” koji po svom dizajnu<br />
i produktivnim kapacitetima trenutno je najbolja mašina<br />
na svetu u svojoj oblasti. Ova mašina je prodata velikom<br />
broju klijenata u Americi, Engleskoj i Japanu (do sada 18<br />
primeraka!). Pored toga, projektovano je i proizvedeno<br />
više mašinskih sistema za kompletiranje plastinih<br />
pakovanja, formiranje kesa specijalne namene, itd.<br />
Kako se pravi brand name<br />
<strong>Industrija</strong>: Šta konkretno znai “biti kompanija sa<br />
dobrom reputacijom prepoznatljiva na svetskom tržištu,<br />
stvoriti okruženje u kome se napori prepoznaju, ideje<br />
vrednuju i prava pojedinca poštuju”? Odnosno, koji su sve<br />
preduslovi da bi se došlo do ovakve definicije? Napravite<br />
nam komparaciju domaeg i zapadnih tržišta...?<br />
Stanojevi: Želimo<br />
da “brand name”<br />
StanTechnologies<br />
bude poznat po visokom<br />
kvalitetu proizvoda<br />
i usluga kako<br />
na domaem, tako i<br />
na inostranim tržištima.<br />
Želimo da svojim<br />
zaposlenima pružimo<br />
DIPL.ING. IVAN STANOJEVI<br />
prijatno radno okruženje,<br />
s profesionalnom organizacijom koja prepoznaje<br />
zalaganje pojedinaca i iste je spremna da nagradi.<br />
StanTech duboko veruje da je snaga firme u kvalitetu<br />
ljudi koje zapošljava. Kreativnost naših ljudi i visok nivo<br />
inovativnosti je kljuni element u postizanju ovih ciljeva.<br />
Obuka kadrova i njihovo neprestano usavršavanje je<br />
stalni proces u StanTech-u. Težnja nam je da zaposleni<br />
vide sebe dugorono u firmi i da se u potpunosti integrišu<br />
u njen svakodnevni razvoj.<br />
Zapadni sistem rada i menadžmenta - u Srbiji!<br />
<strong>Industrija</strong>: Kako je ovaj segment postao neodvojiv u<br />
savremenom poimanju procesa bilo koje proizvodnje,<br />
po emu se Vaša firma razlikuje u svojoj ponudi u<br />
odnosu na ostale?<br />
Stanojevi: Na domaem tržištu bitan elemenat koji<br />
nas izdvaja od konkurencije (naroito one sa zapada)<br />
jeste lokalno prisustvo i postprodajna podrška klijentima.<br />
Želim da istaknem da smo kupcu na raspolaganju<br />
24 asa dnevno, 7 dana u nedelji. Naša servisna služba<br />
stiže na lice mesta u roku od nekoliko sati po pozivu,<br />
36 industrija 25 / mart 2010.
automatizacija<br />
a ne nekoliko dana ili nedelja. Jednostavno reeno,<br />
StanTechnologies nudi zapadni sistem rada i menadžmenta,<br />
iako je prisutan u Srbiji. Na ovaj nain našim<br />
kupcima rešavamo problem gubitaka koji nastaju usled<br />
stajanja proizvodnih linija u išekivanju servisne intervencije.<br />
Tokom dugogodišnjeg rada za ameriko tržište<br />
uveli smo visok nivo organizovansti potreban za rad na<br />
ovom najzahtevnijem tržištu sveta. Ova organizacija<br />
podrazumeva segmentno praenje toka proizvodnje<br />
i blagovremeno otklanjanje problema ukoliko do njih<br />
doe. Kvalitetnim rašlanjivanjem zadataka i delegiranjem<br />
istih postižemo vrhunsku realizaciju na lokalnom<br />
nivou koja na kraju dovodi do maksimalnog kvaliteta<br />
usluge. StanTech takoe polaže veliku pažnju radu sa<br />
snabdevaima za standardne komponente shvatajui<br />
njihovu bitnost u proizvodnom ciklusu. Jake veze sa<br />
amerikim snabdevaima nam omoguuju odlino<br />
planiranje u fazi projektovanja i kasnije u fazi montaže.<br />
Optimizacijom do jeftinijeg proizvoda<br />
<strong>Industrija</strong>: Da popriamo malo o robotizaciji i automatizaciji...<br />
Stanojevi: Uvoenje automatizacije u procese proizvodnje<br />
je najbolji nain da se borite protiv konkurencije<br />
i jaate svoju poziciju na tržištu. StanTech se izdvaja<br />
u odnosu na konkurenciju vrhunskim idejnim rešenjima<br />
Novi proizvod - dokaz kvaliteta inženjeringa StanTech<br />
<strong>Industrija</strong>: Nedavno ste strunoj i industrijskoj javnosti predstavili novo rešenje - automatsku mašinu za zbirno pakovanje<br />
posudica u samosložive kutije. Kako je sve rezultat truda i znanja Vaših strunjaka, što je poseban kvalitet,<br />
navedite nam u kojim sve industrijskim granama ovaj Vaš novi proizvod i sistem može imati primenu?<br />
Stanojevi: Nedavno je projektovan i uspešno pušten u rad sistem za kartoniranje plastinih posudica u samosložive<br />
kutije. Ovaj sistem je raen po zahtevu Koncerna FARMAKOM MB, Mlekare Šabac. Ceo sistem je uraen u periodu<br />
od tri meseca od dana potpisivanja ugovora! Ovim je StanTechnologies želeo da demonstrira kvalitet inženjeringa i<br />
organizacije rme na osnovu koje uspevamo da u kratkom roku uradimo kompletan projekat srednjeg nivoa složenosti,<br />
kao i mogunost pružanja vrhunskog kvaliteta pri proizvodnji prototipske mašine. Na osnovu ovog projekta mogue je<br />
raditi razne druge tipove kartonjerki, a po speci nim zahtevima kupaca koji se odnose na tip proizvoda koji se pakuje,<br />
kapacitet mašine i tip kartonske kutije koja se koristi. Ovakav tip mašine u manjoj ili veoj meri može da se koristi za<br />
široku paletu proizvoda, na primer u pakovanju kafe, okolade, konditorskih proizvoda, gotovih jela, sokova, sapuna,<br />
ajeva, lekova itd. Ovom prilikom je korišen “hot melt system” za zatvaranja kutije, rme NORSDON, koja predstavlja<br />
sam svetski vrh u oblasti “hot melt” aplikatora. Svojim klijentima, takoe, nudimo zatvaranje kutija i selotejp trakom<br />
kao još jedno od standardnih metoda u oblasti kartoniranja. Mašina je projektovana da radi 4500 pakovanja na sat.<br />
U isti mah mogue je proizvesti sisteme koji bi radili na znatno veim proizvodnim kapacitetima, tako da postojei sistem<br />
treba uzeti samo kao referencu koju je mogue modi kovati u nekoliko pravaca, a po želji i raspoloživom budžetu<br />
klijenta. Mašina je raena tako da je omogueno praenje segmenata njenog rada kroz 10” touch ekran koji prikazuje<br />
stanje sistema i mesto eventualnog zastoja, ako do toga doe. Takoe je mogue ugraditi i on-line aparat koji omoguava<br />
dijagnostiku mašine na daljinu, putem interneta, što pomaže u nalaženju i otklanjanju eventualnog kvara iz<br />
StanTech-a. Sistem za podizanje i smeštaj posudica u transportno pakovanje raen je kao dvoosni “pick and place”,<br />
pri emu su korišeni Mitsubishi-jevi servo motori za precizno pozicioniranje. Zbog speci nosti proizvoda nije bilo<br />
mogue hvatati ga vakuumskim kapicama, pa je za tu svrhu izdizajnirana glava za hvatanje koja sinhronizuje zatvaranje<br />
leve i desne strane gumenih gripera. Brzina rada ovakvog “pick and place” daleko prevazilazi potrebe mašine i veoma<br />
je pogodan za korišenje u raznim aplikacijama u kojima uvoenje robota premašuje potrebe procesa i mogunosti<br />
budžeta. Klizne voice su izraene od alumiijuma prevuenog keramikom prevlakom. U kombinaciji sa kliznim ležajevima<br />
rme Paci c Bearings, ove klizne voice ne zahtevaju podmazivanje radi dugovenog rada. Bitno je napomenuti<br />
i to da je mašina napravljena da radi sa tri razliite visine pakovanja koji se reaju u jedan, dva ili tri reda. Mašina je<br />
napravljena da se automatski podesi za nivo pakovanja koje se pakuje, pritiskom na dugme touch ekrana. Time je<br />
mogunost greške operatera eliminisana. Mi u StanTech-u shvatamo da je prodajom mašine odnos sa klijentom tek<br />
zapoeo. Želimo da naglasimo da je NAŠ NAJBOLJI KLIJENT NAŠ POSTOJEI KLIJENT!<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
37
automatizacija<br />
Stan Technologies<br />
koja dovode do maksimalne optimizacije proizvodnih<br />
procesa. Efikasno sprovoenje optimizacija dovodi do<br />
jeftinijeg proizvoda bez kompromisa u kvalitetu.<br />
<strong>Industrija</strong>: Strunjaci u Vašoj firmi specijalizovani su,<br />
izmeu ostalog, i za analiziranje postojeih sistema<br />
u cilju optimizacije i postizanja vee produktivnosti u<br />
proizvodnji. Šta govore njihova iskustva? Koliko smo<br />
daleko, ili ne, kao industrija, od primene efikasnijih<br />
pristupa u procesu proizvodnje? I šta Vaši strunjaci<br />
zapravo nude, na bazi prethodne analize jednog proizvodnog<br />
sistema? Odgovorite, molim Vas, na osnovu<br />
primera iz Vaše prakse...<br />
Stanojevi: Na tržištima Zapadne Evrope i Amerike,<br />
gde je cena rada relativno visoka, polaže se mnogo<br />
više pažnje na uvoenje automatizacije nego što je<br />
to sluaj na domaem<br />
tržištu. U veim domaim<br />
preduzeima koje drže do<br />
svoje reputacije, esto se<br />
sreemo sa veoma detaljno<br />
organizovanim proizvodnim<br />
procesima, koji<br />
ni po emu ne zaostaju za<br />
slinim na Zapadu.<br />
Strunjaci kompanije<br />
StanTech nude snimanje<br />
postojeeg stanja na terenu,<br />
analiziranje zateenog<br />
stanja i uoavanje propusta<br />
i mesta za optimizaciju.<br />
Nakon toga, pristupa<br />
se razradi detaljnog plana<br />
i otklanjanju postojeih<br />
nedostataka, tzv. uskih<br />
grla u proizvodnji. Ovaj<br />
vid optimizacije može se<br />
odnosti na smanjivanje vremena toka materijala kroz<br />
sistem, na uvoenje bržih efikasnijih sistema, na<br />
instalaciju najsavremenije opreme kao zamene stare<br />
dotrajale, i tome sl.<br />
Odlian odnos cena-kvalitet<br />
<strong>Industrija</strong>: Imajui u vidu da u svom svakodnevnom<br />
radu, prilikom projektovanja, izrade i montaže mašina,<br />
koristite komponente poznatih marki, šta je to što<br />
nudite kao dodatni kvalitet sistema koje nudite?<br />
Stanojevi: S obzirom na dugogodišnji rad s tržištem<br />
Amerike i Evrope, od nas je bila zahtevana ugradnja<br />
najpouzdanijih ugradbenih elemenata i elektronike. U<br />
skladu s tim razvili smo jako dobar odnos sa firmama<br />
za pneumatiku SMC, a u oblasti elektronike sa kompanijama<br />
Baner, Mitsubishi, Keyenece, itd. Kvalitetna<br />
implementacija ove opreme, kao i optimalni odabir od<br />
kljunog su znaaja u radu svake mašine.<br />
Zbog razvijenih, odlinih odnosa sa tehnikom podrškom<br />
pomenutih firmi, u stanju smo da pružimo veoma<br />
brzu intervenciju i zamenu dotrajalog elementa u rekordnom<br />
vremenu. Treba takoe naglasiti da u svom dizajnu<br />
StanTech nastoji da ugrauje iskljuivo standardne<br />
elemente, a u cilju skraivanja rokova isporuke istih.<br />
Naravno, spremni smo na rad i sa drugim ugradbenim<br />
elementima po želji kupca (važno je imati unificiran<br />
mašinski park), ali kod ovih imamo odlian odnos cena<br />
- kvalitet.<br />
<strong>Industrija</strong>: Tek smo naeli industrijsku 2010. Kako e<br />
ona biti definisana u Vašoj firmi?<br />
Stanojevi: Ova godina je ve definisana kao godina<br />
velikog razvoja firme. Prijemom dodatnog inženjerskog<br />
kadra, napravili smo u StanTechu kvalitetnu bazu koja<br />
nam omoguava istovremeni radi na više projekata.<br />
Radimo na skraenju rokova isporuke a bez kompromisa<br />
u pogledu kvaliteta krajnjeg proizvoda. Ve su<br />
potpisani ugovori sa dve amerike firme za proizvodnju<br />
pet mašinskih sistema sa rokom isporuke do sredine<br />
drugog kvartala 2010 godine, a u toku je potpisivanje<br />
ugovora sa nekoliko firmi u oblasti sekundarnog<br />
pakovanja u Srbiji. Sa organizacione strane, imamo u<br />
planu proširivanje zastupstva u Americi, zapošljavanje<br />
dodatnog komercijalnog kadra i servisnih tehniara. Sa<br />
marketinške strane, planiramo izlaganja na sajmovima<br />
“Pack Expo” u Beogradu, u Alžiru, Tunisu, Moskvi...<br />
StanTechnologies doo<br />
Aleksandra Petrovia 25, 11080 Zemun<br />
Tel: +381 63 641556<br />
Fax: +381 63 298346<br />
email: office@stantech.rs<br />
web: www.stantech.rs<br />
38 industrija 25 / mart 2010.
NOVI IZAZOVI<br />
ZA PREDUZEĆA<br />
ekologija<br />
Sistem upravljanja zaštitom životne sredine - 2. deo<br />
Meunarodna organizacija za standardizaciju - ISO, današnji svet vidi kao globalno tržište<br />
izmeu država koje raste intenzitetom tri do etiri puta brže nego nacionalne ekonomije.<br />
Dosadašnja praksa pokazuje da globalno primenjivi standardi i sistemi igraju<br />
suštinsku ulogu i predstavljaju osnovni pokreta meudržavne trgovinske razmene, bez<br />
razlike koja ih organizacija razvija (ISO, BSI, ili neka druga).<br />
Šta se želi postii pomou EMS?<br />
Sistem upravljanja zaštitom životne sredine<br />
treba preduzeu da pomogne da:<br />
• prepozna i kontroliše relevantne eko efekte,<br />
aspekte, uticaje i rizike<br />
• prepozna odgovarajue eko mogunosti<br />
• definiše politiku zaštite životne sredine,<br />
opšte i posebne ciljeve, ukljuujui i usaglašavanje<br />
sa eko zakonodavstvom<br />
• artikuliše osnovni set principa koji e služiti<br />
kao vodi preduzea u njegovim budu-<br />
im eko ponašanju i odgovornostima<br />
• utvrdi kratkorone, srednjorone i dugorone<br />
ciljeve kako bi unapredilo svoj<br />
uinak na zaštiti životne sredine, uravnotežilo<br />
troškove u odnosu na korist<br />
(prednosti) koje bi imala organizacija,<br />
deoniari i zainteresovane strane<br />
• utvrdi resurse potrebne za postizanje<br />
ovih ciljeva, definiše ko je odgovoran za<br />
njih i angažuje potrebne resurse<br />
• definiše i dokumentuje posebne zadatke,<br />
odgovornosti, izvore i procedure koje svakom<br />
zaposlenom pomažu da u dnevnim<br />
aktivnostima smanje ili otklone negativan<br />
uticaj preduzea na životnu sredinu<br />
• informiše celu organizaciju o EMS, i obu-<br />
ava ljude da na pravi nain (efektivno)<br />
osnaže svoje odgovornosti<br />
• meri uinak u odnosu na prethodne<br />
standarde i ciljeve i modifikuje pristup<br />
ukoliko je potrebno i<br />
• prenese postignuti uinak (unapreenje)<br />
svim zainteresovanim stranama<br />
Kada prihvatiti izazov: Kada se govori o<br />
globalnim svetskim eko-izazovima može se<br />
rei da se danas oveanstvo suoava sa<br />
sledeim kljunim problemima vezanim za<br />
životno stanište:<br />
• “efekat staklene bašte” i globalne klimatske<br />
promene<br />
• ošteene ozonskog omotaa<br />
• otrovne hemikalije i opasan otpad<br />
• kisele kiše<br />
• zagaenje okeana<br />
• smanjenje živih vrsta (biodiverzitet)<br />
• erozija zemljišta i desertifikacija<br />
• nedovoljne i sve manje koliine ispravne<br />
pijae vode i<br />
• sea šuma<br />
Iako odnos izmeu uzroka i posledica<br />
nije uvek oigledan, sa sigurnošu se<br />
može tvrditi da je industrija, odnosno<br />
tehnologija (ili bolje reeno ovek, pošto<br />
je on njihov tvorac) najznaajniji generator<br />
ovih problema. Pored toga, industrija<br />
znaajno doprinosi i nekim lokalnim<br />
problemima kao što je zagaenje (kontaminacija)<br />
zemljišta i podzemnih voda,<br />
stvaranje buke i zagaenje vazduha.<br />
esto se postavlja pitanje koji je<br />
pravi trenutak da preduzee odgovori<br />
na izazove sistema menadžmenta<br />
životnom sredinom?<br />
Posmatrano iz ugla konkretnog privrednog<br />
subjekta (preduzea), a imajui u vidu<br />
poslovnu praksu, mogu se izdvojiti tri oblika<br />
menadžmenta eko-problemima:<br />
• bez akcije - nema nikakvog sagledavanja<br />
aktivnosti sa aspekta uticaja na životnu<br />
sredinu, a potencijalne opasnosti se ne<br />
prepoznaju dok ne bude kasno<br />
• reaktivni menadžment - menadžeri<br />
ekaju da se stvari dogode ili problem<br />
pojavi pa se potom upuštaju u rešavanje<br />
i saniranje posledica<br />
• proaktivni menadžment - preduzea vrše<br />
monitoring (prate) eko problema u sklopu<br />
svojih svakodnevnih poslovnih aktivnosti,<br />
unapred pripremaju odgovore i rešenja<br />
pre nego što situacija ili dogaaj postane<br />
kritian ili opasan. Ovakvom politikom<br />
(pristupom)nije zagarantovano da e pre-<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
39
ekologija<br />
Sistem upravljanja zaštitom životne sredine - 2. deo<br />
duzee izbei odreeni problem, ali e<br />
biti bolje pripremljeno da se suoi sa problemom<br />
ili neželjenom situacijom.<br />
Ukoliko se, pak, odgovornosti ne definišu<br />
jasno, može doi do sledeih problema:<br />
• svako misli da e neko drugi preduzeti<br />
neophodne mere, a u stvari, niko ništa ne<br />
preduzima, te dolazi do stvaranja problema<br />
u funkcionisanju sistema,<br />
• zaposleni smatraju da problemi nisu<br />
njihova briga, i<br />
• niko ne zna koje aktivnosti treba preduzeti<br />
u odreenom trenutku, posebno<br />
u vanrednim situacijama.<br />
Može se zakljuiti da prva dva naina<br />
upravljanja eko-problemima (bez akcije i<br />
reaktivni menadžment) mogu, u pojedinim<br />
sluajevima, imati kratkorone efekte, dok<br />
proaktivni menadžment pristup obezbeuje<br />
i internu i eksternu korist za preduzee u<br />
dužem vremenskom periodu.<br />
Od ega zavisi uspeh primene EMS u<br />
preduzeu: Sistem upravljanja zaštitom<br />
životne sredine je precizno definisan (strukturisan),<br />
konzistentan metod kojim se u<br />
poslovnu politiku i praksu preduzea ugra-<br />
uje koncept odgovornosti i brige za zaštitom<br />
životne sredine. Uspeh EMS zavisi<br />
od preuzimanja obaveze na svim nivoima<br />
i na svim funkcijama u sklopu preduze-<br />
a, naroito od strane vodeeg rukovodstva.<br />
EMS, zapravo, pokriva širok spektar<br />
menadžment aktivnosti. U okviru EMS<br />
obuhvaene su aktivnosti koje se tiu strateškog<br />
planiranja, organizacione strukture i<br />
primene politike zaštite životne sredine kao<br />
integralni deo proizvodnog procesa.<br />
EMS se sastoji iz nekoliko koraka u sklopu<br />
kontinualnog procesa sa ciljem unapreenja<br />
uslova vezanih za životnu sredinu:<br />
• sprovoenje poetnog preispitivanja<br />
zaštite životne sredine<br />
• definisanje politike zaštite životne sredine<br />
• razvijanje eko akcionog plana<br />
• definisanje eko odgovornosti<br />
• definisanje eko procedura (postupaka)<br />
• razvijanje interne informisanosti i<br />
kurseva obuke<br />
• ocenjivanje eko menadžment sistema i<br />
• sprovoenje preispitivanja zaštite životne<br />
sredine<br />
Zakljuak: Sistem upravljanja zaštitom<br />
životne sredine mora se integrisati i uskladiti<br />
sa ostalim aktivnostima u sklopu<br />
preduzea. Ako se posmatra kao odvojeni<br />
(nezavistan) program bie teško, skoro<br />
nemogue, održavati ga. Svi postavljeni<br />
opšti i posebni ciljevi, postupci i sistemi<br />
moraju biti deo redovnih operacija vezanih<br />
za svakodnevne aktivnosti preduzea.<br />
Važno je istai da je delotvoran sistem<br />
upravljanja zaštitom životne sredine, zapravo,<br />
konzistentna i sistematska kontrola<br />
postupaka i operacija proizvoda ili usluga<br />
koji imaju znaajan uticaj na životnu sredinu.<br />
Iako je oigledno da sistem, pre svega,<br />
vodi rauna o uinku na zaštiti životne sredine,<br />
njegova suštinska uloga je efektivno<br />
upravljanje preduzeem.<br />
Preduzee koje je uspelo da na efektivan<br />
nain integriše i uskladi EMS ISO 14001 sa<br />
ostalim poslovnim menadžment sistemima<br />
na dobrom je putu da svoje procese pravilno<br />
artikuliše, usmeri i usaglasi u odnosu<br />
na životnu sredinu, uini ih konzistentnim,<br />
omogui njihovo stalno poboljšanje, a da<br />
pri tom, može da izvue maksimalnu korist.<br />
Može se zakljuiti da su interne i eksterne<br />
prednosti uvoenja i dosledne primene<br />
sistema menadžmenta životnom sredinom<br />
nedvosmislene i jasne u odnosu na sve<br />
zainteresovane strane.<br />
Z<br />
SLOVENIJE<br />
BOSNE I HERCEGOVINE<br />
SRBIJE<br />
Katalog „Poslovni partneri iz Slovenije, Bosne i Hercegovine<br />
i Srbije“ je projekat koji se realizuje ve nekoliko godina.<br />
Namenjen je pre svega malim i srednjim preduzeima. U izradi<br />
ovog Kataloga uestvuju tri preduzea: Grand Produkt d.o.o,<br />
Gama Press d.o.o. i Y.A.M.C. d.o.o.<br />
Katalog služi poslovnom povezivanju preduzea na teritoriji<br />
Slovenije, BiH i Srbije. Ovaj projekat je ocenjen kao jedan od<br />
dobrih naina za prevazilaženje nastale ekonomske krize u regionu.<br />
Zakupom prostora u ovom Katalogu daje se mogunost<br />
preduzeima da predstave svoje proizvode i usluge, kako u matinoj<br />
zemlji, tako i na tržištu druge dve države, i tako ostvare<br />
nove poslovne aranžmane. Katalog izlazi jednom godišnje.<br />
Inae sva preduzea su predstavljena na po jednoj stranici A4<br />
formata u punom koloru, u veoma kvalitetnoj i preglednoj štampi.<br />
Cena zakupa jedne stranice A4 formata, po pretprodajnim cenama,<br />
iznosi 400 eura u dinarskoj protivvrednosti, za preduzea iz Srbije.<br />
Pozivamo sva zainteresovana preduzea da nam se jave na:<br />
011 354 70 71, 063 261 508 ili na e-mail: office@yamc.rs, kako<br />
bismo im predstavili ovaj projekat. U toku je zakup prostora u<br />
Katalogu za 2010. godinu.<br />
Više informacija možete dobiti na web sajtu: www.yamc.rs<br />
Direktor Y.A.M.C. d.o.o.<br />
40 industrija 25 / mart 2010.<br />
Ðore Jovii dipl.ecc.
predstavljamo<br />
Serbia Business<br />
VIRTUELNA VRATA ZA<br />
KOMUNIKACIJU SA SVETOM<br />
Da li znate da 85% korisnika interneta pronalazi informacije o Srbiji upravo na internetu -<br />
proizvode, usluge i informacije pomou pretraživaa Google? U skladu sa ovom injenicom<br />
pokrenut je Serbia-business.com - najvidljiviji portal o poslovnoj Srbiji. Nedugo po pokretanju,<br />
partner ovog svojevrsnog virtuelnog kanala poslovne komunikacije postale su lokalne,<br />
regionalne ali i sve druge strane kompanije koje svoj interes traže u Srbiji.<br />
U<br />
našem projektu promocije Srbije i njenih<br />
potencijala, naši klijenti su prepoznali partnera,<br />
privatnu inicijativu, kojoj se poveravaju<br />
savetodavne usluge i preporuke za traženje<br />
partnera u njihovoj poslovnoj ekspanziji<br />
u Srbiji, kaže na poetku razgovora za Industriju<br />
Vladimir Markovi, jedan od idejnih tvoraca i pokretaa<br />
ovog poslovnog portala.<br />
Kompanije i firme koje tokom krize nastave sa ulaganjem<br />
u promociju projektuju dosta povoljniji položaj na tržištu<br />
za budua vremena. Stranice internet pretraživaa su kao<br />
rafovi u prodavnicama. Neiji proizvodi nalaze se tano<br />
ispred oiju potrošaa i partnera, a drugi ostaju nezapaženi<br />
na dnu police. Proverite vidljivost Serbia-business.com<br />
(doing business in Serbia) prostim ukucavanjem u Google<br />
pretraživa i zamislite ime svoje firme dok kalkulacije<br />
potencijala možete sami uraditi.<br />
Stranice internet pretraživaa su kao rafovi u<br />
prodavnicama. Neiji proizvodi nalaze se tano<br />
ispred oiju potrošaa i partnera, a drugi ostaju<br />
nezapaženi na dnu police.<br />
Bez obzira koje je veliine vaša firma, u konkurentskom<br />
okruženju kakvo imamo danas, nije dovoljno<br />
samo posedovati svoju internet stranicu i uzdati se u<br />
sporadine i neplanirane posete i potencijalne kupce/<br />
saradnike. Istraživanja i praksa dokazuju da neulaganje<br />
u marketing i promociju tokom perioda krize dugorono<br />
projektuje slabljenje pozicije firme na tržištu, jer se ne<br />
vidljivost tokom krize plaa nestankom interesovanja u<br />
buduim vremenima.<br />
“Serbia Business” je poetna taka svih stranih firmi i<br />
novih domaih firmi za poslovanje u Srbiji, od pronalaženja<br />
i preporuke lokalnog partnera do pronalaženja i pružanja<br />
svih usluga neophodnih za poslovanje u Srbiji. Upiti idu<br />
do najsitnijih detalja, od rentiranja prostora, preporuka<br />
za traženje partnera-dobavljaa-distributera, pouzdanih<br />
dobavljaa raznih usluga.<br />
U vremenima krize, smanjenja potražnje i ponude i<br />
samim tim smanjenja proizvodnje i rasta preduzea,<br />
injenica ostaje da strane firme u cilju smanjenja troškova<br />
proizvodnje i poslovanja traže alternativne izvore<br />
snadbevanja i nižih troškova proizvodnje. Srbija svoje<br />
mesto upravo može nai u toj potražnji za alternativnim<br />
izvorima snadbevanja.<br />
Svako istraživanje ovih firmi poinje samostalno, istraživanjem<br />
dostupnih informacija na internetu, pretraživanjem<br />
poslovnih portala koji predstavljaju potencijale gradova<br />
i firmi. Pojaano interesovanje stranih firmi za informacijama<br />
o srpskim firmama je primetno tokom proteklog<br />
perioda, uvia se trend rasta ovakvih zahteva jer je injenica<br />
da se o srpskim firmama jako malo zna. Nedostatak<br />
osnovnog marketinga, predstavljanja svojih potencijala<br />
novim partnerima iz EU je boljka svake druge srpske firme<br />
koja ima šta da ponudi, kaže Vladimir Markovi, uz isticanje<br />
jedne poslovne mudrosti zapadnog sveta: “Its more<br />
important to Reach the people that Count, than to Count<br />
the people you Reach!“<br />
industrija 25 / mart 2010. 41
industrija<br />
metalska industrija<br />
Razgovor s povodom: Slavica Spasi, dipl. ing, Genesis Srbija<br />
POSTANJE I<br />
RAZVOJ KVALITETA<br />
Preduzee “Genesis” d.o.o. iz Rijeke ve je poznato itaocima Industrije. Ova firma, koja<br />
postoji od 1992. godine, iza sebe ima put konstantnog razvoja pa se danas za njeno ime<br />
vezuje i generalno zastupništvo nekoliko svetski renomiranih fabrika u oblasti alatnih mašina<br />
za deformaciju metala. Ujedno, “Genesis” predstavlja jedno od najsnažnijih preduzea<br />
u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, upravo u oblasti<br />
ponude mašina i tehnike podrške u datoj oblasti, a kao dovoljan dokaz jeste prodaja od<br />
1500 mašina. Za sve to potrebni su kvalifikovani kadrovi. Zato vam u ovom broju Industrije<br />
predstavljamo dipl. inž. Slavicu Spasi, novo lice kompanije Genesis, koja je odnedavno<br />
zadužena ne samo za dobru sliku ove firme u Srbiji, ve pre svega da svojom strunošu<br />
nastavi zapoet put kvaliteta...<br />
Kontinuirani rast podrazumeva<br />
i širenje poslovanja,<br />
pa je, tako,<br />
osnovana poslovnica<br />
u Zagrebu, ali i predstavništva<br />
u Beogradu i Sarajevu.<br />
Istovremeno, formirane su i adekvatno<br />
opremljene etiri servisne ekipe (u<br />
Rijeci, Zagrebu, Beogradu i Sarajevu).<br />
Za ovo pojavljivanje ove kompanije<br />
u asopisu <strong>Industrija</strong> želeli smo da<br />
vam skrenemo pažnju na novog direktora<br />
predstavništva “Genesis”-a u<br />
Srbiji, Slavicu Spasi, inae dipl. inž.<br />
U planu za ovu godinu<br />
imamo i aktivnu edukaciju<br />
naših postojeih i<br />
potencijalnih klijenata, u<br />
smislu informisanja o novim<br />
tehnologijama i nainu<br />
osavremenjivanja starih.<br />
za oblast vodoprivrede, koja uprkos<br />
na izgled razlike u strunosti, ima<br />
spremnosti, i line profesionalne,<br />
da odgovori zahtevima koje pred nju<br />
stavlja s jedne strane menadžment<br />
kompanije, s druge strane, tržište,<br />
ija odlika da je neumoljivo posebno<br />
u ovo vreme krize. Upravo kriza nam je<br />
bila polazište za ovaj razgovor...<br />
<strong>Industrija</strong>: Kao od nedavno novo<br />
menadžersko lice firme Genesis u Srbiji,<br />
kako ocenjujete ovaj segment tržišta i<br />
uopšte odnosa prema profilu i lepezi proizvoda<br />
koje Vaša firma nudi? Posebno,<br />
kako kriza utie na sam plan i na prilagoavanje<br />
istog ovim uslovima poslovanja?<br />
U skladu s prethodnim jeste i<br />
pitanje koliko kupovna mo Vaših postojeih<br />
i potencijalnih klijenata utie na<br />
realizaciju planiranog, a, s druge strane,<br />
kako na prilagoavanje plana?<br />
NA NAŠIM, BALKANSKIM PROSTORIMA<br />
SVE JE VIŠE ŽENA NA NEKIM DO SADA<br />
“MUŠKIM“ MESTIMA!<br />
DIPL. INŽ. SLAVICA SPASI<br />
Slavica Spasi: Srbija je dobro tržište<br />
za našu lepezu proizvoda, mašinska<br />
industrija ima lepu tradiciju na našim<br />
prostorima, na žalost u još uvek zastarelim<br />
tehnologijama koje treba osavremeniti.<br />
Trenutna ekonomska kriza u<br />
svetu, pa i u Srbiji u izvesnoj meri se<br />
nepovoljno odražava i na metalsku<br />
indistriju, pa se raznim programima<br />
reparacije starih postrojenja i osavremenjivanjem<br />
starih mašina prilagoavamo<br />
nastalim uslovima.<br />
S obzirom na to da se u svim sferama<br />
teži izlasku iz krize, i metalska industrija<br />
nalazi naine da krizu umanji<br />
otvaranjem prema svetu, animiranjem<br />
stranih investitora, poboljšanjem<br />
industrijskog i tehnološkog razvoja.<br />
Biznis planom za 2010. godinu, pored<br />
prodaje novih mašina, mi smo se<br />
bazirali i na edukaciju, servisiranje i<br />
reparaciju ve postojeih postrojenja,<br />
što iziskuje manja novana ulaganja.<br />
<strong>Industrija</strong>: O barijerama i granicama<br />
u poslovanju. S obzirom na to da<br />
je centrala firme koju zastupate u<br />
Hrvatskoj, koliko postojee državne,<br />
nekad i nacionalne granice predstavljaju<br />
barijeru nesmetanom razvijanju<br />
poslovanja? I kako se Genesis prilagoava<br />
i rešava ove probleme, ukoliko<br />
nailazi na njih?<br />
Spasi: Barijere u poslovanju u manjoj<br />
meri postoje i u tom sluaju uvek ukazujemo<br />
na dobre strane saradnje, kao što<br />
su naša poslovna etika, brza i hitna usluga<br />
u svim domenima, kvalitet i cene.<br />
Tamo gde nacionalni interes pred-<br />
42 industrija 25 / mart 2010.
metalska metalska industrija<br />
“PRATITE GENESIS. IZ NAS NASTAJE I RAZVIJA SE KVALITET!”<br />
stavlja neprevazienu barijeru, svesni<br />
smo da potencijalni kupac nije<br />
dovoljno poslovan i ne trošimo vreme<br />
i resurse. Meu nama nema jezikih<br />
barijera, upueni smo jedni na druge,<br />
a obostrano se trudimo da gajimo duh<br />
obostranog poverenja.<br />
<strong>Industrija</strong>: Svaka firma koja se ozbiljno<br />
i dugotrajno odnosi prema svom<br />
segmentu tržišta razmišlja i o edukaciji,<br />
kao posebnom nainu uticaja<br />
i razvijanja svog dela tržišta i uve-<br />
anja istog. Šta bi u tom smislu bili<br />
glavni aspekti koje ste uoili i koje<br />
ete tretirati u predstojeem periodu,<br />
u okviru Vaših redovnih poslovnih<br />
aktivnosti Genesis-a u Srbiji?<br />
Spasi: Kao što sam ve naglasila, u<br />
planu za ovu godinu imamo i aktivnu<br />
edukaciju naših postojeih i potencijalnih<br />
klijenata, u smislu informisanja<br />
o novim tehnologijama i nainu osavremenjivanja<br />
starih. Planiramo da u<br />
narednom periodu održimo nekoliko<br />
predavanja u vidu seminara i sajamskih<br />
manifestacija, gde emo okupiti<br />
što više postojeih i potencijalnih korisnika<br />
naših usluga i ukazati im kako<br />
da na najbolji nain ostvare interes<br />
kupovinom naših mašina, odnosno<br />
korišenjem naših usluga.<br />
U planu nam je i ponuda specijalnih<br />
usluga za postojee klijente kroz koje<br />
emo pravljenjem godišnjih ugovora<br />
nuditi posebnu lepezu naših usluga,<br />
gde e biti objedinjene servisne usluge,<br />
specijalni popusti pri nabavci novih<br />
mašina i osavremenjivanju starih, kao<br />
i prednost prilikom hitnih intervencija.<br />
Genesis je speifian po tome što<br />
uvek i prvi ima novosti za tržište, pa<br />
tako i za ovaj period “posle krize”...<br />
Na našim, balkanskim<br />
prostorima sve je više<br />
žena na nekim do sada<br />
“muškim“ mestima! - dipl.<br />
inž. Slavica Spasi<br />
Za 2010. godinu planiramo pored<br />
svega nabrojanog i da proširimo lepezu<br />
naših usluga i proizvoda.<br />
Kako je planiranje deo i poslovne tajne,<br />
za sada želim samo da poruim i<br />
postojeim i potencijalnim klijentima i<br />
poslovnim partnerima: pratite Genesis,<br />
iz nas nastaje i razvija se kvalitet!<br />
<strong>Industrija</strong>: Vi lino ste po struci<br />
inženjer vodoprivrede, a radite<br />
u firmi koja zahteva drugu vrstu<br />
ekspertskog znanja, doduše takoe<br />
inženjerskog. Kako se snalazite?<br />
Koliko razlike u strunosti zapravo<br />
mogu biti i prednosti?<br />
Spasi: Ja sam takoe na Fakultetu<br />
organizacionih nauka završila specijalistike<br />
studije o savremenom<br />
poslovanju, koje se odnosi na sve<br />
sfere poslovanja, pa u dobroj meri<br />
koristim to steeno znanje. A sam<br />
pojam “INŽENJER” izveden je iz latinskog<br />
termina “IN GENIOSUS” (“u<br />
nepoznatom”) i može se slobodno<br />
prevesti kao “ONAJ KOJI SE KREE<br />
PO NEPOZNATOM”, pa je ovo za mene<br />
još vei izazov i svesrdno se trudim<br />
da ovom poslu dam jednu novu notu.<br />
<strong>Industrija</strong>: Kako se jedna lepa žena<br />
snalazi u uglavnom muškom, dakle,<br />
grubom poslu?<br />
Spasi: Na našem podneblju poslovi<br />
su još uvek podeljeni na muške i ženske.<br />
Bez obzira na to što poslu pristupam<br />
maksimalno profesionalno, uvek<br />
osetim veito muško pitanje: “Šta<br />
jedna žena može da nas novo naui, u<br />
muškom poslu?“... Iznenaeni su što<br />
rade sa ženom, ali se baš zbog toga, i<br />
zbog ugleda kompanije koju predstavljam,<br />
veoma esto odlue na saradnju.<br />
Iskoristiu i ovu priliku da kažem kako<br />
na ovim našim, balkanskim prostorima<br />
žene polako menjaju svoju ulogu,<br />
i sve nas je više na nekim do sada<br />
“muškim“ mestima!<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
43
predstavljamo<br />
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
SAVREMENI ZAHTEVI KOD<br />
IZBORA SISTEMA GRADNJE<br />
I “SIMPROLIT SISTEM ® ” ZA<br />
IZGRADNJU OBJEKATA<br />
U cilju izgradnje pristupanog,<br />
dugotrajnog, energoefektivnog<br />
i ekološkog stambenog<br />
prostora, te u cilju realizacije<br />
izgradnje energetski efikasnih<br />
zgrada i graevinskih<br />
objekata industrijske, administrativne<br />
i socijalne namene,<br />
pri definisanju projektnih<br />
zahteva neophodno je posebnu<br />
pažnju posvetiti ne samo<br />
izboru graevinskog materijala,<br />
ve i izboru graevinskog<br />
sistema kao celine, koji treba<br />
da ispunjava itav niz zahteva<br />
savremene izgradnje.<br />
Pi še: DTech Mi lan De vi, D.Civ.Eng.<br />
Autor Sim pro lit® si ste ma<br />
Aka de mik Aka de mi je teh no lo ških<br />
na u ka Ru ske Fe de ra ci je<br />
Aka de mik Me u na rod ne Aka de mi je<br />
teh no lo ških na u ka<br />
Aka de mik Srp ske aka de mi je<br />
ino va ci o nih na u ka<br />
Dok tor teh no lo gi je gra e nja i<br />
in že nje rin ga u gra e vi nar stvu<br />
Pre pristupanja izboru graevinskog sistema, neophodno je:<br />
• uzeti u obzir sve osobenosti lokalnog klimatskog podruja<br />
- slepo kopiranje inostranih tehnologija dovodi do nepovratnih<br />
negativnih posledica, koje utiu ne samo na izgradnju i<br />
koštanje objekata, ve i na zdravlje i bezbednost ljudi koja<br />
se u njima nalaze tokom korišenja – eksploatacije objekta;<br />
• uzeti u obzir sva praktina iskustva primene modernih<br />
sistema gradnje, a ocenu pri izboru i primeni konkretnog<br />
sistema gradnje doneti ne samo na osnovu reklamnih<br />
kataloga, ve i pre svega poštujui pravila struke i nauna<br />
dostignua - pri emu posebno obratiti pažnju da se kod<br />
ocenjivanja ne samo identifikuju nedostaci, ve predvide i<br />
konkretna rešenja evideniranih nedostataka razmatranih<br />
sistema gradnje;<br />
• zabraniti projektna rešenja, konstruktivne sklopove i<br />
rešenja detalja koja ne zadovoljavaju osnovne principe<br />
graevinske fizike, ukljuujui dugovenost, paropropusnost,<br />
interakciju konstruktivnih, samonosivih i nenosivih<br />
elemenata, dejstvo unutrašnjih (para, kondenz, korozija)<br />
i spoljašnjih (mraz, vetar, atmosferske padavine) uticaja<br />
na sistemska rešenja spojeva elemenata graevinskih<br />
sistema (zidova, meuspratnih i krovnih ploa, fasadnih i<br />
pregradnih panela), itd<br />
U sledeem koraku, u harmoniji sa globalnim zahtevima<br />
savremene gradnje, pri izboru graevinskih sistema<br />
neophodno je svaki od njih kritiki razmotriti sa aspekta<br />
zadovoljenja kljunih parametara savremene graevinske<br />
industrije, od kojih se istiu:<br />
• tehnologinost;<br />
• ekonomska efikasnost;<br />
• energetska efikasnost;<br />
• ekološka podobnost.<br />
industrija 25 / mart 2010. 45
SIMPROLIT SISTEM ® TEHNOLOGIČNOST<br />
Pri izboru sistema gradnje, tehnologinost izabranog sistema je od velikog znaaja, jer po<br />
de niciji opredeljuje jednostavnost i brzinu izgradnje, stepen angažovanosti strune radne<br />
snage i mehanizacije, uslove rada i druge faktore koji direktno utiu na troškove i dinamiku<br />
izgradnje ili rekonstrukcije objekta, a što je vrlo važno usred globalne nansijske krize i<br />
vrlo male razlike izmeu tržišne prodajne i proizvodne cene.<br />
Tehnologinost «Simprolit sistema®»<br />
gradnje definišu njegove prednosti:<br />
• raznovrsnost elemenata sistema<br />
- 26 vrsta blokova za razliite namene,<br />
4 tipa ploa za termoizolaciju<br />
objekata, konstruktivnih elemenata i<br />
mansardi, 5 tipova montažnih i polumontažnih<br />
meuspratnih i krovnih<br />
ploa, ploe za protivpožarne zidove,<br />
hdroizolaciju i otparivanje, laki termoizolovani<br />
nosivi i samonosivi nadvratnici<br />
i natprozornici, dimnjaki elementi,<br />
elementi za ventilisanu fasadu od<br />
fasadne opeke i dr.<br />
• postojanje posebnih poprenih uložaka<br />
u sredini i na spojevima blokova<br />
(kod zidanja „na prevez“), koji ne<br />
samo da rešavaju probleme termike<br />
na spojevima blokova i dejstva vetra<br />
kod zidanja objekata visine vee od<br />
100 m, ve su i svojevrsne „voice“za<br />
slaganje sledeeg reda blokova, što<br />
znatno poveava brzinu zidanja i dovo-<br />
enje zidova u vertikalnu ravan;<br />
• postavljanje blokova u «suvo» – zidovi<br />
u Simprolit sistemu® se izvode bez<br />
sloja lepka izmeu redova i na vertikalnim<br />
spojevima blokova, jednostavnim<br />
zapunjavanjem unutrašnjih otvora u<br />
blokovima malterom ili betonom, što<br />
znatno utie na produktivnost zidanja<br />
i smanjenje ukupnog vremena gradnje<br />
objekata;<br />
• istorodnost materijala na fasadi -<br />
blokova za zidanje i ploa za utopljavanje<br />
konstruktivnih elemenata (AB zidova,<br />
stubova, greda), što ne zahteva<br />
posebnu obradu spojeva raznorodnih<br />
materijala;<br />
• izuzetna lakoa i jednostavnost montaže<br />
elemenata Simprolit sistema® ne<br />
zahtevaju upotrebu teške mehanizacije<br />
• nema potrebe za oplatom - Simprolit<br />
sistem® po definiciji predstavlja<br />
sistem multifunkcionalne trajno ugra-<br />
ene oplate, koja ne samo da eliminiše<br />
ili drastino umanjuje potrebu za<br />
oplatom na gradilištu, ve istovremeno<br />
objektu obezbeuje dugovenost,<br />
otpornost na požar, poveanu seizmiku<br />
otpornost, izuzetne termofizike<br />
karakteristike i dr.<br />
• nema potrebe za fasadnom skelom<br />
– hidrofobnost zidova (karakteristika<br />
da ne upijaju vlagu ili vodu iz fasadnog<br />
maltera) daje mogunost da se<br />
fasadni zidovi obrauju veoma tankim<br />
premazima, sa viseih pokretnih<br />
platformi i u veoma krakom vremenu,<br />
što, kod veoma visokih objekata, „na<br />
velika vrata“ uvodi mogunost obrade<br />
fasade ekonominim i arhitektonski<br />
izražajnim fasadnim premazima,<br />
za razliku od dosadašnjih skupih<br />
ventilisanih metalnih, granitnih ili<br />
staklenih fasada<br />
46 industrija 25 / mart 2010.
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
EKONOMSKA EFIKASNOST<br />
Ocena ekonomske e kasnosti sistema izgradnje obuhvata kompleks procena razmatranog<br />
sistema gradnje i graevinskog objekta, kao njegovog krajnjeg proizvoda, ne samo u<br />
procesu izgradnje, ve i u procesu eksploatacije objekta, a sa aspekta svih uesnika u<br />
prometu nekretnina – investitora, izvoaa i stanara, kao krajnjeg potrošaa.<br />
U okviru ovog pristupa, postignuta visokim nivoom tehnologinosti,<br />
prilagodljivosti i pouzdanosti sistema, visokim stepenom dugovenosti<br />
termofizikih i konstruktivnih rešenja, te sposobnošu da istovremeno<br />
zadovolji najstrože zahteve svih klimatskih i seizmikih regiona<br />
gradnje kao i sve aktuelnije zahteve ukupnog održivog razvoja, ekonomska<br />
efikasnost «Simprolit sistema®» izražava se kao:<br />
• ekonomija investitora – investitor dobija više od 10% neto prodajne<br />
površine objekata, kratko vreme izgradnje koje znaajno smanjuje<br />
interkalarne kamate na kreditna sredstva, ubrzava dinamiku i<br />
skrauje ukupan rok angažovanja finansijskih sredstava, ostvarujui<br />
investitoru znaajne finansijske uštede u odnosu na druge sisteme<br />
gradnje, uz poveanje kvaliteta i trajnosti objekta i dr. (ekonomske<br />
analize: Ruske Inženjerske Akademije, Centra inovacionih tehnologija<br />
„CIT“, Moskva i OAO «Cent rotransstroy», Moskva);<br />
• ekonomija izvoaa radova - lakoa horizontalnog i vertikalnog<br />
transporta, jednostavnost i brzina izgradnje, mogunost proizvodnje<br />
objekata bez skele i teške mehanizacije, izgradnja objekata u svim<br />
klimatskim zonama i pri svim klimatskim uslovima gradnje (ekonomska<br />
analiza OAO «Centrotransstroy», Moskva; preporuke NIISF Ruske<br />
Akademije arhitektonskih i graevinskih nauka i zakljuci Ruske inženjerske<br />
akademije i Centra inovacionih tehnologija iz Moskve);<br />
• ekonomija krajnjeg potrošaa - stanara - dugovean, pouzdan,<br />
ekološki podoban i ekonomian stambeni prostor (zakljuci Državne<br />
ustanove „Direkcija za investicione projekte» iz Moskve, Ruske inženjerske<br />
akademije i Centra inovacionih tehnologija iz Moskve ).<br />
Prema rezultatima komparativnih analiza i dosadašnjih praktinih<br />
iskustava, ukupni troškovi izgradnje 1 m² neto stambenog prostora<br />
izgraenog u Simprolit Sistemu® najmanje su za 15% niži od ukupnih<br />
troškova izgradnje 1 m² neto stambenog prostora izgraenog<br />
u drugim sistemima izgradnje.<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
47
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
ENERGETSKA EFIKASNOST<br />
Energetska e kasnost sistema izgradnje objekata ocenjuje se sa aspekata utroška energije<br />
za izgradnju i funkcionisanja objekta u svim njegovim fazama: proizvodnje osnovnog i<br />
pomonog graevinskog materijala, normiranih karakteristika izgraenog objekta i tome<br />
odgovarajuih projektovanih vrsta i koliina materijala, njihovog horizontalnog i vertikalnog<br />
transporta do lokacije i pozicije ugradnje, dugoronih troškova energije za grejanje,<br />
klimatizaciju, ventilaciju i ukupno funkcionisanje objekta te, konano, energetskih utrošaka<br />
pri sanaciji ili reciklaži primenjenih materijala izabranog sistema gradnje, posle isteka<br />
njihovog roka dugovenosti – gubitka njihovih termo zikih karakteristika.<br />
Energetska ekasnost sistema gradnje u fazi proizvodnje<br />
graevinskog materijala, osnovnog i pomonog, jeste<br />
oblast o kojoj se malo vodi rauna na nivou strateškog<br />
planiranja. Naprotiv, vrlo esto u cilju kratkoronih rešenja<br />
nagomilanih problema u ovoj oblasti, donose se odluke koje<br />
prividno rešavaju problem, ali u suštini vrše samo njegovu<br />
preraspodelu s jedne socijalne grupe na drugu, naješe<br />
izazivajui dalekosežne posledice. Najoigledniji primer je<br />
proizvodnja opekarskih proizvoda, koja je ogromni potroša<br />
energetskih resursa, s jedne strane, ali i potencijalni izvor<br />
socijalnih problema, poev od predimenzionisanja broja i<br />
kapaciteta ciglana, preko zastarelih tehnologija i naješe<br />
nekvalitetnih proizvoda, pa sve do neizmirenja plata i doprinosa<br />
zaposlenih (od 135 ciglana prema podacima PKS, funkcioniše<br />
svega devedesetak, a realna potreba je ne više od 25 – od<br />
kojih svega nekoliko izmiruju svoje obaveze). Jedini ispravni<br />
put je pomo u tehnološkom osavremenjivanju proizvodnih<br />
procesa, drastinom smanjenju potrebe za energijom u svim<br />
fazama pripreme, peenja i sušenja, pa sve do neophodne<br />
inovativnosti i zajednike primene kompatabilnih sistema.<br />
Primena jednoslojnih Simprolit SOP (D160) ploa kao<br />
elemenata za utopljavanje fasadnih zidova od opeke rešava<br />
sve probleme koji se standardno javljaju kod utopljavanja<br />
zidova od opeke stiroporom ili mineralnom vunom – od<br />
paropropusnosti, preko otpornosti na požar, pa sve do<br />
vrstoe i dugovenosti fasadnog sloja za utopljavanje.<br />
Osim toga, primena (na preskok, u prvom i poslednjem redu)<br />
patentirane Simprolit opeke za ventilaciju kod obziivanja<br />
objekata fasadnom opekom pruža jedinstvenu mogunost da<br />
se fasadna opeka upotrebi i kao „ventilisana fasada“.<br />
Energetska ekasnost sistema gradnje u fazi izrade državne<br />
regulative, planiranja i projektovanja: znaaj ove oblasti je<br />
veoma veliki, poev od donošenja strateških odluka države,<br />
odnosno njenih ministarstava i drugih nadležnih organa, o<br />
izboru sistema za masovnu gradnju, preko investitora, pa sve<br />
do projektanata, kao krajnjih izvršilaca. Naravno, uloga države<br />
mora biti vizionarska, u interesu sveopštih naela održivog<br />
razvoja - ne samo usklaenog sa interesima i potrebama<br />
odreenih struktura privrede, ve i pre svega orijentisana na<br />
socijalni boljitak i ouvanje zdravlja njenih graana. Pri tome,<br />
primena savremenih energoefektivnih tehnologija i sistema<br />
gradnje, kao i usklaivanje sopstvenih normi i propisa sa<br />
odgovarajuim u EU, pa i sa zemljama u okruženju, mora biti<br />
„sad i odmah“, bez bezrazložnog odlaganja za prekosutra<br />
onog što se može primeniti još danas. Primera radi, propisi<br />
Bugarske su do skora predviali otpor prolasku toplote<br />
kroz fasadne zidova R=1.6, posle ulaska u EU zahtevaju<br />
R=2.0, a Srbija i dalje propisuje R=1.1, odnosno 80% niže<br />
termotehnike zahteve – samo zahvaljujui „lobijima“ raznih<br />
graevinskih materijala i sistema, koji se zbog toga i dalje<br />
mogu reklamirati da njihovi proizvodi „zadovoljavaju sve<br />
zahteve energoefektivne gradnje objekata važee u Republici<br />
Srbiji“! Posledice pogrešne politike vratie se kao bumerang<br />
– od nedavne ispravke nadležnog ministra da e „jeftini<br />
socijalni stanovi“ koštati ne obeanih 500 EUR/m2, ve preko<br />
1000 EUR/m2, pa sve do sutrašnjeg nansijskog problema<br />
socijalnih slojeva za koje se ti stanovi i grade – plaajui skupe<br />
kredite za skupe kvadrate, sve teže e plaati i energiju za<br />
njihovo grejanje, ija e cena oigledno iz godine u godinu rasti.<br />
Energetska ekasnost sistema gradnje u fazi izgradnje<br />
objekta: izražena je u minimizaciju potrošnje energije,<br />
neophodne u svim etapama gradnje objekta – poev od<br />
transporta materijala i opreme do gradilišne lokacije, preko<br />
horizontalnog i vertikalnog transporta na samom gradilištu,<br />
energije potrebne za rad graevinske opreme, mašina i<br />
mehanizama u razliitim klimatskim uslovima pri kojima<br />
se gradnja izvodi, pa sve do energije potrebne za uvanje,<br />
servisiranje i skladištenje materijala i opreme do konane<br />
primopredaje objekta.<br />
Energetska ekasnost Simprolit sistema® u procesu<br />
neposredne izgradnje objekta ostvaruje se pre svega<br />
ekonomijom energoresursa kod transporta elemenata<br />
Simprolit sistema ® do gradilišta (npr. samo jednim kamionom<br />
nosivosti 25 tona transportuje se do gradilišta preko 100m 3<br />
Simprolit blokova SBDS20 - njima se može podii preko 500<br />
m 2 fasadnih zidova ili kompletni zidovi za kuu od 200 m 2 ,<br />
a koji više nego zadovoljavaju sve termotehnike zahteve<br />
propisane regulativom EU), ekonomijom energoresursa kod<br />
horizontalnog i vertikalnog transporta na samom gradilištu,<br />
te konano i energetskom ekasnošu tehnologije izgradnje<br />
i završne obrade objekta u Simprolit sistemu®, koja iskljuuje<br />
(ili drastino smanjuje) potrebu za energetski zahtevnom<br />
graevinskom opremom i mehanizacijom.<br />
48 industrija 25 / mart 2010.
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
Energetska efikasnost sistema gradnje u fazi eksploatacije<br />
objekta ogleda se u sniženju (ili iskljuenju pojedinih<br />
vidova) potrošnje energetskih resursa (struja, gas, mazut,<br />
nafta) na grejanje, prinudnu ventilaciju i kondicioniranje<br />
vazduha i direktno zavisi od usvojenog graevinskog sistema<br />
i njegovog kompleksnog pristupa termoizolaciji objekta,<br />
kako zimi, tako i leti, kao i od mogunosti optimizacije<br />
toplotnih gubitaka za konkretne sluajeve:<br />
- termoizolacija objekta od uticaja hladnog godišnjeg<br />
doba - opšte je prihvaeno da se hladnoa mora odsei od<br />
grejanog prostora termoizolacijom objekta sa spoljne strane.<br />
S druge strane, prema najnovijim rezultatima vodeih<br />
inostranih institucija koje se bave istraživanjima u oblasti<br />
optimizacije energetske potrošnje, energoefektivnost zgrada<br />
tokom njihove eksploatacije može se poveati uzimajui<br />
u obzir i namenu svake prostorije ponaosob, odnosno dužine<br />
boravka u svakoj od prostorija, shodno nameni.<br />
Naime, u zgradama sa individualnim grejanjem,<br />
prostorije namenjene za smeštaj i dug boravak u<br />
njima (dnevna soba, radna soba, soba za decu)<br />
treba da budu izolovane sa spoljne strane, a<br />
preostale (kupatilo, WC, kuhinja, spavaa soba<br />
za odrasle) iznutra, što omoguava da se te<br />
prostorije brzo zagreju u trenutku potrebe, bez<br />
ekanja da se prethodno zagreju zidovi prostorije,<br />
u zavisnosti od njihovog toplotnog kapaciteta.<br />
Objekti izgraeni u Simprolit sistemu® imaju<br />
termoizolacione slojeve i ka spolja i ka prostoriji,<br />
tako da istovremeno zadovoljavaju sve<br />
navedene zahteve.<br />
- termoizolacija objekta od uticaja toplog<br />
godišnjeg doba – podižui zgrade i za budue<br />
generacije, mora se uzeti u obzir injenica da je, zbog efekta<br />
staklene bašte, na planeti klima u procesu globalnog<br />
zagrevanja, te da potrošnja elektrine energije za hlaenje<br />
prostora leti ve sada dostiže potrošnju te najskuplje vrste<br />
energije na grejanje zimi. Jedan od bitnih faktora koji utiu na<br />
ukupnu potrošnju energije za hlaenje leti je i toplotni kapacitet<br />
zidova i plafona, koji preko dana akumuliraju toplotu iz<br />
vazduha i isijavaju je u taj isti prostor nou, stvarajui veoma<br />
neprijatno ekološko okruženje. Jedino prirodno i ekonomino<br />
rešenje (ne zahteva utrošak energije) ovog problema je izolacija<br />
zidova i plafona unutar objekta, jer rešenje tog problema<br />
danononim kondicioniranjem ne samo da je skupo, zbog<br />
velikog utroška energije, ve nije ni ekološki, zbog poveanog<br />
rizika po ljudsko zdravlje usled mogunosti da se preko<br />
centralnih sistema za kondicioniranje prenose infektivna<br />
oboljenja («legionarska bolest»), kao i dokazanog negativnog<br />
uticaja na organizam, naroito nou, zbog smanjenja imuniteta<br />
osobe koja spava.<br />
Objekti izgraeni u Simprolit sistemu® imaju termoizolacione<br />
slojeve i ka spolja i ka prostoriji, meuspratne i<br />
krovne ploe takoe, tako da potpuno zadovoljavaju sve<br />
navedene zahteve.<br />
- optimizacija gubitaka toplote objekta kroz fasadne zidove<br />
- koeficijenti otpora prolasku toplote kod fasadnih zidova,<br />
propisani za razne klimatske regione normativnim dokumentima,<br />
indikovani su za „pun“ zid, bez fasadnih otvora<br />
(prozori, vitraži, balkonska vrata). U proraunima, gubitak<br />
toplote kroz fasadne otvore u postojeim sistemima gradnje<br />
rešavaju se pomou uveanja kapaciteta grejnih tela –<br />
što su vei po dimenzijama fasadni otvori, tim<br />
je više rebara kod radijatora, odnosno vei<br />
utrošak toplotne energije kod drugih sistema.<br />
Znaajan udeo u ukupnoj energetskoj efikasnosti<br />
objekta ima i lokacija zgrade, sve do<br />
položaja fasadnih zidova u odnosu na strane<br />
sveta - zidovi ka severu u jednom te istom objektu<br />
trebalo bi da imaju vei koeficijent otpora<br />
prolasku toplote od zidova orijentisanih ka jugu.<br />
Postojei graevinski sistemi ne mogu da reše te<br />
probleme, zbog injenice da se kod njih vrednost<br />
koeficijenta transfera toplote reguliše konstantnom<br />
debljinom zidova, a konstruktivna rešenja<br />
postojeih graevinskih sistema ne predviaju<br />
mogunost poveanja debljine zidova srazmerno<br />
uveanju fasadnih otvora i lokaciji obodnih<br />
zidova objekta.<br />
Simprolit sistem® gradnje je jedinstveni<br />
sistem na svetu koji pruža mogunost optimizacije<br />
gubitaka toplote unutar jedinstvene<br />
debljine zidova – uveanje za više od 50% vrednosti<br />
koeficijenta otpora prolasku toplote fasadnih zidova bez<br />
poveanja njihove debljine - pomou posebno dizajniranih<br />
podužnih i poprenih termoizolacionih uložaka razliite<br />
debljine, koji se montiraju unutar Simprolit® blokova.<br />
Takvo konstruktivno rešenje elemenata Simprolit sistema®<br />
gradnje daje mogunost projektantima da optimizuju<br />
utroške energije svake zgrade ponaosob, pri<br />
emu se dobija energoefektivni objekat sa unikalnim<br />
rešenjem, ne samo objekta u celini, ve i svakog njegovog<br />
dela ponaosob, a s obzirom na konkretnu lokaciju i<br />
konkretno urbano okruženje.<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
49
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
EKOLOGIJA<br />
Energetska i nansijska kriza prisiljavaju nas da promenimo psihologiju, da štedimo energiju i da termiki<br />
izolujemo graevinske objekte. Na žalost, graevinarstvo spada u najnerazvijenije nauke u odnosu na ostale -<br />
ljudi lete u kosmos, hodaju po Mesecu, u magnovenju komuniciraju slikom i zvukom gde god da se nalazili, ali<br />
se još nisu nauili da grade zdrav životni prostor, a najvei broj graevinskih sistema nije mnogo dalje odmakao<br />
od onih primenjivanih i pre hiljadu godina. Za utehu, sve eše se u svetu uju pitanja poput onih: gde mi živimo,<br />
otkuda tako nagli porast onkoloških oboljenja, nervnih i drugih bolesti uporedo sa rastom standarda ljudi, šta je<br />
razlog da je ekološko okruženje unutar stanova i do 4 puta zagaenije u odnosu na spoljnu sredinu i dr.<br />
Svakim danom i laiku postaje sve jasnije<br />
da je vreme da se razmisli o ekološkim<br />
karakteristikama stambenog prostora, o<br />
kvalitetu sredine gde se provodi najvei<br />
deo dana, da je krajnje vreme da se ovek<br />
i njegovo zdravlje postave u prvi plan. Koliko god da je<br />
važna opšta štednja energije, ona ne sme biti samoj sebi<br />
cilj, niti posledice po zdravlje oveka koje se javljaju iz<br />
neznanja ili nemarnosti smeju biti samo kolateralna šteta!<br />
I tu nisu dovoljni samo arhitekte ili graevinski inženjeri<br />
– potrebno je na nivou države formirati multidisciplinarne<br />
timove strunjaka svih pro la, koji ekološko okruženje<br />
unutar stambenog prostora treba da istraže i ocene sa<br />
svih aspekata, da postave minimalne standarde i zahteve<br />
ispod kojih se ne sme ii, da ispitaju i utvrde dejstvo na<br />
kvalitet stanovanja primenjenih graevinskih sistema u<br />
celini, a ne pojedinanih primenjenih materijala.<br />
Primera radi, nedavno su objavljeni rezultati ispitivanja<br />
pojave da je u jednom stambenom objektu u Rusiji naglo<br />
porastao broj onkoloških oboljenja. Naime, taj objekat<br />
je pre nekoliko godina rekonstruisan, zamenjeni su stari<br />
drveni novim plastinim prozorima koji besprekorno<br />
dihtuju, zidovi su utopljeni paronepropusnom izolacijom<br />
po principu „pasivne kue“, a kao kompenzacija<br />
paronepropusnosti zidova pojaana je ventilacija za<br />
evakuaciju vazduha - i upravo je to dovelo do usisavanja<br />
radona iz zemlje, radioaktivnog gasa bez mirisa i ukusa i<br />
time još opasnijeg, koji je i izazvao oboljenja. Opasnost od<br />
radona je poznata u mnogim regionima, od SAD do Rusije<br />
obavezno je ispitivanje iskopane temeljne jame na<br />
njegovo prisustvo – na žalost, u Srbiji, nedavno<br />
bombardovanoj i bombama sa osiromašenim<br />
uranijumom, to niko ne pokree, ak ni kao<br />
temu za razmišljanje... Samo stvaranje<br />
multidisciplinarnih timova strunjaka, od<br />
lekara do inženjera, graevinskih ziara,<br />
matematiara, biologa, radiologa, preko<br />
prikupljanja i obrade statistikih podataka<br />
oboljenja i poveanih zdravstvenih problema<br />
stanovništva ne samo po regionima, ve i po<br />
svakoj mikrolokaciji ponaosob, pa sve do donošenja<br />
preventivnih mera, preporuka i normativa može i mora<br />
pro lisati ministarstvo za ekologiju, koje što pre mora<br />
prerasti sadašnju ulogu direkcije gradske istoe na<br />
državnom nivou.<br />
Meu prioritetnim zadacima su uvoenje obaveze<br />
deklarisanja dugovenosti primenjenih sistema gradnje<br />
i njihove ekološke podobnosti. Naime, neosporno je<br />
da se kod donošenja odluke o izgradnji ili rekonstrukciji<br />
objekta ne sme opredeljivati samo prema pojedinanim<br />
karakteristikama primenjenih materijala, ve, pre sveg a,<br />
i na osnovu funkcionisanja a graevinskog<br />
sistema u celini, stalno imajui na umu<br />
da e u tom prostoru živeti i naša<br />
deca i unuci!<br />
Prema rezultatima istraživanja<br />
Instituta za ekologiju stanovanja anja<br />
i zaštitu životne sredine RAMN<br />
Ruske Federacije, utvreno je da u<br />
vazduhu stambenih i javnih objekata<br />
istovremeno<br />
može biti prisutno više od 100 lebdeih estica i<br />
hemijskih jedinjenja pripadajuim razliitim klasama rizika.<br />
Najvei negativan uticaj na ljudsko bie imaju hemijske<br />
kontaminacije, koje se u sistemu ogranienog prostora<br />
sporo razgrauju, a u veim koncentracijama prisustvuju<br />
u stambenom prostoru upravo od unutrašnjih izvora. U<br />
zavisnosti od funkcionalne namene prostorija, oni su<br />
razliiti. Najkarakteristinijim zagaivaima smatraju se<br />
proizvodi degradacije sintetikih polimernih materijala<br />
(boje, lakovi, lepila, punila, git, neki vidovi linoleuma,<br />
tapeta, iverica i medijapan, kao i drugi materijali za završnu<br />
obradu proizvedeni korišenjem hemijskih modi katora i<br />
aditiva).<br />
Aktivnost zagaivaa se poveava umanjenjem<br />
paropropustljivosti zidova, kao<br />
50 industrija 25 / mart 2010.
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
i sa poveanjem slojevitosti zidova.<br />
Na žalost, dok ih u Ruskoj Federaciji<br />
nazivaju „kriminogenim zidovima<br />
sa katastrofalnim posledicama po<br />
budue generacije“, zbog ega su<br />
od pre dve godine višeslojni zidovi<br />
zabranjeni u Moskovskoj oblasti, a<br />
od prošle godine i u samoj Moskvi,<br />
u Srbiji se višeslojni zid „opekastiropor-opeka“<br />
smatra „etalonom<br />
kvalitetne gradnje“, verovatno zbog<br />
„kvalitetnije i kvantitetnije“ koliine<br />
materijala koja obezbeuje isto tako<br />
„kvalitetnije i kvantitetnije“ pranje<br />
para i „opravdava“ visoke cene<br />
novoizgraenog stambenog prostora.<br />
Konano, prema zakljucima<br />
navedenog istraživanja Instituta<br />
RAMN, jednoslojni i paropropusni<br />
zidovi su najpovoljnije rešenje s<br />
aspekta energoefektivnosti i ekološke<br />
podobnosti stambenog prostora.<br />
Osnovne ekološke<br />
prednosti Simprolit sistema ® :<br />
• materijal Simprolit ® koji je osnovni<br />
materijal Simprolit sistema ® jeste<br />
sanitarno i ekološki «ist» - mnoga<br />
laboratorijska i terenska ispitivanja<br />
sprovedena u vodeim institutima<br />
potvrdila su njegovu zdravstvenu<br />
ispravnost i ekološku podobnost;<br />
• konstrukcije i objekte izgraene u<br />
Simprolit sistemu ® odlikuje:<br />
- svojstvo da obezbeuje u prostorijama<br />
udobne i higijenske uslove života;<br />
- visok stepen operativne pouzdanosti,<br />
izdržljivosti na razne ekstremne uticaje i dugovenosti;<br />
- visoka paropustljivost zidova, koja obezbeuje<br />
komfortnost življenja - zidovi «dišu», a štetna isparenja<br />
se evakuišu iz prostorije u spoljašnju sredinu, bez njihove<br />
koncentracije unutar slojeva zida;<br />
- mogunost reciklaže i ponovne upotrebe materijala;<br />
- mogunost termoizolacije svih elemenata objekta (ukljuujui<br />
i podove i plafone), što pruža neograniene mogunosti<br />
izbora optimalne projektne varijante, kako bi se obezbedila<br />
udobnost stanovanja;<br />
- mogunost izbora i primene najoptimalnijeg sistema grejanja<br />
ili hlaenja - klasino, podno, plafonsko ili zidno – bez potrebe<br />
za dodatnom ugradnjom ili montažom termoizolacionih<br />
slojeva;<br />
- odsustvo efekta «tempirane ekološke bombe“ sa odložnim<br />
dejstvom na pokolenja;<br />
- mala specina efektivna aktivnost prirodnih radionukleida;<br />
- visok stepen biorezistentnosti u odnosu na sve vrste<br />
biološke agresije ili zagaenja - glodara, insekata i<br />
raznih vrsta mikroorganizama (spora, plesni, gljivica,<br />
raznih alergenata itd);<br />
- znaajno umanjenje ukupnog optereenja na tlo, što<br />
je od posebnog znaaja kod zemljišta slabe nosivosti<br />
ili neravnomerne konzistencije – poev od optereenja<br />
temelja, preko transportnih puteva, pa sve do odsustva<br />
neophodnosti izgradnje privremenih saobraajnica za<br />
dopremu na gradilište teške mehanizacije;<br />
- niski energetski zahtevi u procesu proizvodnje, izgradnje i<br />
dugovene eksploatacije;<br />
- visok stepen zaštite od požara (EI180, K 0<br />
, NG);<br />
- mogunost brze i jeftine nadogradnje objekata sa ravnim<br />
krovovima, bez uveanja optereenja na temelje, bez<br />
iseljavanja stanara, bez potrebe za skelom oko celog<br />
objekta i bez uveanja kapaciteta podstanica za grejanje<br />
novosagraenog prostora na raun ušteene energije<br />
utopljavanjem nižih spratova u Simprolit sistemu ® ;<br />
- znaajno poveanje stepena seizmike otpornosti<br />
objekata u odnosu na objekte iste spratnosti i istih<br />
arhitektonskih rešenja, projektovanih i izgraenih u drugim<br />
sistemima gradnje itd.<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
51
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
SHODNO IZLOŽENOM, NA OSNOVU UKUPNIH TEHNO-EKONOMSKIH I EKOLOŠKIH PERFORMANSI OBJEKATA<br />
IZGRAENIH U RAZLIITIM SISTEMIMA GRADNJE, VIDNO SE IZDVAJA «SIMPROLIT SISTEM®», KAO NAJOPTIMALNIJI<br />
SISTEM GRADNJE STAMBENOG PROSTORA U ODNOSU NA UKUPNE TEHNOLOŠKE, EKONOMSKE I EKOLOŠKE ZAHTEVE.<br />
Tabela 1 – Neophodne karakteristike dugovene, energoefektivne i ekološke gradnje i Simprolit Sistem ®<br />
KARAKTERISTIKA KRATAK OPIS ODLIKE SIMPROLIT SISTEMA POTVRDA<br />
DUGOVENOST<br />
- SPOSOBNOST MATERIJALA I<br />
SISTEMA U CELINI DA DO ISTEKA<br />
DEKLARISANE DUGOVENOSTI<br />
NE MENJA SVOJE TERMOFIZIKE<br />
KARAKTERISTIKE ZA VIŠE OD 10%<br />
Simprolit sistem ® je najdugoveniji meu analognim<br />
materijalima - posle 100 ciklusa zamrzavanja -<br />
otopljavanja, pri naizmeninom dejstvu apsolutno<br />
vlažne i suve sredine i dejstvima UV zraka, dobio je<br />
serti kat na dugovenost „ne manje od 50 godina u<br />
svim klimatskim podrujima Ruske Federacije“.<br />
Certi kat<br />
NIISF RAASN<br />
Moskva<br />
TERMOIZOLACIJA<br />
- OTPOR PROLASKU HLADNOE<br />
ILI TOPLOTE KROZ FASADNE<br />
ZIDOVE KOJI JE NAJZNAAJNIJI,<br />
ALI NE I JEDINI POKAZATELJ<br />
ENERGETSKE EFIKASNOSTI<br />
SISTEMA GRADNJE<br />
Simprolit ® blok debljine svega 20cm zadovoljava sva<br />
klimatska podruja Balkanskog regiona, dok Simprolit ®<br />
blok debljine 30cm zadovoljava sve regione u Rusiji;<br />
Izuzetno dobar je i koe cijent toplotne provodljivosti<br />
λ=0.<strong>04</strong>4 W/mK izmeren za Simprolit ® monolit<br />
zapreminske mase 160kg/m 3 u suvom stanju.<br />
NIISF RAASN,<br />
Moskva;<br />
Institut GF Kazanj;<br />
IMS Beograd<br />
OTPORNOST NA<br />
MRAZ<br />
– SPOSOBNOST MATERIJALA DA<br />
IZDRŽI ODREENI BROJ CIKLUSA<br />
ZAMRZAVANJA - OTOPLJAVANJA<br />
Otpornost elemenata Simprolit sistema ® na dejstvo<br />
mraza je vea od 100 ciklusa zamrzavanja u surovim<br />
uslovima ruske zime.<br />
NIISF RAASN<br />
Moskva;<br />
POLISERT Moskva<br />
HIDROFOBNOST<br />
– SPOSOBNOST MATERIJALA<br />
DA NE UPIJA VLAGU ILI VODU IZ<br />
OKOLNE SREDINE<br />
Elementi Simprolit sistema ® ne upijaju vodu, što<br />
omoguava njihovo malterisanje debljinama manjim od<br />
5mm. Pri terenskom ispitivanju izgraenog objekta u<br />
Moskvi, zidovi Simprolit sistema ® su imali vlažnost
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
Tabela 2 – Ekonomski efekti primene Simprolit ® sistema u graevinarstvu<br />
EKONOMSKI<br />
EFEKTI<br />
KRATAK OPIS<br />
ANALIZE,<br />
PREPORUKE<br />
POTVRDA<br />
EKONOMIJA<br />
INVESTITORA<br />
Više od 10% dodatne površine pri istim spoljašnjim<br />
dimenzijama objekta, skraeni rokovi izgradnje,<br />
manja koliina armature i betona, manja pozicija pri<br />
izgradnji, manja potreba za strunom radnom snagom,<br />
ekonomija ukupnih sredstava, kvalitet.<br />
Ekonomska analiza<br />
„Centrotranstroy“, Moskva<br />
Inženjerska Akademija<br />
Ruske Federacije<br />
Centar inovacionih<br />
tehnologija, Moskva<br />
EKONOMIJA<br />
IZVOAA<br />
Lak horizontalni i vertikalni transport, jednostavnost,<br />
velika brzina gradnje, minimalno korišenje oplate,<br />
izbegavanje skele kod fasadnih radova, rad i u<br />
zimskim uslovima i u svim klimatskim regionima Ruske<br />
Federacije.<br />
Ekonomska analiza<br />
„Centrotranstroy“, Moskva<br />
Preporuka NIISF Ruske<br />
Akademije arhitektonskih i<br />
graevinskih nauka<br />
Inženjerska Akademija<br />
Ruske Federacije<br />
Centar inovacionih<br />
tehnologija, Moskva<br />
EKONOMIJA<br />
KORISNIKA<br />
Dugovean, siguran, kvalitetan i jeftin stambeni prostor!<br />
Ekonomija sredstava pri eksploataciji objekta.<br />
Zakljuak GU „Direkcija<br />
investicionih projekata“,<br />
Moskva<br />
Inženjerska Akademija<br />
Ruske Federacije<br />
Centar inovacionih<br />
tehnologija, Moskva<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
53
SIMPROLIT SISTEM ®<br />
SIMPROLIT SISTEM GRADNJE ZA DUGOVENOST<br />
Simprolit sistem gradnje kod izvoenja novih, kao i utopljavanja<br />
i nadogradnje postojeih objekata, obezbeuje:<br />
• ekološki,<br />
• ekonomian<br />
• kvalitetan i<br />
• dugovean stambeni prostor<br />
ZA NAS, NAŠU DECU I UNUKE<br />
SIMPRO HOLDINGS ltd<br />
SIMPROLIT doo<br />
Kostolaka 67/2<br />
11000 Beograd<br />
tel-fax: +381 11 397 67 70<br />
397 67 71<br />
397 67 65<br />
e-mail: md@simprolit.com<br />
ofceyu@simprolit.com<br />
www.simprolit.rs<br />
www.simprolit.ru<br />
54 industrija 25 / mart 2010.
graevinska<br />
Specijalno izdanje časopisa INDUSTRIJA<br />
MART 2010.<br />
SCHNEIDER ELECTRIC<br />
TSS METAL INDUSTRY<br />
FUTURE DUCO<br />
BOŽA ISKRA<br />
ROLOMATIK<br />
AQUA STILL<br />
NORMA AG<br />
PALISADA<br />
SIEMENS<br />
SEEBBE<br />
PRIMAT<br />
AMIGA<br />
SSAB
Poštovani itaoci asopisa <strong>Industrija</strong>,<br />
pred vama je prvo specijalno izdanje našeg<br />
asopisa koje smo ovaj put posvetili graevinskoj<br />
industriji u Srbiji. Re je o svojevrsnom vodiu ili<br />
pregledu ove grane koju definišemo kao jednu od<br />
osnovnih u industriji Srbije.<br />
Ideja nam je bila da se predstave svi oni koji smatraju<br />
da mogu da se nose sa krizom i da i na ovom mestu<br />
dokažu da je kvalitet njihova osnovna prednost i<br />
rešenje u svakoj, a pogotovo nepovoljnoj situaciji,<br />
kao što je kriza. A ova kriza je pokazala, izmeu<br />
ostalog da je graevinska industrija najaktivniji deo<br />
graevinarstva, kao jedne od osnovnih privrednih<br />
oblasti u Srbiji.<br />
Ujedno, svojim pokazivanjem u ovom<br />
specijalizovanom vodiu ili pregledu stanja u ovom<br />
delu industrije u Srbiji, firme koje ete nai na ovim<br />
stranama, dokazuju, izmeu ostalog, da razmišljaju<br />
o marketingu i propagandi, kao o investicionom<br />
delu poslovne poltike, a ne samo kao o obinom<br />
trošku, ili još gore, kao o obliku pomodarstva u<br />
poslovanju.<br />
Za takav odnos im zahvaljujemo i na ovom mestu!<br />
graevinska<br />
Specijalno izdanje časopisa INDUSTRIJA<br />
<br />
Specijalno izdanje časopisa INDUSTRIJA<br />
MART 2010.<br />
SCHNEIDER ELECTRIC<br />
TSS METAL INDUSTRY<br />
FUTURE DUCO<br />
<br />
<br />
AQUA STILL<br />
NORMA AG<br />
PALISADA<br />
SIEMENS<br />
SEEBBE<br />
PRIMAT<br />
SSAB<br />
Uredništvo Industrije<br />
U RUDARSTVU, VREDNOST<br />
JE ODMAH ISPOD POVRŠINE<br />
Oprema i delovi koji se habaju izraeni od Hardox ploe otporne<br />
na habanje Vaša su garancija da e izdržati udare i ekstremnu<br />
abraziju. To vodi do maksimalnog životnog veka, manje rizika za<br />
prekide eksploatacije i poveanje produktivnosti.<br />
Hardox 500 i 550 su specijalno razvijeni za rudarstvo, nudei<br />
extremnu udarnu žilavost i tvrdou.<br />
Hardox 500 i 550 produžavaju životni rok vaše opreme i nude<br />
vam odlinu ekonomiku održavanja. Odupiru se habanju bilo<br />
kakvog kamena, peska ili šljunka i mogu se upotrebiti kao<br />
zaštita u drobilicama,trakama,presipnim mestima, damperima<br />
i kašikama.<br />
Za postizanje rezultata ispod površine, uverite se da se pod<br />
površinom vaše ploe otporne na abraziju stvarno nalazi Hardox.<br />
Još jedan uspešan dan<br />
www.hardox.com<br />
SSAB Swedish Steel d.o.o.<br />
Bulevar Kralja Aleksandra 518-V<br />
11<strong>05</strong>0 Belgrade<br />
Phone: +381 11 3<strong>04</strong>9 <strong>04</strong>5<br />
Fax: +381 11 3<strong>04</strong>9 <strong>04</strong>6<br />
Magacin :+381 22 391 411<br />
nebojsa.bogojevic@ssab.com
Kako da i Vaša kuća bude ‚‚pametna‘‘?<br />
Ako planirate da gradite privatnu kuu ili poslovnu zgradu eka Vas mnogo više od teškog rada. Srešete se sa velikim<br />
brojem kako tehnikih tako i finansijskih zahteva. U poslednje vreme ovi zahtevi se poveavaju. Ovo se posebno odnosi<br />
na polje building management-a i elektrinih instalacija, gde se u obzir uzima veliki broj faktora. Razvoj inovativnih tehnologija<br />
u velikoj meri utie na svakodnevni život svih nas i nudi veliki broj novih mogunosti.<br />
Mogu li svi Vaši zahtevi biti zadovoljeni na jednom mestu?<br />
Odgovor je da, mogu uz KNX rešenje kompanije Schneider Electric.<br />
Fleksibilnost<br />
Ako uzmete u obzir da je veina objekata koji se projektuju<br />
namenjena za upotrebu tokom nekoliko decenija,<br />
neizbežno je, pre ili kasnije, da e se namena celog<br />
objekta ili pojedinih prostorija promeniti. Rešenje je<br />
oigledno: potrebna Vam je zgrada ije e se funkcije<br />
jednostavno adaptirati na nove potrebe korisnika na<br />
jednostavan i isplativ nain, bez ponovnog otvaranja zidova<br />
i polaganja novih kablova.<br />
Komfor<br />
Danas svi oekuju više komfora i udobnosti, kako kod<br />
kue, tako i u prostoru u kome rade. Moderne elektrine<br />
instalacije, ine Vaš život lepšim i jednostavnijim. Sa našim<br />
rešenjem, možete iskazati svoju individualnost. Svoje<br />
okruženje možete prilagoditi Vašim željama.<br />
U pogledu komfora, uzmimo sledei primer: predvee se<br />
udobno smestite u svoju dnevnu sobu, sada nema potrebe<br />
da idete od prekidaa do termostata. Umesto toga, sada<br />
jednostavnim pritiskom na jedno dugme možete aktivirati<br />
sve željene funkcije odjednom: spustite roletne, prigušite<br />
svetlo i podesite željenu temperaturu. Ovakva podešavanja<br />
(scene) programiraju se prema Vašim specifinim potrebama.<br />
230V AC<br />
Bus<br />
Inteligentno rešenje:<br />
KNX – jedan sistem, jedan standard, mnogo<br />
više funkcija za maksimalnu fleksibilnost<br />
Efikasnost u pogledu troškova<br />
Kada govorimo o troškovima, to nisu samo poetna<br />
ulaganja, ve i svi pratei troškovi koji postaju presudni pri<br />
proraunima isplativosti kod ovakve vrste investicija. Važi<br />
sledee pravilo: što je vea fleksibilnost sa kojom tehnologija<br />
ugraena u Vaš objekat može da reaguje na nove<br />
zahteve i da se adaptira na tehnike inovacije, vea je<br />
vrednost koju dobijate za uložen novac. I danas kada se<br />
posebna pažnja poklanja pitanju ouvanja životne sredine,<br />
kada cena elektrine energije postaje znaajan inilac u<br />
ukupnim troškovima održavanja, postaje još oiglednije da<br />
rešenje mora biti inteligentno i po pitanju energetske<br />
efikasnosti.<br />
Sigurnost i bezbednost<br />
Ako u zgradi želite vrhunsku sigurnost, korišena tehnologija<br />
mora biti u stanju da reaguje brzo i inteligentno u<br />
kritinim situacijama, bilo da je neko prisutan u objektu ili<br />
ne. Kada pogledate sve ove razliite zahteve, ubrzo<br />
uviate da oni prevazilaze mogunosti konvencionalnih<br />
elektrinih instalacija.<br />
U svakom sluaju, ovo nije razlog zbog koga ete menjati<br />
svoje planove. Najzad, postoji inteligentna alternativa<br />
konvencionalnom rešenju elektrinih instalacija - KNX iz<br />
programa Schneider Electric.<br />
Drugaije reeno - pametne kue.<br />
Naše višegodišnje iskustvo u oblasti inovativnih<br />
tehnologija, upravljanja i nadzora u objektima, su<br />
garancija da ete sa nama doi do integrisanog<br />
rešenja krojenog po Vašoj meri.<br />
Razvili smo partnersku mrežu, i možemo se<br />
pohvaliti velikim brojem strunih, sertifikovanih<br />
kadrova, koji su Vam na raspolaganju za sva<br />
Vaša pitanja.<br />
Više o našim proizvodima i uslugama, kao i<br />
spisak partnera možete nai na našem web sajtu<br />
www. schneider-electric.rs<br />
ili pozovite naš<br />
Centar za podršku klijentima<br />
011/3773-100
DucoLine 80ZR<br />
DucoPlus 45<br />
GlasMax ZR<br />
DucoFlat 80 DucoPlus 60 DucoTon 80 DucoKlep 80
Duco<br />
0°<br />
15°<br />
30°<br />
45°<br />
60°<br />
75°<br />
”Glide & Click” system<br />
glide<br />
DucoSun C & D underslung<br />
click<br />
Blade 150 CF<br />
Blade 150 CF<br />
Blade 150 D<br />
click<br />
Blade 150 D<br />
Sun, Architectura<br />
Dit recept vertaalt zich i<br />
tend productmenu. De na<br />
voorkomen dat binnen geb<br />
building’ syndroom ontsta<br />
king, hoeveelheid zonlicht<br />
verversing zijn bepalend v<br />
een ruimte. De juiste com<br />
C OSU
click<br />
turn<br />
click<br />
click
KOMPLETNO REŠENJE<br />
ZA SVAKU ZGRADU<br />
Moderne poslovne i stambene zgrade nude potpuno novi oseaj udobnosti i kvaliteta<br />
života. Mali broj ljudi zna da iza idealne ventilacije, kvalitetnog osvetljenja i visokog<br />
stepena sigurnosti u objektima u kojima rade, kupuju ili žive stoji vrhunska tehnika i<br />
vredan rad inženjera Siemens-ove divizije Tehnika infrastruktura objekata.<br />
gradnji ili adaptaciji graevinskog objekta, Siemens predstavlja<br />
pouzdanog partnera za kompletnu tehniku infrastrukturu,<br />
razliite tipove mreža, automatizaciju i upravljanje. Tokom celokupne<br />
eksploatacije sistema, odnosno tokom i po isteku garantnog<br />
perioda, ova divizija pruža potrebnu podršku pri održavanju<br />
sistema u obimu i nainu koji je komplementaran sa tehnikim<br />
mogunostima korisnika. Nudi se garantovana podrška za sve<br />
ikada instalirane sisteme, od rezervnih delova, proširenja i promena<br />
na sistemu do modernizacije sa minimalnim ulaganjem.<br />
Po završetku grubih graevinskih radova, posao<br />
izgradnje poslovnog ili stambenog objekta nije<br />
završen. Tek tada sledi uvoenje brojnih tehnikih<br />
sistema, kao što su sistemi za rano otkrivanje i<br />
automatsko gašenje požara, spoljnu i unutrašnju<br />
zaštitu od provale i prepada, kontrolu pristupa, detekciju<br />
toksinih i eksplozivnih gasova, za video nadzor i upravljanje,<br />
optimalno korišenje energije, upravljanje i regulaciju ventilacije,<br />
grejanja i rashladnih sistema. Sva ova rešenja i njihovu<br />
implementaciju u objektima svih tipova na našem tržištu nudi<br />
Siemens-ova divizija Tehnika infrastuktura objekata (Building<br />
Technologies - BT), koja obezbeuje kompletnu logistiku<br />
podršku pri realizaciji i održavanju navedenih sistema.<br />
Svojim proizvodima i uslugama ova grupacija u okviru Siemens<br />
d.o.o. Beograd pruža sigurnost i komfor u prostorima i objektima<br />
svih vrsta, kao što su: poslovni prostori, upravne zgrade,<br />
hoteli, bolnice, kulturni i sportski objekti, industrijski objekti i<br />
aerodromi. Kombinovanjem najmodernije tehnologije i sopstvenog<br />
iskustva, Siemens korisnicima pruža prilagoena individualna<br />
rešenja i usluge tokom itavog životnog ciklusa objekta. Pri<br />
Ponuda infrastrukturnih rešenja i sistema integrisana je u proizvod<br />
nazvan Total Building Solutions (TBS) - inteligentno, integrisano<br />
infrastrukturno rešenje koje obezbeuju komfor, produktivnost<br />
i sigurnost objekata. TBS predstavlja višestruku korist<br />
za klijente kojima se na inteligentan nain integrišu tehnologija<br />
elektrinih instalacija, automatizacija objekata, protivpožarna<br />
zaštita i sigurnosni sistemi, ime se objekti pretvaraju u atraktivne<br />
poslovne partnere za druge kompanije. Ovo integrisano<br />
rešenje obezbeuje pouzdaniju infrastrukturu, koja poveava<br />
profitabilnost kompanije, nudi smanjenje troškova tokom celokupnog<br />
životnog ciklusa objekta, kao i poveanu energetsku<br />
efikasnost, koja omoguava brži povraaj investicije. Nikako ne<br />
treba zaboraviti ni veu udobnost za korisnike objekta i poboljšane<br />
radne uslove, koji mogu pozitivno uticati na produktivnost<br />
zaposlenih u preduzeima koja koriste objekte koje je opremio<br />
Siemens. Bezbednost poslovnih procesa i protoka podataka i<br />
materijala, u kombinaciji sa lakoom izmeštanja sistema i usluga<br />
tokom celokupnog upotrebnog veka objekta, se podrazumeva,<br />
dok sofisticirana softverska rešenja smanjuju troškove ve<br />
u fazi planiranja i pružaju osnov za veu efikasnost objekata.<br />
Besprekorno funkcionisanje tehnike infrastrukture objekata<br />
je u direktnoj vezi sa veom produktivnošu i profitabilnošu<br />
poslovanja, dok se pojedinani elementi tehnike infrastrukture<br />
mogu renovirati u unapred utvrenim periodima<br />
tokom upotrebnog veka objekta, ime se uvek obezbeuje<br />
primena najnovijih tehnologija. Na ovaj nain se poveava<br />
i pouzdanost sistema, unapreuje se operativna bezbednost<br />
objekta i dodatno štiti investicija. Zahvaljujui TBS<br />
rešenjima kompanija Siemens je stekla visok ugled i status<br />
širom sveta, budui da<br />
nijedna druga kompanija<br />
nije u poziciji da se u<br />
povezivanju svih elemenata<br />
u okviru tehnologije<br />
poslovnih i stambenih<br />
objekata oslanja na vlastite<br />
proizvode i rešenja.<br />
Siemens d.o.o. Beograd<br />
Divizija Building Technologies<br />
Omladinskih brigada 21<br />
11070 Beograd<br />
Tel: +381 (11) 2096 377<br />
Fax: +381 (11) 2096 390<br />
E-mail: sbt.rs@siemens.com<br />
Web: www.siemens.rs/sbt
PREDSTAVLJAMO: NormAG<br />
KOMPLETNO REŠENJE<br />
ZA INDUSTRIJU<br />
GRAĐEVINSKOG MATERIJALA<br />
Programski paket NormAG služi za izradu i obradu predmera i predrauna, tendera, analize cena, obra-<br />
unskog lista graevinske knjige, mesenih i kumulativnih situacija, konanog obrauna, specifikacije<br />
materijala i radne snage, izradu dinamikih planova i ostalih izveštaja. NormAG sadrži kompletnu bazu<br />
normativa i standarda rada u graevinarstvu. Spektar primene programa NormAG je jako širok i to u<br />
svim poljima graevinske delatnosti, koriste ga investitori, projektanti, nadzorni organi, izvoai graevinskih<br />
radova, izvoai elektro, mašinskih, vodovodnih i kanalizacionih instalcija i mnogi drugi.
PREDSTAVLJAMO: NormAG<br />
Mogunosti programa<br />
Rad sa bazama<br />
• Knjige graevinskih normi (visokogradnja, niskogradnja,<br />
instalaterski radovi i elektroinstalaterski radovi)<br />
• Mogunost unosa novih grupa radova u svaku od navedenih<br />
knjiga<br />
• Mogunost kreiranja novih opisa pozicija u svakoj grupi<br />
radova i unos internih normativa<br />
• Mogunost kreiranja novih opisa pozicija kompleksnog<br />
sadržaja i izrada analize cena za te opise (kopiranje više<br />
jedininih normativa u okviru jedne nove pozicije)<br />
• Unos koeficijenta redukcije prilikom preuzimanja ve ura-<br />
enih analiza cena (npr. iz m3 u m2)<br />
• Kreiranje pomonih analiza cena Korekcioni faktori za<br />
svaki oblik rada (izmena normiranih vrednosti usled<br />
posebnih uslova rada)<br />
• Mogunost promene teksta opisa pozicija, normativa,<br />
cenovnika materijala, rada i mehanizacije<br />
• Mogunost izbora cene materijala po dobavljaima<br />
• uvanje podataka (back up baze) i zaštita pristupa<br />
Predmer i predraun<br />
• Formiranje predmera i predrauna radova<br />
• Mogunost rasporeda grupa radova po želji korisnika i<br />
rasporeda pozicija u okviru grupe radova, za štampu<br />
• Unos režijskih faktora (rada, materijala, mehanizacije) za<br />
ceo projekat<br />
• Mogunost unosa proširenih opisa pozicija<br />
• Formiranje dokaznica koliina radova<br />
• Mogunost unosa proširenih dokaznica (projektantske<br />
dokaznice)<br />
• Poziv na dokaznicu ranije unete pozicije<br />
• Mogunost unosa pozicija u predmer i predraun bez<br />
izrade analize cena<br />
• Mogunost ažuriranja normativa i cena u toku rada na<br />
sastavljanju predmera i predrauna<br />
• Mogunost snimanja tipskog projekta pod novim imenom<br />
i njegovo preureivanje<br />
• Mogunost linearne promene cena celom projektu ili<br />
samo nekim grupama radova<br />
• Mogunost preraunavanja predmera i predrauna na<br />
nove cene u cenovniku ili na neki datum u nazad<br />
• Mogunost preraunavanja cena iz jedne u drugu valutu<br />
• Specifikacija materijala, radne snage i mehanizacije<br />
• Prikaz i štampa analize cena po materijalu radu i mehanizaciji<br />
sa pomonim analizama (sa ili bez režijskih faktora)<br />
• Štampa analize cena za neki datum iz cenovnika<br />
• Izvoz i uvoz izveštaja u/iz MS Excel, Open Office i XML<br />
• Štampa predmera<br />
• Štampa predmera i predrauna po ukupnoj ceni ili odvojeno<br />
po ceni materijala, rada, mehanizacije ili kombinacija<br />
ovih opcija<br />
• Mogunost zaraunavanja PDV-a<br />
• Povezanost NormAG-a sa ArchiCAD-om i Revit-om (autodesk)<br />
• Eksport koliina radova iz ArchiCAD i Revit-a (autodesk)<br />
iz 3D modela.<br />
Rad sa situacijama<br />
• Kreiranje situacija po principu kumulativnih ili mesenih<br />
situacija<br />
• Mogunost unosa naknadnih radova<br />
• Rekapitulacija materijala, rada i mehanizacije po situacijama<br />
• Mogunost kreiranja situacija iz radnih naloga<br />
• Mogunost kreiranja situacija iz obraunskog lista graevinske<br />
knjige<br />
• Izrada konanog obrauna (višak-manjak radova)<br />
• Mogunost zaraunavanja PDV-a<br />
Radni nalog<br />
• Kreiranje (otvaranje) mesenih radnih naloga, zadavanje<br />
realizacije za poziciju<br />
• Definisanje grupa radnika (evidencija radika iz grupe)<br />
• Zatvaranje radnih naloga<br />
• Prebacivanje pozicija iz r.n. u situacije<br />
• Analiza radnih naloga (prikaz efikasnosti radnih grupa)<br />
Graevinska knjiga<br />
• Mogunost rada graevinske knjige o ukviru NormAG-a<br />
• Mogunost rada graevinske knjige samostalno na nezavisnom<br />
raunaru<br />
• Uvoz ugovorenih radova iz predmera i predrauna u g.k.<br />
• Izvoz obraunskih listova g.k.<br />
• Izvoz podataka g.k. u situacije<br />
• Unos naknadnih radova u g.k.<br />
• Štampa obraunskih listova graevinske knjige<br />
Dinamika radova<br />
• Izrada gantograma na osnovu analiza cena pozicija iz<br />
projekta<br />
• Prikaz resursa u gantogramu<br />
• Prikaz plana ukljuivanja radne snage<br />
• Prikaz plana ukljuivanja finansiskih sredstava (dnevni i<br />
nedeljni prikaz)<br />
• Izvoz resursa u Primaveru i MS Project<br />
Detaljnije se možete informisati na našem sajtu<br />
www.agtim.com, ujedno pogledati referenc listu<br />
NormAG korisnika
plus<br />
reflektor plus<br />
reflektor plus<br />
BIZNIS PARK BEOČIN<br />
DOČEKAO PRVOG INVESTITORA<br />
Lafarge BFC Beoin Biznis Park doekao je svog prvog investitora - kompaniju Mars, koja<br />
e poeti sa poslovanjem tokom ove godine, stvarajui ujedno uslove za nova radna<br />
mesta u Beoinu. Beoin Biznis Park je jedinstveni Poslovni park u regionu, kompletno<br />
infrastrukturno opremljen i sa svim neophodnim uslovima za poslovanje novih investitora<br />
koji su okrenuti tržištima Jugoistone Evrope.<br />
Potpisivanje ugovora sa<br />
investitorom, kompanijom<br />
Mars, održano je<br />
na sveanoj ceremoniji<br />
sredinom januara u prostorijama<br />
Fabrike Cementa u Beoinu.<br />
Kompanija Mars je proizvoa preciznih<br />
mehanikih delova i procesne<br />
opreme sa snažnim udelom na tržištima<br />
EU, eksportno orijentisana kompanija<br />
koja e svojim aktivnostima snažno<br />
uticati na poveanje srpskog izvoza.<br />
Gunar Miterbauer, finansijski direktor<br />
Lafarge Beoin Biznis Parka naglasio<br />
je ovom prilikom prednosti lokacije<br />
Biznis parka i otkrio da postoji veliko<br />
interesovanje investitora koje se u<br />
kontinuitetu potvruje u stalnim kontaktima<br />
sa investitorima. Ovo je bila i<br />
prilika da se visoki predstavnik menadžmenta<br />
Lafarge Beoin Biznis Parka<br />
zahvali zaposlenima, menadžmentu i<br />
deoniarima za podršku u realizaciji<br />
ovog projekta.<br />
Potpisivanju ugovora su prisustvovali<br />
lanovi vojvoanske pokrajinske vlade,<br />
na elu sa predsednikom vlade,<br />
Bojanom Pajtiem, a tu su bili i predstavnici<br />
lokalne zajednice, poslovnog<br />
sveta, kao i menadžment Lafarge<br />
Beoin Biznis Parka<br />
Bojan Pajti, predsednik pokrajinske<br />
vlade je iskoristio ovaj dogaaj da<br />
istakne kako je ovo «poetak razvoja<br />
parka koji e obezbediti nova radna<br />
mesta u Beoinu. estitam Lafarge-u<br />
BFC-u i lokalnim vlastima na partnerstvu<br />
u realizaciji ovog projekta. Mi<br />
podržavamo ovaj projekat sa 65.000<br />
evra za prvih pedeset novih radnih<br />
mesta”, obavestio je poslovnu i širu<br />
javnost predsednik vojvoanske vlade,<br />
Bojan Pajti.<br />
Jedinstveni primer partnerstva privatnog<br />
i javnog sektora u Srbiji i regionu<br />
Strateško partnerstvo Lafarge BFC i<br />
opštine Beoin kroz realizaciju projekta<br />
Biznis Parka jeste jedinstveni primer<br />
u Srbiji i regionu Jugoistone Evrope.<br />
Lafarge Beoinska Fabrika Cementa<br />
primer je jedne od najuspešnijih privatizacija<br />
u Srbiji i kao takva predstavlja<br />
jedan od kljunih primera dobre prakse<br />
u buduoj promociji Srbije i njenih<br />
kompetitivnih prednosti prema novim<br />
investitorima.<br />
Ovakav vid održivog razvoja predstavlja<br />
potvrdu vrednosti koje Lafarge podržava,<br />
kao i stvarni doprinos boljem životu<br />
graana u zajednicama i tržištima gde<br />
je prisutan Lafarge. Ujedno, ovo je pravi<br />
primer korporativne društvene odgovornosti<br />
u praksi kako u Srbiji, tako i na<br />
Balkanu. Kostin Bork, generalni direktor<br />
LBFC istakao je ovom prilikom da je<br />
Beoin Biznis Park za Lafarge «neprofitni<br />
projekat. Lafarge BFC je društveno<br />
odgovorna kompanija spremna da<br />
podrži razvoj lokalne zajednice”.<br />
O prvom investitoru Poslovnog Parka<br />
u Beoinu<br />
Prvi investor Beoinskog Poslovnog<br />
Parka je domaa kompanija Mars,<br />
osnovana 1990. godine. Postrojenje<br />
u Beoinu bie montirano tokom<br />
narednih šest meseci, a bavie se<br />
proizvodnjom preciznih mehanikih<br />
delova i procesne opreme. Ceo asortiman<br />
je namenjen izvozu. Planirano<br />
je zapošljavanje 50 radnika u prvoj<br />
godini poslovanja, odnosno do sto<br />
novih radnika do kraja druge godine.<br />
Ukupna vrednost investicije je 2,3<br />
milliona evra. Potpisivanjem ugovora,<br />
izvršen je transfer prava na korišenje<br />
i vlasništvo nad jednim hektarom<br />
zemlje na kojoj e investitor izgraditi<br />
postrojenje od 4000 m2.<br />
Biznis Park Beoin<br />
Beoin Biznis Park (BBP) je neprofitni<br />
projekat, prvi društveno odgovoran<br />
projekat iniciran od strane Lafarge<br />
Beoinske Fabrike Cementa, s namerom<br />
da se stvore uslovi za privlaenje<br />
novih investitora ali i da se tako smanji<br />
nezaposlenost, uvea proizvodnja,<br />
izvoz i opšteekonomski razvoj opštine<br />
Beoin i celog regiona.<br />
Projekat je zapoet kao strateško partnerstvo<br />
opštine Beoin i uz podršku<br />
Ministarstva ekonomije i regionalnog<br />
razvoja Republike Srbije, kao i pokrajinske<br />
vlade Vojvodine.<br />
Biznis Park Beoin nudi potencijalnim<br />
investitorima 18 hektara zemlje pored<br />
Dunava (veza sa Crnim i severnim<br />
morima - evropski transportni koridor<br />
VII), s moguim proširenjem do 40<br />
hektara u okviru fabrike Lafarge BFC, s<br />
direktnom vezom sa lukom. Lokacija je<br />
infrastrukturno kompletno opremljena<br />
i ispunjava sve zahteve za poslovanje.<br />
U cilju podrške novim investorima,<br />
Biznis Park Beoin nudi širok spektar<br />
razliitih programa uštede u poslovanju,<br />
kao što je Zajedniki uslužni centar<br />
sa:<br />
- podrškom u registraciji i zapoinjanju<br />
biznisa (dozvole, ugovori)<br />
- stalnom uslugom ispod tržišnih cena<br />
(administracija, tehniko održavanje itd)<br />
rubrika realizovana u saradnji sa<br />
Serbia–Business.com<br />
72<br />
industrija 25 / mart 2010.
it industrija<br />
NOVO IME U SVETU<br />
DIGITALIZACIJE U SRBIJI<br />
Vlada Srbije je oktobra 2009. godine Odlukom osnovala JP «Emisiona tehnika i veze» kao preduzee<br />
koje e ubudue upravljati emisionom infrastrukturom u Srbiji. Pod ovim se pre svega<br />
podrazumeva infrastruktura koja je do sada bila u nadležnosti i kojom je upravljao Javni servis RTS.<br />
Najjednostavnije reeno, JP ETV e biti preduzee nastalo uglavnom od jednog sektora RTS-a koji<br />
se i do sada zvao „Emisiona tehnika“. Ali to je samo forma, kaže u svom tekstu specijalno pisanom<br />
za ovaj broj Industrije, Vladimir Homan, v.d. direktora JP «Emisiona tehnika i veze».<br />
Ono što je suština je da se od sada na problem<br />
emitovanja kako televizijskih tako i radijskih<br />
programa i signala mobilnih operatera pristupa<br />
na jedan nov, sveobuhvatan i sistemski<br />
nain. To je potrebno ne samo zbog toga što<br />
je to praksa u svim ureenim evropskim i svetskim zemljama<br />
ve pre svega zbog toga što se red i u ovu oblast mora uvesti:<br />
pogledajte malo bolje i videete da danas u Beogradu, kao i<br />
drugde po Srbiji, skoro da i nema bilo kakvog visokog objekta<br />
a da na njega nije nakaen neki predajnik.<br />
tadašnjeg RTS-a. Jedan lep primer obnove je i Avalski toranj,<br />
simbol Beograda koji je iznova izgraen i koji pored toga što e<br />
sigurno biti znaajan turistiki objekat, ima izuzetan znaaj u<br />
predstojeem razvoju emisione infrastrukture. Beograani su<br />
u ovih jedanaest godina gotovo i zaboravili na TV antene, a za<br />
mesec dana e ponovo moi da ih okrenu ka Avali i bez ikakve<br />
naknade primaju kvalitetnu sliku programa naših nacionalnih<br />
emitera. Oprema tamo je ve osposobljena za digitalno emitovanje<br />
na koje e i prei za dve godine.<br />
Strategija digitalizacije<br />
To je neodrživo ne samo sa aspekta zakonitosti ve sa aspekta<br />
zaštite zdravlja ljudi. Svi ti silni predajnici emituju izvesnu dozu<br />
zraenja i mora se znati kako su gde i zbog ega postavljeni.<br />
Zatim iji su, kolike snage i ima li taj emiter dozvolu da ih postavlja<br />
na tom mestu. Drugi važan razlog formiranja preduzea je taj<br />
što je Vlada Srbije, na predlog Ministarstva za telekomunikacije<br />
i informaciono društvo (MTID), donela Strategiju digitalizacije<br />
koja predvia da e ve za oko dve godine, tanije od aprila<br />
2012. godine TV signal u Srbiji biti iskljuivo digitalan.<br />
O prednostima digitalne nad analognom tehnologijom izlišno<br />
je govoriti, ukratko emitovana slika bie mnogo kvalitetnija u<br />
tzv. HD formatu a moi e da se prima preko etra, tj. uz pomo<br />
ponegde malo zaboravljene antene. JP ETV treba da u ove dve<br />
godine zameni veliki deo svoje opreme da bi omoguila digitalno<br />
emitovanje svojim korisnicima i u tome e mu pomoi država<br />
ali i meunarodne organizacije preko svojih ve dogovorenih<br />
donacija. S tim u vezi postali smo kao država interesantni velikim<br />
meunarodnim kompanijama koje se bave proizvodnjom<br />
emisione tehnike, a MTID ima ideju da pregovara o tome da neki<br />
od njih deo svoje proizvodnje lociraju ovde u Srbiji i da tako bude<br />
stvorena jedna nova grana industrije koja na ovim prostorima<br />
sa izuzetkom donekle nekadašnje EI Niš, nikad nije zaživela.<br />
Avalski toranj, od znaaja za razvoj emisione infrastrukture<br />
Prvi koraci u poslovanju JP ETV bie stoga vezani za podizanje<br />
kvaliteta postojee opreme koja nije obnavljana dugi niz godina,<br />
sem u retkim sluajevima i koja je u bombardovanju 1999.<br />
godine najviše postradala, bar kada govorimo o kapacitetima<br />
VLADIMIR HOMAN,<br />
V.D. DIREKTORA<br />
JP «EMISIONA TEHNIKA I VEZE»<br />
Puno ideja i mogunosti za saradnju sa domaom industrijom<br />
Što se tie ostalih, brojnih objekata u Srbiji, obnova je i njima neophodna,<br />
a u tom poslu JP ETV e saraivati i angažovati domae<br />
kompanije. U nekim sluajevima zainteresovani smo i za zajedniko<br />
ulaganje sa nekim kompanijama kao što su „Telekom“ Srbija ili<br />
druge koje mogu zajedno sa nama da izgrade nove emisione objekte<br />
na lokacijama koje odgovaraju obema stranama. Ima još puno<br />
ideja i mogunosti za saradnju sa domaom industrijom ali sada<br />
je još rano govoriti o tome. Kada se jednog dana proces obnove i<br />
unapreenja emisione infrastrukture dovrši, ako ne bude bilo nekih<br />
nepredvienih problema, JP ETV e biti nosilac ako ne celokupnog a<br />
ono velikog dela tržišta koje se bavi emitovanjem terestijalnih signala,<br />
a svoje usluge e moi da ponudi i stranim partnerima. Etar e<br />
pod tim pretpostavkama da bude ureen, znae se tano ko zašto<br />
i kako emituje svaki signal a predajnici na dimnjacima, meteorološkim<br />
tornjevima, vodotornjevima, zgradama, ak i tavanima kua,<br />
bie prošlost. Naravno, ovo nije bliska budunost ali je primarni cilj.<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
73
prehrambena industrija<br />
Vino Župa A.D.<br />
KAKO IZAĆI IZ KRIZE S<br />
MINIMUMOM POSLEDICA...<br />
Svetska ekonomska kriza ostavlja duboke tragove u svim oblastima ljudskog života i rada, pa tako<br />
i u agraru u celini, a ne samo u agroindustriji. Finansijska kriza, pad kupovne moi stanovništva,<br />
poveanje nezaposlenosti i druge negativne pojave, uticale su da se smanji promet poljoprivrednih<br />
proizvoda, time i zarada poljoprivrednih proizvoaa. Kako se manifestuje kriza u agroindustrijskoj<br />
oblasti, posebno u prehrambenoj industriji, pokušali smo da doznamo u jednom kratkom, ad hoc<br />
istraživanju, pre svega na osnovu primera iz prakse jednog od eminentnih imena prehrambene<br />
industrije u Srbiji, Vino Župe AD. Za Industriju svedoi dipl. inz. Rade Jevtovi, generalni direktor<br />
kompanije koja je doživela preobražaj nakon stupanja u proces privatizacije.<br />
Mnogi preraivai<br />
nisu bili u mogunosti<br />
da izvrše otkup<br />
uobiajenih koliina<br />
poljoprivrednih proizvoda,<br />
pa su cene istih pale i dovele<br />
poljoprivredne proizvoae u jako<br />
nezavidnu situaciju i esto u nemogunost<br />
da obnove proizvodnju u<br />
ovoj godini ili eventualno obnove u<br />
smanjenom obimu, rekao nam je na<br />
Najsavremenija oprema za<br />
proizvodnju aseptik vonih<br />
kaša i koncentrata, kao i<br />
savremeno opremljene linije<br />
za proizvodnju alkoholnih<br />
i bezalkoholnih proizvoda,<br />
punionice, hladnjae..., naša su<br />
velika prednost i mogunost.<br />
poetku razgovora povodom date<br />
teme, naš domain. I potvrdio:<br />
«Agroindustrija nije mogla izbei pritisak<br />
krize pa su, nažalost, mnoga<br />
preduzea došla u nezavidnu situaciju<br />
da ne mogu platiti poljoprivredne<br />
proizvode, jer nemaju ni mogunost<br />
plasmana svojih proizvoda. Tržište je<br />
uzdrmano i to odnosi svoj danak. U<br />
svemu tome Vino Župa je sebi postavila<br />
cilj da je kriza što manje okrzne i<br />
da iz nje izae s minimumom posledica»,<br />
istakao je naš sagovornik.<br />
Prvo stabilizovati tržište pa onda krenuti<br />
sa privrednim rastom<br />
Šta onda oekivati od 2010? Da li e se<br />
i ona, uprkos drugaijim ocenama, ipak<br />
definisati kao krizna, sledee je pitanje<br />
našem domainu...<br />
«Bez obzira na sve optimistike procene,<br />
i 2010. e biti teška», kategorian je<br />
Jevtovi, «jer se prvo mora stabilizovati<br />
tržište i privreda na nekom postojeem<br />
DIPL. INZ RADE JEVTOVI,<br />
GENERALNI DIREKTOR VINO ŽUPA AD.<br />
nivou, pa tek potom krenuti sa privrednim<br />
rastom. Iz krize i recesije krenuti<br />
odjednom putem privrednog rasta je<br />
teško ostvarljivo, ali uz mnogo rada i<br />
dobre organizacije poslovanja mogue<br />
je za poetak oekivati stabilizaciju privrede<br />
na postignutom nivou», uveren je<br />
prvi menadžer Vino Župe.<br />
Zanimalo nas je u ovom razgovoru u<br />
vreme krize gde se danas kotira Vino<br />
74 industrija 25 / mart 2010.
prehrambena industrija<br />
Vino Župa A.D.<br />
Župa, pogotovo posle nekoliko godina<br />
od sprovoenja procesa privatizacije?<br />
Posebno, kako se definiše mesto Vino<br />
Župe u industrijskom i tržišnom smislu<br />
u odnosu na konkurenciju?<br />
«Nešto više od sedam godina nakon<br />
privatizacije Vino Župa je respektabilna<br />
kompanija koja se nalazi u samom<br />
srpskom vrhu proizvoaa vonih<br />
sokova i nektara, kao i vina», s ponosom<br />
istie gospodin Jevtovi.<br />
Vino Župa je jedna od retkih<br />
kompanija iz agroindustrije<br />
koja ima u potpunosti<br />
zaokružen proces proizvodnje.<br />
Imamo otkup voa, preradu<br />
u poluproizvode tipa<br />
vonih kaša, koncentrata,<br />
zamrzavanje voa, koje<br />
kasnije koristimo u proizvodnji<br />
vonih sokova i nektara.<br />
Vino Župa je respektabilna kompanija<br />
«U periodu nakon privatizacije, kompanija<br />
je obnovljena, mnogo toga je rekonstruisano,<br />
mnogo investirano i danas<br />
imamo jednu savremeno opremljenu<br />
kompaniju koja se može ravnopravno<br />
nositi sa svim kompanijama iz oblasti<br />
agrarne industrije. Najsavremenija oprema<br />
za proizvodnju aseptik vonih kaša<br />
i koncentrata, kao i savremeno opremljene<br />
linije za proizvodnju alkoholnih<br />
i bezalkoholnih proizvoda, punionice,<br />
hladnjae..., naša su velika prednost i<br />
mogunost», istie Jevtovi i dodaje: «Ne<br />
sme se zaobii ni injenica o ulaganju<br />
u strune kadrove koji su u stalnom<br />
procesu usavršavanja i svojim znanjem<br />
i radom doprinose razvoju Vino Župe.<br />
Pored srpskog tržišta, prisutni smo i<br />
na tržištima mnogih evropskih zemalja,<br />
kao i na tržištu Amerike. Izvozimo gotove<br />
proizvode, vone kaše i koncentrate,<br />
zamrznuto voe... U protekloj godini smo<br />
izvezli preko 3,5 miliona litara vina u<br />
Rusiju, izvozimo velike koliine vonih<br />
vina u Nemaku. Sklapaju se novi izvozni<br />
poslovi pa se ove godine oekuje veliko<br />
poveanje izvoza Konkurencija postoji,<br />
ali to je dobar stimulans za tržišnu utakmicu»,<br />
uveren je naš sagovornik.<br />
Potpuno zaokružen proces proizvodnje<br />
Pria o kvalitetu i konstantnom dokazivanju<br />
nekako je najprisutnija u prehrambenoj<br />
industriji. U uverenju da je ovo pitanje<br />
postavljano nebrojeno puta, ipak, po<br />
emu postojei i budui konzumenti proizvoda<br />
Vino Župe mogu najlakše da prepoznaju<br />
kvalitet tih proizvoda? Odnosno,<br />
u emu se razlikuje kvalitet proizvoda<br />
Vino Župe od proizvoda konkurencije,<br />
koja takoe definiše svoje proizvode kao<br />
kvalitetne? Da li je to osnovni materijal<br />
(sirovina), postupak, primenjena tehnologija,<br />
disciplina u proizvodnji, ili...? «Vino<br />
Župa je jedna od retkih kompanija iz<br />
agroindustrije koja ima u potpunosti<br />
zaokružen proces proizvodnje. Imamo<br />
otkup voa, preradu u poluproizvode<br />
tipa vonih kaša, koncentrata, zamrzavanje<br />
voa, koje kasnije koristimo u<br />
proizvodnji vonih sokova i nektara»,<br />
istie argumente Jevtovi i nastavlja:<br />
«U proizvodnji vina i rakija polazna<br />
taka je otkup groža i prerada u vina<br />
i vinske destilate koje kasnije punimo<br />
u razliite oblike pakovanja i prodajemo<br />
kao gotove proizvode. Zaokružen<br />
proces proizvodnje i stroga kontrola<br />
kvaliteta (dokaz su sertifikati HACCP i<br />
ISO 9001-2008!) jesu ono što nudimo<br />
kupcima i oni to znaju da prepoznaju»,<br />
podsea naš sagovornik.<br />
Iz krize i recesije krenuti<br />
odjednom putem privrednog<br />
rasta je teško ostvarljivo,<br />
ali uz mnogo rada i dobre<br />
organizacije poslovanja<br />
mogue je za poetak<br />
oekivati stabilizaciju privrede<br />
na postignutom nivou.<br />
Ulaganje u razvoj i kreiranje novih proizvoda<br />
- plan za 2010.<br />
Iako smo ve naeli industrijsku 2010,<br />
zanimao nas je odgovor na, ini se, najvažnije<br />
pitanje u ovom kratkom istraživanju<br />
- investicioni planovi vino Župe za ovu<br />
i ovakvu godinu? «Još uvek nisu donete<br />
konane odluke o investicijama u 2010.<br />
godini», iskren je naš domain. «Za sada<br />
je jedino izvesno da e se ulagati u razvoj<br />
i kreiranje novih proizvoda kako bismo što<br />
više izašli u susret kupcima i zadovoljili<br />
njihove potrebe». U pitanju su proizvodi<br />
koji e zbog posebnosti naše tehnologije<br />
biti jedinstveni na tržištu u šta e se kupci<br />
vrlo brzo uveriti, rekao nam je na kraju<br />
razgovora za Industriju, Rade Jevtovi,<br />
generalni direktor Vino Župa AD.<br />
VINO ŽUPA a.d.<br />
Kruševaka 36,<br />
Aleksandrovac, Srbija<br />
tel: +381(0)37 3552 409<br />
e-mail: office@vinozupa.com<br />
www.vinozupa.com<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
75
strunjaka<br />
re strunjaka<br />
UTICAJ INTELEKTUALNE<br />
SVOJINE NA INOVATIVNOST<br />
U SRBIJI<br />
Uzajamnost odnosa inovativnosti<br />
i intelektualne<br />
svojine je oigledna i ogleda<br />
se u tome da razvoj<br />
sistema intelektualne<br />
svojine promoviše inovativnost, kao i<br />
da vea inovativnost doprinosi znaaju<br />
intelektualne svojine u privredi.<br />
Ako kao uslovni pokazatelj inovativnosti<br />
uzmemo odnos patentnih<br />
prijava domaih podnosilaca<br />
i broja stanovnika, konani podaci<br />
iz 2008. godine pokazuju da je<br />
Srbija sa 51 prijavom na milion<br />
stanovnika u blagom zaostatku za<br />
Hrvatskom (73) i Maarskom (68),<br />
ali i da je ispred Bugarske (33) i<br />
Rumunije (45). Meutim, broj prijava<br />
patenata domaih podnosilaca<br />
doživeo je u 2009. godini blagi pad,<br />
za šta deo zasluga nosi i globalna<br />
ekonomska kriza.<br />
Dobri signali dolaze iz perspektive<br />
strukture domaih podnosilaca<br />
patentnih prijava, gde raste ueše<br />
preduzea i akademsko-naunih<br />
ustanova. Udeo patentnih prijava<br />
koje dolaze iz akademsko-naunih<br />
ustanova porastao je sa jednog procenta<br />
u 2008. godini na šest u 2009,<br />
dok je ueše patentnih prijava preduzea<br />
u ukupnom broju patentnih<br />
prijava poraslo sa 4% u 2008. godini<br />
na 10% u 2009. godini.<br />
Iako su oba pokazatelja još uvek<br />
na nezadovoljavajuem nivou, prošlogodišnji<br />
trend pokazuje veu zainteresovanost<br />
privrede i akademskog<br />
sektora za inovativnost. Jedan od<br />
razloga za to su i najnovija saznanja<br />
koja dobijaju primenu u industriji.<br />
PCT procedura - Sporazum o saradnji<br />
u oblasti patenata<br />
Kao odraz inovativnosti u meunarodnim<br />
okvirima može poslužiti aktivnost<br />
Unapreenje inovativnosti, podizanje svesti o znaaju intelektualne<br />
svojine i uspostavljanje ekonomije znanja, strateški<br />
su ciljevi Srbije. Da bi Srbija uveala priliv stranih investicija<br />
i razvila svoju konkurentnost u izvozu robe i usluga, ona<br />
mora jaati sopstveni ljudski kapital, ohrabrivati inovacije i<br />
pružati kontinuiranu podršku sistemu zaštite i sprovoenja<br />
prava intelektualne svojine. Ove mere takoe predstavljaju<br />
preduslov za ulanjenje Srbije u evropsku porodicu zemalja,<br />
što daje dodatnu ozbiljnost ovakvom poduhvatu.<br />
srpskih podnosilaca patentnih prijava<br />
van svoje matine države. Dok se za<br />
ukupan broj patentnih prijava srpskih<br />
podnosilaca koji svoje prijave podnose<br />
u Srbiji može rei da je na relativno<br />
zadovoljavajuem nivou, broj evropskih<br />
patentnih prijava i meunarodno<br />
podnetih prijava putem PCT procedure<br />
(PCT – Sporazum o saradnji u oblasti<br />
patenata) od strane podnosilaca<br />
iz Srbije je nizak. Uzrok tome možemo<br />
pronai u više faktora. Jedan je cena<br />
koštanja celog postupka zaštite, a<br />
pre svega održavanja prava iz patenta<br />
u više zemalja. Takoe, angažovanje<br />
patentnih zastupnika u inostranstvu<br />
iziskuje nove troškove, koji su znatno<br />
vei od istih u Srbiji.<br />
Jedan od faktora je i ukidanje klauzule<br />
o umanjenju troškova procedure patentne<br />
zaštite za 75% za podnosioce iz<br />
Srbije od strane Svetske organizacije<br />
76 industrija 25 / mart 2010.
e re strunjaka<br />
za intelektualnu svojinu (WIPO). Prema<br />
ekonomskim pokazateljima za 2009.<br />
godinu, Svetska banka je svrstala<br />
Srbiju u kategoriju zemalja sa višim<br />
srednjim prihodom, zbog ega je Srbija<br />
izgubila pravo na navedeni popust.<br />
transfer tehnologije, ije e sedište<br />
biti na Beogradskom univerzitetu.<br />
Uspostavljanje Kancelarije za transfer<br />
tehnologije prouzrokovae rast<br />
broja patentnih prijava iz nauno-akademskog<br />
sektora, doprinee boljoj<br />
Sposobnost za inovativnost<br />
Iz makroekonomske perspektive,<br />
manja sposobnost za inovativnost<br />
prouzrokovana je i nedovoljnim ulaganjem<br />
u istraživako-razvojne napore.<br />
Iako ni sama Evropska unija u 2010.<br />
godini nije dostigla cilj Lisabonskog<br />
sporazuma kojim se predvia da 3%<br />
BDP-a ide u izdvajanje za I&R, Srbija<br />
je još uvek daleko od te norme. U<br />
2008. godini su javni i privatni sektor<br />
izdvajali svega 0,7% BDP-a za istraživanje<br />
i razvoj, dok se oekuje da e<br />
nakon opšte analize ovaj pokazatelj<br />
biti na istom ili ak nešto nižem nivou<br />
u 2009. godini.<br />
Imajui u vidu stratešku orijentaciju<br />
Srbije da postane privreda zasnovana<br />
na znanju, državna izdvajanja za<br />
istraživanje i razvoj i pored složene<br />
ekonomske situacije moraju pronai<br />
nain za rast. U naporu dostizanja traženih<br />
3% BDP-a za finansiranje oblasti<br />
R&D (Research & Development),<br />
nastoji se da tom cilju država doprinese<br />
sa 1%, a privatni sektor sa 2%.<br />
Nove aktivnosti Zavoda za intelektualnu<br />
svojinu<br />
da e Centar razviti efikasan sistem<br />
obuke o znaaju zaštite intelektualnog<br />
vlasništva i nainima razvoja<br />
inovacionih aktivnosti. Strateški<br />
gledano, Centar e naglasiti ulogu<br />
Zavoda u izgradnji konkurentnosti<br />
privrede na osnovu njene baze intelektualne<br />
svojine.<br />
Pored osnivanja Edukativnoinformativnog<br />
centra, u ovoj godini<br />
zapoee sa radom još jedna institucija.<br />
U pitanju je Kancelarija za<br />
meunarodnoj zaštiti i povezivanju sa<br />
stranim zastupnicima.<br />
Nema sumnje da e Edukativnoinformativni<br />
centar i Kancelarija<br />
za transfer tehnologije u velikoj<br />
meri doprineti ostvarenju strateških<br />
ciljeva Srbije u oblasti prava<br />
intelektualne svojine i unapreenja<br />
inovacionog kapaciteta.<br />
Inovacioni potencijal u Srbiji oigledno<br />
postoji, ali se mora konstantno<br />
ohrabrivati od strane relevantnih<br />
institucija kako bi bio pretoen u<br />
komercijalizovane inovacione poduhvate.<br />
Zavod za intelektualnu svojinu<br />
preduzeo je nove aktivnosti koje<br />
imaju za cilj jaanje sistema intelektualne<br />
svojine u Srbiji i unapreenje<br />
inovacionog kapaciteta privrede i<br />
univerziteta.<br />
Pred novoosnovanim Edukativnoinformativnim<br />
centrom u Zavodu je<br />
misija podizanja opšte svesti o znaaju<br />
prava intelektualnog i industrijskog<br />
vlasništva. Koristi od Centra ima-<br />
e administrativna tela, ekonomske<br />
ustanove, nauno-istraživaki centri,<br />
sudovi, kao i opšta javnost, budui<br />
mr Nikola Radovanovi, savetnik<br />
za odnose sa javnošu u Zavodu za<br />
intelektualnu svojinu<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
77
vremeplov<br />
Pria o Vajfertu, Bajloniju i... srpskom pivu<br />
PRIČA O VAJFERTU,<br />
BAJLONIJU I...<br />
SRPSKOM PIVU<br />
Najstariji datum proizvodnje piva u Beogradu vezuje se za<br />
1839. godinu. Ipak, prava industrijska proizvodnja piva poinje<br />
1872. godine, kada je panevaki industrijalac Ignjat Vajfert<br />
izgradio savremenu i modernu pivaru na brdu van grada, zvanom<br />
Smutekovac, kasnije Vajfertovac, a sada Mostar...<br />
Sve dotadašnje pivare u Beogradu i Srbiji (jagodinska<br />
1852, aanska 1852, aleksinaka<br />
1865, valjevska 1870), bile su manuelne<br />
i sa manjim kapacitetima, tako da je nova<br />
Vajfertova pivara izazvala veliku konkurenciju,<br />
a i veu potrošnju i to kvalitetnijeg piva. Pivara je bila veoma<br />
moderna za svoje vreme i kao takva imala je veliki znaaj za<br />
razvoj industrijskog pivarstva u Srbiji. Izmenila je i fizionomiju<br />
ovog dela grada, što je ostalo zabeleženo na mnogim<br />
slikama i razglednicama Beograda toga doba...<br />
Vajfertova pivara - jedan od prvih industrijskih kompleksa<br />
u Beogradu<br />
Pivara je bila planski zasnovana sa svim zgradama koje je<br />
zahtevala tadašnja tehnologija proizvodnje piva i predstavljala<br />
je za Beograd jedan od prvih industrijskih kompleksa.<br />
Za Beograd ona je bila jedna od oznaka njegovog prosperiteta<br />
i težnji za približavanjem<br />
razvijenim<br />
zemljama pa se kao<br />
takva esto prikazivala<br />
na publikacijama koje<br />
su isticale razvoj grada.<br />
Ignjatov sin ore<br />
Vajfert ostae zapisan u<br />
hronici BIP-a kao pionir<br />
prave, za ono vreme najmodernije,<br />
industrijske proizvodnje<br />
piva. On je zapravo<br />
svoje pivarsko poslovanje u<br />
Beogradu poeo pomažui<br />
ocu. Umro je 1936. godine,<br />
kao jedan od najbogatijih, ako<br />
ne i najbogatiji ovek u Srbiji i<br />
jedan od najveih industrijalaca<br />
u Kraljevini Jugoslaviji.<br />
Pored toga što je izgrado veliku<br />
pivaru sa parnom mašinom i drugim,<br />
za to vreme modernim ureajima<br />
ovaj ovek dobro je poznavao<br />
«tajnu zanata». Znao je da kvalitet<br />
piva umnogome zavisi u vremenu<br />
odležavanja. Zato je izgradio veliki ležni<br />
podrum, zadugo najvei u zemlji, u koji<br />
je mogao da stane 300 vagona piva.<br />
Nema mnogo detaljnih podataka<br />
o ostalim postrojenjima Vajfertove<br />
pivare. Iz prvih godina rada zna se<br />
samo da je tada mogla da proizvede<br />
50.000 hl godišnje, što je zaista<br />
bila rekordna koliina.<br />
Za vreme Prvog svetskog rata,<br />
Vajfertova pivara, budui da je bila<br />
takorei na samoj obali reke Save,<br />
bila je laka meta austrijskih topova.<br />
Nakon rata, Vajfert najveim delom<br />
koristi ratnu odštetu da obnovi, ak<br />
i proširi pivaru, koja je dvadesetih<br />
78 industrija 25 / mart 2010.
vremeplov<br />
godina XX veka mogla da<br />
proizvede godišnje i do<br />
120.000 hl piva.<br />
Godine 1921. ore<br />
Vajfert transformiše<br />
svoju pivaru u akcionarsko<br />
društvo pod<br />
nazivom «Prva srpska<br />
parna pivara ore<br />
Vajfert A.D.». Posle II<br />
svetskog rata, pivara<br />
je nacionalizovana<br />
pod nazivom «7 juli».<br />
Poetak rada<br />
Bajlonijeve pivare,<br />
koja se nalazi u najlepšem<br />
delu grada,<br />
izmeu Skadarske i<br />
Cetinjske ulice, vezuje<br />
se za 1880. godinu.<br />
Tadašnji vlasnik,<br />
zanatlija Ignjat Bajloni<br />
modernizovao je do tada<br />
skupu i nekonkurentnu<br />
runu proizvodnju piva<br />
uvoenjem prve parne<br />
mašine. Stari kazani<br />
zamenjeni su novim ureajima<br />
u kojima se pivo kuva<br />
na pari. Umesto drvenih<br />
kaca ugraene su betonske<br />
cisterne za odležavanje, te<br />
se tako pivo hladilo sistemom<br />
cevi, a ne ledom. Stare niske<br />
podrume zamenili su prostraniji,<br />
a slad se proizvodio u velikim<br />
provetrenim prostorijama.<br />
Umesto runog prevrtanja jema<br />
uvedena je mehanika obrada.<br />
Proizvodni kapaciteti naroito<br />
su poveani poetkom XX veka<br />
kada je montiran drugi deo parne<br />
mašine, zatim «garbe» kotao, dok<br />
je izgradnjom arterijskih bunara<br />
prestalo korišenje vode iz<br />
dunavskog vodovoda.<br />
Dve beogradske pivare, Vajfertova i<br />
Bajlonijeva, proizvodile su više nego<br />
sve ostale pivare u Srbiji. Ukupna<br />
proizvodnja piva u Srbiji 1908.<br />
godine iznosila je 108.398 hl, od<br />
ega je udeo dve pomenute beogradske<br />
pivare iznosio 72.456 hl.<br />
Tokom balkanskih ratova, proizvodnja<br />
piva u Bajlonijevoj pivari se smanjila, da bi za vreme I<br />
svetskog rata, u godinama austrijske okupacije, pivara sasvim<br />
obustavila rad. Godine posle I svetskog rata bile su period<br />
nove temeljne rekonstrukcije Bajlonijeve pivare. Meutim, trebalo<br />
je da proe mnogo godina da bi se ovi kapaciteti potpuno<br />
iskoristili. Posle II svetskog rata pivara je nacionalizovana pod<br />
nazivom «Beograd».<br />
Bajlonijeva pivara<br />
Austrijsko pivo iz aka<br />
Pivara u aku osnovana je 1850. godine od strane austrijskog<br />
pivara i trgovca, Ferdinanda Krena. Kren je otpoeo proizvodnju<br />
piva, koje je uvao u malim kazanima, ali prvenstveno<br />
za svoje potrebe, da bi 1885. godine uvoenjem parne mašine<br />
u proizvodnju i zidanjem nove graevine za pivaru i mlin,<br />
poela proizvodnja znatno vee koliine piva za širu potrošnju.<br />
Posle smrti Ferdinanda Krena, posao preuzima njegov sin<br />
Stevan, koji je u Austriji završio pivarsku akademiju i dalje<br />
modernizovao proizvodnju. Posle I svetskog rata i smrti<br />
Stevana Krena, pivaru vodi njegov zet inžinjer Svetolik<br />
Stankovi. Pivara se pretvara u savremeni industrijski<br />
objekat i od 1921. godine posluje pod nazivom «Pivara<br />
Kren i Stankovi». Posle II svetskog rata pivara je nacionalizovana<br />
i preseljena na pogodnije mesto...<br />
Mitrovako pivo<br />
Sremsko Mitrovaka pivara «20 oktobar» ubraja se meu<br />
najstarije pivare u Srbiji. Krajem XIX i poetkom XX veka<br />
poslovala je pod firmom «Weis Und Schon», a kasnije se<br />
kao vlasnik pominje izvesni Franja Gamiršek iz ijeg vremena<br />
datira i uveno «mitrovako pivo».<br />
Tridesetih godina XX veka mitrovakom parnom pivarom<br />
rukovodi akcionarsko društvo koje drži i akcije Valjevske parne<br />
pivare. Zanimljivo je da se kao najjai akcionari ovog društva<br />
pojavljuju Bajloni i Vajfert. U to vreme mitrovaka pivara mogla<br />
je da proizvede 2.000 hl piva godišnje. Pivara nije prekidala<br />
rad tokom I i II svetskog rata, a nakon II svetskog rata nacionalizovana<br />
je kao i sve ostale pivare...<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
79
vodi<br />
IZBOR SAJMOVA U 2010.<br />
9. PACKTECH EXPO BALKAN 2010<br />
29.09.2010 - 02.10.2010<br />
Mašine i oprema za pakovanje, ambalaža...<br />
36. MEUNARODNI SAJAM GRAEVINARSTVA (UFI) -<br />
South East Europe Belgrade Building Expo<br />
13.<strong>04</strong>.2010 - 17.<strong>04</strong>.2010<br />
Istraživanje i projektovanje, izgradnja i održavanje objekata,<br />
visokogradnja, niskogradnja i hidrogradnja, materijali,<br />
opremanje objekata, graevinske mašine, ureaji<br />
i alati, adaptacija, rekonstrukcija i restauracija, zanati,<br />
informatike tehnologije i upravljanje projektima u graevinarstvu,<br />
opremanje enterijera. Sajam graevinarstva u<br />
Beogradu je postao najznaajniji specijalizovani sajam iz<br />
ove delatnosti u regionu cele jugoistone Evrope.<br />
54. MEUNARODNI SAJAM TEHNIKE I TEHNIKIH<br />
DOSTIGNUA (UFI)<br />
11.<strong>05</strong>.2010 - 15.<strong>05</strong>.2010<br />
Meunarodni sajam tehnike i tehnikih dostignua je najznaajniji<br />
privredni i tehnološki dogaaj u Srbiji i jugoistonoj<br />
Evropi, koji ima izuzetan uticaj na budui razvoj industrije u<br />
zemlji i regionu. To je tradicionalno mesto (od 1937.godine)<br />
susreta i poslovnih kontakata, koje omoguava brojnim izlagaima<br />
i posetiocima ispunjenje svojih poslovnih oekivanja.<br />
Sinergini efekat SAJMA TEHNIKE ini mogunost susreta<br />
izlagaa i posetilaca, kao i meusobni kontakti izlagaa iz<br />
raznih grana industrije i mnogobrojnih zemalja.<br />
37. MEUNARODNI SAJAM ZAŠTITE I BEZBEDNOSTI<br />
14.09.2010 - 17.09.2010<br />
Zaštita od požara, spasavanje, prevencija i spreavanje<br />
tehniko-tehnoloških nesrea, FTO objekata i lica, bezbednosti<br />
i zdravlje na radu, IT security. Zaštita od požara,<br />
spasavanje, prevencija i spreavanje tehniko-tehnoloških<br />
nesrea. Fiziko-tehniko obezbeenje objekata i<br />
lica, sigurnosni sistemi. Bezbednost i zdravlje na radu. IT<br />
security - zaštita informacionih sistema. Bezbednosni i<br />
krizni menadžment.<br />
32. MEUNARODNI SAJAM GRAFIKE I PAPIRNE<br />
INDUSTRIJE<br />
29.09.2010 - 02.10.2010<br />
Sirovine i pomoni materijali za grafiku industriju, grafika<br />
oprema, rezervni delovi, gotovi grafiki proizvodi,<br />
grafike usluge. Meunarodni sajam grafike i papirne<br />
industrije na Beogradskom sajmu vodea je sajamska<br />
manifestacija ove vrste u regionu.<br />
<strong>Industrija</strong> štampe i medija uopšte, danas se suoava sa<br />
jednim od najveih izazova još od otkria štampe, jer se<br />
procesi menjaju velikom brzinom.<br />
3. HIGIJENA U INDUSTRIJI EXPO 2010<br />
29.09.2010 - 02.10.2010<br />
Oprema i materijali za higijenu u industriji i meunarodni<br />
poslovni sajam, prvi i jedinstveni specijalizovani meunarodni<br />
sajam Higijene u industriji u jugoistonoj Evropi.<br />
2. FRUVEG EXPO BALKAN 2010<br />
29.09.2010 - 02.10.2010<br />
Meunarodni specijalizovani sajam tehnologije za preradu<br />
i skladištenje voa i povra.<br />
51. MEUNARODNI SAJAM TEKSTILA, KOŽE, I OPREME<br />
- UNIJATEX<br />
07.10.2010 - 09.10.2010<br />
Sve vrste prediva, tekstila i ostalih repromaterijala, ode-<br />
a, pozamanterija, mašine, alati i pribor za tekstilno-odevnu<br />
industriju. Koža, obua, krzno, odea od kože i krzna,<br />
kožna galanterija, repromaterijal i oprema za kožarsku<br />
industriju.<br />
6. MEUNARODNI SAJAM ENERGETIKE<br />
13.10.2010 - 15.10.2010<br />
Elektrina energija, kogeneracija, ugalj, gas i nafta,<br />
obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost.<br />
7. MEUNARODNI SAJAM ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE<br />
- ECOFAIR<br />
13.10.2010 - 15.10.2010<br />
Elementi zaštite životne sredine; Rešenja zaštite životne<br />
sredine po oblastima; Zaštita prirode i upravljanje prirodnim<br />
resursima; Strategija, projekti i edukativni programi<br />
za ouvanje životne sredine i prirode; Meunarodna<br />
saradnja.<br />
47. MEUNARODNA IZLOŽBA MAŠINA, ALATA I<br />
REPROMATERIJALA ZA DRVNU INDUSTRIJU (UFI)<br />
11.11.2010 - 17.11.2010<br />
Mašine i alati za obradu drveta. Izlaganje mašina, alata<br />
i opreme za drvnu industriju sa posebnim naglaskom na<br />
izlaganje repromaterijala. Drvna industrija praktino je<br />
najvea smotra domae privrede.<br />
9. MEUNARODNI SAJAM PREDUZETNIŠTVA ZA MALA<br />
I SREDNJA PREDUZEA<br />
25.11.2010 - 27.11.2010<br />
Preduzetništvo - Privrednici i uslužne delatnosti i institucije u<br />
funkciji razvoja preduzetnike kulture u Srbiji. Nauka u funkciji<br />
preduzetništva, kao i stari i umetniki zanati u funkciji biznisa.<br />
80 industrija 25 / mart 2010.
vodi<br />
Izbor sajamova u 2010. godini<br />
2. meunarodni sajam terenskih vozila i pratee opreme<br />
OFF ROAD SHOW, 22-25.<strong>04</strong>.<br />
Meunarodni sajam terenskih vozila i pratee opreme<br />
okupie na Novosadskom sajmu uvoznike i distributere<br />
terenskih i SUV vozila, ATV motocikala, pneumatika, audio i<br />
video opreme. Prošlogodišnja premijera tog specijalizovanog<br />
sajma, pokazala je da na tržištu Srbije, postoji potreba za<br />
organizacijom jednog takvog dogaaja, s obzirom na to da je<br />
to jedna od najbrže rastuih klasa u automobilskoj industriji.<br />
77. MEUNARODNI POLJOPRIVREDNI SAJAM 15-22.<strong>05</strong>.<br />
Meunarodni poljoprivredni sajam najvei je sajamski dogaaj<br />
u Srbiji i jedan od najveih u Evropi u oblasti poljoprivrede.<br />
Okuplja najznaajnije kompanije u agroindustriji, poljoprivrednoj<br />
proizvodnji, mehanizaciji, najbolje u stoarstvu... Nezaobilazno<br />
mesto za poljoprivrednike i profesionalnu publiku kojoj je poljoprivreda<br />
polje interesovanja. Zaštitni znak Novosadskog sajma,<br />
najstarije sajamske kue u Srbiji, ali i Novog Sada.<br />
19. meunarodni sajam EKO-SVET, 28.09 - 03.10.<br />
Ovo je jedinstvena prilika da na jednom mestu budu predstavljene<br />
savremene tehnologije, ekološki standardi i inovativnosti, koje<br />
e unaprediti odnos prema zaštiti životne sredine. Interesovanje<br />
publike za taj sajam je svake godine sve vee, a pružena je<br />
mogunost upoznavanja sa procesom i produktima organske<br />
proizvodnje, proizvodima i programima sakupljaa i preraivaa<br />
lekovitih biljaka, proizvoaa meda i drugih pelinjih proizvoda,<br />
novim proizvodima ekološke opreme, ureajima, filterima i mašinama<br />
za proizvodnju lekovitog bilja i drugih ekoloških proizvoda.<br />
10. sajam automobila AUTO SHOW - NOVI SAD 12-17.10.<br />
Sajam automobila u Novom Sadu predstavie poseticima<br />
najnovija dostignua u automobilskoj industriji. Izlagai e<br />
u zatvorenom i otvorenom prostoru Novosadskog sajma<br />
promovisati nove modele, novitete u teretnom programu,<br />
kao i prateim granama automobilske industrije.<br />
19. meunarodni sajam ENERGETIKE, 26-29.10.<br />
Sajam energetike je zaseban ali ipak sastavni deo Sajma<br />
“Investexpo” – predstavlja idealnu priliku da se potencijalni<br />
investitori upoznaju s investicionim projektima neiskorišenih,<br />
obnovljivih izvora energije u Vojvodini i na celokupnoj<br />
teritoriji Srbije, ali i sa mogunostima ulaganja u postojee<br />
kapacitete energetskog sektora i izgradnju novih, baziranih<br />
na korišenju konvencionalnih izvora energije.<br />
25. meunarodni sajam GRAEVINARSTVA, 26-30.10.<br />
Na Sajmu graevinarstva susreu se domai i strani investitori<br />
i graevinske kompanije radi saradnje na novim<br />
projektima. Idealno mesto za upoznavanje s investicionim<br />
projektima, kao i za prezentacije ve izgraenih objekata i<br />
za predstavljanje i upoznavanje naprednih tehnologija.<br />
34. meunarodni sajam graditeljstva i opremanja,<br />
14-17.4.2010.<br />
Sajam TEGRA pruža spoznaju o najnovijim proizvodima i<br />
tehnološkim rešenjima koja se danas koriste u graevinskoj<br />
industriji.<br />
20. meunarodni sajam alatnih strojeva i alata<br />
23. meunarodni sajam zavarivanja<br />
14-17.4.2010.<br />
Svojom dugogodišnjom tradicijom i uspešnom organizacijom<br />
sajmovi BIAM-ZAVARIVANJE su se potvrdili kao najznaajniji<br />
poslovni dogaaji ove industrijske grane u Hrvatskoj.<br />
Meunarodni sajam energetike, elektronike i automatizacije<br />
21-25.9.2010.<br />
Sajam ENERGETIKE je idealno mesto za sve proizvoae da promovišu<br />
svoje proizvode, usluge i najnovija tehnološka rešenja, a<br />
isto tako da se i rasprave mnogobrojne aktuelne teme reforme<br />
energetskog sektora u vezi sa pridružavanjem EU i liberalizacijom<br />
energetskog tržišta Jugoistone Evrope.<br />
Meunarodni sajam graevinskih tehnologija, mehanizacije i<br />
pratee industrije - CONTECH, 21.-25.9.2010.<br />
Sajam graevinarstva CONTECH iznova se potvruje kao jedan od<br />
najznaajnijih poslovnih dogaaja graevinske struke u Hrvatskoj<br />
i regionu, jer na jednom mestu okuplja vodee domae i svetske<br />
proizvoae graevinskog materijala, opreme i mehanizacije.<br />
8. meunarodni sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija<br />
- ARCA, 21.-25.9.2010.<br />
ARCA 2010. održae se na Zagrebakom velesajmu u<br />
istom terminu s tradicionalnim Jesenskim meunarodnim<br />
zagrebakim velesajmom u organizaciji Zagrebakog velesajma,<br />
Hrvatske zajednice tehnike kulture, Udruge inovatora<br />
Hrvatske, Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske - BICRO,<br />
Hrvatskog instituta za tehnologiju – HIT, kao i više subjekata iz<br />
državne i naune infrastrukture.<br />
Meunarodni sajam obrtništva - Obrtništvo, 15.-19.9.2009.<br />
Zahvaljujui svojoj dugoj tradiciji, ovaj Sajam postao je nezaobilazno<br />
mesto i vreme intenzivnih poslovnih susreta proizvoaa,<br />
poslovnih ljudi i direktnih potrošaa u ovoj branši.<br />
Meunarodni sajam nameštaja, unutrašnjeg ureenja i prate-<br />
e industrije - Ambienta, 13.-17.10.2010.<br />
AMBIENTA – meunarodni sajam nameštaja, unutrašnjeg ureenja<br />
i pratee industrije, danas je vrlo uticajno okupljalište svih<br />
relevantnih subjekata iz drvno preraivake industrije i industrije<br />
nameštaja - proizvoaa, strunjaka, dizajnera, naunika,<br />
poslovnih ljudi, krajnjih potrošaa i specijalizovanih medija, i<br />
kao takva je znaajan marketinški faktor razvoja domae drvne<br />
industrije i industrije nameštaja.<br />
industrija 25 / mart 2010.<br />
81
index<br />
Indeks oglašivaa<br />
ABB 12<br />
Amiga 68<br />
AquaStill 67<br />
Beogradski Sajam 21, 22, 71<br />
Boža Iskra 65<br />
Cummins K1, 25,26<br />
Drakuli 9<br />
e-kapija 20<br />
Elnos BL K1, 14<br />
FESTO 34<br />
Future Duco 59, 60, 61, 62<br />
Genesis K1, 42<br />
LeTrip 82<br />
Messer Tehnogas AD K1, 32<br />
Palisada 67<br />
Primat 64<br />
ProCredit Bank K1, 44<br />
Rolomatik 57<br />
Schneider Electric 58<br />
Serbia Business.com 41<br />
Siemens K1, 66, 83<br />
Simprolit K1, 45<br />
SSAB 7, 56<br />
Stan Technologies K1, K2, 3, 36<br />
Tagor 15<br />
TIM IZOLIRKA<br />
K4<br />
Vino Župa AD K1, 74<br />
Vitro Group K1, 16, 28<br />
Y.A.M.C. 40<br />
Industrijski adresar<br />
Kumodraška 235, Beograd<br />
ABB<br />
www.abb.rs<br />
Amiga<br />
www.amiga.rs<br />
AquaStil<br />
Balkanska 30/I, Beograd<br />
Beogradski Sajam www.sajam.rs<br />
Boža Iskra<br />
Stevana Jakovljevia 13, Mladenovac<br />
Cummins www.cummins.rs<br />
Drakuli<br />
Stari Zrenjaninski put bb, Zrenjanin<br />
e-kapija<br />
www.ekapija.com<br />
Elnos BL<br />
www.elnosbl.com<br />
Toplice Milana 14A, Beograd<br />
FESTO<br />
www.festo.rs<br />
Future Duco<br />
www.future-duco.com<br />
Genesis<br />
www.genesis.hr<br />
Cara Lazara 14, Beograd,<br />
LeTrip<br />
www.letrip.rs<br />
Banjiki put 62, Beograd,<br />
Messer Tehnogas AD<br />
www.messer.rs<br />
Palisada<br />
www.palisada.rs<br />
Primat 031/ 514 - 421<br />
ProCredit Bank<br />
www.procreditleasing.rs<br />
Rolomatik<br />
www.rolomatik.com<br />
Schneider Electric www.schneider-electric.rs<br />
Serbia Business<br />
serbia-business.com<br />
Siemens<br />
www.siemens.rs/sbt<br />
Kostolaka 67/2, Beograd<br />
Simprolit<br />
www.simprolit.rs<br />
SSAB<br />
Bul. Kralja Aleksandra 518 - V<br />
Stan Technologies www.stantech.rs<br />
Tagor<br />
www.tagor.rs<br />
TIM IZOLIRKA<br />
www.timizolirka.rs<br />
Vino Župa AD<br />
www.vinozupa.com<br />
Vitro Group<br />
www.vitrogroup.rs<br />
Y.A.M.C.<br />
www.yamc.rs
Šta uraditi u slučaju požara<br />
u jednoj od kancelarija?<br />
Štitimo Vaš prostor, povezujući protivpožarne i<br />
bezbednosne sisteme sa sistemom za upravljanje objektom.<br />
Automatski se uključuje protivpanična rasveta, kontroliše se ventilacija, alarm se prenosi nadležnim osobama i<br />
omogućava se vizuelna provera. Istovremeno, blokira se pristup liftovima i vratima u zoni sa alarmom, a ljudi se<br />
upućuju na bezbednu lokaciju sistemom kontrolisane evakuacije.<br />
Answers for infrastructure.