Pouzdanost bez kompromisa - Industrija
Pouzdanost bez kompromisa - Industrija
Pouzdanost bez kompromisa - Industrija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
energetika<br />
ENERGETSKA EFIKASNOST<br />
VREME JE ZA OBNOVLJIVE<br />
IZVORE ENERGIJE<br />
Mr Bojan Kovačić, v.d. direktora Agencije za<br />
energetsku efikasnost Republike Srbije za “Industriju”<br />
U<br />
skladu sa energetskom politikom<br />
države, kao i svetskim trendovima,<br />
posebno treba obratiti pažnju<br />
na stvaranje energije iz obnovljivih izvora<br />
(sunce, vetar, voda, biogas i drugo), kogeneraciju<br />
(istovremeno stvaranje električne<br />
i toplotne energije), smanjenje emisije<br />
štetnih gasova, gradnju objekata koji<br />
u što većoj meri sami o<strong>bez</strong>beđuju svoje<br />
energetske potrebe. Na taj način je moguće drastično smanjiti<br />
izdatke za električnu i toplotnu energiju, kao i gorivo, pa čak i velikog<br />
potrošača pretvoriti u prodavca, koji viškove energije prodaje<br />
i to po višim, subvencionisanim cenama, umesto troška moguće<br />
je imati stalan prihod. Povoljnije kreditne linije omogućavaju da<br />
se investicija otplaćuje u mesečnim ratama, koje su u rangu dotadašnjih<br />
mesečnih računa za energiju. Znači, praktično je moguće<br />
<strong>bez</strong> značajnijeg ulaganja realizovati projekat povećanja energetske<br />
efikasnosti, kredit vraćati plaćajući mesečno, onoliko koliko je i do<br />
tada plaćano za energiju. Nakon otplate kredita, računi za energiju<br />
su značajno manji, a tu je i potencijalni izvor prihoda od viška<br />
stvorene energije.<br />
Na osnovu do sada sublimiranih istraživanja, iz obnovljivih izvora<br />
energije možemo da supstituišemo blizu 3,8 miliona tona ekvivalentne<br />
nafte godišnje, što je otprilike 25 procenata sadašnje<br />
primarne proizvodnje energije i to ne računajući velike hidroelektrane.<br />
Očekujemo da će se to vremenom menjati, u skladu sa<br />
usavršavanjem tehnologije i dešavanjima na tržištu. Danas, na<br />
primer, postoje kolektori veće snage, a manje površine - sa većim<br />
potencijalom za „upijanje” sunčeve energije. Standardni vetrogeneratori<br />
su pre samo nekoliko godina bili snage jedan i dva megavata,<br />
a sada su od tri i pet, pa se može pretpostaviti da će jednog<br />
dana imati snagu i deset megavata. Znači, stepen iskorišćenja će<br />
biti veći. Uvođenjem obnovljivih izvora energije razvija se domaća<br />
industrija, povećava zapošljavanje, čak i razvija turizam. Možda i<br />
najznačajniji razlozi zbog čega to treba razvijati su zaštita životne<br />
sredine, smanjenje emisije štetnih gasova, smanjenje zagađenja<br />
zemljišta, vode i vazduha.<br />
Energija koju sunce tokom godine emituje na 1 m² krova<br />
kuće u Srbiji je jednaka energiji koja se dobije sagorevanjem<br />
130 litara nafte - a pri tome je potpuno besplatna. Najveći<br />
potencijal za korišćenje solarne energije imaju gradovi u<br />
južnom delu Srbije - Niš, Kuršumlija, Vranje. Procena ukupnog<br />
potencijala za uštedu - korišćenjem sunčeve energije<br />
za zagrevanje vode je zasnovana na podatku da u Srbiji<br />
ima 2,65 miliona stambenih jedinica. Ukoliko bi se na svaku<br />
stambenu jedinicu postavilo po 4 m² solarnih kolektora,<br />
godišnje bi se uštedelo oko 7,420 GWh električne energije,<br />
čija je vrednost 370 miliona evra. Iskorišćavanjem ukupnog<br />
potencijala solarne energije za zagrevanje vode bi se smanjila<br />
i emisija ugljen-dioksida - za 6,5 miliona tona godišnje.<br />
Za prosečno domaćinstvo sa 4 člana porodice, u proseku<br />
je potrebno oko 4 m² solarnih kolektora i bojler zapremine<br />
200 litara. Cena sistema za zagrevanje vode u domaćinstvu<br />
pomoću sunčeve energije je od 1 500 – 2 500 evra, u zavisnosti<br />
od kvaliteta. Ugradnjom sistema za zagrevanje vode<br />
četvoročlano domaćinstvo bi godišnje uštedelo oko 2 400<br />
kWh električne energije ili oko 120 evra godišnje. Ali, treba<br />
naglasiti, da će svaki rast cene energije, pre svega električne,<br />
uticati na smanjenje perioda za povraćaj investicije.<br />
U uslovima ekonomske krize, mnogi smatraju, da je teško razmišljati<br />
o obnovljivim izvorima energije koji povlače sa sobom i velika<br />
ulaganja. Ipak, osvrnimo se na primer korišćenja solarne energije.<br />
Kada je u pitanju zgradarstvo, generalno solarne sisteme je moguće<br />
podeliti na aktivne, koji u prvi plan stavljaju instalacionu opremu,<br />
i pasivne, u kome zgrada zahvata i čuva najveći deo sunčeve<br />
energije. Pasivno korišćenje sunčeve energije osnovni je i najjeftiniji<br />
način upotrebe energije iz okoline. Suština arhitektonskog<br />
projektovanja koje koristi pasivne solarne elemente je u tome da<br />
se poznavanjem i primenom fizičkih zakona - zagrevanja, hlađenja,<br />
cirkulacije vazduha i toplotnom izolacijom - omogući da se zgrada<br />
(kuća) ponaša kao apsorber i regulator toplote. Istraživanja pokazuju<br />
da bi pasivni sistemi za solarno grejanje mogli da podmire od<br />
30% do 60% potrebe toplotne energije.<br />
Dakle, svi obnovljivi izvori energije su isplativi pod određenim<br />
uslovima, koji se tiču ne samo tehničkog potencijala. Trenutno su<br />
najveći potencijali Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije biomasa,<br />
male hidroelektrane i geotermalna energija, ali se u bliskoj<br />
budućnosti može očeikvati značajnije iskorišćenje energije vetra,<br />
pa i solarne energije, naročito sa razvojem i, shodno tome, smanjenjem<br />
cene koštanja tehnologije koja se koristi, posebno u primeni<br />
fotonaponskih ćelija. Takođe, šira primena ovih izvora zavisi<br />
i od uvođenja podsticajnih mera, pre svega garantovanih otkupnih<br />
cena, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama.<br />
Primera radi, biomasa je jevtina ukoliko je sve na dohvat ruke.<br />
Transport je prilično poskupljuje, jer nije svejedno ako, na primer,<br />
dovlačite šumske otpatke sa udaljenosti od 100 km. Generalno se<br />
to isplati, pogotovo što se često koristi za proizvodnju električne i<br />
toplotne energije zajedno. Proizvodnjom i upotrebom biomase i<br />
biogasa mogu se ostvariti viškovi energije, koji bi se mogli prodavati<br />
po subvencionisanim cenama. Krajem jula 2010. godine usvojen<br />
je i Nacionalni akcioni plan za korišćenje biomase u energetske<br />
svrhe.<br />
20<br />
<strong>Industrija</strong> 38 / jun 2012.