28.01.2014 Views

Pouzdanost bez kompromisa - Industrija

Pouzdanost bez kompromisa - Industrija

Pouzdanost bez kompromisa - Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

eč stručnjaka<br />

KOJI JE PRESUDNI KRITERIJUM<br />

ZA IZBOR MENADŽERA?<br />

Tekst: Aleksandar Milovanović, dipl.ing.maš, MBA<br />

www.poslovnastrategija.rs<br />

Selekcija kandidata za neku poziciju se svodi na dovođenje<br />

prave osobe na pravo mesto. Kod menadžerskih pozicija<br />

ovo je potez visokog rizika, jer razlike u uspešnosti obavljanja<br />

posla novog nameštenika mogu doneti, kako procvat vašem<br />

poslovanju, tako i gubitke u najmanju ruku. Selekcija kandidata je<br />

procedura uklapanja potreba organizacije sa veštinama i obrazovanjem<br />

onih koji konkurišu. Efektna selekcija se postiže samo onda<br />

kada dođe do efektnog uklapanja. Time što organizacija izabere<br />

najboljeg kandidata za neku menadžersku poziciju, ona ne samo<br />

da dobija kvalitetno i efikasno ispunjenje radnih zadataka od strane<br />

novog menadžera, nego i bolje poslovanje celog tima, koji on<br />

ili ona vodi, što svakako donosi taktičku konkurentnu prednost za<br />

celu firmu, a u nekim slučajevima i stratešku.<br />

Uspešnost obavljanja menadžerskih dužnosti je u suštini određena<br />

sposobnošću pojedinca i njegovom spremnošću da uloži<br />

dodatni napor prilikom izvršenja posla. Zato se efektna selekcija<br />

svodi na maksimiziranje verovatnoće da će novozaposleni posedovati<br />

potrebna znanja, veštine i volju za obavljanje posla za koji<br />

je zaposlen, što je kritična komponenta svake uspešne organizacije.<br />

Selekcija kandidata je jedan od dva glavna načina (zajedno<br />

sa orijentacijom prilikom dolaska u firmu i treningom koji obično<br />

sledi), da se osigura da novozaposleni u preduzeću zaista poseduje<br />

i ostvari one sposobnosti koje su potrebne za obavljanje njegovog<br />

ili njenog posla.<br />

Kada biramo menadžera za našu kompaniju, prvo moramo da<br />

sastavimo spisak neophodnih zahteva tog radnog mesta – potrebno<br />

znanje, veštine i sposobnosti – što je izraženo kroz specifikaciju<br />

poželjnog obrazovanja ili specijalizacija, radnog iskustva u konkretnoj<br />

industriji i na sličnim poslovima, specifičnih veština i mogućnosti,<br />

kao i mnogih drugih uslova. Mora se voditi računa da je ova<br />

specifikacija zasnovana na stvarnim radnim zadacima i odgovornostima<br />

konkretnog radnog mesta i da ne uključuje zahteve koji<br />

nemaju direktne veze sa tim, čime se izbegava diskriminacija nekih<br />

kandidata.<br />

Između ostalih (specifičnih) ličnih i profesionalnih karakteristika,<br />

za osobu koja konkuriše za radno mesto menadžera u vašoj firmi,<br />

svaki kandidat bi morao biti procenjen i vrednovan u odnosu<br />

na sledeće karakteristike, koje su neophodne za svakog uspešnog<br />

menadžera:<br />

▪▪<br />

Veština komunikacije,<br />

▪▪<br />

Sopstvena motivisanost,<br />

▪▪<br />

Uspostavljanje radnih standarda, kako za sebe tako i za druge,<br />

▪▪<br />

Uticaj na druge, u smislu veštine da uspešno predstavi i “proda”,<br />

kako sebe samoga, tako i svoje ideje,<br />

▪▪<br />

Liderske veštine i njihov potencijal,<br />

▪▪<br />

Sposobnost donošenja odluka,<br />

▪▪<br />

Sposobnost analiziranja problema i zaključivanja,<br />

▪▪<br />

Širina stečenog znanja i administrativnih veština,<br />

▪▪<br />

Sposobnost rukovođenja.<br />

Razgovori/intervjui sa kandidatom su još uvek najpopularniji alat<br />

za selekciju, <strong>bez</strong> obzira na povećano interesovanje za druge tehnike.<br />

To je zato što će selekcija kandidata putem dobro pripremljenih<br />

procedura za razgovor, pomoći da se izbegnu greške u ovom poslu<br />

i u isto vreme omogućiti kandidatu da sazna nešto više o organizaciji<br />

za koju konkuriše.<br />

U principu postoje tri modela za intervjuisanje:<br />

1. Biografski intervju, gde se istražuje prethodno iskustvo kandidata,<br />

2. Strukturirani intervju ponašanja kandidata u prošlim poslovnim<br />

situacijama. Ovde se utvrđuje kako se kandidat ponašao u<br />

određenim situacijama u prošlosti. Ova tehnika se koncentriše<br />

na iskustvo kandidata, njegovo znanje i prošlo<br />

ponašanje, pretpostavljajući da će ponašanje i<br />

uspešnost kandidata u prošlosti odrediti i ono<br />

u budućnosti. Ovaj stil ispitivanja će tražiti od<br />

kandidata da opiše kako se zaista ponašao u<br />

određenoj situaciji, a ne kako je to, po njegovom<br />

mišljenju, trebalo uraditi. Primer je “Recite<br />

mi, šta ste radili u situaciji kada ste se suočili<br />

sa ljutim i razočaranim klijentom?”. Slična pitanja<br />

bi morala biti zasnovana na kriterijumima<br />

karakterističnim za konkretno radno mesto.<br />

3. Strukturirani intervju ponašanja kandidata<br />

u hipotetičkim poslovnim situacijama.<br />

Pitanja se zasnivaju na prethodnoj analizi<br />

potencijalnih izazova na konkretnom<br />

menadžerskom radnom mestu. Kandidat<br />

mora da odgovori kako bi reagovao u opisanoj<br />

poslovnoj situaciji.<br />

Nedavno sam vršio istraživanje među mojim<br />

LinkedIn kolegama sa područja bivše Jugoslavije<br />

(maj 2012.g.), o tome koji im je glavni<br />

kriterijum prilikom selekcije kandidata za<br />

menadžersku poziciju u njihovoj firmi. Primio<br />

sam oko 30 odgovora, čiju ću vam analizu sada<br />

predstaviti.<br />

34<br />

<strong>Industrija</strong> 38 / jun 2012.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!