28.01.2014 Views

Energetika je jedna ozbiljna priča - Industrija

Energetika je jedna ozbiljna priča - Industrija

Energetika je jedna ozbiljna priča - Industrija

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

u u fokusu<br />

RECESIJA<br />

Podaci o industrijskoj proizvodnji – po namenskim grupama, u<br />

junu 2011. godine, u odnosu na jun prethodne godine, pokazuju<br />

i da <strong>je</strong> došlo do rasta u proizvodnji energi<strong>je</strong> - za 11,5%, netrajnih<br />

proizvoda za široku potrošnju - za 3,5% i intermedijarnih proizvoda<br />

(osim energi<strong>je</strong>) - za 0,4%, dok <strong>je</strong> pad zabeležen u proizvodnji:<br />

kapitalnih proizvoda - za 10,4% i trajnih proizvoda za široku<br />

potrošnju - za 6,7%.<br />

Obim industrijske proizvodn<strong>je</strong> u junu 2011. godine, u odnosu na<br />

jun 2010. godine, beleži rast kod 19 oblasti (učešće u strukturi<br />

industrijske proizvodn<strong>je</strong> – 79%). Najveći uticaj na rast industrijske<br />

proizvodn<strong>je</strong> u junu 2011. godine, u odnosu na jun 2010. godine,<br />

imale su: Snabdevan<strong>je</strong> električnom energijom, Proizvodnja<br />

električne opreme, Vađen<strong>je</strong> uglja, Proizvodnja pića i Proizvodnja<br />

papira i proizvoda od papira.<br />

Desezonirani indeks industrijske proizvodn<strong>je</strong> za jun 2011. u<br />

odnosu na maj 2011. godine pokazu<strong>je</strong> da <strong>je</strong> za industriju ukupno<br />

ostvaren pad industrijske proizvodn<strong>je</strong> od 3,1%, a da <strong>je</strong> za Prerađivačku<br />

industriju ostvaren pad od 1,1%!<br />

Spoljnotrgovinska robna razmena, Srbija<br />

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbi<strong>je</strong> za prvih šest<br />

meseci 2011. godine iznosi:<br />

• izvoz - 5784,5 miliona dolara – rast od 30,7% u odnosu na isti<br />

period prethodne godine;<br />

• uvoz - 9680,5 miliona dolara – rast od 23,7% u odnosu na isti<br />

period prethodne godine.<br />

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 59,7% i veća <strong>je</strong> u odnosu na<br />

pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada <strong>je</strong> iznosla<br />

56,5%. Deficit spoljnotrgovinske robne razmene u periodu januar-jun<br />

2011. godine iznosio <strong>je</strong> 3 milijarde 895,9 miliona dolara,<br />

dok <strong>je</strong> za isti period 2010. iznosio 3 milijarde 398 miliona dolara.<br />

Poruka sa savetovanja “Poslovan<strong>je</strong> privrede<br />

Srbi<strong>je</strong> u uslovima krize i javna potrošnja”<br />

Društvo ekonomista Beograda i Privredna komora Beograda održali<br />

su tradicionalno savetovan<strong>je</strong> ekonomista. Nakon prezentaci<strong>je</strong><br />

radova i rasprave u kojoj su učestvovali akademski ekonomisti,<br />

praktičari i privrednici konstatovano <strong>je</strong> da privreda Srbi<strong>je</strong> poslu<strong>je</strong><br />

u dramatično lošim internim i eksternim uslovima. Šta više, sa<br />

produžetkom delovanja krize, dolazi do dal<strong>je</strong>g pogoršanja položaja<br />

privrednika, građana i države. Sve niže stope rasta, ogromna<br />

nezaposlenost, nelikvidnost, javni unutrašnji i spoljni dug,<br />

budžetski deficit i deficit tekućih plaćanja prema inostranstvu<br />

samo su deo problema sa kojima se suočavamo. Stan<strong>je</strong> će biti<br />

sve loši<strong>je</strong> imajući u vidu javnu potrošnju i odsustvo realistični<strong>je</strong><br />

strategi<strong>je</strong> oporavka.<br />

Stoga, na osnovu sveobuhvatnog sagledavanja trenutnog stanja,<br />

učesnici savetovanja predlažu:<br />

• Obezbediti uslove za kreiran<strong>je</strong> podsticajnog privrednog ambi<strong>je</strong>nta<br />

i povoljni<strong>je</strong> poslovne klime za lakše osnivan<strong>je</strong> firmi i bol<strong>je</strong><br />

uslove poslovanja.<br />

• Smanjiti javnu potrošnju i državne rashode i promovisati štednju<br />

na svim nivoima.<br />

• Restrukturirati javni sektor privređivanja, pre svega radi povećanja<br />

n<strong>je</strong>gove efikasnosti, sman<strong>je</strong>nja troškova poslovanja i<br />

korupci<strong>je</strong>.<br />

• Podsticati produktivno zapošljavan<strong>je</strong> aktivnim merama i osavremeniti<br />

tržište rada kroz razvoj socijalnog dijaloga i socijalne<br />

kooperaci<strong>je</strong>.<br />

• Reafirmisati preduzetništvo na osnovu privatne poslovne inicijative,<br />

tehnoloških promena i inovacija.<br />

• Efikasni<strong>je</strong> podsticati poljoprivrednu proizvodnju i preradu hrane.<br />

• Obezbediti veću povezanost realnog sektora sa naukom i<br />

odgovarajućim naučnim centrima i drugim institucijama naučnog<br />

karaktera i forsirati inovativne aktivnosti.<br />

• Sprečiti olako zatvaran<strong>je</strong> MSP od strane poreskih organa pridržavajući<br />

se prakse Vrhovnog suda SAD da oporezivanju ni<strong>je</strong> cilj<br />

da se poreski obveznik razori, već da se održi u životu!<br />

Da li <strong>je</strong> to dovoljno?<br />

I kad će već <strong>je</strong>dnom<br />

kraj toj tranziciji?<br />

<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 45

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!