Energetika je jedna ozbiljna priÄa - Industrija
Energetika je jedna ozbiljna priÄa - Industrija
Energetika je jedna ozbiljna priÄa - Industrija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Broj 35 • Decembar 2011. • Godina VI • Cena 300 dinara<br />
Rešenja za hemijski pretretman površina metala<br />
Više o tome pročitajte na stranama 54-59<br />
ENERGETIKA<br />
• dr Aca Marković, predsednik UO EPS:<br />
<strong>Energetika</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna <strong>ozbiljna</strong> priča<br />
U FOKUSU<br />
• recesija: Zaboravl<strong>je</strong>no pitan<strong>je</strong>?<br />
INTERVJU<br />
• Božidar Laganin, direktor Agenci<strong>je</strong> za strana ulaganja i<br />
promociju izvoza Republike Srbi<strong>je</strong> – SIEPA:<br />
Preduzeća žive u ekonomski kompleksnim uslovima!<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
• Tehnicom Computers:<br />
Stručnjaci za pro<strong>je</strong>kte po sistemu „ključ u ruke“!<br />
Optimizujte proces proizvodn<strong>je</strong> uz pomoć Henkela
uvodnik<br />
Izdavač<br />
Poštovani!<br />
Preduzeće za izdavaštvo i marketing Ind Media d.o.o. <strong>je</strong>ste specijalizovani tim:<br />
• za konsalting firmama u oblasti industri<strong>je</strong> koji raspolaže najvećom<br />
bazom kli<strong>je</strong>nata u ovoj oblasti;<br />
• koji osmišljava, organizu<strong>je</strong> posebne događa<strong>je</strong> i rentira opremu za potrebe<br />
Vaše kompani<strong>je</strong>;<br />
• čiju izdavačku delatnost predvodi časopis <strong>Industrija</strong>, već renomirani i <strong>je</strong>dini<br />
stručni magazin za popularizaciju industri<strong>je</strong> u Srbiji, a upotpunjuju posebna<br />
izdanja stručnih naslova;<br />
• koji pruža PR konsalting, u vidu strategija, pozicioniranja Vaše kompani<strong>je</strong> na<br />
tržištu, u "branding"-u i "rebranding"-u, zatim u oblasti kriznog PR-a i, naravno,<br />
u kvalitetnoj saradnji sa medijima;<br />
• koji organizu<strong>je</strong> u saradnji sa Vama i u skladu sa Vašim potrebama za<br />
usavršavan<strong>je</strong>m stručnog znanja Vaših zaposlenih, odgovarajuće stručne<br />
skupove i seminare.<br />
Apsolutnu novinu predstavlja produkcija video prezentacija u vidu video oglasa,<br />
promotivnih spotova, namenskih kompanijskih filmova i njihovo postavljan<strong>je</strong> na<br />
web strani Vaše kompani<strong>je</strong>, ali i na našem sajtu.<br />
Obratite nam se na:<br />
Mihaila Todorovića 20, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 347-90-00<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
6<br />
Koliko (nas) košta nacionalizam?<br />
Da li može neko da izračuna? Umeli ili ne, račun će nas stići, sa sve<br />
glavnicom i kamatom. Neko <strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vremeno rekao da će se raspad<br />
Jugoslavi<strong>je</strong> završiti u Srbiji, na i zbog Kosova. Oni koji dobro pamte i još<br />
bol<strong>je</strong> shvataju, znaće da se time zatvara krug. Krug, u kome smo trpeli i<br />
trpimo nemaštinu, glavnu odliku ekonomske krize.<br />
Stoga, koliko (nas) košta nacionalizam?<br />
Hvala Vam što iščitavate Industriju. Nastavljamo i u 2012!<br />
Srećna (nam) bila!<br />
Boris Gajić,<br />
glavni i odgovorni urednik<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
Broj 35<br />
Broj 35 • Decembar 2011. • Godina VI • Cena 300 dinara<br />
Rešenja za hemijski pretretman površina metala<br />
Više o tome pročitajte na stranama 54-59<br />
ENERGETIKA<br />
• dr Aca Marković, predsednik UO EPS:<br />
<strong>Energetika</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna <strong>ozbiljna</strong> priča<br />
U FOKUSU<br />
• recesija: Zaboravl<strong>je</strong>no pitan<strong>je</strong>?<br />
INTERVJU<br />
• Božidar Laganin, direktor Agenci<strong>je</strong> za strana ulaganja i<br />
promociju izvoza Republike Srbi<strong>je</strong> – SIEPA:<br />
Preduzeća žive u ekonomski kompleksnim uslovima!<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
• Tehnicom Computers:<br />
Stručnjaci za pro<strong>je</strong>kte po sistemu „ključ u ruke“!<br />
Optimizujte proces proizvodn<strong>je</strong> uz pomoć Henkela<br />
IndMedia d.o.o.<br />
Privredno društvo za izdavaštvo i marketing<br />
Lazara Kujundžića 88, Beograd<br />
Tel/fax: +381 11 347 90 00<br />
E-mail: office@industrija.rs<br />
www.industrija.rs<br />
Generalni menadžer<br />
Nikola Mirković<br />
Tel: +381 60 344 8428<br />
E-mail: nmirkovic@industrija.rs<br />
REDAKCIJA<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Boris Gajić<br />
Tel: +381 60 344 8429<br />
E-mail: bgajic@industrija.rs<br />
Kompjuterska obrada<br />
Đorđe Rafajlović<br />
E-mail: raf@raster.rs<br />
Marketing<br />
Jasmina Jovanović<br />
Jasmina Pešić<br />
Mihailo Nenadović<br />
Sanja Skendžić<br />
Štampa<br />
Maxima graf, Vladana Desnice 13, Novi Sad<br />
Distribucija<br />
Direkt marketing service d.o.o.<br />
Web<br />
www.industrija.rs<br />
Časopis izlazi dvomesečno<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbi<strong>je</strong>, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd, 2006.)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost i verodostojnost<br />
objavl<strong>je</strong>nih oglasa i promotivnih tekstova.<br />
SVE NA JEDNOM MESTU<br />
MESTO ZA SVE!
sadržaj<br />
REFLEKTOR<br />
Srbija i svet * 8<br />
ENERGETIKA<br />
O ideji <strong>je</strong>dinstvenog tržišta električne energi<strong>je</strong> u Evropi:<br />
Posle petnaest godina... * 10<br />
Elektroistok Izgradnja * 18<br />
Eaton electric * 20<br />
Bat Proing * 22<br />
Mikro Kontrol* 24<br />
14<br />
ENERGETSKA EFIKASNOST<br />
ABB * 26<br />
Reflektor plus * 28<br />
Avalon * 29<br />
AUTOMATIZACIJA<br />
Festo * 30<br />
Institut Mihajlo Pupin * 32<br />
Indas * 34<br />
Reflektor plus * 36<br />
Grundfos * 37<br />
NOVE TEHNOLOGIJE<br />
Top Teh * 38<br />
ENERGETIKA<br />
dr Aca Marković, predsednik UO EPS:<br />
<strong>Energetika</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna <strong>ozbiljna</strong> priča<br />
„Istorija ljudskog društva <strong>je</strong> istorija progresa. Krize su<br />
prolazne faze u razvoju ljudskog društva. U tom smislu,<br />
kriza <strong>je</strong> normalna pojava. I čovek se razboli pa se izleči...“<br />
40<br />
U FOKUSU<br />
Recesija: Zaboravl<strong>je</strong>no pitan<strong>je</strong>? * 44<br />
Reflektor plus * 46<br />
Reč stručnjaka:<br />
Srbija <strong>je</strong> u recesiji! Kako poslovati u takvim uslovima? * 50<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
Henkel: rešenja za hemijski pretretman površina metala * 54<br />
Tehnicom Computers:<br />
Stručnjaci za pro<strong>je</strong>kte po sistemu „ključ u ruke“! * 60<br />
AUTOINDUSTRIJA<br />
FAS: Proizvodnja Svetske Klase – II deo * 62<br />
Reflektor plus * 64<br />
GRAĐEVINSKA INDSUTRIJA<br />
Simprolit * 66<br />
Reflektor plus * 76<br />
INTERVJU<br />
Božidar Laganin, direktor Agenci<strong>je</strong> za strana ulaganja<br />
i promociju izvoza Republike Srbi<strong>je</strong> – SIEPA:<br />
Preduzeća žive u ekonomski kompleksnim uslovima!<br />
„Sigurno da ne smemo da zaboravimo ono što su bitne<br />
karakteristike svake ekonomi<strong>je</strong> – konkurentnost, produktivnost,<br />
unapređen<strong>je</strong> i izlazak na nova tržišta. To <strong>je</strong> ono<br />
što nama omogućava da amortizu<strong>je</strong>mo taj udar krize.“<br />
48<br />
MSP<br />
Pro<strong>je</strong>kat unapređenja inovativnosti i konkurentnosti MSP: ICIP * 80<br />
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU<br />
Koliko košta (ne)primena mera? * 82<br />
SAJAMSKA INDUSTRIJA<br />
Sajam nameštaja * 84<br />
10. Biznis Baza * 86<br />
Heimtextil * 87<br />
Izbor sajmova u 2012. * 88<br />
VREMEPLOV<br />
Finansijske krize * 92<br />
INDUSTRIJSKI WEB ADRESAR<br />
Spisak oglašivača * 94<br />
U FOKUSU<br />
Vidosava Džagić, potpredsednica PKS: Za<strong>je</strong>dnički protiv krize!<br />
„Od dubine i dužine trajanja krize u zoni evra i efikasnosti<br />
i blagovremenosti antikriznog programa u Srbiji, zavisi<br />
održan<strong>je</strong> industrijske proizvodn<strong>je</strong>, a samim tim i održan<strong>je</strong><br />
srpske ekonomi<strong>je</strong> u narednoj godini u pro<strong>je</strong>ktovanim<br />
okvirima.“<br />
pretplatite se na vaš primerak časopisa<br />
Da biste obezbedili vaš PRIMERAK ČASOPISA INDUSTRIJA potrebno <strong>je</strong> da<br />
sledite uputstvo ko<strong>je</strong> se nalazi na našoj web adresi www.industrija.rs<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo one formulare u ko<strong>je</strong> su uneti svi traženi podaci.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 7
eflektor<br />
SRBIJA...<br />
Dogovorene mere za prevazilažen<strong>je</strong><br />
novog talasa krize<br />
Narodna banka Srbi<strong>je</strong> doneće određene<br />
odluke ko<strong>je</strong> će omogućiti bolju likvidnost u<br />
bankarskom sistemu putem izmene klasifikaci<strong>je</strong><br />
za po<strong>je</strong>dine kategori<strong>je</strong> kredita, dogovoreno<br />
<strong>je</strong> na sastanku državnog vrha sa srpskim<br />
privrednicima i predstavnicima banaka<br />
10. decembra. “Srbija će reagovati na vreme<br />
kako bi predupredila efekte novog talasa<br />
ekonomske krize čiji se udar očeku<strong>je</strong> sledeće<br />
godine“, izjavio <strong>je</strong> nakon sastanka sa privrednicima<br />
predsednik Srbi<strong>je</strong> Boris Tadić. „Potrošićemo<br />
veliku energiju kako bismo minimizovali<br />
efekte krize, otvorili nova radna mesta i<br />
sačuvali ona koja već posto<strong>je</strong>“, rekao <strong>je</strong> Tadić<br />
i dodao da veru<strong>je</strong> da će Srbija i dogodine<br />
ostvariti pozitivan privredni rast. “Postoji<br />
izvesna mogućnost da neka preduzeća koja<br />
ne mogu da opstanu u zemljama sa visokom<br />
cenom rada dođu u Srbiju, i to se već dešava“,<br />
rekao <strong>je</strong> Tadić i poručio da će on sam, ali<br />
i predstavnici vlade narednih dana razgovarati<br />
sa potencijalnim stranim investitorima.<br />
Premi<strong>je</strong>r Srbi<strong>je</strong> Mirko Cvetković izjavio <strong>je</strong> da<br />
će biti formirana uža grupa sastavl<strong>je</strong>na od<br />
dva predstavnika banaka, dva predstavnika<br />
privrede i guvernera i premi<strong>je</strong>ra, koji će se<br />
sastajati za<strong>je</strong>dno sa predstavnicima sindikata<br />
kako bi se obezbedilo da Srbija sa što man<strong>je</strong><br />
troškova prođe kroz krizu i da se obezbedi<br />
makroekonomska stabilnost.<br />
Odluka o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih<br />
stavki banke, koju <strong>je</strong> usvojio Izvršni<br />
odbor NBS, a kojom se smanju<strong>je</strong> visina obračunatih<br />
izdvajanja banaka po kategorijama<br />
dužnika. Tom odlukom smanjuju se troškovi<br />
kreditiranja banaka, ne ubrizgava se dodatna<br />
likvidnost u finansijski sistem u situaciji kada<br />
<strong>je</strong> inflacija iznad gorn<strong>je</strong> granice inflacionog<br />
cilja, a NBS se ostavlja mogućnost za dal<strong>je</strong><br />
snižavan<strong>je</strong> referentne kamatne stope“, rekao<br />
<strong>je</strong> guverner.<br />
Šta <strong>je</strong> Srbiji doneo Samit EU?<br />
Dogovor o strogim fiskalnim pravilima i kontroli<br />
budžeta koji su postigle 23 zeml<strong>je</strong> EU<br />
sigurno će se odraziti i na Srbiju, ocenjuju<br />
domaći ekonomski stručnjaci. Ipak, dok <strong>je</strong>dni<br />
tvrde da će nas to uvesti u još dublju krizu,<br />
drugi smatraju da će doći do finansijske stabilnosti<br />
u zemlji zbog otklon<strong>je</strong>ne opasnosti<br />
od propasti evra. Tako, ekonomista Mlađen<br />
Kovačević smatra da će zbog krize u odnosima<br />
među zemljama EU srpska privreda pretrpeti<br />
veliki udarac. „To što članice EU nisu<br />
bile <strong>je</strong>dinstvene u ovako teškim trenucima<br />
znači da <strong>je</strong> mala šansa da će ekonomska kriza<br />
biti uskoro prevaziđena. Sve ovo <strong>je</strong> loše.<br />
Najveća opasnost za Srbiju <strong>je</strong> što postoji<br />
velika šansa da zeml<strong>je</strong> EU, pritisnute novim<br />
fiskalnim pravilima, maksimalno sman<strong>je</strong><br />
uvoz i investici<strong>je</strong> ili počnu da povlače kapital“,<br />
zaključu<strong>je</strong> Kovačević i doda<strong>je</strong> da <strong>je</strong> Srbija<br />
u velikoj meri zavisna od stranih investicija.<br />
otvoriti 651 novo radno mesto. “Fresenius<br />
Medical Care” širi kapacitete za proizvodnju<br />
medicinskih sredstava, investira oko 24<br />
miliona evra i planira da zaposli 551 novih<br />
radnika, a kompanija “Serbita Shoes” će uložiti<br />
blizu 600.000 evra u opreman<strong>je</strong> fabrike<br />
za proizvodnju ženskih cipela i otvoriće 100<br />
novih radnih mesta. Te kompani<strong>je</strong> su za<br />
pokretan<strong>je</strong> posla i zapošljavan<strong>je</strong> novih radnika<br />
dobile podstica<strong>je</strong> za investici<strong>je</strong>.<br />
Rast izvoza tekstilne<br />
industri<strong>je</strong> 30,2%<br />
<strong>Industrija</strong> tekstila, odeće, kože i obuće Srbi<strong>je</strong><br />
za prvih deset meseci 2011. godine u svet<br />
<strong>je</strong> izvezla robe u vrednosti od 783,7 miliona<br />
dolara, što <strong>je</strong> više za 30,2% u odnosu na isto<br />
vreme prošle godine. To čini i 8,6% izvoza<br />
prerađivačke industri<strong>je</strong> Srbi<strong>je</strong>. Istovremeno<br />
ukupan uvoz ove industri<strong>je</strong> <strong>je</strong> 1,1 milijardu<br />
dolara, što <strong>je</strong> više za 25,2% u odnosu na isti<br />
period lane i on u ukupnom uvozu prerađivačke<br />
industri<strong>je</strong> Srbi<strong>je</strong> čini 7,9%. Spoljnotrgovinski<br />
saldo ove industri<strong>je</strong> predstavlja deficit<br />
od 335,8 miliona dolara. Pokrivenost uvoza<br />
sa izvozom u ovoj grani privrede <strong>je</strong> 70%. Ovo<br />
<strong>je</strong> između ostalog konstatovano na sednici<br />
Odbora Udruženja industri<strong>je</strong> tekstila, odeće,<br />
kože i obuće Privredne komore Srbi<strong>je</strong> (PKS).<br />
Stvaraju se uslovi za pad<br />
kamatnih stopa<br />
Paket od 160 miliona evra za<br />
kreditiran<strong>je</strong> preduzeća<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Pad inflaci<strong>je</strong> u Srbiji i smanjivan<strong>je</strong> referentne<br />
kamatne stope doprineće dal<strong>je</strong>m smanjivanju<br />
nivoa kamatnih stopa u Srbiji, što će imati<br />
pozitivan uticaj na ekonomsku aktivnost i<br />
zaposlenost, izjavio <strong>je</strong> sredinom decembra<br />
guverner Narodne banke Srbi<strong>je</strong> Dejan Šoškić.<br />
„Tome bi trebalo da doprinese i nova<br />
U Vršcu posao za još 651 radnika<br />
Potpredsednica Vlade Srbi<strong>je</strong> zadužena za<br />
privredu i regionalni razvoj, Verica Kalanović<br />
uručila <strong>je</strong> nedavno u Vršcu ugovore o investicijama<br />
kompanijama “Fresenius Medical<br />
Care” i “Serbita Shoes”, ko<strong>je</strong> će u tom gradu<br />
EBRD i Societe Generale Srbija su zaključile<br />
ugovore u iznosu od 160 miliona evra u cilju<br />
jačanja kreditne podrške realnoj ekonomiji<br />
zeml<strong>je</strong>, kroz kreditiran<strong>je</strong> srpske privrede i<br />
individualnih kli<strong>je</strong>nata, saopštila <strong>je</strong> Societe<br />
Generale banka. Sredstva kredita strukturisanog<br />
u tri tranše biće korišćena za dal<strong>je</strong> kreditiran<strong>je</strong><br />
srpskih preduzeća, fizičkih lica, kao i<br />
za moguće kreditiranja opština. Kreditom se<br />
8<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
eflektor<br />
...I SVET<br />
obezbeđuju sredstva Societe Generale banci<br />
Srbija za podršku u realizaciji strateških<br />
cil<strong>je</strong>va u smislu povećanja kreditiranja MSP,<br />
unapređenja usluga za stanovništvo i širenja<br />
poslovne mreže, kao i povećanja kreditranja<br />
u domaćoj valuti.<br />
Banka Intesa uvećala kapital za<br />
130 miliona evra<br />
Grupacija Intesa Sanpaolo uvećala <strong>je</strong> kapital<br />
banke Intesa Beograd za dodatnih 130<br />
miliona evra. Svež kapital dodatno će ojačati<br />
poziciju banke Intesa kao najkapitalizovani<strong>je</strong><br />
banke na domaćem tržištu sa adekvatnošću<br />
kapitala znatno iznad propisanog nivoa,<br />
čime će se osnažiti potencijal za dalji rast i<br />
pružan<strong>je</strong> aktivne podrške privredi i građanima,<br />
saopštila <strong>je</strong> banka Intesa.<br />
Nekadašnja “Sloga” lokacija<br />
budućeg biznis inkubatora<br />
u Kikindi<br />
„Studija izvodljivosti osnivanja biznis inkubatora<br />
na lokaciji nekadašn<strong>je</strong> “Sloge”, prvi<br />
<strong>je</strong> korak ka realizaciji pro<strong>je</strong>kta koji za cilj ima<br />
sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> nezaposlenosti, otvaranja novih<br />
radnih mesta, samozapošljavanja, ali i podrške<br />
lokalne samouprave ka dal<strong>je</strong>m razvoju<br />
malih i srednjih preduzeća u Kikindi“, saopštio<br />
<strong>je</strong> član Opštinskog veća zadužen za privredu<br />
i ekologiju Nenad Grbić. „Podrška se“,<br />
objašnjava Grbić, „obezbeđu<strong>je</strong> u početnoj<br />
fazi životnog ciklusa preduzetničkih firmi,<br />
kako bi preduzetnici na lakši i uspešniji način<br />
prebrodili najkritičniji period - fazu osnivanja<br />
i prvu godinu rada.“<br />
Amerikanci ulažu u<br />
srpska nalazišta bakra<br />
Predstavnici američke rudarske kompani<strong>je</strong><br />
“Freeport McMoRan” u razgovoru sa rukovodstvom<br />
Rudarsko-topioničarskog basena<br />
“Bor” potvrdili su interesovan<strong>je</strong> za istraživan<strong>je</strong><br />
basenskih ležišta, kao i da spremaju<br />
konkretnu ponudu za saradnju, objavl<strong>je</strong>no <strong>je</strong><br />
na sajtu RTB “Bor”.<br />
Pokrenut program<br />
“Youth Business Serbia”<br />
“Youth Business Serbia”, sveobuhvatni program<br />
podrške mladim preduzetnicima u<br />
započinjanju i razvoju sopstvenog biznisa,<br />
pokrenut <strong>je</strong> 13. decembra kao rezultat saradn<strong>je</strong><br />
“SMart kolektiva”, Erste Banke, Foruma<br />
poslovnih lidera, Nacionalne službe za zapošljavan<strong>je</strong><br />
i USAID Pro<strong>je</strong>kta održivog lokalnog<br />
razvoja. Program će obuhvatati biznis<br />
mentorstva za mlade preduzetnike, ko<strong>je</strong><br />
obezbeđu<strong>je</strong> “SMart kolektiv” u okviru USAID<br />
Pro<strong>je</strong>kta održivog lokalnog razvoja, zatim pristup<br />
kreditnoj liniji Erste Banke namen<strong>je</strong>noj<br />
mladim preduzetnicima (“SupERSTEp”) koja<br />
se odobrava po povlašćenim uslovima, kao i<br />
obuke i treninge ko<strong>je</strong> organizu<strong>je</strong> Nacionalna<br />
služba za zapošljavan<strong>je</strong>.<br />
Kancelarija<br />
u oblaku<br />
Domaći internet provajder “EUnet” održao<br />
<strong>je</strong> nedavno prezentaciju pod nazivom “Kancelarija<br />
u oblaku” na kojoj <strong>je</strong> rukovodiocima<br />
i IT menadžerima domaćih kompanija predstavl<strong>je</strong>na<br />
studija slučaja kancelari<strong>je</strong> u oblaku<br />
- Cloud servisa, baziranog na Microsoft tehnologijama:<br />
Microsoft Dynamics CRM, Sharepoint<br />
i Exchange. U tehničkom smislu, Cloud<br />
predstavlja skup velikog broja povezanih računara<br />
(tzv. grid) sa pripadajućim procesorima,<br />
diskovima, memorijom i drugim hardverskim<br />
resursima koji se, zahvaljujući inteligentnom<br />
upravljačkom softveru, vide kao <strong>je</strong>dan “veliki”<br />
virtuelni računar. Sveukupni hardverski<br />
resursi, tako povezanih računara, formiraju<br />
“oblak” čiji se delovi alociraju po<strong>je</strong>dinačnim<br />
aplikacijama korisnika, na zahtev ili u skladu<br />
sa potrebama. Cloud koncept predstavlja<br />
najbol<strong>je</strong> i finansijski najisplativi<strong>je</strong> rešen<strong>je</strong>,<br />
kako za kompani<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> nude uslugu, tako i<br />
za korisnike. Takođe, Cloud pruža mogućnost<br />
zakupa minimalnih resursa koji se lako i brzo<br />
povećavaju u skladu sa potrebama, rastom<br />
poslovanja i bro<strong>je</strong>m zaposlenih.<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 9
energetika<br />
O IDEJI JEDINSTVENOG TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U EVROPI<br />
Posle<br />
petnaest godina...<br />
10<br />
Davnašnja ideja stvaranja <strong>je</strong>dinstvenog tržišta električne energi<strong>je</strong> u Evropi, ni posle petnaestak<br />
godina još uvek ni<strong>je</strong> u potpunosti realizovana. Tokom prethodnog perioda, a naročito u<br />
poslednjih nekoliko godina puno <strong>je</strong> učin<strong>je</strong>no po tom pitanju, što sa pravno-zakonodavnog, što sa<br />
praktičnog aspekta, pa su i aktivnosti počele da konvergiraju ka žel<strong>je</strong>nom rešenju.<br />
Međutim, u međuvremenu <strong>je</strong> „treći paket mera“ EU i cilj 20-20-20 (sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> emisi<strong>je</strong> gasova<br />
staklene bašte u EU za najman<strong>je</strong> 20% ispod nivoa iz 1990. godine, pokrivan<strong>je</strong> 20% potrošn<strong>je</strong><br />
energi<strong>je</strong> iz obnovljivih izvora i sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> za 20% u korišćenju primarne energi<strong>je</strong> u poređenju<br />
sa pro<strong>je</strong>ktovanim nivoima pomoću poboljšanja energetske efikasnosti) do 2020. godine, dodatno<br />
usložio stvaran<strong>je</strong> <strong>je</strong>dinstvenog tržišta.<br />
O ovoj problematici, a posebno o n<strong>je</strong>nom uticaju na budućnost razvoja i položaja JP EPS, kao i<br />
samog energetskog tržišta u Srbiji, raspravljalo se na tradicionalnom stručnom skupu energetičara<br />
koji se svake godine održava na Zlatiboru. U ovom broju Industri<strong>je</strong>, prenosimo neke od zanimljivih<br />
analiza i ocena date ide<strong>je</strong>...<br />
Ovakvo tržište kao cilj koji <strong>je</strong> proklamovan još pre deceniju<br />
i po i na kome se od tada man<strong>je</strong> ili više intenzivno<br />
radi, na energetskom samitu Saveta Evrope koji <strong>je</strong><br />
održan početkom 2011. godine, dobio <strong>je</strong> 2014. godinu<br />
kao vremenski rok za realizaciju. Rani<strong>je</strong> usvo<strong>je</strong>ni pristup <strong>je</strong> da<br />
se prvo formiraju potpuno funkcionalna regionalna tržišta energi<strong>je</strong>,<br />
u<strong>je</strong>dinjavan<strong>je</strong>m nacionalnih, a da se zatim ona integrišu u<br />
<strong>je</strong>dinstveno evropsko tržište. Regionalna tržišta električne energi<strong>je</strong><br />
se polako uspostavljaju i do sada su u po<strong>je</strong>dinim delovima<br />
Evrope dostigla različite nivoe razvoja/usaglašenosti.<br />
Bitno <strong>je</strong> napomenuti da su investici<strong>je</strong> u prenosnu mrežu (čiji <strong>je</strong><br />
pravovremeni razvoj <strong>je</strong>dan od preduslova stvaranja <strong>je</strong>dinstvenog<br />
tržišta) zakomplikovane zbog nedovoljno centralizovanog planiranja<br />
n<strong>je</strong>nog razvoja u prethodnom periodu, kao i zbog priključenja<br />
velikog broja obnovljivih izvora (naročito vetrogeneratora),<br />
a da su investici<strong>je</strong> u proizvodne ob<strong>je</strong>kte (kao još <strong>je</strong>dan od preduslova)<br />
zakomplikovane zbog aktuelnih pravila i propisa o emisiji<br />
CO 2<br />
, obavezi buduće primene CCS (engl. Carbon Capture Storage)<br />
tehnologi<strong>je</strong>, a ponajviše zbog sman<strong>je</strong>nja raspoloživih novčanokreditnih<br />
sredstava potencijalnih investitora ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> posledica<br />
nedavne globalne ekonomske krize.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
Istaknut <strong>je</strong> i značaj standardizaci<strong>je</strong> na svim nivoima, pa i na operativnom,<br />
koja iako delu<strong>je</strong> trivijalno, zahteva puno truda i napora<br />
od strane operatora prenosnih sistema (TSO) i drugih relevantnih<br />
organizacija i institucija, a mnogo znači u praksi, te joj se mora<br />
posvetiti dužna pažnja.<br />
Što se regiona jugoistočne Evrope tiče, a i same Srbi<strong>je</strong> u okviru<br />
n<strong>je</strong>ga, proces uspostavljanja regionalne Aukcijske kuće pod<br />
pokroviteljstvom Energetske Za<strong>je</strong>dnice, trenutno <strong>je</strong> u očiglednoj<br />
krizi i potreban <strong>je</strong> dodatni podstrek i jača podrška viših evropskih<br />
instanci da se krene dal<strong>je</strong> i dostigne ono što <strong>je</strong> bio prvobitni cilj.<br />
Planiran<strong>je</strong> i razvoj prenosne mreže<br />
Jedan od ključnih preduslova za pravilno i neometano funkcionisan<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>dinstvenog evropskog tržišta električne energi<strong>je</strong> <strong>je</strong>ste<br />
i dovoljno razvi<strong>je</strong>na visokonaponska prenosna mreža koja će eliminisati<br />
posto<strong>je</strong>ća uska grla i preduprediti stvaran<strong>je</strong> novih uskih<br />
grla u prenosu između po<strong>je</strong>dinih država i/ili regiona i omogućiti<br />
priključen<strong>je</strong> novih i obnovljivih izvora. S tim u vezi <strong>je</strong> ENTSO-E<br />
2010. godine izradio desetogodišnji plan ravoja mreže, u nameri<br />
da se već do 2015. godine u velikoj meri prevaziđu, ako ne i<br />
potpuno eliminišu, ograničenja u prenosu električne energi<strong>je</strong>
energetika<br />
O IDEJI JEDINSTVENOG TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U EVROPI<br />
prilikom međudržavne/prekogranične trgovine, uzimajući u obzir<br />
i (ponegde preambiciozne) planove za izgradnju i priključen<strong>je</strong> na<br />
mrežu novih i obnovljivih izvora (pre svega vetrogeneratora) koji<br />
su u skladu sa proklamovanim cil<strong>je</strong>m 20% energi<strong>je</strong> iz obnovljivih<br />
do 2020. godine.<br />
Prema izjavama ko<strong>je</strong> su svo<strong>je</strong>vremeno proizašle iz Evropske Komisi<strong>je</strong>,<br />
ova institucija namerava da eliminiše sve tehničke bari<strong>je</strong>re<br />
za stvaran<strong>je</strong> <strong>je</strong>dinstvenog tržišta u naredne četiri godine. Kako <strong>je</strong><br />
izgradnja prenosne mreže od fundamentalnog značaja za postizan<strong>je</strong><br />
tog cilja, identifikovana su dva glavna činioca na kojima se<br />
mora intenzivno raditi zarad ubrzanja razvoja mreže:<br />
1. unapređen<strong>je</strong>, standardizacija i ubrzan<strong>je</strong> procedura za procenu;<br />
2. prihvatan<strong>je</strong> po<strong>je</strong>dinačnih pro<strong>je</strong>kata i prihvatan<strong>je</strong> neminovnosti<br />
izgradn<strong>je</strong> ključnih infrastrukturnih pro<strong>je</strong>kata od strane šire<br />
društvene za<strong>je</strong>dnice.<br />
Što se tiče načina investiranja u te ključne pro<strong>je</strong>kte, ocen<strong>je</strong>no <strong>je</strong><br />
da se većina sredstava mora prikupiti kroz regulisane (nacionalne)<br />
tarife za prenos, ali i da regulatori treba da rade na pronalaženju<br />
novih inovativnih rešenja za privlačen<strong>je</strong> investitora za takve<br />
pro<strong>je</strong>kte, što ni u kom slučaju neće biti lak zadatak.<br />
S tehničke strane, ENTSO-E <strong>je</strong> izradio plan razvoja u kome su<br />
identifikovani pro<strong>je</strong>kti od pan-evropskog značaja, a tokom 2011.<br />
radilo se na prikupljanju podloge i izradi izdanja za 2012. godinu<br />
sa unapređenom metodologijom izrade i samim sadrža<strong>je</strong>m.<br />
Zasnivaće se na dva scenarija razvoja potrošn<strong>je</strong> i proizvodn<strong>je</strong> i<br />
njihovog balansa objavl<strong>je</strong>nim u pregledu scenarija i odgovarajućim<br />
predviđanjima za period 2011-2025, koji <strong>je</strong> izdao ENTSO-E,<br />
a u kome <strong>je</strong> planirano i da se nađu pro<strong>je</strong>kti „trećih strana“, npr.<br />
bilateralni pro<strong>je</strong>kti susednih država, privatnih investitora i slično.<br />
Standardizacija<br />
Potreba za standardizacijom u uslovima kada se želi integrisati<br />
mnogo sistema u <strong>je</strong>dan funkcionalan očigledna <strong>je</strong>, ali se u praksi<br />
pokazalo da i <strong>je</strong>dan ovakav, naizgled trivijalan zadatak, ni<strong>je</strong> lako<br />
sprovesti. Mogu se izdvojiti dva nivoa na kojima <strong>je</strong> potrebno dal<strong>je</strong><br />
raditi:<br />
• <strong>je</strong>dan <strong>je</strong> u domenu regulatora i zakonodavnog <strong>je</strong> karaktera a<br />
predstavlja standardizaciju uređenja samog tržišta;<br />
• drugi <strong>je</strong> više tehničke prirode i u domenu <strong>je</strong> operatora sistema,<br />
operatora tržišta i berzi električne energi<strong>je</strong> i odnosi se između<br />
ostalog i na standardizaciju načina razmene podataka i formata<br />
za razmenu tih podataka, usaglašenost vremenskih rokova<br />
za učešće na različitim berzama i/ili aukcijama prekograničnih<br />
prenosnih kapaciteta, itd.<br />
Dok <strong>je</strong> za prvu vrstu standardizaci<strong>je</strong> poželjni<strong>je</strong> da se odmah usklađuju<br />
sa <strong>je</strong>dnim preporučenim SMD zbog načina i dugog vremenskog<br />
perioda neophodnog za izmenu odgovarajućih nacionalnih<br />
regulativa i/ili zakona, za drugu vrstu <strong>je</strong> mnogo praktični<strong>je</strong> da se<br />
obavlja na regionalnom nivou između man<strong>je</strong>g broja uključenih<br />
učesnika zbog efikasnosti i bržeg postizanja žel<strong>je</strong>nih rezultata.<br />
Za nepostojan<strong>je</strong> SMD na evropskom nivou su u velikoj meri odgovorne<br />
i same relevantne Direktive EU <strong>je</strong>r <strong>je</strong> zbog kompromisa koji<br />
su učin<strong>je</strong>ni u njima, za po<strong>je</strong>dina organizaciona pitanja ostavl<strong>je</strong>no<br />
previše slobode izbora za koju se ispostavilo da <strong>je</strong> bar u ovom<br />
slučaju kontraproduktivna. Da ni<strong>je</strong> tako, ne bi se dešavalo da EU<br />
tuži većinu svojih članica zbog neispunjavanja i nepridržavanja<br />
odredbi iz tih Direktiva ko<strong>je</strong> su te iste članice za<strong>je</strong>dnički usaglasile<br />
i usvojile.<br />
Nedostatak jasnih procedura ili češće nedosledno sprovođen<strong>je</strong><br />
istih, pravi probleme i na nižem tehničkom nivou, npr. prilikom<br />
razmene podataka. Iako ovo zvuči trivijalno, u praksi predstavlja<br />
veliki problem prilikom implementaci<strong>je</strong> bilo kakvih rešenja<br />
na regionalnom nivou. Dovoljno <strong>je</strong> da samo <strong>je</strong>dan od učesnika<br />
makar i malo odstupa od usvo<strong>je</strong>nih standarda kojih se svi ostali<br />
pridržavaju i protok informacija posta<strong>je</strong> otežan a ponekad i<br />
nemoguć.<br />
Regionalne aktivnosti<br />
Jedinstveno tržište električne energi<strong>je</strong> treba da omogući slobodnu<br />
prekograničnu trgovinu širom Evrope kako bi se optimalno<br />
koristili raspoloživi prirodni resursi i kapaciteti za proizvodnju<br />
električne energi<strong>je</strong> u <strong>je</strong>dnom kompetitivnom okruženju, što kao<br />
rezultat treba da dâ što niže cene za krajn<strong>je</strong> kupce te energi<strong>je</strong>.<br />
Da bi se to realizovalo potrebno <strong>je</strong> optimalno koristiti raspoložive<br />
prekogranične prenosne kapacitete, čiji zakup od strane učesnika<br />
na tržištu <strong>je</strong>ste apsolutni preduslov za prekograničnu trgovinu,<br />
upotrebom odgovarajućih metoda za alokaciju tih kapaciteta.<br />
Tamo gde su ograničenja u prenosu strukturalne prirode, potrebno<br />
<strong>je</strong> razvijati prenosnu mrežu gradnjom novih dalekovoda.<br />
Metode za alokaciju prekograničnih prenosnih kapaciteta se razlikuju<br />
po vremenskom horizontu za koji se taj kapacitet zakuplju<strong>je</strong><br />
i za horizonte duže od <strong>je</strong>dnog dana one su eksplicitne (zakuplju<strong>je</strong><br />
se samo kapacitet, a nakon uspešnog zakupa moguće <strong>je</strong> ali ni<strong>je</strong><br />
obavezno obaviti prekograničnu trgovinu), dok za alokaciju za<br />
naredni dan alokacija može biti ili eksplicitna ili implicitna (prvo<br />
se obavlja prekogranična trgovina preko berzi, pa ako ona bude<br />
uspešna, uz nju se automatski dobija i neophodan kapacitet za<br />
n<strong>je</strong>nu realizaciju).<br />
Opšte prihvaćeni trend u Evropi <strong>je</strong> svo<strong>je</strong>vrsno hibridno rešen<strong>je</strong><br />
ko<strong>je</strong> podrazumeva da se na dužim vremenskim horizontima<br />
(godina, mesec, nedelja) eksplicitno zakuplju<strong>je</strong> samo prenosni<br />
kapacitet (i to poželjno/obavezno preko <strong>je</strong>dne Aukcijske kuće za<br />
ceo unapred definisani region), a da se na horizontu dan-unapred<br />
koriste implicitne metode spajanja tržišta ko<strong>je</strong>, pak, zahtevaju<br />
postojan<strong>je</strong> berzi električne energi<strong>je</strong> na tržištima koja se<br />
„spajaju“ i koja <strong>je</strong> relativno komplikovana za realizaciju na tri i više<br />
uključenih berzi.<br />
12<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetika<br />
O IDEJI JEDINSTVENOG TRŽIŠTA ELEKTRIČNE ENERGIJE U EVROPI<br />
Osmi region (jugoistočna Evropa)<br />
Osmi region se sastoji od sledećih država: Albanija, Bosna i Hercegovina,<br />
Bugarska, Grčka, Italija, Mađarska, Makedonija, Moldavija,<br />
Rumunija, Srbija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora. Potpisivan<strong>je</strong>m<br />
ugovora o Energetskoj Za<strong>je</strong>dnici, potpisnice su preuzele<br />
i mnoge obaveze, između kojih i onu o formiranju regionalno<br />
koordinisane alokaci<strong>je</strong> prenosnih kapaciteta. U tom smislu <strong>je</strong><br />
još 2006. godine pokrenut pilot pro<strong>je</strong>kat primene koordinisane<br />
(eksplicitne) aukci<strong>je</strong> zasnovane na tokovima snaga, nakon čega<br />
<strong>je</strong> posle izrade nekoliko studija formirana i Aukcijska kuća - SEE<br />
CAO, ali koji nažalost još uvek ni<strong>je</strong> zaživeo, a verovatno ni neće<br />
u dogledno vreme imajući u vidu da <strong>je</strong> primena te (možemo<br />
reći avangardne) metode zbog nezrelosti tržišta već dva puta<br />
odlagana i u centralno-istočnom regionu.<br />
Iz ovoga treba izvući pouku i primeniti metodološki promen<strong>je</strong>nu,<br />
a ipak centralizovanu regionalnu metodu alokaci<strong>je</strong> koja<br />
odgovara trenutnom stepenu razvoja tržišta u ovom regionu.<br />
Dinamiku treba prilagoditi imajući u vidu i nedavno upozoren<strong>je</strong><br />
Energetske Za<strong>je</strong>dnice prema Albaniji, Bosni i Hercegovini,<br />
Hrvatskoj, Makedonji, Crnoj Gori i Srbiji, zbog nesprovođenja<br />
međusobne saradn<strong>je</strong> na ovom polju.<br />
Iako još uvek ni<strong>je</strong> primen<strong>je</strong>na centralizovana regionalna alokacija<br />
na više granica, pre svega država članica EU (Mađarska-Hrvatska,<br />
Mađarska-Rumunija, Mađarska-Srbija, Bugarska-Rumunija,<br />
Bugarska-Grčka), unapređen <strong>je</strong> proces alokaci<strong>je</strong> i uvedene su<br />
za<strong>je</strong>dničke bilateralne eksplicitne aukci<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> podrazumevaju<br />
da se 100% raspoloživog kapaciteta <strong>je</strong>dnovremeno dodelju<strong>je</strong><br />
od strane samo <strong>je</strong>dnog od susednih TSO-a, za razliku od ostalih<br />
međusobnih granica gde svaki od susednih TSO-a dodelju<strong>je</strong> po<br />
polovinu raspoloživog kapaciteta i to obično u različito vreme,<br />
a ponegde i po različitom načinu obračuna cene zakupa <strong>je</strong>r<br />
npr. TSO-i Srbi<strong>je</strong>, Crne Gore i Makedoni<strong>je</strong> koriste princip „plati<br />
prema ponudi“, dok svi ostali koriste princip marginalne cene<br />
gde svi učesnici plaćaju <strong>je</strong>dinstvenu, poslednju prihvaćenu<br />
cenu za zakup. Međutim, ohrabrujuće delu<strong>je</strong> formiran<strong>je</strong> berze<br />
u Bugarskoj, zatim novi planirani zakonodavni okvir koji će<br />
omogućiti formiran<strong>je</strong> berze i u Srbiji, kao i planovi za spajan<strong>je</strong><br />
tržišta Mađarske i Rumuni<strong>je</strong>. Postoji i inicijativa za u<strong>je</strong>din<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
u <strong>je</strong>dinstvenu eksplicitnu alokaciju na jugoistočnim granicama<br />
Mađarske (prema Hrvatskoj, Srbiji i Rumuniji)...<br />
Neophodno <strong>je</strong> intenzivirati saradnju TSO-a izborom adekvatne<br />
metodologi<strong>je</strong> koja će biti prilagođena aktuelnim uslovima<br />
i prihvatljiva većini uključenih strana, a u skladu sa preuzetim<br />
obavezama u okviru Energetske Za<strong>je</strong>dnice.<br />
Uloga Srbi<strong>je</strong> u regionu Jugoistočne Evrope<br />
Kao što <strong>je</strong> opštepoznato, elektroenergetski sistem Srbi<strong>je</strong>, između<br />
ostalog i zbog svog geografskog položaja, zauzima strateški<br />
važno mesto u regionu jugoistočne Evrope i praktično <strong>je</strong> neizvodljivo<br />
da se sprovede bilo kakva regionalna inicijativa bez<br />
aktivnog učešća relevantnih organizacija i institucija Republike<br />
Srbi<strong>je</strong>. S tim u vezi veoma <strong>je</strong> bitno da Srbija preuzme što aktivniju<br />
ulogu u formiranju regionalnog tržišta energi<strong>je</strong> u jugoistočnoj<br />
Evropi, a u okviru Energetske Za<strong>je</strong>dnice. Zbog toga se ističe kao<br />
neophodnost postojan<strong>je</strong> intenzivnih aktivnosti JP Elektromreža<br />
Srbi<strong>je</strong> i to u pogledu regionalno koordinisane alokaci<strong>je</strong> prekograničnih<br />
prenosnih kapaciteta, pre svega sa nekoliko susednih<br />
TSO-a, a zatim i u celom regionu oživljavan<strong>je</strong>m ide<strong>je</strong> SEE CAO<br />
koju (verovatno čak i metodološki) treba prilagoditi aktuelnim<br />
uslovima i mogućnostima za regionalnu saradnju.<br />
S druge strane, za efikasno spajan<strong>je</strong> nacionalnih tržišta u regionalno,<br />
na vremenskom horizontu metodom spajanja tržišta<br />
„dan-unapred“, preduslov <strong>je</strong> postojan<strong>je</strong> nacionalnih berzi električne<br />
energi<strong>je</strong>. Kako bi i u ovom segmentu na vreme uhvatili<br />
priključak, ohrabrujuće deluju članovi iz novog Zakona o energetici<br />
o formiranju operatora berze električne energi<strong>je</strong>. Ali,<br />
kako opreza nikad ni<strong>je</strong> na odmet, tako i ovde treba studiozno<br />
sagledati sve aspekte ovakvog povezivanja i n<strong>je</strong>govog uticaja<br />
na organizovano tržište električne energi<strong>je</strong> u Republici Srbiji,<br />
pre svega iz ugla učešća JP Elektroprivreda Srbi<strong>je</strong> na tom tržištu,<br />
ocena <strong>je</strong> stručnjaka u ovom segmentu energetike.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 13
energetika<br />
RAZGOVOR S POVODOM: DR ACA MARKOVIĆ, PREDSEDNIK UO EPS<br />
<strong>Energetika</strong> <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna <strong>ozbiljna</strong> priča<br />
Razgovor vodio: Boris Gajić<br />
Kraj kalendarske godine <strong>je</strong> trenutak kada se<br />
svode računi za završetak <strong>je</strong>dne poslovne<br />
godine i prave bilansi i planovi za narednu<br />
godinu. <strong>Energetika</strong>, kao osnovna grana<br />
industri<strong>je</strong> i osnovna privredna delatnost, u<br />
svakoj a posebno u zemlji kao što <strong>je</strong> Srbija, <strong>je</strong>ste<br />
nešto na šta svi usmeravaju pogled. I stručnjaci,<br />
i građani. Zato smo, po već ustal<strong>je</strong>nom običaju,<br />
ove strane časopisa <strong>Industrija</strong> rezervisali za<br />
razgovor sa predsednikom Upravnog odbora<br />
EPS-a, dr Acom Markovićem, koji nam <strong>je</strong><br />
u gotovo svakom od odgovora podastirao<br />
argumente za tvrdnju koju smo stavili u naslovu...<br />
<strong>Industrija</strong>: Za početak, zamolio bih Vas za rekapitulaciju<br />
poslovne godine EPS-a, s posebnim osvrtom na aktuelnu<br />
situaciju u svetskoj ekonomiji, i utica<strong>je</strong> tih događaja na<br />
razvoj energetskog sektora u Srbiji.<br />
dr Aca Marković: EPS završava 2011. godinu sa proizvodnim<br />
rezultatima koji se mogu okarakterisati sa povećanom proizvodnjom,<br />
odnosno sa bilansnim količinama ko<strong>je</strong> su veće 4.5% ili u<br />
energiji negde oko 1.8 milijardi, odnosno 2 milijarde kWh. Ovo<br />
<strong>je</strong> ostvareno zahvaljujući izuzetno visokoj proizvodnji u termo<br />
sektoru, pre svega u PD Obrenovac, ko<strong>je</strong> će proizvesti 20 milijardi<br />
kWh, kao i PD Kostolac, ko<strong>je</strong> će proizvesti 6 milijardi kWh električne<br />
energi<strong>je</strong>. I pored dosta loše hidrologi<strong>je</strong> u drugoj polovini<br />
ove godine, mi smo uspeli i očeku<strong>je</strong>mo da ćemo napraviti i ove<br />
godine preko 36 milijardi kWh. U odnosu na 2010. godinu, imaćemo<br />
negde oko 1, 1.2% veću proizvodnju. A poznato vam <strong>je</strong> da<br />
svaki procenat u energetici nosi veliku energiju! Zato smatramo,<br />
kada <strong>je</strong> u pitanju proizvodni deo, da ćemo završiti godinu sa tim<br />
rezultatima.<br />
Kada <strong>je</strong> u pitanju finansijski deo, dakle, a to znači prihod, ili dobit,<br />
što <strong>je</strong> ključni cilj zbog čega postoji ovo preduzeće, mi smo dosta<br />
dobro finansijski poslovali. Međutim, poslednjih meseci, imamo<br />
potrebe da uvozimo električnu energiju po visokoj ceni, da<br />
bismo sprečili probleme u snabdevanju zbog dosta izražene loše<br />
hidrologi<strong>je</strong> koja nam „omogućava“ da zadovoljimo samo 10%<br />
proizvodn<strong>je</strong> iz našeg hidro sektora. Takođe, morali smo iz istih<br />
razloga da angažu<strong>je</strong>mo naše kapacitete u Zrenjaninu i Novom<br />
Sadu, koji rade na gas, a ta proizvodnja <strong>je</strong> relativno skupa. Do<br />
pre neki dan, proizvodili smo oko 6 miliona kWh dnevno iz naših<br />
kapaciteta – TE-TO Novi Sad i TE-TO Zrenjanin. Zato smo uvozili,<br />
da bismo obezbedili zemlji <strong>je</strong>dan mir i sigurnost, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> EPS još<br />
uvek odgovoran za uredno snabdevan<strong>je</strong> svih potrošača – domaćinstava,<br />
industri<strong>je</strong>, privrede... To su razlozi zbog kojih će ta naša<br />
ekonomska slika biti malo iskrivl<strong>je</strong>na. Nadamo se da ćemo ipak<br />
obezbediti stabilnost u funkcionisanju sistema do kraja godine...<br />
<strong>Industrija</strong>: S druge strane, što se tiče investicija...?<br />
Marković: Odradili smo većinu poslova u vezi sa remontom i<br />
revitalizacijom naših ob<strong>je</strong>kata. Treba istaći da smo ove godine<br />
u termo sektoru, kada <strong>je</strong> u pitanju Obrenovac, uradili ozbiljne<br />
poslove. Da ni<strong>je</strong> tako bilo, ne bismo proizveli, kao što ste videli,<br />
tih 20 milijardi kWh u TENT-u i 6 milijardi kWh u PD Kostolac.<br />
Naravno, sve to ni<strong>je</strong> moglo bez visoke proizvodn<strong>je</strong> uglja. Ovih<br />
dana iz kopa Kolubare preko 100.000 tona ide prema Obrenovcu,<br />
da bi se mogla zadovoljiti visoka potrošnja u termo sektoru. To<br />
su uradili i rade naši rudari zahvaljujući ozbiljnom radu... Kada<br />
u termo sektoru proizvedete u <strong>je</strong>dnoj godini više od 2 milijarde<br />
kWh, to se množi sa 1.4 kg uglja da bi se zadovoljile te potrebe.<br />
Zato i treba izdvojiti rudarski sektor koji izuzetno dobro radi<br />
i leti na visokim temperaturama, ali i sada u uslovima povećane<br />
proizvodn<strong>je</strong> u termo sektoru. I treba odati priznan<strong>je</strong> rudarima <strong>je</strong>r<br />
njihov rad <strong>je</strong> uslov za sve ostalo. Kao što ne možete da proizvodite<br />
električnu energiju bez vode, ne možete da <strong>je</strong> proizvodite ni<br />
bez uglja!<br />
Ono što <strong>je</strong> još vredno pažn<strong>je</strong> da se kaže, <strong>je</strong>ste da smo 1. jula,<br />
posle revitalizaci<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> trajala 20 meseci, pustili u rad blok A<br />
6 u Đerdapu, sa povećanom snagom od 15MW, i tu ugradili 2.5<br />
hiljada tona opreme, za<strong>je</strong>dno sa ruskim partnerom uz angažovan<strong>je</strong><br />
naših izvođača – Goše, Minela, Instituta Mihajlo Pupin, Instituta<br />
Nikola Tesla itd. Posle revitalizaci<strong>je</strong> pustili smo u rad i drugi<br />
agregat u Bajinoj Bašti, gde smo povećali snagu za 12 MW, a na<br />
toj lokaciji se počelo sa revitalizacijom i trećeg agregata. Kako ta<br />
revitalizacija u Bajinoj Bašti ide strogo, po planu, to <strong>je</strong> školski primer<br />
kako se može da odvija uspešno revitalizacija uz maksimalno<br />
angažovan<strong>je</strong> domaćih firmi!<br />
14<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetika<br />
RAZGOVOR S POVODOM: DR ACA MARKOVIĆ, PREDSEDNIK UO EPS<br />
<strong>Industrija</strong>: Kada govorimo o dal<strong>je</strong>m tehničko-tehnološkom<br />
razvoju EPS-a i kao sektora i kao skupa energetskih preduzeća,<br />
a u svetlu Strategi<strong>je</strong> energetskog razvoja Srbi<strong>je</strong> u narednih<br />
nekoliko decenija, osim na povećan<strong>je</strong> iskorišćenosti<br />
klasičnih izvora i energetskih potencijala Srbi<strong>je</strong>, kako biste<br />
prokomentarisali jačan<strong>je</strong> učešća alternativnih izvora energi<strong>je</strong>,<br />
imajući u vidu i taj segment energetske efikasnosti (kao<br />
koncepta ili kao prakse)? Dakle, koliko tu alternativni izvori<br />
energi<strong>je</strong> zauzimaju prostora i koliko će zauzimati, ako se, na<br />
primer, zna da 50% ukupne proizvodn<strong>je</strong> električne energi<strong>je</strong><br />
u Srbiji otpada na termo sektor – ugalj, a 30% na hidro sektor,<br />
i ako svemu dodamo aktuelne trendove u proizvodnji<br />
električne energi<strong>je</strong> iz tih sada još uvek alternativnih izvora?<br />
Marković: EPS ima svo<strong>je</strong> planove za predsto<strong>je</strong>ći period. Kada <strong>je</strong><br />
u pitanju termo sektor, poznato <strong>je</strong> a smo krenuli sa Italijanima<br />
da radimo za<strong>je</strong>dno na izgradnji dva bloka u Kolubari B - oba po<br />
350 MW. Razgovaramo sa Kinezima, a možda i sa nekim drugim<br />
partnerima, o izgradnji bloka 3 u TENT-u B od 700MW. Lično smatram<br />
da ćemo najbrže napraviti novi blok u Kostolcu reda 400MW,<br />
ili približne snage, što zavisi od toga kako pokažu ekonomske analize.<br />
Tamo <strong>je</strong> stvorena kritična masa i u pogledu mogućnosti proširenja<br />
kopa za proizvodnju uglja za potrebe tog novog bloka, a i<br />
u pogledu uslova i spremnosti budućih partnera koji bi sa nama<br />
radili da obezbede sredstva za izgradnju tog bloka.<br />
Dal<strong>je</strong>, kada su u pitanju obnovljivi izvori energi<strong>je</strong>, mi smo ove<br />
godine formirali PD za obnovljive izvore sa sedištem u Užicu.<br />
Sigurno <strong>je</strong> da će EPS ulagati sredstva. Započeli smo pro<strong>je</strong>kte na<br />
Ibru za izgradnju postro<strong>je</strong>nja od 108 MW i sa proizvodnjom od<br />
oko 400 miliona kWh. Radi se nova studija za Đerdap III, za<strong>je</strong>dno<br />
sa reverzibilnim elektranama „Đerdap III“. Rade se pro<strong>je</strong>kti za<br />
srednju i gornju Drinu. Ali, ono za šta smatam da će EPS doneti<br />
odluku iduće godine, <strong>je</strong>ste izgradnja reverzibilne HE Bistrica, sa<br />
četiri mašine od 180 MW, od kojih će dve biti sa fleksibilnom proizvodnjom,<br />
a dve sa fiksnom proizvodnjom. Ova HE <strong>je</strong> u našim<br />
rukama, kada <strong>je</strong> u pitanju voda, trasa cevovoda, mašinska hala,<br />
pa čak i kada su u pitanju sredstva <strong>je</strong>r mislim da možemo većinu<br />
sredstava sami da obezbedimo. Tu i <strong>je</strong>ste važno da imate <strong>je</strong>dan<br />
takav fleksibilan ob<strong>je</strong>kat da biste mogli da obezbedite sigurnost<br />
funkcionisanja elektroenergetskog sistema.<br />
Kada su donete uredbe Vlade Srbi<strong>je</strong> o promeni strategi<strong>je</strong> razvoja<br />
energetike, i kada su donete uredbe o sticanju statusa povlašćenih<br />
proizvođača, kao i kada <strong>je</strong> doneta uredba o cenama obnovljivih<br />
izvora, u Srbiji <strong>je</strong> krenulo da se gradi i povećao se broj investitora.<br />
Sasvim <strong>je</strong> sigurno da će se u Srbiji graditi elektrane i na vetar,<br />
radiće se i solarne – već postoji prva dozvola u Merdarama za<br />
ob<strong>je</strong>kat od 2MW, a obilaze se i druge lokaci<strong>je</strong>. Istovremeno, već<br />
se grade male hidroelektrane... Srbija <strong>je</strong> razumela i stvorila uslove<br />
tehnički, <strong>je</strong>r smo kao elektroprivreda doneli pravila o funkcionisanju<br />
distributivne mreže gde smo definisali tehničke uslove<br />
za priključenja malih ob<strong>je</strong>kata. A stvoren <strong>je</strong> i pravni i ekonomski<br />
ambi<strong>je</strong>nt koji će zainteresovati i već <strong>je</strong>ste, investitore <strong>je</strong>r tačno<br />
znaju po kojim uslovima mogu da naprave, po kojoj ceni mogu da<br />
prodaju. To i <strong>je</strong>ste jak signal za investitore da ulažu u ovaj sektor<br />
obnovljivih izvora u Srbiji. Naravno, naš najveći potencijal obnovljivih<br />
izvora <strong>je</strong> biomasa, pa i tu treba očekivati značajne iskorake.<br />
Kada <strong>je</strong> u pitanju nafta, Srbija <strong>je</strong> zavisna 80%. Kada <strong>je</strong> u pitanju<br />
dr Aca Marković,<br />
predsednik Upravnog odbora Elektroprivrede Srbi<strong>je</strong><br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 15
energetika<br />
RAZGOVOR S POVODOM: DR ACA MARKOVIĆ, PREDSEDNIK UO EPS<br />
16<br />
gas, Srbija <strong>je</strong> zavisna 90%. Ali, kada <strong>je</strong> u pitanju električna energija,<br />
poslednjih godina, Srbija <strong>je</strong> na godišn<strong>je</strong>m nivou zavisna – 0%!<br />
Odnosno, mi smo u posledn<strong>je</strong> dve godine izvozili godišn<strong>je</strong> po 1<br />
milijardu kWh, a ove ćemo, nadam se, onoliko koliko smo izvezli<br />
električne energi<strong>je</strong>, toliko ćemo i uvesti. Svo<strong>je</strong> potrebe ćemo<br />
podmiriti.<br />
Uredbama <strong>je</strong> strogo i precizno definisano: kada <strong>je</strong> u pitanju<br />
hidropotencijal - nema ograničenja; kada <strong>je</strong> u pitanju biomasa<br />
– nema ograničenja; kada <strong>je</strong> u pitanju solarna energija – za sada<br />
<strong>je</strong> uredbom definisano da <strong>je</strong> to 5MW, po ceni koja <strong>je</strong> definisana<br />
uredbom, a to <strong>je</strong> 23 evrocenti po kWh; kada <strong>je</strong> u pitanju vetar, to<br />
<strong>je</strong> za sada 450MW, po ceni od 9.5 evrocenti po kWh. Smatra se<br />
da su to nivoi, i ekonomski i tehnički u ovom trenutku, pogotovo<br />
kada <strong>je</strong> u pitanju vetar, ko<strong>je</strong> sistem može da reguliše.<br />
Vreme će biti najbolji sudija i daće za pravo da li će se ti parametri<br />
menjati. Verovatno, kada <strong>je</strong> u pitanju solarna energija, oni<br />
se moraju menjati, <strong>je</strong>r se tehnologija brzo menja. A to se inače<br />
<strong>je</strong>dnostavno realizu<strong>je</strong> i udobno se priključu<strong>je</strong> na sistem...<br />
Mi već realizu<strong>je</strong>mo pro<strong>je</strong>kat izgradn<strong>je</strong> kod Vranja akumulaci<strong>je</strong> i<br />
dva agregata, <strong>je</strong>dnog od 100 KW, a <strong>je</strong>dnog od 800 KW. Nezavisno<br />
od toga, EPS će revitalizovati sve svo<strong>je</strong> male HE i dovesti ih u stan<strong>je</strong><br />
da mogu da proizvode. Naravno, mi imamo ekskluzivno pravo<br />
da na posto<strong>je</strong>ćim akumulacijama za snabdevan<strong>je</strong> vodom gradova,<br />
a to <strong>je</strong> 21 lokacija, napravimo male HE. EPS ima u tom smislu i<br />
finansijsku podršku od EBRD za <strong>je</strong>dan kredit koji će omogućiti da<br />
se ti pro<strong>je</strong>kti vrlo brzo realizuju.<br />
<strong>Industrija</strong>: Kada pomin<strong>je</strong>mo već dokumente koji predstavljaju<br />
svo<strong>je</strong>vrsni okvir za dalji rad i razvoj energetskog sektora<br />
u Srbiji kako se energetski sektor uklapa i kolika <strong>je</strong>, zapravo,<br />
n<strong>je</strong>gova uloga u strategiji industrijskog razvoja prema planu<br />
Srbija 2020?<br />
Marković: Električna energija <strong>je</strong> ključ razvoja celokupne privrede.<br />
Ako posmatrate naš termo sektor, prema tehničkim parametrima,<br />
a ima ih deset prema kojima se ocenju<strong>je</strong> svaki blok u našim TE –<br />
n<strong>je</strong>gova pouzdanost rada, koliko <strong>je</strong> na mreži, ko<strong>je</strong> ispade ima, itd<br />
– u ovom sektoru možemo da se poredimo u tehnološkom delu sa<br />
elektroprivredama najrazvi<strong>je</strong>nijih zemalja Evrope! Naša pouzdanost,<br />
godišn<strong>je</strong> iskorišćen<strong>je</strong> u satima, u našem termo sektoru <strong>je</strong> na<br />
nivou sličnih termo sektora u Evropi. Mi nismo slabiji ni od ČEZ-a,<br />
ni od drugih kompanija, nemačkih na primer, <strong>je</strong>r tehnološki dosta<br />
uspešno radimo.<br />
Kao što smo uradili revitalizaciju Ovčar Ban<strong>je</strong> i Međuvršja, pa sa<br />
12 MW podigli proizvodnju u ta dva naša ob<strong>je</strong>kta na 17 MW, sada<br />
<strong>je</strong> naš zadatak, kao na Bajinoj Bašti, na Đerdapu, tako i na Limskim<br />
elektranama kada budemo radili revitalizaciju da povećamo<br />
stepen iskorišćenja svake mašine a time i energetski potencijal<br />
svakog ob<strong>je</strong>kta.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
Dovoljno <strong>je</strong> ako vam kažem da mi pri prosečnoj hidrologiji na Limskim<br />
elektranama, imamo godišnju proizvodnju negde oko 700<br />
miliona kWh. Dovoljno <strong>je</strong> da podignemo za 10% stepen iskorišćenja<br />
naših mašina, što inače radimo na svim ob<strong>je</strong>ktima, mi ćemo<br />
povećati proizvodnju hidroenergi<strong>je</strong> upravo za 10%.<br />
Znači, EPS <strong>je</strong> spreman i tehnološki i ukupno da ulaže u obnovljive<br />
izvore!<br />
<strong>Industrija</strong>: Imajući u vidu recesiju koja tra<strong>je</strong>, s <strong>je</strong>dne strane,<br />
zatim novi talas krize koji nas <strong>je</strong> prema tvrđenju Guvernera<br />
NBS već zahvatio, s druge strane, kao i domaći proces tranzici<strong>je</strong><br />
kojoj se još uvek ne vidi, bar ne približno, kraj, na čemu<br />
zasnivate poslovni plan za narednu, 2012. godinu? Koji su to<br />
parametri kojima se vodite u dal<strong>je</strong>m pozicioniranju preduzeća<br />
na či<strong>je</strong>m ste čelu, a koji bi, kako kažu, trebalo da budu<br />
odraz i dobar spoj teorijskih znanja i iskustva iz prakse?<br />
Konačno, koji <strong>je</strong> Vaš savet kolegama, menadžerima za predsto<strong>je</strong>ći<br />
period?<br />
Marković: Istorija ljudskog društva <strong>je</strong> istorija progresa. Krize su<br />
prolazne faze u razvoju ljudskog društva. U tom smislu, kriza <strong>je</strong><br />
normalna pojava. I čovek se razboli pa se izleči... Kada se rešava<br />
neki problem uvek <strong>je</strong> važno da se utvrde uzroci zbog čega <strong>je</strong> nešto<br />
nastalo, da bi sistem mogao da se prevede iz kriznog stanja u<br />
novo, prokluzivno stan<strong>je</strong>. A prevođen<strong>je</strong> sistema iz <strong>je</strong>dnog u novo<br />
stan<strong>je</strong>, <strong>je</strong>ste tehnologija. Tehnologija <strong>je</strong> znan<strong>je</strong>. I to <strong>je</strong> privilegija<br />
onih koji znaju. Prema tome, mi u EPS-u smatramo da su ljudi,<br />
znan<strong>je</strong>, posedovan<strong>je</strong> tog kvantuma znanja kod ljudi, pre svega<br />
inžen<strong>je</strong>ra, montera, rukovaoca, pa i ekonomista, pravnika, takva<br />
da mi dokazu<strong>je</strong>mo <strong>je</strong>dnu čin<strong>je</strong>nicu koja <strong>je</strong> bila zaboravl<strong>je</strong>na. Ona<br />
glasi da firmu uspešno ne vodi samo vlasništvo, nego pre svega<br />
znan<strong>je</strong>. I u energetskom sektoru u Srbiji imamo firme ko<strong>je</strong> su privatizovane,<br />
pa se muče ili će propasti. A EPS uspešno funkcioniše.<br />
Govorim o proizvodnim rezultatima!<br />
Inače, svi dobro znaju da <strong>je</strong> cena električne energi<strong>je</strong> u Srbiji najniža<br />
ne samo u regionu, nego i u Evropi. Ali, to <strong>je</strong> naš proizvod i<br />
mi imamo pravo da ga proda<strong>je</strong>mo po ceni po kojoj mi smatramo<br />
da treba da ga proda<strong>je</strong>mo. I mi to ne postavljamo kao primarnu<br />
stvar. Kad su me ljudi iz MMF-a pitali kako mogu da nam pomognu,<br />
ja sam im rekao da nas podrže da podignemo cenu stru<strong>je</strong><br />
za 1 evrocent, dobićemo 300 do 350 miliona evra za investici<strong>je</strong>,<br />
i neće nam trebati krediti. Naravno, mi moramo da uvažavamo i<br />
platežnu sposobnost naših građana. To ni<strong>je</strong> baš tako <strong>je</strong>dnosmeran<br />
proces. Tu se vaga...<br />
Ali, nezavisno od svega, naši planovi u 2012. godini <strong>je</strong>su da na<br />
Kolubarskom basenu proizvedemo 30 miliona tona uglja, na<br />
Kostolačkom 9 miliona tona. I zato dosta ozbiljno ulažemo u<br />
kopove, u modernizaciju opreme, u tehnologi<strong>je</strong> za proizvodnju<br />
uglja. Imamo ambici<strong>je</strong> takođe da na ovom nivou održimo naš termo<br />
sektor, da zatim nastavimo sa revitalizacijom naših HE.
energetika<br />
RAZGOVOR S POVODOM: DR ACA MARKOVIĆ, PREDSEDNIK UO EPS<br />
Mislimo da ćemo ove godine napraviti veći iskorak u distributivnom<br />
sektoru, a to se ogleda u sledećem: kupićemo 250.000<br />
najmodernijih brojila ko<strong>je</strong> ćemo ugraditi kod potrošača i naravno<br />
kada su u pitanju merne grupe kod industrijskih potrošača, a to<br />
<strong>je</strong> savremena, moderna oprema; da odradimo i podignemo tehnološki<br />
nivo infrastrukture koja prati meren<strong>je</strong> i potrošnju električne<br />
energi<strong>je</strong>. Mi ove godine treba da preuzmemo od EMS-a 56<br />
trafostanica 110 na 35. Ulagaćemo u njih da ih modernizu<strong>je</strong>mo<br />
i podignemo sigurnost njihovog funkcionisanja. Imamo i <strong>je</strong>dan<br />
ambiciozan plan da u 2012. godini ugradimo 100.000 betonskih<br />
stubova. Zašto? U Srbiji postoji 1.100.000 drvenih stubova! Te<br />
betonske stubove ne ugrađu<strong>je</strong>mo zbog samih stubova, nego zato<br />
što ćemo na tim stubovima staviti novu ovesnu opremu, nove<br />
kablove većeg preseka. Time ćemo smanjiti gubitke u mreži i<br />
povećati sigurnost i kvalitet snabdevanja naših potrošača u toj<br />
sredn<strong>je</strong>naponskoj i niskonaponskoj mreži. Istovremeno, daćemo<br />
veću šansu ljudima u poljoprivrednim sredinama za podizan<strong>je</strong><br />
ekonomi<strong>je</strong> i rada. Pazite, u poljoprivredi, tamo gde ima problema<br />
sa električnom energijom, angažuju se dizel agregati. A tu iz 1kg<br />
nafte dobijate 4kg električne energi<strong>je</strong>. Tako dobi<strong>je</strong>na električna<br />
energija <strong>je</strong> 4 puta skuplja po inputu proizvodn<strong>je</strong> poljoprivrednih<br />
proizvoda, čak i do 5 puta, nego što <strong>je</strong> naša cena. Pa zašto onda<br />
ne bi ulagali i pomogli i poljoprivredi, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ona ključni faktor za<br />
razvoj Srbi<strong>je</strong>. Prema tome, energetika <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna <strong>ozbiljna</strong> priča. Mi<br />
smo to prepoznali, s <strong>je</strong>dne strane, a s druge imamo domaće proizvođače<br />
betonskih stubova, u Bajinoj Bašti, Aleksincu, Val<strong>je</strong>vu, da<br />
zaposlimo te kapacitete. Zatim, imamo naše fabrike kablova ko<strong>je</strong><br />
mogu to da proizvode. Imamo <strong>je</strong>dan ozbiljan plan koji bi započeli<br />
u 2012. sa ambicijom da ga završimo za deset godina!<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 17
energetika<br />
PD „ELEKTROISTOK IZGRADNJA“ D.O.O. BEOGRAD<br />
Naših pola veka u<br />
elektroenergetici Srbi<strong>je</strong><br />
18<br />
Pripremio: Srećko Milić, dipl. el. ing, savetnik direktora<br />
Privredno društvo „ELEKTROISTOK<br />
Izgradnja“ d.o.o. osnovano <strong>je</strong> daleke 1961.<br />
godine kao organizacioni deo Preduzeća za<br />
prenos električne energi<strong>je</strong> „ELEKTROISTOK“<br />
(danas JP “Elektromreža Srbi<strong>je</strong>“).<br />
Osnovna delatnost <strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> i izvođen<strong>je</strong><br />
specijalizovanih elektromontažnih radova<br />
pri izgradnji novih i rekonstrukciji posto<strong>je</strong>ćih<br />
elektroenergetskih ob<strong>je</strong>kata visokog napona.<br />
U<br />
proteklih<br />
pola veka, ELEKTROISTOK Izgradnja se permanentno<br />
razvijao, značajno učestvujući u izgradnji<br />
moćnog elektroprenosnog sistema Srbi<strong>je</strong> i postao<br />
firma, kadrovski i stručno kvalitetno osposobl<strong>je</strong>na i<br />
tehnološki veoma razvi<strong>je</strong>na, opreml<strong>je</strong>na savremenim alatima,<br />
opremom i mehanizacijom. Takvim razvo<strong>je</strong>m i osposobljavan<strong>je</strong>m<br />
postali smo <strong>je</strong>dna od vodećih organizacija specijalizovana<br />
za sve vrste elektro radova u elektroenergetskim ob<strong>je</strong>ktima<br />
pogonskog napona do 400 kV.<br />
Naša lista referenci stvarana u proteklih pola veka obuhvata<br />
praktično sve najvažni<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kte u elektroprenosnoj mreži<br />
Srbi<strong>je</strong> i najkraće rečeno obuhvata učešće u:<br />
• izgradnji 89 transformatorskih stanica od kojih<br />
▪ 10 TS 400/220(110) kV,<br />
▪ 16 TS 220/110(35) kV,<br />
▪ 63 TS 110/x kV,<br />
• rekonstrukciji ili proširenju 93 transformatorskih stanica i<br />
elektro postro<strong>je</strong>nja visokog napona u sklopu hidro i termo<br />
elektrana napona 110, 220 i 400 kV;<br />
• pripremi i implementaciji sistema daljinskog upravljanja u<br />
65 transformatorskih stanica i elektropostro<strong>je</strong>nja u termo i<br />
hidroelektranama;<br />
• montaži opreme u 5 Regionalnih Dispečerskih Centara<br />
i nekoliko lokalnih centara za nadzor i upravljan<strong>je</strong> radom<br />
grupa TS 110/x kV.<br />
Delatnost i licence<br />
U okviru dal<strong>je</strong>g razvoja firme, a prateći potrebe tržišta u svojoj<br />
delatnosti „ELEKTROISTOK Izgradnja“ <strong>je</strong> u posledn<strong>je</strong> dve<br />
godine uložio značajan napor da proširi delatnosti i u oblasti<br />
pro<strong>je</strong>ktovanja i izvođenja radova na dalekovodima visokog<br />
napona do 400 kV.<br />
Osposobl<strong>je</strong>nost za sve te vrste radova podrazumeva i posedovan<strong>je</strong><br />
odgovarajućih licenci tako da „ELEKTROISTOK Izgradnja“<br />
sada raspolaže sa sledećim licencama za pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> i građen<strong>je</strong>:<br />
• П051Е1 – pro<strong>je</strong>kti elektroenergetskih instalacija visokog i<br />
sredn<strong>je</strong>g napona za hidroelektrane snage 10 i više MW;<br />
• П052Е1 – pro<strong>je</strong>kti elektroenergetskih instalacija visokog i<br />
sredn<strong>je</strong>g napona za termoelektrane snage 10 i više MW;<br />
• П061Е1 – pro<strong>je</strong>kti elektroenergetskih instalacija visokog i<br />
sredn<strong>je</strong>g napona za dalekovode i kablove napona 110 i više<br />
kV;<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
• П062Е1 – pro<strong>je</strong>kti elektroenergetskih instalacija visokog i<br />
sredn<strong>je</strong>g napona za trafostanice napona 110 i više kV.<br />
kao i<br />
• И051Е1 – izvođen<strong>je</strong> elektroenergetskih instalacija visokog<br />
i sredn<strong>je</strong>g napona za hidroelektrane snage 10 i više MW;<br />
• И052Е1 – izvođen<strong>je</strong> elektroenergetskih instalacija visokog<br />
i sredn<strong>je</strong>g napona za termoelektrane snage 10 i više MW;<br />
• И061Е1 – izvođen<strong>je</strong> elektroenergetskih instalacija visokog<br />
i sredn<strong>je</strong>g napona za dalekovode i kablove napona 110 i<br />
više kV;<br />
• И062Е1 – izvođen<strong>je</strong> elektroenergetskih instalacija visokog i<br />
sredn<strong>je</strong>g napona za trafostanice napona 110 i više kV.<br />
U okviru ispunjavanja svih uslova za izvođen<strong>je</strong> radova iz svo<strong>je</strong><br />
delatnosti, „ELEKTROISTOK Izgradnja“ <strong>je</strong> izradio pro<strong>je</strong>kte tehnoloških<br />
procesa ko<strong>je</strong> ima pri montaži i obradi izolaci<strong>je</strong> velikih<br />
energetskih transformatora napona do 400 kV, i dobio <strong>je</strong> sertifikate<br />
Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog<br />
planiranja za tehnološki proces i opremu koju primenju<strong>je</strong> u<br />
tom postupku.<br />
Takođe su ispun<strong>je</strong>ni uslovi i od istog Ministarstva <strong>je</strong> dobi<strong>je</strong>n<br />
status Operatera za prikupljan<strong>je</strong> i transport neopasnog i opasnog<br />
otpada.<br />
Unapređujući svoj rad u svim segmentima poslovanja „ELEK-<br />
TROISTOK Izgradnja“ <strong>je</strong> uveo i primenju<strong>je</strong> sistem menadžmenta<br />
kvalitetom po standardu SRPS ISO 9001:2008.<br />
Najkraće rečeno, okrenuti smo ka budućnosti.
Oblast rada<br />
Osnovna delatnost <strong>je</strong> izgradnja, rekonstrukcija i održavan<strong>je</strong><br />
transformatorskih stanica i dalekovoda visokog napona do<br />
400 kV. U okviru toga specijalizovani smo za sledeće vrste<br />
usluga:<br />
• Inžen<strong>je</strong>ring i koordinacija realizaci<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kata<br />
▪▪<br />
Definisan<strong>je</strong>, planiran<strong>je</strong> i realizacija pripremnih aktivnosti<br />
u periodu koji prethodi neposrednoj realizaciji izgradn<strong>je</strong><br />
ob<strong>je</strong>kta,<br />
▪▪<br />
Tehnička podrška investitorima pri izradi tehničke dokumentaci<strong>je</strong><br />
i planskih akata,<br />
▪▪<br />
Koordinacija aktivnosti prilikom nabavke i pri<strong>je</strong>ma opreme<br />
i materijala.<br />
• Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> novih, rekonstrukcija ili proširenja posto<strong>je</strong>ćih<br />
ob<strong>je</strong>kata<br />
▪▪<br />
Izrada prethodnih analiza i studija za TS i DV napona do<br />
400 kV,<br />
▪▪<br />
Izrada Idejnih i Glavnih pro<strong>je</strong>kata za TS i DV napona do<br />
400 kV,<br />
▪▪<br />
Tehnička kontrola izrađenih Idejnih odnosno Glavnih pro<strong>je</strong>kata,<br />
▪▪<br />
Izrada Izvođačkih pro<strong>je</strong>kata,<br />
▪▪<br />
Izrada Pro<strong>je</strong>kata izvedenog ob<strong>je</strong>kta.<br />
• Izgradnja novih, rekonstrukcija ili proširenja posto<strong>je</strong>ćih<br />
ob<strong>je</strong>kata<br />
▪▪<br />
Izgradnja transformatorskih stanica i razvodnih postro<strong>je</strong>nja<br />
visokog napona do 400 kV,<br />
▪▪<br />
Izgradnja dalekovoda visokog napona do 400 kV.<br />
• Stručni nadzor<br />
▪▪<br />
Vršen<strong>je</strong> stručnog nadzora nad izvođen<strong>je</strong>m radova u<br />
transformatorskim stanicama i razvodnim postro<strong>je</strong>njima<br />
visokog napona do 400 kV,<br />
▪▪<br />
Vršen<strong>je</strong> stručnog nadzora nad izvođen<strong>je</strong>m radova na<br />
dalekovodima visokog napona do 400 kV.<br />
energetika<br />
PD „ELEKTROISTOK IZGRADNJA“ D.O.O. BEOGRAD<br />
• Funkcionalna ispitivanja<br />
▪▪<br />
Funkcionalna ispitivanja visokonaponske opreme, opreme<br />
za električnu zaštitu i upravljan<strong>je</strong>, funkcionalnih delova<br />
i celog elektroenergetskog postro<strong>je</strong>nja,<br />
▪▪<br />
Izrada ispitnih protokola o izvršenim ispitivanjima.<br />
• Remont i montaža energetskih transformatora visokog<br />
napona<br />
▪▪<br />
Demontaža i montaža energetskih transformatora napona<br />
visokog napona,<br />
▪▪<br />
Obrada izolacionog sistema energetskih transformatora<br />
sušen<strong>je</strong>m, hemijskom regeneracijom i inhibiran<strong>je</strong>m izolacionog<br />
ulja,<br />
▪▪<br />
Havarijske intervenci<strong>je</strong> u slučaju kvara na energetskim<br />
transformatorima.<br />
• Proizvodnja<br />
▪▪<br />
Izrada svih vrsta kontrolnih/relejnih ormana i panela<br />
za unutrašnju i spoljašnju montažu, razvodnih ormana<br />
niskog i sredn<strong>je</strong>g napona,<br />
▪▪<br />
Izrada čeličnih konstrukcija, nosača, stubova, portala za<br />
specijalne namene u elektroenergetskim postro<strong>je</strong>njima.<br />
Poslovna politika firme u sferi osposobljavanja za izvršen<strong>je</strong><br />
zadataka iz svo<strong>je</strong> delatnosti podrazumeva pozitivnu selekciju<br />
i specijalizaciju zaposlenih, poboljšan<strong>je</strong> kvalifikacione strukture,<br />
tehnološke opreml<strong>je</strong>nosti, kao i ovladavan<strong>je</strong> veštinama i<br />
znanjima kroz stručna usavršavanja, ko<strong>je</strong> zahtevaju nove tehnologi<strong>je</strong>.<br />
Uz prethodno, kao i odgovoran pristup svakog radnika svojim<br />
zadacima i poslovima, timski rad, dobro planiran<strong>je</strong> i kvalitetno<br />
izvršen<strong>je</strong>, predstavljaju skup cil<strong>je</strong>va kojim <strong>je</strong> moguće uspešno<br />
obaviti preuzete poslove i dal<strong>je</strong> razvijati i unapređivati svo<strong>je</strong><br />
mesto na tržištu.<br />
Po tome <strong>je</strong> „ELEKTROISTOK Izgradnja“ prepoznatljiv i kod svojih<br />
poslovnih partnera.<br />
ELEKTROISTOK Izgradnja d.o.o.<br />
11060 BEOGRAD, Husinskih rudara 19<br />
tel: +381 (0) 11 2775 199<br />
fax: +381 (0) 11 2758 127<br />
web: www.eii.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 19
energetika<br />
EATON ELECTRIC D.O.O.<br />
Eaton-ova Xiria - pametan izbor<br />
Problem gasa SF6 (sumpor heksafluorid)<br />
dobija sve više na značaju kako raste broj<br />
energetskih prekidača koji koriste ovaj medijum.<br />
Sa aspekta zaštite životne sredine posto<strong>je</strong> dva<br />
osnovna štetna efekta ko<strong>je</strong> ovaj gas stvara. Prvi<br />
se javlja prilikom n<strong>je</strong>govog direktnog ispuštanja<br />
u atmosferu gde dolazi do n<strong>je</strong>gove hemijske<br />
reakci<strong>je</strong> sa gasovima iz zemljine atmosfere čime<br />
se ošteću<strong>je</strong> ozonski omotač i stvaraju „ozonske<br />
rupe“. Ovakve pojave su relativno česte tokom<br />
svakodnevne eksploataci<strong>je</strong> visokonaponske i<br />
sredn<strong>je</strong>naponske rasklopne opreme i popuštanja<br />
zaptivača na komorama sa SF6 gasom. Drugi<br />
štetni efekat izazivaju čvrsti produkti koji nastaju<br />
u komorama prekidača prilikom gašenja luka.<br />
Ovi produkti se oslobađaju u okolinu prilikom<br />
revizi<strong>je</strong> komora, veoma su toksični za živa bića<br />
i mogu da zagade zemljište i vodu. Rešen<strong>je</strong><br />
problema stiže iz kompani<strong>je</strong> Eaton electric.<br />
Pošto se SF6 nalazi na listi gasova koji izazivaju efekat<br />
staklene bašte n<strong>je</strong>gova upotreba u EU podrazumeva i<br />
plaćan<strong>je</strong> ekološkog poreza (kategorija poreza na zagađenja<br />
i izvore). Poreska osnovica definisana <strong>je</strong> količinom<br />
upotrebl<strong>je</strong>ne materi<strong>je</strong>.<br />
S druge strane, sa aspekta energetskih kompanija i industri<strong>je</strong>,<br />
distributivna mreža svakodnevno se susreće sa sve strožijim<br />
zahtevima. To pre svega znači da sigurnost i pouzdanost moraju<br />
biti primarno zadovol<strong>je</strong>ni uz poseban osvrt na ukupne troškove<br />
eksploataci<strong>je</strong> i životni vek distributivne mreže.<br />
Održivost i zaštita životne sredine su kriterijumi ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Eaton<br />
uzeo za polaznu tačku u dizajniranju nove generaci<strong>je</strong> „Ring Main<br />
Unit“-a – kako u procesu proizvodn<strong>je</strong>, tako i eksploataci<strong>je</strong> u celom<br />
životnom veku <strong>je</strong>dinice, uključujući i recikliran<strong>je</strong> materijala koji se<br />
koriste. Na osnovu ovih postavki, Eaton <strong>je</strong> lansirao Xiriu – sistem<br />
koji odgovara sadašn<strong>je</strong>m i budućem razvoju na liberalizovanom<br />
energetskom tržištu.<br />
Xiria pametno rešen<strong>je</strong><br />
Xiria <strong>je</strong> ime nove generaci<strong>je</strong> „Ring Main Unit“-a (RMU), bez SF6<br />
gasa, izolavane vazduhom sa vakuumskom tehnologijom uklapanja.<br />
Odliku<strong>je</strong> se visokim stepenom funkcionalne bezbednosti i<br />
pogodna <strong>je</strong> za aplikaci<strong>je</strong> od 3,6 do 24 kV. Nazivna struja sabirnica<br />
<strong>je</strong> 630A. Xiria <strong>je</strong> uz to prilično kompaktno rešen<strong>je</strong>, visine 1305mm,<br />
dubine svega 600mm i koraka 350mm. Isporuču<strong>je</strong> se u verziji od<br />
dva, tri, četiri i pet panela. Primarni delovi (koji su pod naponom)<br />
i mehanizam rasklapanja nalaze se u potpuno oklopl<strong>je</strong>nom kućištu<br />
ko<strong>je</strong> štiti sistem od uticaja okruženja.<br />
Na raspolaganju su paneli u dve verzi<strong>je</strong>:<br />
• Panel sa vakuumski rastavljačem za kablovsko pol<strong>je</strong>;<br />
• Panel sa vakuumski prekidačem za zaštitu transformatora i<br />
kablovskih vodova.<br />
Obe varijante panela se mogu<br />
isporučivati u konfiguraciji<br />
koja <strong>je</strong> zahtevana od strane<br />
korisnika. Panel sa vakuumskim<br />
prekidačem <strong>je</strong> opreml<strong>je</strong>n<br />
elektronskim zaštitnim rele<strong>je</strong>m.<br />
Ovo <strong>je</strong> moderna, bezbedna<br />
i prilagodljiva zamena<br />
zaštiti sa osiguračima visokog<br />
učinka. Relej omogućava veoma<br />
<strong>je</strong>dnostavno prilagođen<strong>je</strong><br />
automatizovanim distributivnim<br />
mrežama.<br />
Mehanički životni vek vakuumskih<br />
komora <strong>je</strong> 30.000 operacija. Za gašen<strong>je</strong> luka koristi se princip<br />
difuznog rasterećenja. Predviđeni životni vek postro<strong>je</strong>nja <strong>je</strong> 30<br />
godina bez održavanja.<br />
Ove specifične karakteristike svrstavaju Xiriu u sistem <strong>je</strong>dnostavan<br />
za korišćen<strong>je</strong> koji u potpunosti odgovara promenjivim zahtevima<br />
elektrodistributivnih sistema, kako sada, tako i u budućnosti.<br />
Bez održavanja<br />
Svi delovi pod naponom i rasklopni mehanizmi<br />
Xiria posto<strong>je</strong>nja smešteni su u potpuno zaptivenom<br />
kućištu, ko<strong>je</strong> štiti od prašine, vlage i ostalih<br />
uticaja okoline čime se smanju<strong>je</strong> negativan uticaj<br />
na funkcionalnost postro<strong>je</strong>nja. Sklopni mehanizam <strong>je</strong> sastavl<strong>je</strong>n<br />
od minimalnog broja potrebnih delova i posebno <strong>je</strong> prilagođen<br />
uklapanju/rasklapanju nakon dugog perioda<br />
neaktivnosti – upravo ono što se u praksi<br />
najčešće dešava. Šta više, mehanizam ne<br />
koristi nikakve lubrikante, što takođe doprinosi<br />
većoj sigurnosti u radu.<br />
Kako <strong>je</strong> Xiria sistem koji ne zahteva održavan<strong>je</strong>,<br />
značajno se smanjuju troškovi provere i<br />
održavanja sistema, a sve to bez negativnog<br />
uticaja na pouzdanost distributivne mreže.<br />
Potpuno bezbedno<br />
Pri obavljanju operativnih aktivnosti i rada na<br />
kablovima, posebno <strong>je</strong> važno imati nedvosmislenu<br />
i tačnu indikaciju statusa. Kada se radi o zaštiti<br />
osoblja ne treba ništa prepuštati slučaju. Upravo<br />
zato <strong>je</strong> Xiria opreml<strong>je</strong>na prozorčićima<br />
za vizuelnu kontrolu<br />
rastavl<strong>je</strong>nog stanja prekidačkog<br />
mehanizma između<br />
kabla i sabirničkog sistema.<br />
Vidljivo, otporno na kratak<br />
spoj, uzeml<strong>je</strong>n može biti prekidač<br />
ili rastavljač.<br />
20<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetika<br />
EATON ELECTRIC D.O.O.<br />
Xiria <strong>je</strong> dizajnirana sa potpuno oklopl<strong>je</strong>nim metalnim kućištem u<br />
kombinaciji sa izolacijom svake faze što smanju<strong>je</strong> rizik od interne<br />
greške na apsolutni minimum. Kućište <strong>je</strong> testirano prema KEMA<br />
standardima. Pri konstrukciji mehanizma primen<strong>je</strong>no <strong>je</strong> pozitivno<br />
blokiran<strong>je</strong> što praktično znači da postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong> rukovaocu ne<br />
dozvoljava grešku u manipulaciji koja bi ugrozila n<strong>je</strong>govu bezbednost<br />
i dovela do eventualnog oštećenja postro<strong>je</strong>nja.<br />
Kompaktan dizajn<br />
Xiria <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od najmanjih RMU–a svo<strong>je</strong> vrste.<br />
Visok stepen kompaktnosti <strong>je</strong> rezultat kombinaci<strong>je</strong><br />
tehnologija korišćenih u Eaton-u – kontrole<br />
električnih polja, izolaci<strong>je</strong> i korišćen<strong>je</strong> ekstremno<br />
kompaktnih vakuumskih prekidača/rastavljača. Svojom<br />
veličinom Xiria doprinosi direktnoj uštedi u prostoru za nova<br />
postro<strong>je</strong>nja kao i za renoviran<strong>je</strong> starih zbog minimalne površine<br />
koju zahteva n<strong>je</strong>na instalacija.<br />
Spremna za automatizaciju<br />
Xiria <strong>je</strong> kompletno pripreml<strong>je</strong>na za sisteme<br />
daljinskog upravljanja. Za Xiriu <strong>je</strong> dostupan veliki<br />
broj dodatnih opcija u zavisnosti od složenosti<br />
daljinske signalizaci<strong>je</strong> i kontrole. Ovakve opci<strong>je</strong><br />
su modularne tako da se mogu vrlo brzo i <strong>je</strong>dnostavno dodavati<br />
u budućnosti. Na ovaj način Xiria ide u susret budućim razvojima<br />
automatizaci<strong>je</strong> i kontrole rukovanja.<br />
Čisto i zeleno<br />
Xiria <strong>je</strong> napravl<strong>je</strong>na isključivo od materijala koji<br />
su ekološki bezbedni po okružen<strong>je</strong>. Medij za izolaciju<br />
<strong>je</strong> čist, suvi vazduh dok <strong>je</strong> medij za prekidan<strong>je</strong><br />
vakuum. Na ovaj način Xiria odgovara zahtevima<br />
za održivost u sistemima distribuci<strong>je</strong> električne energi<strong>je</strong>.<br />
Postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong> se <strong>je</strong>dnostavno može razmontirati na kraju n<strong>je</strong>govog<br />
eksploatacionog veka,<br />
dok se materijali koji<br />
su korišćeni mogu<br />
ponovo koristiti. Ova<br />
postro<strong>je</strong>nja se mogu<br />
reciklirati i na taj<br />
način umanjiti troškove<br />
i ekološke takse<br />
prilikom demontaže<br />
ovog postro<strong>je</strong>nja na<br />
kraju n<strong>je</strong>govog životnog<br />
veka.<br />
Xiria postro<strong>je</strong>nja se mogu koristiti u kompaktnim distributivnim<br />
trafo stanicama, kao i u trafo stanicama u industriji. Idealna <strong>je</strong> za<br />
decentralizovane generatorske sisteme kao što su vetrogeneratori.<br />
Do sada <strong>je</strong> kompanija Eaton proizvela i prodala preko 50.000<br />
postro<strong>je</strong>nja ovog tipa!<br />
Eaton electric d.o.o. u maju prošle godine organizovao <strong>je</strong><br />
„Road show“. Demo kamion u sklopu svo<strong>je</strong> evropske turne<strong>je</strong><br />
posetio <strong>je</strong> i našu zemlju. U Novom Sadu, Beogradu, Nišu,<br />
Kragu<strong>je</strong>vcu i Kral<strong>je</strong>vu održane su veoma posećene prezentaci<strong>je</strong><br />
kojima su prisustvovali zaposleni u EPS-u, predstavnici<br />
industri<strong>je</strong> i lokalni partneri. Svoju premi<strong>je</strong>ru na našem<br />
tržištu Xiria <strong>je</strong> doživela, baš kako joj i doliku<strong>je</strong>, na mestu gde<br />
se proizvodi zelena energija - na HE Đerdap 2!<br />
Više informacija o svim<br />
EATON proizvodima možete pronaći<br />
na www.eaton.com<br />
Eaton electric d.o.o.<br />
Sremska Mitrovica<br />
Rumski drum br. 13<br />
Prodaja – Ogranak Beograd<br />
Milutina Milankovića 7<br />
11070 Novi Beograd<br />
011 3777 007<br />
011 3777 017<br />
www.eaton.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 21
energetika<br />
Zavidni rezultati i veliko poveren<strong>je</strong> za<br />
kratko vreme...<br />
BAT PROING d.o.o. <strong>je</strong> privredno društvo sa sedištem u Beogradu. Osnovne delatnosti kompani<strong>je</strong><br />
su trgovina, pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> i inžen<strong>je</strong>ring i konsalting usluge u oblasti elektroenergetike.<br />
BAT PROING d.o.o. <strong>je</strong> ekskluzivni zastupnik ili partner renomiranih svetskih proizvođača<br />
elektroopreme.<br />
Velika poseta na ovogodišn<strong>je</strong>m sajmu<br />
Energetike u Beogradu, navela nas <strong>je</strong><br />
da ih predstavimo i na stranama Industri<strong>je</strong>.<br />
Sagovornik nam <strong>je</strong> bio direktor<br />
Aleksandar Bogavac.<br />
Na samom početku razgovora direkor<br />
BAT PROING-a istakao <strong>je</strong> da iako <strong>je</strong><br />
kompanija počela sa radom januara<br />
2010. godine, do sada su već napravl<strong>je</strong>ni<br />
zavidni rezultati. I to uprkos teškoćama<br />
ko<strong>je</strong> prate svačiji početak: nova<br />
firma, nove fabrike na tržištu...<br />
Danas se BAT PROING ističe svojim<br />
kvalitetom koji <strong>je</strong> prepoznat i na ovogodišn<strong>je</strong>m<br />
Sajmu energetike. Mnoge<br />
kompani<strong>je</strong> pominju BAT PROING kao<br />
isporučioca kvalitetne opreme.<br />
Aleksandar Bogavac,<br />
direktor BAT PROING d.o.o.<br />
• Lemi trafo - proizvodnja uljnih<br />
transformatora snage do 12.5 MVA,<br />
naponskog nivoa do 35 kV<br />
• TMC Transformers - proizvodnja<br />
suvih transformatora snage do 20<br />
MVA, naponskog nivoa do 35 kV<br />
• Graziadio & C. S.p.A. - proizvodnja<br />
oklopl<strong>je</strong>nih šinskih razvoda stru<strong>je</strong> do<br />
6300 A, do IP68, naponskog nivoa<br />
do 24 kV<br />
• Arteche - proizvodnja strujnih i<br />
naponskih mernih transformatora<br />
naponskog nivoa do 400 kV.<br />
U odgovoru na pitan<strong>je</strong> o tajni ovakvog poslovanja, Bogavac kaže<br />
da su kvalitet isporučene opreme i profesionalnost doveli do značajnog<br />
povećanja obima posla u ovoj godini. „Još na prošlom Sajmu<br />
tehnike u Beogradu, dobili smo nagradu sajma za izloženi uljni<br />
trafo proizvodn<strong>je</strong> Lemi Trafo“, podseća naš sagovornik i doda<strong>je</strong>:<br />
„U ovoj godini isporučen <strong>je</strong> transformator 4MVA za RTB Bor, kao<br />
i mnogo transformatora i ostale energetske opreme za veliki<br />
broj ob<strong>je</strong>kata u Srbiji. Tu bih izdvojio Industriju mesa Mati<strong>je</strong>vić,<br />
Jelen Do, hotel Holiday Inn u Novom Sadu, NIS, Mercator Jagodina,<br />
Outlet centar Inđija, Tempo Ada, Roda Zrenjanin, Johnson<br />
Controls Kragu<strong>je</strong>vac... U novembru 2011. godine potpisan <strong>je</strong><br />
ugovor za isporuku 21 transformatora za Elektroprivredu Crne<br />
Gore“, obaveštava nas direktor BAT PROING-a.<br />
Ovo posledn<strong>je</strong> nas <strong>je</strong> nagnalo da pitamo i za to na kojim sve<br />
tržištima poslu<strong>je</strong> BAT PROING.<br />
Uz nabrajan<strong>je</strong> tržišta Srbi<strong>je</strong>, Crne Gore i<br />
Bosne i Hercegovine, Bogavac doda<strong>je</strong> da<br />
kompanija BAT PROING može da ponudi<br />
kompletnu energetsku opremu za izgradnju<br />
<strong>je</strong>dne trafo stanice. „U osnovi, to su<br />
uljni transformatori, suvi transformatori,<br />
oklopl<strong>je</strong>ni šinski razvodi, merni transformatori...“,<br />
navodi Bogavac. „Takođe,<br />
potpisan <strong>je</strong> ugovor o poslovno tehničkoj<br />
saradnji sa firmom ABB, čime <strong>je</strong> naša<br />
ponuda proširena sredn<strong>je</strong>naponskim<br />
postro<strong>je</strong>njima ovog renomiranog svetskog<br />
proizvođača. Možemo da se pohvalimo<br />
da smo u ovom kratkom roku, koliko<br />
postoji firma, uspeli da steknemo veliko<br />
poveren<strong>je</strong> svih dosadašnjih kli<strong>je</strong>nata.<br />
Fabrika LEMI TRAFO nalazi<br />
se u Perniku i prostire se na<br />
8.000m². Sa blizu 100 zaposlenih<br />
ima proizvodni kapacitet<br />
od preko 1200 transformatora<br />
godišn<strong>je</strong>. U proizvodnom<br />
programu se nalaze transformatori<br />
sa i bez konzervatora,<br />
napona do 35 kV, snage do<br />
12.5 MVA. Proizvedeni transformatori su uspešno prošli tipska<br />
i specijalna ispitivanja u svetski priznatim laboratorijama: CEZI<br />
Italy i “ICMET” Craiova, Rumunija. Fabrika posedu<strong>je</strong> standarde<br />
ISO 9001-2008, ISO 14001-2008 i OHSAS 18001-2004<br />
22<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetika<br />
Još od svog osnivanja daleke 1956. godine, Graziadio<br />
&C.S.p.A zauzima vodeće mesto među svetskim proizvođačima<br />
oklopl<strong>je</strong>nih šinskih razvoda. U fabrikama u Rivoliju<br />
i Carru, proizvode se oklopl<strong>je</strong>ni šinski razvodi napona do<br />
24kV, stru<strong>je</strong> do 6300A i u zaštiti do IP68. Proizvodni program<br />
pokriva sve: od šinskih razvoda osvetl<strong>je</strong>nja, preko niskonaponskih<br />
šinskih razvoda, pa sve do najzahtevnijih sredn<strong>je</strong>naponskih<br />
oklopl<strong>je</strong>nih šinskih razvoda.<br />
Dugogodišn<strong>je</strong> iskustvo u rekonstrukcijama elektropostro<strong>je</strong>nja<br />
omoguću<strong>je</strong> brojnim kli<strong>je</strong>ntima brzo i efikasno rešen<strong>je</strong> svih problema<br />
na:<br />
• izgradnji novih trafo stanica;<br />
• zameni piralenske opreme (transformatora i kondenzatora)<br />
krajnjim zbrinjavan<strong>je</strong>m opasnog otpada, isporukom i montažom<br />
nove opreme;<br />
• regulaciji elektromotornih pogona uz pomoću najsavremenijih<br />
motora, frekventnih regulatora i soft startera;<br />
• rekonstrukciji elektropostro<strong>je</strong>nja na svim naponskim nivoima.<br />
Ni <strong>je</strong>dnom se ni<strong>je</strong> desilo da smo kasnili sa isporukama, izlazilo<br />
se u susret zahtevima kli<strong>je</strong>nata“, s ponosom ističe naš domaćin.<br />
Uz sve ovo treba navesti da BAT PROING svojom ponudom može<br />
da zadovolji skoro sve grane industri<strong>je</strong>. „To podrazumeva infrastrukturne<br />
pro<strong>je</strong>kte, tešku industriju, građevinu, kamenolome,<br />
gasovode, rudarstvo, gradske komunalne službe, industriju<br />
reciklaže itd“, kaže na kraju ovog predstavljanja Aleksandar<br />
Bogavac, direktor kompani<strong>je</strong> BAT PROING. O ovoj firmi i n<strong>je</strong>nim<br />
proizvodima i uslugama, kao i o načinu poslovanja možete se i<br />
sami uveriti.<br />
Za više informacija:<br />
BAT PROING d.o.o.<br />
Grčića Milenka 82<br />
11000 Beograd<br />
tel: +381 11 414 04 34<br />
tel/fax: +381 11 285 02 66<br />
mob: +381 63 102 54 88<br />
e-mail: aleksandar.bogavac@batproing.rs,<br />
office@batproing.rs<br />
web: www.batproing.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 23
energetika<br />
Realizacija i primena<br />
sredn<strong>je</strong>naponskih soft startera<br />
Naponski opseg sredn<strong>je</strong>naponskih soft startera <strong>je</strong> od 2,3V do<br />
15kV. Rade se za snage od 200kW do 26MW.<br />
Karakteristike<br />
• Sofisticirana zaštita motora;<br />
• Jednostavna upotreba i rukovan<strong>je</strong>;<br />
• Niskonaponski test mod – puno testiran<strong>je</strong> sa malim niskonaponskim<br />
motorom, bez specijalne opreme;<br />
• RS485 i Profibus komunikacija;<br />
• Strujni limit;<br />
Slika 1:<br />
Realizacija multistart i multistop sredn<strong>je</strong><br />
naponskog soft startera<br />
Uopšteno o sredn<strong>je</strong>naponskim soft starterima,<br />
proizvođača SOLCON<br />
Treća generacija mikroprocesorskog sredn<strong>je</strong>naponskog soft<br />
startera, HRVS-DN, namen<strong>je</strong>na <strong>je</strong> za upotrebu kod standardnih<br />
asinhronih i sinhronih motora. HRVS-DN <strong>je</strong> visoko sofisticiran<br />
digitalni soft starter koji obezbeđu<strong>je</strong> mekano ubrzan<strong>je</strong> i usporavan<strong>je</strong>,<br />
eliminiše strujne pikove na strani motora i mehaničke<br />
pikove na strani motora i opterećenja. Isporuču<strong>je</strong> se samostalno<br />
ili u razvodnom ormanu prema želji kupca. Izrađu<strong>je</strong> se prema ISO<br />
9001:2000. Testiran <strong>je</strong> u skladu sa EMC zahtevima i zadovoljava<br />
sledeće standarde: EN 61000-6-4 i EN 61000-6-2. Takođe zadovoljava<br />
EN 50178, deo HD 625.I.<br />
• Kontrola pumpe – sprečavan<strong>je</strong> nadpritiska tokom startovanja<br />
i vodenog čekića tokom zaustavljanja (slika 3) Kontrola<br />
momenta;<br />
• Dupla podešavanja – dve start/stop karakteristike za različita<br />
opterećenja i dvobrzinske motore;<br />
• Pulsni start (kick start) sa podesivim nivoom startnog napona<br />
i vremenom startnog impulsa;<br />
• Tacho/enkoder feedback (opcija);<br />
• Namen<strong>je</strong>n <strong>je</strong> za teške uslove rada (slika 9);<br />
• Rad na temperaturama i do 50° stepeni celzijusa (sllika 5);<br />
• Mogućnost izvedbe u razvodnim ormanima predviđenih za<br />
rad u Ex zoni.<br />
Line Busbars<br />
Connections<br />
Line Contactor<br />
Door Switch<br />
Electronic Potential<br />
Transformer<br />
Fiber-optic connections<br />
Operating Panel<br />
(behind glass)<br />
Soft Starter Control<br />
Module<br />
Cabinet Light<br />
Soft Starter Power<br />
Section<br />
Status Indications<br />
Motor Protection Relay<br />
Operating Controls<br />
Segregated L.V.<br />
Compartment<br />
L.V. Controls<br />
Bypass Contactor<br />
Motor Connections<br />
Ground Bus<br />
Slika 2:<br />
Slo<strong>je</strong>viti presek tipičnog ormana u koji <strong>je</strong><br />
smešten sredn<strong>je</strong>naponski soft starter<br />
Slika 3:<br />
Dijagram kontrole pumpe<br />
24<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetika<br />
Tipične aplikaci<strong>je</strong>:<br />
• Pumpe,<br />
• Kompresori i čileri (rashladni sistemi) – Slika 7,<br />
• Ventilatori i centrifuge,<br />
• Konve<strong>je</strong>ri i elevatori,<br />
• Sistemi sa povratnom brzinskom spregom,<br />
• Sistemi koji se startuju sa slabih napajanja (dizel generatori,<br />
dugačke napojne lini<strong>je</strong>...)<br />
Slika 4:<br />
Snabdevan<strong>je</strong> vodom rudnika bakra<br />
u pustinji Calama<br />
Snabdevan<strong>je</strong> vodom rudnika bakra u pustinji Calama, u Čileu, na<br />
visini od preko 3000 metara iznad nivoa mora, obezbeđeno <strong>je</strong><br />
primenom HRVS-DN u IP44 zaštitnom razvodnom ormanu. Specijalna<br />
4160V konstrukcija <strong>je</strong> dizajnirana tako da se omogući primena<br />
na ovoj nadmorskoj visini i udal<strong>je</strong>nosti vodovodnog sistema.<br />
Soft starter <strong>je</strong> ojačan i pogodan za instalaciju u seizmičkim<br />
zonama 3 i 4.<br />
Slika 6:<br />
Klima čileri su visoko inertna opterećenja koja<br />
zahtevaju vreme od 30 sekundi da dostignu<br />
operativnu brzinu i nominalnu struju.<br />
Slika 7:<br />
Tri ventilatora u čeličani Severstahl, Cherepovetz,<br />
Rusija, svaki pogon<strong>je</strong>n sa sinhronim motorom od<br />
10kV 167A. HRVS-DN se isporučivao u Multi-Start<br />
aranžmanu, tako što se tri sinhrona motora<br />
startuju sekvencijalno, <strong>je</strong>dan za drugim.<br />
Slika 5:<br />
Grafički prikaz sastavnih delova HRVS-DN<br />
Slika 8:<br />
Ventilacija u rudarskoj industriji, u Tanzaniji.<br />
HRVS-DN sredn<strong>je</strong>naponski soft starteri od 6kV su<br />
pogonili ventilatore za svež vazduh. Ormani su<br />
uključivali punu zaštitu motora i monitoring.<br />
MIKRO KONTROL<br />
Vase Pelagića 30, Beograd<br />
tel: +381 (0) 11 3699080<br />
fax: +381 (0) 11 3699939<br />
e-mail: office@mikrokontrol.rs<br />
web: www.mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Niš:<br />
Jovana Ristića 11, Niš<br />
tel/fax: +381 (0) 18 4511 884,<br />
+381 (0) 18 4519 192<br />
e-mail: nis@mikrokontrol.rs<br />
Predstavništvo Novi Sad:<br />
tel/fax: +381 (0) 21 469 501,<br />
+381 (0) 21 646 6543<br />
e-mail: ns@mikrokontrol.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 25
energetska efikasnost efikasnost<br />
ABB<br />
Dodir inteligenci<strong>je</strong>...<br />
Nova zgrada Oblasne Kontrole leta<br />
u Beogradu izvedena <strong>je</strong> po konceptu<br />
energetske efikasnosti, što znači sa vrlo<br />
malom potrošnjom energi<strong>je</strong> i integrisanim<br />
upravljan<strong>je</strong>m sa više nivoa. Zgrada ima i<br />
potpuno automatizovane funkci<strong>je</strong> sa elementima<br />
samostalnog odlučivanja sistema. Napajan<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> redudantno iz više izvora ko<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>ktu<br />
omoguću<strong>je</strong> apsolutnu nezavisnost od mreže<br />
u vrlo dugom vremenskom periodu. Sistem<br />
upravljanja <strong>je</strong> softverski konfigurabilan, a veliki<br />
broj senzora temperature, svetla, prisustva,<br />
kretanja, svrstava ovu zgradu u red Pametnih<br />
Zgrada kojih na ovom nivou ima jako malo u<br />
regionu.<br />
Reč <strong>je</strong> o pro<strong>je</strong>ktu koji <strong>je</strong> nastao kao rezultat dobre<br />
poslovne saradn<strong>je</strong> dve kuće stručnjaka: kompani<strong>je</strong><br />
ABB i Pro<strong>je</strong>ktomontaže. Rezultat <strong>je</strong> zgrada Oblasne<br />
Kontrole leta koja <strong>je</strong> opreml<strong>je</strong>na najsavremenijim<br />
sistemima automatskog upravljanja, potpuno u skladu sa trendom<br />
uštede električne energi<strong>je</strong>.<br />
Upravljan<strong>je</strong> klimom, rasvetom, žaluzinama <strong>je</strong> moguće sa lokalnih<br />
zidnih tastera direktno preko KNX mreže (prvi nivo), sa tač<br />
panela ili kompjutera preko LAN mreže naravno uz neophodna<br />
ovlašćenja (drugi nivo), moguće <strong>je</strong> i sa mobilnih telefona korisnika,<br />
preko WIFI mreže, uz dozvolu sistema (treći nivo), a moguće<br />
<strong>je</strong> i preko interneta ili WAN mreže (četvrti nivo) ukoliko se dozvoli.<br />
Svaki alarm u sistemu se može automatski proslediti SMS<br />
porukom na mobilne telefone službe održavanja. Svetla i klima<br />
u kancelarijama se automatski podešavaju na zadatu vrednost<br />
(400lx, 22 o C) i to samo kada <strong>je</strong> prisutan korisnik prostora. U hodnicima<br />
i toaletima svetla se automatski uključuju na pokret.<br />
Svaka po<strong>je</strong>dinačna svetiljka može se po potrebi ručno podešavati<br />
na žel<strong>je</strong>ni nivo osvetl<strong>je</strong>nja sa lokalnog tastera u prostoriji. Takođe,<br />
<strong>je</strong>dan pritisak na taster dovoljan <strong>je</strong> da pokrene i odgovarajuću<br />
scenu, na primer u Multifunkcionalnoj Sali, ili na centralnim lusterima,<br />
koji mogu imati različite programabilne nizove scena sa<br />
kolor i belim svetiljkama.<br />
Samo za potrebe HVAC i rasvete postoji 14 tač panela, 5<br />
upravljačkih računara, dvadesetčetvoroportni preklopnik, dva<br />
servera, više od 100 pametnih tastera - senzora za meren<strong>je</strong> i<br />
regulaciju temperature i rasvete lokalno po kancelarijama, više<br />
stotina različitih lokalnih kontrolera, aktora, „gateway“-a, i drugih<br />
uređaja koji daju komfor i sigurnost u upravljanju. U elektro-razvodnim<br />
ormanima, pored rasklopne opreme nalazi se i KNX oprema<br />
ABB proizvodn<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> u funkciji koncepta Pametne Zgrade.<br />
U svakoj kancelariji postoji ABB KNX senzor za pokazivan<strong>je</strong> prisustva<br />
i za osvetl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> koji održava nivo svetla u prostoru na zadatoj<br />
vrednosti i dan i noć, ali samo kada <strong>je</strong> korisnik prisutan. Postoji,<br />
naravno, mogućnost manuelnog komandovanja sa bilo kog nivoa,<br />
a ko<strong>je</strong> ima viši prioritet od automatskog rada.<br />
Sistem <strong>je</strong> koncipiran tako da se različiti uređaji sa različitim protokolima<br />
integrišu u <strong>je</strong>dan, <strong>je</strong>dinstven sistem integralnog upravljanja,<br />
nezavisno od toga da li su u osnovi uređaji: za meren<strong>je</strong><br />
električne energi<strong>je</strong> MODBUS, za toplotnu energiju MBUS, za kontrolu<br />
rasvete DALI, za upravljan<strong>je</strong> HVAC sistemima NOVANET, za<br />
električne instalaci<strong>je</strong> KNX, za Ethernet komunikaciju između kontrolera<br />
i servera UDP, KNX/IP, TCP/IP, kao i bežični protokol WIFI.<br />
Na Centralnom upravljačkom računaru koji ima ulogu Scada servera<br />
svi protokoli su ob<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni u <strong>je</strong>dnu aplikaciju pa <strong>je</strong> moguće<br />
veoma <strong>je</strong>dnostavno upravljan<strong>je</strong> i praćen<strong>je</strong> svih tehničkih sistema<br />
u ob<strong>je</strong>ktu izuzev sistema za Kontrolu leta. Ostali računari su radne<br />
stanice (Kli<strong>je</strong>nti) Scada servera i takođe mogu upravljati i pratiti<br />
bitne veličine sa stanovišta upravljanja preko Ethernet veze sa<br />
Serverom. To omoguću<strong>je</strong> da se vrši upravljan<strong>je</strong> sa minimalnom<br />
potrošnjom energi<strong>je</strong> uz ostvaren<strong>je</strong> velikih ušteda pa ova zgrada<br />
svakako spada u red „Zelenih zgrada“.<br />
Takođe, omogućeno <strong>je</strong> da <strong>je</strong>dan operater upravlja ob<strong>je</strong>ktom, uz<br />
sve informaci<strong>je</strong> o radu sistema, pa <strong>je</strong> mogućnost otkaza tehničkih<br />
sistema sman<strong>je</strong>na, a ukoliko ipak dođe do kvara, vreme za konstataciju<br />
kvara i sanaciju svedeno <strong>je</strong> na minimum. Ethernet sistem<br />
za upravljan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>ktom <strong>je</strong> potpuno nezavisna virtuelna<br />
mreža pa nema mogućnosti za upad sa ostalih virtuelnih mreža<br />
ob<strong>je</strong>kta. WIFI mreža za upravljan<strong>je</strong> takođe ima visok nivo zaštite,<br />
pa <strong>je</strong> upad u sistem isključen.<br />
26<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetska energetska efikasnost<br />
ABB<br />
Na ob<strong>je</strong>ktu posto<strong>je</strong> tri vrste napajanja:<br />
▪▪<br />
Mrežno<br />
▪▪<br />
Agregatsko<br />
▪▪<br />
Besprekidno<br />
Mrežno napajan<strong>je</strong> <strong>je</strong> napajan<strong>je</strong> iz električne distributivne mreže.<br />
U ob<strong>je</strong>ktu se nalaze dva suva transformatora ABB 10/0,4 kV/<br />
kV. Ovi transformatori su povezani u prsten, za<strong>je</strong>dno sa ostalim<br />
potrošačima u okolini (Aerodrom, Muzej vazduhoplovstva, “stara”<br />
zgrada Kontrole letenja...). To znači da će u slučaju prekida napojnog<br />
kabla na <strong>je</strong>dnom mestu, napajan<strong>je</strong> biti obezbeđeno drugom<br />
stranom prstena. Kompletno sredn<strong>je</strong>naponsko i niskonaponsko<br />
postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong> <strong>je</strong> ABB proizvodn<strong>je</strong>, ko<strong>je</strong> obezbeđu<strong>je</strong> maksimalnu sigurnost<br />
mrežnog napajanja. Veza transformatora i NN postro<strong>je</strong>nja<br />
<strong>je</strong> izvedena ABB šinskim razvodom. Za napajan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta <strong>je</strong> dovoljan<br />
<strong>je</strong>dan transformator tako da postoji 100% rezerva u mrežnom<br />
napajanju. Takođe, svi razvodni ormani su postavl<strong>je</strong>ni redundantno,<br />
sa dva napajanja, pa <strong>je</strong> moguće u slučaju potrebe prebaciti<br />
napajan<strong>je</strong> na rezervni napojni kabl <strong>je</strong>dnostavnim preklapan<strong>je</strong>m<br />
ABB prekidača 1-0-2.<br />
U slučaju nestanka gradske distributivne mreže postoji i rezervno<br />
napajan<strong>je</strong> sa dizel agregata. U slučaju nestanka napajanja iz gradske<br />
distributivne mreže, dizel agregati se automatski uključuju i<br />
obezbeđuju napajan<strong>je</strong> određenim grupama potrošača u ob<strong>je</strong>ktu.<br />
Period bez napajanja (između prekida napajanja iz distributivne<br />
mreže i startovanja agregata) iznosi 15 sekundi. Agregati su povezani<br />
sa mrežnim napajan<strong>je</strong>m ABB prekidačima sa mehaničkom<br />
blokadom (mrežni i agregatski prekidač ne mogu biti uključeni<br />
istovremeno!).<br />
Kao treći stepen sigurnosti postoji i Besprekidno napajan<strong>je</strong><br />
ko<strong>je</strong> obezbeđuju UPS uređaji. U ob<strong>je</strong>ktu postoji određen broj<br />
potrošača, koji ne smeju da ostanu bez kvalitetnog napajanja.<br />
Ovi potrošači se napajaju iz UPS uređaja. Posto<strong>je</strong> dve grupe UPS<br />
uređaja, ko<strong>je</strong> su potpuno nezavisne. Svi važni potrošači imaju dvostruko<br />
napajan<strong>je</strong> – i iz <strong>je</strong>dne i iz druge grupe UPS uređaja. Pored<br />
toga, svaka od ovih grupa ima stoprocentnu redundantnost, što<br />
znači da bi u slučaju otkazivanja <strong>je</strong>dnog od uređaja, drugi bio<br />
u stanju da na sebe preuzme 100% opterećenja. Sva rasklopna<br />
oprema za povezivan<strong>je</strong> UPS uređaja <strong>je</strong> takođe ABB.<br />
Ob<strong>je</strong>kat <strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktovan i izveden za VIII zonu seizmičnosti, pa <strong>je</strong><br />
praktično otporan na sve zemljotrese koji se mogu javiti u ovom<br />
području.<br />
Kao lider u pronalaženju energetski efikasnih rešenja, ABB doprinosi<br />
globalnoj uštedi električne energi<strong>je</strong>, ne dovodeći u pitan<strong>je</strong> n<strong>je</strong>nu isporuku.<br />
Naši sistemi za kontrolu osvetl<strong>je</strong>nja mogu uštedeti i do 50 procenata<br />
energi<strong>je</strong>, a upravljan<strong>je</strong> zgradama i do 60 procenata.<br />
Dok drugi govore o cenama električne energi<strong>je</strong>, nestašici stru<strong>je</strong> i<br />
klimatskim promenama, ABB aktivno čini nešto u vezi toga,<br />
i to ovde i sada. www.abb.com/knx<br />
ABB d.o.o.<br />
Kumodraška 235<br />
11000 Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 11 3094 300<br />
Fax: +381 11 3094 343<br />
www.abb.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 27
energetska efikasnost efikasnost<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
Srbija veliki rasipnik<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Tržišne cene i plaćan<strong>je</strong> energi<strong>je</strong> po utrošku<br />
uslovi za veću energetsku efikasnost!<br />
Tržišne cene energenata su <strong>je</strong>dan od uslova za energetsku<br />
efikasnost. Osim toga neophodno <strong>je</strong> da se energija,<br />
posebno za grejan<strong>je</strong>, plaća po utrošku, što bi doprinelo<br />
velikim uštedama, ocen<strong>je</strong>no <strong>je</strong> na skupu o energetskoj<br />
efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energi<strong>je</strong>, koji <strong>je</strong> “Business<br />
info Group” organizovala početkom decembra u Beogradu.<br />
Otvarajući skup, ministar za infrastrukturu i energetiku Srbi<strong>je</strong><br />
Milutin Mrkonjić <strong>je</strong> naglasio da su energetika i rudarstvo prioritetne<br />
grane za razvoj u Srbiji. „Dugo nismo ulagali u energetiku,<br />
25 godina ni<strong>je</strong> izgrađen ni<strong>je</strong>dan veći energetski ob<strong>je</strong>kat, a<br />
interesovan<strong>je</strong> kompanija iz sveta da ulažu u Srbiji dokazu<strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />
energetika ono u šta moramo da investiramo narednih godina“,<br />
rekao <strong>je</strong> Mrkonjić.<br />
On <strong>je</strong> dodao da <strong>je</strong> vlada opredel<strong>je</strong>na da ulaže u energetiku i da<br />
se u 2012. godini očekuju značajne investici<strong>je</strong> u obnovljive izvore<br />
energi<strong>je</strong>. U akcionom planu za obnovljive izvore najznačajniji<br />
deo biće, prema n<strong>je</strong>govim rečima, ostvarivan<strong>je</strong> cil<strong>je</strong>va u udelu<br />
obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energi<strong>je</strong>, usklađenih sa<br />
Evropskom unijom.<br />
Mrkonjić <strong>je</strong> rekao da <strong>je</strong> urađen kompletan zakonodavni okvir<br />
za korišćen<strong>je</strong> obnovljivih izvora energi<strong>je</strong> i da bi do kraja sledeće<br />
godine trebalo da bude pripreml<strong>je</strong>na nova strategija razvoja<br />
energetike Srbi<strong>je</strong> do 2030. godine. Interesantno <strong>je</strong> da Srbija trenutno<br />
proizvodi 21,2% energi<strong>je</strong> iz obnovljivih izvora, što <strong>je</strong> više<br />
od evropskog proseka koji <strong>je</strong> oko 20%.<br />
Inače, kako se moglo čuti na skupu, Evropska unija <strong>je</strong> donela<br />
deklaraciju prema kojoj <strong>je</strong> planirano da se 2020. godine 20% od<br />
ukupne energi<strong>je</strong> dobija iz obnovljivih izvora, da postigne 20%<br />
povećanja energetske efikasnosti i 20% sman<strong>je</strong>nja štetnih gasova<br />
u vazduhu.<br />
Govoreći o energetskoj efikasnosti i ulaganjima u energetiku,<br />
ambasadorka Danske Mette Kjuel Nielsen istakla <strong>je</strong> da <strong>je</strong> cena<br />
električne energi<strong>je</strong> u Srbiji glavna prepreka razvoju ovog sektora.<br />
Ona <strong>je</strong> dodala da sve dok <strong>je</strong> cena električne energi<strong>je</strong> politička<br />
cena, mnogi pro<strong>je</strong>kti energetske efikasnosti će biti neizvodljivi i<br />
obnovljiva energija neće biti konkurentna.<br />
„Jedna od najdelotvornijih mera koju bi Srbija mogla da preduzme<br />
<strong>je</strong> da usvoji merni sistem za meren<strong>je</strong> toplotne energi<strong>je</strong> po kom<br />
bi građani plaćali onoliko koliko stvarno potroše, nezavisno od<br />
veličine njihovog stambenog prostora. Sve dok se potrošačima<br />
ne naplaću<strong>je</strong> tačno onoliko koliko su zaista potrošili, neće biti<br />
podsticaja za štednju energi<strong>je</strong>. Neće biti podsticaja ni za promenu<br />
ponašanja, a ni za investici<strong>je</strong> u poboljšanu izolaciju ili štedljive<br />
pumpe, termostate, prozore, itd. Zašto bi iko razmišljao u tom<br />
pravcu ako <strong>je</strong> rezultat isti: plaćate račune za grejan<strong>je</strong> koju <strong>je</strong> vaš<br />
komšija potrošio – ili grejan<strong>je</strong> za ptice? Primeću<strong>je</strong>m i na lokalnom<br />
nivou rastuću svest o potrebi za realizacijom pro<strong>je</strong>kata ’zelenog<br />
rasta’ i energetske efikasnosti i veliki broj koraka se preduzima u<br />
pravom pravcu. Građevinski propisi za nove ob<strong>je</strong>kte su <strong>je</strong>dan od<br />
tih dobrih koraka“, ocenila <strong>je</strong> ambasadorka Danske.<br />
Kako <strong>je</strong> navela, Srbija <strong>je</strong> i dal<strong>je</strong> među državama sa najmanjom<br />
energetskom efikasnošću u Evropi – i što se tiče domaćinstava i<br />
što se tiče industri<strong>je</strong>, i <strong>je</strong>dna od država sa najvećom potrošnjom<br />
energi<strong>je</strong> po proizvodnoj <strong>je</strong>dinici na kontinentu.<br />
Govoreći o saradnji Evropske uni<strong>je</strong> i Srbi<strong>je</strong> u sektoru energetike,<br />
Adriano Martins <strong>je</strong> istakao da <strong>je</strong> EU do sada alocirala oko 2,5 milijardi<br />
evra srpskom energetskom sektoru.<br />
Kao predstavnik investitora zainteresovanih za ulagan<strong>je</strong> u obnovljive<br />
izvore energi<strong>je</strong> u Srbiji, Mark Krendal se usaglasio sa ambasadorkom<br />
Danske i još <strong>je</strong>dnom podvukao da bez trižšnih cena Srbija<br />
ne može da napredu<strong>je</strong> ni u energetskoj efikasnosti, niti može da<br />
privuče ozbiljne investitore <strong>je</strong>r “cene daju pogrešan signal kako<br />
potrošačima, tako i investitorima”.<br />
Krendal, predstavnik firme “Continental Wind Partners” koja <strong>je</strong><br />
u procesu razvoja vetroparka u opštini Kovin i koja ima veliko<br />
iskustvo u izgradnji vetroparkova u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj,<br />
ali i Australiji, pohvalio <strong>je</strong> Srbiju koja <strong>je</strong> <strong>je</strong>dina u regionu<br />
definisala otkupnu cenu u evrima, što da<strong>je</strong> sigurnost investitorima,<br />
ali i dal<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> uračunala inflatorne rizike u ovu cenu, što<br />
<strong>je</strong> potrebno uraditi u budućnosti. Kao <strong>je</strong>dan od članova Srpskog<br />
udruženja za energiju vetra (SEWEA), Krendal <strong>je</strong> pozvao predstavnike<br />
Vlade u EU da rade za<strong>je</strong>dno sa investitorima kako bi<br />
se oni u Srbiji osećali bezbedno i uložili u izgradnju svojih pro<strong>je</strong>kata.<br />
Jovan Petrović, direktor Pokrajinskog centra za energetsku efikasnost<br />
u Novom Sadu, naveo <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan interesantan podatak<br />
da kada bi 3 miliona domaćinstava u Srbiji zamenilo dve obične<br />
sijalice od po 100W sa štedljivim sijalicama, uštedelo bi se<br />
oko 480MW instalisane snage, što <strong>je</strong> više nego što trenutno<br />
ima naša najstarija termoelektrana - “Kolubara”. Iz tog razloga,<br />
“Elektrovojvodina” <strong>je</strong> odlučila da redovnim platišama poklanja<br />
štedljive sijalice.<br />
28<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
energetska energetska efikasnost<br />
Već duži niz godina na računima za električnu energiju<br />
postoji stavka „vršna snaga“, tj. obračunska snaga ili<br />
maksigraf. Ona obično čini oko 30-50% ukupne vrednosti<br />
po računu. Štaviše, u nedavnim promenama<br />
tarifnog sistema Elektroprivrede Srbi<strong>je</strong>, uvedena <strong>je</strong> i kategorija<br />
„prekomerno preuzete snage“, a cena za istu <strong>je</strong> dvostruko viša od<br />
obračunske snage. Da razjasnimo odmah šta <strong>je</strong> šta...<br />
AVALON PARTNERS D.O.O.<br />
Vršna snaga i kako <strong>je</strong> smanjiti<br />
Šta <strong>je</strong> to zaista vršna snaga (obračunska snaga ili maksigraf) i prekomerno preuzeta snaga? Šta<br />
doprinosi povećanju iste? Kako smanjiti troškove po ovom osnovu? Koliko brzo se investicija<br />
isplati? Odgovore na ova pitanja da<strong>je</strong>mo u tekstu koji sledi...<br />
Vršna snaga, prekomerna vršna snaga<br />
Vršna snaga <strong>je</strong> maksimalna izmerena srednja vrednost aktivne<br />
snage tokom meseca. Uređaji koji mere vršnu snagu – maksigrafi,<br />
neprekidno mere aktivnu energiju i na svakih 15 minuta podele<br />
do tada izmerenu energiju sa 900 sekundi (tj. 15 minuta) i tako se<br />
dobi<strong>je</strong> srednja vrednost aktivne snage na datom intervalu. Tokom<br />
<strong>je</strong>dnog meseca ima ukupno: 30 dana x 24 časa x 4 intervala/čas<br />
= 2880 ovakvih intervala. Najveća zabeležena srednja vrednost<br />
snage, na kraju meseca, proglašava se za dostignutu vršnu snagu<br />
na tom mernom mestu.<br />
Obračunska snaga <strong>je</strong> tehnički i ekonomski parametar koji se<br />
dogovara sa elektrodistributivnim (ED) preduzećem, prilikom<br />
potpisivanja ugovora o isporuci električne energi<strong>je</strong>. To <strong>je</strong> maksimalna<br />
srednja vrednost aktivne snage koju bi fabrika trebalo<br />
da uzima iz mreže, u normalnom radnom režimu. Na osnovu<br />
ovog parametra ED preduzeća i elektroprivreda planiraju svoju<br />
proizvodnju i svo<strong>je</strong> prenosne kapacitete. Radi stabilnosti sistema<br />
i optimalnog režima rada opreme, bitno <strong>je</strong> da što veći broj<br />
potrošača ostane u okvirima ugovorene potrošn<strong>je</strong>. Zbog toga <strong>je</strong><br />
novim tarifnim sistemom i uveden pojam „prekomerno preuzeta<br />
snaga“ koja se definiše kao razlika između izmerene vršne<br />
snage fabrike i obračunske snage ugovorene sa ED preduzećem.<br />
Za brojila na niskom naponu, cena kilovata vršne snage <strong>je</strong> 704.55<br />
RSD/kW do vrednosti obračunske snage; a ako <strong>je</strong> potrošnja veća,<br />
iznos razlike od obračunske do ostvarene vršne snage naplaću<strong>je</strong><br />
se po 1409.09 RSD/kW. Finansijski gledano, trošak za vršnu snagu<br />
će biti isti bez obzira na to da li <strong>je</strong> data vrednost vrha dostignuta<br />
<strong>je</strong>dnom ili više puta tokom meseca.<br />
kw<br />
2400<br />
2200<br />
2000<br />
1800<br />
1600<br />
1400<br />
1200<br />
1000 Mon 11<br />
Aug 2003<br />
Bez kontrole<br />
vršne snage<br />
Sa kontrolom<br />
vršne snage<br />
3:00 6:00 9:00 12:00 15:00<br />
Date of sample<br />
18:00 21:00 Tue 12<br />
Šta utiče na vršnu snagu i kako smanjiti istu<br />
Da odmah razbi<strong>je</strong>mo <strong>je</strong>dnu predrasudu uvreženu u našoj industrijskoj<br />
praksi: vršna snaga ni<strong>je</strong> isto što i maksimalna postignuta<br />
vrednost aktivne snage! Vršna snaga, da još <strong>je</strong>dnom istaknemo,<br />
<strong>je</strong>ste maksimalna zabeležena srednja vrednost aktivne snage.<br />
Pomenuto usrednjavan<strong>je</strong> dozvoljava da tokom normalnog<br />
radnog ciklusa dolazi do povremenih, kratkotrajnih povećanja<br />
trenutne snage (startovi velikih elektromotora, režimi topl<strong>je</strong>nja<br />
indukcionih peći, itd.), a da se to, zbog usrednjavanja, ne odrazi<br />
drastično na vrednost vršne snage.<br />
Vršnoj snazi, ustvari, najviše doprinosi dugotrajan rad velikih<br />
potrošača i/ili istovremeni rad velikog broja malih potrošača. S<br />
obzirom da <strong>je</strong> vremenska konstanta obračuna vršne snage 15<br />
minuta, dovoljno <strong>je</strong> da se tokom <strong>je</strong>dnog petnaestominutnog<br />
intervala tokom meseca, poklope režimi punog opterećenja na<br />
većini potrošača u fabrici da se napravi trošak za vršnu snagu.<br />
Zbog toga <strong>je</strong> optimalno da dijagram opterećenja fabrike bude<br />
u<strong>je</strong>dnačen, tj. bez velikih kratkotrajnih udara, kako bi vršna snaga<br />
bila što približnija prosečnom opterećenju fabrike. Iz prethodno<br />
navedenog <strong>je</strong> jasno da se upravljan<strong>je</strong> vršnom snagom može da<br />
vrši tako što se kontrolišu radni režimi najvećih potrošača. Cilj <strong>je</strong><br />
izbeći istovremeni rad, tj. rasporediti periode punog opterećenja<br />
različitih mašina tako da se međusobno ne poklapaju. Iz toga<br />
očigledno sledi da u određenom broju fabrika nema mesta za<br />
značajno sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> vršne snage s obzirom na linijski način proizvodn<strong>je</strong>.<br />
Praktično rečeno, čitava linija mora da radi i tu nema<br />
prostora za značajnija isključenja ili pomeranja. No, čak i za takve<br />
fabrike ni<strong>je</strong> sve tako crno. Evo zašto.<br />
Kontrola vršne snage<br />
Proces kontrole vršne snage u praksi se sprovodi kroz dve faze.<br />
Prva faza <strong>je</strong> instalacija mrežnih analizatora na ključnim energetskim<br />
tačkama u fabrici (transformatori, veliki potrošači,...). Umrežavan<strong>je</strong>m<br />
analizatora svi podaci se dovode na centralni računar<br />
za nadzor i upravljan<strong>je</strong> potrošnjom. Na taj način se u realnom<br />
vremenu prate svi energetski parametri uključujući i trenutnu i<br />
vršnu snagu. Na osnovu dijagrama po<strong>je</strong>dinačne i ukupne aktivne<br />
snage, sa aspekta vremena analizira se rad po<strong>je</strong>dinih velikih<br />
potrošača. U praksi se pokazu<strong>je</strong> da kada se meri potrošnja energi<strong>je</strong><br />
u realnom vremenu (a ne kumulativno kao sa brojilima) uvek<br />
se uoče primeri neracionalne i nelogične potrošn<strong>je</strong>. Tako, već prvi<br />
korak u kontroli vršne snage gotovo uvek rezultu<strong>je</strong> uštedama - od<br />
oko 5-10%. Imajući u vidu da troškovi vršne snage čine 30-50%<br />
ukupnog računa za utrošenu električnu energiju, čak i ove male<br />
uštede su značajne. Osim toga, već u ovoj fazi menadžment<br />
dobija obil<strong>je</strong> korisnih informacija kao što su utrošak električne<br />
energi<strong>je</strong> po linijama ili po <strong>je</strong>dinici proizvoda, preopterećenost<br />
transformatora i kablova, neuravnotežen rad, itd.<br />
U drugoj fazi se implementira upravljan<strong>je</strong> po<strong>je</strong>dinim velikim<br />
potrošačima, tj. uslovima za njihovo uključen<strong>je</strong> i rad s punom<br />
snagom. Upravljan<strong>je</strong> <strong>je</strong> ponekad moguće izvesti i disciplinovanim<br />
radom operatera na velikim potrošačima i uvođen<strong>je</strong>m pravila i<br />
rasporeda uključenja. U praksi ovakve metode imaju kratkotrajan<br />
efekat zbog ljudskog faktora, pa se većina investitora odluču<strong>je</strong> za<br />
automatizaciju upravljanja vršnom snagom. Ovaj posao obavljaju<br />
specijalizovana preduzeća sa iskustvom u takvoj vrsti poslova.<br />
Savetu<strong>je</strong>mo da se pre ulaska u pro<strong>je</strong>kat kontrole vršne snage<br />
izvrše probna merenja koja će pokazati kolike uštede su moguće<br />
i koja <strong>je</strong> vrednost investici<strong>je</strong>, tj. period otplate. Iskustvo pokazu<strong>je</strong><br />
da se investicija u ovaj tip opreme isplati za izuzetno kratko vreme,<br />
tipično za man<strong>je</strong> od godinu dana.<br />
Detaljni<strong>je</strong> na adresi stručnjaka:<br />
Avalon Partners d.o.o.<br />
Nemanjina 4/XII<br />
Beograd, Srbija<br />
www.avalon.rs<br />
Tel: +381 11 362 91 78<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 29
automatizacija<br />
INSTITUT „MIHAJLO PUPIN“<br />
Distribuirani sistemi merenja,<br />
regulaci<strong>je</strong> i upravljanja na TE i HE<br />
sa sistemima turbinske regulaci<strong>je</strong><br />
Duga istorija automatike u Srbiji<br />
Institut Mihajlo Pupin više od 40 godina izučava i razvija sisteme<br />
automatskog upravljanja procesima. Kao rezultat tog rada u<br />
ovom dugom periodu stvoreno <strong>je</strong> nekoliko generacija uređaja<br />
i programskih paketa namen<strong>je</strong>nih automatizacijama različitih<br />
složenih tehnoloških procesa. U trenucima završetka tih pro<strong>je</strong>kata<br />
to su bili sistemi zavidnog tehnološkog nivoa koji su pratili i<br />
usvajali sva publikovana svetska iskustva i spajali ih sa rezultatima<br />
sopstvenog razvoja našeg Instituta i drugih stručnjaka uključenih<br />
u pro<strong>je</strong>kt.<br />
Razvi<strong>je</strong>ni sistemi su primenjivani u različitim oblastima, počev od<br />
klasičnih upravljačkih sistema u procesnoj industriji, preko složenih<br />
upravljačkih struktura velikih elektroenergetskih i vodovodnih<br />
sistema, do najspecijalizovanijih pro<strong>je</strong>kata vojne industri<strong>je</strong> u<br />
oblasti trenažera i simulatora aviona, tenkova i aerotunela.<br />
Stvaran<strong>je</strong> „Distributed Control System“-a<br />
Vrhunac tog rada desio se 2004. godine kada se krenulo u automatizaciju<br />
kompletnog postro<strong>je</strong>nja TE „Morava“ u Svilajncu i<br />
zamenu sistema regulaci<strong>je</strong> starog više od 40 godina. Blok termoelektrane<br />
koji uključu<strong>je</strong> kotao i turbinu sa svim pomoćnim sistemima<br />
smatra se najsloženijim ob<strong>je</strong>ktom za automatizaciju.<br />
Po prvi put se pred <strong>je</strong>dnu kompaniju ne samo iz Srbi<strong>je</strong> nego i iz<br />
stare Jugoslavi<strong>je</strong>, koja se mogla pohvaliti drugim zavidnim tehnološkim<br />
uspesima postavio zadatak da uradi kompletan pro<strong>je</strong>kat<br />
upravljanja i regulaci<strong>je</strong> cele termoelektrane i da ugradnjom sopstvene<br />
opreme i softvera, elektrana krene u novi život. Složeni<br />
tehnički zahtevi ko<strong>je</strong> sistem upravljanja blokom termoelektrane<br />
mora da zadovolji, ima kao rezultat da u svetu postoji mali broj<br />
kompanija ko<strong>je</strong> su uspele da konstruišu sopstvene sisteme i da ih<br />
uspešno primene na termoblokovima.<br />
Poznavajući te zahteve i potrebne karakteristike sistema, stručnjaci<br />
Instituta izvršili su potrebne dodatne razvojne aktivnosti i<br />
prilagodili svo<strong>je</strong> posto<strong>je</strong>će uređa<strong>je</strong> za upravljan<strong>je</strong> elektroenergetskim<br />
sistemima, tipa ATLAS MAX i softverski paket SCADA<br />
VIEW6000. Spajan<strong>je</strong>m ova dva proizvoda, uz neophodne pripreme<br />
uslužnih implementacionih softverskih dodataka, neophodnih<br />
za istovremenu manipulaciju velikim bro<strong>je</strong>m signala iz<br />
procesa kojima u nekim fazama puštanja sistema mora istovremeno<br />
pristupati više desetina inžen<strong>je</strong>ra i operatera, stvoren <strong>je</strong> i<br />
ugrađen moderan distribuirani sistem upravljanja, DCS kako se<br />
<strong>je</strong>dnim imenom u stručnoj praksi opšti sistemi upravljanja izdvajaju<br />
od sistema upravljanja termoelektranama (DCS – Distributed<br />
Control System).<br />
U fazi pripreme pro<strong>je</strong>kta upravljanja TE „Morava“ u Svilajncu,<br />
bilo <strong>je</strong> neophodno i sagledati sve tehnološke specifičnosti rada<br />
termoenergetskog postro<strong>je</strong>nja. Tada <strong>je</strong> formirana okosnica tima<br />
sastavl<strong>je</strong>nog od stručnjaka Elektroprivrede Srbi<strong>je</strong> i Instituta, koji<br />
će u nekoliko sledećih godina strpljivim i stručnim radom napraviti<br />
nekoliko uspešnih pro<strong>je</strong>kata, i zaista, ni<strong>je</strong> neskromno reći u<br />
deceniji recesi<strong>je</strong> i odumiranja velikog broja domaćih specijalističkih<br />
kompanija, napraviti <strong>je</strong>dan tehnološki poduhvat deceni<strong>je</strong> u<br />
Srbiji.<br />
Za<strong>je</strong>dničkim radom stručnjaka tehnologa, automatičara i elektroničara<br />
EPS-a i Instituta napravl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> i uspešno optimizovan i<br />
pušten u rad domaći sistem upravljanja i regulaci<strong>je</strong> na bloku od<br />
125MW, prvi put u istoriji.<br />
Analize rada bloka u postremontnom periodu kako u prvoj, tako<br />
i u ostalim godinama rada izuzetno su dobre i blok u kontinuitetu<br />
ostvaru<strong>je</strong> prebačaj planirane proizvodn<strong>je</strong> u okviru plana<br />
EPS-a. Isti tim <strong>je</strong> uspehe ponovio i na drugim blokovima različitih<br />
veličina, od 65MW u Kolubari, preko 210MW u Obrenovcu, do<br />
350MW u Kostolcu. Sistem <strong>je</strong> nazvan VIEW T-POWER.<br />
Sistem turbinske regulaci<strong>je</strong><br />
Da bi se DCS VIEW T-POWER Instituta „Mihajlo Pupin“ kompletirao<br />
kao proizvod koji baš ni u čemu ne zavisi od svetskih isporučilaca<br />
i koji se samostalno može ponuditi svuda u svetu, bilo <strong>je</strong><br />
neophodno razviti sopstveni turbinski regulator i integrisati ga u<br />
DCS sistem. Sistem turbinske regulaci<strong>je</strong> na sopstvenom sistemu<br />
može ponuditi još manji broj velikih svetskih kompanija.<br />
Uz podršku Ministarstva nauke Republike Srbi<strong>je</strong>, nakon četiri<br />
godine ozbiljnog razvoja završen <strong>je</strong> sistem turbinske regulaci<strong>je</strong><br />
koji <strong>je</strong> uspešno instaliran na turbini bloka A2 snage 210MW. Tako<br />
<strong>je</strong> od 2009. godine Institut ušao u krug kompanija koji mogu da<br />
ponude upravljačke sisteme kompletne elektrane. Sistemi turbinske<br />
regulaci<strong>je</strong> su ugrađeni na turbinama različitih proizvođača<br />
i različitih snaga od 65 do 350MW.<br />
32<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
automatizacija<br />
INSTITUT „MIHAJLO PUPIN“<br />
Blok dijagram sistema turbinske regulaci<strong>je</strong> i zaštita<br />
Za potrebe pro<strong>je</strong>kta morao <strong>je</strong> biti napravl<strong>je</strong>n hardverski model<br />
turbine, urađen na „National Instrumets“ razvojnom okruženju.<br />
Nakon dugih procesa simulaci<strong>je</strong>, gde su provereni svi mogući<br />
režimi rada turbine, i reagovanja hidraulike i elektronskog dela<br />
regulatora na različite događa<strong>je</strong>, turboagregat 210MW <strong>je</strong> pušten<br />
u rad sa rekonstruisanim sistemom hidrauličkog i elektronskog<br />
dela turbinske regulaci<strong>je</strong>.<br />
U okviru pro<strong>je</strong>kta turbinske regulaci<strong>je</strong> moralo <strong>je</strong> da se:<br />
• razviju specijalizovane hardverske komponente praćene<br />
odgovarajućim softverskim modulima za specijalizovane funkci<strong>je</strong><br />
turbinskog regulatora;<br />
• razviju modeli turbine;<br />
Dijagram starta turbine<br />
• razviju algoritmi upravljanja, regulaci<strong>je</strong> i zaštite turboagretata;<br />
• razvi<strong>je</strong> komunikacioni podsistem za integraciju turbinskog<br />
regulatora u DCS kao nezavisnog podsistema;<br />
• uradi pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong>, izbor i nabavka hidrauličkih komponenti<br />
turbinskog regulatora.<br />
Sistemi upravljanja na hidroelektranama<br />
Paralelno sa sistemima upravljanja u termoelektranama, razvi<strong>je</strong>ni<br />
su i instalirani i domaći sistemi upravljanja u hidroelektranama,<br />
koji su zamenili višedecenijske upravljačke sisteme hidroagregata.<br />
Sistemi Instituta „Mihajlo Pupin“, bazirani na DCS sistemu za<br />
hidroelektrane VIEW H’POWER, upravljaju velikim bro<strong>je</strong>m hidroagregata<br />
u HE „Đerdap 2“, HE „Ovčar Banja“, HE „Međuvrš<strong>je</strong>“,<br />
„Vlasinske HE“.<br />
Pravi izazov <strong>je</strong> nastupio ulaskom u revitalizaciju agregata najveće<br />
hidroelektrane u Srbiji - „Đerdap 1“, gde se paralelno sa zamenom<br />
hidromašinske opreme radila i zamena sistema upravljanja<br />
i zaštite agregata. Proces <strong>je</strong> krenuo sa agregatom broj 6 gde<br />
<strong>je</strong>, nakon ugradn<strong>je</strong> tona i tona hidromašinske opreme, sistem<br />
pušten u rad koristeći novougrađenu automatiku.<br />
Sistem upravljanja <strong>je</strong> uključio u <strong>je</strong>dinstveni upravljačko-informacioni<br />
sistem i sve druge podsisteme agregata, sistem turbinske<br />
regulaci<strong>je</strong>, pobude, vibromonitoring, monitoring parcijalnih pražn<strong>je</strong>nja.<br />
Na taj način <strong>je</strong> agregat broj 6, snage 200MW, opreml<strong>je</strong>n<br />
po najsavremenijim svetskim standardima i predat na eksploataciju<br />
u vremenu kada <strong>je</strong> svaki kilovat dragocen zbog manjka<br />
enegri<strong>je</strong> u okruženju.<br />
Planovi za budućnost<br />
Prateći svetske trendove adaptaci<strong>je</strong> sa podizan<strong>je</strong>m snaga posto<strong>je</strong>ćh<br />
malih hidroelektrana i izgradnjom novim mini i mikro hidroelektrana,<br />
Institut <strong>je</strong> razvio mali, kompaktan, pouzdan i, što <strong>je</strong><br />
veoma važno, <strong>je</strong>ftin domaći sistem za upravljan<strong>je</strong>, zaštitu i regulaciju<br />
mini hidroelektranama.<br />
Jedna od najstarijih malih hidroelektrana u Srbiji - HE „Moravica“<br />
u Ivanjici, na stogodišnjicu svoga postojanja na Svetog Nikolu<br />
2011. godine, krenuće u drugih 100 godina rada sa novim generatorom,<br />
pobudom sistemom podmazivanja, a na mreži elektroenergetskog<br />
sistema će ga, potpuno automatizovano i bez<br />
posade, iz komandnog centra u Elektrodistribuciji Ivanjica, voditi<br />
sa novim upravljan<strong>je</strong>m i hidraulikom i elektronikom turbinske<br />
regulaci<strong>je</strong> Instituta Mihajlo Pupin.<br />
Srbija ima znanja na svakom koraku, samo ga treba upotrebiti.<br />
Zato <strong>je</strong> slogan našeg Instituta, koji u<strong>je</strong>dno ilustru<strong>je</strong> našu misiju<br />
u društvu - NAŠE ZNANJE TRAJE, DOĐITE SA IDEJAMA DA SE<br />
DOGOVORIMO!<br />
Institut „Mihajlo Pupin“<br />
Volgina 15, Beograd, Srbija<br />
Telefon: +381 (0) 11 2771 398, 2772 876<br />
Fax: +381 (0) 11 2776 583<br />
E-mail: info@pupin.rs<br />
Web: www.pupin.rs<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 33
automatizacija<br />
INDAS D.O.O.<br />
Kompletno rešen<strong>je</strong><br />
sistem nadzora i upravljanja u fabrici za preradu vode<br />
„Južna stanica blok K-6“ u Sankt Petersburgu<br />
Komapanija „Vodokanal St. Petersburg“ servisira područ<strong>je</strong> Sankt Petersburga i okolnih<br />
prigradskih zona i snabdeva vodom blizu 5 miliona ljudi i oko 17 hiljada privrednih ob<strong>je</strong>kata.<br />
Dužina vodovodne mreže <strong>je</strong> oko 6.400 kilometara. Zbog sve veće potražn<strong>je</strong> za pijaćom vodom,<br />
Vodokanal <strong>je</strong> poslednjih godina pokrenuo investici<strong>je</strong> u povećan<strong>je</strong> kapaciteta prerade vode i<br />
sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> gubitaka pri distribuciji. Stručnjaci kompani<strong>je</strong> Indas ponudili su svo<strong>je</strong> rešen<strong>je</strong>...<br />
U<br />
Sankt Petersburgu postoji devet fabrika za preradu<br />
vode od kojih su najveće Južna, Severna i Centralna<br />
stanica. Kapacitet prerade sirove vode na Južnoj stanici<br />
<strong>je</strong> oko 1.200,000 m 3 /dan, sa mogućnošću smeštanja<br />
122.000 m 3 prerađene čiste vode u devet nezavisnih rezervoara.<br />
Početkom 2011, u cilju poboljšanja kvaliteta i povećanju kapaciteta,<br />
završena <strong>je</strong> izgradnja novog bloka K-6 kapaciteta 350,000<br />
m 3 /dan.<br />
Blok K-6 se sastoji iz sledećih tehnoloških celina:<br />
• Sistem uzimanja sirove vode iz reke;<br />
• Preliminarna ozonizacija sa malim dozama ozona kako bi se<br />
obezbedila površinska oksidacija i poboljšan<strong>je</strong> poton<strong>je</strong> koagulaci<strong>je</strong>;<br />
• Bistren<strong>je</strong>: koagulacija, flokulacija, sedimentacija u laminarnim<br />
prečistačima, recirkulacija i odbacivan<strong>je</strong> mulja;<br />
• Filtracija u gravitacionim filterima;<br />
• Sistem pranja filtera vazduhom i vodom;<br />
• Prečišćavan<strong>je</strong> i povraćaj prečišćene vode od pranja na lini<strong>je</strong><br />
bistrenja;<br />
• Transport izdvo<strong>je</strong>nog mulja;<br />
• Tretman mulja;<br />
• Smeštan<strong>je</strong>, priprema i doziran<strong>je</strong> hemikalija;<br />
• Dezinfekcija vode hloraminom i UV zračen<strong>je</strong>m.<br />
U okviru pro<strong>je</strong>kta izgradn<strong>je</strong> novog postro<strong>je</strong>nja, Indas <strong>je</strong> imao<br />
zadatak da izradi kompletan sistem nadzora i upravljanja postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m<br />
K-6, i to tako da se obezbedi tehnološka funkcionalnost<br />
sistema, a sve prema važećim standardima u oblasti vodosnabdevanja<br />
i prerade vode koji važe u Ruskoj Federaciji.<br />
U cilju realizaci<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kta i implementaci<strong>je</strong> upravljačkih funkcija<br />
korišćena <strong>je</strong> sledeća SCADA konfiguracija:<br />
• Dva redundantna SCADA servera (iFIX 4.5) koji su zaduženi za<br />
prikupljan<strong>je</strong> svih „real-time“ podataka u sistemu;<br />
• Za potrebe vizuelizaci<strong>je</strong> procesa putem sinoptičkih ekrana,<br />
grafika i trendova posto<strong>je</strong> 3 radne stanice za operatere i<br />
videowall za efikasni<strong>je</strong> praćen<strong>je</strong> procesa prerade vode;<br />
• U cilju analize, svi real-time podaci se arhiviraju u redundantnu<br />
procesnu bazu podataka (Proficy Historian).<br />
• Za potrebe pristupa nadzornom sistemu sa udal<strong>je</strong>nih lokacija<br />
i <strong>je</strong>dnostavnom pregledu stanja u sistemu, instaliran <strong>je</strong> WEB<br />
server (Proficy Portal).<br />
Sva upravljačka logika <strong>je</strong> realizovana na sledećoj hardverskoj konfiguraciji:<br />
• Redundantni Master PLC tipa Simatic S7-417H;<br />
• 49 Lokalnih kontrolera tipa Simatic S7-200 i S7-300 sa lokalnim<br />
panelima;<br />
• Y linkovi za vezu redundantnog PLC-a sa lokalnim kontrolerima.<br />
34<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
automatizacija<br />
INDAS D.O.O.<br />
U centru sistema se nalazi Master PLC tipa S7-417H. Koncepcija<br />
sistema <strong>je</strong> urađena tako da su na PLC kontrolerima u polju<br />
realizovani programi koji vode tehnološke procese, a tehnološke<br />
parametre i način rada PLC kontroleri u polju dobijaju od<br />
Master PLC-a odnosno SCADA-e preko redundantnog profibus-a<br />
i redundantnog Ethernet-a. Na taj način, u slučaju gubitka<br />
komunikaci<strong>je</strong> sa Master PLC-om, kontroleri u polju nastavljaju da<br />
rade normalno prema poslednjim parametrima ko<strong>je</strong> su dobili od<br />
Master PLC-a.<br />
Sistem nadzora i upravljanja <strong>je</strong> realizovan tako da se kompletan<br />
proces prerade od ulaska sirove vode preko linija bistrenja i filtraci<strong>je</strong><br />
do dezinfekci<strong>je</strong> i slanja čiste vode u pri<strong>je</strong>mne rezervoare,<br />
obavlja potpuno automatski bez potrebe za intervencijom operatera.<br />
Operater samo prati rad sistema i preko detaljnog sistema<br />
izveštavanja koji <strong>je</strong> implementiran, analizira stan<strong>je</strong> u procesu i po<br />
potrebi menja procesne parametre.<br />
Sam proces pranja filtera se obavlja potpuno automatski po tri<br />
kriterijuma (po isteku zadatog broja sati rada, prevelike mutnoća<br />
posle filtera i u slučaju da <strong>je</strong> dostignut zadati maksimalni<br />
nivo vode u filteru pri 100% otvorenosti ventila za čistu vodu) i<br />
realizovan <strong>je</strong> preko tzv. redova pranja u koji se smeštaju zahtevi<br />
za pran<strong>je</strong> od svakog po<strong>je</strong>dinačnog filtera i obrađuju po principu<br />
„First In – First Out“ sa mogućnošću preskakanja reda u slučaju<br />
neispravnosti procesne opreme na filteru koji <strong>je</strong> došao na red za<br />
pran<strong>je</strong>.<br />
Sistem takođe automatski prikuplja podatke o vremenima rada<br />
tehnološke opreme i pruža uvid službama održavanja o eventualnoj<br />
potrebi reparaci<strong>je</strong>/zamene opreme ili menjanja sadržaja<br />
slo<strong>je</strong>va u filterima.<br />
Preko sistema bilansiranja, korisnik ima detaljan uvid u količinu<br />
prerađene vode, potrošenih hemikalija, doziranog ozona, prečišćene<br />
vode od pranja i obrađenog mulja u sistemu, i to detaljno<br />
po tehnološkim linijama odnosno tehnološkim celinama.<br />
Sistem nadzora i upravljanja posedu<strong>je</strong> i sistem zaštite od havarijskih<br />
situacija koji delu<strong>je</strong> u skladu sa tehnološkim zahtevima u smislu<br />
eventualnog zaustavljanja po<strong>je</strong>dinih delova procesa, menjanja<br />
procesnih parametara ili kompletnog zaustavljanja pogona.<br />
Putem implementirane sigurnosne politike, u svakom trenutku<br />
se može videti koji operater <strong>je</strong> preduzeo koju akciju u sistemu<br />
i na taj način <strong>je</strong> moguće u slučaju havarijskih situacija odrediti<br />
po<strong>je</strong>dinačnu odgovornost operatera.<br />
Nakon puštanja sistema nadzora i upravljanja u rad, došlo se do<br />
očiglednih zaključaka da su parametri kapaciteta i kvaliteta vode<br />
na izlazu iz bloka K-6 u granicama ko<strong>je</strong> su daleko bol<strong>je</strong> od parametara<br />
zacrtanih pro<strong>je</strong>ktnim zadatkom. Samim tim Vodokanal<br />
se odlučio da u narednih 5 godina napravi nova postro<strong>je</strong>nja za<br />
preradu vode na Severnoj i Centralnoj stanici, čija će tehnologija<br />
biti slična tehnologiji koja <strong>je</strong> primen<strong>je</strong>na na bloku K-6, ali sa većim<br />
kapacitetom proizvodn<strong>je</strong> (Centralna – 650.000m 3 dnevno; Severna<br />
– 800.000m 3 dnevno).<br />
Indas d.o.o.<br />
Heroja Pinkija 95<br />
21000 Novi Sad<br />
Tel: 021/480-4800<br />
Fax: 021/480-4808<br />
office@indasengineering.com<br />
www.indasengineering.com<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 35
automatizacija<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
Indas - Automatizacioni Traning Center<br />
I zv o r : www.ekapija.com<br />
Indas - Automatizacioni Training Center (ATC) organizu<strong>je</strong><br />
kurseve i edukativne radionice iz oblasti industrijske automatizaci<strong>je</strong>.<br />
Odgovaraju kako zahtevima početnika, tako i<br />
iskusnim stručnjacima koji žele da svo<strong>je</strong> znan<strong>je</strong> (i teorijsko i<br />
praktično) sistematizuju ili usavrše, i to kroz dva programa:<br />
• Sertifikovani kursevi za sisteme industrijske automatizaci<strong>je</strong> po<br />
Siemens SITRAIN programu<br />
• ATC edukativne radionice iz oblasti industrijske merne i regulacione<br />
tehnike<br />
SIEMENS Sertifikovani kursevi iz programiranja PLC, SCADA i<br />
pogona, omogućavaju polaznicima da ovladaju neophodnim<br />
veštinama za konfigurisan<strong>je</strong>, programiran<strong>je</strong>, puštan<strong>je</strong> u rad i dijagnostiku<br />
SIEMENS industrijskih upravljačkih sistema: programabilnih<br />
logičkih kontrolera (PLC), uređaja za vizuelizaciju i vođen<strong>je</strong><br />
procesa (HMI), računarskih mrežnih komponenti (NET) i pogonske<br />
tehnologi<strong>je</strong>.<br />
Tokom protekle tri godine održavani su sertifikovani kursevi za<br />
sisteme industrijske automatizaci<strong>je</strong> po Siemens SITRAIN programu,<br />
koji su obuhvatali:<br />
• Kurs za programiran<strong>je</strong> i pogonsko održavan<strong>je</strong> Siemens SIMA-<br />
TIC S7 programabilnih kontrolera - ST PRO 1<br />
• Kurs naprednih tehnika programiranja Siemens SIMATIC S7<br />
programabilnih kontrolera - ST PRO 2<br />
• Kurs WinCC SCADA sistem (nadzor i vođen<strong>je</strong> procesa),<br />
dok od ove <strong>je</strong>seni Indas – ATC, počeo <strong>je</strong> i sa održavan<strong>je</strong>m:<br />
• Kursa za programiran<strong>je</strong> Siemens SIMATIC G120 frekventnih<br />
regulatora.<br />
Već više od 10 godina Indas – ATC organizu<strong>je</strong> i edukativne radionice<br />
iz oblasti merne i regulacione tehnike osmišl<strong>je</strong>ne za<strong>je</strong>dno<br />
sa profesorima i kolegama sa Katedre za automatiku Fakulteta<br />
tehničkih nauka iz Novog Sada, kako bi povezali teoriju i praksu u<br />
industrijskim aplikacijama merenja, regulaci<strong>je</strong> i pogona.<br />
Praktično upoznavan<strong>je</strong> fizičkih osnova i principa rada mernoregulacionih<br />
uređaja, savremenih tehnika i metoda iz oblasti<br />
industrijskog merenja protoka, nivoa, pritiska, frekventne regulaci<strong>je</strong><br />
i PID upravljanja, strukturisano <strong>je</strong> u nekoliko tema, kao<br />
osnovni i specijalizovani programi za:<br />
• Meren<strong>je</strong> protoka<br />
• Meren<strong>je</strong> nivoa<br />
• Meren<strong>je</strong> pritiska<br />
• PID regulaciju<br />
• Frekventnu regulaciju<br />
Kalendar kurseva za 2012<br />
1) Kurs za programiran<strong>je</strong> i pogonsko održavan<strong>je</strong> Siemens<br />
SIMATIC S7 programabilnih kontrolera ST-PRO1:<br />
▪▪<br />
16-20.01.2012.<br />
▪▪<br />
19-23.03.2012.<br />
▪▪<br />
7-11.05.2012.<br />
2) Kurs naprednih tehnika programiranja Siemens SIMATIC<br />
S7 programabilnih kontrolera ST-PRO2:<br />
▪▪<br />
6-10.02.2012.<br />
▪▪<br />
2-6.04.2012.<br />
▪▪<br />
21-25.05.2012.<br />
3) Kurs za WinCC SCADA sistem (nadzor i vođen<strong>je</strong> procesa):<br />
▪▪<br />
5-9.03.2012.<br />
▪▪<br />
23-27.04.2012.<br />
▪▪<br />
4-8.06.2012.<br />
36<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
nove tehnologi<strong>je</strong><br />
TOP TEH<br />
Napredno sušen<strong>je</strong> materijala<br />
pored toga što <strong>je</strong> danas svetski lider u<br />
I proizvodnji najvećih sušara za PET i<br />
ekskluzivni dobavljač sušara proizvođaču<br />
mašina za PET predforme koji drži 80% svetskog<br />
tržišta, italijanska kompanija Plastic Systems <strong>je</strong><br />
bila i ostala inovativna i okrenuta efikasnom<br />
sušenju zahtevnih materijala.<br />
Nova generacija kompaktnih i<br />
energetski efikasnih sušara iz<br />
seri<strong>je</strong> DWC i DAC <strong>je</strong> mnogim<br />
korisnicima unapredila i olakšala<br />
pripremu i sušen<strong>je</strong> tehničkih materijala<br />
u zahtevnim procesima.<br />
Sušen<strong>je</strong> materijala više neće<br />
biti isto - Plastic Systems DWC<br />
Nova generacija energetski efikasnih<br />
sušara materijala kompani<strong>je</strong> Plastic<br />
Systems postavlja nove granice pripreme<br />
i sušenja materijala. U ovaj uređaj<br />
<strong>je</strong> integrisan niz inovativnih tehnologija:<br />
saćasti molekularni apsorpcijski filter koji<br />
osigurava konstantnu tačku orošavanja.<br />
Od parametara <strong>je</strong> potrebno izabrati samo<br />
materijal koji će biti sušen. Sve ostalo <strong>je</strong><br />
automatsko!<br />
Izuzetno kompaktan uređaj se sastoji od<br />
sušača vazduha, silosa za materijal i sistema<br />
pun<strong>je</strong>nja materijalom koji kontroliše<br />
dva pri<strong>je</strong>mnika materijala (pun<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
mašine i sušare). Jedna od glavnih funkcija novog uređaja <strong>je</strong> integrisani<br />
sistem vaganja ispod silosa koji <strong>je</strong> spo<strong>je</strong>n sa kontrolerom<br />
i naprednim upravljan<strong>je</strong>m. Sušara tako automatski prepozna<strong>je</strong><br />
protok materijala kroz sušaru i automatski podešava sve parametre<br />
sušenja: vreme sušenja, protok vazduha, pun<strong>je</strong>n<strong>je</strong> sušare,<br />
prekidan<strong>je</strong> sušenja kad <strong>je</strong> materijal osušen, itd. Sušara doprema<br />
onoliko materijala u silos koliko <strong>je</strong> potrebno da se osuši do idealnih<br />
parametara, ali pri tom štedi energiju<br />
<strong>je</strong>r suši tačno potrebnu količinu<br />
materijala.<br />
Glavne funkci<strong>je</strong> DWC sušare:<br />
• Jednostavno podešavan<strong>je</strong> - potreban<br />
<strong>je</strong> samo izbor materijala;<br />
• Sistem vaganja - integrisan ispod<br />
silosa za materijal;<br />
• Upravljan<strong>je</strong> procesnom pumpom -<br />
sa inverterom za sman<strong>je</strong>nu upotrebu<br />
energi<strong>je</strong>;<br />
• Molekularni apsorpcijski saćasti<br />
filter - osigurava konstantnu tačku<br />
orošavanja od -25°C do -50°C;<br />
• Izmenjivač toplote - visoke efikasnosti;<br />
• Ne zahteva rashladnu vodu - višak<br />
toplote se vraća u proces;<br />
• “Batch” kontrola - zaustavlja ubacivan<strong>je</strong><br />
materijala u silos kada <strong>je</strong> dostignuta postavl<strong>je</strong>na količina<br />
(savršeno za maloserijsku proizvodnju!);<br />
• Dry-Gate ventil - dozvoljava otpremu materijala tek kada <strong>je</strong><br />
dovoljno osušen i tako osigurava visok kvalitet procesa proizvodn<strong>je</strong>;<br />
• Anti-stress sistem - ugrađen u kontroler sprečava degradaciju<br />
materijala u sušari sa podesivom temperaturom;<br />
• Izolovan silos - izrađen od nerđajućeg čelika;<br />
• Tastatura & LCD ekran za unos podatka;<br />
• Turbopunjač za proces & regeneraciju;<br />
• Nedeljni/dnevni “tajmer”;<br />
• Vizualni alarmi - prikazuju status uređaja;<br />
• ModBus serijski interfejs;<br />
• Integrisan sistem pun<strong>je</strong>nja - za pun<strong>je</strong>n<strong>je</strong> mašine i sušare koristi<br />
<strong>je</strong>dan od ugrađenih vakuum pumpi;<br />
• Modularna izvedba - omogućava povezivan<strong>je</strong> više DWC sušara<br />
u integrisan merljiv sistem sušenja.<br />
Sve informaci<strong>je</strong> kod:<br />
Top Teh Predstavništvo<br />
Sut<strong>je</strong>ska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040<br />
Mob: +381 (0) 64 20 70 826<br />
Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
Email: info@topteh.si<br />
Web: www.topteh.si<br />
Sušen<strong>je</strong> malih količina<br />
materijala - DAC<br />
Sušare iz seri<strong>je</strong> DAC na kompresovani<br />
vazduh opreml<strong>je</strong>ne molekularnim filterom<br />
dale su izuzetne rezultate pri sušenju<br />
malih količina materijala za brizgan<strong>je</strong><br />
manjih zahtevnih komada. Prednost ove<br />
sušare <strong>je</strong> konstantna tačka orošavanja,<br />
veoma niske temperature tačke orošavanja<br />
(-50), postavl<strong>je</strong>na <strong>je</strong> direktno na<br />
mašinu tako da transport suvog materijala<br />
ni<strong>je</strong> potreban, <strong>je</strong>r materijal ide<br />
direktno u plastifikacijsku <strong>je</strong>dinicu mašine.<br />
I pored upotrebe komprimovanog<br />
vazduha kao medija za sušen<strong>je</strong>, potrošnja<br />
energi<strong>je</strong> <strong>je</strong> na značajno niskom nivou.<br />
Upotreba <strong>je</strong> veoma <strong>je</strong>dnostavna, <strong>je</strong>r <strong>je</strong><br />
kontroler opreml<strong>je</strong>n sa predefinisanim<br />
receptima sušenja za sve materijale tako<br />
da korisnik treba samo da izabere vrstu<br />
materijala i potrošnju u kg/h.<br />
38<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
Kompanija TOP TEH d.o.o ekskluzivni zastupnik vodećih inostranih proizvođača mašina i opreme<br />
za preradu plastike za tržišta Sloveni<strong>je</strong>, Srbi<strong>je</strong>, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedoni<strong>je</strong> i Crne Gore:<br />
mašine za<br />
brizgan<strong>je</strong> plastike<br />
linearni roboti,<br />
automatizovane proizvodne<br />
<strong>je</strong>dinice, IML<br />
granulatori made in Germany<br />
elementi za izradu hvataljki<br />
robota, vakuumska tehnika<br />
sušen<strong>je</strong> i transport granulata,<br />
doziran<strong>je</strong> i centralni<br />
sistemi transporta<br />
temperatori alata<br />
transport i rukovan<strong>je</strong><br />
praškastim materijalima,<br />
Big Bag stanice<br />
mlinovi i seckalice (shredders)<br />
sredstva za<br />
čišćen<strong>je</strong> puža i cilindara<br />
gravimetrijski dozatori<br />
industrijski čileri i<br />
rashladna tehnika<br />
Top Teh Predstavništvo za Srbiju<br />
Sut<strong>je</strong>ska 7, 21314 Neštin - Bačka Palanka<br />
Tel: +381 (0) 21 769 040, Mob: +381 (0) 64 20 70 826, Fax: +381 (0) 21 769 038<br />
Email: info@topteh.si, Web: www.topteh.si
intervju<br />
BOŽIDAR LAGANIN, DIREKTOR AGENCIJE ZA STRANA ULAGANJA I PROMOCIJU IZVOZA REPUBLIKE SRBIJE – SIEPA<br />
Preduzeća žive u ekonomski<br />
kompleksnim uslovima!<br />
Razgovor vodio: Boris Gajić<br />
U<br />
traženju različitih odgovora na <strong>je</strong>dnu<br />
temu, zamolili smo direktora Agenci<strong>je</strong> za<br />
strana ulaganja i promociju izvoza Republike<br />
Srbi<strong>je</strong> – SIEPA, Božidara Laganina da za<br />
čitaoce Industri<strong>je</strong> ponudi svoja razmišljanja i<br />
ocene o ovoj ekonomskoj situaciji, s pogledom<br />
na sledeću godinu. Zašto baš ovaj sagovornik?<br />
Pored očiglednih razloga ekonomske prirode,<br />
čin<strong>je</strong>nica <strong>je</strong> da aktuelna krizna dešavanja u<br />
ekonomiji kod nas i oko nas, utiču ponajviše<br />
na ono čime se bavi ova državna institucija –<br />
stranim ulaganjima i promocijom izvoza.<br />
Prilikom analize i davanja ocena obavezno moramo prepoznati<br />
zaposlenost kao <strong>je</strong>dan od najvažnijih. To <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan ogroman problem<br />
s kojim se mi, kao ekonomija, suočavamo, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> stopa nezaposlenosti<br />
izuzetno visoka. Primetno <strong>je</strong> da ni<strong>je</strong> zaustavl<strong>je</strong>n pad<br />
ukupnog broja radnih mesta. Industrijska proizvodnja stagnira,<br />
berza <strong>je</strong> u ozbiljnom padu.<br />
Udari krize i kako ih amortizovati<br />
Ono što nam takođe nedosta<strong>je</strong> <strong>je</strong>ste ozbiljniji investicioni ciklus<br />
domaće privrede. Mi <strong>je</strong>smo napravili dobre rezultate u smislu<br />
priliva stranih investicija i dolaska novih kompanija. Posebno<br />
nam <strong>je</strong> zadovoljstvo što su te kompani<strong>je</strong> poznati svetski brendovi,<br />
lideri svojih industrija. S druge strane, kao odgovorni, moramo da<br />
povedemo računa o potrebama domaće industri<strong>je</strong>.<br />
<strong>Industrija</strong>: Kada sve to uzmete u obzir i kada komunicirate<br />
sa strancima, šta vam oni kažu i za uslove poslovanja, i za<br />
navedena makroekonomska kretanja, postojanja recesi<strong>je</strong>,<br />
pa izlazak iz n<strong>je</strong>, pa nedostatak investicionog ciklusa? I ko su<br />
zapravo ti domaći partneri koji mogu da odgovore na upite<br />
stranih investitora? Šta vam dosadašnja praksa govori?<br />
U<br />
najužem smislu, recesija nastupa onda kada BDP neke<br />
zeml<strong>je</strong> beleži negativan rast, bol<strong>je</strong> rečeno, pad u dva<br />
uzastopna kvartala. „A mi smo to imali“, podseća na<br />
samom početku Božidar Laganin, direktor Agenci<strong>je</strong><br />
za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbi<strong>je</strong> – SIEPA. „I<br />
to <strong>je</strong> bio dovoljan uslov da se konstatu<strong>je</strong> da <strong>je</strong> makroekonomska<br />
situacija praktično definisana kao recesija. No, ako se posmatra<br />
recesija šire, treba da se osvrnemo na još neke makroekonomske<br />
kategori<strong>je</strong>. Prvenstveno, tu mislim na zaposlenost, zatim na industrijsku<br />
proizvodnju, promet u maloprodaji i slično. Treba takođe<br />
da se zna da <strong>je</strong> recesija ciklična pojava, kako kaže teorija, i da se<br />
javlja u periodima od 4 do 6 godina. Ipak, meren<strong>je</strong>m navedenih<br />
pokazatelja može se doći i do drugačijih zaključaka“, kaže Laganin.<br />
<strong>Industrija</strong>: Ipak, kada posmatramo sve kroz našu situaciju,<br />
gde, dakle, imamo recesiju, pa tranziciju koja predugo tra<strong>je</strong>,<br />
da bi nas sačekala finansijska kriza sa globalnim aspektima i<br />
reperkusijama na <strong>je</strong>dno tržište kao što <strong>je</strong> srpsko, kako Vi to<br />
sve posmatrate, posebno iz ugla kuće koja predstavlja sponu<br />
domaćeg i inostranog, dakle onoga što nudi domaće tržište i<br />
privreda i ono što traže inostrani investitori?<br />
Laganin: Mi smo imali taj najveći udar 2009. godine, i cele te<br />
godine smo bili u recesiji. Već u prvom kvartalu 2010. godine<br />
zabeležili smo mali rast od 0.4%, da bismo u drugom kvartalu<br />
imali rast od 2%, pa <strong>je</strong> to bilo razlog da se kaže da <strong>je</strong> zemlja izašla<br />
iz recesi<strong>je</strong>. Već sam pominjao te druge makroekonomske agregate<br />
koji su izuzetno važni i koji ne smeju da budu zapostavl<strong>je</strong>ni.<br />
Laganin: Važno <strong>je</strong> pomenuti mere ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> Vlada Republike Srbi<strong>je</strong><br />
donosila, a ko<strong>je</strong> su bile u suštini jako dobre. One su bile odgovor<br />
pomenutim izazovima. Fokus <strong>je</strong> bio na aktivnostima za povećan<strong>je</strong><br />
likvidnosti, zatim onih usmerenih na privlačen<strong>je</strong> novih investicija,<br />
za unapređen<strong>je</strong> poslovnog ambi<strong>je</strong>nta i tzv. investicionog režima,<br />
odnosno poslovne klime. Strani ulagači takođe imaju stav da sve<br />
ono što <strong>je</strong> dobro za strane kompani<strong>je</strong> u smislu kreiranja povoljnog<br />
poslovnog okruženja, dobro <strong>je</strong> i za domaće. Programi ko<strong>je</strong> i<br />
mi sprovodimo, <strong>je</strong>dnaki su za sve učesnike na tržištu.<br />
„...bitne karakteristike svake ekonomi<strong>je</strong> – konkurentnost, produktivnost,<br />
unapređen<strong>je</strong> i izlazak na nova tržišta, to <strong>je</strong> ono<br />
što nama omogućava da amortizu<strong>je</strong>mo taj udar krize!“<br />
S druge strane, i privrede iz kojih strani ulagači dolaze u Srbiju<br />
su se, takođe, suočile sa problemima. Tekuću 2011. godinu <strong>je</strong><br />
prvenstveno obeležila kriza dugova država. One <strong>je</strong>su unele određene<br />
poremeća<strong>je</strong> u poslovan<strong>je</strong> samih kompanija. Kompani<strong>je</strong> normalno<br />
traže povoljni<strong>je</strong> okružen<strong>je</strong> u nameri da optimizuju svo<strong>je</strong><br />
poslovan<strong>je</strong> i sman<strong>je</strong> troškove. Poremećaji koji su se negativno<br />
reflektovali na po<strong>je</strong>dine zeml<strong>je</strong>, nisu se po prirodi stvari odrazili i<br />
na nas. Takva negativna pomeranja u drugim zemljama pomogla<br />
su kompanijama da donesu odluku o dislociranju, pa su neke od<br />
tih kompanija organizovale svo<strong>je</strong> poslovan<strong>je</strong> kod nas! I to <strong>je</strong> bila<br />
neka naša šansa u krizi. Mislim da smo <strong>je</strong> dobrim delom iskoristili.<br />
U ovoj godini priliv koji mi beležimo <strong>je</strong>ste duplo veći od priliva koji<br />
smo zabeležili u godini iza nas.<br />
<strong>Industrija</strong>: A kada bi realno moglo da se očeku<strong>je</strong> to negativno<br />
dejstvo, imajući u vidu čin<strong>je</strong>nicu da postoji odgovarajući<br />
raskorak, što ste i sami istakli, u delovanju međunarodnih<br />
ekonomskih tokova na domaće tržište? Drugim rečima, malo<br />
kasnimo sa reakcijama, pa se u tome gaji i neka nada da<br />
bismo mogli da prođemo drugači<strong>je</strong>, malo bol<strong>je</strong>. Ipak, to nas<br />
sačeka na nekoj krivini... Kako procenju<strong>je</strong>te u planiranjima<br />
za dal<strong>je</strong>, a u vezi sa uslovima poslovanja? Evo, guverner NBS<br />
40<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
intervju<br />
BOŽIDAR LAGANIN, DIREKTOR AGENCIJE ZA STRANA ULAGANJA I PROMOCIJU IZVOZA REPUBLIKE SRBIJE – SIEPA<br />
<strong>je</strong> nedavno izjavio da smo već ušli u drugi talas finansijske<br />
krize... Šta bi tu moglo da se očeku<strong>je</strong>, i sa stanovišta upita,<br />
zahteva, traženja poslovnih partnera, plasiranja investicija<br />
na srpsko tržište od strane stranih potencijalnih kli<strong>je</strong>nata?<br />
Laganin: Kada bismo govorili o nekakvom receptu izlaska iz kriznog<br />
stanja, on mora da se traži u izvesnom, daleko većem krugu<br />
odgovornosti. I tu se prosto dolazi do zaključka da raspolagan<strong>je</strong><br />
određenim resursima mora da bude tvrđe, kruće. Prvenstveno<br />
u smislu da se ograniči javna potrošnja. To se često pomin<strong>je</strong> kao<br />
najveći problem s kojim se suočavamo, s kojim se dugo borimo, a<br />
nekako ne izlazimo na kraj s njim.<br />
Sigurno da ne smemo da zaboravimo ono što su bitne karakteristike<br />
svake ekonomi<strong>je</strong> – konkurentnost, produktivnost, unapređen<strong>je</strong><br />
i izlazak na nova tržišta. To <strong>je</strong> ono što nama omogućava da<br />
amortizu<strong>je</strong>mo taj udar krize. Moraju da se naprave i dobri programi<br />
koji podstiču inovativnost kompanija. Morate da se pozicionirate<br />
na način da lakše verifiku<strong>je</strong>te svoj proizvod na nekom tržištu,<br />
da lakše dođete do kupca, da napravite neku vrstu dodatne<br />
zaštite i diversifikaci<strong>je</strong> tržišta i prisustva na što <strong>je</strong> moguće širem<br />
frontu. Sve to uz sposobnost da ostanete konkurentni i da vas<br />
drugi ne istisnu.<br />
(SITEL) ili National Cash Register - NCR, američka kompanija koja<br />
ima godišnji obrt od oko 5 milijardi dolara i koja <strong>je</strong> u procesu<br />
osnivanja svog Excellence Centra u Beogradu, što <strong>je</strong>, rekao bih,<br />
izuzetan pro<strong>je</strong>kat koji praktično traži inžen<strong>je</strong>re i to mašinske i<br />
elektrotehničke struke. Mogućnost rasta i nadogradn<strong>je</strong> <strong>je</strong> velika.<br />
S druge strane, prilagođavan<strong>je</strong> potreba tog biznisa bila bi preporuka<br />
prvenstveno obrazovnom sistemu.<br />
<strong>Industrija</strong>: A kada se radi o istoj situaciji ali posmatranoj iz<br />
ugla strukture preduzeća, podsetio bih na onu već desetogodišnju<br />
praksu stalnog pričanja da se sektor MSP vidi kao<br />
način da se premosti jaz nastao izostajan<strong>je</strong>m velikih sistema,<br />
proizvodnih, pre svega. Koliko se MSP kotiraju kod vas,<br />
u vašem adresaru i ponudama u kontaktima sa strancima i<br />
onome što stranci traže?<br />
Laganin: Sigurno da MSP imaju nezamenljivo mesto u svakoj<br />
ekonomiji. Mislim da podatak da ima negde oko 327.000 MSP<br />
aktivno kod nas i da ona čine čak preko 99% strukture naših privrednih<br />
društava u zemlji, govori dovoljno, za sebe. Mi smo i te<br />
kako aktivni u saradnji sa njima, prvenstveno kroz dva segmenta.<br />
Jedan <strong>je</strong> program internacionalizaci<strong>je</strong> preduzeća gde pokušavamo<br />
da im omogućimo i da ih motivišemo da urade sve ono što im<br />
<strong>je</strong> potrebno da izađu na nova tržišta, a tu mislim prvo na sertifikaciju<br />
i standardizaciju, a potom na fizičko pojavljivan<strong>je</strong> preduzeća<br />
na nekim novim destinacijama - da li kroz sajamski nastup, ili<br />
kroz organizovane poslovne susrete i sl.<br />
„Iako smo deo administraci<strong>je</strong>, naša <strong>je</strong> pozicija da ipak ne<br />
budemo birokratska stepenica, nego zaista partner, saradnik<br />
u onome što <strong>je</strong> ekonomski interes preduzeća!“<br />
S druge strane, mi ih činimo dostupnijim poslovnim partnerima<br />
tako što smo kreirali bazu dobavljača koja <strong>je</strong>ste njima <strong>je</strong>dan izlog,<br />
komunikacioni kanal preko koga mogu da ponude svo<strong>je</strong> proizvode,<br />
usluge onima koji ih ne znaju, a koji bi mogli da imaju ekonomski<br />
interes da sarađuju. I ovo <strong>je</strong> dobra prilika da i oni ne žele<br />
da urade nešto više, da ih pozovemo da uzmu učešća u ovom<br />
programu i da nam dostave svo<strong>je</strong> informaci<strong>je</strong> kako bi se našli u<br />
ovoj bazi podataka.<br />
MSP - 99% strukture privrednih društava u zemlji<br />
Moramo brže da se prilagođavamo novim tržišnim zahtevima.<br />
Prvenstveno tu mislim na obrazovan<strong>je</strong> stanovništva, ko<strong>je</strong> bi, po<br />
našem dosadašn<strong>je</strong>m iskustvu, moralo više da prati potrebe industri<strong>je</strong><br />
pogotovo one koja dolazi i koja će, izvesno, duži vremenski<br />
period biti prisutna i aktivna.<br />
<strong>Industrija</strong>: Da zastanemo za trenutak na ovom mestu. Do<br />
nas su došle informaci<strong>je</strong> da su u ovom trenutku najtraženi<strong>je</strong><br />
prehrambena industrija i uopšte proizvodnja hrane, farmaceutska<br />
industrija, i nešto što se u svetu već definiše kao<br />
wellnes industrija, pored turističke grane. Koliko <strong>je</strong> ovo zaista<br />
prisutno i među vašim informacijama?<br />
Laganin: Na domaćem tržištu prisutna <strong>je</strong> visoka tražnja za kvalitetnim<br />
inžen<strong>je</strong>rima i to ne bih nikako da zapostavim, pored ovog<br />
što ste pobrojali i što <strong>je</strong> sigurno odlika vremena ko<strong>je</strong> dolazi i što<br />
će se i te kako reflektovati i na tržište rada. Inžen<strong>je</strong>re moram da<br />
pomenem u dva segmenta: <strong>je</strong>dan <strong>je</strong> sama proizvodnja zato što<br />
<strong>je</strong> zaista veliki broj proizvodnih i izvozno or<strong>je</strong>ntisanih investicija<br />
zaživelo u smislu da su se pozicionirale kompani<strong>je</strong> na teritoriji<br />
Srbi<strong>je</strong> i da su počele proizvodnju; drugi <strong>je</strong> sektor usluga gde smo<br />
u ovoj godini uspeli da privučemo kompani<strong>je</strong> kao što su Sajtel<br />
<strong>Industrija</strong>: Imajući u vidu vaša dosadašnja iskustva i rada<br />
SIEPA-e i rada sa MSP, koliko sva ta preduzeća zaista umeju<br />
da iskoriste mogućnosti ko<strong>je</strong> im nudi <strong>je</strong>dna kuća kao što <strong>je</strong><br />
vaša? Dakle, ovde se potencira i pitan<strong>je</strong> obrazovanja, i informisanosti,<br />
sposobnosti da se čitaju i iščitavaju informaci<strong>je</strong><br />
ko<strong>je</strong> se plasiraju preduzećima i sa ovog mesta... Naravno,<br />
pored iskustva, šta u tom smislu može da bude bol<strong>je</strong> i šta bi,<br />
konačno, mogla da bude Vaša preporuka?<br />
Laganin: Ne mogu da budem negativan, <strong>je</strong>r nemam stvarno<br />
osnov za to... Trude se naša preduzeća! Fer <strong>je</strong> reći i to da preduzeća<br />
žive u ekonomski kompleksnim uslovima. Otežano <strong>je</strong> finansiran<strong>je</strong>,<br />
posto<strong>je</strong> problemi sa likvidnošću, i bave se više egzistencijalnim<br />
nego razvojnim problemima...<br />
S druge strane, kada im predstavimo ove programe, preduzeća,<br />
ako ništa drugo, bar pokušaju da iskoriste tu šansu. Otvoreni su<br />
za prihvatan<strong>je</strong> novog, shvataju potrebu za tim, ulože i dodatni<br />
napor da bi to obezbedili. Mi ih najiskreni<strong>je</strong> motivišemo, pozivamo<br />
i, reći ću vrlo slobodno, pomažemo u smislu da im ono<br />
što mogu da iskoriste učinimo lakše dostupnim. Iako smo deo<br />
administraci<strong>je</strong>, naša <strong>je</strong> pozicija da ipak ne budemo birokratska<br />
stepenica, nego zaista partner, saradnik u onome što <strong>je</strong> njihov<br />
ekonomski interes.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 41
intervju<br />
BOŽIDAR LAGANIN, DIREKTOR AGENCIJE ZA STRANA ULAGANJA I PROMOCIJU IZVOZA REPUBLIKE SRBIJE – SIEPA<br />
2012 - godina implementaci<strong>je</strong> velikog broja<br />
pro<strong>je</strong>kata<br />
Imali smo početkom decembra priliku da dodelimo nagradu za<br />
izvoznika godine. U <strong>je</strong>dnoj dosta ozbiljnoj konkurenciji, bio sam<br />
u nekoliko sluča<strong>je</strong>va toliko prijatno iznenađen i ostao bez teksta!<br />
Neki su sopstvenim inicijativama uspevali da ostvare izuzetno<br />
značajne rezultate i u pogledu tehnoloških dostignuća kod proizvoda<br />
koji su uspeli da osvo<strong>je</strong>, a da <strong>je</strong> to najvećim delom zasnovano<br />
na domaćoj pameti, potom i na repromaterijalu.<br />
Pored toga, uspeli su da dobace i na daleka i na zahtevna tržišta!<br />
Ko razume te procese i prirodu posla, to <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan ogroman trud,<br />
koji zaslužu<strong>je</strong> svaku pohvalu i priznan<strong>je</strong>! I nekad oni mogu, samim<br />
tim što su uradili, da vas navedu na proaktivniji pristup i šire razmišljan<strong>je</strong><br />
i pronalažen<strong>je</strong> novih niša, rešenja, mogućnosti za sve<br />
druge koji već posluju u Srbiji.<br />
<strong>Industrija</strong>: U tom smislu, šta planirate za 2012?<br />
Laganin: Mi smo obično ambiciozni... I plan za 2012. godinu <strong>je</strong><br />
takav, ambiciozan. Prvo, u smislu otvaranja novih tržišta. Govorio<br />
sam o toj potrebi diversifikaci<strong>je</strong> i pristupu koji <strong>je</strong>dnostavno<br />
rečeno podrazumeva da „nikad ne stavljate sva jaja u istu korpu“!<br />
Napravili smo dobre rezultate u sektoru hrane u zemljama<br />
dalekog Istoka. Ne znam koliko <strong>je</strong> poznato, ali Srbija <strong>je</strong> najveći<br />
izvoznik smrznute maline u Japan... Sigurni smo da prvenstveno<br />
u ovom segmentu možemo da uradimo isto i u Južnoj Koreji.<br />
Planiramo da u 2012. godini budemo aktivni i na tom tržištu.<br />
Drugo, ogroman potencijal dolazi iz čin<strong>je</strong>nice postojanja carinske<br />
uni<strong>je</strong> Rusi<strong>je</strong>, Belorusi<strong>je</strong> i Kazahstana. Bićemo aktivniji u 2012. na<br />
tržištu Kazahstana. Ali, ni na koji način nećemo zapostavljati već<br />
osvo<strong>je</strong>na tržišta Rusi<strong>je</strong> i Belorusi<strong>je</strong>. Tu prostor ima hrana, svakako,<br />
pogotovo što <strong>je</strong> određeni broj naših kompanija dobio potrebne<br />
sertifikate koji im omogućuju izvoz proizvoda kao što <strong>je</strong> meso,<br />
mleko. I industrija nameštaja, izvesno <strong>je</strong>, ima svoj potencijal<br />
Mi smo ove godine organizovali nastup na moskovskom sajmu<br />
„Mebelj“. I u narednoj godini bićemo aktivni u segmentu nameštaja,<br />
<strong>je</strong>r <strong>je</strong> izvesno da ta kultura potrošača, prepoznatljivost proizvoda,<br />
dobro istorijsko nasleđe u tom smislu postoji.<br />
Namera nam <strong>je</strong> da budemo aktivni i u Poljskoj, pre svega u građevinskoj<br />
industriji. Procena <strong>je</strong> da <strong>je</strong> Poljska najveće infrastrukturno<br />
gradilište u Evropi! Naše kompani<strong>je</strong> imaju dobre rezultate,<br />
i prepoznatljivost i kvalitet, i u mogućnosti su to da urade. A taj<br />
sektor <strong>je</strong> zaista najžešće i najjače bio pogođen krizom... Svakako<br />
da ćemo nešto da uradimo i na tržištu Afrike. A postoji izvesno<br />
interesovan<strong>je</strong> i za tržište Južne Amerike, gde se Brazil posebno<br />
ističe zbog dolazeće Olimpijade i velikih poslova.<br />
Što se tiče samih programa, nadam se da ćemo i u ozbiljni<strong>je</strong>m i<br />
izdašni<strong>je</strong>m budžetu nastaviti da implementiramo i Program internacionalizaci<strong>je</strong><br />
preduzeća. Ove godine smo uspeli da podržimo<br />
300 kompanija i 8 udruženja, a broj pristiglih prijava <strong>je</strong> bio znatno<br />
veći. Možemo da podržimo onoliko koliko nam budžetske prilike<br />
dozvoljavaju... Pored toga, tu <strong>je</strong> program podrške investicijama<br />
za koji se nadam da će i u narednoj godini biti na višem, pre svega,<br />
finansijskom nivou.<br />
<strong>Industrija</strong>: I za kraj, zamolio bih Vas za lični savet, ili komentar,<br />
onima koji će poslovati i u 2012, kako na domaćem tako<br />
i na inostranim tržištima, kako da se odnose prema razumljivoj<br />
psihozi koju nosi sa sobom kriza, kao reč i kao pojava?<br />
Laganin: Sigurno <strong>je</strong> da treba biti odmeren, racionalan, realan u<br />
planovima i procenama u onome što vaš realan kapacitet <strong>je</strong>ste<br />
i što možete da realizu<strong>je</strong>te. Ni<strong>je</strong> dobro praktikovati život iznad<br />
mogućnosti, ne precenjivati... S druge strane, treba koristiti sve<br />
šanse. A šanse se javljaju na mnogim mestima, kako u zemlji tako<br />
i u inostranstvu. Prvenstveno bi ih pozvao da budu aktivni. To<br />
znači da se fokusiraju ili da zadaju sebi dostižne cil<strong>je</strong>ve, ali da<br />
ne odustaju od njih ukoliko naiđu na prepreke, što <strong>je</strong>, svakako,<br />
prirodno. Ne postoji ni<strong>je</strong>dan posao koji nema svo<strong>je</strong> uspone i<br />
padove. Već sada ima veliki broj programa koji su dostupni našim<br />
preduzećima. Oni koji ih nisu koristili, ili, pak, oni koji su ih već<br />
koristili, a mogu nešto dodatno da urade s njima, treba slobodno<br />
to i da učine. Takođe, svaki medij koji <strong>je</strong> danas dostupan, mora<br />
da se koristi u firmi. Mislim pre svega na mogućnost dosta <strong>je</strong>dnostavnog<br />
i brzog pristupa informacijama putem Interneta. Posto<strong>je</strong>,<br />
istovremeno, razni edukativni seminari, događaji koji se pokreću<br />
od strane različitih udruženja i konačno same administraci<strong>je</strong><br />
Vlade Republike Srbi<strong>je</strong>, koji donose nove informaci<strong>je</strong> i govore o<br />
nekoj novoj mogućnosti. Ne treba biti lenj i odmah to odbaciti!<br />
Treba odvojiti neko vreme ili, bar saznati o čemu se tu govorilo.<br />
Ono što ćemo mi da radimo <strong>je</strong>ste da ćemo sve ove informaci<strong>je</strong>,<br />
ko<strong>je</strong> mogu da budu od koristi, učiniti dostupnijim. Stoga ih pozivam<br />
da prate i naše aktivnosti. Mi to radimo kroz sve medi<strong>je</strong> baš<br />
u nameri da taj obuhvat korisnika informacija bude što širi. Tako,<br />
saopštavamo ono što <strong>je</strong> novo, kako bismo im u najkraćem mogućem<br />
roku približili nove mogućnosti.<br />
„...treba biti odmeren, racionalan, realan u planovima i procenama<br />
u onome što vaš realan kapacitet <strong>je</strong>ste i što možete<br />
da realizu<strong>je</strong>te Ni<strong>je</strong> dobro praktikovati život iznad mogućnosti,<br />
ne precenjivati... S druge strane, treba koristiti sve šanse!“<br />
42<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
Božidar Laganin, direktor SIEPA<br />
Predsto<strong>je</strong>ću 2012. godinu vidim kao godinu implementaci<strong>je</strong><br />
velikog broja pro<strong>je</strong>kata. Naš fokus i uostalom naša obaveza <strong>je</strong>ste<br />
da pomognemo da se ti pro<strong>je</strong>kti nesmetano i efikasno realizuju,<br />
Sama njihova realizacija otvara mnogima mogućnosti, nudi novi<br />
posao, otvara novo tržište. Dobro <strong>je</strong>, ponoviću, da budu aktivni i<br />
prate šta se dešava i na tom polju.
eflektor plus<br />
reflektor plus<br />
“Tarkett” izvoznik godine -<br />
SIEPA priprema jače prisustvo srpskih preduzeća<br />
u Poljskoj, Južnoj Koreji i Kazahstanu<br />
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbi<strong>je</strong><br />
(SIEPA) dodelila <strong>je</strong> priznan<strong>je</strong> za najbol<strong>je</strong>g izvoznika u<br />
2011. godine proizovođaču podnih obloga, kompaniji<br />
“Tarkett” iz Bačke Palanke.<br />
Nagrada za najbolji izvozni proizvod uručena <strong>je</strong> firmi “Medica<br />
Systems & Products” iz Beograda, dok <strong>je</strong> za osvajan<strong>je</strong> novog tržišta<br />
nagradu dobila kompanija “Patent Co” iz Mišićeva. U kategoriji<br />
malih i srednjih preduzeća nagrađena <strong>je</strong> firma “FSO Goša” iz Simićeva,<br />
dok <strong>je</strong> posebno priznan<strong>je</strong> u ovoj kategoriji uručeno kompaniji<br />
“Elex Commerce” iz Beograda.<br />
Specijalnu nagradu za najbolju preduzetnicu godine dobila <strong>je</strong><br />
Biljana Jovanović iz požarevačke kompani<strong>je</strong> za proizvodnju ženske<br />
konfekci<strong>je</strong> “Luna”, dok <strong>je</strong> posebno priznan<strong>je</strong> u toj kategoriji dobila<br />
Marina Milović iz kompani<strong>je</strong> “Maja promet”.<br />
Vrednost ovogodišn<strong>je</strong>g izvoza kompani<strong>je</strong> “Tarkett” premašiće 100<br />
miliona evra, a ovo preduzeće svo<strong>je</strong> glavne proizvode - podne<br />
obloge od vinila i višeslojne parkete, osim zemalja u regionu plasira<br />
i na tržišta Rusi<strong>je</strong>, Belorusi<strong>je</strong>, Ukrajine, Švedske i Poljske. Ova<br />
kompanija u 2011. zaposlila <strong>je</strong> i više od 100 novih radnika.<br />
„Za kompaniju naše veličine izvoz <strong>je</strong> od izuzetnog značaja, bez stranih<br />
tržišta ne bismo mogli da opstanemo. Tarkett planira da i ako u<br />
2012. ne bude rasta tržišta, pokuša da raste kao kompanija, i da u<br />
zemljama istočne i jugoistočne Evrope proširi svo<strong>je</strong> učešće“, rekao<br />
<strong>je</strong> Miroslav Okuka, direktor ove bačkopalanačke kompani<strong>je</strong>.<br />
Medicinski skener koji koristi snop iks zraka za generisan<strong>je</strong> trodimenzionalne<br />
slike zuba i glave, beogradske kompani<strong>je</strong> “Medica<br />
Systems&Products”, nagrađen <strong>je</strong> kao najbolji izvozni proizvod.<br />
Prema proceni Agenci<strong>je</strong> za strana ulaganja i promociju izvoza Srbi<strong>je</strong>,<br />
na osnovu velikog broja izvoznika koji su se ove godine javili na<br />
konkurs, mnoge domaće firme su odgovor za izlazak iz krize potražile<br />
u izvozu. Na konkurs SIEPA pristiglo <strong>je</strong> više od 100 prijava, a<br />
najveći broj <strong>je</strong> bio iz malih i srednjih preduzeća.<br />
Prema rečima direktora SIEPA Božidara Laganina, ove godine <strong>je</strong><br />
povećano učešće izvoza proizvoda većeg stepena obrade što potvrđu<strong>je</strong><br />
strategiju Vlade Srbi<strong>je</strong> u privlačenju proizvodno ori<strong>je</strong>ntisanih<br />
stranih investitora. Laganin <strong>je</strong> najavio da se SIEPA priprema za jače<br />
prisustvo srpskih preduzeća u Poljskoj u oblasti građevinarstva i u<br />
Južnoj Koreji i Kazahstanu u izvozu hrane.<br />
Srpska preduzeća na sajmu u Hanoveru<br />
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbi<strong>je</strong> (SIEPA) saopštila<br />
<strong>je</strong> da organizu<strong>je</strong> nastup srpskih preduzeća na najvećem svetskom<br />
sajmu informacionih i komunikacionih tehnologija CeBIT, koji<br />
će biti održan u Hanoveru od 6. do 10. marta 2012. godine. Nastup<br />
će biti organizovan u okviru nacionalnog štanda, na ko<strong>je</strong>m su od<br />
2003. do 2010. godine učestvovala 64 domaća preduzeća. Na<br />
sajmu CeBIT 2011. predstavilo se 4.200 kompanija iz 70 zemalja,<br />
ukupno <strong>je</strong> bilo 339.000 posetilaca iz 110 zemalja, a zabeleženo <strong>je</strong> i<br />
oko sedam miliona poslovnih kontakata.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 43
u fokusu<br />
RECESIJA<br />
Zaboravl<strong>je</strong>no pitan<strong>je</strong>?<br />
Recesija su povremena usporavanja<br />
u privrednoj aktivnosti neke zeml<strong>je</strong><br />
praćena istovremenim pogoršanjima opšte<br />
ekonomske klime (pad realnog dohotka, porast<br />
nezaposlenosti, nizak stepen iskorišćenosti<br />
proizvodnih kapaciteta...). Recesija <strong>je</strong> man<strong>je</strong><br />
duboka i <strong>ozbiljna</strong> od depresi<strong>je</strong>. Ponavlja se u<br />
razdobljima od po nekoliko godina, obično<br />
započin<strong>je</strong> u <strong>je</strong>dnoj zemlji i treba joj određen<br />
broj meseci, odnosno godišnjih kvartala da se<br />
preseli u druge...<br />
Tri su osnovna obeležja recesi<strong>je</strong>:<br />
1. trajan<strong>je</strong> (duration) – vremenska dužina,<br />
2. dubina (depth) – koliko duboko zadire,<br />
3. difuzija (diffusion) – koliko se široko<br />
rasprostire.<br />
Potrošači na recesiju odgovaraju promenom<br />
ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivi<strong>je</strong>, a<br />
za konkurentnu marketinšku akciju poslovnih<br />
sub<strong>je</strong>kata u vreme recesi<strong>je</strong> neophodna <strong>je</strong> analiza<br />
navedenih obeležja.<br />
Šta kaže stvarnost u Srbiji?<br />
Početkom septembra u <strong>je</strong>dnom od brojnih obraćanja<br />
javnosti, Verica Kalanović, potpredsednik Vlade Srbi<strong>je</strong> i<br />
osoba koja se u posledn<strong>je</strong> vreme sve češće (želi da) definiše<br />
kao glasnogovornik privrede u Vladi Srbi<strong>je</strong>, ukazala<br />
<strong>je</strong> na neophodnost pripremanja paketa antikriznih mera ko<strong>je</strong> bi<br />
olakšale poslovan<strong>je</strong> privrede, „<strong>je</strong>r <strong>je</strong> Srbija veoma blizu recesi<strong>je</strong>“!<br />
Kalanović <strong>je</strong> tada ocenila i da su negativni pokazatelji u julu, pad<br />
bruto domaćeg proizvoda i sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> proizvodn<strong>je</strong>, prvi put posle<br />
februara 2010. godine, “upalili alarm na koji vlada mora da odgovori.<br />
Prvi talas krize, koji <strong>je</strong> Srbija dočekala sa većom spremnošću<br />
nego danas, kada se reagovalo s <strong>je</strong>dnim dobrim paketom antikriznih<br />
mera, prošao <strong>je</strong> sa man<strong>je</strong> posledica nego u drugim zemljama<br />
u okruženju. Na žalost, mi smo taj paket prestali da primenju<strong>je</strong>mo<br />
tokom maja i u junu, nakon čega <strong>je</strong> usledilo pogoršan<strong>je</strong> mnogih<br />
pokazatelja privrednih kretanja”, podsetila <strong>je</strong> Kalanovićeva i<br />
dodala: “Ja sam zabrinuta i ono sto sam čula od privrednika <strong>je</strong>ste<br />
da im <strong>je</strong> pomoć neophodna. Očekuju <strong>je</strong> i od Vlade Srbi<strong>je</strong> i Narodne<br />
banke“, rekla <strong>je</strong> Kalanović.<br />
To se, kako <strong>je</strong> dodala, odnosi pre svega na mere ko<strong>je</strong> će obezbediti<br />
više novca privrednicima, ali i na niz konkretnih stvari ko<strong>je</strong><br />
će po<strong>je</strong>ftiniti proizvodnju sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m ili ukidan<strong>je</strong>m “neporeskih”<br />
opterećenja, dok se od NBS očeku<strong>je</strong> daleko realni<strong>je</strong> sagledavan<strong>je</strong><br />
potreba privrede, sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> obavezne rezerve poslovnim bankama<br />
po ugledu na dobre primere u zemljama u okruženju.<br />
Prvi paket mera biće donet kada se budu precizno i potpuno definisali<br />
prioriteti i potrebe privrede <strong>je</strong>r se radi o suštinski važnim<br />
stvarima, kaže vicepremi<strong>je</strong>rka.<br />
„Ja ne želim da da<strong>je</strong>m obećanja koja će sutra da budu proglašena<br />
polu istinom. Imamo intenzivne sastanke sa privrednicima u<br />
Vladi i dogovoreno <strong>je</strong> da budemo stalno u kontaktu“, navodi ona.<br />
Da li <strong>je</strong> taj kontakt bio dobar rani<strong>je</strong>, u predviđanjima ekonomskih<br />
(ne)prilika kada <strong>je</strong> tvrđeno sa najviših mesta odlučivanja da<br />
<strong>je</strong> Srbija izašla iz recesi<strong>je</strong>, tehnički, bar...? Šta više, sa stanovitim<br />
ponosom <strong>je</strong> isticano kako smo se oduprli, odbranili od krize. I kao<br />
da niko ni<strong>je</strong> bio dovoljno sposoban da vidi šta se dešava u svetu,<br />
koji ni<strong>je</strong> tako daleko od Srbi<strong>je</strong>, bez obzira na svu n<strong>je</strong>nu zaostalost.<br />
A onda nas <strong>je</strong> zaskočila trezvenost guvernera NBS...<br />
Srbija u drugom talasu krize<br />
Guverner NBS Dejan Šoškić upozorio <strong>je</strong> u novembru da <strong>je</strong> Srbija<br />
već zahvaćena drugim talasom krize, ali bi uz dobre mehanizme<br />
mogla bol<strong>je</strong> da prođe nego druge zeml<strong>je</strong>. Privredni rast Srbi<strong>je</strong> za<br />
2012. godinu biće 1,5%, prognozira Fiskalni savet i preporuču<strong>je</strong><br />
da budžetski deficit treba da bude manji od 4,5%.<br />
Šoškić <strong>je</strong> takođe istakao da <strong>je</strong> ekonomska aktivnost u Srbiji već<br />
ozbiljno pogođena dešavanjima u EU i da su “prognoze za rast<br />
veoma konzervativne”. Prema n<strong>je</strong>govim rečima, na Srbiji <strong>je</strong> da<br />
bude dovoljno obazriva i da obezbedi sve mehanizme potrebne<br />
da se štetni efekti minimiziraju. “Nema ni govora da te efekte<br />
možemo izbeći”, napomenuo <strong>je</strong> guverner...<br />
Industrijska proizvodnja u Srbiji<br />
A da li će biti dovoljni podaci o industrijskoj proizvodnji u Srbiji u<br />
još <strong>je</strong>dnoj odbrani od krize? Naime, statističari beleže da <strong>je</strong> industrijska<br />
proizvodnja u junu ove godine veća za 3,3% u odnosu na<br />
jun 2010. godine, a u odnosu na prosek 2010. godine veća <strong>je</strong> za<br />
4,4%. U periodu januar – jun 2011. godine u odnosu na isti period<br />
2010. godine ostvaren <strong>je</strong> rast industrijske proizvodn<strong>je</strong> od 4,8%.<br />
Posmatrano po sektorima, u junu 2011. godine, u odnosu na isti<br />
mesec 2010. godine zabeležena su sledeća kretanja:<br />
• sektor Prerađivačka industrija – rast od 0,5%.<br />
• sektor Rudarstvo – rast od 17,8%<br />
• sektor Snabdevan<strong>je</strong> električnom energijom, gasom, parom i<br />
klimatizacija – rast od 13,3%<br />
44<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
u u fokusu<br />
RECESIJA<br />
Podaci o industrijskoj proizvodnji – po namenskim grupama, u<br />
junu 2011. godine, u odnosu na jun prethodne godine, pokazuju<br />
i da <strong>je</strong> došlo do rasta u proizvodnji energi<strong>je</strong> - za 11,5%, netrajnih<br />
proizvoda za široku potrošnju - za 3,5% i intermedijarnih proizvoda<br />
(osim energi<strong>je</strong>) - za 0,4%, dok <strong>je</strong> pad zabeležen u proizvodnji:<br />
kapitalnih proizvoda - za 10,4% i trajnih proizvoda za široku<br />
potrošnju - za 6,7%.<br />
Obim industrijske proizvodn<strong>je</strong> u junu 2011. godine, u odnosu na<br />
jun 2010. godine, beleži rast kod 19 oblasti (učešće u strukturi<br />
industrijske proizvodn<strong>je</strong> – 79%). Najveći uticaj na rast industrijske<br />
proizvodn<strong>je</strong> u junu 2011. godine, u odnosu na jun 2010. godine,<br />
imale su: Snabdevan<strong>je</strong> električnom energijom, Proizvodnja<br />
električne opreme, Vađen<strong>je</strong> uglja, Proizvodnja pića i Proizvodnja<br />
papira i proizvoda od papira.<br />
Desezonirani indeks industrijske proizvodn<strong>je</strong> za jun 2011. u<br />
odnosu na maj 2011. godine pokazu<strong>je</strong> da <strong>je</strong> za industriju ukupno<br />
ostvaren pad industrijske proizvodn<strong>je</strong> od 3,1%, a da <strong>je</strong> za Prerađivačku<br />
industriju ostvaren pad od 1,1%!<br />
Spoljnotrgovinska robna razmena, Srbija<br />
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbi<strong>je</strong> za prvih šest<br />
meseci 2011. godine iznosi:<br />
• izvoz - 5784,5 miliona dolara – rast od 30,7% u odnosu na isti<br />
period prethodne godine;<br />
• uvoz - 9680,5 miliona dolara – rast od 23,7% u odnosu na isti<br />
period prethodne godine.<br />
Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 59,7% i veća <strong>je</strong> u odnosu na<br />
pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada <strong>je</strong> iznosla<br />
56,5%. Deficit spoljnotrgovinske robne razmene u periodu januar-jun<br />
2011. godine iznosio <strong>je</strong> 3 milijarde 895,9 miliona dolara,<br />
dok <strong>je</strong> za isti period 2010. iznosio 3 milijarde 398 miliona dolara.<br />
Poruka sa savetovanja “Poslovan<strong>je</strong> privrede<br />
Srbi<strong>je</strong> u uslovima krize i javna potrošnja”<br />
Društvo ekonomista Beograda i Privredna komora Beograda održali<br />
su tradicionalno savetovan<strong>je</strong> ekonomista. Nakon prezentaci<strong>je</strong><br />
radova i rasprave u kojoj su učestvovali akademski ekonomisti,<br />
praktičari i privrednici konstatovano <strong>je</strong> da privreda Srbi<strong>je</strong> poslu<strong>je</strong><br />
u dramatično lošim internim i eksternim uslovima. Šta više, sa<br />
produžetkom delovanja krize, dolazi do dal<strong>je</strong>g pogoršanja položaja<br />
privrednika, građana i države. Sve niže stope rasta, ogromna<br />
nezaposlenost, nelikvidnost, javni unutrašnji i spoljni dug,<br />
budžetski deficit i deficit tekućih plaćanja prema inostranstvu<br />
samo su deo problema sa kojima se suočavamo. Stan<strong>je</strong> će biti<br />
sve loši<strong>je</strong> imajući u vidu javnu potrošnju i odsustvo realistični<strong>je</strong><br />
strategi<strong>je</strong> oporavka.<br />
Stoga, na osnovu sveobuhvatnog sagledavanja trenutnog stanja,<br />
učesnici savetovanja predlažu:<br />
• Obezbediti uslove za kreiran<strong>je</strong> podsticajnog privrednog ambi<strong>je</strong>nta<br />
i povoljni<strong>je</strong> poslovne klime za lakše osnivan<strong>je</strong> firmi i bol<strong>je</strong><br />
uslove poslovanja.<br />
• Smanjiti javnu potrošnju i državne rashode i promovisati štednju<br />
na svim nivoima.<br />
• Restrukturirati javni sektor privređivanja, pre svega radi povećanja<br />
n<strong>je</strong>gove efikasnosti, sman<strong>je</strong>nja troškova poslovanja i<br />
korupci<strong>je</strong>.<br />
• Podsticati produktivno zapošljavan<strong>je</strong> aktivnim merama i osavremeniti<br />
tržište rada kroz razvoj socijalnog dijaloga i socijalne<br />
kooperaci<strong>je</strong>.<br />
• Reafirmisati preduzetništvo na osnovu privatne poslovne inicijative,<br />
tehnoloških promena i inovacija.<br />
• Efikasni<strong>je</strong> podsticati poljoprivrednu proizvodnju i preradu hrane.<br />
• Obezbediti veću povezanost realnog sektora sa naukom i<br />
odgovarajućim naučnim centrima i drugim institucijama naučnog<br />
karaktera i forsirati inovativne aktivnosti.<br />
• Sprečiti olako zatvaran<strong>je</strong> MSP od strane poreskih organa pridržavajući<br />
se prakse Vrhovnog suda SAD da oporezivanju ni<strong>je</strong> cilj<br />
da se poreski obveznik razori, već da se održi u životu!<br />
Da li <strong>je</strong> to dovoljno?<br />
I kad će već <strong>je</strong>dnom<br />
kraj toj tranziciji?<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 45
u fokusu<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
Neizvesna sudbina evra pogađa Srbiju i region<br />
I z v o r : www.ekapija.com<br />
Kriza evrozone, koja ima sve veći uticaj na oblast kreditiranja<br />
u Srbiji, takođe izaziva sve veću zabrinutost<br />
javnosti u regionu oko toga da li bi trebalo menjati<br />
evro u druge valute.<br />
Neuspeh lidera EU da usvo<strong>je</strong> novi sistem fiskalne discipline<br />
pogoršava percepci<strong>je</strong> evra, povećavajući nedostatak poverenja u<br />
tu valutu, nakon što <strong>je</strong> ECB raspršila nade da će, kao poslednja<br />
opcija, ona biti zajmodavac i nemačkog odbijanja dugoročnog<br />
cilja izdavanja za<strong>je</strong>dničkih obveznica evrozone.<br />
Što se Srbi<strong>je</strong> tiče, uprkos potencijalnim promenama statusa evra,<br />
većina bankarskih kredita vezana <strong>je</strong> za evro i diktiraju iznos kamate<br />
kada se ona preračuna u dinare. Čak i ako <strong>je</strong> pozicija evra dovedena<br />
u pitan<strong>je</strong>, kamate će ostati iste, ali će biti izražene u drugoj<br />
valuti. Građani će i dal<strong>je</strong> plaćati u dinarima, ali preračunatim u<br />
odnosu na neku drugu valutu. Mnogi eksperti vide posto<strong>je</strong>ću<br />
deviznu klauzulu kao neustavnu i ukazuju da postoji tendencija<br />
prema „de-evroizaciji“.<br />
Neki od ekonomisita kažu da druge valute ne obezbeđuju uvek<br />
finansijsku zaštitu. Posledice krize evra u mnogo većoj meri su<br />
osetili oni koji su uzeli kredite vezane za švajcarski franak. Tako,<br />
pre četiri godine kamatna stopa za kredite u evrima <strong>je</strong> bila oko<br />
5 do 7%, dok <strong>je</strong> za kredite u švajcarskim francima bila između<br />
3 i 4% i bilo <strong>je</strong> moguće birati između te dve opci<strong>je</strong>. Za mnoge, a<br />
posebno za one koji su kupovali nekretnine, opcija švajcarskog<br />
franka tada <strong>je</strong> bila znatno povoljnija. U međuvremenu, evro <strong>je</strong><br />
slabio zbog krize, a franak jačao. Za kredit od 100.000 evra ili<br />
160.000 švajcarskih franaka, vlasnik kredita još uvek ima kredit<br />
od 160.000 švajcarskih franaka (man<strong>je</strong> ono što <strong>je</strong> otplatio), ali<br />
takođe 120.000 ili 130.000 evra u francima. Osim toga, cene<br />
nekretnina do sada su pale, tako da n<strong>je</strong>gov stan vredi man<strong>je</strong> nego<br />
kada <strong>je</strong> uzet kredit.<br />
Ima i onih među stručnjacima koji dovode u pitan<strong>je</strong> mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> javnosti<br />
o krizi duga kao krizi evra, zato što se poistovećuju monetarna<br />
i fiskalna sfera. Oni ističu da institucionalno posmatrano,<br />
te dve strane su striktno odvo<strong>je</strong>ne. Kriza evrozone odnosi se na<br />
fiskalni sektor, koji <strong>je</strong> opterećen velikim spoljnim dugom i budžetskim<br />
deficitom. Problem javnog duga eskalirao <strong>je</strong> tokom recesi<strong>je</strong>,<br />
iako <strong>je</strong> rast BDP-a usporen u tim zemljama još od početka devedesetih<br />
godina.<br />
Ipak, eksperti očekuju da će kriza evrozone negativno uticati na<br />
mogućnost po<strong>je</strong>dinaca, kao i vlade, da dobiju kredit, <strong>je</strong>r će pozajmljivati<br />
po većoj kamatnoj stopi. Ako <strong>je</strong> kamata po kojoj vlada<br />
nudi svo<strong>je</strong> harti<strong>je</strong> ogromna, to znači da će kompani<strong>je</strong> i građani<br />
plaćati više. Krediti će biti skuplji, kao i roba. Kada <strong>je</strong> roba skuplja<br />
dolazi do nestašica, što znači man<strong>je</strong> kredita. Ekonomiji će biti teže<br />
da dobi<strong>je</strong> finansijska sredstva, da finansira osnovni i radni kapital,<br />
ističu eksperti. To dal<strong>je</strong> znači da ako nema sredstava ne može se<br />
očekivati ekonomski rast, a kada nema rasta onda nema plata.<br />
Potencijalni problem dobijanja kredita postoji kako u Srbiji, ali i<br />
u regionu. Osnivači nekih banaka u Srbiji su države ko<strong>je</strong> ne servisiraju<br />
svo<strong>je</strong> dugove i imaju problem u svojim lokalnim ekonomijama.<br />
Logično, neće biti toliko sredstava iz matične kompani<strong>je</strong><br />
za ćerke kompani<strong>je</strong>, tako da će biti man<strong>je</strong> sredstava za kredite,<br />
odnosno ponuda kredita biće manja.<br />
IZ SVOJE PONUDE PREDSTAVLJA:<br />
Filtracija i stan<strong>je</strong> fluida:<br />
▪▪<br />
Filteri<br />
▪▪<br />
Filterski elementi<br />
▪▪<br />
Betafit filterski elementi<br />
▪▪<br />
Mobilni i stacionarni filterski sistemi<br />
▪▪<br />
Uređaji za određivan<strong>je</strong> klase čistoće fluida<br />
(ISO, NAS)<br />
Predstavništvo kompani<strong>je</strong> HYDAC za Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru:<br />
PC „Ambasador“<br />
ul. Strahinjića Bana 3/26, Niš<br />
tel: + 381 (0) 18 523 293<br />
fax: + 381 (0) 18 258 045<br />
Za sva Vaša pitanja i zahteve na raspolaganju su naši prodajni inžen<strong>je</strong>ri:<br />
Nikola Petrović,<br />
mob: + 381 (0) 60 433 99 90,<br />
E-mail: nikola.petrovic@hydac.rs<br />
Aleksandar Veličković,<br />
mob: + 381 (0) 60 678 50 88,<br />
E-mail: aleksandar.velickovic@hydac.rs
u fokusu<br />
RAZGOVOR S POVODOM - VIDOSAVA DŽAGIĆ, POTPREDSEDNICA PKS<br />
Za<strong>je</strong>dnički protiv krize!<br />
U<br />
razmatranjima o recesiji, kao <strong>je</strong>dnoj od odrednica aktuelne ekonomske situaci<strong>je</strong> u Srbiji, gde<br />
<strong>je</strong>dni smatraju da smo, formalno izvan recesi<strong>je</strong>, a drugi da <strong>je</strong> kriza ipak – kriza, Vidosava<br />
Džagić, potpredsednica Privredne komore Srbi<strong>je</strong>, na zapravo ovo <strong>je</strong>dino pitan<strong>je</strong> u razgovoru za<br />
temu ovog broja časopisa <strong>Industrija</strong>, na samom početku podseća na značajnu hronologiju...<br />
Naime, na osnovu trendova koji su obeležili završetak<br />
2008. godine, a koji su podrazumevali trend pada<br />
proizvodn<strong>je</strong> i trend pada izvoza koji <strong>je</strong> započeo još u<br />
avgustu te godine i iz meseca u mesec <strong>je</strong> beležio pad,<br />
bilo <strong>je</strong> jasno da <strong>je</strong> došlo do usporavanja privredne aktivnosti kao<br />
posledica svetske ekonomske krize. Tako, podseća naša sagovornica,<br />
u novembru te godine izvoz <strong>je</strong> bio manji za skoro četvrtinu<br />
od oktobarskog, kao posledica sman<strong>je</strong>nja tražn<strong>je</strong> na svetskom<br />
tržištu. No, kako ističe Džagić, “naša privreda <strong>je</strong> i pre prenošenja<br />
uticaja krize bila suočena sa nelikvidnošću koja se pod utica<strong>je</strong>m<br />
posledica krize dodatno povećala, a kada se na to doda<br />
i nepredvidivost nacionalne valute, povećan<strong>je</strong> troškova poslovanja,<br />
visoka inflacija, nezaposlenost, socijalni pritisci, jasno <strong>je</strong> bilo<br />
da nas očeku<strong>je</strong> godina značajno usporene privredne aktivnosti i<br />
velikih izazova za sve, naročito u prvoj polovini godine, ko<strong>je</strong> će<br />
pratiti problemi sman<strong>je</strong>nja tražn<strong>je</strong> i na domaćem i na ino tržištu,<br />
pojačana konkurencija, nedostatak, izmen<strong>je</strong>ni uslovi i visoke<br />
cene, obezbeđenja kapitala. Obim, trajan<strong>je</strong> i dubina krize koju<br />
smo osetili svi, ne zavisi samo od nas već i od brzine sa kojom<br />
razvi<strong>je</strong>ne zeml<strong>je</strong> budu uspele da zaustave produbljivan<strong>je</strong> krize”,<br />
kaže potpredsednica Privredne komore Srbi<strong>je</strong>.<br />
Vidosava Džagić,<br />
potpredsednik PKS<br />
Mnogi smatraju da <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od logičnih pristupa u delovanju protiv<br />
efekata krize koja <strong>je</strong> kod nas, da podsetimo, pojačana pre svega<br />
procesom tranzici<strong>je</strong>, a zatim i ostalim faktorima ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> naša<br />
sagovornica već istakla, upravo dobra i tesna saradnja između<br />
važnih i ključnih institucija kako onih na strani izvršne vlasti, tako<br />
i drugih ko<strong>je</strong> bi trebalo da predstavljaju, između ostalog, kritičku<br />
javnost u domenu ekonomi<strong>je</strong>. U tom smislu nas <strong>je</strong> zanimala<br />
ocena Vidosave Džagić o saradnji glavne asocijaci<strong>je</strong> privrednika<br />
Srbi<strong>je</strong> i Vlade Srbi<strong>je</strong>, odnosno n<strong>je</strong>nih organa i institucija, posebno<br />
u pogledu mera ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> parlament privrednika predložio Vladi<br />
Srbi<strong>je</strong>...<br />
Komunikacija<br />
“Od prve inicijative koju smo uputili oktobra 2008. godine”, podseća<br />
Džagić, “kada <strong>je</strong> održan i prvi sastanak između privrednika i<br />
Vladine radne grupe za praćen<strong>je</strong> efekata svetske finansijske krize<br />
i kada su prezentovane prve mere u PKS od strane premi<strong>je</strong>ra, ti<br />
kontakti su stalni. Svakodnevno smo u konsultacijama i sa privredom<br />
i pratimo šta se dešava, <strong>je</strong>r ni<strong>je</strong>dan dan ni<strong>je</strong> isti. Do sada<br />
smo imali predlog nekoliko paketa mera sa cil<strong>je</strong>m da se ublaže<br />
negativni efekti krize na privredu, ali i da se poboljša ambi<strong>je</strong>nt<br />
za poslovan<strong>je</strong> i investiran<strong>je</strong> što bi moralo da se uradi i da nema<br />
ekonomske krize”, ističe Džagić. Ona pored konstataci<strong>je</strong> da <strong>je</strong><br />
značajan broj predloženih mera za ublažavan<strong>je</strong> efekata krize na<br />
privredu prihvaćen, ocenju<strong>je</strong> da <strong>je</strong> ipak realizacija pre svega onih<br />
mera ko<strong>je</strong> zahtevaju izmene zakona spora i neefikasna, <strong>je</strong>r ni<strong>je</strong><br />
uspostavl<strong>je</strong>n opšti konsenzus između izvršne i zakonodavne vlasti.<br />
Džagić doda<strong>je</strong> da <strong>je</strong> “prioritet svih prioriteta, izmena ili usvajan<strong>je</strong><br />
zakonskih propisa koji direktno imaju uticaj na privredu.<br />
Srpska privreda u krizi i pre globalne krize<br />
“...naša privreda <strong>je</strong> i pre prenošenja uticaja krize bila suočena<br />
sa nelikvidnošću koja se pod utica<strong>je</strong>m posledica krize dodatno<br />
povećala, a kada se na to doda i nepredvidivost nacionalne<br />
valute, povećan<strong>je</strong> troškova poslovanja, visoka inflacija,<br />
nezaposlenost, socijalni pritisci, jasno <strong>je</strong> bilo da nas očeku<strong>je</strong><br />
godina značajno usporene privredne aktivnosti i velikih izazova<br />
za sve!”<br />
Ono s čime nismo zadovoljni <strong>je</strong> sistemska uključenost privrede<br />
i prihvatan<strong>je</strong> inicijativa kada <strong>je</strong> donošen<strong>je</strong> zakonskih propisa u<br />
pitanju. Tu možda leži i uzrok što postoji nizak stepen primene<br />
zakona i veoma često imamo slučaj da se zakon mora menjati<br />
pre nego što <strong>je</strong> počeo sa primenom, konstatu<strong>je</strong> naša sagovornica.<br />
Osim pomenutog, Vidosava Džagić smatra da kvalitet predloženih<br />
mera zavisi i od pravovremenosti delovanja. “Primera radi,<br />
finansijska podrška za ublažavan<strong>je</strong> nelikvidnosti privrede <strong>je</strong> od<br />
ključne važnosti, ali <strong>je</strong> hitna i važni su i kriterijumi kao i transparentnost<br />
postupka i mehanizam za minimiziran<strong>je</strong> rizika. Prioritet<br />
treba da bude proizvodnja koja ima tražnju i na domaćem i na<br />
ino tržištu, ali i uključivan<strong>je</strong> domaće privrede u najvećoj mogućoj<br />
meri u sve pro<strong>je</strong>kte koji se finansiraju iz budžeta, kroz infrastruk-<br />
48<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
u u fokusu<br />
RAZGOVOR S POVODOM - VIDOSAVA DŽAGIĆ, POTPREDSEDNICA PKS<br />
turne pro<strong>je</strong>kte i nabavke vezane za javna preduzeća, naravno pod<br />
konkurentnim uslovima. Nedopustivo <strong>je</strong> da se kod pro<strong>je</strong>kata koji<br />
se finansiraju iz budžeta, po nalogu investitora, u pro<strong>je</strong>kat unose<br />
proizvodi po fabričkim standardima stranih firmi! To <strong>je</strong>, pored<br />
toga što <strong>je</strong> štetno, i nemoralno i Vlada mora da pronađe snage<br />
da takve pojave minimizira, inače ćemo biti suočeni da i minimalna<br />
sredstva koja možemo usmeriti u investici<strong>je</strong> budu još manja.<br />
To ne znači da naša privreda traži protekcionizam već opšte prihvaćene<br />
međunarodne standarde”, jasna <strong>je</strong> u objašn<strong>je</strong>nju naša<br />
sagovornica, uz napomenu da <strong>je</strong> neophodno da se učine i dodatni<br />
napori od strane državnih institucija i lokalne samouprave da<br />
se sman<strong>je</strong> troškovi administriranja i poveća efikasnost izdavanja<br />
različitih dozvola, ali i uspostavi i održi finansijska disciplina svih<br />
učesnika u poslovanju, a posebno u postupku naplate potraživanja.<br />
Prioritet svih prioriteta...<br />
“...<strong>je</strong>ste izmena ili usvajan<strong>je</strong> zakonskih propisa koji direktno<br />
imaju uticaj na privredu. Ono s čime nismo zadovoljni <strong>je</strong><br />
sistemska uključenost privrede i prihvatan<strong>je</strong> inicijativa kada<br />
<strong>je</strong> donošen<strong>je</strong> zakonskih propisa u pitanju. Tu možda leži i<br />
uzrok što postoji nizak stepen primene zakona i veoma često<br />
imamo slučaj da se zakon mora menjati pre nego što <strong>je</strong> počeo<br />
sa primenom!”<br />
Koliko će ekonomska kriza usporiti razvoj<br />
srpske privrede?<br />
Srpska ekonomija se nalazi u drugoj fazi tranzici<strong>je</strong> koju karakteriše:<br />
• okončan<strong>je</strong> vlasničke transformaci<strong>je</strong>,<br />
• strukturno prilagođavan<strong>je</strong>,<br />
• transformacija ekonomskog sistema zeml<strong>je</strong>,<br />
• integraci<strong>je</strong> u evropske i svetske tokove.<br />
Baš u trenutku kada <strong>je</strong> ključni izazov srpskih preduzeća bio smanjiti<br />
tehnološko zaostajan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> se ne ogleda samo u transferu<br />
tehnologija, već i u transferu znanja u cilju unapređenja konkurentnosti<br />
i na nacionalnom i na međunarodnom tržištu, i kada <strong>je</strong><br />
srpska privreda bila veliki uvoznik kapitala, došlo <strong>je</strong> do povećanja<br />
cena i promene uslova pribavljanja kapitala iz domaćih i iz stranih<br />
izvora, do sman<strong>je</strong>nja tražn<strong>je</strong>, kao posledica svetske ekonomske<br />
krize, što neminovno vodi do sman<strong>je</strong>nja investicija, pre svega<br />
priliva novih stranih investicija, a kod najvećeg broja firmi i do<br />
odustajanja od razvojnih pro<strong>je</strong>kata, pa čak i usporavanja započetih<br />
pro<strong>je</strong>kata.<br />
U procenjivanju šta da se radi, Vidosava Džagić smatra da će<br />
se <strong>je</strong>dan broj firmi koncentrisati na bol<strong>je</strong> korišćen<strong>je</strong> sopstvenih<br />
resursa ko<strong>je</strong> ne zahteva velika investiciona ulaganja, a direktno<br />
doprinosi sman<strong>je</strong>nju troškova i povećanju konkurentnosti. Drugi<br />
deo firmi koji su u problemu likvidnosti će morati da intenzivno<br />
radi na restrukturiranju dugova i ukupnog poslovanja ili na iznalaženju<br />
strateških partnerstava. “No, veliki broj firmi, naročito<br />
malih i srednjih preduzeća koji nemaju dovoljno resursa svoju<br />
strategiju će bazirati na preživljavanju”, kaže Džagić.<br />
Karakteristike ko<strong>je</strong> su obeležile srpsku privredu u 2011. godini su<br />
nestabilan oporavak od prethodne finansijske i ekonomske krize<br />
i pojava rizika dal<strong>je</strong>g pogoršanja pod utica<strong>je</strong>m novog talasa krize<br />
usled znatnog spori<strong>je</strong>g rasta u razvi<strong>je</strong>nim zemljama, kao i velikog<br />
rasta fiskalne i finansijske neizvesnosti u zoni evra, posebno u<br />
drugoj polovini godine. „To posebno pogađa sektor prerađivačke<br />
industri<strong>je</strong>“, ističe Džagić, „koji <strong>je</strong> za deset meseci 2011. godine<br />
u odnosu na isti period prošle godine, anulirao rast industrijske<br />
proizvodn<strong>je</strong>. Zbog toga <strong>je</strong> revidiran rast BDP-a za 2011. godinu na<br />
2,0%“, podseća naša sagovornica.<br />
Kao ključne izazove u narednoj godini Vidosava Džagić izdvaja<br />
sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> tražn<strong>je</strong>, nelikvidnost, prezaduženost - i privrede i<br />
države, kao i otežan pristup izvorima finansiranja i visoke cene<br />
kapitala. „To će dodatno doprineti usporavanju privrednog rasta“,<br />
ističe Džagić.<br />
Uz podsećan<strong>je</strong> na procenu NBS da će rast BDP-a u 2012. godini<br />
iznositi svega 1.5%, naša sagovornica smatra da <strong>je</strong> neophodno da<br />
se u narednoj godini, koja <strong>je</strong> i izborna godina, i u kojoj se ne mogu<br />
očekivati sveobuhvatne strukturne reforme, sve aktivnosti usmere<br />
na sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> javne potrošn<strong>je</strong>, održavan<strong>je</strong> makroekonomske<br />
stabilnosti i zaustavljan<strong>je</strong> negativnih trendova u ključnim prioritetima<br />
kao što su rešavan<strong>je</strong> problema nelikvidnosti, obezbeđen<strong>je</strong><br />
sredstava za podršku investicijama, sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> administrativnih<br />
troškova poslovanja.<br />
„Od dubine i dužine trajanja krize u zoni evra i efikasnosti i blagovremenosti<br />
antikriznog programa u Srbiji, zavisi održan<strong>je</strong> industrijske<br />
proizvodn<strong>je</strong>, a samim tim i održan<strong>je</strong> srpske ekonomi<strong>je</strong> u<br />
narednoj godini u pro<strong>je</strong>ktovanim okvirima“, ocena <strong>je</strong> Vidosave<br />
Džagić, potpredsednice PKS, na kraju razgovora za temu ovog<br />
broja časopisa <strong>Industrija</strong>.<br />
(rubrika realizovana u saradnji sa Centrom za informisan<strong>je</strong> PKS)<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 49
u fokusu<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Srbija <strong>je</strong> u recesiji!<br />
Kako poslovati u takvim<br />
uslovima?<br />
U<br />
ekonomiji, najprihvaćeniji formalni testovi za recesiju su: (1) kada bruto nacionalni proizvod<br />
zeml<strong>je</strong> padne tokom dva vezana kvartala i/ili (2) kada se poveća nezaposlenost za barem<br />
1.5% u toku 12 meseci. Prema gornjoj definiciji Srbija <strong>je</strong> i tehnički u recesiji. Dok se rast bruto<br />
nacionalnog proizvoda u Srbiji još uvek održava u pozitivnom delu (ali <strong>je</strong> prognoza nažalost<br />
prepolovl<strong>je</strong>na sa 3% na 1.5%) stopa nezaposlenosti nedvosmisleno govori da smo u recesiji.<br />
Tekst: Aleksandar Milovanović, dipl. ing. maš, MBA<br />
Nacionalna služba za zapošljavan<strong>je</strong> <strong>je</strong> objavila podatak<br />
da <strong>je</strong> u avgustu 2011. registrovano 746.000 nezaposlenih,<br />
a da <strong>je</strong> u Srbiji, prema podacima Republičkog<br />
zavoda za statistiku, koji se donose na osnovu ankete<br />
o radnoj snazi, 650.000 nezaposlenih. Prema njima stopa nezaposlenosti<br />
u oktobru 2010. godine bila <strong>je</strong> 19,2% a u aprilu ove<br />
godine došla <strong>je</strong> na 22,2% što <strong>je</strong> povećan<strong>je</strong> od 3% u toku 6 meseci<br />
i daleko prevazilazi kontrolnu brojku.<br />
Ako ovome dodamo izjavu Milana Kneževića, potpredsednika<br />
Asocijaci<strong>je</strong> malih i srednjih preduzeća, da su u Srbiji trenutno<br />
blokirani računi 22.000 preduzeća, sa 140.000 zaposlenih koji će<br />
verovatno ostati bez posla <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u tim firmama nemoguće sprovesti<br />
stečaj onda možemo, bez ustezanja, predvideti dalji porast<br />
nezaposlenosti u 2012. što će reći da se recesija u Srbiji i formalno<br />
nastavila!<br />
U ekonomiji, recesija <strong>je</strong> definisana kao<br />
generalno smanjivan<strong>je</strong> ekonomskih<br />
aktivnosti!<br />
Tokom recesi<strong>je</strong>, mnogi makroekonomski pokazatelji se kreću u<br />
istom smeru. Proizvodnja merena bruto nacionalnim proizvodom,<br />
zaposlenost, investici<strong>je</strong>, uposlenost proizvodnih kapaciteta,<br />
kućni prihodi, dobiti kompanija, i inflacija, smanjuju se dok<br />
broj bankrotstava i nezaposlenost rastu. Recesija obično ide sa<br />
padom berze i stambenog tržišta.<br />
Da (vas) podsetim. U 2008. svetske banke su stale sa davan<strong>je</strong>m<br />
novih pozajmica <strong>je</strong>r su bile prinuđene da koriste svoj kapital za<br />
absorbovan<strong>je</strong> nenaplativog plasiranog kapitala firmama direktno<br />
a takođe i investicija u harti<strong>je</strong> od vrednosti. Kada kompani<strong>je</strong> više<br />
nisu mogle da pozajmljuju novac od banaka industrijska proizvodnja<br />
se smanjila a ljudi izgubili posao.<br />
...možemo, bez ustezanja, predvideti dalji porast nezaposlenosti<br />
u 2012. što će reći da se recesija u Srbiji i formalno<br />
nastavila!<br />
Globalna priroda finansijskog sistema<br />
Globalna recesija 2008-2009 skrenula <strong>je</strong> posebnu pažnju na<br />
riskantne investicione strategi<strong>je</strong> korišćene od strane mnogih velikih<br />
finansijskih institucija, a takođe i na zaista globalnu prirodu<br />
finansijskog sistema. Dok se tada govorilo o nenaplativim investicijama<br />
u privatna preduzeća i harti<strong>je</strong> od vrednosti, kriza u 2011.<br />
<strong>je</strong> pokazala da posto<strong>je</strong> nenaplativa ulaganja i u same države – na<br />
žalost to su bile neke države iz EU sa kojom Srbija najviše trgu<strong>je</strong>.<br />
Zato i ni<strong>je</strong> iznenađujuće da se globalna recesija najteže odrazila u<br />
evropskim zemljama u razvoju kao što <strong>je</strong> Srbija, iako ove zeml<strong>je</strong><br />
nisu posedovale veće količine problematičnih investicija ko<strong>je</strong> su<br />
bile u centru začetka krize iz 2008-2009.<br />
Kriza u 2011. <strong>je</strong> pokazala da posto<strong>je</strong> nenaplativa ulaganja i u<br />
same države – na žalost to su bile neke države iz EU sa kojom<br />
Srbija najviše trgu<strong>je</strong>.<br />
Glavni razlozi, kao što sam već naveo, <strong>je</strong>su da region jako mnogo<br />
trgu<strong>je</strong> sa Zapadnom Evropom koja <strong>je</strong> već bila pogođena pre 2, 3<br />
godine dok ju <strong>je</strong> ovogodišnja suverena kriza oko Grčke i ostalih<br />
ozbiljno poljuljala što na žalost neće biti razrešeno za duže vreme.<br />
Drugo, Srbija jako zavisi od priliva kapitala iz inostranstva za finansiran<strong>je</strong><br />
unutrašn<strong>je</strong>g razvoja. Kada su se globalna tržišta kapitala (a<br />
posebno evropska) zamrzla posle propasti “Lehman Brothers”-a,<br />
to se odrazilo i na domaće tržište kapitala, što <strong>je</strong>, u sprezi sa hroničnim<br />
budžetskim deficitom, usporilo celu ekonomiju. Skoro sav<br />
spoljni prihod Srbi<strong>je</strong> se drastično smanjio uključujući priliv kapitala,<br />
doznake privremeno zaposlenih u inostranstvu (pomin<strong>je</strong> se<br />
cifra od 5 milijardi evra godišn<strong>je</strong>!), kao i obim trgovine. Ovo <strong>je</strong>,<br />
dal<strong>je</strong>, prouzrokovalo pad domaćeg dohotka i potražn<strong>je</strong>.<br />
Gubitak radnih mesta <strong>je</strong> prouzrokovao pad potrošn<strong>je</strong> i recesiju.<br />
Povrh svega, kada se potrošnja smanjila banke su se našle u još<br />
većoj gužvi. Potraživanja od potrošača – od kredita za stanove do<br />
onih za automobile i po osnovu kreditnih kartica – počela su da<br />
postaju nenaplativa. Vlade su intervenisale sa svežim novcem ali<br />
su neke od njih već bile prezadužene. Kada su se sve te nenaplative<br />
pozajmice izmešale i dostigle kritičnu masu, uzrokovale su da<br />
se tržišta kapitala okrenu protiv takvih vlada sa uveren<strong>je</strong>m da ove<br />
neće moći da vrate dugove.<br />
50<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
u u fokusu<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Srbija jako zavisi od priliva kapitala iz inostranstva za finansiran<strong>je</strong><br />
unutrašn<strong>je</strong>g razvoja. Kada su se globalna tržišta kapitala<br />
(a posebno evropska) zamrzla posle propasti “Lehman<br />
Brothers”-a, to se odrazilo i na domaće tržište kapitala, što<br />
<strong>je</strong>, u sprezi sa hroničnim budžetskim deficitom, usporilo celu<br />
ekonomiju.<br />
Finansijski sistem <strong>je</strong> bio poljuljan gubitkom pristupa stranim<br />
investitorima i domaća ekonomija <strong>je</strong> počela da posusta<strong>je</strong> dok su<br />
prita<strong>je</strong>no rasla nenaplativa potraživanja kako banaka tako i kompanija<br />
međusobno.<br />
Šta uraditi sa firmom u takvom okruženju?<br />
(Saveti)<br />
Vi i vaše kolege menadžeri morate pokazati da možete da vodite<br />
firmu uspešno i u ovim uslovima. Iako <strong>je</strong> recesija teška za sve,<br />
mala i srednja preduzeća <strong>je</strong> lakše podnose. Man<strong>je</strong> firme lakše<br />
savlađuju prepreke i uočavaju poslovne prilike a i brža su da se<br />
međusobno udruže ako nađu za<strong>je</strong>dnički interes. Ekonomska kriza<br />
donosi kako teške trenutke tako i dobre poslovne prilike. Najvažni<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong> da tokom recesi<strong>je</strong> budete 100% usredsređeni na vođen<strong>je</strong><br />
biznisa.<br />
Većina kompanija reaguju na krizu time što (stihijski) skrešu troškove,<br />
uključujući tu i otpuštanja, i ojačaju svo<strong>je</strong> bankovne račune<br />
tj. posvete posebnu pažnju protoku novca. Ovakve firme kasni<strong>je</strong><br />
ne uspevaju da uhvate korak sa većinom kada dođe do oživl<strong>je</strong>nja<br />
tržišta. Naravno da se morate pozabaviti troškovima kada vam<br />
prodaja stagnira ili se smanju<strong>je</strong> ali se istovremeno mora paziti do<br />
ko<strong>je</strong> granice se može seći tj. koja <strong>je</strong> minimalna veličina firme za<br />
normalno funkcionisan<strong>je</strong>.<br />
S druge strane, uspešne firme gledaju na krizu kao na šansu da<br />
poboljšaju efikasnost poslovanja i kvalitet svo<strong>je</strong> tržišne ponude<br />
čime obično ostvare tržišni rast i u najtežim uslovima poslovanja<br />
(na primer proizvedu više sa manjim kapacitetom i uštede prenesu<br />
na kupce kroz niže cene što im obično donese nove mušteri<strong>je</strong>).<br />
Nemojte ignorisati unutrašn<strong>je</strong> probleme kao što su slaba<br />
produktivnost ili neefikasnost poslovnog sistema <strong>je</strong>r oni mogu da<br />
budu pravi uzroci vaših problema. Da biste uspeli u tome morate<br />
analitički pristupiti planiranju i izmeni strategi<strong>je</strong> tj. morate uraditi<br />
detaljnu procenu svojih dobrih i loših strana, kao i potencijala<br />
i pretnji spolja. Tokom sveobuhvatne poslovne analize možete<br />
otkriti da su mnoge pretpostavke i ustal<strong>je</strong>ne prakse neodržive.<br />
Morate zaista da shvatite stvarne potrebe kako krajnjih korisnika<br />
vaših proizvoda i usluga tako i direktnih kupaca. Uz sve to, morate<br />
detaljno raščlaniti poslovan<strong>je</strong> vašeg nabavnog lanca, vaših<br />
dobavljača i njihovih dobavljača. Najbolji pristup <strong>je</strong> da iskoristite<br />
recesiju kao šansu da učvrstite svo<strong>je</strong> odnose sa dobavljačima i da<br />
za<strong>je</strong>dno radite na poboljšanju kvaliteta proizvoda i servisa radi<br />
uvećanja tržišnog udela.<br />
Većina kompanija reaguju na krizu time što (stihijski) skrešu<br />
troškove, uključujući tu i otpuštanja, i ojačaju svo<strong>je</strong> bankovne<br />
račune tj. posvete posebnu pažnju protoku novca. Ovakve<br />
firme kasni<strong>je</strong> ne uspevaju da uhvate korak sa većinom kada<br />
dođe do oživl<strong>je</strong>nja tržišta.<br />
Banke će (vam) teško i skupo uvećati kredit u<br />
ovim vremenima!<br />
Ovo važi za sve. Za MSP <strong>je</strong> mnogo bol<strong>je</strong> da potraže novac od prijatelja,<br />
famili<strong>je</strong>, poslovnih anđela, strateških partnera i profesionalnih<br />
investitora koji su u mnogo boljoj formi. Veće privatne firme<br />
se mogu obratiti investicionim fondovima i ponuditi udeo u firmi<br />
u zamenu za razvojni kapital ali <strong>je</strong> još bol<strong>je</strong> pronaći strateškog<br />
partnera za horizontalno ili vertikalno povezivan<strong>je</strong>.<br />
S druge strane, najbrže se može doći do dodatnih gotovinskih<br />
sredstava ako prolongirate plaćan<strong>je</strong> potražiocima. Ako imate<br />
osnovna sredstva, npr. kamione koji se mogu dobro prodati,<br />
možete to i da uradite, pa da onda uzmete te iste kamione nazad<br />
preko lizinga. Tako ćete odmah dobiti in<strong>je</strong>kciju kapitala.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 51
u fokusu<br />
REČ STRUČNJAKA<br />
Ali, pre svega, pomno pratite svo<strong>je</strong> finansijsko poslovan<strong>je</strong>. Uvedite<br />
dnevne, nedeljne i mesečne izvešta<strong>je</strong>. Pratite svoju profitabilnost<br />
za svaki posao, svaku nedelju, svakog kli<strong>je</strong>nta i svaki<br />
proizvod ili uslugu posebno. Koristite ove podatke da se koncentrišete<br />
na one najprofitabilni<strong>je</strong> tačke. Nemojte raditi ništa što ne<br />
donosi profit!<br />
Pratite svoju profitabilnost za svaki posao, svaku nedelju, svakog<br />
kli<strong>je</strong>nta i svaki proizvod ili uslugu posebno. Koristite ove<br />
podatke da se koncentrišete na one najprofitabilni<strong>je</strong> tačke.<br />
Nemojte raditi ništa što ne donosi profit!<br />
Smanjite zalihe i nepotrebne troškove po svaku cenu. Potražite<br />
one stavke u magacinu ko<strong>je</strong> se ne izdaju često. Tu <strong>je</strong> zarobl<strong>je</strong>n vaš<br />
novac – u troškovima materijala, radne snage i ostalog dok čeka<br />
da bude prodato i pretvoreno u gotovinu.<br />
Takođe, razmislite ko<strong>je</strong> aktivnosti mogu da se u potpunosti poruče<br />
od neke druge firme ili po<strong>je</strong>dinca i da za to više ne zapošljavate<br />
stalnu radnu snagu. Razmotrite alternativne načine postavljanja<br />
operativnog procesa.<br />
U recesiji, mnoge kompani<strong>je</strong> sman<strong>je</strong> izdatke<br />
za marketing. Ovo <strong>je</strong> strateška greška!<br />
Tokom recesi<strong>je</strong>, marketing <strong>je</strong> <strong>je</strong>ftiniji što vam omogućava da<br />
dođete do potencijalnih kli<strong>je</strong>nata efikasni<strong>je</strong>. Takođe ohrabrite<br />
vaše komercijaliste da vrše “hladne” telefonske pozive <strong>je</strong>r od<br />
toga nema <strong>je</strong>ftini<strong>je</strong>g marketinga. I, merite dodatno ostvarenu<br />
dobit u odnosu na ulaganja u marketing.<br />
Da biste poboljšali svoju prodaju, izmenite imena, pakovanja i<br />
cene određenih proizvoda da biste dali ciljnim mušterijama širi<br />
izbor prilikom kupovine. Time ćete ih podstaći da izaberu između<br />
vaših ”različitih” proizvoda čak i bez razmatranja konkurentskih<br />
alternativa. Ali, izbegnite davan<strong>je</strong> proizvoda u bescen<strong>je</strong>; umesto<br />
toga konkurišite sa uslugom, kvalitetom i <strong>je</strong>dinstvenošću. Ponovo<br />
naglašavam da su fleksibilnost i različitost <strong>je</strong>dne od glavnih<br />
prednosti MSP.<br />
Ono što se ne menja u recesiji su očekivanja kupaca. Održavan<strong>je</strong><br />
i stalno poboljšan<strong>je</strong> kvaliteta usluga <strong>je</strong> kritično. Bol<strong>je</strong><br />
ćete uraditi ako prvo osigurate vernost posto<strong>je</strong>ćih mušterija<br />
nego da počnete da ratu<strong>je</strong>te sa konkurencijom za uvećan<strong>je</strong><br />
svo<strong>je</strong> pozici<strong>je</strong> na tržištu ko<strong>je</strong> se ionako smanju<strong>je</strong>. Posebno<br />
izbegnite - “rat cena”.<br />
Gledajte na recesiju kao na pravo vreme za inovaciju, kako<br />
proizvoda i usluga tako i čitavih poslovnih modela. Verovatno<br />
ćete uvideti da se mušteri<strong>je</strong> i njihovi zahtevi često menjaju kako<br />
idemo kroz recesiju. Zato otiđite do njih i saznajte na licu mesta<br />
koji su im planovi i kako oni planiraju da prebrode sledeću godinu<br />
te uskladite vaš plan i ponudu. Posebno obratite pažnju na<br />
novostvorene grupe kupaca.<br />
52<br />
Svi smo mi na Internetu...<br />
Ozbiljno razmislite o strategiji. Izaberite prioritete i težite onim<br />
zemljama i tržištima koja pokazuju ekonomski rast. Vidite da<br />
Evropi trenutno ne ide – i, nažalost, neće na duže vreme. Čak i<br />
vaši posto<strong>je</strong>ći ugovori sa zemljama iz EU nisu “zabetonirani”. Ne<br />
govorim da prestanete da trgu<strong>je</strong>te sa Evropom, naprotiv! Samo<br />
kažem da posto<strong>je</strong> i ostali delovi sveta, a naročito oni koji još uvek<br />
pokazuju značajan rast privrede. Na primer, pokušajte da ponudite<br />
svo<strong>je</strong> proizvode i usluge zemljama BRICS-a tj. Brazilu, Rusiji,<br />
Indiji, Kini i Južnoj Africi. Treba znati da Brazil ima otkrića nafte<br />
ispod okeanske kore blizu svojih obala koja će mu osigurati dugoročni<br />
privredni rast i vodeću ulogu na južnoameričkom kontinentu.<br />
Indija i Južna Afrika su englesko govorno područ<strong>je</strong>, a to <strong>je</strong> <strong>je</strong>zik<br />
kojim mnogi u Srbiji govore. Čak <strong>je</strong> i Kina prihvatila engleski u<br />
poslovnom komuniciranju. O ruskom da i ne govorim.<br />
Uradite analizu potencijalnog tržišta tako što ćete proceniti<br />
n<strong>je</strong>govu veličinu, očekivani rast i poslovne rizike koji vas tamo<br />
očekuju. Iskoristite dobre poslovne veze i na primer povlašćen<br />
položaj u trgovini sa Rusijom i nemojte se brinuti što su Kina i<br />
Indija daleko, kako geografski tako i kulturološki. Svi smo mi na<br />
Internetu i poslovni kontakti se tako najlakše ostvaruju. Moj vam<br />
<strong>je</strong> savet: “u se i u svo<strong>je</strong> kljuse” tj. nemojte čekati da vam država<br />
ostvari poslovni kontakt sa potencijalnim partnerom – sami ga<br />
nađite!<br />
Ono što se ne menja u recesiji su očekivanja kupaca. Neko ko<br />
sada man<strong>je</strong> troši u samoposluzi <strong>je</strong>r ima man<strong>je</strong> para još uvek ne<br />
želi da obori svo<strong>je</strong> kupovne standarde te da na primer predugo<br />
stoji pred kasom. Održavan<strong>je</strong> i stalno poboljšan<strong>je</strong> kvaliteta usluga<br />
<strong>je</strong> kritično. Bol<strong>je</strong> ćete uraditi ako prvo osigurate vernost posto<strong>je</strong>ćih<br />
mušterija nego da počnete da ratu<strong>je</strong>te sa konkurencijom za<br />
uvećan<strong>je</strong> svo<strong>je</strong> pozici<strong>je</strong> na tržištu ko<strong>je</strong> se ionako smanju<strong>je</strong>. Posebno<br />
izbegnite, ako <strong>je</strong> ikako moguće - “rat cena”.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
U uslovima kada konkurencija verovatno otpušta svo<strong>je</strong> ljude to <strong>je</strong><br />
najbolja šansa za vas da dođete do toliko potrebnog stručnjaka<br />
koji vam može doneti nove proizvode, tržišta i verovatno najvažni<strong>je</strong><br />
– može vam omogućiti ubrzani rast kada se recesija završi.<br />
Detaljni<strong>je</strong> o tome šta <strong>je</strong> “Sveobuhvatna Poslovna Analiza”<br />
možete saznati na internet adresi www.poslovnastrategija.<br />
rs. Za svaku pomoć, na sajtu ćete naći kontakt formular.
predstavljamo<br />
predstavljamo<br />
HENKEL rešenja za hemijski<br />
pretretman površina metala<br />
Tekst: dr Željko Stojanović, dipl. inž. tehn, HENKEL Technical Sales<br />
Metali su „kičma“ civilizaci<strong>je</strong>. Nezamenljivi<br />
su, pogotovo pri izradi različitih<br />
konstrukcija, zahvaljujući kombinaciji korisnih<br />
svojstava kao što su: jačina, preradljivost, niska<br />
cena i mogućnost recikliranja. Međutim, metali<br />
koji su hemijskim i elektrohemijskim postupcima<br />
izolovani iz ruda pokazuju jaku tendenciju ka<br />
oksidaciji tj. koroziji.<br />
Metode ko<strong>je</strong> se koriste za zaštitu metala od korozi<strong>je</strong><br />
su raznovrsne, a generalno se mogu podeliti u<br />
sledeće grupe:<br />
• Izrada legura ili modifikacija površine metala<br />
• Modifikacija okruženja upotrebom inhibitora korozi<strong>je</strong><br />
• Promena potencijala između metala i okruženja upotrebom<br />
katodne ili anodne zaštite.<br />
Najčešće korišćene metode zaštite od korozi<strong>je</strong> su: izrada legura<br />
i modifikacija površine metala. Modifikacija površine metala <strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>ftinija od legiranja i samim tim <strong>je</strong> rasprostran<strong>je</strong>nija. Ova metoda<br />
obuhvata formiran<strong>je</strong> fizičke bari<strong>je</strong>re na površini metala koja<br />
metal štiti od korozionog okruženja. Pored skupih modernih<br />
metoda, najčešće se koriste klasične metode kao što su: nanošen<strong>je</strong><br />
premaza (organske prevlake), anodizacija i prevlake nastale<br />
hemijskom konverzijom.<br />
Metalni predmeti, počevši od ručnih aparata za gašen<strong>je</strong> požara,<br />
kućnih aparata, preko fasada do karoserija automobila su obloženi<br />
organskim prevlakama. Najvažniji zahtevi ko<strong>je</strong> treba da ispuni<br />
svaka organska prevlaka su:<br />
• <strong>je</strong>dnostavan proces primene<br />
• ravnomerno nanošen<strong>je</strong><br />
• dobra adhezija za površinu metala<br />
• visoka otpornost na koroziju<br />
Da bi se poboljšala koroziona otpornost i adhezija, ali i obezbedila<br />
ravna i homogena prevlaka, površina mora biti hemijski tretirana.<br />
Pre formiranja konverzionog sloja (prevlake nastale hemijskom<br />
konverzijom) sa površine metala moraju biti uklon<strong>je</strong>na:<br />
• antikorozivna ulja, masti i maziva<br />
• prašina i prljavština<br />
• rđa i skrama<br />
Pran<strong>je</strong> (odmašćivan<strong>je</strong>) površine metala<br />
Kontaminacija i nečistoće ko<strong>je</strong> se nalaze na površini metala sprečavaju<br />
uspostavljan<strong>je</strong> veze između premaza i metala. Zbog toga<br />
organske nečistoće kao što su ul<strong>je</strong> i masti, kao i opiljci, rđa, skrama<br />
moraju biti uklon<strong>je</strong>ni. Industrijsko pran<strong>je</strong> <strong>je</strong> zahtevan proces<br />
koji zavisi od:<br />
• mehanike tj. procesa i oblika elemenata sa kojih se uklanjaju<br />
nečistoće<br />
• hemi<strong>je</strong> tj. hemijskog sastava elemenata sa kojih se uklanja<br />
nečistoća i sastava sredstva za pran<strong>je</strong><br />
• temperature<br />
• vremena<br />
Kvalitetno industrijsko pran<strong>je</strong> ne može se postići bez kontrole i<br />
pažn<strong>je</strong>. Promena bilo kog od gore navedenih parametara utica-<br />
Slika 1: Prikaz uzročno-posledične veze parametara koji utiču na efikasnost uklanjanja nečistoća sa površine metala<br />
(simboli: kantica – količina sredstva za uklanjan<strong>je</strong> nečistoća, termometar – toplotna energija (temperatura), peščanik – vreme<br />
kontakta elementa i sredstva za uklanjan<strong>je</strong> nečistoća, četka – delovan<strong>je</strong> mehaničkih sila)<br />
54<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
predstavljamo<br />
će na efikasnost uklanjanja nečistoća, a da bi se postigli dobri<br />
rezultati moraju se korigovati ostali parametri (slika 1). Tako, ako<br />
se spusti temperatura pranja mora se povećati vreme kontakta<br />
sredstva za pran<strong>je</strong> i elementa pranja i slično.<br />
sredstva za uklanjan<strong>je</strong> nečistoća sa nečistoćama. U tu svrhu se<br />
koriste površinski aktivne materi<strong>je</strong> (deterdženti). Na slici 2 <strong>je</strong><br />
šematski prikazan uticaj površinski aktivne materi<strong>je</strong> na uklanjan<strong>je</strong><br />
nečistoća sa površine i naknadnu stabilizaciju nečistoća.<br />
Slika 2: Šematski prikaz uticaja površinski aktivnih materija na uklanjan<strong>je</strong> nečistoća sa površine metala<br />
Sredstva koja se koriste za uklanjan<strong>je</strong> nečistoća sasto<strong>je</strong> se od:<br />
• vode – transportni medijum<br />
• površinski aktivne materi<strong>je</strong> koja obezbeđu<strong>je</strong>:<br />
1. bol<strong>je</strong> kvašen<strong>je</strong> površine<br />
2. odvajan<strong>je</strong> nečistoća sa površine metala i njihovu stabilizaciju<br />
u vodenim rastvorima<br />
• graditelja (builders) koji poseduju dobar efekat uklanjanja<br />
zaprljanosti i pomažu dispergovan<strong>je</strong> čestica prljavštine<br />
• kompleksirajućeg agensa koji smanju<strong>je</strong> tvrdoću vode<br />
• različitih tipova aditiva (sredstva za zaštitu od korozi<strong>je</strong>, antipenušavci…)<br />
Sredstva za pran<strong>je</strong> se prema njihovoj baznosti (alkalnosti) dele<br />
na: kisela, neutralna i alkalna sredstva za pran<strong>je</strong>. Kisela sredstva<br />
za pran<strong>je</strong> imaju pH od 1.5 do 6.0, neutralna od 6 do 8, a alkalna<br />
iznad 11. U tabeli 1. su prikazana sredstva za pran<strong>je</strong> kompani<strong>je</strong><br />
Henkel razvrstana prema alkalnosti:<br />
Kisela Neutralna Alkalna<br />
Duridine P3-neutrapon ..... P3-almeco ..<br />
Chemacid ... P3-neutrasel .... P3-emalan ....<br />
Chemalyt ... P3-neutracare .... P3-galvaclean ..<br />
P3-dimal ... P3-tensopon... P3-saxin ....<br />
P3-T ....<br />
P3-upon ....<br />
Novaspray/-dip<br />
Ridoline<br />
Kisela sredstva za pran<strong>je</strong> se koriste za uklanjan<strong>je</strong> rđe i skrame sa<br />
površine metala. Ova sredstva za pran<strong>je</strong> sadrže inhibitore koji<br />
sprečavaju rastvaran<strong>je</strong> osnovnog materijala. Za uklanjan<strong>je</strong> skrame<br />
sa gvožđa najčešće se koriste hlorovodonična ili sumporna<br />
kiselina. Mana ovih kiselina <strong>je</strong> što ukoliko zaostanu na površini<br />
metala uzrokuju pojavu korozi<strong>je</strong>. S druge strane fosforna kiselina<br />
<strong>je</strong> daleko bezbednija, ali ima znatno višu cenu.<br />
Alkalna sredstva za pran<strong>je</strong> se koriste za uklanjan<strong>je</strong> ulja i masti<br />
sa površine. Povišena temperatura i alkalna sredina dovode do<br />
saponifikaci<strong>je</strong> nečistoća ovog tipa. Takođe, alkalna priroda sprečava<br />
pojavu korozi<strong>je</strong> na površini čelika.<br />
Da bi došlo do hemijske reakci<strong>je</strong> neophodno <strong>je</strong> ostvariti kontakt<br />
Nakon uklanjanja, nečistoće moraju biti stabilisane kako se ne bi<br />
ponovo staložile na površini. Najčešće korišćene površinski aktivne<br />
materi<strong>je</strong> su anjonskog ili nejonskog tipa, dok se katjonski tip<br />
koristi za specijalne namene. Anjonske površinski aktivne materi<strong>je</strong><br />
imaju vrlo dobro svojstvo emulgovanja ali usled ekstremnog<br />
nastanka pene nisu adekvatna za primenu prskan<strong>je</strong>m. Nejonske<br />
površinski aktivne materi<strong>je</strong> se najčešće koriste a pogodne su za<br />
proces uklanjanja nečistoća i potapan<strong>je</strong>m i prskan<strong>je</strong>m.<br />
U zavisnosti od tipa metala i tipa nečistoća koriste se različiti<br />
tipovi graditelja: silikati, fosfati, borati. Graditelji imaju zadatak<br />
da odnose i stabilizuju nerastvorne, čvrste nečistoće. Silikati imaju<br />
visoku moć uklanjanja nečistoća, inhibiraju reakciju alkalija sa<br />
lakim metalima (aluminijum, cink, bakar) i sprečavaju naknadno<br />
taložen<strong>je</strong> na očišćenim površinama. Fosfati su pogodni za uklanjan<strong>je</strong><br />
neorganskih nečistoća, dok istovremeno kompleksiraju<br />
jone magnezijuma i kalcijuma smanjujući tvrdoću vode. Takođe,<br />
u kombinaciji sa površinski aktivnim materijama poboljšavaju<br />
efikasnost uklanjanja nečistoća (sinergetski efekat, slika 3). Za<br />
podloge, kao što <strong>je</strong> aluminijum često se koriste borati.<br />
odmašćivan<strong>je</strong> (%)<br />
vreme trajanja tretmana (min)<br />
Graditelj<br />
+Površinski<br />
aktivna<br />
materija<br />
Graditelj<br />
Površinski<br />
aktivna<br />
materija<br />
Voda<br />
Slika 3: Prikaz sinergetskog efekta graditelja i površinski aktivnih<br />
materija<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 55
predstavljamo<br />
predstavljamo<br />
Izbor odgovarajućeg sredstva za pran<strong>je</strong> zavisi od brojnih parametara<br />
kao što su:<br />
• tip podloge (aluminijum, cink, gvožđe, bakar…)<br />
• tip opreme tj. način pranja (prskan<strong>je</strong>, potapan<strong>je</strong>, ultrazvuk,<br />
prskan<strong>je</strong> pod visokim pritiskom, oblivan<strong>je</strong>, ručno pran<strong>je</strong>…)<br />
• tip nečistoće (ul<strong>je</strong>, mast, polimeri, prašina, opiljci, korozija…)<br />
• kvalitet vode (dejonizovana, gradska, „tvrda“ ili „meka“ voda)<br />
• mogućnosti tretmana otpadnih voda (taložen<strong>je</strong> fosfata, neutralizacija,<br />
odvajan<strong>je</strong> ulja, filtracija…)<br />
• lokalna regulativa (zakon o otrovima, o tretmanu otpadnih<br />
voda…)<br />
• dalja upotreba opranih elemenata (lagerovan<strong>je</strong>, montaža,<br />
nanošen<strong>je</strong> premaza, tip kasni<strong>je</strong> korišćenog premaza…)<br />
Formiran<strong>je</strong> konverzionog sloja<br />
Prevlake nastale hemijskom konverzijom po prirodi su neorganske<br />
nerastvorne prevlake a mogu biti: amorfne ili kristalne. One<br />
predstavljaju integralni deo metalne površine, a nastaju postupcima<br />
reakci<strong>je</strong> metalne površine sa odgovarajućim rastvorima.<br />
Ovako formiran sloj na površini metala <strong>je</strong> mnogo man<strong>je</strong> podložan<br />
koroziji od originalne metalne površine. Pored toga, ovaj sloj<br />
omogućava dobru adheziju premaza i drugih organskih prevlaka.<br />
Procesi kojima se formiraju prevlake hemijskom konverzijom najčešće<br />
obuhvataju fosfatizaciju i hromatizaciju. Kao što se vidi na<br />
slici 4 udeo cink-fosfatiranja <strong>je</strong> najveći, potom sledi hromatizacija<br />
i na kraju gvožđe-fosfatizacija i ostali vidovi pretretmana. U<br />
novi<strong>je</strong> vreme javljaju se i novi tipovi prevlaka poznatiji kao nanokeramika.<br />
Gvožđe<br />
fosfati<br />
Hromati<br />
Ostalo<br />
Cink<br />
fosfati<br />
Slika 4: Udeo po<strong>je</strong>dinih tipova hemijskog pretretmana<br />
..............Debeo sloj.....................................Tanak sloj<br />
Slika 5: Uticaj debljine nanetog fosfata gvožđa na izgled tretirane<br />
metalne pločice<br />
Alkalno fosfatiran<strong>je</strong><br />
U alkalnom ili fosfatiranju gvožđem, metalna površina reagu<strong>je</strong><br />
sa kiselim rastvorom alkalnog fosfata. U ovom slučaju, rastvoren<br />
fosfat gvožđa koji sadrži različite količine oksida gvožđa formira<br />
granični sloj na čeliku ili sličnoj površini. Masa ovog sloja po <strong>je</strong>dinici<br />
površine <strong>je</strong> oko 0.1 do 0.8 g/m 2 . Tanji sloj na čeliku <strong>je</strong> plavo<br />
obo<strong>je</strong>n a sa porastom debljine posta<strong>je</strong> sivlji (slika 5). Metali kao<br />
što su legure aluminijuma i cinka takođe se mogu tretirati ovim<br />
postupkom.<br />
Rastvor za fosfatizaciju sadrži organske i neorganske aditive u<br />
cilju modifikaci<strong>je</strong> nastalog sloja. Kada se koriste u kombinaciji sa<br />
površinski aktivnim materijama, naročito pri aplikaciji prskan<strong>je</strong>m,<br />
postiže se dodatni efekat odmašćivanja. Na svojstva nastalog<br />
gvožđe fosfata pored sastava sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> značajan<br />
uticaj ima i:<br />
• koncentracija sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> - manja koncentracija<br />
sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> uzroku<strong>je</strong> loš nanos fosfata. Pored<br />
koncentraci<strong>je</strong> na kvalitet fosfatiranja značajan uticaj ima pH<br />
rastvora kao i kvalitet korišćene vode za pripremu rastvora<br />
• kvalitet i specifična površina metala<br />
• temperatura i vreme - niža temperatura i kraće vreme dovode<br />
do nastanka lošeg, neuniformnog, nekompletnog fosfatnog<br />
sloja, dok prevelika temperatura i predugo vreme uzrokuju<br />
nastanak debelog nanosa fosfata koji se lako uklanja što uzroku<strong>je</strong><br />
lošu adheziju premaza<br />
• mehanika – ukoliko <strong>je</strong> strujan<strong>je</strong> fluida preko površine metala<br />
loše nasta<strong>je</strong> neuniforman, tačkast sloj fosfata<br />
• nekvalitetno prethodno ispiran<strong>je</strong> - unos kiseline od prethodne<br />
faze nagrizanja površine metala povećava ukupnu kiselost<br />
rastvora i otežava kontrolu kvaliteta sredstva za fosfatiran<strong>je</strong>.<br />
Takođe, unos sulfata ili hlorida uzrokovaće blokadu procesa<br />
fosfatiranja i pojavu korozi<strong>je</strong> na površini metala.<br />
Nastali fosfatni sloj obično se naknadno podvrgava pasivaciji.<br />
Pasiviran sloj gvožđe fosfata služi kao podloga za odgovarajuće<br />
premaze. Adhezija organskog premaza se značajno poboljšava<br />
fosfatiran<strong>je</strong>m. Doprinos antikorozivnim svojstvima <strong>je</strong> značajan<br />
iako ni<strong>je</strong> uporediv sa onim dobi<strong>je</strong>nim cink-fosfatiran<strong>je</strong>m.<br />
Najčešće korišćena sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> koja se nalaze u asortimanu<br />
Henkela istovremeno služe i kao sredstva za pran<strong>je</strong>:<br />
• Duridine 3960 W – može se primenjivati postupcima potapanja,<br />
prskanja i oblivanja. Koristi se pri temperaturama od<br />
45 o C. Upotrebom ovog sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> postiže se<br />
nanos fosfata od 0.1 do 0.5 g/m 2 .<br />
• Duridine LF 3851 IT – nanosi se postupkom prskanja pri temperaturama<br />
od 30 o C. Za razliku od Duridina 3960 W (proizvod<br />
u tečnom stanju) ovaj proizvod se isporuču<strong>je</strong> u obliku praha.<br />
Nastali nanos fosfata <strong>je</strong> od 0.2 do 0.5 g/m 2<br />
• Duridine 3880 IT – nanosi se postupkom potapanja pri temperaturama<br />
od 45 o C. Isporuču<strong>je</strong> se u obliku praha. Upotrebom<br />
ovog sredstva za fosfatiran<strong>je</strong> postiže se nanos fosfata i do<br />
0.8 g/m 2 .<br />
• Tečno sredstvo za fosfatiran<strong>je</strong> kojim se postižu debljine do<br />
0.8 g/m 2 <strong>je</strong> Duridine 3993 W. Ovo sredstvo se primenju<strong>je</strong><br />
postupkom prskanja.<br />
• Granodine HMF 1080 IT <strong>je</strong> proizvod u tečnom stanju za postizan<strong>je</strong><br />
fosfatnog sloja visokih performansi. Primenju<strong>je</strong> se postupkom<br />
prskanja. Nastali sloj fosfata <strong>je</strong> amorfan sa nanosom od<br />
0.8 g/m 2 . Antikoroziona zaštita i adhezija premaza na nastali<br />
nanos gvožđe fosfata su izvanredni.<br />
Fosfatiran<strong>je</strong> ovim sredstvima se najčešće izvodi u tri stupnja kao<br />
što <strong>je</strong> to šematski prikazano na slici 6.<br />
56<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
predstavljamo<br />
Kaskadni sistem dopunjavanja vodom<br />
app. 1-2 l/m 2<br />
(a)<br />
(b)<br />
Odmašćivan<strong>je</strong>/<br />
fosfatiran<strong>je</strong><br />
Duridine XXXX<br />
Ispiran<strong>je</strong> vodom<br />
iz česme<br />
Ispiran<strong>je</strong><br />
dejonizovanom<br />
vodom<br />
DI - kolona<br />
kolona za<br />
demineralizaciju vode<br />
ili<br />
RO - voda<br />
postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong> za<br />
proizvodnju vode<br />
reverzibilnom osmozom<br />
Duridine XXXX<br />
Konc: 1-3W%<br />
pH: 4,8-5,6<br />
T: 55±5°C<br />
TA:3,0-10<br />
Vreme: 2-3 min<br />
Pritisak: 1-2 bar<br />
Ispiran<strong>je</strong> vodom iz česme<br />
provodljivost:
predstavljamo<br />
Hromatizacija<br />
Najčešća metoda za tretiran<strong>je</strong> aluminijuma <strong>je</strong> hromatizacija.<br />
Posto<strong>je</strong> dva osnovna tipa hromatizaci<strong>je</strong>: žuta i zelena hromatizacija.<br />
Rastvori za žutu hromatizaciju sadrže fluorovodoničnu<br />
kiselinu, hromnu kiselinu i pored drugih aditiva i ubrzivač. U ovu<br />
grupu spadaju:<br />
• Alodine 1200<br />
• Alodine C 6100<br />
• Alodine C 6105<br />
• Novacoat 600<br />
Kalijum heksacijanoferati, molibdati i tungstati se koriste kao ubrzivači.<br />
Kiseline rastvaraju aluminijum što kasni<strong>je</strong> uzroku<strong>je</strong> formiran<strong>je</strong><br />
sloja koji se sastoji od smeše oksida aluminijuma, trovalentnog<br />
i šestovalentnog hroma. Nanos hromata na površini metala<br />
<strong>je</strong> od 0.4 do 1.0 g/m 2 . Ovaj proces hromatizaci<strong>je</strong> <strong>je</strong> relativno<br />
prost. Nastali sloj hromata ima briljantne antikorozione karakteristike.<br />
Najveći nedostatak ovog procesa <strong>je</strong> postojan<strong>je</strong> Cr(VI) koji<br />
<strong>je</strong> toksičan a rastvorljiv u vodi pa mu <strong>je</strong> upotreba ograničena.<br />
Rastvor za zelenu hromatizaciju sadrži fluorovodoničnu kiselinu,<br />
hromnu kiselinu i fosfornu kiselinu. Koncentracija fluorida<br />
određu<strong>je</strong> debljinu prevlake. Formirana prevlaka ne sadrži Cr(VI)<br />
i sastoji se od fosfata aluminijuma i trovalentnog hroma. Ovakva<br />
prevlaka <strong>je</strong> amorfna a debljina prevlake se nalazi u opsegu od<br />
200 do 1200 mg/m 2 . Ovakav sloj značajno poboljšava adheziju i<br />
korozivnu zaštitu kasni<strong>je</strong> nanesenog premaza. U ovu grupu sredstava<br />
za hromatizaciju spada između ostalih i Alodine 407.<br />
Pored ova dva tipa hromatizaci<strong>je</strong> postoji i transparentna hromatizacija<br />
(Alodine 1500, Alodine 401 i Alodine 407). Pored navedenih<br />
tipova hromatizaci<strong>je</strong> prisutna <strong>je</strong> i transparentna hromatizacija<br />
koja predstavlja poseban vid zelene hromatizaci<strong>je</strong> sa nanosom<br />
hromatnog sloja manjim od 200 mg/m 2 .<br />
U nekom sluča<strong>je</strong>vima hromatizacija se sprovodi i iz dekorativnih<br />
razloga. U ovim sluča<strong>je</strong>vima debljina sloja se kreće od 1 do 3g/m 2 .<br />
Ekološki zahtevi su doveli do uvođenja novih konverzionih sredstava<br />
bez hromata. U osnovi ovih sredstava nalaze se Ti i Zr.<br />
Debljina konverzionog sloja nastalog upotrebom ovih sredstava<br />
kreće se u opsegu od 30 do 150 mg/m 2 . Bezhromatna konverziona<br />
sredstva su: Alodine 4830, Alodine 4850, Alodine 400, Alodine<br />
2040, Alodine 2050.<br />
Naknadno ispiran<strong>je</strong><br />
Bilo kakav zaostatak rastvorenih soli utiče na brzu pojavu bubrenja<br />
neposredno ispod površine premaza, uzrokovanog osmozom.<br />
Zbog toga <strong>je</strong> na kraju procesa pripreme površine tj. hemijskog<br />
pretretmana obavezno pažljivo ispiran<strong>je</strong> dejonizovanom vodom.<br />
Neki joni ne pokazuju negativan uticaj, tj. čak i poboljšavaju krajnju<br />
antikorozivnu zaštitu. Ispiran<strong>je</strong> gvožđe fosfatnog ili cink fosfatnog<br />
sloja rastvorima Cr(VI) ili Cr(III) mogu doprineti poboljšanju<br />
adhezi<strong>je</strong> premaza i antikorozivnih karakteristika. Ovaj efekat<br />
može biti posledica bol<strong>je</strong>g vezivanja premaza u graničnom sloju<br />
ali i zatvaranja pora u fosfatnom sloju. Sredstva koja imaju ovakvo<br />
svojstvo nazivaju se pasivizatori i mogu biti:<br />
• Alkalna – P3-Prevox (etanol amin)<br />
• Slabo kisela – Deoxylyte 54 NC (soli cirkonijuma)<br />
• Kisela – Deoxylyte 41 (Cr(VI))<br />
• Ulja – P3-Emulpon<br />
Nova generacija sredstava za hemijski<br />
pretretman površine metala<br />
Trenutna ekološka situacija poziva na pažljivu upotrebu raspoloživih<br />
resursa. Zahtevi za upotrebu za životnu sredinu bezopasnih<br />
tehnologija su poslednjih godina izuzetno veliki. Ovo <strong>je</strong> uslovilo<br />
razvoj novih sredstava za hemijski pretretman površina, koja su<br />
vrlo brzo našla svoju industrijsku primenu. Dobar primer <strong>je</strong> kompanija<br />
De Dietrich Thermique (Francuska) koja proizvodi preko<br />
200.000 bojlera i drugih grejnih tela godišn<strong>je</strong>. U 2009. godini<br />
kompanija <strong>je</strong> prešla sa konvencionalnog gvožđe-fosfatiranja na<br />
nanokeramički konverzioni postupak upotrebom Bonderite NT<br />
(Henkel).<br />
Upotrebom Bonderite NT sman<strong>je</strong>na <strong>je</strong> potrošnja vode, sman<strong>je</strong>ni<br />
su troškovi prečišćavanja i odlaganja. Ovo <strong>je</strong> posledica čin<strong>je</strong>nice<br />
da Bonderite NT ne sadrži ni fosfate ni teške metale pa <strong>je</strong> značajno<br />
sman<strong>je</strong>n nastanak taloga u toku rada a samim tim su vreme<br />
i troškovi održavanja dramatično sman<strong>je</strong>ni. Na ovaj način kompanija<br />
De Dietrich Thermique ušedi oko 250.000 evra godišn<strong>je</strong>.<br />
Takođe, za razliku od fosfatiranja, za nanošen<strong>je</strong> nanokeramike<br />
ni<strong>je</strong> neophodna povišena temperatura.<br />
Naravno, pre upotrebe na liniji, prethodio <strong>je</strong> period razvoja i<br />
ispitivanja ovog sredstva u Henkelovoj laboratoriji. Uporedna<br />
merenja su izvođena mesecima a pokazalo se da se upotrebom<br />
Bonderite NT postižu znatno bol<strong>je</strong> antikorozivne karakteristike<br />
i adhezija premaza iako <strong>je</strong> debljina neorganske nanokeramike<br />
samo 20 do 30 nm (slika 9).<br />
Slika 9: Prikaz nanosa i debljine premaza različitih konverzionih<br />
prevlaka<br />
Bonderite NT kreira kontinualni sloj nanokeramike koja se odliku<strong>je</strong><br />
visokom gustinom. Nanokeramički sloj povećava specifičnu<br />
površinu omogućavajući mnogo bolju adheziju premaza nego što<br />
<strong>je</strong> to slučaj sa gvožđe-fosfatom (slika 10).<br />
Bonderite NT se može koristiti i za tretiran<strong>je</strong> aluminijuma i cinka.<br />
Pored Bonderite NT u asortimanu Henkela nalaze se i:<br />
• Bonderite CC<br />
• TecTalis<br />
Cink - fosfat - žica<br />
Cink - fosfat<br />
Gvožđe - fosfat<br />
Hromati<br />
Nanokeramička prevlaka<br />
veći molekuli<br />
Bonderite CC <strong>je</strong> varijanta Bonderite NT koja <strong>je</strong> alternativa za<br />
standardni gvožđe-fosfat koji se koristi i kao sredstvo za pran<strong>je</strong><br />
i sredstvo za konverziju (Duridine 3960 W), tj. ima svojstvo<br />
i sredstva za čišćen<strong>je</strong> i konverzionog sredstva. Oznaka CC potiče<br />
od „coating and clean“, tj. prevlaka i pran<strong>je</strong>. Postupak pretretmana<br />
površine metala ovim sredstvom se izvodi u tri stupnja kao i<br />
prilikom rada sa Duridine 3960 W, ali su temperature niže, pored<br />
svih već pomenutih prednosti (održavan<strong>je</strong> itd).<br />
TecTalis <strong>je</strong> takođe sredstvo zasnovano na nanokeramici, a služi<br />
kao zamena za cink-fosfatiran<strong>je</strong>.<br />
Na slici 11 <strong>je</strong> prikazan istorijat razvoja novih (ekološki prihvatljivih)<br />
sredstava za pretretman površine metala. Kao što se može<br />
videti ovo ni<strong>je</strong> kraj priče vezane za pretretman metalnih površina<br />
i u budućnosti možemo očekivati nove inovaci<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> će proisteći<br />
iz Henkelovih laboratorija.<br />
58<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
predstavljamo<br />
Bonderite NT<br />
Fe-fosfat<br />
Slika 10: SEM snimak površine konverzionog sloja nastale upotrebom Bonderite NT i gvožđe fosfata<br />
Henkel inovaci<strong>je</strong> u cilju unapređenja<br />
kvaliteta, ekonomičnosti i ostvarenja<br />
održivog razvoja<br />
Alodine®2840<br />
Alodine®2840<br />
Bonderite®NT-a TecTalis® Bonderite®CC<br />
?<br />
?<br />
1998 2002 2007 2010<br />
Prvi industrijski<br />
pretretman<br />
aluminijumske<br />
školjke<br />
automobila<br />
Prvi<br />
nanokeramički<br />
pretretman<br />
Prvi<br />
nanokeramički<br />
pretretman<br />
na liniji za<br />
proizvodnju<br />
automobila<br />
Prvo tankoslojno<br />
nanokeramičko<br />
sredstvo ko<strong>je</strong><br />
funkcioniše kao<br />
sredstvo za odmašćivan<strong>je</strong><br />
i konverziono<br />
sredstvo<br />
?<br />
Slika 11: Istorijat razvoja novih ekološki prihvatljivih sredstava za pretretman metalnih površina<br />
Hen kel Sr bi ja d.o.o.<br />
AG Ge ne ral In du stry<br />
Bu le var Oslo bo đe nja 383,<br />
Be o grad<br />
Tel: +381 11 2072 242<br />
Fax: +381 11 2072 273<br />
E-mail: Mar ke tin gAG.Sr bi ja@ hen kel.com<br />
Web: www.loc ti te.rs; www.360bonding.com<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 59
predstavljamo<br />
TEHNICOM COMPUTERS<br />
Stručnjaci za pro<strong>je</strong>kte po sistemu<br />
„ključ u ruke“!<br />
Sektor inžen<strong>je</strong>ringa kompani<strong>je</strong> Tehnicom<br />
Computers nudi usluge pro<strong>je</strong>ktovanja,<br />
izvođenja, testiranja i ispitivanja svih vrsta<br />
elektroenergetskih, telekomunikacionih, i<br />
signalnih instalacija, kao i nadzor i kontrolu istih.<br />
Najveći broj pro<strong>je</strong>kata obuhvata ob<strong>je</strong>kte stambenih i<br />
poslovnih prostora, sportskih centara, bolnica, industrijskih<br />
ob<strong>je</strong>kata, hidrometeoroloških stanica, sa<br />
posebnim akcentom na pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> i izvođen<strong>je</strong><br />
DATA centara.<br />
Rekonstrukcija niškog Čaira<br />
Inžen<strong>je</strong>ring Tehnicom Computersa izveo <strong>je</strong> radove na sistemima<br />
elektroenergetskih i telekomunikacionih instalacija u sklopu<br />
rekonstrukci<strong>je</strong>, adaptaci<strong>je</strong> i dogradn<strong>je</strong> sportske hale “Čair” u<br />
Nišu. Za potrebe datog posla Tehnicom Computers <strong>je</strong> implementirao<br />
svo<strong>je</strong> rešen<strong>je</strong> automatizaci<strong>je</strong> elektroenergetskih i termotehničkih<br />
instalacija u ob<strong>je</strong>ktu. Implementiran <strong>je</strong> sistem centralnog<br />
nadzora realizovan na osnovi “Vi<strong>je</strong>o Citec SCADA” softverskog<br />
paketa. Omogućeno <strong>je</strong> softversko praćen<strong>je</strong> sistema klimatizaci<strong>je</strong>,<br />
ventilaci<strong>je</strong> i grejanja, kao i sistema unutašn<strong>je</strong>g i spoljašn<strong>je</strong>g<br />
osvetl<strong>je</strong>nja hale.<br />
Takođe, izrađen <strong>je</strong> novi softver (“ticketing” aplikacija), koji omogućava<br />
štampan<strong>je</strong> ulaznica sa bar kodom, pa će pristup događaju<br />
posetioci imati <strong>je</strong>dnostavnim provlačen<strong>je</strong>m ulaznice kroz bar kod<br />
čitač na ulaznim kapijama dvorane.<br />
Omogućeno <strong>je</strong> da se grejan<strong>je</strong> i osvetl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> automatski regulišu u<br />
skladu sa radnim vremenom. Takođe, sistem se može konfigurisati<br />
tako da se u zadatim danima održava određeni režim rada.<br />
U skladu sa pravilima Evropske rukometne federaci<strong>je</strong> definisani<br />
su sledeći režimi korišćenja osvetl<strong>je</strong>nja sportskog terena: režim<br />
rekreaci<strong>je</strong>, treninga, utakmice, emergency režim rada TV prenosa,<br />
režim CTV prenosa, kao i režim HDTV prenosa.<br />
Jedan od većih pro<strong>je</strong>kata -<br />
Ob<strong>je</strong>kat pravobranilaštva<br />
U sklopu pro<strong>je</strong>kta <strong>je</strong> na 27.000 m² izvršena isporuka i ugradnja<br />
sistema: strukturna računarska mreža, pri<strong>je</strong>m KDSa i distribucija<br />
RTV signala, konferencijski sistem sa simultanim prevođen<strong>je</strong>m,<br />
audio sistem, video prezentacija, sistem automatske detekci<strong>je</strong> i<br />
dojave požara, sistem tačnog vremena sa sinhronizacijom, video<br />
nadzor, kontrola pristupa, alarmni sistem, interfonski, videointerfonski<br />
i radiokomunikacioni sistem, centralni sistem za nadzor i<br />
upravljan<strong>je</strong>, lokalna računarska mreža, kao i sistem IP telefoni<strong>je</strong>.<br />
U ob<strong>je</strong>ktu specijalne<br />
namene “Padinska<br />
skela”...<br />
...Tehnicom Computers <strong>je</strong> izveo kompletne<br />
radove na instalacijama slabe<br />
i jake stru<strong>je</strong>. Poseban akcenat <strong>je</strong> na<br />
sistemima zaštite u funkciji nesmetanog<br />
praćenja zatvorenika i obezbeđivanju<br />
maksimalne bezbednosti osoblja ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> zaposleno. Kao<br />
takav, predstavlja najsavremeni<strong>je</strong> rešen<strong>je</strong> za takvu vrstu ob<strong>je</strong>kta<br />
na prostoru Balkana.<br />
60<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
predstavljamo<br />
TEHNICOM COMPUTERS<br />
Ob<strong>je</strong>kti koji su trenutno u fazi pripreme i izvođenja su:<br />
▪▪<br />
stambeno poslovni kompleks Golf 8, na Banovom brdu, u Beogradu;<br />
▪▪<br />
ob<strong>je</strong>kat Sigit (fabrika za proizvodnju plastičnih elemenata) u<br />
Kragu<strong>je</strong>vcu.<br />
Komparativna prednost<br />
Tehnicom Computersa <strong>je</strong>...<br />
... pružan<strong>je</strong> mogućnosti investitoru da dobi<strong>je</strong> kompletno pro<strong>je</strong>ktno<br />
rešen<strong>je</strong>, od same ide<strong>je</strong> do kompletne realizaci<strong>je</strong> posla, po<br />
sistemu “ključ u ruke”. Naime, osim usluga pro<strong>je</strong>ktovanja i izvođenja<br />
već pomenutih instalacija, Tehnicom Computers, u sklopu<br />
ostalih sektora kompani<strong>je</strong>, pruža usluge izgradn<strong>je</strong> informaciono –<br />
komunikaciog sistema, pro<strong>je</strong>ktovanja i implementaciju aplikacija<br />
i Internet prezentacija.<br />
Usluge inžen<strong>je</strong>ringa Tehnicom Computersa:<br />
1. Elektroenergetske instalaci<strong>je</strong> sa osvetl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m<br />
2. Sistemi eletromotornog pogona<br />
3. Centralni sistemi nadzora i upravljanja<br />
4. Strukturna kablovska mreža<br />
5. Sistem IP telefoni<strong>je</strong><br />
6. Kablovsko–distributivni sistem<br />
7. Sistem detekci<strong>je</strong> i gašenja požara<br />
8. Video nadzor<br />
9. Kontrola pristupa<br />
10. Protivprovalni sistem sa<br />
perimetarskom zaštitom<br />
11. Interfonski, videointerfonski i<br />
radiokomunikacioni sistem<br />
12. Hidrometeorološke stanice<br />
13. Sistemi tačnog vremena<br />
Svi detalji na adresi:<br />
Tehnicom Computers<br />
Bulevar Vojvode Mišića 37<br />
Beograd, Srbija<br />
Tel: +381 (0) 11 30 60 800<br />
Fax: +381 (0) 11 36 91 915<br />
E-mail: office@tehnicom.com<br />
Web: www.tehnicomcomputers.com<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 61
autoindustrija<br />
FAS<br />
Proizvodnja Svetske Klase<br />
II deo<br />
Do 70-ih godina prošlog veka postojao<br />
<strong>je</strong> skup široko prihvatljivih proizvodnih<br />
principa koji se bazirao na masovnom obimu<br />
proizvodn<strong>je</strong>. Preduzeća koja su se razvila<br />
zahvaljujući posleratnoj rekonstrukciji,<br />
prodavala su svo<strong>je</strong> proizvode na stabilnim i<br />
relativno nezahtevnim tržštima. Vremenom <strong>je</strong><br />
tržište postalo heterogeno i promenljivo, zbog<br />
čega su morali da se uspostave novi principi<br />
proizvodn<strong>je</strong>. Kupci su želeli veći izbor, kvalitet<br />
i razumne cene, što <strong>je</strong> navelo proizvođače<br />
da usvo<strong>je</strong> nove organizacione principe za<br />
proizvodne procese. Tada na scenu stupaju novi<br />
principi poboljšanja proizvodn<strong>je</strong>: JIT - tačno<br />
na vreme („Just In Time“), TPM - kompletno<br />
produktivno održavan<strong>je</strong> („Total Production<br />
Maintenance“), TQC - kompletna kontrola<br />
kvaliteta („Total Quality Control“) i drugi.<br />
Proizvodnja Svetske Klase („World Class<br />
Manufacturing“) predstavlja sintezu različitih<br />
koncepata, principa, politika i tehnika za<br />
upravljan<strong>je</strong> i operativnost kompanija ko<strong>je</strong> se<br />
bave proizvodnjom. Vođena <strong>je</strong> rezultatima koji<br />
su omogućili preporod japanske proizvodn<strong>je</strong><br />
nakon II svetskog rata i prilagođena <strong>je</strong> idejama<br />
ko<strong>je</strong> su korišćene u japanskoj automobilskoj,<br />
elektronskoj i metalurškoj industriji, kako bi<br />
se postigla konkurentna prednost. Primarni<br />
cil<strong>je</strong>vi su kontinualno poboljšan<strong>je</strong> u kvalitetu,<br />
troškovima, vremenu proizvodn<strong>je</strong>, fleksibilnosti<br />
i servisu kupaca.<br />
Pro<strong>je</strong>ktima koji su vođeni u skladu sa WCM-om umnogome su<br />
sman<strong>je</strong>ni troškovi pakovanja, plata, energi<strong>je</strong>, itd.<br />
Najveća ušteda ostvarena <strong>je</strong> kroz sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> troškova pakovanja.<br />
Do sada <strong>je</strong> kroz pakovan<strong>je</strong> delova ušteđeno oko 7 miliona evra<br />
(sa početnih 616 evra po vozilu troškovi pakovanja su sman<strong>je</strong>ni<br />
na 150 evra).<br />
PRE<br />
6<br />
POSLE<br />
Izbacivan<strong>je</strong> nepovratne ambalaže<br />
Two bin system<br />
and Golden zone<br />
Uvođen<strong>je</strong>m regalnog skladišta povećan <strong>je</strong> kapacitet magacina u<br />
Montaži za 100%. Dodatnom inovacijom sa „plivajućim” adresama,<br />
popun<strong>je</strong>nost ćelija u magacinu povećana <strong>je</strong> na 97%. Sa<br />
ova dva pro<strong>je</strong>kta ostvaren <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od osnovnih principa WCL-a<br />
– FIFO („First In First Out“).<br />
Tekst: WCM Center Team, Kragu<strong>je</strong>vac<br />
U<br />
sklopu WCM-a, World Class Logistic <strong>je</strong> tokom prethodnih<br />
meseci u potpunosti promenio pristup rešavanju<br />
logističkih problema. Shvatajući logistiku kao skup<br />
informativnih tokova i fizičkih tokova materijala, sada<br />
se mogu bol<strong>je</strong> zadovoljiti potrebe kupaca putem isporuke pravih<br />
komponenti i gotovih proizvoda na pravom mestu u pravo vreme<br />
u pravoj količini i pravog kvaliteta. Na ovaj način u logistici su<br />
povezana tri različita procesa <strong>je</strong>dnog preduzeća: proces komercijale<br />
i proda<strong>je</strong>, proces proizvodn<strong>je</strong> i proces nabavke i distribuci<strong>je</strong><br />
komponenti.<br />
Vođeni smernicama WCM-a urađena <strong>je</strong> klasifikacija materijala i<br />
prema njoj su određeni načini snabdevanja lini<strong>je</strong> delovima.<br />
Ukinuto <strong>je</strong> „patroliran<strong>je</strong>” kao način pozivanja krupnih delova, a<br />
uveden <strong>je</strong> “button call off” u model zoni, KANBAN duž cele proizvodne<br />
lini<strong>je</strong> Montaže, kao i “two bin system” za minuteriju i 250<br />
krupnih delova.<br />
PRE<br />
POSLE<br />
Reinžen<strong>je</strong>ring magacina<br />
Uveden <strong>je</strong> kiting način snabdevanja lini<strong>je</strong> delovima za 52 dela kao<br />
i sekventan način za 15 delova.<br />
Reinžen<strong>je</strong>ring lini<strong>je</strong> (kiting)<br />
62<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
autoindustrija<br />
FAS<br />
Najintenzivnija primena WCM-a u Fiat Automobilama Srbija se<br />
očeku<strong>je</strong> sa instaliran<strong>je</strong>m novih linija i početkom proizvodn<strong>je</strong> novih<br />
Fiatovih modela. U ovom radu FAS će imati potpunu podršku od<br />
strane kompetentnih Fiatovih fabrika. Shodno tome, razvija se<br />
pro<strong>je</strong>kat „Fabrike blizanci“ („Twins factory“) u ko<strong>je</strong>m će učestvovati<br />
fabrike ko<strong>je</strong> su najbol<strong>je</strong> u po<strong>je</strong>dinim oblastima proizvodn<strong>je</strong><br />
i či<strong>je</strong> će veliko iskustvo biti od pomoći FAS-u u dal<strong>je</strong>m razvoju i<br />
napretku. Početak realizaci<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kta „Twins factory“ bio <strong>je</strong> zakazan<br />
<strong>je</strong> za drugu polovinu januara 2011. godine, kada su vodeći<br />
Fiatovi stručnjaci posetili fabriku u Srbiji i za<strong>je</strong>dničkim radom sa<br />
domaćim kolegama podelili svoja iskustva, pokazali kako da se<br />
radi bol<strong>je</strong> i pomogli u otklanjanju po<strong>je</strong>dinih problema. Tada <strong>je</strong><br />
postignut dogovor za dalji trening i za<strong>je</strong>dničku saradnju na proizvodnji<br />
novih modela. Dakle, naša fabrika ima potpunu podršku i<br />
pomoć ostalih fabrika Fiat grupe u svom dal<strong>je</strong>m napretku.<br />
U okviru pro<strong>je</strong>kta novog modela planirana <strong>je</strong> nabavka i instalacija<br />
kompletno nove opreme visokog nivoa automatizaci<strong>je</strong>. Cilj EEM<br />
pilara (pilar za rano upravljan<strong>je</strong> opremom) <strong>je</strong> formalno uvođen<strong>je</strong><br />
EEM u proces razvoja proizvoda kroz specifični prikaz dizajna i<br />
obezbeđivan<strong>je</strong> opreme koja da<strong>je</strong> visoki kvalitet proizvoda i koja<br />
će biti krajn<strong>je</strong> bezbedna, pouzdana, pristupačna, laka za upravljan<strong>je</strong>,<br />
održavan<strong>je</strong> i inspekciju, čišćen<strong>je</strong> i sa malom bukom. Pri tome<br />
<strong>je</strong> potrebno definisati što kraći Start-up period opreme, sa što<br />
<strong>je</strong> moguće man<strong>je</strong> problema. Sve navedeno mora biti u skladu<br />
sa načelima metodologi<strong>je</strong> WCM-EEM-a. S obzirom da <strong>je</strong> razvoj<br />
novog proizvoda već završen, od strane EPM tima planirano <strong>je</strong><br />
praćen<strong>je</strong> kvaliteta procesa proizvodn<strong>je</strong> i kvaliteta proizvoda,<br />
zatim prikupljan<strong>je</strong>, analiza i distribucija informacija i saradnja<br />
sa E&D centrom Fiata. Za<strong>je</strong>dničkim praćen<strong>je</strong>m već dizajniranog<br />
modela 330L0 koji će se proizvoditi u FAS-u, prikupljaju se<br />
potrebne informaci<strong>je</strong> i saznanja koja će biti korišćena u razvoju<br />
novih modela.<br />
Potrebe buduće proizvodn<strong>je</strong> za energentima pokrivaće novi<br />
energetski blok. U okviru energetskog bloka predviđeni su kotlarnica,<br />
kompresorska stanica, postro<strong>je</strong>n<strong>je</strong> za proizvodnju demineralizovane<br />
vode kao i trafostanica 110/20kV. S obzirom da <strong>je</strong> do<br />
sada snabdevan<strong>je</strong> vršeno preko firme „<strong>Energetika</strong>“, sopstvenom<br />
proizvodnjom svih potrebnih energenata postićiće se znatno<br />
pouzdani<strong>je</strong> i <strong>je</strong>ftini<strong>je</strong> snabdevan<strong>je</strong> kao i modernizacija sistema.<br />
Dosadašnji tarifni režim za električnu energiju bio <strong>je</strong> na sredn<strong>je</strong>m<br />
naponu, a u buduće će biti na visokom naponu čija <strong>je</strong> cena niža za<br />
10-15%. Troškovi proizvodn<strong>je</strong> vrele vode za tehnološke potrebe i<br />
za grejan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kata biće niži za 15-20%.<br />
Sledeći koncepte metodologi<strong>je</strong> WCM-a čiji <strong>je</strong> primarni cilj sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong><br />
troškova ali i stvaran<strong>je</strong> prijatni<strong>je</strong>g i bol<strong>je</strong>g okruženja u planu<br />
<strong>je</strong> izgradnja ekološkog ostrva, gde će biti privremeno skladištene<br />
sve vrste otpada FAS-a. Pokrenuće se pro<strong>je</strong>kat vezan za biodiverzitet<br />
Lepenice i uređen<strong>je</strong> korita reke. Predviđeno <strong>je</strong> i uređen<strong>je</strong><br />
ekološkog prostora sa prigodnim sadrža<strong>je</strong>m za boravak: fontana,<br />
akvarijumi, zelenilo, prostor za odmor...<br />
Fiat grupacija u kooperaciji sa Krajslerom okuplja oko 170 fabrika<br />
širom sveta, a među njima <strong>je</strong> i naša fabrika. U cilju bol<strong>je</strong> i prisni<strong>je</strong><br />
za<strong>je</strong>dničke saradn<strong>je</strong> i razmene iskustava, već drugi put <strong>je</strong> organizovana<br />
dvodnevna WCM konvencija u kojoj su učestvovale sve<br />
fabrike ove grupci<strong>je</strong>. Fabrike su istovremeno mogle da pristupe<br />
sajtu wcm-integration.com gde <strong>je</strong> najpre bio emitovanovan film<br />
o WCM-u u koji <strong>je</strong> nosio poruke čelnih ljudi Fiata. Nakon filma<br />
zaposleni, koji su prisustvovali konvenciji, za<strong>je</strong>dno su prokomentarisali<br />
odgledani film, a potom su preko pomenutog sajta odgovarali<br />
na pitanja u vezi sa WCM-om, kako bi se dobila jasnija slika<br />
o trenutnom stanju naše fabrike. Ostale fabrike su popunile identičan<br />
upitnik i svi odgovori su bili dostupni za pregled i komentarisan<strong>je</strong><br />
među učesnicima konvenci<strong>je</strong>. Konvencija <strong>je</strong> nastavl<strong>je</strong>na<br />
individualnom prepiskom na istom sajtu, gde svi zaposleni već<br />
imaju svoj profil, u drugom delu nazvanom JAM SESSION. Ovaj<br />
događaj se pokazao kao izuzetno uspešan i koristan, pa će se u<br />
budućem radu nastojati da ovakvih aktivnosti bude što više.<br />
WCM Konvencija 2010<br />
Uvođen<strong>je</strong>m Proizvodn<strong>je</strong> Svetske Klase u FAS, povećao se obim<br />
proizvodn<strong>je</strong>, što <strong>je</strong> dovelo do zapošljavanja mladih i školovanih<br />
kadrova. Kako FAS bude koračao napred na WCM putu, tako<br />
će da raste i potreba ove kompani<strong>je</strong> za novim ljudima, voljnim<br />
i kadrim da krenu na ovo putovan<strong>je</strong>. Ovi mladi ljudi <strong>je</strong>su i biće<br />
glavne nade ove velike inostrane investici<strong>je</strong> u našu zemlju.<br />
Kotlarnica Postavljan<strong>je</strong> kotla br.1 Kotlarnica<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 63
autoindustrija<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
FAS počin<strong>je</strong> serijsku proizvodnju novog<br />
modela automobila u maju 2012.<br />
Generalni direktor kompani<strong>je</strong> “Fiat automobili Srbija”<br />
Antonio Čezare Ferara izjavio <strong>je</strong> sredinom decembra<br />
da će serijska proizvodnja novog “Fiat”-ovog modela<br />
u Kragu<strong>je</strong>vcu početi kra<strong>je</strong>m maja sledeće godine.<br />
„Prvo ćemo proizvoditi<br />
model sa pet sedišta.<br />
Model od sedam sedišta<br />
ćemo početi da proizvodimo<br />
verovatno početkom<br />
2013. godine“, rekao<br />
<strong>je</strong> Ferara posle posete<br />
proizvodnom pogonu<br />
u Kragu<strong>je</strong>vcu u ko<strong>je</strong>m<br />
se sklapaju automobili<br />
probne seri<strong>je</strong> modela L-Zero. Prema n<strong>je</strong>govim rečima, još <strong>je</strong><br />
nemoguće govoriti o ceni automobila koji će biti proizveden u<br />
Kragu<strong>je</strong>vcu, ali će ona verovatno biti definisana posle sajma automobila<br />
u Ženevi, na ko<strong>je</strong>m će u martu zvanično biti predstavl<strong>je</strong>n<br />
novi “Fiat”-ov model.<br />
“Nacionalna nagrada za kvalitet” i “Najbolji<br />
auto proizvođač” - “Hyundai”<br />
“Hyundai” <strong>je</strong> od Češke nacionalne asocijaci<strong>je</strong> za ocenu kvaliteta<br />
za svoju fabriku automobila u Nošovicama u kojoj se proizvode<br />
modeli i30, i30CW, ix35 i ix20 dobio “Nacionalnu nagradu za<br />
kvalitet u 2011. godini” i najveću moguću ocenu - “Excellence<br />
Award”. Druga nagrada za “Hyundai” brend stiže od veoma popularnog<br />
i čitanog britanskog časopisa i web sajta “Which?Car” koji<br />
<strong>je</strong> “Hyundai” brendu dodelio priznan<strong>je</strong> “Najbolji automobilski<br />
proizvođač u 2011. godini”, saopštio <strong>je</strong> “Hyundai”.<br />
U obrazloženju nagrade navodi se da <strong>je</strong> “Hyundai” kompanija<br />
pokazala da posedu<strong>je</strong> odličan koncept upravljanja kvalitetom u<br />
fabrici i da <strong>je</strong> kvalitet glavni uslov za uspeh na tržištu. Nagrada<br />
ove vrste <strong>je</strong> po prvi put dodel<strong>je</strong>na <strong>je</strong>dnom automobilskom proizvođaču<br />
u ovoj zemlji, navedeno <strong>je</strong> u saopštenju.<br />
Nova tehnološka rešenja iz Micubišija<br />
Mitsubishi Motors Corporation - MMC najavila <strong>je</strong> razvoj dve nove<br />
sedana (Lancer ili Lancer EX na nekim tržištima), i Galant Fortis<br />
Sportback (Lancer Sportback na nekim tržištima) sportsko vozilo<br />
sa 5 vrata. Sa ovim motorom, tri modela su pokazala povećanu<br />
uštedu goriva od 12% (mereno po japanskom sistemu).<br />
Razvoj ovih tehnologija potiče od programa „Inicijativa Mitsubishi<br />
Motors“-a za zaštitu životne sredine 2015. koja <strong>je</strong> ključni<br />
deo kompanijskog sredn<strong>je</strong>ročnog biznis plana Skok 2013. Cil<strong>je</strong>vi<br />
postavl<strong>je</strong>ni za 2015. u Programu uključuju 25% sman<strong>je</strong>nja emisi<strong>je</strong><br />
CO 2<br />
na putu kod novih vozila u poređenju sa globalnim prosekom<br />
za fiskalnu 2005. godinu. Program predstavlja sredn<strong>je</strong>ročnu<br />
odrednicu Vizi<strong>je</strong> o zaštiti životne sredine „Mitsubishi Motors<br />
Group“-e 2020 koja za cilj ima sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> od 50% emisi<strong>je</strong> CO 2<br />
u<br />
poređenju sa globalnim prosekom u 2005. godini.<br />
MMC napredu<strong>je</strong> i sa razvo<strong>je</strong>m i promocijom električnih vozila,<br />
prvenstveno sa promocijom i-MiEV električnog vozila nove generaci<strong>je</strong><br />
(EV), prezentovan<strong>je</strong>m MINICAB-MiEV lakog komercijalnog<br />
vozila EV i plug-in hibrida.<br />
Američki “Cooper tires” kupio kruševački<br />
“Trayal”<br />
Vlada Srbi<strong>je</strong> i “Cooper tires” potpisali su ugovor po ko<strong>je</strong>m će ta<br />
američka kompanija kupiti kruševačku fabriku automobilskih<br />
guma “Trayal” za 13 miliona evra. Ministar ekonomi<strong>je</strong> Srbi<strong>je</strong>,<br />
Nebojša Ćirić, <strong>je</strong> nakon potpisivanja ugovora u Beogradu rekao<br />
da će američka kompanija u prvoj fazi investirati 50 miliona evra<br />
u “Trayal” fabriku guma i zaposliti 500 ljudi. On <strong>je</strong> kazao da će<br />
“Cooper tires” početi prozvodnju guma u Srbiji u prvom kvartalu<br />
2012. i da <strong>je</strong> plan da se proizvodnja poveća sa 500.000 na tri<br />
miliona guma godišn<strong>je</strong>. Plan <strong>je</strong>, kako <strong>je</strong> dodao, da u kruševačkoj<br />
fabrici guma kasni<strong>je</strong> bude zaposleno 700 radnika.<br />
Gume iz Rume za rusko tržište<br />
“Mitas” u Rumi planira da od 2012. godine poveća izvoz guma za<br />
poljoprivrednu mehanizaciju u Rusiju. Zbog proširenja proizvodn<strong>je</strong><br />
češka kompanija će zaposliti 46 radnika za ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> dobila subvenciju<br />
od 6 milona dinara od Vlade Vojvodine. Novi pogon za<br />
proizvodnju pneumatika za rusko tržište biće instaliran u staroj<br />
hali. Prvi izvozni kontingent za rusko tržište krenuće već u aprilu.<br />
Kako <strong>je</strong> istakao direktor fabrike u Rumi Ivo Somr, u novu proizvodnu<br />
liniju <strong>je</strong> uloženo 3,5 miliona evra. Godišnja proizvodnja<br />
pneumatika <strong>je</strong> za sada 300.000 guma ili 15.500 tona, a ostvareni<br />
godišnji bilans <strong>je</strong> veći od 30 miliona evra. Posao u rumskoj fabrici<br />
<strong>je</strong> našlo oko 540 radnika.<br />
I zv o r : www.ekapija.com<br />
64<br />
tehnologi<strong>je</strong> za uštedu goriva: lagani “4J10” i kompaktni 1.8-litarski<br />
benzinski motor koji sadrži novu verziju MIVEC * sistem sa varijabilnim<br />
vremenskim podešavan<strong>je</strong>m ventila i najnoviju verziju Auto<br />
Stop & Go (AS&G) sistema. Razvoj ovih novih tehnologija igraće<br />
važnu ulogu u postizanju cil<strong>je</strong>va MMC u pogledu ekonomičnosti i<br />
zaštite životne sredine. Novi 4J10 motor u AS&G kombinaciji biće<br />
pokretač RVR, vozila za japansko tržište, (ASX ili Outlander Sport<br />
na nekim tržištima) kompaktnog SUV-a, Galant Fortis sportskog<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
EKOLOGIZACIJA STRUKE<br />
Ekološka etika, zakletva časnog arhitekte i<br />
univerzalni biološki principi pro<strong>je</strong>ktovanja<br />
Autor Simprolit sistema®<br />
DTech Milan Dević, D.Civ.Eng.<br />
Akademik Akademi<strong>je</strong> tehnoloških nauka Ruske Federaci<strong>je</strong><br />
Akademik Međunarodne akademi<strong>je</strong> tehnoloških nauka<br />
Akademik Srpske akademi<strong>je</strong> inovacionih nauka<br />
Akademik Ruske inžen<strong>je</strong>rske akademi<strong>je</strong><br />
Doktor tehnologi<strong>je</strong> građenja i inžen<strong>je</strong>ringa u građevinarstvu<br />
Građevinski inžen<strong>je</strong>r konstruktivnog smera<br />
Živi organizmi i sredina njihovog bitisanja neraskidivo su<br />
povezani interaktivnim vezama, povratnim i nepovratnim<br />
promenama i deformacijama. Pravila, međusobni<br />
odnosi, uzroci i posledice ustanovl<strong>je</strong>ni milionima godina<br />
imaju <strong>je</strong>dan i <strong>je</strong>dinstveni rezultat – ŽIVOT! Ma koji poremećaji<br />
te iskonske harmoni<strong>je</strong> zakonomerno izazivaju gibelj čitavih vrsta,<br />
pa i živog sveta u ogromnim razmerama.<br />
Svaki razvojni koncept mora biti u harmoniji sa prirodom i n<strong>je</strong>nim<br />
resursima, oponašati <strong>je</strong> i regenerisati. Potrebna <strong>je</strong> krajnja<br />
opreznost u primeni sistema različitih od prirodnih, <strong>je</strong>r priroda<br />
<strong>je</strong> stvarana milionima godina i informacija n<strong>je</strong>nog razvoja mora<br />
biti putokaz za razvojne sisteme koji računaju na dugovečnost i<br />
ekološku stabilnost. Promene su nelinearne – i mala izmena <strong>je</strong>dnog<br />
resursa može dovesti do velikih nepovratnih izmena drugih.<br />
Ekologizacija struke i njoj svojstvenog načina razmišljanja <strong>je</strong><br />
neosporno prvi i osnovni korak u ekologizaciji uzajamnog odnosa<br />
čoveka i prirode, <strong>je</strong>r samo ekološkom kulturom, ekološkim<br />
pristupom i postojanim ekološkim obrazovan<strong>je</strong>m i vaspitan<strong>je</strong>m<br />
generacija, može zaživeti ekološka etika.<br />
Nepoštovan<strong>je</strong> ekološke etike, kao bitnog elementa kulturološkog<br />
bitisanja čovečanstva, nedvosmisleno vodi ka degradaciji<br />
ne samo humanog bića, već i univerzuma u celom. Kada se lični<br />
ili parcijalni interes stavi iznad opšteg blagostanja, kada istinu<br />
zamene poluistine i laži, te kada se pojmovi iskrive po potrebi<br />
po<strong>je</strong>dinaca ili interesnih grupa, onda sto puta ponovl<strong>je</strong>na laž<br />
postane istinom, a prevara uobiča<strong>je</strong>nim marketinškim nastupom.<br />
Nepostojan<strong>je</strong> ekološke etike u građevinarstvu ne samo da ubija<br />
kulturu i umetnost pro<strong>je</strong>ktovanja i građenja, već osuđu<strong>je</strong> pokolenja<br />
na izopštavan<strong>je</strong> od prirode, ugrađujući im još pre rođenja<br />
razne mehanizme i opremu za održan<strong>je</strong> “održivog razvoja”, kao<br />
da se radi o bolesniku ko<strong>je</strong>g u sobi za reanimaciju priključuju na<br />
veštačka pluća ili srce, da bi ga održali u životu!<br />
Takva logika vodi u kupovinu prava na tuđ zivot, kroz kupovinu<br />
“kvota” - već danas bogate države kupuju kvote na energiju od<br />
66<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
siromašnih država i naroda, sutra su na redu kvote na vodu, prekosutra<br />
na vazduh koji dišemo...<br />
Takva logika u građevinarstvu udaljava životni prostor od prirode<br />
i pretvara ga u banalnu, bezdušnu, nečovečnu i neodgovornu<br />
zavisnost ljudske vrste od raznih mašinskih sistema, filtera, ozonizatora,<br />
aromatizatora i svega drugog komercijalno profitabilnog,<br />
ali sve dal<strong>je</strong> od prirodnog i ekološkog u n<strong>je</strong>govom izvornom značenju.<br />
Savremeni trendovi u oblasti pro<strong>je</strong>ktovanja i gradn<strong>je</strong> veoma<br />
jasno potvrđuju da svesnim ili nesvesnim zamenama teza, bo<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m<br />
sivih poslednjih namera lobista u zelene bo<strong>je</strong> ni po čemu<br />
sličnih prirodnih procesa, mnogi današnji “stvaraoci”, u želji da<br />
po svaku cenu budu “in”, osuđuju pokolenja da se sutra rađaju i<br />
žive u protivprirodnim uslovima, svesni, ili ne, da će to neminovno<br />
dovesti do svakojakih bolesti i tela i duše u takvim uslovima.<br />
Ne čudi agresivan nastup i zamena teza raznih interesnih grupa<br />
i proizvođača raznih “ekoloških” sistema. Posmatrajući, samo na<br />
primeru danas tako moderne “pasivne kuće”, u slučaju da se ona<br />
kao etalon propiše na teritoriji Ruske Federaci<strong>je</strong>, to znači 40 miliona<br />
filtera za vazduh zatvorenog sistema za klimatizaciju i “štednju<br />
energi<strong>je</strong>” godišn<strong>je</strong>, a po 25 evra svaki - to <strong>je</strong> milijardu evra<br />
godišn<strong>je</strong>. I to ni<strong>je</strong> sve - prava zarada <strong>je</strong> tek kada se pojave recimo<br />
virusi gripa A - treba kupiti odgovarajući filter, za viruse tipova B,<br />
C, D... isto, <strong>je</strong>r će se u protivnom, već poznatim efektom prenošenja<br />
bakterija kroz zatvoren klimatski sistem, od komši<strong>je</strong> obolelog<br />
negde u prizemlju, zaraziti na svim spratovima u soliteru...<br />
Čudi inertnost arhitekata, tih prirodom nadarenih stvaraoca,<br />
da sve prihvataju bez rezerve, dozvoljavajući da njihov kristalno<br />
jasan stvaralački um zamagle razne pomodarske floskule, neverovatne<br />
zamene teza protivne svakoj logici i prirodnim zakonima.<br />
Ako se po smislu prevede sa grčkog, „arch(i)-tect-ur(a)“ <strong>je</strong> među<br />
glavnim stvaraocima originala na zemlji i predodređena <strong>je</strong> za<br />
rađan<strong>je</strong> originalnih formi unutar prirodnog okruženja. Stoga prihvatan<strong>je</strong><br />
pomodarskih tendencija zavi<strong>je</strong>nih u primitivne improvizaci<strong>je</strong><br />
života, nekritički odnos ka svemu što <strong>je</strong> protivno prirodi<br />
i n<strong>je</strong>nim zakonima, ni<strong>je</strong> i ne sme postati princip pro<strong>je</strong>ktovanja<br />
životnog prostora - na štetu i fizičkog i duševnog zdravlja budućih<br />
generacija.<br />
Iako <strong>je</strong> ogromna odgovornost lekara za zdravl<strong>je</strong> po<strong>je</strong>dinaca ko<strong>je</strong><br />
leče, još veća i gotovo nemerljiva <strong>je</strong> odgovornost arhitekata, tih<br />
sudbinom predodređenih stvaralaca koji svojim greškama i zabludama<br />
mogu uništiti zdravl<strong>je</strong> ne samo po<strong>je</strong>dinog paci<strong>je</strong>nta, več<br />
čitavih pokolenja koja će se rađati i živeti u njihovim ob<strong>je</strong>ktima.<br />
Oni su ti koji moraju da pri realizaciji svo<strong>je</strong> stvaralačke vizi<strong>je</strong> uzmu<br />
u obzir i sve fizičke, hemijske i biološke rizike sistema i materijala<br />
ko<strong>je</strong> ugrađuju, oni su ti koji iz pravog mora informacija punih<br />
komercijalnih obmana, prevara i laži imaju za obavezu da svojim<br />
znan<strong>je</strong>m i kritičkim pristupom odaberu ispravan detalj, ispravan<br />
princip, ispravan sistem.<br />
Mada na prvi pogled kompleksan, taj zadatak arhitekata ni<strong>je</strong><br />
težak - neka samo uporede i u svojim rešenjima primene kako <strong>je</strong><br />
to rešila i milionima godina unazad proverila priroda...<br />
U interesu čovečanstva, u interesu pokolenja, u interesu samih<br />
arhitekata koji su bez ikakve sumn<strong>je</strong> u ogromnoj većini časni i<br />
pošteni stvaraoci, krajn<strong>je</strong> <strong>je</strong> vreme da se, analogno Hipokratovoj<br />
zakletvi, za arhitekte uvede obaveza polaganja Zakletve časnog<br />
arhitekte, koja bi, po ugledu na Hipokratovu zakletvu lekara, recimo<br />
trebalo da glasi:<br />
“U času kada stupam među članove profesi<strong>je</strong><br />
arhitekata, svečano obećavam da ću svoj<br />
život staviti u službu očuvanja osnovnih prirodnih<br />
i kulturoloških vrednosti.<br />
Prema svojoj učiteljici prirodi sačuvaću dužnu<br />
zahvalnost i poštovan<strong>je</strong>. Svoj poziv ću obavljati<br />
savesno i dostojanstveno. Najveća briga će<br />
mi biti zdravl<strong>je</strong> korisnika mojih ob<strong>je</strong>kata.<br />
Održavaću svim svojim silama čast i plemenite<br />
tradici<strong>je</strong> zvanja arhitekte.<br />
U izboru detalja, materijala i sistema ob<strong>je</strong>kata<br />
ko<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktu<strong>je</strong>m neće na mene uticati nikakvi<br />
prirodom neprovereni principi, nikakve<br />
informaci<strong>je</strong> ili rešenja koja su u suprotnosti sa<br />
osnovnim zakonima prirode, lobiran<strong>je</strong>, interesne<br />
grupe, politička ili klasna pripadnost.<br />
Apsolutno ću poštovati ljudski život i život<br />
budućih generacija ko<strong>je</strong> će živeti u ob<strong>je</strong>ktima<br />
ko<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktu<strong>je</strong>m. Ni pod pretnjom neću popustiti<br />
da se zloupotrebe moja arhitektonska<br />
znanja, čast i ugled i da se primene suprotno<br />
zakonima prirode.<br />
Na ovo se zaklin<strong>je</strong>m svečano, slobodno pozivajući<br />
se na svoju čast.<br />
Ukoliko se verno držim ove zakletve, neka uživam<br />
u mom životu i lepoti mog stvaralaštva,<br />
poštovan od strane svih ljudi za sva vremena;<br />
ali ukoliko zastranim od n<strong>je</strong> ili <strong>je</strong> prekršim,<br />
neka u ob<strong>je</strong>ktima ko<strong>je</strong> tako ispro<strong>je</strong>ktu<strong>je</strong>m žive<br />
moji unuci i njihova pokolenja!”<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
67
A na poleđini diplome svakog arhitekte, podsećanja radi, trebalo<br />
bi da budu ispisani osnovni, Univerzalni biološki principi pro<strong>je</strong>ktovanja<br />
kojih se svaki arhitekta treba pridržavati:<br />
EKOLOŠKI PRINCIPI:<br />
1. Građevinski materijali treba da budu proizvedeni što <strong>je</strong> moguće<br />
više od obnovljivih ili neiscrpnih resursa i da se mogu reciklirati,<br />
a <strong>je</strong>dan od osnovnih kriterijuma kod njihovog izbora<br />
mora biti njihova dugovečnost, kao sposobnost da trajan<strong>je</strong>m<br />
kroz vreme zadrže svo<strong>je</strong> fizičko-mehaničke karakteristike;<br />
2. Građevinski materijali ne bi trebalo da doprinose problemima<br />
životne sredine tokom njihove proizvodn<strong>je</strong>, ugradn<strong>je</strong>, eksploataci<strong>je</strong>,<br />
rušenja i recikliranja ili deponovanja;<br />
3. Poželjno <strong>je</strong> da građevinski materijali potiču sa lokalnog nivoa<br />
da bi se izbegao preterani transport;<br />
4. U procesu izgradn<strong>je</strong> treba u što većoj meri smanjiti otpad i<br />
nepotrebnu ambalažu;<br />
5. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da potencira efikasno korišćen<strong>je</strong><br />
energi<strong>je</strong> i upotrebu obnovljivih i samogenerišućih izvora<br />
energi<strong>je</strong>;<br />
6. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da uvaži efikasnu i ekološki<br />
prihvatljivu upotrebu vode i pouzdano odlagan<strong>je</strong> otpadnih<br />
voda;<br />
7. Dizajn okoline ob<strong>je</strong>kta treba da poštu<strong>je</strong> principe dugotrajnosti<br />
i ekološke podobnosti.<br />
DRUŠTVENI PRINCIPI I PRINCIPI<br />
ZAJEDNICE:<br />
18. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da afirmiše zdravu porodicu<br />
i odnose sa za<strong>je</strong>dnicom;<br />
19. Ob<strong>je</strong>kti su najbol<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>ktovani ukoliko dopunjuju ili održavaju<br />
kulturu lokalne za<strong>je</strong>dnice;<br />
20. Stambeni razvoj treba da se planira tako da bude daleko od<br />
glavnih saobraćajnica i industrijskih centara;<br />
21. Komercijalni i stambeni razvoj treba da bude društveno odgovoran.<br />
DUHOVNI I ESTETSKI PRINCIPI:<br />
22. Boja koja se koristi na odgovarajući način treba da doprinese<br />
psihološkom miru i blagostanju stanara;<br />
23. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da razmotri principe harmoni<strong>je</strong><br />
i proporci<strong>je</strong>;<br />
24. Dizajn i proces izgradn<strong>je</strong> treba da u osnovi imaju holistički<br />
pristup;<br />
25. Pro<strong>je</strong>ktovani ob<strong>je</strong>kat treba da ima dušu i da omogućava kreativnost<br />
n<strong>je</strong>govih stanara.<br />
BIOLOŠKI PRINCIPI:<br />
8. Građevinski materijali bi trebalo da budu što <strong>je</strong> više moguće<br />
organskog porekla;<br />
9. Građevinski materijali bi trebalo da budu niske toksičnosti, da<br />
nisu radioaktivni i da ne emituju štetne hemikali<strong>je</strong>;<br />
10. Građevinski materijali treba da dozvole difuziju vodene pare<br />
i da stvore „disan<strong>je</strong> treće kože“, čime se reguliše vlažnost unutrašn<strong>je</strong><br />
sredine i filtriran<strong>je</strong>, neutralisan<strong>je</strong> i izvođen<strong>je</strong> zagađivača<br />
vazduha iz životnog prostora;<br />
11. Unutrašnja temperatura vazduha trebalo bi da teži da bude u<br />
optimalnom opsegu za zdravl<strong>je</strong> stanara;<br />
12. Enteri<strong>je</strong>r ne bi trebalo da proizvodi, akumulira ili omogućava<br />
cirkuliaciju štetnih isparenja, čestica, radioaktivnost, bakteri<strong>je</strong>,<br />
viruse i gljive;<br />
13. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo u što većoj meri da primeni<br />
principe prirodnog grejanja i ventilaci<strong>je</strong>;<br />
14. Ob<strong>je</strong>kti bi trebalo da budu adekvatno izolovani protiv nežel<strong>je</strong>ne<br />
buke i da koriste prirodno svetlo i n<strong>je</strong>gov spektar za<br />
osvetl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> prostora;<br />
15. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kata bi trebalo da razmotri principe elektro-biologi<strong>je</strong><br />
– da stvori okružen<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> ne menja prirodnu<br />
jonizaciju, prirodno magnetno pol<strong>je</strong> i benefici<strong>je</strong> kosmičkih i<br />
zemaljskih zračenja i da smanju<strong>je</strong> tehničke elektromagnetne<br />
smetn<strong>je</strong>;<br />
16. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da prethodno ispita i utvrdi<br />
prisustvo radona, geomehaničkog i jonizujućeg zračenja kod<br />
usvajanja lokaci<strong>je</strong> za građen<strong>je</strong>, da bi se izbeglo nihovo štetno<br />
dejstvo na buduće korisnike;<br />
17. Pro<strong>je</strong>ktovan<strong>je</strong> ob<strong>je</strong>kta bi trebalo da u što većoj meri ispoštu<strong>je</strong><br />
zahteve ergonomi<strong>je</strong>, posebno uvažavajući potrebe osoba sa<br />
invaliditetom.<br />
68 <strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
GRAĐEVINSKA EKOLOGIJA, MONTAŽNA<br />
EKOLOŠKA KUĆA ILI MARKETINŠKA<br />
PREVARA<br />
Pojam ekologija uveo <strong>je</strong> nemački zoolog Ernest Hekel 1866. godine,<br />
kao „odnos živih organizama u dva pravca: prema njihovoj<br />
organskoj i neorganskoj okolini“. Sam naziv <strong>je</strong> dobio spajan<strong>je</strong>m<br />
grčke reči „oikos“ - kuća, dom, mesto živl<strong>je</strong>nja i reči „logos“ - nauka,<br />
izučavan<strong>je</strong> sveta oko nas.<br />
Danas <strong>je</strong> ekologija <strong>ozbiljna</strong> naučna disciplina koja proučava raspored<br />
i rasprostran<strong>je</strong>nost živih organizama i biološke interakci<strong>je</strong><br />
između organizama i njihovog okruženja.<br />
Očigledno <strong>je</strong> da izraz “ekološka kuća” u navedenoj definiciji ekologi<strong>je</strong><br />
nema nikakvog konkretnog značenja.<br />
U traganju da se za utemel<strong>je</strong>n<strong>je</strong> naziva “ekološka kuća” nađe bar<br />
približan oslonac, kao rezultanta zahteva kovanice “građevinska<br />
ekologija”, u sledećoj tablici <strong>je</strong> i sa <strong>je</strong>zičkog i sa kulturološkog<br />
aspekta analiziran smisao takve slovno složene strukture:<br />
GRAĐEVINSKA EKOLOGIJA<br />
GRAĐEVINA ECOS LOGOS<br />
Kuća, dom, obloga (koža), mesto živl<strong>je</strong>nja<br />
Živi organizmi, život, organizacija života<br />
Nauka, izučavan<strong>je</strong> sveta (odnosi, pravila,<br />
učen<strong>je</strong>, raspoznavan<strong>je</strong>), kreativnost,<br />
kružen<strong>je</strong> energi<strong>je</strong>, uzajamnost<br />
Boravište, skrovište, zaštita od vatre i<br />
vode, snega i vetra<br />
Organizacija života, život <strong>je</strong>dinke unutar<br />
vrste i život vrste u okruženju, zdravl<strong>je</strong><br />
Svet <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan i konačan, oblici života<br />
raznovrsni i beskonačni, racionalnost,<br />
harmonija, vitalnost<br />
Toplo, sigurno, sloboda živl<strong>je</strong>nja, intimnost,<br />
sigurnost za pokolenja<br />
Interakcija sa okolnom sredinom, živeti u<br />
prirodi i sa prirodom, zdrav život<br />
Univerzalnost, sveobuhvatnost, <strong>je</strong>dinstvo<br />
(misao-telo-duša), kultura<br />
Dugovečnost u trajanju Dugovečnost u živl<strong>je</strong>nju Dugovečnost u duhovnom <strong>je</strong>dinstvu<br />
Jedan od zaključaka <strong>je</strong> da <strong>je</strong> odnos između čoveka i životnog prostora<br />
<strong>je</strong>dan vid interakci<strong>je</strong> dva “živa” organizma - i kuća se rađa<br />
kao i čovek, živi kao i čovek, bolu<strong>je</strong> kao i čovek i umire kao i čovek.<br />
Ono što <strong>je</strong> cirkulacija krvi za čoveka, to <strong>je</strong> cirkulacija vodene pare<br />
za kuću, ono što <strong>je</strong> medicina za čoveka, to <strong>je</strong> građevinska fizika<br />
za zgradu...<br />
Uzrečica “dom <strong>je</strong> treća koža” slikovito opisu<strong>je</strong> interaktivni odnos<br />
između čoveka i doma u ko<strong>je</strong>m živi: sama koža čoveka “diše”,<br />
zatim garderoba čoveka koja treba da “diše” i dom kao treća<br />
obloga čiji zidovi treba da “dišu”. Naravno, pojam “disan<strong>je</strong>” ovde<br />
treba shvatiti u širem značenju, kao evakuaciju štetnih gasova,<br />
izlučenja i isparenja man<strong>je</strong> ili više opasnih, u zavisnosti od njihove<br />
koncentraci<strong>je</strong>, materija i produkata ljudskog bitisanja u zatvorenom<br />
prostoru.<br />
Ako se u kontekst navedenog stavi termin “ekološka kuća”, trebalo<br />
bi da znači da <strong>je</strong> to dugovečna, vatrootporna, vlagootporna,<br />
biootporna, komforna obloga životnog prostora, u stanju<br />
da obezbedi uslove zdravog živl<strong>je</strong>nja, reguliše vlažnost životnog<br />
prostora i iz n<strong>je</strong>ga eliminiše štetne nusprodukte hemijskog, tehnološkog,<br />
humanoidnog i drugog porekla.<br />
A šta se to danas, praćeno svim marketinškim sredstvima, nudi<br />
kao “montažna ekološka kuća”, sa dodatnim atributima kao “energoefektivna”,<br />
“pasivna” i slično? U 90% sluča<strong>je</strong>va to su montažne<br />
kuće ko<strong>je</strong> za spoljne zidove imaju “sendvič” iz sledećih slo<strong>je</strong>va<br />
(iznutra ka spolja): gips-karton, unutrašnja OSB ploča, PVC folija<br />
kao parna brana, mineralna vuna umetnuta između drvene konstrukci<strong>je</strong>,<br />
spoljašnja OSB ploča, stiropor, fasadni premaz. Unutrašnji<br />
zidovi su slični, samo bez dodatnog stiropora i PVC foli<strong>je</strong>, koja<br />
treba da spreči kondenz vlage u mineralnoj vuni spoljašnjih zidova.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
69
Razmotrimo po<strong>je</strong>dinačno:<br />
• Gips-karton: izuzetno pogodan materijal za brzu gradnju i za<br />
prostori<strong>je</strong> gde se kompleksnim klimatskim uređajima reguliše<br />
vlažnost prostorija. Ima preko deset puta manju sposobnost<br />
resorpci<strong>je</strong> vlage u odnosu na klasičan malter, pa time i manju<br />
sposobnost za prirodnu regulaciju vlažnosti u prostoriji.<br />
• OSB ploča: prava ekološka bomba, izvor otrovnih isparenja u<br />
životni prostor stanara, ali i uzrok mutogenih procesa kod njihovih<br />
pokolenja! Naime, u tehnologiji proizvodn<strong>je</strong> OSB ploča<br />
kao unutrašnji i spoljašnji slo<strong>je</strong>vi najčešće se koriste razni tipovi<br />
smola - za spoljašnji sloj na osnovu karbamidno-formaldehidnih<br />
ili melaminoformaldehidnih smola, a za unutrašnji sloj<br />
ne retko i fenolformaldehidna smola. Pri tome, smole sastavljaju<br />
12 do 14% masenih delova. Sve te smole imaju visoku<br />
toksičnost, pri čemu prve dve u vazduh prostorija ispuštaju<br />
formaldehid i metanol, a treća još i fenol.<br />
Pri sintezi formaldehidnih smola reakcija sa karbamidom se zaustavlja<br />
na stadijumu ravnoteže, a nevezani formaldehid se skuplja<br />
na drvenim vlaknima i pri eksploataciji emitu<strong>je</strong> u okolnu sredinu.<br />
Prema istraživanjima, stvrdnuta formaldehidna smola sklona<br />
<strong>je</strong> ka termičkoj destrukciji i već pri temperaturama iznad 150°C<br />
nasta<strong>je</strong> burno izdvajan<strong>je</strong> slobodnog formaldehida. Pri tome, vrlo<br />
<strong>je</strong> važno podvući da se i pri običnim uslovima eksploataci<strong>je</strong> iz<br />
očvrslih formaldehidnih smola stalno izdvaja formaldehid, usled<br />
razlaganja metilolnih i metilenefirnih veza.<br />
Po podacima sa kojima raspolažu toksikolozi, formaldehid razdražujuće<br />
delu<strong>je</strong> na meko tkivo i kožu, jako delu<strong>je</strong> na centralni nervni<br />
sistem, organe vida, ima mutogena svojstva <strong>je</strong>r sprečava sintezu<br />
nukleinskih kiselina... Pri ulasku u organizam čoveka bilo kojim<br />
putem, formaldehid se brzo i potpuno apsorbu<strong>je</strong>, skupljajući se<br />
delom i u kičmenoj moždini. U organizmu se formaldehid pretvara<br />
u mravlju kiselinu i metanol, pri čemu najčešće ta reakcija<br />
nastupa u <strong>je</strong>tri.<br />
70 <strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
Još od sredine 70-ih godina prošlog veka u sanitarno-toksikološkoj<br />
literaturi počeli su da se pojavljuju dokazi o kancerogenosti<br />
formaldehida, da bi kao rezultat 2004-e godine formaldehid bio<br />
oficijalno priznat direktnim kancerogenom i unešen u spisak kancerogenih<br />
supstanci Svetske zdravstvene organizaci<strong>je</strong> pri OUN.<br />
• PVC folija: biološki nerazgradljiv materijal podložan starenju,<br />
ne obezbeđu<strong>je</strong> potpunu izolaciju prodora pare u mineralnu<br />
vunu, posebno na mestima prodora instalacija, oko fasadnih<br />
otvora i slično;<br />
• Mineralna vuna - izuzetno dobar materijal kada se obezbedi<br />
potpuna evakuacija pare iz n<strong>je</strong> (ventilisane fasade). U protivnom,<br />
samo 1% vlažnosti u njoj i do 10% smanju<strong>je</strong> n<strong>je</strong>ne termoizolacione<br />
sposobnosti i dugovečnost. Ako se izuzmu proizvodi<br />
visoko tehnološki razvi<strong>je</strong>nih proizvođača tipa Rockwool,<br />
Isover i nekoliko drugih, problematična <strong>je</strong> i njihova ekološka<br />
podobnost zbog prisustva fenolnih ili formaldehidnih smola,<br />
te čestica prašine manjih od 3 mikrona, ko<strong>je</strong> dokazano izazivaju<br />
kancerogene promene u plućima.<br />
• Drvo <strong>je</strong> trajan građevinski materijal samo pod uslovom konstantne<br />
vlažnosti i provetravanja. U panelima između PVC<br />
foli<strong>je</strong> sa unutrašn<strong>je</strong> i stiropora sa spoljašn<strong>je</strong> strane to sigurno<br />
ni<strong>je</strong> slučaj;<br />
• Stiropor <strong>je</strong> posebna priča, ali kako se nalazi isključivo sa<br />
spoljne strane zida, treba podvući n<strong>je</strong>govu malu dugovečnost,<br />
neotpornost na udare grada, požar i UV zračen<strong>je</strong>, te izuzetnu<br />
neotpornost na glodare.<br />
Kada se svemu tome doda i da zidovi takvih kuća „ne dišu“, tj. ne<br />
evakuišu štetne materi<strong>je</strong> u spoljašnju sredinu - a nemaju ugrađen<br />
sistem prinudne ventilaci<strong>je</strong>, što <strong>je</strong> <strong>je</strong>dina ekološka alternativa,<br />
onda se zaključak nameće sam po sebi - sve to ni po čemu ni<strong>je</strong><br />
montažna EKOLOŠKA kuća, to <strong>je</strong> samo <strong>je</strong>dna obična MARKETINŠKA<br />
PREVARA!<br />
ENERGETSKA EFIKASNOST U<br />
GRAĐEVINARSTVU - TRI “DA” I TRI “NE”<br />
Da - energetska efikasnost <strong>je</strong> nužnost!<br />
Da - ekološka etika pri tome mora biti aksiom!<br />
Da - harmonija sa prirodom se pri tome mora održati!<br />
Ne - ni u kom slučaju parcijalna rešenja energetske efikasnosti ne<br />
smeju biti sama sebi cilj!<br />
Ne - amaterizmu i voluntarizmu u struci!<br />
Ne - lobijima i politikantstvu na račun zdravlja i opšteg dobra.<br />
Samo primena svih principa ekološke gradn<strong>je</strong>, poštovan<strong>je</strong> svih<br />
zahteva građevinske fizike, te u maksimalno mogućoj meri zaštita<br />
od stihijnih dejstava poput požara, zemljotresa i poplava mogu<br />
dugoročno gledano doneti blagostan<strong>je</strong>, ne samo stanara već i<br />
društva u celini.<br />
Primera radi, ne sme biti dozvol<strong>je</strong>no poboljšan<strong>je</strong> energetske efikasnosti<br />
ob<strong>je</strong>kta od paropropusnih zidova utopljavan<strong>je</strong>m man<strong>je</strong><br />
paropropusnim materijalima, što <strong>je</strong> u suprotnosti sa osnovnim<br />
zahtevom građevinske fizike da paropropusnost slo<strong>je</strong>va mora<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
71
da raste od iznutra ka spolja - recimo ne sme se dozvoliti utopljavan<strong>je</strong><br />
zidova od Ytonga sa koefici<strong>je</strong>ntom paropropusnosti 4-5 ili<br />
opeke sa koefici<strong>je</strong>ntom paropropusnosti 7-12 sa stiroporom čiji<br />
<strong>je</strong> koefici<strong>je</strong>nt paropropusnosti 38 ili stirodurom čiji <strong>je</strong> koefici<strong>je</strong>nt<br />
paropropusnosti iznad 50. U suprotnom, sva isparenja štetnih<br />
materija zadržaće se u zidu i od n<strong>je</strong>ga stvoriti <strong>je</strong>dnu svo<strong>je</strong>obraznu<br />
septičku jamu i potencijalni atak na zdravl<strong>je</strong> budućih generacija<br />
stanara!<br />
Ili, recimo, ne sme biti dozvol<strong>je</strong>na primena nedugovečnih materijala<br />
bez prethodnog upozorenja kupaca ili bar bez ugradn<strong>je</strong><br />
fazonskih elemenata za laku montažu fasadne skele da bi se za<br />
15-20 godina zamenili primen<strong>je</strong>ni nedugovečni materijali.<br />
Definitivno se mora zabraniti primena lako zapaljivih ili “samogasivih”<br />
termoizolacionih materijala (gase se tek kada prestane<br />
direktno dejstvo plamena), ne sme se u cilju socijalnog mira i<br />
po<strong>je</strong>ftin<strong>je</strong>nja kvadratnog metra stana od prostora gde čovek sa<br />
porodicom provede 2/3 života stvoriti latentni izvor nesreće širih<br />
razmera.<br />
I još mnogo toga...<br />
Da li to znaju stručnjaci koji daju dozvole za takvu gradnju ili oni<br />
koji izdaju upotrebne dozvole? Bol<strong>je</strong> bi bilo da <strong>je</strong> odgovor negativan,<br />
da ne znaju, da se amaterski bave svojim poslom, <strong>je</strong>r sve<br />
što se ne zna, ako se hoće, može se i naučiti! Strašno bi bilo da<br />
znaju i svesno to dozvoljavaju - <strong>je</strong>r bi to u najlakšem slučaju bila<br />
korupcija, a u najtežem zločin protiv pokolenja!<br />
Amaterizam, kao aktivnost u slobodnom vremenu <strong>je</strong> uobiča<strong>je</strong>na<br />
pojava, čak i socijalno poželjna. Amaterizam na radnom mestu, a<br />
posebno tamo gde se odluču<strong>je</strong> o uslovima života i zdravlja generacija<br />
treba da bude ne samo zabran<strong>je</strong>n, već i zakonski sankcionisan.<br />
72 <strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
Laboratorija za ispitivan<strong>je</strong> požara pri Odelenju za Građevinarstvo<br />
u Ljubljani izvela <strong>je</strong> test na brzinu širenja požara<br />
preko ukrasnih drvenih dodataka postavl<strong>je</strong>nih između prozora<br />
dva sprata na fasadi od stiropora.<br />
Uzmimo kao <strong>je</strong>dan od primera zaštitu stambene zgrade od<br />
požara i amatersku primenu “slobodnog sudijskog uverenja”. U<br />
literaturi se može naći rešen<strong>je</strong> da <strong>je</strong>, da bi se armirano-betonski<br />
stub zaštitio od požara (požarna temperatura <strong>je</strong> preko 1100 0C)<br />
eksperimentalno dokazano da se dodavan<strong>je</strong>m još <strong>je</strong>dnog armiranog<br />
zaštitnog betonskog sloja debljine 25mm po celoj površini<br />
stuba može povećati vatrootpornost ukupnog betonskog preseka.<br />
A onda se pojavi “stručnjak sa svojim cen<strong>je</strong>nim mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m” da<br />
isto važi i kada se na taj način zaštiti stiropor! I dozvoli da se bez<br />
ikakvih protivpožarnih razdelnica, ili drugog načina sprečavanja<br />
širenja požara, utopljavaju i višespratni stambeni ob<strong>je</strong>kti!<br />
Da <strong>je</strong> pre toga pročitao bar nešto o toplotnom kapacitetu, ne<br />
bi sravnjivao povećan betonski presek sa oblogom od stiropora.<br />
Ili da <strong>je</strong> bar iz atesta stiropora video da se stiropor sam pali, bez<br />
prisustva vatre, na temperaturi oko 450 0C - što ni<strong>je</strong> ni trećina od<br />
požarnog opterećenja!<br />
A da ne pričamo o rezultatima ispitivanja kojih <strong>je</strong> prepuna stručna<br />
literatura gde istopl<strong>je</strong>n stiropor u betonskom panelu pada na<br />
zemlju i sam se pali već posle dvadesetak minuta dejstva požara...<br />
Ili <strong>je</strong> taj “stručnjak sa svojim cen<strong>je</strong>nim mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>m” ipak mišl<strong>je</strong>nja<br />
da <strong>je</strong> tih dvadesetak minuta dovoljno da se evakuišu svi stanari...<br />
Sličan primer <strong>je</strong> i davan<strong>je</strong> dozvole da se protivpožarno ne zaštite<br />
prednapregnute međuspratne ploče, ko<strong>je</strong> uopšte nemaju armaturu<br />
da primi zatezan<strong>je</strong> u donjoj zoni, već <strong>je</strong> pri<strong>je</strong>m zatežućih<br />
napona rešen prednaprezan<strong>je</strong>m kablova i unošen<strong>je</strong>m pritiska u<br />
ceo betonski presek. Efekat požara <strong>je</strong> pogibeljan - na visokoj temperaturi<br />
kablovi se izdužuju, gubi se uneta sila pritiska i međuspratna<br />
ploča pada rušeći svojom težinom i udarom sve spratove<br />
ispod!<br />
A sluča<strong>je</strong>vi kada se ne primene nikakve zaštitne mere, kada<br />
izvođač “na časnu reč” komisiji za tehnički pri<strong>je</strong>m preda ob<strong>je</strong>kat<br />
samo uz izjavu da <strong>je</strong> “požarno zaštitio” fasadu, a komisija to i ne<br />
proveri, <strong>je</strong>r “nema vremena” - nisu ni cilj ovog teksta, već predmet<br />
za krivična gon<strong>je</strong>nja.<br />
Za potrebe istraživanja upotrebl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> Ytong termoblok<br />
debljine 30 cm, na n<strong>je</strong>ga <strong>je</strong> stavl<strong>je</strong>na termoizolaciona obloga,<br />
stiropor debljine 12 cm.<br />
Požar <strong>je</strong> zahvatio niži sprat gde <strong>je</strong> delimično bio otvoren<br />
prozor. Staklo <strong>je</strong> puklo,požar se preko drvenog dela preneo<br />
na gornji sprat za 20 minuta. Takođe se upalio termoizolacioni<br />
sloj stiropora.<br />
Zbog gustog dima i otrovnih materija ko<strong>je</strong> se oslobađaju<br />
prilikom sagorevanja stiropora sa gašen<strong>je</strong>m<br />
se počelo 25 minuta posle početka eksperimenta.<br />
Ytong <strong>je</strong> u tom trenutku bio potpuno netaknut sem<br />
što <strong>je</strong> promenio boju zbog gasova. Što se tiče stiropora<br />
on <strong>je</strong> potpuno izgoreo.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
73
Tržni centar u Simprolit sistemu<br />
Stambeni ob<strong>je</strong>kat u Simprolit sistemu<br />
Aktivna kuća u Simprolit sistemu<br />
74 <strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
Simprolit sistem nema konkurenci<strong>je</strong> u područjima sa<br />
ekstremno visokom vlažnošću, ekstremno niskim i<br />
ekstremno visokim temperaturama<br />
Montažna kuća u Simprolit sistemu<br />
Konstrukcija Simprolit sistema<br />
u skladu <strong>je</strong> sa principima Bionike<br />
Cilj ovog teksta <strong>je</strong> isključivo da pomogne ili bar podseti neke<br />
kolege na nešto što su možda zaboravili, prevideli ili prosto<br />
nisu stigli da pročitaju, zauzeti svakodnevnim naporima za golo<br />
preživljavan<strong>je</strong> u ovim teškim vremenima za građevinsku struku.<br />
Na ovo se zaklin<strong>je</strong>m svečano,<br />
slobodno pozivajući se na svoju čast!<br />
SIMPRO HOLDINGS ltd<br />
SIMPROLIT doo<br />
Kostolačka 67/2, 11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 397 67 70, 397 67 71, 397 67 65<br />
e-mail: md@simprolit.com,<br />
officeyu@simprolit.com<br />
www.simprolit.rs,<br />
www.simprolit.ru<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
75
građevinska industrija industrija<br />
REFLEKTOR PLUS<br />
Energopro<strong>je</strong>kt Niskogradnja<br />
ugovorila posao u Peruu<br />
Energopro<strong>je</strong>kt Niskogradnja, <strong>je</strong>dna od članica u sistemu<br />
Energopro<strong>je</strong>kt, u konzorcijumu sa još dve latinoameričke<br />
firme - kolumbijskom “Conalvias S.A.” i peruanskom<br />
“Superconcreto S.A.”, i Ministarstvo saobraćaja i komunikacija<br />
Perua, zaključili su u novembru 2011. godine “Ugovor<br />
o izvođenju radova na rehabilitaciji i rekonstrukciji puta Chongoyape-Cochabamba-Cajamarca,<br />
deonica Cochabamba-Chota” u<br />
Peruu. Dužina deonice iznosi 36 km i nalazi se na području planinskog<br />
masiva Anda, na nadmorskoj visini od oko 2.000 metara.<br />
Ugovorena vrednost radova koja pripada Niskogradnji iznosi<br />
23,4 miliona evra sa PDV-om, dok <strong>je</strong> rok za realizaciju pro<strong>je</strong>kta<br />
24 meseca.<br />
PSP-Farman Holding gradi hotel u centru<br />
Beograda<br />
Do kraja 2013. najuži centar<br />
Beograda izgledaće bitno drugači<strong>je</strong><br />
<strong>je</strong>r će ambi<strong>je</strong>nt na Trgu<br />
Republike, <strong>je</strong>dnog od najpopularnijih<br />
mesta u srpskoj prestonici,<br />
uveličati prvi “Marriott” hotel<br />
u Srbiji. Predstavnici građevinske kompani<strong>je</strong> “PSP - Farman Holding”<br />
i lanca hotela “Marriott International” potpisali su nedavno<br />
menadžerski ugovor o izgradnji prvog “Courtyard Marriott” hotela<br />
u centru Beograda čija <strong>je</strong> vrednost procen<strong>je</strong>na na 25 miliona<br />
evra. Radovima će rukovoditi “PFB Properties”, članica “Farman<br />
Holding” grupe. Novi beogradski hotel nalaziće se u Vasinoj ulici<br />
u zgradi do Narodnog pozorišta koja će biti rekonstruisana u te<br />
svrhe. Pro<strong>je</strong>ktni deo <strong>je</strong> završen, trenutno se prikupljaju dozvole, a<br />
početak radova se očeku<strong>je</strong> u drugoj polovini 2012. godine.<br />
Koridoru opet novi rok...<br />
Koridor 10, ako <strong>je</strong> suditi po objavl<strong>je</strong>nim tenderima za preostale<br />
neizgrađene deonice, biće završen u najbol<strong>je</strong>m slučaju do polovine<br />
2014. godine. Ministar Milutin Mrkonjić kritikovao <strong>je</strong> izvođače<br />
za kašn<strong>je</strong>nja na izgradnji novog Žežel<strong>je</strong>vog mosta i obilaznice oko<br />
Novog Sada, ali rokovi se pomeraju i za najvažniji drumski pravac<br />
Koridor 10, a ozbiljno se probijaju i na deonici Koridora 11 od<br />
Uba do Lajkovca. Utisak <strong>je</strong> da sve dok država ne bude naplaćivala<br />
penale, na ko<strong>je</strong> ima pravo po ugovorima za najznačajni<strong>je</strong><br />
infrastrukturne pro<strong>je</strong>kte, gradilišta se neće otvarati, a još man<strong>je</strong><br />
završavati u predviđenim rokovima.<br />
I zv o r : www.ekapija.com<br />
76<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
msp<br />
ISTRAŽIVANJE<br />
Kako unaprediti saradnju srpskih<br />
preduzeća i njihovih poslovnih<br />
konsultanata - komunikacija<br />
Razlog za održavan<strong>je</strong> Okruglog stola „Unapređen<strong>je</strong> saradn<strong>je</strong> između srpskih preduzeća i<br />
njihovih poslovnih konsultanata“ koji <strong>je</strong> nedavno organizovao EBRD BAS Serbia, bio <strong>je</strong> u<br />
tome da se omogući bolja saradnja između domaćih konsultanata i njihovih kli<strong>je</strong>nata - malih i<br />
srednjih preduzeća. Jedan od ključnih aspekata svakako <strong>je</strong> komunikacija...<br />
Izazovi u komunikaciji između preduzeća i konsultanata se<br />
mogu javiti već na samom početku pro<strong>je</strong>kta kada se od preduzeća<br />
traži da predstavi svo<strong>je</strong> potrebe, poteškoće i zahteve,<br />
kao i da prenese konsultantu posto<strong>je</strong>ći način poslovanja<br />
(trenutne procese i operaci<strong>je</strong>) - “komunikaciju kompliku<strong>je</strong> to što<br />
su konsultanti iz <strong>je</strong>dne oblasti a vi iz druge i u reči treba pretočiti<br />
ono što radite svaki dan, što se radi gotovo rutinski, bez razmišljanja…<br />
koristili smo sve što smo imali na raspolaganju uključujući<br />
i šeme procesa iz ranijih konsultantskih pro<strong>je</strong>kata kako bi im<br />
objasnili…”<br />
Izazov u komunikaciji predstavlja i otvoren razgovor o mogućnostima<br />
i potencijalnim rešenjima – razgovor bez pretpostavki<br />
zasnovanih na prethodnom iskustvu (“kod nas su konsultanti<br />
na početku dali predlog koji nama uopšte ni<strong>je</strong> odgovarao, pa ni<br />
sledeći predlog ni<strong>je</strong> bio odgovarajući, sve dok <strong>je</strong>dan od njih ni<strong>je</strong><br />
pitao da li smo spremni da uvedemo Internet i dodatno uložimo<br />
za kupovinu 6 kompjutera – mi smo naravno odgovorili da smo<br />
spremni na to…”).<br />
U toku same implementaci<strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kta<br />
komunikacija i postizan<strong>je</strong> međusobnog<br />
razumevanja zahtevaju zalagan<strong>je</strong> obe strane<br />
Iskustva pokazuju da <strong>je</strong> veoma važno ne gubiti iz vida cilj pro<strong>je</strong>kta<br />
i ono što se želi postići, izbegavati “podrazumevanja” i “pretpostavljan<strong>je</strong>”,<br />
jasno i precizno iskazati mišl<strong>je</strong>nja, postavljati pitanja<br />
kada <strong>je</strong> nešto nejasno, i ostavljati pisane tragove kako bi se izbegli<br />
nesporazumi. Spremnost na angažovan<strong>je</strong> da komunikacija<br />
uspe, istrajnost, strpl<strong>je</strong>n<strong>je</strong>, tolerancija, zalagan<strong>je</strong> za fer odnos i<br />
poštovan<strong>je</strong> sagovornika su takođe veoma značajni (“bilo <strong>je</strong> i povišenih<br />
tonova i cepanja papira… tada bismo izlazili iz prostori<strong>je</strong>,<br />
popili kafu, pa se vraćali… dovoljno smo emancipovani, bilo <strong>je</strong><br />
izvin<strong>je</strong>nja, pa smo nastavljali dal<strong>je</strong>… treba razumeti i konsultanta<br />
- programiran<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> ni malo lako, pogotovo da se prilagodi stanju<br />
u fabrici u kojoj ništa ni<strong>je</strong> tipsko… on napravi ceo program i<br />
neko mu kaže ‘izvinite ali ovo ni<strong>je</strong> baš tako, <strong>je</strong> l’ može ovako?’, pa<br />
napravi i drugu verziju, pa ni ona ni<strong>je</strong> baš adekvatna - bilo <strong>je</strong> i po<br />
78<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
pet verzija za određeni proces. Ali osnovno <strong>je</strong> bilo da smo pred<br />
sobom imali cilj koji treba da ostvarimo… spušta loptu i konsultant<br />
i onaj ko <strong>je</strong> zvao konsultanta... Najbol<strong>je</strong> <strong>je</strong> kada <strong>je</strong> zadovoljan<br />
i konsultant i onaj ko <strong>je</strong> tražio uslugu i kada sve to što <strong>je</strong> urađeno<br />
funkcioniše na pravi način.”)<br />
Pred malim i srednjim preduzećima, a<br />
posredno i konsultantima, tokom realizaci<strong>je</strong><br />
konsultantskog pro<strong>je</strong>kta javljaju se i izazovi<br />
komunikaci<strong>je</strong> sa zaposlenima u preduzeću!<br />
Praksa preduzeća gde su pro<strong>je</strong>kti uspešno realizovani pokazu<strong>je</strong><br />
da <strong>je</strong> obraćan<strong>je</strong> zaposlenima veoma važan trenutak na početku<br />
realizaci<strong>je</strong> konsultantskog pro<strong>je</strong>kta (“objasniti zaposlenima šta<br />
se dešava <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od prvih izazova ko<strong>je</strong> smo imali, u protivnom<br />
zaposleni su zbun<strong>je</strong>ni…”). Otpor radnika takođe predstavlja <strong>je</strong>dan<br />
od problema koji podrazumeva potrebu da se poteškoće iskomuniciraju<br />
(“došlo <strong>je</strong> do podele preduzeća na stariju i mlađu gardu…<br />
jako <strong>je</strong> komplikovano sa ljudima koji godinama u poslu imaju<br />
određene navike, koji se ne služe računarom…”).<br />
msp<br />
ISTRAŽIVANJE<br />
Iskustva nekih preduzeća ukazuju da konsultanti mogu imati<br />
značajnu ulogu u smislu savetovanja kli<strong>je</strong>ntima da se na početku<br />
konsultantskog pro<strong>je</strong>kta obrate zaposlenima i informišu ih šta<br />
se u preduzeću dešava, koji su cil<strong>je</strong>vi ulaženja u konsultantski<br />
pro<strong>je</strong>kat i šta se takvim pro<strong>je</strong>ktom u preduzeću može ostvariti<br />
(ukoliko ključni ljudi sami ne pokažu takvu inicijativu). Time se<br />
između ostalog mogu i preduprediti neki otpori zaposlenih<br />
(“onog momenta kada <strong>je</strong> definisan cilj, odnosno ono što hoćemo<br />
od konsultantskog pro<strong>je</strong>kta, prva preporuka konsultanta <strong>je</strong> bila<br />
da to prenesemo zaposlenima i onda smo organizovali sastanak.<br />
Direktor <strong>je</strong> najpre rekao kuda firma ide na strateškom nivou, šta<br />
će se raditi u naredne dve godine, zašto smo u ovom procesu…”).<br />
Za uspeh pro<strong>je</strong>kta i zadovoljstvo kli<strong>je</strong>nta<br />
veoma <strong>je</strong> važno...<br />
...da sam kli<strong>je</strong>nt jasno sagleda svo<strong>je</strong> potrebe i cil<strong>je</strong>ve i da reagu<strong>je</strong><br />
kada ponuđeni predlog i rešen<strong>je</strong> nisu adekvatni, da nastoji da<br />
iskomunicira i razjasni nedoumice i naglasi/insistira na onome<br />
što <strong>je</strong> preduzeću potrebno. Međutim, iz perspektive konsultanata<br />
<strong>je</strong>dan od problema predstavljaju zahtevi kli<strong>je</strong>nata koji prekoračuju<br />
dogovoreno (gde “povući crtu” u pogledu zahteva kli<strong>je</strong>nata i<br />
kako reći “ne” kli<strong>je</strong>ntu).<br />
Konsultanti se slažu da ne postoji opšte rešen<strong>je</strong> ili preporuka kako<br />
postupati u ovakvim situacijama, te da <strong>je</strong> svaki pro<strong>je</strong>kat i svaki<br />
odnos kli<strong>je</strong>nt-konsultant specifičan. To <strong>je</strong> pitan<strong>je</strong> komunikaci<strong>je</strong> i<br />
potrebe konsultanta da upozna i proceni kli<strong>je</strong>nta (“potrebno <strong>je</strong><br />
sesti i razgovarati - sve <strong>je</strong> u komunikaciji… ali ponekad to ni<strong>je</strong> lako<br />
- posto<strong>je</strong> tehnike komunikaci<strong>je</strong> i one svakako mogu da pomognu,<br />
ali kli<strong>je</strong>nti nekada uspeju da vas iznenade”).<br />
Konsultanti se slažu da pisani plan i ugovor predstavljaju osnovu<br />
saradn<strong>je</strong> i da mogu mnogo da pomognu u ovakvim situacijama<br />
(“gde <strong>je</strong> ugovorom precizirano šta i kako treba da se uradi nema<br />
mnogo takvih problema”), a neki konsultanti smatraju da <strong>je</strong> najvažni<strong>je</strong><br />
doneti odluku da se “nerealni” zahtevi kli<strong>je</strong>nata ne ispunjavaju<br />
(“po meni to se stiče iskustvom i onda shvatite da <strong>je</strong> i za<br />
vas i za kli<strong>je</strong>nta bol<strong>je</strong> da se kaže ne, nego da se trpi”).<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 79
msp<br />
msp<br />
Pro<strong>je</strong>kat unapređenja inovativnosti i<br />
konkurentnosti MSP - ICIP<br />
Na inicijativu Pro<strong>je</strong>kata unapređenja<br />
inovativnosti i konkurentnosti MSP (ICIP)<br />
koji finansira Evropska unija i Nacionalne<br />
agenci<strong>je</strong> za regionalni razvoj (NARR) u Srbiji <strong>je</strong><br />
19. decembra na internet sajtu www.icip-serbia.<br />
org počeo proces sertifikaci<strong>je</strong> pružalaca usluga<br />
za podršku poslovanju.<br />
Osnovni cilj inicijative <strong>je</strong> da prema međunarodnim<br />
standardima proceni i sertifiku<strong>je</strong> individualne pružaoce<br />
poslovnih usluga i konsultante koji rade sa MSP,<br />
kao i da im pruži mogućnost da budu prepoznati kao<br />
stručni profesionalci posebno osposobl<strong>je</strong>ni za rad sa MSP.<br />
Krajnji cilj <strong>je</strong> da se oformi registar (baza podataka) kvalifikovanih<br />
konsultanata koji bi mogli da učestvuju u nekom od programa<br />
Ministarstva ekonomi<strong>je</strong> i regionalnog razvoja ili NARR-a. Baze<br />
podataka tog tipa posto<strong>je</strong> u mnogim zemljama EU, ali i u državama<br />
jugoistočne Evrope, i služe da se MSP omogući što lakši<br />
pristup kvalifikovanim konsultantima i pružaocima ostalih usluga,<br />
koji će doprineti strateškom razvoju poslovanja preduzeća.<br />
Sertifikacija <strong>je</strong> otvorena za svakog pružaoca usluga poslovne<br />
podrške koji radi sa MSP kao konsultant, trener, savetnik ili mentor.<br />
Kandidati treba da imaju najman<strong>je</strong> tri godine profesionalnog<br />
iskustva, relevantne akademske ili profesionalne kvalifikaci<strong>je</strong> i<br />
želju za kontinuiranim profesionalnim razvo<strong>je</strong>m.<br />
Sam proces sertifikaci<strong>je</strong> neće biti previše zahtevan, ali će svakako<br />
zahtevati da se pokažu i dokažu znanja i veštine ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> kandidat<br />
naveo u prijavi. Proces sertifikaci<strong>je</strong> će se odvijati u 8 koraka:<br />
1. Registracija zainteresovanih,<br />
2. Zvanična kandidatura,<br />
3. Pregled prijave,<br />
4. Test znanja,<br />
5. Procena,<br />
6. Sertifikacija (ako su koraci 3-5 zadovoljavajući),<br />
7. Nastavak profesionalnog razvoja i monitoring,<br />
8. Ponovna sertifikacija nakon 2 godine<br />
(ako <strong>je</strong> korak 7 zadovoljavajući).<br />
Mere podrške MSPP na <strong>je</strong>dnom mestu –<br />
brošura „Podrška za uspeh“<br />
Brošura sa merama podrške za mala i srednja preduzeća i<br />
preduzetnike, „Podrška za uspeh“ za<strong>je</strong>dnički <strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kat ICIPa,<br />
Nacionalne agenci<strong>je</strong> za regionalni razvoj i Ministarstva<br />
ekonomi<strong>je</strong> i regionalnog razvoja. U brošuri se nalazi oko 40<br />
programa ko<strong>je</strong> sprovode instituci<strong>je</strong> na nacionalnom nivou,<br />
kao i pro<strong>je</strong>kti ko<strong>je</strong> finansira Evropska unija. Programi su raspoređeni<br />
u šest kategorija, prema svrsi podrške koju pružaju.<br />
Budući da <strong>je</strong> značaj razvoja MSP sektora odavno prepoznat<br />
kao <strong>je</strong>dan od prioriteta ekonomi<strong>je</strong> Srbi<strong>je</strong> i da su brojne mere<br />
podrške usmerene u tom pravcu, javila se potreba da se<br />
informaci<strong>je</strong> o tim merama sažmu na <strong>je</strong>dnom mestu i na taj<br />
način se korisnicima olakša pristup. Brošura <strong>je</strong> u štampanom<br />
obliku dostupna u svim regionalnim razvojnim agencijama i<br />
centrima, a u elektronskom obliku može se preuzeti na njihovim<br />
i veb sajtovima Nacionalne agenci<strong>je</strong> za regionalni razvoj<br />
i ICIP pro<strong>je</strong>kta.<br />
Rekli su o pro<strong>je</strong>ktu<br />
„Unapređen<strong>je</strong> konkurentnosti MSP, naročito u vreme oporavka<br />
od posledica svetske ekonomske krize, od ključnog <strong>je</strong><br />
značaja i u tom smislu Pro<strong>je</strong>kat ‘Unapređen<strong>je</strong> inovativnosti i<br />
konkurentnosti MSP’ (ICIP) dolazi u pravom trenutku za Srbiju.<br />
Ovim će se uspostaviti standardizovani model poslovnih<br />
usluga i tako poboljšati kvalitet i obim malih i srednjih preduzeća“<br />
– mr Mlađan Dinkić.<br />
„Pro<strong>je</strong>kat ‘Unapređen<strong>je</strong> inovativnosti i konkurentnosti MSP’<br />
(ICIP), ukupne vrednosti od 3 miliona evra, trenutno aktivno<br />
radi na pružanju podrške za međunarodnu konkurentnost<br />
malih i srednjih preduzeća Srbi<strong>je</strong>, čime se unapređu<strong>je</strong> obim<br />
i kvalitet usluga u službi razvoja poslovanja, uz podršku vladinim<br />
institucijama u promovisanju konkurentnosti i inovacija.<br />
Kako bi se sve navedeno postiglo, Pro<strong>je</strong>kat će podržati<br />
izgradnju kapaciteta organizacija za podršku poslovanju i<br />
inovacijama, kreiran<strong>je</strong> skupa sertifikovanih pružaoca usluga,<br />
umrežavan<strong>je</strong> i skeniran<strong>je</strong> inovacionih aktivnosti, kao i<br />
aktivnosti usmerene na podizan<strong>je</strong> nivoa svesti. Povećan<strong>je</strong><br />
konkurentnosti sektora MSP u Srbiji <strong>je</strong> apsolutni imperativ<br />
za budući razvoj, prosperitet i kreiran<strong>je</strong> poslova, kao i za sam<br />
razvoj zeml<strong>je</strong> u decenijama ko<strong>je</strong> dolaze“ – NJ.E. ambasador<br />
Vensan Dežer, šef Delegaci<strong>je</strong> Evropske uni<strong>je</strong> u Republici Srbiji.<br />
Sertifikacija <strong>je</strong> namen<strong>je</strong>na pre svega opštim savetnicima, konsultantima,<br />
trenerima i mentorima koji mogu da rade sa MSP na<br />
pro<strong>je</strong>ktima strateškog poslovnog razvoja od “start-up”, preko<br />
početne faze razvoja do rasta i internacionalizaci<strong>je</strong>. Moguća <strong>je</strong> i<br />
posebna sertifikacija za specijalizovane pružaoce usluga (finansi<strong>je</strong>,<br />
marketing, standardi kvaliteta…).<br />
Oni koji budu sertifikovani biće uvedeni u registar kao “poželjni<br />
pružaoci usluga” za programe podrške MSP i istovremeno će biti<br />
predstavl<strong>je</strong>ni na namenskom veb portalu za MSP.<br />
Za dodatne informaci<strong>je</strong> kontaktirajte office@icip-serbia.org.<br />
80<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
Bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu<br />
Bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu<br />
Koliko košta (ne)primena mera?<br />
Iskustvo <strong>je</strong> pokazalo da poslodavci, posebno kada su u pitanju sredn<strong>je</strong> i male radne organizaci<strong>je</strong>,<br />
kao i preduzetnici, iako su najodgovorniji za bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu, kako zaposlenih<br />
tako i njih samih, nedovoljno poznaju ovu oblast. U ovom broju Industri<strong>je</strong> skrećemo pažnju na to<br />
koliko košta (ne)primenjivan<strong>je</strong> mera iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Tekst pred vama <strong>je</strong><br />
zasnovan na knjizi „Poslodavac i bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu“ prim. dr sci Jelene Paunović Pfaf,<br />
koja <strong>je</strong> u<strong>je</strong>dno stručni konsultant ove rubrike.<br />
82<br />
Tekst: Prim. dr sci Jelena Paunović-Pfaf, specijalista medicine rada<br />
Da li ste izračunali koliki su vaši gubici zbog nebezbednog<br />
rada? Da li imate podatke koliko vas koštaju odsustvovanja<br />
zaposlenih zbog povreda na radu i obol<strong>je</strong>nja?<br />
Koliki su troškovi lakše povrede na radu zbog ko<strong>je</strong><br />
zaposleni odsustvu<strong>je</strong> do 3 dana (da ne govorimo o teškim povredama)?<br />
Koliki <strong>je</strong> gubitak zbog nezadovoljstva zaposlenih itd?<br />
Da bi se aktivnosti zaštite zaposlenih i radne i životne sredine<br />
adekvatno sprovodile, potrebno <strong>je</strong> obezbediti i odgovarajuća<br />
finansijska sredstva, i planirati određen broj radnih časova zaposlenih<br />
za sprovođen<strong>je</strong> nekih od aktivnosti. Kolika su ta sredstva<br />
zavisi od vrste delatnosti kojom se bavite i od posto<strong>je</strong>ćeg stanja<br />
bezbednosti i zdravlja na radu u vašoj organizaciji. To znači da<br />
prethodno treba da imate plan svih aktivnosti iz ove oblasti da bi<br />
mogli da odredite potrebna sredstva. Odmah treba da znate da<br />
ta sredstva nisu mala, ali osnovni princip <strong>je</strong> da su ona ekonomski<br />
isplativa za radnu organizaciju. Ovo saznan<strong>je</strong> <strong>je</strong> bilo osnov da se<br />
zdrav rad tretira kao faktor učinka ekonomi<strong>je</strong> (Strategija za<strong>je</strong>dnice<br />
EU za period 2002-2006. godine).<br />
To znači da vi kao poslodavac ulagan<strong>je</strong>m u bezbednost i zdravl<strong>je</strong><br />
na radu povećavate troškove ali i smanju<strong>je</strong>te gubitke usled<br />
nekvalitetnog odnosno nebezbednog rada, a time se poboljšava<br />
ne samo zarada već i ugled kompani<strong>je</strong>. Osim toga imajte na umu<br />
da i pored toga što bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu ima humani<br />
i socijalni aspekt ona ima i značajan ekonomski aspekt. Prema<br />
tome više ni<strong>je</strong> <strong>je</strong>dini cilj bezbednosti i zdravlja na radu da se<br />
zaštite zaposleni od povreda i zdravstvenih oštećenja, već i da se<br />
sman<strong>je</strong> gubici do kojih zbog toga dolazi i da se stvore uslovi da<br />
podstaknu zaposlene na veću aktivnost što kao krajnji rezultat<br />
da<strong>je</strong> povećan<strong>je</strong> prihoda poslodavcu.<br />
Svakog dana u svetu 600 ljudi izgubi život<br />
zbog povreda na radu!<br />
Stručnjaci su izračunali da na našoj planeti svaka 3 minuta <strong>je</strong>dna<br />
osoba izgubi život od povreda na radu ili kao posledice profesionalnog<br />
obol<strong>je</strong>nja. Međunarodna asocijacija socijalnog osiguranja<br />
navodi da svake sekunde 4 osobe dožive povredu na radu. Na<br />
svakih 20 osoba <strong>je</strong>dna mora zbog povrede na radu da odsustvu<strong>je</strong><br />
3 dana sa posla. To <strong>je</strong> ogromna materijalna šteta. Procenju<strong>je</strong> se<br />
da se godišn<strong>je</strong> izgubi oko 4% internog bruto proizvoda zbog izdataka<br />
izazvanih povredama na radu, profesionalnim obol<strong>je</strong>njima i<br />
bolestima u vezi sa radom. Kao što se vidi ti troškovi su veliki od<br />
čega oko 11% tih troškova snosi poslodavac.<br />
U EU svake godine oko 8% od ukupno zaposlenih dožive povredu<br />
na radu ili profesionalno obol<strong>je</strong>n<strong>je</strong>. Najviše u poljoprivredi<br />
13, zatim u industriji 8 i u uslužnim delatnostima 3 na 100.000<br />
zaposlenih. U EU se godišn<strong>je</strong> potroši oko 25 milijardi evra za<br />
nadoknade zbog povreda na radu i profesionalnih obol<strong>je</strong>nja, ne<br />
računajući troškove za izgubl<strong>je</strong>no radno vreme, popravku oštećene<br />
opreme za rad, prekida proizvodn<strong>je</strong>, gubitka tržišta itd.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.<br />
Poznato <strong>je</strong> da postoji tesan odnos između povreda na radu, profesionalnih<br />
obol<strong>je</strong>nja i bolesti u vezi sa radom sa izgubl<strong>je</strong>nim<br />
radnim danima zbog odsustvovanja sa posla. Međutim sam broj<br />
izgubl<strong>je</strong>nih radnih dana, sam po sebi, ne da<strong>je</strong> pravu sliku ekonomskog<br />
gubitka, već <strong>je</strong> samo baza za izračunavan<strong>je</strong> gubitka ko<strong>je</strong><br />
poslodavac ima po ovoj osnovi. Osim toga, posebno kada su u<br />
pitanju povrede na radu, gubici nisu vezani samo za odsustvovan<strong>je</strong><br />
sa posla, već nastaju i zbog oštećenja opreme za rad, gubitka<br />
radnih sati drugih zaposlenih koji su ukazali prvu pomoć povređenom<br />
i drugo.<br />
Svakog dana u svetu 600 ljudi izgubi život zbog povreda na<br />
radu, svaka 3 minuta <strong>je</strong>dna osoba izgubi život od povreda<br />
na radu ili kao posledice profesionalnog obol<strong>je</strong>nja, a svake<br />
sekunde 4 osobe dožive povredu na radu.
Bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu<br />
Bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu<br />
Rizik koji ni<strong>je</strong> na vreme uočen više košta nego<br />
troškovi da se on spreči!<br />
Troškovi za mere bezbednosti i zdravlja na radu čine od 1,1 do<br />
33,4%, u proseku samo 3,8%, od troškova povrede. Zbog toga<br />
poslodavac, kada proučava produktivnost, rentabilnost i ekonomičnost<br />
kao ekonomske kategori<strong>je</strong>, u okviru svo<strong>je</strong> delatnosti<br />
treba da prati i troškove nastale zbog povreda na radu ili obol<strong>je</strong>vanja<br />
zaposlenih ko<strong>je</strong> zauzimaju značajno mesto u ekonomskim<br />
kategorijama.<br />
Ulagan<strong>je</strong>m u bezbednost i zdravl<strong>je</strong> na radu povećavaju se<br />
troškovi ali se i smanjuju gubici usled nekvalitetnog odnosno<br />
nebezbednog rada, a time se poboljšava ne samo zarada već<br />
i ugled kompani<strong>je</strong>!<br />
Većini <strong>je</strong> poznato da će izloženost zaposlenih štetnim materijama<br />
na radu dovesti do profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa<br />
radom i povreda na radu. Ali <strong>je</strong> nedovoljno poznato da iste efekte<br />
ima i nepovoljna radna klima koja dovodi do povećanog zamora,<br />
nezadovoljstva, stresa, monotoni<strong>je</strong>, itd. Prema tome znatno<br />
sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> izloženosti zaposlenih štetnim materijama na radu,<br />
kao i značajno poboljšan<strong>je</strong> radne klime će dovesti do eliminaci<strong>je</strong><br />
ili sman<strong>je</strong>nja profesionalnih bolesti, bolesti u vezi sa radom i<br />
povreda na radu i uticati na kvalitet i kvantitet učinka na radu<br />
zaposlenih. Samim tim dolazi do uštede kao posledice sman<strong>je</strong>nja<br />
poremećaja u procesu proizvodn<strong>je</strong> i troškova zbog obol<strong>je</strong>vanja<br />
zaposlenih.<br />
Ova iskustva ukazuju da se bezbedna i zdrava radna sredina može<br />
planirati, izgraditi, organizovati i održavati ukoliko se primene najviši<br />
standardi bezbednosti i zdravlja na radu i medicine rada, a to<br />
pokazu<strong>je</strong> da <strong>je</strong> zdrava i bezbedna radna sredina realan i ostvarljiv<br />
cilj i predstavlja dobru investiciju a ne opterećen<strong>je</strong> za poslodavca.<br />
Troškovi preventivnih mera i ako izgledaju veliki nadoknađuju se<br />
uštedama.<br />
Želite li da vaša radna organizacija bude uspešna i profitabilna,<br />
ni<strong>je</strong> dovoljno da imate najsavremeniju opremu za rad već <strong>je</strong><br />
potrebno da imate i zdrave i motivisane zaposlene, a to ćete<br />
postići ako posvetite veću pažnju bezbednosti i zdravlju na radu<br />
kroz:<br />
▪▪<br />
stvaran<strong>je</strong> optimalnih uslova na radu,<br />
▪▪<br />
usklađivan<strong>je</strong> produktivnosti na radu i aktivnosti na zaštiti<br />
zdravlja i bezbednosti na radu,<br />
▪▪<br />
svesnost da ste prvenstveno vi kao poslodavac ili preduzetnik<br />
odgovorni za zdravl<strong>je</strong> i bezbednost na radu kako zaposlenih<br />
tako i vas samih,<br />
▪▪<br />
svesnost samih zaposlenih o važnosti bezbednosti i zdavlja na<br />
radu i njihovoj ulozi u tome,<br />
▪▪<br />
uspostavljan<strong>je</strong> saradn<strong>je</strong> po pitanju bezbednosti i zdravlja na<br />
radu na ravnopravnoj osnovi između vas i zaposlenih (direktno<br />
ili posredstvom sindikalnih predstavnika),<br />
▪▪<br />
kontinuirano praćen<strong>je</strong> i unapređen<strong>je</strong> bezbednosti i zdravlja na<br />
radu.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 83
sajamska industrija industrija<br />
49. MEĐUNARODNI SAJAM NAMEŠTAJA, OPREME I UNUTRAŠNJE DEKORACIJE<br />
Trajan<strong>je</strong> uprkos krizi<br />
Jedna od najstarijih i najlepših manifestacija<br />
– Međunarodni sajam nameštaja, opreme i<br />
unutrašn<strong>je</strong> dekoraci<strong>je</strong>, održana <strong>je</strong> 49. put na<br />
Beogradskom sajmu od 14. do 20. novembra.<br />
U istom terminu održana <strong>je</strong> i Međunarodna<br />
izložba mašina, alata i repromaterijala za drvnu<br />
industriju.<br />
Sajam nameštaja ove godine okupio <strong>je</strong> oko 500 izlagača,<br />
od kojih gotovo trećina dolazi iz inostranstva, iz dvadesetak<br />
zemalja Evrope – Austri<strong>je</strong>, Nemačke, Itali<strong>je</strong>, Danske,<br />
Republike Srpske, Bugarske, Češke, Grčke, Poljske,<br />
Rumuni<strong>je</strong>, Turske, Sloveni<strong>je</strong>, Hrvatske... Prema rečima Branislava<br />
Krmara, šefa pro<strong>je</strong>kta, ovo <strong>je</strong> manifestacija sa dugom tradicijom,<br />
čiji značaj su potvrdili izlagači svojom odlukom da na n<strong>je</strong>mu<br />
nastupe – u godini u kojoj su ugašeni svi slični sajmovi u regionu,<br />
beogradski Sajam nameštaja <strong>je</strong> održan u gotovo nesman<strong>je</strong>nom<br />
obimu. Neki stari izlagači ove godine nisu učestvovali, ali su se<br />
zato pojavili novi, a nove firme donose i novi kvalitet.<br />
Pod sloganom „Vidim ti nameštaj“ predstavl<strong>je</strong>ni su trendovi u<br />
proizvodnji nameštaja, dizajnu i marketingu. Uz posebnu promociju<br />
domaćih proizvođača, publici su predstavl<strong>je</strong>ne sve vrste<br />
nameštaja, od komadnog do garniturnog, nameštaja za opreman<strong>je</strong><br />
kancelarijskog i poslovnog prostora, javnih ob<strong>je</strong>kata, elemenata<br />
za uređen<strong>je</strong> enteri<strong>je</strong>ra. Svi zainteresovani posetioci na<br />
Sajmu nameštaja mogli su da dobiju i ide<strong>je</strong> i savete arhitekata i<br />
dizajnera, kako da savremeno i funkcionalno urede dom.<br />
Nacionalne izložbe<br />
Nacionalne izložbe Republike Srpske, Sloveni<strong>je</strong> i Hrvatske već su<br />
postale tradicionalne, a pored njih na isti način predstavili su se<br />
i proizvođači nameštaja iz Rumuni<strong>je</strong> i Bugarske. Govoreći u ime<br />
rumunske Asocijaci<strong>je</strong> proizvođača nameštaja, Olga Milićević <strong>je</strong><br />
rekla da su Vlada ove zeml<strong>je</strong> i stručni timovi Beogradskom sajmu<br />
učinili veliku čast odlukom da baš na n<strong>je</strong>mu prvi put nastupe<br />
organizovano. Proizvođači su svoj asortiman izložili na 400 kvadrata,<br />
ali pored predstavljanja proizvoda pripremili su se i za niz<br />
po<strong>je</strong>dinačnih poslovnih susreta sa našim proizvođačima, <strong>je</strong>r su<br />
ih, kako su istakli, pored trgovine interesovali i za<strong>je</strong>dnički poslovi.<br />
U okviru programa „Razvoj i povećan<strong>je</strong> konkurentnosti bugarske<br />
ekonomi<strong>je</strong> 2003-2013“, bugarski proizvođači nameštaja predstavili<br />
su se pod pokroviteljstvom „Bugarske nacionalne agenci<strong>je</strong> za<br />
razvoj malih i srednjih preduzeća“. Njihov cilj bio <strong>je</strong> jačan<strong>je</strong> međunarodne<br />
pozici<strong>je</strong> bugarske ekonomi<strong>je</strong>.<br />
Izložbe<br />
U okviru ovogodišn<strong>je</strong>g sajma nameštaja organizovana <strong>je</strong> i Izložba<br />
dizajna, koju su pripremili udruženja, fakulteti i stručne škole<br />
ko<strong>je</strong> se bave edukacijom dizajnera. Ova izložba <strong>je</strong> pokazala da <strong>je</strong><br />
dizajn veoma važan <strong>je</strong>r <strong>je</strong> za neke naci<strong>je</strong> postao zaštitni brend,<br />
a pruža slobodu i mogućnost pokazivanja različitosti. Zabeležili<br />
smo i mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> Zorana Bulajića sa Fakulteta primen<strong>je</strong>nih umetnosti,<br />
da nema prirodnog spoja između dizajna i produkci<strong>je</strong><br />
nameštaja, da su to paralelni putevi koji se ne dodiruju i da <strong>je</strong><br />
krajn<strong>je</strong> vreme da se spo<strong>je</strong>...<br />
Međunarodna izložba mašina, alata i<br />
repromaterijala<br />
Ova izložba se svake godine održava istovremeno sa Sajmom<br />
nameštaja i, praktično, neodvojiv <strong>je</strong> deo ove manifestaci<strong>je</strong>.<br />
Proizvođači nameštaja na <strong>je</strong>dnom mestu mogu da pronađu<br />
sve potrebne materijale i alate za svoju delatnost. Nezaobilazni<br />
segment Sajma nameštaja i ovaj put bili su prateći skupovi,<br />
prezentaci<strong>je</strong>, razgovori sa stručnjacima iz oblasti pro<strong>je</strong>ktovanja<br />
nameštaja i enteri<strong>je</strong>ra.<br />
Svečano otvaran<strong>je</strong><br />
Sajam nameštaja <strong>je</strong> otvorio Dušan Petrović, ministar poljoprivrede,<br />
trgovine, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbi<strong>je</strong>. „U<br />
ovako teškim i komplikovanim ekonomskim odnosima beogradski<br />
Sajam nameštaja se izborio za svo<strong>je</strong> mesto, što ni<strong>je</strong> lako <strong>je</strong>r se<br />
ove godine nigde u komšiluku ne održavaju slične manifestaci<strong>je</strong>“,<br />
rekao <strong>je</strong> ministar poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede<br />
u Vladi Srbi<strong>je</strong> i istakao da drvnoprerađivačka industrija<br />
pokazu<strong>je</strong> veliku vitalnost, bez obzira na teške uslove poslovanja.<br />
„Za devet meseci ove godine ostvaren <strong>je</strong> izvoz od 152 miliona<br />
evra, što <strong>je</strong> povećan<strong>je</strong> od 20% u odnosu na isti period prošle<br />
godine. Ova privredna grana <strong>je</strong> značajna i zbog toga što <strong>je</strong> u 650<br />
kompanija zaposleno više od 14.300 ljudi. Srbija u ovoj grani ima<br />
veliki potencijal koji treba iskoristiti, zbog čega će Vlada nastaviti<br />
da <strong>je</strong> podstiče. Jedan od načina <strong>je</strong> i konkurs za mlade dizajnere.<br />
Sve počin<strong>je</strong> od ide<strong>je</strong>, pa ako uspemo da brendiramo dizajnere,<br />
valjda će industrija nameštaja imati snage da realizu<strong>je</strong> njihove<br />
ide<strong>je</strong>“, rekao <strong>je</strong> Dušan Petrović.<br />
Slovenačko-srpska saradnja u usponu<br />
Sajam nameštaja obišao <strong>je</strong> i Franc But, ambasador Sloveni<strong>je</strong><br />
u Srbiji. On <strong>je</strong> na štandu Floor Expert-a, poznatog slovenačkog<br />
proizvođača podnih obloga i parketa, prisustvovao promociji<br />
ovog brenda, govorio o poslovnoj saradnji dve zeml<strong>je</strong> u okviru<br />
84<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
sajamska sajamska industrija<br />
49. MEĐUNARODNI SAJAM NAMEŠTAJA, OPREME I UNUTRAŠNJE DEKORACIJE<br />
drvne industri<strong>je</strong> ali i njihovim bilateralnim odnosima: „Slovenija<br />
<strong>je</strong> u poslednjih nekoliko godina u Srbiju investirala dve milijarde<br />
evra i nalazi se među prvih pet investitora“, rekao <strong>je</strong> na Franc But.<br />
„Robna razmena dve zeml<strong>je</strong> u 2011. biće veća 20% u odnosu na<br />
prethodnu godinu, a u ovoj kriznoj godini realizovano <strong>je</strong> i nekoliko<br />
manjih investicija. Značajan <strong>je</strong> i podatak da u Srbiji poslu<strong>je</strong><br />
1.400 slovenačkih preduzeća, u kojima <strong>je</strong> zaposleno 30 hiljada<br />
radnika“, istakao <strong>je</strong> But. On <strong>je</strong> izrazio i zadovoljstvo zbog toga što<br />
<strong>je</strong> srpska kompanija “Nektar” kupila slovenački “Fruktal”. Pored<br />
konkretnog posla, ovaj aranžman <strong>je</strong> značajan i kao pokazatelj da<br />
Srbija ima interes da investira u tu zemlju.<br />
Zlatni Ključevi, diplome i specijalna priznanja<br />
O najuspešnijim izlagačima na 49. Sajmu nameštaja odlučivao <strong>je</strong><br />
stručni žiri, koji su činili profesor Arhitektonskog fakulteta dr Branislav<br />
Mitrović, mr Vladimir Lovrić, predsednik arhitektonske sekci<strong>je</strong><br />
ULUPUDS-a, profesor Zoran Bulajić sa Fakulteta primen<strong>je</strong>nih<br />
umetnosti u Beogradu i Damir Miladin iz marketinške agenci<strong>je</strong><br />
I.C.P.S. Zlatni Ključevi su dodel<strong>je</strong>ni po robnim grupama:<br />
▪▪<br />
Nameštaj za seden<strong>je</strong> - stolice - Milesi & Partners Italija, za drvenu<br />
stolicu Frida, autor Odoardo Fioravanti;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za odmor - kreveti, trosedi, dvosedi i fotel<strong>je</strong> - Kvadra<br />
d.o.o. Hrvatska, za trosed Revolve, autor Nikola Radeljković;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za kuhin<strong>je</strong> i obedovan<strong>je</strong> - trpezari<strong>je</strong> - Darex Home<br />
d.o.o. Novi Beograd, za kuhin<strong>je</strong> Quadra, Viola, Dynamic concept,<br />
Limeta i Terra, autor dipl. arh. Snežana Pašćan Jovanović;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za odlagan<strong>je</strong> u stanu - Zlatni Ključ ni<strong>je</strong> dodel<strong>je</strong>n;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> prostora za mlade (predškolski i školski<br />
uzrast) - Jela Jagodina d.o.o. za modularni sistemski nameštaj<br />
Kiki;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> radnog prostora - kancelarijski nameštaj<br />
- Gaj - Inžen<strong>je</strong>ring i opreman<strong>je</strong> d.o.o. Zemun, za program<br />
Sunset, autor Snežana Viloti<strong>je</strong>vić;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> javnih ob<strong>je</strong>kata (škole, hoteli, bolnice i<br />
sl) - Zlatni Ključ ni<strong>je</strong> dodel<strong>je</strong>n;<br />
▪▪<br />
Proizvodi za opreman<strong>je</strong> i unutrašn<strong>je</strong> uređen<strong>je</strong> stanova i javnih<br />
ob<strong>je</strong>kata - Klun Slovenija, za fleksibilno konzomno seden<strong>je</strong> K88<br />
Seat O i modul za seden<strong>je</strong> K88 bigg Apple, autor Robert Klun;<br />
▪▪<br />
Repromaterijali - Hettich Furntech GmbH& Co. KG Nemačka, za<br />
ručicu za nameštaj Touch in.<br />
Dobitnici Diploma za kvalitetan proizvod po robnim grupama:<br />
▪▪<br />
Nameštaj za seden<strong>je</strong> – stolice - Ton A.S. Republika Češka, za<br />
stolicu 313 002, Yoximovic Designo Studio Novi Beograd, za<br />
stolicu ZZZZ;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za odmor - kreveti, trosedi, dvosedi i fotel<strong>je</strong> - Atlas<br />
d.o.o. Užice, za garnituru Manhattan, Innovation – Randers<br />
A/S Danska, za kolekciju fotelja i klub sto Dan form;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za kuhin<strong>je</strong> i obedovan<strong>je</strong> – trpezari<strong>je</strong> - SVEA Lesna<br />
industrija d.d. Slovenija, za Kitchen, Gaj Stolarija d.o.o. Stara<br />
Pazova, za trpezarijski sto Ferara, Eurokancom d.o.o. Nova<br />
Pazova, za trpezarijske stolove Torini i Napoli;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za odlagan<strong>je</strong> u stanu - Jela Jagodina d.o.o, za kolekciju<br />
za odlagan<strong>je</strong> Kalla, Srpski klaster nameštaja Niš, za multifunkcionalnu<br />
policu za odlagan<strong>je</strong> sfk_008;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> prostora za mlade (predškolski i školski<br />
uzrast) - Matis d.o.o. Ivanjica, za dečiju sobu Bambi;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> radnog prostora kancelarijski nameštaj<br />
- S.B.S.R. Tojo Požega, za konstrukciju konferencijske stolice,<br />
Boreal d.o.o. Enteri<strong>je</strong>r Borović Kral<strong>je</strong>vci, za sto za sastanke 330;<br />
▪▪<br />
Nameštaj za opreman<strong>je</strong> javnih ob<strong>je</strong>kata (škole, hoteli, bolnice<br />
i sl.) - Mahagoni Deco d.o.o. Nova Pazova, za hotelsku sobu;<br />
▪▪<br />
Repromaterijali - Simpo ŠIK d.o.o. Kuršumlija, za Simpo Šik<br />
lesonit, stolarsku i vodootpornu šper ploču, Meblo Jogi d.o.o.<br />
Slovenija, za jogi dušek Mattress NUBE;<br />
Diplomu za Eko – Etno dizajn dobila <strong>je</strong> Umetnička radionica<br />
Novaković, Petrovaradin, za set Cunami. Diplomu za kvalitetan<br />
ukupan nastup i estetski izgled izložbenog prostora – štanda<br />
dobila <strong>je</strong> Fabbrica d.o.o. Beograd. Specijalno Priznan<strong>je</strong> dodel<strong>je</strong>no<br />
<strong>je</strong>:<br />
▪▪<br />
Tehničkoj školi Drvo Art Beograd, za prototipove elemenata<br />
komadnog nameštaja, urađenih na međunarodnoj radionici;<br />
▪▪<br />
Fakultetu primen<strong>je</strong>nih umetnosti Univerziteta u Beogradu,<br />
Odsek enteri<strong>je</strong>ra i nameštaja, za grupno izlagan<strong>je</strong> studentskog<br />
nameštaja;<br />
▪▪<br />
Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, za studi<strong>je</strong> elemenata<br />
nameštaja u drvetu;<br />
▪▪<br />
ULUPUDS-u, za retrospektivnu izložbu „1953-2010. Portreti<br />
arhitekata“.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 85
sajamska industrija industrija<br />
X SAJAM PREDUZETNIŠTVA BIZNIS BAZA 2011.<br />
Ključ uspeha <strong>je</strong> u malim i srednjim preduzećima<br />
Deseti po redu, ovogodišnji Međunarodni sajam preduzetništva<br />
BIZNIS BAZA 2011. održan <strong>je</strong> od 1. do 3. decembra u hali 1<br />
Beogradskog sajma. Strateški partner sajma bila <strong>je</strong> Nacionalna<br />
agencija za regionalni razvoj (NARR), za<strong>je</strong>dno sa organizatorima<br />
grupnog nastupa iz mreže regionalnih agencija/centara i nekim<br />
drugim sub<strong>je</strong>ktima. Ova sajamska manifestacija imala <strong>je</strong> za cilj<br />
promociju preduzetništva i preduzetničkog duha i predstavljala<br />
<strong>je</strong> mesto susretanja preduzetnika, udruženja preduzetnika, lokalnih samouprava, nacionalnih,<br />
regionalnih i međunarodnih institucija. Pored domaćih, najveći broj učesnika bio <strong>je</strong> iz Nemačke,<br />
Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedoni<strong>je</strong>, Hrvatske, Sloveni<strong>je</strong>. Predstavila su se mala i<br />
srednja preduzeća, kao i instituci<strong>je</strong> i državne ustanove sa svojim konceptima koji su u funkciji<br />
razvoja i stvaranja povoljne klime za razvoj malih i srednjih preduzeća. Tema ovogodišn<strong>je</strong>g sajma<br />
bila <strong>je</strong> žensko preduzetništvo, inovativnost, konkurentnost i društveno odgovorno poslovan<strong>je</strong> u<br />
svim aspektima poslovanja. Pored izložbenog dela sajma, organizovan <strong>je</strong> i bogat prateći program.<br />
Evropska mreža preduzetništva i NARR organizovali su poslovne susrete B2B, a Privredna komora<br />
Beograda - međunarodni Biznis forum.<br />
Potpredsednica Vlade Srbi<strong>je</strong> Verica Kalanović <strong>je</strong> na otvaranju<br />
10. Međunarodnog sajma preduzetništva “Biznis<br />
baza” kazala da <strong>je</strong> protekla godina bila teška za ekonomiju<br />
u svetu i u Srbiji naglašavajući da <strong>je</strong> u takvom vremenu<br />
hrabost biti preduzetnik. Ona <strong>je</strong> ukazala da <strong>je</strong> za naredni<br />
period i EU fokus stavila na ulagan<strong>je</strong>, podršku i razvoj malog i<br />
sredn<strong>je</strong>g preduzetništva. “To mora da bude politika u narednom<br />
periodu i vlade i Srbi<strong>je</strong> u celini. U narednom periodu mala i srednja<br />
preduzeća moraju da imaju podsticaj i kroz zakonsku regulativu,<br />
kroz olakšice i podstica<strong>je</strong> i kroz bolji rad institucija”, navela<br />
<strong>je</strong> Kalanović. „Biznis baza <strong>je</strong> manifestacija koja <strong>je</strong> na početku, pre<br />
deset godina, bila mali podsticaj za posao, razvijala se tako što <strong>je</strong><br />
postala mesto za posao, mesto na kome se povezu<strong>je</strong>, korak i put<br />
ka uspehu, ključ uspeha“, rekao <strong>je</strong> direktor Nacionalne agenci<strong>je</strong><br />
za regionalni razvoj Ivica Eždenci i dodao da danas Biznis baza<br />
donosi rešenja iz prve ruke.<br />
Trodnevni sajam, pod motom<br />
“Rešen<strong>je</strong> iz prve ruke”, namen<strong>je</strong>n<br />
<strong>je</strong> razvoju malih i srednjih preduzeća<br />
i preduzetništva. Evropska<br />
mreža preduzetništva Srbi<strong>je</strong>,<br />
čiji <strong>je</strong> koordinator Nacionalna<br />
agencija za regionalni razvoj, u<br />
saradnji sa, partnerom na pro<strong>je</strong>ktu,<br />
Privrednom komorom<br />
Srbi<strong>je</strong>, organizovala <strong>je</strong> međunarodne<br />
poslovne susrete. Sektori<br />
koji su bili zastupl<strong>je</strong>ni na međunarodnim poslovnim susretima su:<br />
Građevinska industrija i materijali, Metalska industrija, Elektro<br />
industrija i materijali, Reciklaža i obnovljive energi<strong>je</strong>.<br />
Kao i prethodnih godina, Regionalni centar za razvoj MSP i preduzetništva,<br />
kao deo mreže NARR, bio <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan od organizatora<br />
grupnog nastupa. Ove godine, Regionalni centar nastupio <strong>je</strong> u<br />
saradnji sa Gradskom opštinom Obrenovac u kojoj već nekoliko<br />
godina uspešno poslu<strong>je</strong> Preduzetnički centar Obrenovac, otvoren<br />
u saradnji sa ovom opštinom. Predstavl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> <strong>je</strong>dan deo obrenovačke<br />
agro privrede, kao i dva klastera: Agro klaster Obrenovac<br />
i Klaster cveća Obrenovac, či<strong>je</strong> <strong>je</strong> osnivan<strong>je</strong> inicirala opština Obrenovac,<br />
a pro<strong>je</strong>kte implementirao Regionalni centar za razvoj MSP<br />
i preduzetništva „Beograd“.<br />
Na izložbenom prostoru od 350m², Privredna komora Beograda<br />
nastupila <strong>je</strong> za<strong>je</strong>dno sa predstavnicima beogradske privrede,<br />
predstavnicima komora: Obrtno-pod<strong>je</strong>tniška zbornica Sloveni<strong>je</strong>,<br />
Područna privredna komora Banja Luka, Obrtnička komora Istarske<br />
župani<strong>je</strong> i predstavnicima 12 opštih udruženja preduzetnika<br />
koja posluju na teritoriji grada Beograda. Tom prilikom, predstavl<strong>je</strong>ni<br />
su i svi pro<strong>je</strong>kti Privredne komore Beograda.<br />
U sklopu Sajma, pod pokroviteljstvom Privredne komore Beograda,<br />
a u saradnji sa Srpskom asocijacijom malih i srednjih<br />
preduzeća i Konfederacijom malih i srednjih industrija Itali<strong>je</strong> –<br />
CONFAPI, organizovan <strong>je</strong> Forum članica mreže MSP asocijacija i<br />
multilateralni susreti privrednika. Deo Foruma bio <strong>je</strong> rezervisan<br />
za multilateralne poslovne susrete. Više od stotinu kompanija iz<br />
Srbi<strong>je</strong>, Hrvatske, Itali<strong>je</strong>, Makedoni<strong>je</strong>, Crne Gore i Sloveni<strong>je</strong> imali<br />
su priliku da se susretnu s potencijalnim partnerima i započnu<br />
za<strong>je</strong>dničke poslovne poduhvate.<br />
Organizatori ovogodišn<strong>je</strong> Biznis Baze su uvereni da su posetioci<br />
a pre svega izlagači potvrdili neke od odgovora na pitan<strong>je</strong> „Zašto<br />
učestvovati?“, ko<strong>je</strong> im <strong>je</strong> postavl<strong>je</strong>no u vreme pripreme ove manifestaci<strong>je</strong>,<br />
odnosno da su pronašli potencijalne poslovne partnere,<br />
ostvarili direktan kontakt sa potencijalnim poslovnim partnerima,<br />
ili ostvarili kontakte sa potencijalnim poslovnim partnerima za<br />
razvoj komercijalnih i tehnoloških partnerstava. Važno <strong>je</strong>, zbog<br />
krize koja će, kako kažu upućeni, tek da drma...<br />
86<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
sajamska sajamska industrija<br />
U FRANKFURTU NA MAJNI OD 11. DO 14. JANUARA<br />
Globalni susret poslenika tekstilne industri<strong>je</strong><br />
Kra<strong>je</strong>m novembra časopis <strong>Industrija</strong> <strong>je</strong><br />
imao prilike da se upozna sa sadrža<strong>je</strong>m<br />
predsto<strong>je</strong>ćeg sajma tekstilne industri<strong>je</strong> –<br />
Heimtextil, koji će se održati na Frankfurtskom<br />
sajmu od 11. do 14. januara 2012. Tim povodom,<br />
prezentaciju <strong>je</strong> održala Meike Kern, direktor<br />
Heimtextil-a, u organizaciji beogradskog<br />
Zodax-a.<br />
Ova prezentacija <strong>je</strong>dnog od najvećih sajamskih okupljanja<br />
u svetu u oblasti tekstilne industri<strong>je</strong>, bila <strong>je</strong><br />
prilika da saznamo i o aktuelnostima kako u oblasti<br />
samog tržišta tekstilne industri<strong>je</strong>, tako i kada se radi o<br />
predloženim trendovima za predsto<strong>je</strong>ći period. Ovi podaci su od<br />
posebnog značaja imajući u vidu aktuelnu finansijsku krizu koja<br />
pogađa globalno, samim tim i ovu granu industri<strong>je</strong>. Posmatrajući<br />
u okvirima tržišta tekstilne industri<strong>je</strong> u Nemačkoj, a prema izvorima<br />
Nemačke tekstilne i modne konfederaci<strong>je</strong>, u 2010. godini <strong>je</strong><br />
zabeležena prodaja u iznosu od 10,8 milijardi evra, što predstavlja<br />
povećan<strong>je</strong> u odnosu na 2009. S druge strane, predviđanja su<br />
da će prodaja u tekstilnoj industriji u Nemačkoj u 2011. zabeležiti<br />
11.3 milijarde evra, što <strong>je</strong> porast od 4,6% u odnosu na 2010.<br />
Prodaja tekstilne industri<strong>je</strong> tako ponovo beleži porast posle<br />
finansijske krize 2008/2009. I sektor nameštaja i opremanja beleži<br />
dobit usled pozitivnih razvoja u oblasti građevinske industri<strong>je</strong> i<br />
to od 15%, kako navodi Nemačka statistička služba.<br />
Sve su to uslovi i pretpostavke ko<strong>je</strong> će odrediti održavan<strong>je</strong> predsto<strong>je</strong>ćeg<br />
sajma tekstila „Heimtextil“ u Frankfurtu. Jedno <strong>je</strong> sigurno<br />
– ovaj sajam ima više nivoa u izlaganju. Naime, ceo sajam <strong>je</strong><br />
koncipiran u 19 izlagačkih prostora u kojima će se predstaviti<br />
razni programi primene tekstilnih proizvoda za osnovne i druge<br />
namene, kao što <strong>je</strong> opreman<strong>je</strong> prostora i nameštaja. Kao prateći<br />
deo sajma predviđeni su brojni događaji, specijalne prezentaci<strong>je</strong>,<br />
predavanja, ceremoni<strong>je</strong> dodele nagrada. Ono što odliku<strong>je</strong> ovaj<br />
sajam <strong>je</strong>ste pregledan raspored izlagačkih celina što <strong>je</strong> od koristi<br />
posetiocima sajma. I same putan<strong>je</strong> kojima će se kretati posetioci<br />
odlikuju <strong>je</strong>dnostavnost i dostupnost.<br />
Pretpostavka uspešnosti predsto<strong>je</strong>ćeg gradi se i na brojkama ko<strong>je</strong><br />
su zabeležene nakon održavanja Heimtextil-a u 2011, koji <strong>je</strong>, rečju,<br />
bio uspešan:<br />
• preko 73.000 posetilaca iz 137 zemalja – što <strong>je</strong> porast od 3%<br />
• oko 2.600 izlagača iz 60 zemalja – povećan<strong>je</strong> od 4%<br />
• novi rekord – 87% izlagača <strong>je</strong> van Nemačke<br />
• kao prvih deset gostujućih zemalja, posle Nemačke bile su<br />
Italija, Turska, Velika Britanija, Kina, Španija, SAD, Francuska,<br />
Holandija, Poljska i Rusija<br />
Sve ovo <strong>je</strong> dovoljno da se potvrdi da <strong>je</strong> Heimtextil najveći sajam<br />
u svetu u oblasti tekstila. Ipak, kako nam <strong>je</strong> direktor ovog sajma<br />
Meike Kern istakla, nivo uspeha koji dostigla ova manifestacija u<br />
2011, biće zasigurno premašen u pogledu broja prijavl<strong>je</strong>nih izlagača<br />
– očeku<strong>je</strong> se njih 350, ali i površine zakupl<strong>je</strong>nog izlagačkog<br />
prostora. Posebno, najavl<strong>je</strong>ni su brojni novi ali i izlagači koji se<br />
vraćaju na ovu manifestaciju. Biće predstavl<strong>je</strong>ne i nove modne<br />
marke ko<strong>je</strong> će prikazati svo<strong>je</strong> kolekci<strong>je</strong> proizvoda i rešenja. Sajam<br />
će svojim prisustvom obeležiti i dizajnerski studiji iz sedam zemalja:<br />
„Baolab“ – Italija, „Carlin International“ – Francuska, „Dan<br />
Pro<strong>je</strong>ct“ – Japan, „Global Color Research“ – SAD, „Stijlinstituut<br />
Amsterdam“ – Holandija, „stilbüro bora.herke.palmisano“ –<br />
Nemačka, „The Future Laboratory“ – Velika Britanija. Od njih,<br />
nemački „stilbüro bora.herke.palmisano“ predstaviće trendove<br />
za sezonu 2012/2013, i to kroz svoju publikaciju “Montage“. Već<br />
sada se može reći da su predložena 4 trenda u bojama i kvalitetu<br />
samog materijala pod sledećim nazivima: „Colour Riot“, „Dark<br />
Lux“, „Craft Industry“, „Split Clarity“.<br />
Ni <strong>je</strong>dan sajam ne bi bio to što <strong>je</strong>ste da nema zaključivanja poslova.<br />
Takav <strong>je</strong> slučaj i sa Heimtextil-om. Zato <strong>je</strong> ovaj sajam usmeren<br />
posebno na planere, arhitekte, stručnjake u oblasti upravljanja<br />
i održavanja hotela, kao i unutrašn<strong>je</strong> dekoratere. Treba znati da<br />
<strong>je</strong> 17% posetilaca upravo zainteresovano isključivo za ugovaran<strong>je</strong><br />
poslova, a taj procenat raste... U scenariju sajma predviđeni su<br />
specijalni programi, organizovane ture za arhitekte, predavanja,<br />
panel diskusi<strong>je</strong>, kao i takmičenja. Organizatori sajma su mislili<br />
i na male firme i po<strong>je</strong>dince, zanatli<strong>je</strong> koji se takođe uspešno<br />
bave tekstilom. Da bi ih zainteresovani brže i <strong>je</strong>dnostavni<strong>je</strong> našli,<br />
osmišl<strong>je</strong>n <strong>je</strong> Poslovni vodič sa kuponima kojima će biti obeleženi<br />
njihovi štandovi.<br />
Poseban naglasak predsto<strong>je</strong>ćeg Heimtextil-a biće na primeni koncepta<br />
održivog razvoja i problematici očuvanja životne sredine,<br />
korišćen<strong>je</strong>m ekološki prihvatljivih materijala, kao i primenom<br />
procesa proizvodn<strong>je</strong> koji su man<strong>je</strong> štetni za životnu sredinu. Zato<br />
se Heimtextil definiše i kao platforma za tzv. „zeleni“ tekstil. U<br />
ovom segmentu, direktor Heimtextil-a nam <strong>je</strong> istakla podatak<br />
da u Evropi i Severnoj Americi ovo tržište beleži godišnji rast od<br />
oko 10%, odnosno promet od oko 400 miliona evra. S druge strane,<br />
<strong>je</strong>dno istraživan<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> sprovedeno među posetiocima, s<br />
pitan<strong>je</strong>m koliko <strong>je</strong> po njihovom mišl<strong>je</strong>nju važan pristup u formi<br />
održivog razvoja u oblasti tekstilne industri<strong>je</strong>, sa naglaskom na<br />
ekološki i društveno prihvatljiv aspekt, govori da 81% ispitanika<br />
to vrednu<strong>je</strong> kao značajnim pristupom. Osim toga, od posetilaca<br />
sajma koji su učestvovali u anketi, njih 86% <strong>je</strong> iz Nemačke, a 79%<br />
iz drugih zemalja... Dakle, zeleno dominira ne samo kao boja,<br />
nego pre svega kao princip. Tako će biti i na Heimtextil-u januara<br />
2012. O samom sajmu Heimtexil možete se detaljni<strong>je</strong> upoznati na<br />
www.heimtextil-trends.com<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 87
sajamska industrija industrija<br />
IZBOR SAJMOVA U 2012.<br />
BEOGRADSKI SAJAM<br />
I Sajam hrane i pića - 9-12.02.<br />
IV BG Car Show - 8-14.03.<br />
49. Međunarodni salon privrednih vozila - 27-31.03.<br />
38. Međunarodni sajam građevinarstva - 24-28.04.<br />
56. Međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća<br />
- 14-18.05.<br />
2. CE&HA - Sajam potrošačke elektronike i kućnih aparata<br />
- 13-16.09.<br />
34. Međunarodni sajam grafičke i papirne industri<strong>je</strong> –<br />
26-29.09.<br />
11. PACKTECH EXPO BALKAN - 26-29.09.<br />
5. Higi<strong>je</strong>na u industriji EXPO – 26-29.09.<br />
8. CONBAK EXPO BALKAN - 26-29.09.<br />
4. FRUVEG EXPO BALKAN - 26-29.09.<br />
9. Međunarodni sajam zaštite životne sredine – Ecofair<br />
- 10-12.10.<br />
8. Međunarodni sajam energetike - 10-12.10.<br />
3. Međunarodni sajam bezbednosti ob<strong>je</strong>kata, infrastrukture,<br />
lica i poslovanja – iSEC - 5-8.11.<br />
50. Međunarodni sajam nameštaja, opreme i unutrašn<strong>je</strong><br />
dekoraci<strong>je</strong> - 12-18.11.<br />
49. Međunarodna izložba mašina, alata i repromaterijala<br />
za drvnu industriju - 12-18.11.<br />
7. Sajam etno hrane i pića - 25-28.11.<br />
11. Međunarodni sajam preduzetništva za mala i srednja<br />
preduzeća - 29.11-01.12.<br />
NOVOSADSKI SAJAM<br />
1-3. februar<br />
Međunarodni sajam automatike, robotike, mehatronike<br />
IFAM / www.ifam-rs.si<br />
Međunarodni stručni sajam industrijske i profesionalne<br />
elektronike INTRONIKA / www.intronika-rs.si<br />
21-23. mart<br />
Međunarodni sajam plastične i gumne industri<strong>je</strong> PLAST<br />
/ www.plast.si<br />
Međunarodni sajam metalurgi<strong>je</strong>, livenja i alata METAL /<br />
www.metal-rs.si<br />
4-6. april<br />
Međunarodni sajam solarne opreme, komponenti i tehnologi<strong>je</strong><br />
SOLAR / www.solar.si<br />
Međunarodni sajam za sanitari<strong>je</strong>, grejan<strong>je</strong> i klimatizaciju<br />
THERM / www.therm.si<br />
12-18. maj<br />
79. Međunarodni poljoprivredni sajam / www.poljoprivreda.sajam.net<br />
12-14. septembar<br />
Međunarodni sajam za obnovljive izvore energi<strong>je</strong> BIO-<br />
MASA / www.biomass.si<br />
Međunarodni sajam drvne industri<strong>je</strong> IET / www.iet.si<br />
Međunarodni sajam komponenti, opreme za nameštajnu<br />
industriju i interior dizajn SKONI / www.skoni.si<br />
10-14. oktobar<br />
12. sajam automobila Auto Show - Novi Sad / www.auto.<br />
sajam.net<br />
23 - 25. oktobar<br />
INVESTEXPO<br />
• 7. međunarodni sajam investicija / www.investici<strong>je</strong>.<br />
sajam.net<br />
• Dani energetike / www.energija.sajam.net<br />
88<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
sajamska industrija industrija<br />
IZBOR SAJMOVA U ZEMLJI I REGIONU<br />
NIŠKI SAJAM<br />
ZAGREBAČKI VELESAJAM<br />
Zagreb Auto Show - 22.3-1.04.<br />
Graditeljstvo - 17-21.04.<br />
BIAM - 17- 21.04.<br />
Zavarivan<strong>je</strong> - 17-21.04.<br />
Obrtništvo - 17-21.04.<br />
ŠUMADIJA SAJAM, Kragu<strong>je</strong>vac<br />
Sajam građevinarstva - 1-3.03.<br />
Stone Expo - 15-15.03.<br />
9. Sajam poljoprivrede - 13-16.09.<br />
Sajam automobila - 27-30.09.<br />
Sajam građevinarstva – 6-10.3.<br />
Sajam nameštaja i drvne industri<strong>je</strong> – 27.3-1.04.<br />
Sajam transporta i logistike – 6-9.06. ili 26-29.09.<br />
Tehnoma – 16-20.10.<br />
Agrofud – 7-10.11.<br />
Finexpo – 5-6.12.<br />
Ambienta - 10-14.10.<br />
Kolektivne izložbe stranih zemalja - 19-23.09.<br />
SAJAM SPLIT<br />
Furnitura – 7-11.3.<br />
SAFIR, sajam finansija, investicija i razvoja – 24-28.10.<br />
Međunarodni sajam SASO – 24-28.10.<br />
SARAJEVSKI SAJAM<br />
30. Međunarodni sajam šumarstva, drveta, nam<strong>je</strong>štaja,<br />
unutrašn<strong>je</strong>g uređenja i prateće drvne industri<strong>je</strong><br />
- 15-19.03.<br />
34. Međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske<br />
industri<strong>je</strong> - 28-31.03.<br />
Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, pića i roba<br />
široke potrošn<strong>je</strong> - 15-19.11.<br />
TUZLANSKI SAJAM<br />
Međunarodni sajam energi<strong>je</strong>, industri<strong>je</strong>, rudarstva u<br />
Tuzli – 5-8.06.<br />
90<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
vremeplov<br />
vremeplov<br />
Pod pojmom finansijska kriza podrazumeva<br />
se proces opšteg kontinuiranog pada tržišne<br />
cene finansijskih instrumenata, na određenom<br />
tržištu. Do pada cene dolazi zbog povećanja<br />
ponude u odnosu na tražnju, odnosno kada<br />
<strong>je</strong> opšta ponuda vrednosnih papira, u dužem<br />
vremenskom periodu, veća od njihove tražn<strong>je</strong>.<br />
Disharmonija između ponude i tražn<strong>je</strong> javlja se<br />
iz pretežno dva razloga, a to <strong>je</strong> da investitori<br />
nemaju sredstva ili ne žele da ta sredstva ulažu<br />
u harti<strong>je</strong> od vrednosti. Disharmonija nadal<strong>je</strong><br />
dovodi do pada privrednih aktivnosti odnosno<br />
sman<strong>je</strong>nja proizvodn<strong>je</strong> roba i ulsuga i njihove<br />
ponude na tržištu. Ako pri nepromen<strong>je</strong>noj tražnji<br />
ponuda opada, to neminovno vodi do rasta<br />
inflatornih uticaja usled čega novac gubi svoju<br />
dotadašnju vrednost. Takođe, kada novac gubi<br />
vrednost, dolazi i do pada kursa domaće valute<br />
u odnosu na stranu, odnosno treba izdvojiti više<br />
domaćeg novca za kupovinu strane valute.<br />
Da bi neka negativna promena na finansijkom tržištu<br />
bila nazvana krizom mora ispuniti određene uslove,<br />
odnosno mora imati posebne osobine. Za početak<br />
neophodno <strong>je</strong> da bude opšta, odnosno da zahvata<br />
veći deo finansijskog tržišta i n<strong>je</strong>gove učesnike. Negativna dešavanja<br />
na delovima finansijskog tržišta nisu toliko zabrinjavajuća i<br />
predstavljaju n<strong>je</strong>gov sastavni deo.<br />
Zatim, bitno <strong>je</strong> da <strong>je</strong> izazvana ekonomskim a ne neekonomskim<br />
uzrocima. Neekonomski uzroci nisu trajni<strong>je</strong>g karaktera i obično<br />
brzo dođu i prođu. Trajnost <strong>je</strong> takođe bitan uslov, <strong>je</strong>r kratkotrajni<br />
poremećaji se ne mogu nazivati krizom. Jedan od uslova <strong>je</strong> i da<br />
pad cena vrednosnih papira mora da bude drastičan, mali padovi<br />
se svakodnevno dešavaju, i mora da <strong>je</strong> povezan sa opštom privrednom<br />
krizom u <strong>je</strong>dnoj ekonomiji.<br />
Berzanski krahovi kroz istoriju<br />
Proces naglog rasta cena akcija na berzi naziva se berzanski bum,<br />
dok berzanski krah predstavlja njihov nagli pad i često označava<br />
početak dugotrajnih privrednih kriza i depresija. Jedan od prvih i<br />
najpoznatijih krahova desio se u Engleskoj, na Londonskoj berzi<br />
davne 1720. godine. Nazvan <strong>je</strong> „Južnomorski mehur“ (South Sea<br />
Bubble), po engleskom nazivu kompani<strong>je</strong> „South Sea Company“,<br />
koja ga <strong>je</strong> i izazvala.<br />
Devet godina pre toga, engleski parlament doneo <strong>je</strong> zakon po<br />
kom <strong>je</strong> osnovana pomenuta kompanija, kako bi se zadovoljili<br />
poverioci koji su državu kreditirali u nekoliko ratova. Umesto<br />
potraživanja, poverioci su dobili vrednosne papire kompani<strong>je</strong><br />
South Sea, koja <strong>je</strong> dobila monopol nad trgovinom između Engleske<br />
i n<strong>je</strong>nih južnih kolonija (Australija, Indija, južni delovi Afrike...).<br />
Iako se očekivalo da će kompanija ostvarivati enormne dobitke, s<br />
obzirom na n<strong>je</strong>n monopolistički položaj, ona <strong>je</strong> od početka beležila<br />
gubitke, koji su prikrivani od javnosti. Gubitak se konstantno<br />
pokrivao novim emisijama akcija i drugih hartija od vrednosti, za<br />
kojima <strong>je</strong> uvek vladala velika tražnja. Na Londonskoj berzi ove<br />
su akci<strong>je</strong> bile ubedljivo najtrgovani<strong>je</strong>, formirajući njihovu veoma<br />
visoku cenu, što <strong>je</strong> dovelo do toga da tržišna kapitalizacija kompani<strong>je</strong><br />
„South Sea“ bude oko 500 miliona funti sterlinga, što <strong>je</strong><br />
bilo pet puta više od ukupne vrednosti gotovog novca u opticaju<br />
u svim zemljama tadašn<strong>je</strong> Evrope. Tada se saznalo za velike<br />
gubtike i dogodio se prvi berzanski krah u istoriji. Cene akcija su<br />
drastično opale, postavši gotovo potpuno bezvredne, a obogatili<br />
su se samo po<strong>je</strong>dinci, među kojima Princ od Velsa, prestolonaslednik,<br />
kao i predsednik Vlade, ser Robert Valpol. Posle toga,<br />
Parlament <strong>je</strong> doneo takozvani Zakon o mehurima („Bubble Act“)<br />
u cilju zaštite investitora od sličnih obmana.<br />
U novijoj istoriji svakako <strong>je</strong> najpoznatiji berzanski krah sa kraja<br />
20-ih i početka 30-ih godina XX veka. Tokom 20-ih godina, pre<br />
svega na Njujorškoj berzi, ali i na drugim berzama u Americi, cene<br />
akcija i drugih hartija veoma su brzo rasle. Vladalo <strong>je</strong> veliko interesovan<strong>je</strong><br />
za ulaganja u njih, a veći deo ulaganja bio <strong>je</strong> na kredit,<br />
odnosno, investitor <strong>je</strong> plaćao samo deo cene određene harti<strong>je</strong><br />
(npr. od 10% do 15%), dok bi ostatak platio kasni<strong>je</strong>. S obzirom na<br />
trend rasta cena gotovo svih akcija, očekivalo se da će o roku dospeća<br />
svi biti u stanju da plate ostatak cene kupl<strong>je</strong>nih akcija, pošto<br />
će u tom trenutku moći da ih prodaju, ostvarujući kapitalnu dobit.<br />
Uzimajući kredit od brokera ili banke za plaćan<strong>je</strong> ostatka cene<br />
akcija, investitor <strong>je</strong> zalagao kupl<strong>je</strong>ne akci<strong>je</strong>, kao garanciju. Ukoliko<br />
bi cene akcija porasle, on bi ih prodavao i plaćao banci kredit sa<br />
kamatom, a ukoliko bi došlo do pada cena, invesitor bi odustajao<br />
od kupovine, ostavljajući akci<strong>je</strong> banci da njihovom prodajom<br />
namiri dug.<br />
92<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011.
vremeplov<br />
Finansijske<br />
krize<br />
Ove špekulaci<strong>je</strong> su dovele do strahovitog rasta cena akcija, daleko<br />
iznad njihove realne vrednosti što <strong>je</strong> dovelo do pravog špekulativnog<br />
berzanskog buma. Kada se shvatilo da rast akcija nema veze<br />
sa realnim ekonomskim performansama kompanija, već da <strong>je</strong> sve<br />
stvar špekulacija, dogodilo se ono što mi danas nazivamo «crni<br />
oktobar». Oktobra 1929. godine, gotovo svi učesnici na finansijskom<br />
tržištu bili su u velikim gubicima, uključujući i profesionalne<br />
investitore i stručnjake. Kada <strong>je</strong> 1933. godine kriza okončana, cene<br />
su izgubile oko 85% svo<strong>je</strong> vrednosti u odnosu na 1929. Ovaj krah<br />
naterao <strong>je</strong> američkog predsednika Ruzvelta da inicira donošen<strong>je</strong><br />
brojnih zakona u cilju sprečavanja sličnih dešavanja, a koji i danas<br />
važe. «Crni oktobar» bio <strong>je</strong> inicijalna kapisla za Veliku depresiju koja<br />
<strong>je</strong> u narednoj deceniji trajala u SAD, ali pogađajući i većinu drugih<br />
zemalja širom sveta.<br />
Poslednji veći berzanski krah zbio se 1987. godine. Od 1982. u SAD,<br />
ali i na drugim razvi<strong>je</strong>nim tržištima, vladao <strong>je</strong> veliki optimizam, koji<br />
<strong>je</strong> doveo do značajnog rasta cena akcija i indeksa. Iznenada, 19.<br />
oktobra, poznatog kao «crni ponedeljak», došlo <strong>je</strong> do drastičnog<br />
pada cena akcija, ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> dovelo da samo u <strong>je</strong>dnom trgovačkom<br />
danu indeksi opadnu za preko 20%. Ovaj udar osetile su gotovo sve<br />
razvi<strong>je</strong>ne zeml<strong>je</strong>, pa <strong>je</strong> čak na 19, od 23 razvi<strong>je</strong>ne berze, pad indeksa<br />
bio veći od 20%. Do danas nisu doneti <strong>je</strong>dinstveni zaključci o razlogu<br />
ovog kraha, ali <strong>je</strong> jasno da su psihologija mase i panika odigrali<br />
ključnu ulogu u najvećem padu u <strong>je</strong>dnom danu na Njujorškoj berzi.<br />
Kriza na Beogradskoj berzi<br />
Beogradska berza tokom posledn<strong>je</strong>g kvartala 2006. krenula <strong>je</strong> u<br />
snažan i ubrzan rast. Tokom naredna tri meseca, u prvom kvartalu<br />
2007. rast <strong>je</strong> nastavl<strong>je</strong>n i došlo <strong>je</strong> do pravog buma Beogradske<br />
berze. Pred kraj prvog kvartala, odnosno početkom maja, dosegnut<br />
<strong>je</strong> vrh, pa su tako indeksi vredeli najviše. U prva tri meseca 2007.<br />
godine indeks najlikvidnijih srpskih akcija Belex15 porastao <strong>je</strong> za<br />
čak 67,18%, međutim, kako to obično biva, posle velikog buma i<br />
rasta, sledi ciklus opadanja cena i indeksa. Ipak, inicijalna kapisla<br />
za berzanku krizu koja <strong>je</strong> pogodila Beogradsku berzu ni<strong>je</strong> bila ekonomske,<br />
već političke prirode. Izbor Tomislava Nikolića za predsednika<br />
Skupštine Srbi<strong>je</strong>, doneo <strong>je</strong> Beogradskoj berzi snažan pad cena<br />
i indeksa, pa <strong>je</strong> tako Belex15 u samo tri dana, izgubio skoro 15%<br />
svo<strong>je</strong> vrednosti. Nakon n<strong>je</strong>gove ubrzane smene, poveren<strong>je</strong> u Berzu<br />
se nakratko vratilo, ali onaj bum, koji <strong>je</strong> do početka maja trajao, ni<strong>je</strong><br />
nastavl<strong>je</strong>n. Trenutak izbora Nikolića za predsednika Skupštine može<br />
se smatrati kao početak berzanske krize koja od tada, pa sve do<br />
danas tra<strong>je</strong> na Beogradskoj berzi.<br />
Narednih šest meseci na Berzi protekli su u blagom, gotovo neprimetnom<br />
opadanju indeksa. Cene su, očigledno, bile dostigle svoj<br />
maksimum, a politička nestabilnost prevladala <strong>je</strong> razum i ekonomsku<br />
logiku u donošenju investicionih odluka.<br />
U drugom kvartalu 2007. Belex15 opao <strong>je</strong> za pola procenta, dok<br />
<strong>je</strong> u naredna tri meseca, situacija bila gotovo identična, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> ovaj<br />
indeks izgubio oko 0,75% svo<strong>je</strong> vrednosti. Međutim, dalji nastavak<br />
političke nestabilnosti, izazvan pre svega najavama o otcepl<strong>je</strong>nju<br />
Kosova i Metohi<strong>je</strong>, ali i preispitavn<strong>je</strong>m uslova dal<strong>je</strong> integraci<strong>je</strong> Srbi<strong>je</strong><br />
u Evropsku Uniju, doneli su kra<strong>je</strong>m 2007. godine snažniji i osetniji<br />
udar na Beogradsku berzu.<br />
U 2008. godini očekivao se odgovor na brojna pitanja koja su mučila<br />
investitore. Početkom februara završeni su izbori za novog predsednika<br />
Srbii<strong>je</strong>, gde <strong>je</strong> Boris Tadić odneo tesnu pobedu. Odmah<br />
narednog dana, 4. februara, indeks Belex15 skače za preko 6%,<br />
međutim, dalji rast aktivnosti na Berzi biva presečen izjavama premi<strong>je</strong>ra<br />
Koštunice, o preispitivanju dal<strong>je</strong>g pravca Srbi<strong>je</strong> u odnosu na<br />
međunarodnu za<strong>je</strong>dnicu.<br />
Malo pošto su se strasti smirile, očekivano ili ne, stigla <strong>je</strong> vest o<br />
<strong>je</strong>dnostranom proglašenju nezavisnosti Kosova i Metohi<strong>je</strong>. Za Srbiju,<br />
ali i za Beogradsku berzu, koja <strong>je</strong> već mesecima unazad bila u<br />
problemima, ovo <strong>je</strong> bio preveliki udarac, od kog će trebati meseci<br />
da se oporavi. Kako su dani odmicali, sve <strong>je</strong> bilo izvesni<strong>je</strong> da Vlada<br />
Srbi<strong>je</strong> neće dugo potrajati, što se i obistinilo u subotu 8. marta. Već<br />
u ponedeljak, Berza <strong>je</strong> doživela reakciju investitora.<br />
Nedelja od 10. do 14. marta, mogla bi se nazvati „crnom nedeljom“<br />
Beogradske berze, s obzirom na to da <strong>je</strong> u toj nedelji indeks Belex15<br />
opao za 16,85%, a najgore su prošle upravo najlikvidni<strong>je</strong> harti<strong>je</strong><br />
Beogradske berze. Iz dana u dan cene akcija su padale, često i u<br />
dvocifrenim procentima. Panična spirala straha <strong>je</strong> otpočela.<br />
Vrlo <strong>je</strong> verovatno da su dodatni udar na Berzu imali investicioni<br />
fondovi, koji, upravo, imaju za cilj sprečavan<strong>je</strong> većih gubitaka po<br />
po<strong>je</strong>dinačne, sitne investitore. U strahu da će cene akcija i dal<strong>je</strong><br />
padati, pa tako i njihove investicione <strong>je</strong>dinice u fondovima, investitori<br />
su se odlučivali na povlačen<strong>je</strong> svojih uloga. Kako fondovi imaju<br />
zakonsku obavezu da isplate investitora, morali su, u velikom iznosu,<br />
da dodatno pritisnu stranu ponude na tržištu, spuštajući cene<br />
akcija ispod svakog realnog nivoa. Akci<strong>je</strong> i onih kompanija ko<strong>je</strong> su<br />
objavile fantastične rezultate u 2007. godini nisu bile pošteđene,<br />
<strong>je</strong>r su fondovi mogli da najbrže prodaju samo najlikvidni<strong>je</strong> harti<strong>je</strong>,<br />
odnosno, upravo akci<strong>je</strong> najboljih kompanija.<br />
Konačno, čini se da <strong>je</strong> veći i dublji pad, a moglo bi se reći i krah, zaustavl<strong>je</strong>n.<br />
Prve su odreagovale kompani<strong>je</strong> Sojaprotein i Veterinarski<br />
zavod Subotica, ko<strong>je</strong> su najavile da će otkupljivati sopstvene akci<strong>je</strong><br />
na Beogradskoj berzi kako bi sprečile dal<strong>je</strong> i veće štete po sebe. Već<br />
narednog dana, ove su dve akci<strong>je</strong> najviše porasle na kontinuiranom<br />
segmentu tržišta, a taj trend <strong>je</strong> i kasni<strong>je</strong> nastavl<strong>je</strong>n. Efekti krize koja<br />
<strong>je</strong> Beogradsku berzu zahvatila polovinom 2007. i tra<strong>je</strong> do danas,<br />
objavl<strong>je</strong>ni su nedavno.<br />
<strong>Industrija</strong> 35 / decembar 2011. 93
industrijski web adresar web adresar<br />
ABB - www.abb.rs<br />
Avalon Partners d.o.o. - www.avalon.rs<br />
AxFlow GesmbH - www.axflow.rs<br />
Biznis baza – www.sajam.rs, biznisbaza@sajam.rs<br />
Eaton electric - www.eaton.com<br />
e-kapija - www.ekapija.com<br />
Elektroistok Izgradnja - www.eii.rs<br />
Festo - www.festo.rs<br />
Fluid-Mold Sistemi d.o.o. - goda.fms@gmail.com<br />
Fox Electronics - www.fox.rs<br />
FUSO – www.fuso-trucks.rs<br />
Grundfos - www.grundfos.rs<br />
Henkel - www.loctite.rs; www.360bonding.com<br />
Hydac - www.hydac.rs<br />
Ind Media Publishing - www.najbol<strong>je</strong>knjige.rs<br />
Indas - www.indas.rs<br />
Marble Team - www.marbleteam.rs<br />
Mašinopro<strong>je</strong>kt Kopring – www.masinopro<strong>je</strong>kt.co.rs<br />
Mikro Kontrol - www.mikrokontrol.rs<br />
Mikro PC - www.mikro.rs<br />
PECS – www.pecs.rs<br />
Simprolit - www.simprolit.rs, www.simprolit.ru<br />
SUPER LAB – www.super-lab.com<br />
Tecon Sistem - www.tecon.rs<br />
Tehnicom Computers - www.tehnicomcomputers.com<br />
Tehpro - www.tehpro.rs<br />
TRC Pro – www.trcpro.rs<br />
Trenwalder - www.trenkwalder.rs