Sadrzaj,uvodnik 17.indd - Industrija
Sadrzaj,uvodnik 17.indd - Industrija
Sadrzaj,uvodnik 17.indd - Industrija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>uvodnik</strong><br />
Broj 17<br />
industrija<br />
Po što va ni i ta o ci,<br />
Kao što ste ima li pri li ku da sa zna te u pret hod nom bro ju, na elu urednikog tima "Industri<br />
je" do šlo je do pro me ne. Da li su pro me ne do bra ili lo ša stvar, pi ta nje je sa hi lja du<br />
ta nih od go vo ra. Ono što je si gur no – pro me ne su ne mi nov nost, a kraj nji od go vor na<br />
pitanje može doneti samo vreme... i vi.<br />
Pro mo ci ja do ma e in du stri je u Sr bi ji i u re gi o nu, ak tiv no pra enje svetskih trendova,<br />
teh no lo ških ino va ci ja, ak tu el nih i zna aj nih de ša va nja u in du strij skom sve tu, i ni su štinu<br />
na šeg a so pi sa. To je tra di ci ja na ko joj e se za sni va ti i no vi ure i va ki kon cept.<br />
Pro me ne e se sva ka ko de si ti, ali one e pr ven stve no bi ti po sle di ca te žnje da bu de mo<br />
još sve o bu hvat ni ji, ra zno vr sni ji i, na rav no, i ta ni ji. Jed nom re ju – bo lji. To, na rav no,<br />
ni ka da ne za vi si od jed nog o ve ka, (ma bio on i ured nik!). Sva ko ko je us pe šan u<br />
ne kom po slu zna da je su šti na tog uspe ha uvek u do bro uigra nom, pro fe si o nal nom i<br />
po sve e nom ti mu. "In du stri ju" i ni upra vo ta kav tim. Zbog to ga, ni jed na pro me na ne<br />
mo že na ru ši ti njen kva li tet i stan dar de ko je pra ti.<br />
Za ovaj sa jam ski broj, po sve en gra fi koj in du stri ji, po tru di li smo se da, u okvi ru ru brike<br />
"U fo ku su", na što je mo gu e bo lji i sve o bu hvat ni ji na in pri ka že mo sta nje gra fi ke<br />
industrije kod nas i u svetu, da predstavimo najnovije tehnologije, mašine, trendove i<br />
smer u kome se raz vi ja. Že le la bih ovom pri li kom da se za hva lim svi ma ko ji su svo jim<br />
zna njem, is ku stvom i ide ja ma, po mo gli u stva ra nju ovog bro ja i ti me zna aj no do pri neli<br />
nje go vom kva li te tu.<br />
I za kraj,<br />
Pošto nijedan asopis nema drugog znaa ja, osim onog ko ji mu da ju i ta o ci, že le la bih da<br />
vas po zo vem na sa rad nju. Sva ki vaš pred log, ide ja, kri ti ka, (pa i po hva la, što da ne), bi e<br />
rado prihvae ni u ci lju po bolj ša nja va še i na še "Industrije". Adresa ured nik @bem.co.yu<br />
vam je na ras po la ga nju.<br />
S po što va njem,<br />
Ja smi na Orelj, glavni i odgovorni urednik<br />
Direktor<br />
Đorđije Kujundžić, dipl. inž. građ.<br />
/dj.kujundzic@bem.co.yu/<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Jasmina Orelj /jorelj@bem.co.yu/<br />
Tehnički urednik - design & prepress<br />
Miloš Jarić /mjaric@bem.co.yu/<br />
Uređivački odbor:<br />
• prof. dr Miloš Nedeljković, dekan<br />
Mašinskog fakulteta Univerziteta u<br />
Beogradu<br />
• prof. dr Mile Jović, Edinborough Business<br />
School, Velika Britanija<br />
• mr Miloš Đukić, dipl. inž. maš.<br />
• Miloš Hadžić, dipl. inž. el.<br />
• Goran Šćekić, SAACKE Gmbh&Co KG<br />
Pisali su u ovom broju:<br />
Marko Nedić, dipl. inž. graf. tehn.<br />
mr Miodrag Todorović<br />
Siniša Despot, dipl. inž.<br />
dr Slavica Cvetković<br />
Marketing<br />
Slobodanka Petrović, dipl. ecc.<br />
Goran Veselinović<br />
Katarina Đurić<br />
Dragana Bakić<br />
Sekretar redakcije<br />
Jelena Ristić<br />
Lektura i korektura<br />
Redakcija<br />
Apollo Graphic Production 22<br />
AVALON partners 46<br />
Bazis Event Media 36<br />
Bazis grupa 42, 58<br />
Belgravia 26<br />
Bell Inženjering d.o.o. 40<br />
Digital Printing Centar 17<br />
eKapija 6, 8, 9<br />
EL - CO d.o.o. 38<br />
Henkel Srbija d.o.o. 34<br />
Ikarbus AD<br />
K1<br />
INTEHNA BEO d.o.o.<br />
K2<br />
ITW Welding Products BV 7, 43<br />
Jumo 9<br />
Messer Tehnogas AD 48<br />
MINEL ELIP 33<br />
Nectar<br />
K3<br />
Nimel d.o.o. 25<br />
OBO Bettermann d.o.o. 3, 37<br />
Odri Print Valjevo 21<br />
Panonske TE - TO d.o.o. 47<br />
PD COMEL 51<br />
Politika AD 14<br />
ProCredit Bank<br />
K4<br />
PUPDV Srbije 44<br />
Rasina d.o.o. 39<br />
Schneider Electric 23<br />
SIEPA 13<br />
Sintermetal - EC d.o.o. 41<br />
Skener Studio "Lazić" 23<br />
Štamparija "Valjevac" 28<br />
Udruženje grafičara GrafoCentar 16<br />
Vino Župa AD Aleksandrovac 50<br />
Virmak inženjering d.o.o. 32<br />
Štampa<br />
AMD sistem, Prvomajska 110a, Zemun<br />
Izdavač<br />
BAZIS EVENT MEDIA d.o.o.<br />
Grčića Milenka 39, 11000 Beograd<br />
Za izdavača<br />
Predrag Pavišić<br />
Tel./faks:<br />
+381 11 3088 313; 3809 235; 3820 652<br />
E-mail:<br />
industrija@bem.co.yu<br />
Web:<br />
www.bem.rs<br />
Naslovna strana:<br />
Ikarbus AD, Beograd<br />
CIP - Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije, Beograd<br />
62<br />
ISSN 1452 - 3639 = <strong>Industrija</strong> (Beograd. 2006)<br />
COBISS.SR-ID 128184844<br />
4 industrija 5/2008
sadržaj<br />
Broj 1/2005 Broj 17<br />
U fokusu:<br />
Grafička industrija<br />
ULAZAK U<br />
DIGITALNU ERU 10<br />
Di gi tal na štam pa je pro me ni la gra fič ku in du stri ju i<br />
na sta vlja da je me nja. Kao što se ra ni je ce la in du stri ja<br />
iz me ni la pre la skom sa štam par ske pre se na of set teh nolo<br />
gi ju, ta ko sa da, uvo đe nje di gi tal ne pri pre me i štam pe,<br />
donosi nove organizacione, obrazovne i tržišne izazove, a<br />
štam pa ri mo ra ju da usvo je no ve teh no lo gi je, pro iz vo de i<br />
pristup marketingu.<br />
Ekologija:<br />
RIVERSNA LOGISTIKA<br />
Posetili smo: DRUPA<br />
"SVETILIŠTE" GRAFIČARA<br />
CELOG SVETA<br />
52<br />
54<br />
REFLEKTOR<br />
Pregled događaja • 6, 8, 9<br />
U FOKUSU: GRAFIČKA INDUSTRIJA<br />
Grafička industrija - nekad i sad • 12<br />
Politika AD: Tradicija koja gradi budućnost • 14<br />
Udruženje grafičara GrafoCentar: Sve na jednom mestu • 16<br />
Revolucija digitalne štampe: Digitalno raskršće • 18<br />
Apollo Graphic Production: Od pionira do lidera • 22<br />
Intervju: dr Predrag Živković, "Od štapa i kanapa, do<br />
automatizacije" • 24<br />
Štamparija "Valjevac": Jedinstvo savremene tehnologije<br />
i iskustva • 28<br />
STANDARDI<br />
Standardizacija u ofset štampi • 30<br />
AKTUELNO<br />
Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu • 33<br />
PREDSTAVLJAMO<br />
Henkel: "A brend like a friend" • 34<br />
Bazis Event Media: Kuća kreativnih rešenja • 36<br />
OBO Bettermann: Nazidna instalacija – razvodne kutije • 37<br />
Sintermetal EC d.o.o: Kvalitet – najbolja reklama! • 41<br />
MAŠINE I OPREMA<br />
Honda Power Equipment: Honda – siguran partner • 42<br />
ITW Welding Products: Invertor za zavarivanje • 43<br />
AUTOINDUSTRIJA<br />
PUPDV Srbije: Razvoj autoindustrije Srbije • 44<br />
ENERGETIKA<br />
Panonske TE-TO: Modernizacija u službi korisnika • 47<br />
PREHRAMBENA INDUSTRIJA<br />
Messer Tehnogas AD: MAP pakovanja • 48<br />
"Vino Župa" AD Aleksandrovac: Tradicijom i kvalitetom na<br />
rusko tržište • 50<br />
EKOLOGIJA<br />
Riversna logistika: Neophodnost savremene industrije • 52<br />
POSETILI SMO<br />
DRUPA: "Svetilište" grafičara celog sveta • 54<br />
VODIČ<br />
Izbor sajamskih događaja u 2008. • 58
eflek<br />
Pregled događaja<br />
IZ VOR: WWW.EKAPIJA.COM<br />
Ratifikovan Spora zum o sta bi li za ci ji i pri dru ži va nju<br />
Skupština Srbije usvojila<br />
je Za kon o po tvrđivanju<br />
Sporazuma o stabi<br />
li za ci ji i pri dru ži va nju<br />
(SSP) sa EU, koji definiše<br />
uslove za slobodan pro-<br />
Me đu na rod ni sa jam gra fič ke i<br />
pa pir ne in du stri je GRAFIMA<br />
UBeogradu se, u periodu<br />
od 17. 09. 2008.<br />
– 20. 09. 2008. odr ža va<br />
Međunarodni sajam grafič<br />
ke i pa pir ne in du stri je<br />
GRAFIMA, ko ji tra je već trideset<br />
godina i predstavlja<br />
vodeću sajamsku manifestaciju<br />
ove vrste u regionu.<br />
Upo re do sa GRA FI MOM<br />
održavaju se još dva, programski bliska<br />
saj ma: Spe ci ja li zo va ni me đu na rod ni<br />
sajam ambalaže i pakovanja, PACKTECH<br />
i Međunarodnim specijalizovanim sajam<br />
CON BAK EX PO BAL KAN.<br />
tok robe, kretanje radnika<br />
i ka pi ta la, kao i sa rad nju<br />
u ni zu obla sti - od uskla điva<br />
nja pro pi sa, do po li tičkog<br />
dijaloga i finansijske<br />
saradnje.<br />
Po tvr đen ener get ski spo ra zum sa Ru si jom<br />
akon o potvrđivanju<br />
Z Spo ra zu ma iz me đu<br />
Vlada Srbije i Ruske Federacije<br />
o saradnji u oblasti<br />
naft ne i ga sne pri vre de<br />
usvo jen je u Skup šti ni<br />
Srbije. Energetski spora-<br />
Pre ma prog no za ma Me đu na rod nog<br />
mo ne tar nog fon da (MMF),<br />
Crna Gora i Albanija zabeležiće<br />
najveći ekonomski rast<br />
ove go di ne na Bal ka nu.<br />
Cr na Go ra će, pre ma prognozama<br />
MMF, ove godine<br />
zabeležiti rast BDP od 7,2%,<br />
a albanska privreda će porasti<br />
šest od sto. MMF is ti če da<br />
će Bu gar ska i Bo sna i Her ce govi<br />
na ima ti eko nom ski rast po 5,5%<br />
Ovo go di šnji do ma ćin<br />
sajma je FUJIFILM, re nomi<br />
ra na ja pan ska fir ma,<br />
koja će obogatiti GRAFI-<br />
MU stručnim predavanjima<br />
i pre zen ta ci ja ma i<br />
ta ko upo zna ti posetioce<br />
sa novim naučnim saznanjima<br />
i trendovima u ovoj<br />
grani privrede.<br />
Kao podsticaj najboljim proizvođačima<br />
na GRAFIMI se dele priznanja stručnog<br />
žirija Beogradskog sajma za proizvode i<br />
dostignuća u različitim robnim grupama<br />
- Zlat ni, Sre br ni i Bron za ni pe čat.<br />
MMF o eko no mi ji u re gi o nu<br />
Uželji da časopis <strong>Industrija</strong> dođe na<br />
što više adresa, obaveštavamo vas<br />
da svoj primerak Industrije možete dobiti<br />
BESPLATNO!<br />
Formular za besplatne primerke Industri<br />
je na la zi se na saj tu www.bem.rs.<br />
zum sa Rusijom predviđa<br />
iz grad nju de o ni ce ga sovo<br />
da Ju žni tok kroz Sr biju,<br />
pro da ju 51% Naft ne<br />
industrije Srbije i završetak<br />
iz grad nje skla di šta ga sa<br />
Ba nat ski Dvor.<br />
do kraja godine, Rumunija 5,4%, Makedo<br />
ni ja 5, Hr vat ska 4,2, dok će srp ska<br />
privreda rasti po najmanjoj stopi<br />
u regionu, četiri odsto. Ekonomski<br />
rast ce log re gi o na u ovoj<br />
godini biće veći nego prošlogodišnji.<br />
Približavanje Evropskoj<br />
uni ji i otva ra nje tr ži šta<br />
balkanskih zemalja povećaće<br />
kon ku rent nost, što će, ka ko<br />
se navodi, otvoriti i nove šanse za<br />
razvoj balkanskih ekonomija.<br />
BESPLATNI PRIMERCI "INDUSTRIJE"!<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo<br />
da primerke časopisa šalje samo onim<br />
preduzećima i institucijama koje ispunjavaju<br />
preduslove definisane politikom izdavača.<br />
Ova ponuda važi isključivo za teritoriju<br />
Srbije.<br />
Srp ski za či ni u<br />
evrop skoj čor bi<br />
Klaster “Šumadijski cvet” iz Kragujevca<br />
sklopio ugovor sa agencijom “DZ-info“<br />
iz Ul ma, o pla sma nu za čin skog bi lja i cve ća<br />
na tržište Nemačke, Austrije i Švajcarske.<br />
To je pr vi ugo vor ta kve vr ste ko ji su do ma ći<br />
proizvođači sklopili sa partnerima iz inostranstva<br />
u oblasti poljoprivrede. Članovi<br />
ovog klastera, proizvodiće začinsko bilje<br />
i cveće koje će za potrebe zapadnoevropskog<br />
tržišta morati da zadovolji jasno određene<br />
standarde. U “Šumadijskom cvetu“<br />
se na da ju da će ovo po dići ugled nji ho vog<br />
kla ste ra, ali i obez be di ti po sao za lju de u<br />
poljoprivredi. Pored cveća i začinskog bilja,<br />
u pla nu je i sa rad nja sa dru gim kla ste ri ma<br />
oko ponude eko i seoskog turizma”.<br />
Klaster “Šumadijski cvet” potpisaće u<br />
oktobru ugovor o poslovnoj sa rad nji i sa dve<br />
britanske kompanije, “Plimut” i “Sparks”,<br />
o isporuci začinskog bilja koje će biti plasirano<br />
u supermarketima širom Britanije.<br />
Sta ro ulje kao<br />
eko lo ško go ri vo<br />
elimir Stojanović, investitor srpskog<br />
V porekla iz Nemačke, najavio je da će,<br />
početkom naredne godine, u Zrenjaninu<br />
otvoriti prvu fabriku za proizvodnju sintetičkog<br />
di ze la. Na veo je da je u iz grad nju fa brike,<br />
u ko joj bi u po čet ku bi lo za po sle no oko<br />
100 lju di, spreman<br />
da ulo ži oko<br />
50 miliona evra.<br />
Grad nja fa bri ke<br />
još nije počela jer<br />
se, prema rečima<br />
Stojanovića, još<br />
od decembra prošle<br />
go di ne če ka do zvo la od Po kra jin skog<br />
sekretarijata za zaštitu životne sredine. Po<br />
dobijanju dozvole, on najavljuje da će fabrika<br />
bi ti iz gra đe na i pu šte na u rad u ro ku od<br />
šest me se ci.<br />
Re pro ma te ri jal za pro iz vod nju će se<br />
nabavljati iz Fabrike ulja u Zrenjaninu i iz<br />
osta lih gra do va u Sr bi ji, kao i iz bro do gra dilišta.<br />
Gorivo koje bi se dobijalo preradom<br />
sta rog ulja bi lo bi eko lo ško i ve o ma kva li tetno,<br />
a kao sporedni proizvod dobijao bi se i<br />
bi tu men ko ji mo že da se ko ri sti za as falt.<br />
6 industrija 5/2008
eflektor<br />
Pregled događaja<br />
Ne mač ki “Re um GmbH”<br />
gra di fa bri ku auto de lo va<br />
u Svi lajn cu<br />
Pred stav ni ci Skup šti ne op šti ne Svi lajnac<br />
i ne mač ke fir me “Re um GmbH”<br />
pot pi sa li su ugo vor o iz grad nji fa bri ke<br />
autodelova. Fabrika bi sa radom trebalo<br />
da poč ne 1. mar ta 2009. go di ne, a u njoj<br />
bi po sao tre ba lo da do bi je 325 rad ni ka,<br />
od to ga njih 25 još<br />
u to ku iz grad nje.<br />
“Re um GmbH” će<br />
u iz gradnju fabrike<br />
in ve sti ra ti 10 mi li o na evra, a op šti na<br />
Svi laj nac je da la, bez na kna de, pet hekta<br />
ra ze mlji šta opre mlje nog kom plet nom<br />
in fra struk tu rom. Di rek tor kom pa ni je,<br />
Rolf Ri ter, iz ja vio je da ula ga nja “Re um<br />
GmbH” u Svi lajn cu ne će bi ti okon ča na<br />
1. mar ta 2009. go di ne, ka da tre ba da<br />
poč ne pro iz vod nja, već će ka pa ci te ti bi ti<br />
po ve ća va ni sve do 2012. go di ne. U fa bri ci<br />
“Reum GmbH” u Svilajncu, proizvodiće se<br />
pla stič ni de lo vi za kli ma-ure đa je u automo<br />
bi li ma ko ji će se iz vo zi ti u Ne mač ku i<br />
ze mlje Evrop ske uni je, a ne mač ki part ner<br />
namerava da uspostavi i saradnju sa kompa<br />
ni jom “Fi at”.<br />
6.883 no vih<br />
pri vred nih dru šta va<br />
Agencija za privredne registre saopštila<br />
je da je u Sr bi ji, u pr vih šest me se ci<br />
2008. osnovano 6.338 novih privrednih<br />
društava, što je za oko 8% vi še ne go u isto<br />
vreme prošle godine. Najviše registrovanih<br />
preduzeća bilo je u Beogradu (2.852),<br />
či me je na sta vljen trend od pro šle go dine.<br />
Istovremeno je, međutim, iz registra<br />
izbrisano 1.476 preduzeća, što je skoro<br />
dvo stru ko vi še ne go u isto vre me pro šle<br />
go di ne. Ina če, naj vi še no vo re gi stro va nih<br />
firmi bavi se trgovinom, konsaltingom i<br />
menadžmentom i građevinarstvom. Trenutno<br />
je u Srbiji registrovano vise od<br />
101.000 privrednih društava.<br />
Mala i srednja preduzeća u Srbiji<br />
sve vi še uče stvu ju u BDP<br />
Zatvorska firma najveći izvoznik<br />
Dok je ve ći na pred u ze ća iz Sremske<br />
Mitrovice oti šla u ste čaj, “Du brava”<br />
ra di pu nom pa rom. Sva kog rad nog<br />
dana 250 osuđenika pravi prikolice, točko<br />
ve, ba šten ske gar ni tu re, ostva ru ju ći<br />
go di šnji pri hod od 1,5 mi lion evra. Privredna<br />
jedinica “Dubrava” obavlja svoju<br />
delatnost u pet proizvodnih pogona:<br />
me tal ski, drv ni, gra đe vin ski, štam pa ri ja<br />
i kartonaža. Od oko 1.300 osuđenika, koji<br />
kaznu zatvora služe u Kazneno-popravnom<br />
za vo du, njih 250 ra di u “Du bra vi”<br />
osam sa ti dnev no, sva kog rad nog da na,<br />
uz angažman još 80 civila, direktora pogo-<br />
Pot pred sed nik Vla de<br />
Sr bi je i mi ni star na u ke<br />
Bo ži dar Đe lić i pred sed nik<br />
Evrop ske ban ke za ob novu<br />
i raz voj (EBRD) To mas<br />
Mi rou do go vo ri li su se o<br />
po dr šci EBRD-a teh no lo škom raz vo ju<br />
Ministarstvo za ekonomiju i regionalni<br />
razvoj oce ni lo je da ma la<br />
i srednja preduzeća učestvuju sa oko<br />
36% u ukup nom bru to dru štve nom<br />
pro iz vo du Sr bi je što je za oko šest od sto<br />
vi še ne go u 2004. go di ni. Nji hov uti caj na<br />
vi si nu BDP Sr bi je bio je na ni vou Bu garske,<br />
Ru mu ni je i Ma đar ske, a nešto ni ži<br />
nego u Sloveniji. Takođe, dosta je izražena<br />
i njihova spoljnotrgovinska aktivnost u<br />
2007. go di ni, pa je ta ko ovaj sek tor ostvario<br />
vi še od dve pe ti ne iz vo za i dve tre ćine<br />
uvoza Srbije. Dinamičan razvoj ovog<br />
sek to ra u pe ri o du od 2001. do 2007. je<br />
rezultat poboljšanih opštih uslova poslovanja<br />
i povećane pravne sigurnosti privred<br />
nih su bje ka ta, a na rad ovog sek to ra<br />
uticala je i intenzivna investiciona aktivnost<br />
poslednjih godina. U Srbiji trenutno<br />
posluje 318. 000 preduzeća, od čega je<br />
102.042 pri vred nih društava i 216.703<br />
preduzetnika. U ukupnom broju preduze<br />
ća sek tor MSP uče stvu je sa 99,7%, a<br />
sa mo u 2007. broj novoosnovanih MSP<br />
po ras tao je za 30.000, dok se obim nji hovog<br />
pro me ta uve ćao za 7,2%.<br />
na i maj sto ra za obu ku. Rad osu đe ni ka<br />
za sno van je is klju či vo na do bro volj noj<br />
ba zi, na osno vu pred lo ga i iz ra đe nog<br />
profila lično sti od stra ne struč nog ti ma<br />
sastavljenog od psihologa i pedagoga.<br />
U “Dubravi” rade osuđenici od jedne do<br />
20 godina zatvorske kazne, koji dobijaju<br />
pla tu u vi si ni od 20% naj ni že ce ne ra da<br />
u Srbiji.<br />
Najveći izvoz ostvaruje metalski pogon,<br />
gde se proizvode traktorske prikolice nosivo<br />
sti od 2,5 pa do 8 to na, i toč ko vi, ko ji<br />
su prošle godine izvezeni za Alžir, Egipat,<br />
Hrvatsku, Sloveniju i Makedoniju.<br />
Do go vo re na po dr ška EBRD-a teh no lo škom raz vo ju Sr bi je<br />
Sr bi je. EBRD će po dr ža ti<br />
Nacionalni savet za konkurentnost,<br />
kao i rad na osniva<br />
nju In ve sti ci o nog fon da za<br />
po dr šku ma lim i sred njim<br />
pred u ze ći ma u do me nu tehnološkog<br />
razvoja.<br />
IZ VOR: WWW.EKAPIJA.COM<br />
No vi Mic ro soft Of fi ce Small Bu si ness 2007<br />
pa ket po ni žoj ce ni<br />
Kupci u Srbiji od jeseni<br />
će ima ti pri li ku da ku pe<br />
paket aplikacija za poslovnu<br />
produktivnost Microsoft<br />
Office Small Business 2007<br />
po 22% ni žoj ce ni Ova je din stve na Majkrosoftova<br />
ponuda važi za kupce novih<br />
računara i traje do kraja septembra,<br />
a zainteresovani se za detalje mogu<br />
obra ti ti naj bli žem ovla šće nom<br />
Majkrosoftovom partneru. Microsoft<br />
Office Small Bu si ness<br />
2007 uključuje Microsoft Office<br />
Word 2007, Ex cel 2007, Po wer-<br />
Po int 2007, Outlo ok 2007 sa me na džerom<br />
za po slov ne kon tak te i Pu blis her<br />
2007. Softver je kompletno lokalizovan za<br />
srpski jezik.<br />
8 industrija 5/2008
eflektor<br />
Pregled događaja<br />
Spo ra zum o sa rad nji<br />
USAID-a i 19 op šti na u Sr bi ji<br />
Program podsticanja privrednog razvoja<br />
opština agencije USAID potpisan je<br />
sa predstavnicima Sombora, Pirota, Zaječara,<br />
Sremske Mitrovice, Valjeva, Preševa,<br />
Me dve đe i Bu ja nov ca. Te op šti ne do biće<br />
po dr šku ME GA<br />
pro gra ma USAID<br />
za privredni razvoj,<br />
marketing i promoci<br />
ju, ja ča nje upra ve, kao i bes po vrat na<br />
nov ča na sred stva. Uz po moć USAID-a od<br />
2006. godine u partnerske opštine i gradove<br />
uloženo je 346 miliona evra direktnih<br />
investicija i otvoreno 6.409 radnih mesta u<br />
270 novoosnovanih preduzeća.<br />
RTB Bor ula že 20 mi li o na evra<br />
u otvaranje tri nova ležista bakra<br />
TB Bor uložiće u otvaranje tri<br />
R nova ležišta bakra i zlata više<br />
od 20 mi li o na evra. Ka ko ka že Dragan<br />
Bojović, direktor Rudnika bakra<br />
Bor, to je naj ve će ula ga nje u srp sko<br />
rudarstvo u po sled njih 15 go di na.<br />
Novac za otvaranje tri nova rudnika<br />
osiguran je naplatom 13 miliona<br />
dolara, koje su kao garanciju za<br />
učešće na tenderima za prodaju<br />
Kombinata bakra položili austrijski<br />
A-TEC i ru mun ski Kuprom. Ostatak<br />
je zarađen zahvaljujući visokoj ceni<br />
ba kra na Lon don skoj ber zi me ta la, pa<br />
je bor ska kom pa ni ja us pe la da ostva ri<br />
do bit iz re dov nog poslovanja.<br />
IZ VOR: WWW.EKAPIJA.COM
Grafička in du stri ja<br />
ULAZAK U<br />
DIGITALNU ERU<br />
"Gra fič ku in du stri ju ka rak te ri šu<br />
multidisciplinarnost u postupci ma<br />
ko ji se pri menjuju i univerzalnost primene<br />
njenih proizvoda. Drugim re čima,<br />
sa jed ne stra ne gra fič ka in dustrija<br />
počiva na dostig nu ći ma fi zi ke,<br />
he mij ske teh no lo gi je, ma šin ske<br />
in du stri je, in ženjerstva materijala,<br />
dizajna, tipografije, poljoprivrede,<br />
šumarstva, elektronike, elektrotehnike...<br />
Međutim, ovaj od nos je uza jaman,<br />
ta ko da, sa dru ge stra ne, bez<br />
grafičke industrije ne može da se<br />
zamisli skoro nijedna oblast ljudske<br />
delatnosti. Zamislimo školu bez knjiga<br />
i sve za ka, poslanike u parlamentu<br />
bez dnev ne i re vi jal ne štam pe,<br />
penzionere bez novina, amba la žu<br />
na ko joj ni šta ne pi še i ne ma sli ka,<br />
izbore bez plakata, preduzeće bez<br />
faktura i direktora bez vizitkarte."<br />
dr Pre drag Živ ko vić<br />
Svetska grafička industrija, upore<br />
do sa IT in du stri jom, raz vi ja se<br />
ne ve ro vat nom br zi nom, zah te va jući<br />
od pro iz vo đa ča kon stant no usavršavanje,<br />
praćenje novih trendova<br />
i po što va nje stan dar da kva li te ta,<br />
uki da ju ći sta ra i stva ra ju ći ne ka<br />
nova zanimanja.<br />
Što se ti če sta nja kod nas, si tu a-<br />
cija je raznolika i prilično haotična.<br />
Dok en tu zi ja sti i od onih ma njih<br />
i od onih velikih proizvođača, ulažući<br />
ogromne napore i sred stva,<br />
pokušavaju da dostignu svetske<br />
standarde, verujući da kvalitet pre<br />
ili ka sni je mo ra da se is pla ti, još<br />
uvek ima ogro man broj ile galnih<br />
preduzeća, koje spuštaju cenu i kvali<br />
tet rada u grafičkoj industriji, dok<br />
se državna politika i dalje drži sa mo<br />
opštih mesta bez neke konkret nije<br />
pomoći.<br />
Osta je nam da se na da mo da<br />
će se stva ri iz me ni ti pre la skom iz<br />
ovog dobro poznatog tranzicionog,<br />
u ne ki dru gi pe riod, na daj mo se<br />
pro duk tiv ni ji i kon struk tiv ni ji.<br />
10 industrija 5/2008
Grafička industrija<br />
industrija 5/2008 11
Grafička industrija<br />
NEKAD<br />
I SAD<br />
Pre Dru gog svet skog ra ta, štam pa ri i ti po gra fi sa ovih prosto<br />
ra, bi li su po struč nosti znani u Evropi. Obi lazeći velike i<br />
ugledne evropske štamparije, 70-tih i 80-tih godina prošlog<br />
veka, zarad sticanja iskustva i stručnih sa zna nja, uvek se<br />
nailazilo na naše ljude koji su ta mo ra di li na od go vor nim i<br />
visoko plaćenim poslovima. U to vreme, naše ozbiljnije štamparije<br />
nisu tehnološki ni kadrovski zaostajale za Evropom.<br />
Naprotiv, u nekim aspektima su prednjačile.<br />
Pu tuj pla ne to...<br />
Početkom devedesetih godina, razvoj<br />
tehnologije, posebno svemirske, prvo se<br />
primenjuje u medicini, a onda u štamparstvu.<br />
Ofset štampa pobeđuje visoku štampu<br />
u novinskoj, a duboku u časopisnoj<br />
proizvodnji. Personalni računari umesto<br />
foto-sloga, tipografska saznanja od nekoliko<br />
vekova utkana u moćne softvere<br />
dostupne svima, pojavljuje se CTF (Compu<br />
ter to film), pa CTP (Com pu ter to pla te),<br />
pa CTPress... Mašine, radni procesi, tehnološki<br />
postupci, planiranje i organizacija<br />
postaju uvezani u jedan softversko procesni<br />
sistem rada (work-flow)...<br />
Na ža lost, to kom tih istih de ve de se tih<br />
godina, kao posledica ratova, izolacije i<br />
ekonomske krize, Srbija je zaostajala oko<br />
tri tehnološke generacije za svetom.<br />
Roland Favorit, 1980. godina<br />
Bez jasnog plana proizvodnje, sa idejom<br />
sva šta re nja, ku pu je se na o ko jef ti na po lovna<br />
opre ma ko ja je u za pad nim ze mlja ma,<br />
zbog zastarelosti, isključena iz proizvodnje<br />
kao nerentabilna.<br />
Po vra tak u bu dućnost<br />
Danas u Srbiji ima registrovanih oko<br />
3.000 štamparija. Teško je utvrditi koliko<br />
ih stvarno radi. Zakon nije precizirao šta<br />
se pod tim poj mom pod ra zu me va, kao ni<br />
vrstu i obim proizvodnje, vrstu opreme,<br />
koji su kadrovi i sa kojim profilom obrazovanja<br />
obavezni. Svega nekoliko desetina od<br />
ovog ukupnog broja ostvaruje preko 90%<br />
ukupne proizvodnje.<br />
Sve u svemu, naša štamparska industrija<br />
više nije u tehnološkom zaostatku, međutim,<br />
konkurentnost (cene, kvalitet i rokovi)<br />
je raznolika, srazmerno godinama proizvodnje<br />
opreme instalirane u pogonima.<br />
Većina mašina i uređaja na kojima se<br />
realizuju ovi poslovi proizvedena je između<br />
1980. i 1995. go di ne i bi la je u po se du najmanje<br />
dva vlasnika. Naravno, u pogonima<br />
ima i znat no sta ri je opre me, a na sre ću<br />
i one koja je proizvedena i instalirana u<br />
poslednje 2–3 godine.<br />
In du strij ski ka pa ci te ti gle da no po vr stama<br />
štam parskih robnih mar ki:<br />
a) novinska štampa – of set no vin ska<br />
rotaciona štampa. Kapaciteti u šest štampa<br />
ri ja ovog ti pa ve ći su od tre nut nih tr žišnih<br />
potreba.<br />
b) časopisna štampa – ofset aksidentična<br />
ro to štam pa. Tri štam pa ri je, od ko jih su<br />
U po nu di uslu ga sr pske gra fič ke in du stri je na la ze se sle de će obla sti: dizajniranje,<br />
fil mo va nje, sve vr ste pri pre ma za štam pu, si to štam pa, ro to štam pa, ta bač na<br />
štam pa, of set štam pa, fle xo štam pa, gra vi ra nje, štam pa na za šti će nom pa pi ru<br />
(no va ča ni ce, do ku men ta, po li se, vi ze), du bo ka štam pa, di gi tal na štam pa, pro iz vodnja<br />
poslovne galanterije, proizvodnja kartonske ambalaže, proizvodnja kartica (čip,<br />
član ske, kre dit ne, dis kont ne, iden ti fi ka ci o ne), ho lo gra mi (ori gi na ci ja, pro iz vod nja<br />
hologramske folije i nalepnica), sve vrste doradnih poslova (povezivanje, blindruck,<br />
numeracija, štancovanje, plastifikacija sjajna i mat, bigovanje, kaširanje).<br />
dve, po in staliranoj opremi moderne. Ponuda<br />
tr ži šta je ve ća od mo guć no sti pa se<br />
određeni poslovi štampaju u inostranstvu.<br />
c) štampa knjiga i merkantilne robe –<br />
ofset tabačna štampa. Nedovoljno posla<br />
za instalirane kapacitete. Desetak štamparija<br />
ima savremene tehnološke linije.<br />
d) štampa ambalaže i etiketa – of set,<br />
duboka i flekso štampa. Nedovoljno je linija<br />
spe ci ja li zo va nih za pro iz vod nju ro be,<br />
a koja može da zadovolji standarde i propise<br />
Evrop ske uni je iz ove obla sti.<br />
U tr ci s vre me nom<br />
U raz vi je ni jim evrop skim ze mlja ma,<br />
štamparsku mašinu čiji je amortizacioni<br />
vek 10 go di na, pro da ju (obič no na<br />
ta ko zva ni Is tok) po sle 4 go di ne ra da<br />
– u momentu kada je normalan redovan<br />
remont. Računica je krajnje jednostavna:<br />
sa trećinom investicije za novu (dve trećine<br />
ima od stare) dobija se najmodernija<br />
ma ši na, ko ju op slu žu je ma nje rad ni ka,<br />
koja ima veću radnu brzinu, manji škart,<br />
bo lji kva li tet i ve ći ste pen auto ma ti za ci je.<br />
Po ma ci u ovim per fo man sa ma ma ši na<br />
upravo se, uglavnom, dešavaju na četiri<br />
godine, između dva sajma DRUPA.<br />
Poređenja radi: na ofset roto aksidentičnoj<br />
mašini koja je proizvedena 2004.<br />
u od no su na 1982. go di nu rad na br zi na<br />
je po ve ća na du plo, škart je sma njen 8<br />
pu ta, broj po slu ži o ca sa 6 sma njen na 2,<br />
a osta le broj ne pred no sti da ne uzi ma mo<br />
u ob zir.<br />
U ko rak s vre me nom<br />
Vreme raznorodne proizvodnje, univerzalnih<br />
(višenamenskih) mašina i kupaca<br />
koji će navratiti – daleka je prošlost. Savremena<br />
(konkurentna) štamparska mašina,<br />
12 industrija 5/2008
Grafička industrija<br />
Trend spolj no tr go vin ske raz me ne<br />
grafičke delatnosti<br />
Grafička industrija je očigledno visoko uvozno zavisna<br />
grana. Repromaterijal za ovu granu gotovo se uopšte<br />
ne proizvodi u Srbiji. Osnovni repromaterijal je grafička harti<br />
ja i kar ton, ro to i of set pa pir ko ji či ne pre ko 95% ukup nog<br />
uvoza repromaterijala za grafičku industriju. Visina aktuelnih<br />
carinskih stopa ovih proizvoda opredeljuje način deklarisanja<br />
papira pri uvozu, tako da postoje skokovi u statističkom<br />
prikazivanju uvoza ovih grupa proizvoda.<br />
Dis ba lans iz me đu ko li či ne uve ze nog re pro ma te ri ja la i<br />
količine proizvedenih gotovih proizvoda je rezultat neobaveznosti<br />
preduzeća da prijavljuju ostvarenu proizvodnju Republičkom<br />
zavodu za statistiku.<br />
za bilo koju vrstu proizvodnje, kao svoju osnovnu postavku<br />
podrazumeva:<br />
a) računarski sistem za kontrolu i održavanje konstantnog<br />
kvaliteta kroz implementaciju svih logističkih podataka, online<br />
konverziju podataka iz pre-pressa, konzistentan kvalitet<br />
posla, neprekidnu spektometrijsku i denzimetrijsku kontrolu,<br />
ICC pro fil.<br />
b) računarski sistem za upravljanje poslovnim podacima<br />
kroz konstantnu dostupnost izveštajima iz baze podataka o<br />
svakom proizvodnom detalju, počevši od otvaranja radnog<br />
naloga sa definisanim uputstvima, količine realizovane proizvodnje<br />
u jedinicama vremena, ostvarenog škarta, potrošnje<br />
KBA Performa 74, 2004. godina<br />
repromaterijala po vrsti i jedinici mere, vremenu zastoja i njihovoj<br />
dijagnostici itd.<br />
c) auto ma ti zo va no skla di šte nje, do pre ma nje i za me na<br />
papira, automatizovano snadbevanje bojom i svim neophodnim<br />
hemikalijama.<br />
d) automatizovano dopremanje, ubacivanje i pranje štamparske<br />
forme (uko li ko se osve tlja va nje ne od vi ja na sa moj<br />
štamparskoj jedinici – CTPress).<br />
e) elektronska kontrola uz mašinsko odvajanje škarta na<br />
izlaznom aparatu i odvođenje u posebnom pravcu<br />
f) automatizovana i sinhronizovana dorada proizvoda u<br />
nastavku izlaznog aparata mašine do finalnog proizvoda i njegovog<br />
pakovanja – kao jedinstvena proizvodna linija.<br />
Ukoliko to nije moguće u potpunosti (retki slučajevi) onda je<br />
između uređaja neophodna apsolutna kompatibilnost. Ovakve<br />
mašine ili, bolje rečeno, proizvodne linije, daju proizvode koji<br />
su stopostotno u okviru važećih standarda. Ipak, neophodno je<br />
neprekidno pratiti IFRA, FOGRA i UGRA standarde, posećivati<br />
njihove seminare i biti član jedne od tih asocijacija (zavisno od<br />
vrste proizvodnje). Standardi i propisi Evropske Unije o ambalaži,<br />
pakovanju i transportu, takođe, moraju biti poznati svakom<br />
štamparu. in<br />
industrija 5/2008 13
ufokusu<br />
Politika AD<br />
TRA DI CI JA KO JA GRA DI<br />
BUDUNOST<br />
POLITIKA AD - najstarija štamparska<br />
i no vin ska ku ća na Bal ka nu,<br />
predstavlja jedin stve ni sim bol<br />
naše kulture, izdavaštva, tehnologije<br />
i novinarstva i vodeću institu<br />
ci ju ove vr ste kroz sve bur no i<br />
uzbudljivo vreme svog postojanja.<br />
Li der ska mi si ja<br />
Spajajući tradiciju, kvalitet i iskustvo,<br />
Politika AD predstavlja lidera u štamparstvu<br />
na našim prostorima, neprekidno<br />
uvodeći nove tehnologije zahvaljujući kojima<br />
je u prilici da kupcima pruži kvalitetne<br />
proizvode. Kada je u pitanju izdavaštvo,<br />
misija Politike definisana je na podizanju<br />
kva li te ta ča so pi sa, ka ko sa dr žaj no, ta ko i<br />
dizajnerski. Politika se, osim štampe, bavi<br />
i izdavaštvom knjiga i magazina (Bazar,<br />
Politikin Zabavnik, Ilustrovana Politika,<br />
Ana, Viva, Huper, Svet kompjutera, Enigmati<br />
ka), dok dnev ni list iz la zi u okvi ru ćer ke<br />
firme "Politika novine i magazini".<br />
Poslovanje Politike AD, pre svega je<br />
zasnovano na kvalitetu. U skladu sa tim,<br />
sve ma ši ne u pro iz vod nom lan cu ove<br />
štamparije, od pripreme za štampu, preko<br />
same štampe, do dorade i pakovanja,<br />
svojim kvalitetom garantuju standard i<br />
kvalitet krajnjeg proizvoda.<br />
Uvek u ko rak s vre me nom<br />
1921. go di ne, Po li ti ki na štam pa ri ja<br />
dobija novinsku rotaciju. To predsta vlja<br />
odlučan tehnološki iskorak u odnosu na<br />
celu tadašnju konkurenciju. Do sredine<br />
dvadesetog veka, Politikina štamparija<br />
imala je najveće kapacitete za novinsku<br />
produkciju u čitavoj srednjoj Evropi.<br />
Ko mo ri 38 LR<br />
Nova Komori 38 LR-438/1250 rotacija udvostručuje kapacitete štamparije u roto<br />
štampi. Ova 32-stranična rotacija daje mnogo više mogućnosti u izradi grafičkog<br />
proizvoda, kod srednjih i velikih tiraža povećava efikasnost, a pogotovo efektivnost,<br />
jer u značajnoj meri (skoro duplo) smanjuje vreme štampe. Pored toga ubrzava i<br />
pro ces do ra de pri me kom po ve zu i pri po ve zu ži com, jer upo la sma nju je broj rad nih<br />
stanica, što omogućava i angažovanje manjeg broja radnika na ulaganju. Kod tvrdog<br />
poveza, poveza koncem i poveza sa integralnim koricama, upola smanjuje broj tabaka<br />
i time povećava efektivnost rada, smanjujući u značajnoj meri vreme šivenja.<br />
Pri pre ma za štam pu<br />
Priprema za štampu u Politici<br />
AD ra di se na naj sa vremenijim<br />
termalnim CTP uređajima, firme<br />
Kodak (bivši Creo), proizvedenim<br />
2007. go di ne. To su Magnus<br />
4570 Qu an tum i Trend set ter<br />
800 III Qu an tum, kapaciteta po<br />
16 plo ča na sat. Štam par ske forme<br />
ko je se na nji ma osve tlja va ju,<br />
raz vi ja ju se na dve ma ši ne Kodak<br />
PlateTech 135 Processor.<br />
Ro to štam pa<br />
Tri heat set roto akcidenične ofset mašine,<br />
dve 16-stra nič ne - Ko mo ri S 38 i Komori<br />
S 38i, i jed na 32-stra nič na - Komori 38<br />
LR-438/1250, pružaju mogućnosti koje<br />
čine Politiku AD jednom od, po kapacitetu<br />
i kva li te tu, naj ve ćih štam pa ri ja kod nas.<br />
Ko mo ri ma ši ne da ju kva li te tan oti sak i<br />
smanjuju makulaturu na minimum. Korišće<br />
nje iste ši ri ne rol ne na sve tri Ko mo ri<br />
mašine, daje mogućnost da se jedan proiz<br />
vod od vi še ta ba ka štam pa na vi še ma šina,<br />
a da to ne pro iz vo di ni ka kve pro ble me<br />
u nje go voj do ra di pri po ve zi va nju. Ceo<br />
proces se odvija uz konstantnu denzitometrijsku<br />
i spektrofotometrijsku kontrolu<br />
14 industrija 5/2008
u fokusu<br />
Politika AD<br />
i praćenje kvaliteta štampe, što garantuje<br />
vrhunski kvalitet krajnjeg proizvoda.<br />
Ta bač na štam pa<br />
Pored rotacionih ofset mašina, u sklopu<br />
proizvodnog lanca nalazi se i Rapida 105<br />
firme KBA, osmobojna tabačna ofset mašina,<br />
potpuno automatizovana, sa digitalnim<br />
sistemom kontrole. Rapida 105 ima<br />
osam štamparskih jedinica - po četiri boje<br />
na obe strane tabaka. Maksimalni format<br />
ta ba ka je 1050 mm x 720 mm, mak si malna<br />
br zi na štam pe je 12.000 oti sa ka na<br />
sat, a mo gu će je štam pa ti na pa pi ri ma<br />
gramature od 60-300 g/m 2 .<br />
Uz ove vr hun ske si ste me za ro to i ta bačnu<br />
štam pu, ja sno je da ne po sto ji ono što<br />
ne mo že da se od štam pa u ovoj ogrom noj<br />
štampariji.<br />
Ko nac de lo kra si<br />
2006.<br />
- 28. Gra fi ma – sa jam gra fič ke i pa pirne<br />
industrije:<br />
• Robna grupa Časopisi i revije: Srebrni<br />
pečat za časopis Huper<br />
• Specijalno priznanje Privredne komore<br />
Srbije za kvalitet u grafičkoj industriji<br />
• Grand Prix Udru že nja eko nom skih<br />
propagandista za najbolji promotivni<br />
nastup<br />
2007.<br />
- Plaketa i priznanje povodom 150<br />
godina Privredne komore Srbije<br />
Kvalitetna finalna obrada knjiga, ča sopisa<br />
i ostalog štampanog materijala predsta<br />
vlja iz u zet no va žnu fa zu u grafičkoj<br />
industriji. Naravno, pored kvaliteta štampe<br />
i bo ja, stra ni ce knji ge ko je me ko<br />
padaju ne zatvaraju ći se i čvrst, kva li te tan<br />
po vez, pr vi su ko ji za pa da ju za oči krajnjem<br />
kup cu. Ma ši ne za du že ne za fa zu<br />
dorade odštampanih tabaka, svojim kvalite<br />
tom, u sva kom po gle du, sto je ra me uz<br />
rame sa savremenim mašinama pripreme<br />
i štam pe.<br />
Prva u nizu je linija za sečenje papira<br />
Perfekta 115, proizvedena 2006. godine,<br />
koja sadrži vagu - brojačicu tabaka i liftove<br />
za podizanje i spuštanje paleta. Odlikuje je<br />
visok stepen automatizacije što u mnogome<br />
ubrzava proizvodni proces. Tabaci se,<br />
zatim, savijaju na tri savijačice MBO B1<br />
formata. Uređaj za savijanje geografskih<br />
karata i sličnih proizvoda na jednoj od njih,<br />
otvara i mogućnost proizvodnje specifičnih<br />
vrsta štampanih proizvoda.<br />
Po ve zi<br />
Pri zna nja<br />
Pr vi broj li sta Po li ti ka, ruč no je, u privatnoj<br />
štampariji Dimitrija Dimitrijevića,<br />
slo ži lo osam rad ni ka, a pre lom je lič no<br />
iz vr šio - flah-druk teh ni kom - pr vi "me ter"<br />
i glavni slovoslagač, Kosta Sekulić. Od<br />
samog nastanka, Politiku je karakterisao<br />
originalan vizuelni i grafički izgled, počev<br />
od ne sva ki da šnjih slo va u svom na slo vu,<br />
pa na da lje. No vi ne su ta da štam pa ne<br />
posredstvom olovnog sloga. Slova su<br />
• Ži ča ni po vez<br />
Mašine firme Müller Martini - Bravo-<br />
Plus, sa 7 sta ni ca za ta ba ke, sta ni com<br />
za korice i stanicom za lepljenje kartica,<br />
proizvedena 2006. godine i PrimaPlus sa<br />
10 stanica za tabake i stanicom za korice,<br />
mogu da postignu maksimalnu brzinu do<br />
12.000 pri me ra ka na sat.<br />
• Me ki po vez<br />
Li ni ja KOL BUS KN-473; ZU-841;<br />
HD150B, za me ki po vez to plim le pljenjem,<br />
pro iz ve de na 2005. go di ne, sa sto ji<br />
se od ma ši ne za sa ku plja nje ta ba ka (18<br />
sta ni ca), ma ši ne za me ki po vez to plim<br />
lep kom, i tro re za ča. Li ni ja mo že da po vezu<br />
je knji ge for ma ta od 100 x 125 x 3<br />
- 29. Gra fi ma – sa jam gra fič ke i pa pirne<br />
industrije:<br />
• Rob na gru pa Knji ge: Zlat ni pe čat za<br />
knjigu Srbi i Jerusalim<br />
• Robna grupa Časopisi i revije: Srebrni<br />
pečat za časopis Arsenal<br />
• Robna grupa Kalendari: Zlatni pečat<br />
za kalendar Politike AD za 2008. godinu<br />
• Zlat ni pe čat za ukup ni kva li tet na 29.<br />
Grafimi<br />
• Grand Prix Udru že nja eko nom skih<br />
propagandista za najbolji promotivni<br />
nastup<br />
mm do 320 x 390 x 60 mm i mo že da<br />
do stig ne mak si mal nu br zi nu do 8.000<br />
ci klu sa na sat.<br />
• Tvr di po vez<br />
Li ni ja za tvr di po vez sa sto ji se od ma šine<br />
za le plje nje pred li sta COL MA TIC 55,<br />
koja podržava formate od 100 x 150 mm<br />
do 280 x 450mm i mo že da po stig ne do<br />
5.000 tak to va/h, ma ši ne za sa ku pljanje<br />
ta ba ka KOL BUS KN 473 (18 sta ni ca,<br />
8.000 taktova/h), i automatske šivaće<br />
ma ši ne GRAFOTEC, tip ASTRO NIC 180,<br />
maksimalne brzine 180 taktova u min,<br />
Auten tič nost kao brend<br />
slagana ručno, jer prave štamparske (a<br />
posebno rotacione) mašine tada nisu<br />
po sto ja le. Naj ve ći pro blem pra vi la su<br />
slova kojima su štampani naslovi. Prvo<br />
zaglavlje Politike projektovao je sam osnivač<br />
i vla snik Vla di slav Rib ni kar. On je<br />
sam kon stru i sao slo va ko ja su mu bi la<br />
potrebna za ispisivanje imena novina.<br />
Ta kvo pi smo se ni je mo glo na ći ni u jednoj<br />
grafičkoj radionici.<br />
koja podržava formate od 75 x 150 mm,<br />
do 320 x 420 mm.<br />
Na liniji KOL BUS KN-473; ZU-841;<br />
HD150B vr ši se pri pre ma knji žnog blo ka i<br />
izrada tvrdih korica. KOL BUS DA 260 predstavlja<br />
automatsku liniju za izradu korica.<br />
Format otvorene korice može da ide od<br />
205 x 140 mm do 670 x 390 mm, a br zi na<br />
joj je do 2.400 na sat. In te gral ne ko ri ce se<br />
izrađuju na mašini PETRATTO SAB 100<br />
di gi tal, ko ja po dr ža va for mat pa pi ra od<br />
200 x 150 mm do 1000 x 800 mm, du ži nu<br />
klap ni od 10 do 300 mm, de blji nu pa pi ra<br />
(kar to na) od 60 do 500 g/m 2 , a mo že da<br />
postigne mehaničku brzinu do 80 m/min.<br />
Linija za doradu knjiga KOL BUS BF 511<br />
služi za zaobljavanje, koričenje i presovanje<br />
knji žnog blo ka u čvr ste, flek si bil ne ili<br />
plastične korice, Mehanička brzina joj je<br />
do 30 tak to va u mi nu ti, a for ma ti knji žnog<br />
blo ka mo gu da idu od 70 x 100 x 2 mm do<br />
305 x 375 x 80 mm.<br />
I na kra ju, KOL BUS SU H 640 ko ji je<br />
zadužen za postavljanje omota, dok se<br />
gotovi proizvodi uvijaju u foliju na mašini<br />
Hugo Beck.<br />
Neophodno je naglasiti, da pored vrhunske<br />
opre me, ko ja mo že da po dr ži ogrom ne<br />
tiraže i složene zahteve klijenata, dušu ove<br />
štamparije čini dobro organizovan, kvalitetan<br />
struč ni tim lju di, ko ji su za pra vo i naj važniji<br />
garant kvaliteta proizvodnje i koji čine<br />
Politiku AD liderom u svojoj oblasti.<br />
Kon takt:<br />
Ljiljana Čorokalo<br />
ko mer ci jal ni di rek tor, Politika AD<br />
Tel. 011 3373 417 i 3373 405<br />
E-mail: lj.co ro ka lo@ po li ti ka-ad.com<br />
in fo@ po li ti ka-ad.com<br />
industrija 5/2008 15
ufokusu<br />
Udru že nje gra fi ča ra Gra fo Cen tar<br />
Sve na jed nom me stu<br />
Kao što se sama grafička tehnologija više<br />
ne osla nja na tra di ci ju, već na no ve teh nolo<br />
gi je i njen raz voj, ta ko se i udruženje<br />
grafičara GrafoCentar ne diči tradicijom,<br />
već praćenjem razvoja grafičke tehnologije,<br />
informisanjem, edukacijom i servisom usluga<br />
koji je dostupan svima čije je interesovanje<br />
vezano za grafičku tehnologiju.<br />
K<br />
onstantan razvoj grafičke tehnologije, savremena<br />
oprema i njihove mogućnosti, dovode do gomile<br />
pi ta nja i sum nje u pra vi iz bor. In for mi sa njem<br />
u vidu edukativnih seminara i prezentacija, želimo da<br />
približimo i pojasnimo tehničke karakteristike sa praktičnim<br />
iskustvom. Ovu vrstu konsaltinga značajno nam je<br />
olakšala saradnja sa domaćim i inostranim kompanijama<br />
koje proizvode i distribuiraju grafičku opremu, a koja je<br />
do sada bila na zavidnom nivou i omogućila našim članovima<br />
da dođu do potrebnih informacija<br />
pre sa mog in ve sti ra nja. Ta ko đe, do tič ni<br />
seminari i prezentacije uvek su i svima<br />
do stup ni na na šoj web adre si u pu nom<br />
izdanju, a za sva dodatna pitanja otvorili<br />
smo po seb nu stra nu Fo rum, na ko joj svaki<br />
seminar ili prezentacija ima posebno<br />
mesto upravo za dopunske odgovore i<br />
objašnjenja koje daju najstručniji grafički<br />
radnici iz određene oblasti.<br />
Ber za gra fič ke opre me<br />
Prilikom investiranja u novu tehnologi<br />
ju ili no vu opre mu, jed na ko je va žno<br />
regulisati postojeće, odnosno stare radne linije. Sa tim u<br />
ve zi, obez be di li smo deo na na šoj web adre si ko ja se ba vi<br />
isključivo polovnom grafičkom opremom. Nije nas iznena<br />
di lo što je upra vo taj deo i naj po se će ni ji, jer oku plja ne<br />
samo grafičare iz naše zemlje, već veliki broj zainteresovanih<br />
za na šu po lov nu opre mu iz su sed nih ze ma lja, ali i one<br />
grafičke kompanije koje nude polovnu opremu iz zemalja<br />
zapadne Evrope.<br />
Pro boj na evrop sko tr ži šte<br />
Jedan od glavnih problema u grafičkoj industriji je proši<br />
re nje tr ži šta, po go to vo što no va teh no lo gi ja nu di ka paci<br />
te te ko ji mo ra ju da se po pu ne ka ko bi se ona sa ma po<br />
se bi uop šte is pla ti la. Tre nut no na na šem tr ži štu vi di mo<br />
kon ku ren ci ju či ja je bor ba za sno va na na pa du ce na<br />
usluga, što onemogućava brži razvoj i nova investiranja,<br />
već naprotiv ide korak unazad, pa radi konkurentnosti<br />
za dr ža va se sta ra teh no lo gi ja ili se opre de lju je za lo ši ju<br />
ali isplativiju no vu ili po lov nu opre mu. Za to je pri mar ni<br />
za da tak na šeg udru že nja<br />
prezentovanje srpske grafičke<br />
industrije u inostranstvu,<br />
a po no vo nam za datak<br />
znat no olak ša va na ša<br />
web adre sa na ko ju usmera<br />
va mo sve za in te re so vane.<br />
Po sta vi li smo ba ne re<br />
naših grafičkih kompanija<br />
sa di rekt nim lin ko vi ma na<br />
nji ho ve saj to ve pre ko ko jih<br />
se pred sta vlja ju na šem i<br />
stra nom tr ži štu, a u sa rad nji sa gra fič kim or ga ni za ci jama<br />
i udru že nji ma iz mno gih ze ma lja kon stant no po ku šava<br />
mo da ani mi ra mo ino stra no tr ži šte.<br />
Obo stra na ko rist<br />
Udru že nje je u sva kom<br />
trenutku spremno da odgovo<br />
ri, po sa ve tu je, uputi ili<br />
po kre ne od go va ra ju ću<br />
ak ci ju na zah tev svo jih<br />
čla no va. U že lji da bu demo<br />
do stup ni svi ma i da<br />
olak ša mo kon takt, pristup<br />
in formacijama, ali i<br />
efi ka snost, na ša ba za je<br />
postavljena na web adresi<br />
www.gra fo cen tar.com<br />
Na rav no, sve ak tiv no sti na šeg udru že nja su usko<br />
ve za ne i za rad sa na šim mla dim čla no vi ma, stu den tima<br />
grafičke tehnologije i đacima. Samo protekle godine<br />
organizovano smo vodili grupe naših mladih članova na<br />
raz ne pre zen ta ci je gra fič ke opre me i<br />
edukativne seminare o grafičkim repromaterijalima,<br />
novim tehnologijama, softveru<br />
i standardizaciji u grafičkoj industriji.<br />
Takođe, članove koji su pokazali najviše<br />
entuzijazma preporučili smo našim vodećim<br />
grafičkim kompanijama i možemo se<br />
po hva li ti da su sa da u stal nom rad nom<br />
od no su i to na od go vor nim i zah tev nim<br />
rad nim me sti ma.<br />
Olakšavajući mladim članovima da lakše<br />
do đu do slo bod nih rad nih me sta,<br />
olakšavamo i grafičkim kompanijama da<br />
pro na đu ade kva tan ka dar i to na taj na čin<br />
što smo na na šoj web adre si odvo ji li po seban<br />
deo na ko me se na la zi CV sva kog na šeg čla na, svr šenog<br />
stu den ta i kva li fi ko va nog gra fič kog rad ni ka.<br />
Pored toga, potpisali smo ugovor sa školama računara<br />
i web akademijama i omogućili popuste za pohađanje kurseva<br />
iz grafičkog i web softvera. Organizovali smo praktičnu<br />
nastavu u našim najsavremenijim studijima za pripremu<br />
i štamparijama kako bi studenti lakše spojili teorijsko<br />
znanje sa praktičnim iskustvom i još mnogo to ga.<br />
Jedna od aktuelnih akcija pokrenuta je upravo zbog<br />
potrebe grafičkih kompanija za usavršavanjem i legalizacijom<br />
softvera. Potpisanim ugovorima sa kompanijama<br />
koje distribuiraju softver, omogućili smo brojne<br />
pogodnosti našim članovima, kao što su značajni popusti<br />
u ce ni i flek si bil ni na či ni pla ća nja, kon sul ta ci je<br />
vezane za optimalnu nabavku i postprodajnu podršku.<br />
Odgovor naših članova je bio izuzetan, a pored prilične<br />
uštede u ekonomskom smislu, pouzdanost i profesiona<br />
li zam u ra du je sa da na mno go ve ćem ni vou.<br />
16 industrija 5/2008
Re vo lu ci ja di gi tal ne štam pe<br />
DIGITAL NO RAS KR ŠE<br />
Digitalna štampa je promenila grafičku industriju i nasta vlja<br />
da je menja. Kako kancelarijska, tako i štampa velikih formata,<br />
pro u zro ko va le su po ve ća nje pro duk tiv no sti, pri la go dlji vost<br />
marketinških veština i tehnologija vezanih za komunikacije<br />
ba zi ra ne na štam pi. Kao što se ra ni je ce la in du stri ja iz me ni la<br />
prelaskom sa štamparske prese na ofset tehnologiju, tako<br />
cela industrija sada, ponovnim uvođenjem digitalne pripreme<br />
i štam pe, do no si no ve or ga ni za ci o ne, obra zov ne i tr ži šne iza zove,<br />
a štampari moraju da usvoje nove tehnologije, proizvode i<br />
pristup marketingu.<br />
TEKST: SI NI ŠA DE SPOT, DIPL. INŽ.<br />
D<br />
i gi tal na štam pa se da nas na la zi<br />
na onom me stu gde se of set<br />
štam pa na la zi la 1968.<br />
Od ja nu a ra do mar ta 2008. pro fe sor<br />
F. Ro ma no, sa ti mom stu de na ta sa<br />
Ro če ster ske ško le pri ku pio je i ob ra dio<br />
619 in ter vjua sa vla sni ci ma štam pa ri-<br />
ja, na ru či o ci ma i osta lim uče sni ci ma<br />
u po slu, u po ku ša ju da ura di pre gled<br />
di gi tal ne štam pe da nas, sa pro jek ci jom<br />
bu du ćeg raz vo ja do 2020. Pro jek ci ja<br />
je ura đe na na ba zi ana li ze tren do va i<br />
si mu la ci jom na ra ču nar skim mo de lima.<br />
Dobijeni obimni izveštaj predstavlja<br />
re pre zen ta ti van pre sek in du stri je na<br />
glo bal nom ni vou.<br />
Ključ ni na la zi<br />
Ko li či na štam pa nog ma te ri ja la<br />
sma nju je se u in du stri ja li zo va nim<br />
na ci ja ma, ali ra ste u na ci ja ma u<br />
raz vo ju, ba zi ra no pre sve ga na ce ni<br />
radne snage;<br />
Troškovi štampanja ra stu br že od<br />
cene koja se naplaćuje za proizvode<br />
štampe i štamparske usluge;<br />
Konkurencija na po lju štam pe po staje<br />
globalna, posebno u štampanju<br />
knji ga, ambalaže i ostalih vremenski<br />
neosetljivih proizvoda;<br />
Broj komercijalnih štamparija opada,<br />
uglav nom kroz kon so li da ci je i<br />
ukrupnjavanja u sektoru;<br />
Nova vrsta kopirnica sa digitalnom<br />
štampom evoluira - prerastajući u<br />
mikro štamparije;<br />
Kupci štamparskih usluga centralizuju<br />
i konsoliduju svoje porudžbine<br />
preko interneta;<br />
Digitalna štampa preuzima značajan<br />
deo prihoda koji su tradicionalno<br />
pri pa da li of set štam pi;<br />
No ve uslu ge, osim tra di ci o nal nih<br />
štamparskih, i povećana efikasnost<br />
pri kontroli troškova, postaju sve značajniji<br />
kod održavanja nivoa profita;<br />
Nedostatak iskusne radne snage<br />
evi den tan je kod da va la ca uslu ga<br />
štampanja, i to podjednako kod klasičnih<br />
štamparskih zanimanja kao i<br />
kod novih, poput programiranja baza<br />
podataka, pripreme i marketinga;<br />
Marketing putem poštanskih uputnica<br />
i tran sak ci ja spa ja se u je din stven,<br />
a unakrsni marketing raste. Moderan<br />
štam par se sve vi še osla nja na marketing<br />
u digitalnim medijima;<br />
Of set štampari sa di gi tal nom štampom<br />
iskazuju veći profit od klasičnih.<br />
18 industrija 5/2008
u fokusu<br />
Re vo lu ci ja di gi tal ne štam pe<br />
Glo bal no se lo<br />
Neki štampani proizvodi, koji uključuju<br />
u svoju izradu i pojedine elektronske komponente<br />
uzrokovali su neobične globalne<br />
odnose. Zavod za štampu američke vlade<br />
ugo vo rio je sa dve evrop ske kom pa ni je proizvodnju<br />
računarskog čipa sa antenom,<br />
ali sve se to skla pa u fa bri ci na Taj lan du.<br />
Pra zni pa so ši pu tu ju u Evro pu, gde se<br />
mikročipovi ubacuju u korice, a zatim se<br />
ša lju na Taj land gde im se do da je ra dio<br />
antena. Ne postoje američke kompanije<br />
koje proizvode biometrijske delove za elektronske<br />
paso še. Ta ko da se oni tran sportuju<br />
iz SAD-a u Evro pu, ko ja je pred vod nik u<br />
radio identifikacionoj tehnologiji, a odatle<br />
u Aziju, sigurnim transportima, ponekad i<br />
u oklopnim vozilima.<br />
U Severnoj Americi i Zapadnoj Evropi<br />
pa pir uče stvu je sa tre ći nom ce ne u troško<br />
vi ma štam pe. U Azi ji, uče stvu je sa<br />
50% što po ka zu je ko li ki je udeo ce ne<br />
radne snage u proizvodnji. Azija sada ima<br />
pred nost u nad ni ca ma i ni ka kvu zna čajnu<br />
ba zu iz gra đe nih po go na, što kom pleti<br />
ra uvo zom sta re i po lov ne teh no lo gi je<br />
sa za pa da. Gu bi tak po slo va štam pa nja<br />
po go dio je mno ge ge o graf ske sek to re:<br />
No vi Ze land je iz gu bio po sao u ko rist<br />
Austra li je, a Austra li ja u ko rist Ma le zi je.<br />
Sin ga pur je iz gu bio po sao u ko rist Ki ne,<br />
kao i Evro pa i Se ver na Ame ri ka. Pr vi put<br />
u isto ri ji štam pa nja, za pad ne kom pa ni je<br />
su pri mo ra ne da iz jed na če mar ke ting,<br />
ka ko po ru či o ci ma uslu ga, ta ko i nji ho vim<br />
kup ci ma.<br />
I is pod po di zvo đa ča po di zvo đač<br />
Broj isporučenih robnih kontejnera iz<br />
Azi je u Evro pu po ras tao je 2007. za 7%.<br />
Kontejneri eliminišu krađe, gu bit ke, mo gu<br />
se koristiti za prenos hrane koja gubi na<br />
težini drugim metodama, što čini produkciju<br />
prehrambenih proizvoda globalno<br />
dostupnom. Većina tih kontejnera sadrži<br />
proizvode proizvedene u Aziji i spakovane<br />
u kutije (štampane!) sa nalepnicama<br />
(štampanim!), sa pojedinačnim pakova-<br />
nji ma (štam pa nim!), pa čak i uput stvi ma<br />
za upotrebu (takođe štampanim) na lokalnom<br />
je zi ku. Ca rin ski slu žbe ni ci ca ri ne<br />
proizvode, ali ne i štampane stvari. Može<br />
se samo pretpostaviti količina posla koja<br />
je izgubljena za evropske i američke štamparije<br />
(i štamparije drugih zemalja) zato<br />
što se pro iz vod na ba za iz tih ze ma lja i<br />
da lje se li u Azi ju. Sva ka na ci ja se tru di da<br />
ostvari balans između trgovine i podrške<br />
lokalnoj industriji koja izvozi. Danas, Kina,<br />
Indija i druge azijske zemlje predstavljaju<br />
"radne konje" svetske trgovine, zahvaljujući<br />
njihovim niskim nadnicama. Japan je<br />
bio u sličnoj poziciji posle drugog svetskog<br />
ra ta, ali je ži vot ni stan dard po ras tao, a<br />
paralelno i kvalitet proizvodnje. Za Japanom<br />
je do šla Ju žna Ko re ja i do go di la se<br />
ista stvar.<br />
Da nas, Ki na i dru ge na ci je u Azi ji, na predu<br />
ju sa ni skom ce nom ra da. Nji hov standard<br />
života se, međutim, povećava, i kapital<br />
mo že da ode u dru ge re gi o ne sve ta.<br />
Ironično je da, danas, Kina ugovara kao<br />
po di zvo đa če ne ke kom pa ni je iz Vi jet nama<br />
za to što su nji ho ve nad ni ce ni že od<br />
kineskih.<br />
"Ze le ni po tro ša či" ču va ri<br />
stan dar da<br />
"Bi ra ju ći evrop sku štam pa ri ju, na ruči<br />
o ci pokazuju da su sve sni po tre be<br />
da se za šti ti oko li na i mo gu bi ti si gur ni<br />
da su rad ni uslo vi u toj štam pa ri ji fer i<br />
korektni, čime demonstriraju brigu za<br />
važne socijalne činioce našeg društva",<br />
sto ji u uvo du bro šu re "Za što ra di ti sa<br />
evrop skom štam par skom in du stri jom ",<br />
u izdanju Intergrafa. Navodi se takođe,<br />
da evrop ske kom pa ni je po štu ju vi so ke<br />
eko lo ške stan dar de, da su to uglav nom<br />
po ro dič ne kom pa ni je sa vi so kom so cijal<br />
nom sve šću u ko ji ma za šti ta oko li ne<br />
po sta je ključ ni za štit ni fak tor.<br />
Ekološki zakoni usvojeni u zadnjih nekoliko<br />
godina, u zemljama EU, predstavljali<br />
su pretnju evropskoj industriji štampe, ali<br />
sada se pretvaraju u glavnog zaštitnika te<br />
industrije. Set zabrana o sadržaju otrovnih<br />
materija, zagađivača, materijala i pakovanja<br />
kao i o njihovoj biorazgradljivosti, koje<br />
su evropske štamparije ispoštovale, kineske<br />
ni su, što je ujed no i bra na za stra šu jućem<br />
rastu kineskog štamparstva potpomognutog<br />
kako domaćom proizvodnjom,<br />
tako i izvozom usluga.<br />
Po ja vlju ju se, me đu tim, u zna čaj nom<br />
bro ju i "ze le ni po tro ša či" ko ji obra ća ju<br />
pa žnju na to u če mu i na ko ji na čin je proiz<br />
vod upa ko van, i ko ji su sprem ni da pla te<br />
ne što vi še za te uslo ve.<br />
Je dan ča so pis u 15 štam pa ri ja<br />
Štam par u Oklen du na No vom Ze lan du,<br />
štampa nalepnice za flaširanu vodu sa<br />
ostrva Fidži. U Singapuru pola obima štampe<br />
se izvozi. U Maleziji se štampaju knjige<br />
za niže razrede američkih škola. U Evropi<br />
Pre vlast di gi tal nih me di ja<br />
Naj ve ći uzroč ni ci za<br />
pro me ne u vr sti i obimu<br />
štam pe je su In ter net<br />
i dru gi raz li či ti di gi tal ni<br />
me di ji. To je uzro ko valo<br />
pad od oko 20% svih<br />
štam pa nih iz da nja od<br />
1995. do da nas. Ce lo kupan<br />
svet ski obim štam pe<br />
se stabilizuje kako se pribli<br />
ža va mo 2020. Ve ći na<br />
štampanih izdanja, koja mogu biti zamenjena<br />
elektronskim, zamenjena su ili će<br />
to usko ro bi ti.<br />
Međutim, drugih 20% obima<br />
štampe, posebno knjige,<br />
od re đe na pa ko va nja i drugi<br />
vre men ski neo gra ni če ni<br />
materijali, subjekt su globalne<br />
kon ku ren ci je. Za to su<br />
pojedine štamparije u zapadnim<br />
zemljama izgubile gotovo<br />
40% svog obi ma štam pe<br />
(20% od elek tron ske za me ne<br />
i 20% od "of šor" štam pa nja).<br />
To vodi ka smanjenju broja štamparija u<br />
zapadnim zemljama i pojačava konkurentni<br />
pri ti sak na one ko je pre o sta nu.<br />
industrija 5/2008 19
u fokusu<br />
Re vo lu ci ja di gi tal ne štam pe<br />
za pad no e vrop ski štam pa ri gu be po sao<br />
u korist istočnoevropskih i ruskih. Kina<br />
ra di ve ći nu ode će za svet i oda tle štam pa<br />
pakovanja, nalepnice itd. Posao štampe je<br />
postao dvojak - lokalni i globalni. Štampa<br />
se mno štvo stva ri: in formacioni dokumenti,<br />
knjige, periodika, novine, obrasci, katalozi,<br />
pošta, brošure, pakovanja, nalepnice,<br />
fascikle, kartice, razglednice, kalendari,<br />
RFID... Svaka od odvih kategorija različito<br />
je pogođena tehnološkom i vangraničnom<br />
konkurencijom.<br />
Ako se porudžbina nalazi do 200km<br />
od ko ri sni ka ili je is po ru ka do 30 da na,<br />
ve ro vat no će osta ti kod ku će. Na pri mer,<br />
70% reklamnog materijala štampano je<br />
do 200 km od po tro ša ča, a čak 90% ako<br />
je rok is po ru ke kra ći od 30 da na.<br />
Ta ko, po ten ci jal za štam pu na stra ni<br />
najviše iskazuju knjige, pakovanja, nalepni<br />
ce, teh nič ka do ku men ta ci ja, a naj manje<br />
no vi ne, lo kal ni ne delj ni ci i osta la<br />
periodika, katalozi, interna komunikacija<br />
i štampa sa kraćim rokom isporuke.<br />
Slanje i prijem pripreme i saradnja elektronskom<br />
komunikacijom uslovili su, takođe,<br />
pad lo kal nog obi ma štam pe u kru gu<br />
200 km, na uštrb jef ti ni jeg ra da u da ljem<br />
okruženju.<br />
Najveće evropske firme tome se odupiru,<br />
kupujući postrojenja na Dalekom<br />
Istoku, tako da za duže rokove isporuka<br />
mogu sa određenim gubicima u kvalitetu<br />
da ponude cenu štampe konkurentnu<br />
prekomorskoj. Veliki svetski magazini se<br />
vi še ne štam pa ju u jed noj štam pa ri ji.<br />
Elektronskom komunikacijom šalje se priprema<br />
na 15 štamparija širom sveta koje<br />
štam pa ju po tre ban obim ko ji se isti dan<br />
pojavljuje svuda na planeti. Osim toga<br />
uvođenje personalnih računara uzelo je<br />
pripremu za štampu iz ruku štamparija, a<br />
ti me i deo pro fi ta.<br />
Rast ko lor ne štam pe<br />
Rast ko lor ne štam pe iz no si 51% go dišnje<br />
i mno go je ve ći od ra sta cr no be le<br />
štam pe, ko ja se po vla či. Ve li ki deo cr no<br />
be le štam pe pre u ze le su ma le ko pir ni ce<br />
i ure đa ji po zi ci o ni ra ni u sa mim pred u zeći<br />
ma. Bo ja se po la ko se li sa ko ri ca u unutra<br />
šnjost i ka ko ce ne re pro ma te ri ja la za<br />
digitalnu štampu budu sve manje, biće je<br />
sve više. Sve veće korišćenje grafikona,<br />
sli ka i osta lih ko lor nih ele me na ta, po drža<br />
va taj trend.<br />
Takođe, sve je veća personalizacija usluga,<br />
čak i kod tradicionalnih potrošača unificiranih<br />
ofset usluga, kao što su lo kal ne<br />
marketinške kompanije, banke, velike trgovine,<br />
pa čak i isporučioci usluga kao što je<br />
električna energija, voda i telekomunikacije.<br />
Kod svake veće personalizacije na tim<br />
poljima, raste udeo digitalnih štampara.<br />
Iako se štamparske prese smatraju za<br />
mnogo pouzdanije od elektronskih sistema,<br />
to je, pre sve ga, ve za no za jed no stav nije<br />
otklanjanje problema u hodu, u odnosu<br />
na elektronsku opremu. Daljinska dijagno<br />
sti ka i uput stva ope ra te ru tre ba lo bi<br />
zna čaj no da uma nje tu raz li ku. Rast ma lih<br />
porodičnih digitalnih štamparija zasnovan<br />
je pre svega na bazi nadogradnje fotokopirnica,<br />
fotografskih radnji i knjigovezačkih<br />
radionica, kao proširenje njihove ponude.<br />
Ne ke od tih kom pa ni ja će ra sti i bi ti uspešnije<br />
od ostalih i predstavljaće novu generaciju<br />
srednjih štamparskih preduzeća.<br />
Pla no vi za bu duć nost<br />
Ako poručite knjigu na internetu i odgovore<br />
vam da ćete na isporuku čekati desetak<br />
da na, naj ve ro vat ni je je da će ce la knjiga<br />
biti odštampana kao zbir porudžbina i<br />
po sla ta va ma.<br />
Digitalni kopiri koji su se pojavili 1988.<br />
evoluirali su u pravcu digitalne štamparske<br />
mašine, koja evoluira u pravcu povećanja<br />
kapaciteta i pada cene po odštampanoj<br />
kopiji.<br />
Na osnovu svih pregledanih statistika<br />
i tren do va, ume sto za ključ ka, pro fe sor<br />
Romano i nje gov tim da li su pred lo ge i plan<br />
ak ci je za op šti pra vac raz vo ja štam pe.<br />
Plan ak ci je:<br />
1. Raz u me ti da je per so na li zo va ni<br />
zahtev manjeg obima profitabilniji. Ci ljani<br />
marketing i promocije uzrokuju veći<br />
od go vor, ve ću pro da ju i za dr ža va ju vi še<br />
mu šte ri ja.<br />
2. Maksimizujte kom pletnost zavisnih<br />
uslu ga na jed nom me stu. Ne nudite<br />
samo odštampane listove, već nudite proiz<br />
vod ko ji je što bli ži fi nal nom zah te vu<br />
kupca. Štampari više nisu samo to. Oni su<br />
marketinške kuće, sa ponudom ideja, razvoja,<br />
štampe i finalne isporuke.<br />
3. Postanite stručnjak za ob ra du ba za<br />
podataka i informacija iz okruženja. Prava<br />
informacija je novac. Pratite privredne,<br />
političke i ostale tokove, pre nego što dizajnirate<br />
vašu ponudu. Vaše znanje lokalnih<br />
po tre ba vam da je pred nost nad uda lje nijom<br />
konkurencijom.<br />
4. Postanite digitalni trgovac, u smi slu<br />
da postanete produžetak marketinške i<br />
reklamne kampanje za vašeg klijenta.<br />
Povežite ceo proces od ideje i osmišljavanja<br />
rešenja pa sve do strategije raspodele<br />
i slič nih uslu ga u je dan pro ces. Ako ne će te<br />
vi, hoće reklamne kuće. U cilju objedinjene<br />
ponude, velike marketinške agencije će<br />
nabaviti svoju opremu i biti vam konkurencija.<br />
5. In ve sti raj te u obu ku oso blja, u<br />
znanja i veštine. Diferencijacija i širenje<br />
novih tehnika obezbeđuje prednost jedinstve<br />
no sti nad kon ku ren ci jom.<br />
6. Razmišljajte dugoročno. Una pred<br />
kon tak ti raj te va še kli jen te sa ide ja ma<br />
i rešenjima koje su plod vaših analiza i<br />
is ku stva, a ko je bi im mo gle po mo ći u tr žišnoj<br />
utak mi ci. Vodite sopstvenu statistiku<br />
uspešnosti različitih pristupa i ponudite<br />
je kao deo va šeg is ku stva u okvi ru va šeg<br />
proizvoda.<br />
7. Postanite super efikasni, i uvek<br />
iznova preračunavajte dobitak na svakom<br />
po slu. Na vre me uoči te pad pro fi ta i pre o rijentišite<br />
se na poslove koji daju više.<br />
8. Ulažite u no vu opre mu koja pojeftinjava<br />
ulazne troškove i smanjuje održavanje.<br />
9. Postanite jasno vidljivi na Internetu<br />
i organizujte što je moguće više aspekata<br />
svog poslovanja preko njega.<br />
10. Na osno vu is ku stva pro mo vi ši te<br />
sopstvene ideje, nu de ći ono što kon ku rencija<br />
ne nudi. Zahtevajte od proizvođača<br />
opreme i repromaterijala pomoć u realizaci<br />
ji ta kvih ide ja i kom pen za ci je uko li ko<br />
se pokažu uspešne.<br />
11. Automatizujte proces i unificirajte<br />
opremu i nabavku repromaterijala.<br />
Li te ra tu ra:<br />
• "Konkurentnost evropske grafičke<br />
industrije" - iz ve štaj Er ne sta & Jo un ga za<br />
Evropsku komisiju 2007.<br />
•"Za što ra di ti sa Evrop skom štam parskom<br />
in du stri jom" - In ter graf, 2007.<br />
• "Dr vo, pa pir i štam pa - Šu mar stvo i<br />
srodne industrije u EU" - Evrop ska ko misija<br />
2006.<br />
• Izveštaj PIRA: "Budućnost digitalnog<br />
marketinga do 2018."; "Budućnost digitalne<br />
štampe za industriju ambalaže" in<br />
20 industrija 5/2008
Apol lo Grap hic Pro duc tion<br />
Od pi o ni ra do li de ra<br />
"Apol lo Grap hic Pro duc tion", pred u ze će za gra fič ke uslu ge, osno va no je<br />
2002. go dine, sa ciljem da primenom novih tehnologija štampe zadovolji<br />
potrebe klijenata koje nisu ostvarive klasičnom štampom. Početak rada<br />
ovog preduzeća po klo pio se sa ra stu ćim svet skim tren dom pre la ska sa<br />
klasične na digital nu štam pu, ta ko da je, od pi o ni ra na ovom po lju, i da nas<br />
u li derskoj poziciji na našem tržištu. Preko 2000 klijenata, od kojih veliku<br />
većinu čine profesionalna dizajnerska studija, marketinške agencije i najznačajnije<br />
kompanije u našoj zemlji, potvrđuju konstantan kvalitet usluge<br />
preduzeća "Apol lo grap hic pro duc tion".<br />
O<br />
sno va no vog pri stu pa štam pi<br />
je LA SER SKA KO LOR ŠTAM-<br />
PA - tehnologija koju je razvio<br />
XE ROX, najveća svetska kompanija na<br />
tom po lju. XEROX je svo jim si ste mima za<br />
kolornu lasersku digitalnu štampu, krajem<br />
de ve de se tih, po sta vio no ve stan dar de<br />
u svetskoj grafičkoj industriji. APOLLO je<br />
2002. godine postavio prvi<br />
si stem za di gi tal nu<br />
štam pu iz ta ba ka<br />
DC2045. Po nu da<br />
se zatim pojačava<br />
2004. Go di ne,<br />
no vi jim si ste-<br />
Knji ga po na rudž bi ni<br />
Pred nost kod štam pe knji ga pred stavlja<br />
mogućnost organizovanja distribucije<br />
i pro da je bez la ge ra. Za sva ki na slov<br />
ko ji je po ru čen moguće je napraviti minimalnu<br />
količinu knjiga (najčešće 1-50), i<br />
to pro sle di ti na adre se ku pa ca, bez la gerovanja<br />
kod izdavača. Ovakav vid štampe<br />
po zah te vu (Prin ting on De mand) osnova<br />
je ra da i naj ve će svet ske on-li ne knji ža re<br />
- Amazona. Uštede kod ovako organizovane<br />
štampe i distribucije su višestruke, a<br />
neke usluge nisu ni moguće u klasičnoj<br />
štampi.<br />
mom DC5252, i naj zad,<br />
2007. go di ne, za o kru žu je<br />
se si ste mom za cr no be lu<br />
štam pu vi so ke pro duk tiv nosti<br />
DP 4110. Reprezentativne<br />
karakteristika ovih sistema<br />
su: mak si mal na di men zi ja<br />
tabaka 320x487mm, brzina<br />
štam pe 1000 tab/h za ko lor i 1500 tab/h<br />
za cr no-be lu štam pu, auto mat ska obostrana<br />
štampa, automatski povez klamerom<br />
za for ma te A3 i A4, te ži ne pa pi ra od<br />
80gr do 350gr.<br />
Moderna tehnologija<br />
za moderne potrebe<br />
Osnov ne od li ke di gi tal ne štam pe su<br />
BRZINA i PERSONALIZOVANOST. To praktič<br />
no zna či da je mo gu će od štam pa ti,<br />
npr. ka ta log od 24 stra ne u ko lo ru, na<br />
najkvalitetnijem papiru u roku od 1 sata,<br />
u tiražu od 100 komada, sa personalizovanom<br />
koricom (ime primaoca, adresa,<br />
pozdravno pismo...); ili vizitkarte za 30<br />
lju di u ti ra žu od po 200 kom; ili kom ple te<br />
ugovora (računa, reklamnih pisama, i sl.) u<br />
više primeraka, personalizaciju koverata,<br />
prob ni oti sak pro spek ta, fla je ra, knji ge...<br />
u ti ra žu od 1 pri mer ka.<br />
Kom plet na uslu ga<br />
APOLLO usluga je organizovana po principu<br />
"ključ u ru ke", što zna či da će te do bi ti sve<br />
potrebne savete o pripremi fajlova<br />
za štam pu, ili će ih ope rateri<br />
pripremiti u studiju, ukoliko vi<br />
niste u mogućnosti. Zatim slede sve operacije<br />
štampe i dorade do finalnog proizvoda:<br />
sečenje po meri, savijanje, plastifikacija,<br />
povez spiralom, klamovanje, topli<br />
po vez knji ga i ča so pi sa, tvr di<br />
po vez, štan co va nje, ka ši ra nje...<br />
Sva ko mu ni ka ci ja je mo gu ća i preko<br />
mej la ili FTP ser ve ra, što do dat no<br />
ubrzava proces obrade zah te va i pripre<br />
me za štam pu. A u pri pre mi je i no vi<br />
web sajt pre ko ko ga će bi ti mo gu će vr ši ti<br />
on-li ne po rudž bi ne, 24 sa ta dnev no.<br />
Apol lo Grap hic Pro duc tion<br />
Đorđa Kratovca 17, 11000 Beograd<br />
tel: 011 744 33 08, 783 80 55<br />
E-mail: apollographic@sbb.co.yu<br />
www.apol logp.co.yu<br />
22 industrija 5/2008
dr Pre drag Živ ko vić, ka te dra za gra fič ko in že njer stvo, Teh no lo ško-metalurški fa kul te t u Be o gra du<br />
Od štapa i kanapa,<br />
do automatizacije<br />
"Grafičku industriju karakterišu multidisciplinarnost u postup ci ma ko ji se<br />
primenjuju i univerzalnost primene njenih proizvoda. Drugim rečima, sa<br />
jedne strane grafička industrija počiva na dostignućima fizike, hemijske<br />
tehnologije, mašinske industrije, inženjerstva materijala, dizajna, tipografije,<br />
poljoprivrede, šumarstva, elektronike, elektro teh ni ke... Me đutim,<br />
ovaj od nos je uza ja man, ta ko da, sa dru ge stra ne, bez gra fič ke in dustrije<br />
ne mo že da se za mi sli sko ro ni jed na oblast ljud ske de lat no sti. Za mislimo<br />
školu bez knjiga i svezaka, poslanike u parlamentu bez dnevne i revijalne<br />
štampe, penzionere bez novina, amba la žu na ko joj ni šta ne pi še i ne ma slika,<br />
iz bo re bez plakata, preduzeće bez faktura i direktora bez vizitkarte."<br />
Docent na Teh no lo ško-metalurškom<br />
fakultetu u Beogradu, na<br />
katedri za grafičko inženjerstvo,<br />
dr Pre drag Živ ko vić ba vi se već du gi niz<br />
godina grafičkom industrijom kako u akadem<br />
skom, ta ko i u prak tič nom smi slu.<br />
Zamolili smo ga da sa čitaocima Industrije<br />
podeli svoje viđenje o tome gde se nalazi<br />
naša grafička industrija u odnosu na svetske<br />
tren do ve, kao i o iza zovima<br />
koje savremeno doba<br />
i nove tehnologije donose<br />
ovoj industrijskoj grani.<br />
<strong>Industrija</strong>: Ko je su najznačajnije<br />
promene koje sa<br />
sobom donosi savremena<br />
grafička industrija?<br />
Dr Živković: Digitalna i<br />
si to štam pa su u eks pan ziji,<br />
dok je du bo ka štampa<br />
u stag na ci ji, ali i da lje dr ži<br />
svoj deo tržišta, posebno u<br />
štampi ambalažnih materijala,<br />
vrednosnih i specijalnih papira.<br />
Primetan je porast hibridnih tehnologija,<br />
među kojima su posebno zastupljene<br />
kombinacije ofset-inkjet, flekso-duboka,<br />
ofset-kserografija, flekso-inkjet i fleksokserografija.<br />
Osim toga, razvoj grafičke<br />
tehnologije i industrije karakterišu još i:<br />
izbacivanje filma i usvajanje CTP sistema<br />
kao stan dar da za iz ra du štam par skih<br />
for mi u svim teh ni ka ma ko je ko ri ste<br />
čvr stu for mu, raz voj ko lor me nadž menta,<br />
digitalni prenos informacija, razvoj<br />
stan dar di za ci je, po ve ća nje br zi ne ra da<br />
mašina, smanjenje gramature novinskog<br />
dr Pre drag Živ ko vić, docent<br />
na Tehnološko-metalurškom<br />
fakultetu u Beogradu, katedra<br />
za grafičko inženjerstvo<br />
pa pi ra, štam pa nje per so na li zo va nih proiz<br />
vo da, auto ma ti za ci ja, stan dar di za ci ja<br />
i in te gra ci ja pro ce sa. Ne sme mo za bora<br />
vi ti ni raz voj ra ču nar ske teh no lo gi je<br />
ko ji je omo gu ćio raz voj soft ve ra i po ja vu<br />
programskih paketa koji pružaju neverovatne<br />
mogućnosti dizajniranja i pripreme<br />
za štam pu gra fič kih pro iz vo da.<br />
In du stri ja: Ka kav je po -<br />
lo žaj na še gra fič ke in dustri<br />
je u od no su na svet ske<br />
tren do ve?<br />
Dr Živković: Od ka ko sam<br />
po čeo da se ba vim gra fi kom,<br />
situacija se nije promenila.<br />
Uvek kaskamo za razvijenijim<br />
ze mlja ma, ali to je valj da<br />
realnost naše države i našeg<br />
tržišta. Postoje stručnjaci koji<br />
idu po sajmovima, prate šta<br />
se de ša va, po ku ša va ju da<br />
tamo viđene stva ri pri me ne<br />
ov de. Ali i da lje je na ša proseč<br />
na štam pa ri ja bar 10-15 go di na udalje<br />
na od pro seč ne štam pa ri je u ne koj<br />
raz vi je ni joj ze mlji sa ja kim tr ži štem i stabilnom<br />
privredom. Naši preduzetnici, na<br />
pri mer, če sto ku puju polov ne ma ši ne stare<br />
i pre ko 10 go di na, od stra nih štam pari<br />
ja ko je ti me oslo ba đa ju me sto za no vu<br />
mašinu. Ne želim da ula zim u ana li zu da<br />
li je to, i za ko ga, do bro ili lo še. Uko li ko<br />
tr ži šte oprav da ta kvo po stu pa nje, on da<br />
dru gi ar gu men ti ima ju ma nji zna čaj.<br />
Če sto, me đu tim, sa po lov nom ma ši nom<br />
naš preduzetnik sebi obezbedi i konstantan<br />
raz log za gla vo bo lju..."<br />
In du stri ja: Ko li ko su kod nas za stuplje<br />
ne mo der ne teh no lo gi je?<br />
Dr Živ ko vić: U po gle du ni voa prime<br />
nje ne teh no lo gi je u štam pa ri ja ma<br />
mogli bismo da napravimo neku grubu<br />
po de lu na ne ko li ko kla sa:<br />
• Štap i ka nap<br />
Štam pa ri je ko je ra de na teh no lo ški<br />
odav no pre va zi đe noj opre mi, ali još<br />
uvek imaju klijente kojima mogu da plasiraju<br />
proizvode.<br />
• Pro sek<br />
Štam pa ri je ko je su se snabde<br />
le po lov nim ma ši na ma u<br />
re la tiv nom pri stoj nom sta nju,<br />
ali od ko jih se ne mo že zah te va ti ni<br />
vr hun ski kva li tet, ni ve li ki broj od štampa<br />
nih po slo va u to ku da na, ni ve li ka<br />
brzina rada.<br />
• Naj bo lji auto<br />
je nov auto<br />
U ve ći ni slu ča je va gra fič ki<br />
preduzetnici koji su se upustili<br />
u nabavku nove mašine obratili su se<br />
lizing kućama ili bankama, stisnuli zube<br />
kad su ču li za vi si nu ka ma te i ušli u priču,<br />
uve re ni da sa mo no va opre ma mo že<br />
da ih održi konkurentnima na tržištu.<br />
Međutim, u mnogim slučajevima, nije se<br />
ima lo sna ge, vo lje ili zna nja, a mo žda ni<br />
tržište još ne vrši potreban pritisak da se<br />
ide ka najvišem stepenu automatizacije<br />
podešavanja, upravljanja i kontrolisanja<br />
pro ce sa i kva li te ta pro iz vo da.<br />
• Na pred ni<br />
Sve do ci smo da sve vi še<br />
štam pa ra po la ko po či nje da<br />
shva ta da se pro ces štam pa nja<br />
mo že auto ma ti zo va ti, da se tra ja nje<br />
podešavanja mašine i pripreme do odobre<br />
nog oti ska mo že skra ti ti, da se ma šinom<br />
može automatski upravljati, da se<br />
kvalitet otiska može stalno pratiti i o tome<br />
ima ti elek tron ski za pis, kao i da se sa klijentom<br />
može uspostaviti digitalna komunikacija<br />
tokom pripreme za neki posao.<br />
24 industrija 5/2008
intervju<br />
dr Pre drag Živ ko vić, ka te dra za gra fič ko in že njer stvo, Teh no lo ško-metalurški fa kul te t u Be o gra du<br />
Druck und Me dien<br />
"Grafička industrija se već ne ko vre me<br />
u sve tu po sma tra kao deo jed ne ve će<br />
gru pe. Nem ci to, na pri mer, zo vu Druck<br />
und Me dien, od no sno, sve što je u slu žbi<br />
prenosa informacija. Mnoge škole imaju<br />
rav no prav ne od se ke za štam par stvo,<br />
elek tron ske me di je i am ba la žu. Sve su<br />
vi še za stu plje ni i si ste mi za di stri bu ciju<br />
informacija u elektronskom obliku.<br />
Me đu tim, obim štam pa ne pro duk ci je se<br />
i da lje po ve ća va, jer se uve ća va ju i ljudska<br />
po pu la ci ja i onaj njen deo ko ji či ta<br />
ili ko ri sti štam pa nu am ba la žu. Što se<br />
či stog štam pa nja ti če, naj za stu plje ni je<br />
su obla sti of set i flek so štam pe, ko je se,<br />
gle da no po vred no sti i obi mu od štam pane<br />
pro duk ci je, po sled njih ne ko li ko go dina<br />
bo re za pri mat", na vo di dr Živ ko vić.<br />
Ako bi tre ba lo da jed nom re či od go vorim<br />
na Va še pi ta nje, "Ko li ko su kod nas<br />
zastupljene moderne tehnologije?" ta reč<br />
bi gla si la "ma lo". Jer, ipak, kod nas su u<br />
velikoj većini grafička preduzeća koja se<br />
mo gu svr sta ti u ne ku od pr ve tri gru pe, a u<br />
če tvr toj ih je još uvek ma lo.<br />
In du stri ja: Šta su ključne prepreke u<br />
raz vo ju ove in du strij ske gra ne?<br />
Dr Živković: Ma lo tržište, veliki broj firmi<br />
ko je se ba ve slič nom ili istom de lat no šću,<br />
nestabilno političko okruženje, skoro kompletna<br />
uvozna zavisnost, enormno visoke<br />
ka ma te na kre di te, ne što ma nje, ali i da lje<br />
visoke kamate na lizing, hronična nelikvidnost,<br />
veliki unutrašnji dugovi i još uvek<br />
nedovoljan broj kvalitetnih stručnjaka za<br />
pojedine oblasti grafičke tehnologije.<br />
In du stri ja: Šta bi bi la even tu al na<br />
re še nja?<br />
Dr Živ ko vić: Da bi do šli do re še nja,<br />
moramo krenuti od problema. Puno kocki<br />
ca tre ba da se sklo pi da bi smo ubr za no<br />
kre nu li na pred. Na ža lost, ve ći nu tih<br />
koc ki ca ne okre će mo mi, ne go ne ko<br />
dru gi. Ono što mo že mo sa mi da ura di mo<br />
jeste da unapredimo sistem obrazovanja<br />
na svim ni vo i ma, da po kre ne mo ne ku<br />
fa bri ku pa pi ra ka ko bismo sma nji li uvoznu<br />
za vi snost i da po ste pe no po bolj ša vamo<br />
uslove poslovanja, ne samo grafičara<br />
već i dru gih gra na, jer, ako dru gi ma ne<br />
ide posao, ni grafičari neće imati kome i<br />
šta da štam pa ju i od ko ga da na pla te. in<br />
industrija 5/2008<br />
XX
ufokusu<br />
Štam pa ri ja Va lje vac<br />
Je din stvo sa vre me ne<br />
Štamparija VALJEVAC, osno va na 2003. go di ne,<br />
pred stavlja jednu od vodećih štamparija naše grafičke<br />
industrije. Najsavremenije mašine za duboku<br />
of set i di gi tal nu štam pu či ne je jed nom od<br />
najsavremenije opremljenih štamparija u ovom<br />
delu Evrope. Jedinstvena tehnika digitalne štampe<br />
koju poseduje štamparija Valjevac omogućava<br />
štam pa nje na bi lo kom ma te ri ja lu i u bi lo ko joj<br />
količini, izlazeći u susret i najkomplikovanijim zahtevima<br />
modernog tržišta.<br />
U<br />
cilju konstantnog rasta i unapređe<br />
nja po slo va nja, "Štam pa ri ja<br />
Valjevac" nastoji da svoje kapacitete<br />
stalno proširuje sa novim svetskim<br />
tehnologijama. Iz tog razloga, 2006. godine,<br />
menadžment štamparije se odlučuje<br />
za investiciju u HP indigo 4500, jedinu<br />
di gi tal nu teh no lo gi ju ko ja mo že kva li tet no<br />
odgovoriti na sve zahteve njenih klijenata,<br />
vodećih regionalnih proizvođača voda i<br />
pića. Klijenti su uvideli prednosti digitalne<br />
štam pe i me đu nji ma su se na šli Vukoc-<br />
hem i DCR Gro up, kao pred stav ni ci za iz radu<br />
etiketa za hemijsku industriju. Pored<br />
njih, tu su i eti ke te za vo du - Zlatibor voda<br />
i Eko vo da. Ra đe ne su i eti ke te za pred u zeće<br />
Zorka Pharma, a ubrzo, zainteresovale<br />
su se i vi na ri je po put Tamuz Frankovka,<br />
28 industrija 5/2008
u fokusu<br />
Štam pa ri ja Va lje vac<br />
teh no lo gi je i is ku stva<br />
Baby Mam moth - Pi not No ir, Char donnay<br />
Ba ri gue, Mil len ni um Ba ri que, vinarije<br />
Jelić, ka ko bi po boljšale kvalitet etiketa za<br />
svoja vina.<br />
Ofset kvalitet u digitalnoj štampi<br />
Instalacijom ove opreme, "Štamparija<br />
Valjevac" je postala jedinstvena štamparija<br />
na ovim prostorima, koja tržištu može<br />
da ponudi usluge visokokvalitetne industrij<br />
ske štam pe ka ko u ve li kim, ta ko i u<br />
malim tiražima. Mašina pruža ofset kvalitet<br />
u digitalnoj tehnologiji, kao i kratke<br />
rokove isporuke. Štampa opp materijale<br />
debljine 12-350 mikrona, na samolepljivom<br />
papiru, sintetičkom materijalu PVC-u,<br />
PE-u; pruža mogućnost izrade sigurnosnih<br />
nalepnica i numeracija, personalizovane<br />
štampe u punom koloru, reljefne štampe<br />
i zlatotiska na svim vrstama proizvoda. Originalne<br />
boje i materijali sa kojima se radi<br />
bez konkurencije su na domaćem tržištu.<br />
Savremene etikete<br />
Težeći stalnom napredku, "Štamparija<br />
Va lje vac", 2008. go di ne, ula že u do rad nu<br />
mašinu za indigo štampu, Galaxie. Ga laxie<br />
ima mogućnost zlatotiska, ricovanja,<br />
is po ru ke u rol ni kao i si to-štam pe. Za ma šinu<br />
se ko ri ste UV bo je.<br />
Po zna te vi na ri je kao Na vip, Ru bin,<br />
Jović, koje imaju na svojim etiketama zlatotisak,<br />
odlučuju se za poslovnu saradnju<br />
sa nama. Etikete vinarije Jović izrađene<br />
su kombinacijom indiga i mašine Galaxie.<br />
Navipova "Kraljica Vina", ra đe na je kompletno<br />
na Galaxie mašini: dva prolaza sito,<br />
zlatotisak, ricovanje i sečenje u rolni, dok<br />
je "Chardonnay"<br />
ra đen<br />
kao kombinacija<br />
indiga i mašine<br />
Galaxie. Tu je i etiketa Rubinovog<br />
"Sauvignon Blanc", ko ja je pro izvod<br />
iste kombinacije.<br />
Uvek mo že bo lje<br />
Nova tehnologija, koja je veoma važan<br />
či ni lac da na šnji ce, pra će na is ku stvom<br />
naših zaposlenih, dovodi nas u vi sok<br />
položaj kad je u pitanju kvalitet štampe,<br />
u ovom slučaju, indigo mašine i mašine<br />
Galaxie, koje zajedno predstavlju jedinstvo<br />
br zine i kvaliteta koji su zahtevani od<br />
strane klijenata kao neophodan nivo. Sve<br />
to ne obuhvata celokupne mogućnosti<br />
na še štam pa ri je, jer po red njih, tu je i of set<br />
štampa i mašina za duboku štampu. Iako<br />
za do volj ni do sa da šnjim re zul ta ti ma, ne<br />
že li mo da se za u sta vi mo. Naš mo to je da<br />
uvek može savršenije i bolje.<br />
Kontakt:<br />
Štam pa ri ja Va lje vac<br />
Le sko vač ka bb<br />
Tel. +381 (0)14 290 656<br />
+381 (0)14 244 807<br />
+381 (0)14 290 791<br />
Fax: 014 290 794<br />
E–mail: va lje vac_agency@ptt.yu<br />
www.va lje vac.co.yu<br />
industrija 5/2008 29
standardi<br />
Grafička industrija<br />
STAN DAR DI ZA CI JA<br />
U OF SET ŠTAM PI<br />
TEKST: MAR KO NE DIĆ, INŽ. GRAF. TEHN,<br />
IM PLE MEN TA CI JA STAN DAR DA KO LOR<br />
ME NADŽ MEN TA U GRA FIČ KOJ IN DU STRI JI,<br />
PRED U ZE ĆE "CO LORSYS"<br />
Pro cess Stan dard Offset (PSO)<br />
stvo ren je od stra ne BVDM-a (Bundesverbandes<br />
Druck und Medien)<br />
u sa radnji sa FOGRA institutom<br />
(Graphic Technology Research<br />
Association) za implementaciju u<br />
grafičkoj industriji Nemačke. PSO<br />
striktno prati specifikacije definisane<br />
u proizvodnom štamparskom<br />
stan dar du ISO 12647-2 i do pu nju je<br />
ga do dat nim pra vi li ma - spe ci jal no<br />
za di gitalne probne oti ske i za pri o-<br />
ritet boja srednjih tonova u slučaju<br />
konflikta u bojama punih tonova.<br />
Z<br />
a standardni proces štampe, mnoge<br />
promenljive su stavljene zajedno<br />
u svet ski pri zna ti stan dard ISO<br />
12647. Ovaj stan dard opi su je ka kvo bi<br />
standardizovano štampanje trebalo da<br />
bu de i ka ko kraj nji re zul tat tre ba da iz gleda.<br />
On opi su je po ti pu pa pi ra i po ti pu<br />
štampe (ofset, heat set) kolorni gamut i<br />
porast tonskih vrednosti (TVI). Zasnovano<br />
na ovom standardu, nezavisne institucije<br />
su proizvele ICC (International Colour Consortium)<br />
pro fi le, što zna či da sva ko u gra fičkom<br />
lan cu zna šta je stan dard i efek tiv no<br />
ga koristi u proizvodnji. Kvalitet štampe se<br />
znatno poboljšava, dobija se optimalna<br />
debljina nanosa boje, boje na konačnoj<br />
štampi će biti jednake onim na digitalnom<br />
probnom otisku.<br />
Pred vi dlji va štam pa<br />
PSO omo gu ća va štam pa ri ja ma da<br />
obez be de kon stan tan kva li tet za svo je klijente<br />
koji zahtevaju ponovljivost u štampi.<br />
Da bi štampa bila predvidljiva, neophodno<br />
je da proces proizvodnje bude standardizovan.<br />
Ve o ma je va žno da onaj ko pri pre ma<br />
faj lo ve za štam pu bu de upo znat sa pro cesom<br />
samog štampanja. Od korisničkog<br />
servisa, studija, pripreme za štampu, CTP-a,<br />
do štamparije, svi aspekti proizvodnje imaju<br />
alat, cilj i pro ce sne ko ra ke, ka ko bi se<br />
efikasno i konstantno ostvarivao najviši<br />
kvalitet. U svim fazama rada neophodno<br />
je postaviti kontrolisane uslove, krenuvši<br />
od monitora, izrade probnih otisaka, kontrole<br />
međufaza, izrade štamparske forme,<br />
kontrole na samoj štamparskoj mašini i<br />
odr ža va nju kva li te ta, onim re do sle dom<br />
ka ko ide po stu pak.<br />
Stan dar di za ci ja<br />
pro ce sa pro iz vod nje<br />
ICC profili<br />
Kolorne separacije, digitalni probni otisak,<br />
ko lor na si mu la ci ja na mo ni to ru<br />
(softproof), za sno va ni su na ICC pro fi lima.<br />
U aplikacijama za obradu fotografije<br />
i pre la ma nja stra na, ko ri sti mo ICC pro fi le<br />
za rad u kolornim prostorima. Pomoću<br />
njih vr ši mo ko lor nu se pa ra ci ju i si mu li ramo<br />
razne podloge za štampu.<br />
Probni otisci se pu šta ju sa mer nom trakom<br />
UGRA/FOGRA Media Wedge, ta ko da<br />
je korisnik u mogućnosti da proveri kolornu<br />
tač nost prob nog oti ska i da vi di da li je<br />
on dobra simulacija konačne štampe.<br />
Kalibracija monitora<br />
Prvi korak obezbeđenja kvaliteta u pravljenju<br />
pripreme za štampu je kalibracija<br />
monitora. Ona se radi mernim instrumentima<br />
poput spektrofotometra ili kolorimetra<br />
i soft ve rom za pra vlje nje ICC pro fi la<br />
za mo ni tor. Za ver nost pri ka za bo je na<br />
ekranu nije dovoljno uraditi samo kalibraciju,<br />
neophodni su i profesionalni monitori,<br />
poput EIZO monitora, koji imaju veliki kolorni<br />
ga mut, du bi nu bo ja i ugao gle da nja.<br />
Soft ver ska ka li bra ci ja se sa sto ji iz par<br />
koraka: podešava se bela boja na ekranu,<br />
kon trast i osve tlje nje, dok se kod hardverske<br />
kalibracije samo prikači kalibrator<br />
i monitor se automatski podešava prema<br />
određenom obrascu.<br />
Kreiranje PDF-a<br />
PDF (Por ta ble Do cu ment For mat) je<br />
standardni format u kome se predaje<br />
pri pre ma za štam pu. PDF se kre i ra iz aplikacija<br />
za prelamanje strana<br />
i ob ra du fotografija (Photoshop,<br />
InDesign, Illustrator<br />
itd.) Kad se pra vi za<br />
štampu u komercijalnoj<br />
ofsetnoj štampariji, PDF<br />
tre ba da bu de kom po zitni<br />
sa embedovanim fonto<br />
vi ma, ko lor ni pro stor tre ba da bu de<br />
CMYK, a slike moraju imati odgovarajuću<br />
re zo lu ci ju. Za kon kret ni stan dard, ako<br />
postoje karakterizacione vrednosti, PDF<br />
se eks por tu je bez ICC pro fi la, a ako ne<br />
po sto je, on da osta je ICC pro fil da bi osi gurao<br />
reprodukciju boja.<br />
Provera PDF-a<br />
Kad se pre u zme pri pre ma, ra di se<br />
pro ve ra faj la da bi se vi de lo da li je fajl u<br />
skla du sa zah te vi ma štam par ske in dustrije.<br />
PDF fajlovi su napravljeni i provereni<br />
PDF/X1 i PDF/X3 stan dar dom. PDF/X je<br />
stan dard ko ji obez be đu je ja san set pra vila<br />
za si gur no i fleksibilno korišćenje PDF<br />
for ma ta, s ob zi rom da sam PDF mo že da<br />
se koristi za razne upotrebe koje nisu u<br />
skla du sa štam pom.<br />
Iz ra da prob nih oti sa ka<br />
Prob ni oti sci se ko ri ste da bi se pre<br />
štampe videlo kako će izgledati krajnji<br />
pro iz vod. Da bi smo mo gli da si mu li ra mo<br />
neku tehniku štampe tj. da bismo napravili<br />
probni otisak moramo posedovati:<br />
30 industrija 5/2008
Grafička industrija<br />
• ade kva tan pro fe si o nal ni štam pač,<br />
uglav nom ink jet, sa ve li kim ga mu tom<br />
boja, (štampači poslednje generacije, velikog<br />
for ma ta kao što su Ep son, HP i<br />
Canon).<br />
• RIP - softver za izradu probnih otisaka<br />
(EFI ColorProof XF soft ver za iz ra du<br />
probnih otisaka, sa velikim mogućnostima<br />
kalibracije i podešavanja štampača, koji je<br />
u skla du sa ISO zah te vi ma).<br />
• Ser ti fi ko van na men ski pa pir bez<br />
izbeljivača, na kome možemo dobiti adekvatne<br />
vrednosti (TECCO papiri za izradu<br />
probnih otisaka koji su sertifikovani od<br />
strane FOGRA instituta za izradu probnih<br />
otisaka, poput SM9200 ko ji je pred vi đen<br />
za simulaciju ofset štampe).<br />
• Spektrofotometar, ko ji slu ži za pravljenje<br />
ICC profila i kojim se radi karakterizacija<br />
i kalibracija štampača.<br />
FO GRA ser ti fi ka ci ja<br />
prob nog oti ska<br />
Kako bi prob ni oti sak ste kao ser ti fikat,<br />
neophodno je da pro đe ne za vi snu<br />
verifikaciju prema željenom standardu.<br />
To zna či da sva ki prob ni oti sak mo ra da<br />
ima na se bi UGRA/FOGRA Media Wedge,<br />
odnosno kon tro li klin za me re nje i<br />
nalepnicu na kojoj su dobijene izmerene<br />
vrednosti. Nakon procedure štampanja<br />
probnog otiska, vrši se merenje spektrofotometrom<br />
i adekvatnim softverom sa<br />
ISO 12647-2 je stan dard<br />
kvaliteta za četvorobojnu ofset<br />
štam pu ko ji:<br />
• obezbeđuje internacionalnu prepoznatljivu<br />
definiciju komunikacije od pripreme<br />
do štam pe<br />
• definiše zahtev za predvidljiv i ponovljiv<br />
kvalitet štampe<br />
• određuje različite uslove štampe prema<br />
tipu papira (premazni, obojeni, sjaj,<br />
svetlina, gramatura)<br />
• kolorne koordinate punih tonova<br />
• karakteristike porasta rasterske tačke<br />
• tolerancije u kolorimetriji, porast tonske<br />
vrednosti.<br />
verifikaciju probnog otiska, prema željenom<br />
standardu.<br />
LIGHT Vi e wing Box<br />
Da bi smo zna li da li pod pra vim sve tlosnim<br />
uslovima posmatramo probni otisak,<br />
ko ri ste se tra ke za me ta me ri zam ko je<br />
ima ju po lja iste bo je sa mo pod sve tlom od<br />
5000K, i ko je nam na taj na čin uka zu ju<br />
da li je osve tlje nje ade kvat no za gle da nje<br />
probnog otiska.<br />
Da bi smo vi de li bo je sa prob nog oti ska<br />
ona kve ka kve će bi ti i na of set ma ši ni<br />
moramo da ih posmatramo u kontrolisanim<br />
svetlosnim uslovima koje određuje<br />
ISO stan dard 3664. Za tu svr hu se ko ri sti<br />
LIGHT Viewing Box koji simulira traženi<br />
svetlosni izvor.<br />
Provera kvaliteta<br />
štam par ske for me<br />
Da bismo dobili adekvatan porast raster<br />
ske tač ke u štam pi, pre ma stan dar du,<br />
moramo kalibrisati i CTP uređaj (krivu).<br />
Za kalibraciju koristimo CTP test forme,<br />
instrumente za merenje, čitače ploča i<br />
mikrokamere za očitavanje, kako za optički,<br />
ta ko i za stvar ni me ha nič ki po rast raster<br />
ske tač ke na štam parskoj formi.<br />
Proces počinje izradom linearne ploče,<br />
zatim se odštampa test forma, izmeri se<br />
odštampani uzorak, izradi se korigovana<br />
kri va na RIP-u, naprave se ko ri go va ne<br />
ploče, štampaju se test karte i vrši se<br />
verifikacija kalibracije. Korišćenjem kontrol<br />
nih tra ka kao što je UGRA/FOGRA<br />
Digital Plate Wedge, štamparije mogu da<br />
provere kvalitet reprodukcije štamparske<br />
forme i da je kontrolišu u svakodnevnoj<br />
produkciji.<br />
Pro ve ra oti ska<br />
Šta podrazumeva provera<br />
kva li te ta štam par ske for me?<br />
• eks po zi ci je štam par ske for me<br />
• jednakosti osvetljenosti forme<br />
pre ko ce le po vr ši ne<br />
• de fi ni ci je plo če<br />
• fokusa lasera u osvetljivaču<br />
• intenziteta lasera<br />
• jednakog razvijanja<br />
• jednakosti vinjeta<br />
• fi nog pre la za kri ve TVI<br />
• ob li ka tač ke<br />
• kompenzacione kri ve.<br />
Otisak na štamparskoj mašini se kontroliše<br />
spektrofotometrom i to prema vrednostima<br />
iz ISO standarda za ofset štampu<br />
12647-2.<br />
U navedenom standardu date su CIE-<br />
LAB ko lor ne vred no sti za pet ti po va pa pira,<br />
sjajnost, belina i gramatura. Date su i<br />
CI E LAB ko lor ne koordinate za CMYK vrednosti<br />
na tim kategorijama papira. Da bi se<br />
dobile ove vrednosti u štampi, boja koja se<br />
ko ri sti tre ba da bu de u skla du sa ISO standardom<br />
2846-1.<br />
Kontrolna merna traka se koristi za prove<br />
ru kva li te ta re pro duk ci je to na, op tič ke<br />
gustine nanosa boje i oštrine.<br />
Po sle odo bra va nja ta ba ka, po treb no<br />
je aktivno pratiti proces štampe, da bi se<br />
održavao konstanti kvalitet od početka do<br />
kra ja ti ra ža.<br />
Za klju čak<br />
Stan dar di za ci ja do no si kon tro li sa ne<br />
uslove proizvodnje gde je smanjen faktor<br />
iz ne na đe nja u pro iz vod nji i gde se tač no<br />
zna gde i ka ko tre ba da se de lu je ako do đe<br />
do problema. To značajno povećava produktivnost<br />
i efektivnost i<br />
u značajno meri smanjuje<br />
ma ku la tu ru. Uvo đe njem<br />
stan dar da do bi ja ju se<br />
tačno definisani procesni<br />
koraci, planska proizvodnja<br />
i garantovani kvalitet<br />
i rokovi.<br />
Prelazak sa denzitometrijskog<br />
merenja, na kolori<br />
me trij sko, do pri no si da<br />
se štampari upoznaju sa<br />
novim vrednostima i sa<br />
upo tre bom spek tro fo tometra<br />
u kontroli procesa.<br />
Me đu na rod ni stan dar di<br />
nude beneficije, te međunarodni izdavači<br />
i klijenti mogu za iste reklame i časopise<br />
u različitim zemljama da očekuju veoma<br />
slične otiske, što je pre standardizacije bilo<br />
skoro nemoguće. Svaka firma koja se bavi<br />
gra fičkom delatnošću može biti standardizovana<br />
ako ispunjava zadate vrednosti. in<br />
industrija 5/2008 31
Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu<br />
Am ba la ža eka za kon<br />
Tokom septembra najavljeno je skupštinsko usvajanje Predloga<br />
Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu. Pred log je<br />
usme ren, pre sve ga, na ona pri vred na dru štva ko ja na na še tr žište<br />
plasiraju svoje proizvode upakovane u ambalažu, bilo da ih<br />
uvoze, distribuiraju ili proizvode u Srbiji.<br />
D<br />
ruštvo za postupanje sa ambalažnim<br />
otpadom SEKOPAK d.o.o.<br />
upozorava industriju da joj se,<br />
prema odredbama ovog Predloga Zakona,<br />
nameće obaveza da prema načelima<br />
društveno odgovornog poslovanja ispuni<br />
pro pi sa ne uslo ve za sta vlja nje am ba laže<br />
u promet, upravljanje ambalažom i<br />
ambalažnim otpadom. Opšti cilj jeste da<br />
se ambalažni otpad kao vredna sekundarna<br />
sirovina, ne odlaže više na deponije<br />
ka ko je to do sa da bio slu čaj, već da se<br />
vrati u proces ponovne prerade, odnosno<br />
reciklaže.<br />
Kako ističu u Sekopaku, primena ovog<br />
Zakona imaće ogromne i dalekosežne teh-<br />
ničke, tehnološke i finansijske implikacije<br />
po srpsku industriju, po lokalne samoupra<br />
ve ko je će ima ti oba ve zu da odvo je no<br />
sakupljaju ambalažni otpad, kao i po<br />
krajnje korisnike - potrošače, koji će imati<br />
obavezu da razdvajaju ambalažni otpad<br />
od osta log.<br />
Pred log Za ko na, či ji je osnov ni cilj za štita<br />
životne sredine kroz očuvanje prirodnih<br />
resursa i smanjenje uticaja celokupnog<br />
ambalažnog otpada na životnu sredinu,<br />
ba zi ran je na evrop skom prin ci pu po de le<br />
odgovornosti svih privrednih subjekata,<br />
što zna či da je za ga đi vač taj ko ji pla ća.<br />
Sekopak posebno naglašava da je Predlog<br />
Za ko na, u skla du sa Direktivom EU o<br />
ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/<br />
EC) i usmeren ka uspostavljanju čvrstih<br />
veza sa jedinstvenim tržištem Evropske<br />
Unije.<br />
Prednacrt Zakona o ambalaži i ambalažnom<br />
otpadu možete pogledati na<br />
Internet adresi www.sekopak.com in
Henkel<br />
"A brand li ke a fri end"<br />
Hen kel je li der sa bren do vi ma i teh no lo gi jom ko ja či ni ži vot lju di ma<br />
lak šim, bo ljim i lep šim<br />
Prilikom održavanja najvećeg svet skog saj ma u obla sti grafičke<br />
industrije (održava se svake 4 godine u Dizeldorfu), na<br />
ko jem je ove go di ne uče stvo vao 1.971 iz la gač iz 53 ze mlje,<br />
i prisustvovalo više od 400.000 posetila ca, na štan du kompanije<br />
HENKEL u či jem sa sta vu od ma ja posluje i kompanija<br />
National Starch, prezentovani su neki od najnovijih<br />
proizvoda iz ogromne palete koji se svakodnevno koriste u<br />
najpoznatijim štamparijama širom sveta.<br />
N<br />
a 4 monitora osetljiva na dodir, uz<br />
asistenciju eminentnih tehnologa<br />
kom pa ni je Hen kel, u je din stvenom<br />
ambijentu, svaki od posetilaca je<br />
imao pri li ku da se po drob ni je upo zna sa<br />
naj no vi jim teh no lo škim do stig nu ći ma u<br />
grafičkoj industriji. Pored ovih virtuelnih,<br />
u sva ko dnev nim pre zen ta ci ja ma svo jih<br />
mašina na štandovima kompanija poput<br />
Heidelberg, Kolbus, Horizon, Muller Martini,<br />
Wohlenberg, Comexi, Nordmeccanica,<br />
Ro to mec, Bobst, Gal lus, ETI i još mno gih<br />
dru gih, po se ti o ci su mo gli da se na li cu<br />
mesta uvere u kvalitet Henkelovih lepkova<br />
i UV la ko va. Ova kav po da tak ne tre ba<br />
da ču di jer je Hen kel us peo da svo je proizvode<br />
dovede do savršen<br />
stva. Mno go broj ni<br />
in že nje ri sva ko dnev no<br />
u la bo ra to ri ja ma kompanije<br />
Henkel razvijaju<br />
nove proizvode koji olakšavaju<br />
rad i smanjuju troško<br />
ve pro iz vod nje, i uz<br />
to ne za ga đu ju ži vot nu<br />
sre di nu. To je u osno vi i<br />
glav ni mo to kom pa ni je<br />
Henkel, "A brand li ke<br />
a fri end" - brend kao<br />
prijatelj.<br />
Eko lo ški i šte dlji vo<br />
Zaštita životne sredine je imperativ u<br />
razvoju novih proizvoda. Inženjeri iz Henke<br />
lo vih la bo ra to ri ja raz vi li su pro iz vo de<br />
koji se širom sveta pakuju u Henkelovim<br />
fabrikama. Ovi lepkovi su biorazgradljivi,<br />
u pro ce su knji žne do ra de to pe se na<br />
nižim temperaturama od konkurentskih<br />
proizvoda, što dovodi do uštede električne<br />
ener gi je, rad sa nji ma je lak ši, bez ne pri jatnih<br />
mirisa. U oblasti fleksibilne ambalaže,<br />
najviše se vodilo računa o zaštiti hrane, pa<br />
su tako razvijeni lepkovi koji ne menjaju<br />
svoj stva hra ni čak i ako do đu u kon takt sa<br />
njom. Baš ovi proizvodi su izazvali veliku<br />
pažnju na proteklom sajmu "DRUPA".<br />
"SAFE-T-MELT" lepkovi, ko ji se ko ri ste<br />
u knjižnoj doradi, pri lepljenju knjiga, tope<br />
se na 130 o C, ume sto na do sa da šnjih<br />
170 o C, što stva ra ušte de u po tro šnji električ<br />
ne energije.<br />
34 industrija 5/2008
Henkel<br />
rađen foliotisak, kao i UV lak "TECHNOCU-<br />
RE", ko ji se ko ri sti u pro iz vodnji<br />
samolepljivih etiketa koje<br />
izgledaju kao knjižica.<br />
Safe-T-Melt serija donosi visoku moć povezivanja<br />
sa značajno sniženom potrošnjom energije<br />
"LI O FOL" lep ko vi četvrte generacije,<br />
ko ji se ko ri ste za spa ja nje vi še sloj ne fleksi<br />
bil ne am ba la že, usa vrše<br />
ni su do te me re<br />
PUR sistem lepkova ima izuzetno kratko<br />
vreme vezivanja uz pomoć UV svetla<br />
papira, prilikom čega se vlakna papira toliko<br />
skraćuju da je sve teže uspeti povezati<br />
knjige, časopise, brošure... Ovim lepkovima<br />
se taj pro blem eli mi ni še sa ja ko ma lim<br />
nanosima.<br />
UV la kovi<br />
Ne treba zaboraviti i novu paletu UV<br />
lakova. U ši ro koj po nu di, od sjaj nog, mat,<br />
reljefastog, "scratch-off" ("greb-greb")<br />
UV laka, najviše pažnje privlači UV<br />
lak pod na zi vom "MIRAFOIL", ko ji<br />
na običnom papiru nakon nanošenja<br />
da je uti sak da je štam pa no na<br />
metaliziranoj foliji, tj. da je naknadno<br />
"Be li" i "PUR" lep ko vi<br />
U oblasti papirne konfekcije izdvajaju se<br />
lepkovi za spajanje više slojeva papira<br />
pri pravljenju kutija, "beli" lepkovi za za tvaranje<br />
kartonske ambalaže, kao i "PUR"<br />
lepkovi za za tva ra nje pro vid nih (PVC i PET)<br />
kutija, koji se izdvajaju od konkurentskih<br />
zbog male potrošnje i netamnjenja lepka<br />
nakon dužeg vremenskog perioda.<br />
Neki od navedenih proizvoda su već<br />
na šli svo je me sto u štam pa ri ja ma ši rom<br />
Srbije, ko je su bi le od ra ni je upo zna te sa<br />
kvalitetom Henkelovih adheziva, a ne mali<br />
je broj novih koji se svakodnevno javljaju<br />
radi tehničke podrške i kvaliteta ukupne<br />
saradnje koju kompanija Henkel pruža.<br />
Henkelov novi očvršćivač<br />
Liofol UR 6029-21 predstavlja prvi sistem<br />
za lepljenje laminacijom koji je kompatibilan<br />
istovremeno sa sistemima sa i bez rastvarača<br />
da je po tro šnja ras tva ra ča (etil-ace tat)<br />
sma nje na za 30%, dok je kod lep ko va<br />
bez rastvarača, nakon formiranja ambala<br />
že, istu mo gu će pu ni ti već na kon 3<br />
da na ume sto do sa da šnjih 10, što je kod<br />
pro iz vo đa ča am ba la že iza zva lo ne ve rova<br />
tan pri jem zbog mo guć no sti lak šeg<br />
or ga ni zo va nja pro iz vod nje i sma nje nja<br />
magacinskog prostora.<br />
Pored ovih proizvoda, na dobar prijem<br />
su naišli i "PUR" (polyurethane) lepkovi,<br />
zbog sve više rasprostranjenosti reciklaže<br />
Inovativni efekat laka Mirafoil iz Henkela pruža<br />
brilijantan i blještav metalik sjaj<br />
Henkel Srbija d.o.o.<br />
Bulevar oslobođenja 383<br />
11040 Beograd<br />
Tel. +381 11 2072 272<br />
Fax. +381 11 2072 273<br />
E-mail: filip.lukic@rs.henkel.com<br />
www.henkel.com<br />
industrija 5/2008 35
Bazis Event Media, sektor "Event"<br />
Kuća kreativnih<br />
rešenja<br />
Bazis Event Media već treću godinu za redom ostvaruje izuzetne<br />
rezultate na polju rentiranja opreme neophodne za sve velike i<br />
značajne manifestacije. Naše reference govore dosta o načinu<br />
poslovanja, međutim, ono što nas iz dva ja od osta lih su broj ni klijen<br />
ti sa ko ji ma se sa rad nja na sta vlja iz go di ne u go di nu.<br />
Izbrendirani, ve li ki šator, di men zi ja<br />
do 12x39m iz gle da će efekt no na sva kom<br />
otvorenom izložbenom ili koncertnom prosto<br />
ru. Sa zi do vi ma od PVC-a be le bo je i<br />
ele men ti ma po god nim za po sta vlja nje<br />
U<br />
širokoj ponudi rentiranja, za svaku<br />
manifestaciju posedujemo odgovarajuću<br />
opremu sa mogućnošću<br />
bren di ra nja. Ša to ri 1,5x1,5m ide al ni<br />
su za postavljanje zastava i panela na gornjem<br />
ili do njem de lu štan da.<br />
U praksi poslovanja Bazis Event-a, uspešno<br />
smo odgovorili na mnogobrojne zahteve<br />
opremanja i brendiranja celokupnog<br />
izložbenog prostora, koncertnog ili festival<br />
skog am bi jen ta. Ono što nas či ni po nosnima<br />
jeste pro na la že nje ade kvat nog<br />
rešenja svakog zahteva za brendiranje u<br />
smislu dimenzija, materijala i boja.<br />
Zadnja strana tribine predstavlja idealno<br />
mesto za postavljanje velikih, uočljivih<br />
panela sa logom manifestacije ili drugim<br />
obeležjem.<br />
Ta ko đe, tor nje vi ši ro kih pri me na idealni<br />
su za brendiranje na visini od desetak<br />
metara i pružaju mogućnost vidljivosti sa<br />
velike udaljenosti.<br />
panela velikih dimenzija, ostvaruje se utisak<br />
ekskluzivnosti i sklada u isto vreme.<br />
Približavajući se kraju godine, čekaju<br />
nas sve svečanije prilike i proslave gde će<br />
EVENT pokazati svoje umeće u pripremi i<br />
podršci pri brendiranju opreme za sajamske<br />
manifestacije kao i mnogobrojne festiva<br />
le i kon cer te. Bu di te deo ti ma ko ji uspešno<br />
posluje i nudi vam potpunu podršku<br />
od ideje do realizacije. in<br />
Bazis Event Media<br />
Event sektor<br />
Grčića Milenka 39, Beograd<br />
Tel. +381 11 3088 313<br />
m.jovanovic@bem.co.yu<br />
www.bem.rs<br />
36 industrija 5/2008
p<br />
j<br />
OBO Bettermann<br />
Nazidna instalacija - razvodne kutije<br />
OBO kao vodeći proizvođač elektroinstalacionog<br />
materijala, u delu nazidne (OG) instalacije nudi sveobu<br />
hvat na re še nja od ka nal skog i pa ra pet nog raz vo da,<br />
preko sigurnosne cevne elektroinstalacije, pojedinačnog<br />
vođenja provodnika raznim vrstama čeličnih i plastič<br />
nih obu mi ca, pa sve do mon ta žnih raz vod nih ku tija,<br />
prekidača i utikača (standardnih i industrijskih).<br />
TEKST: VE SE LIN MAR KO VIĆ,<br />
PRO DUCT MA NA GER, OBO BET TER MANN<br />
OBO, u skla du sa svo jom<br />
mak si mom "Ka da mi sliš da si<br />
do sti gao mak si mum, vre me<br />
je za no vi ko rak" pred sta vlja<br />
no vu po ro di cu raz vod nih ku ti ja<br />
T-SERIJA.<br />
Kao što je karakteristično za<br />
ceo proizvodni program OBO-a,<br />
i OBO OG instalacija ispunjava<br />
najviše zahteve u pogledu kvalite<br />
ta, ni voa za šti te, ot por no sti<br />
na uda re. Na rav no, is pu nje ni<br />
su i spe ci jal ni zah te vi kao što su<br />
samogasivost i bezhalogenost.<br />
No va po ro di ca razvodnih<br />
kutija nam donosi<br />
širok spektar dimenzija,<br />
od naj ma nje Ø80 sa ni vo om<br />
za šti te IP 65, pa do naj ve će<br />
sa di men zi ja ma 201x285mm<br />
i nivoom zaštite IP66. Kompletan<br />
pra te ći pro gram kao i sa me<br />
razvodne kutije proizvode se od<br />
bezhalogenog materijala i mogu<br />
se dobiti u više nivoa samogasivosti.<br />
Pored široke ponude u tehničkom<br />
smislu, razmišljano je i<br />
o estetskom faktoru, te su kutije<br />
T-serije raspoložive u više boja<br />
Šta su halogen-free materijali?<br />
Uopšteno, termin halogen-free ili bezhalogeni znači da materijal<br />
ne sadrži bilo koji od halogenih elemenata.<br />
Ha lo ge ni ele men ti su: flu or, hlor, brom, jod i asta tin.<br />
U objektima u kojima postoji povišen rizik od požara, prilikom koga<br />
sagorevanjem halogenih elemenata dolazi do stvaranja toksičnih<br />
gasova, neophodna je primena halogen-free materijala.<br />
Stezni poklopac<br />
Razvodne kutije T-serije T25 i T60<br />
opremljene su steznim poklopcem za<br />
koji nije potreban obrtni zatvarač.<br />
Uvodnice za cevi<br />
Razvodne kutije sa otvorima za<br />
uvođenje mogu da se opreme i<br />
uvodnicama za cevi.<br />
Utične zaptivke<br />
Razvodne kutije sa otvorima poseduju<br />
utične zaptivke. U njih mogu da se<br />
instaliraju kablovi bez dodatnih alata.<br />
Uvodni otvori<br />
Nakon uklanjanja utičnih zaptivki<br />
mogu da se postave kablovske<br />
uvodnice tipa V-TECVM.<br />
Osiguranje od gubljenja<br />
poklopca<br />
Pomoću silikonske vezice poklopac je<br />
vezan za unutrašnjost razvodne kutije.<br />
Zatvorene varijante<br />
Kod zatvorenih varijanti, po potrebi<br />
možete napraviti otvor za izlaz<br />
kablova.<br />
Pričvršćivanje DIN šine<br />
U donjem delu razvodnih kutija<br />
velićina T 60 do T350 mogu se<br />
montirati DIN profilne šine.<br />
Mogućnost plombiranja<br />
Od veličine T60 razvodne kutije<br />
mogu se plombirati pomoću obrtnih<br />
zatvarača.<br />
Zaptivka poklopca<br />
Poklopci razvodnih kutija od T60<br />
opremljeni su zaptivkom. Na taj način<br />
dostiže se nivo zaštite IP66.<br />
Polje za ispisivanje<br />
Velika polja za ispisivanje na svim<br />
poklopcima kutija, omogućavaju<br />
označavanje električne instalacije.<br />
i kombinacija boja, kao što su<br />
bela, siva, boja slonovače i siva<br />
sa crvenim poklopcem. Za sve<br />
ele men te no vog pro iz vod nog<br />
programa razvodnih kutija kao i<br />
za prateći pribor, obezbeđena je<br />
tehnička dokumentacija i strani<br />
i domaći sertifikati.<br />
OBO Bettermann d.o.o.<br />
Sentandrejski put 184, Novi Sad<br />
Tel/fax: +381 21 410 535<br />
PJ Beograd:<br />
Vodovodska 158/5<br />
Tel: +381 11 2394 396<br />
Tel/fax +381 11 2394 394<br />
E-mail: info@obo.rs<br />
www.obo.rs<br />
industrija 5/2008 37
Ra si na d.o.o.<br />
Poliesterski merni i razvodni ormari napravljeni su od<br />
sa mo ga si vog ma te ri ja la (po li e ster oja čan sta kle nim<br />
vlak ni ma), ot por nog na at mos fer ske uticaje. Ormari mogu<br />
bi ti ra znih di men zi ja i iz ved bi:<br />
• slobodnostojeći<br />
• ugrad ni<br />
•nadgradni.<br />
Or ma ri u na šoj po nu di is pu nja va ju sve teh nič ke zah te ve<br />
EPS-a. Za hva lju ju ći svo jim kva li te ti ma, na ši ar ti kli na la ze<br />
pri me nu u in du strij skim sek to ri ma ener ge ti ke i te le ko muni<br />
ka ci je.<br />
Firma RASI NA se ba vi:<br />
• Projektovanjem i šemiranjem elektro - ormara;<br />
• Projektovanjem elektro-instalacija i izvođenjem<br />
elek tro-radova;<br />
• Proizvodnjom grebenastih prekidača firme APATOR;<br />
• Zastupništvom proizvoda firme APATOR (rastavnih letvi,<br />
ra stavnih postolja - drisera i drugih proizvoda) i metalnih<br />
gibljivih creva italijanskih proizvođača TEAFLEX i<br />
EURO 2OO.<br />
Kon takt:<br />
Ra si na d.o.o.<br />
Slo bo da na Prin ci pa 1,<br />
11050 MML Be o grad<br />
Tel: +381 (0)11 3047 – 558<br />
+381 (0)11 3047 – 559<br />
Mob. +381 (0)64 8207 – 415<br />
E–mail: office @rasina.com
Fir ma BEL IN ŽE NJE RING D.O.O. iz Be o gra da ve je šest go dina zva nini di stri bu ter za<br />
tr ži šte Sr bije, Cr ne Go re i BiH, fi rme KLEM SAN, po znatog pro izvo aa kle ma, pri bora za kleme<br />
i osta lih spoj nih ele menta neophodnih u da našnjim si ste mi ma in du strij ske auto ma ti ke i<br />
ener ge ti ke.<br />
Na la geru u Be o gra du mo gu se pro nai svi ti po vi kle ma za pre seke pro vod nika od 2,5mm 2 ,<br />
pa sve do 240mm 2 , i to u asor ti ma nu kle ma sa pri kljukom pod vi jak (šraf), od nosno sa prikljukom<br />
pod opru gu (spring clamp). Ta ko e, u asor ti ma nu je pri sutan i iz bor ra znih ti po va<br />
vi še sprat nih kle ma, kle ma za uze mljenje, kle ma za mer ne spo jeve, kle ma sa osi gura em,<br />
kao i ce lo kup ni pri pa da ju i pri bor – mo sto vi za kle me, dr žai kle ma, DIN ši ne za no še nje<br />
klema (eks tru do va ne), grup ne ozna ke, ozna ke za kle me i pro vod ni ke, hilz ne, no sai ve zi ca,<br />
ve zice i sl.<br />
Ta ko e, u asor ti ma nu je i po nuda mi ni kle ma sa pri borom za no šenje (15mm ši na) i sav neop<br />
ho dan pri bor za iste.<br />
Is ku stva kori sni ka ovog pro iz vod nog pro gra ma su kraj nje po zi tiv na, i s pra vom ovi pro izvo di<br />
imaju sli ku kao „teh no- e ko nomski naj prihva tlji vi ji na tr ži štu“.<br />
Ser ti fi ka ci ja go to vo svih svet skih in sti tu ci ja kao što su: DIN, VDE, GOST-R DNV, UR US,<br />
samo po tvruje sve go re na ve de no.<br />
BEL INŽENJERING d.o.o, Kievska 13a, 11000 Beograd, Rep. Srbija<br />
Kancelarija i izložbeni salon: Radoja Domanovia 1,<br />
Tel: +381 11 24 14 349, +381 11 24 13 529, Fax: +381 11 24 13 511<br />
beling@sbb.rs
p<br />
j<br />
Sin ter me tal - EC d.o.o.<br />
Kva li tet<br />
- naj bo lja re kla ma!<br />
temperature ambijenta i konstantno velika<br />
op te re će nja) i na tr ži štu van gra ni ca<br />
na še ze mlje.<br />
Mo der ni za ci jom do<br />
evrop skog tr ži šta<br />
Na ša pro iz vod nja se od vi ja u pro iz vodnom<br />
po go nu od oko 600m 2 , sa ukup no<br />
17 za po sle nih, u Be o gra du, na Vo ždovcu.<br />
S ob zi rom na go di šnje po ve ća nje<br />
"Sintermetal - EC": Proizvodnja elektro<br />
i sigurnosne gasne opreme (objekat u izgradnji)<br />
Firma "Sintermetal - EC" d.o.o. već du gi niz go di na spa da<br />
među najpoznatije proizvođače elektroopreme i opreme za<br />
gasno zavarivanje i rezanje i to, prvenstveno, zahvaljujući kvalitetnim<br />
proizvodima izrađenim od vrhunskih domaćih i u uvoznih<br />
sirovina. Svi proizvodi odgovaraju propisanim svetskim<br />
standardima i atestirani su od strane nadležnih institucija<br />
Pro iz vod nja elek tro i<br />
si gur no sne ga sne opre me<br />
"Sintermetal - EC" postoji u kontinuite<br />
tu od 1986. go di ne i ba vi se<br />
isključivo proizvodnjom. Proizvod<br />
ni pro gram se raz vio u dva<br />
pravca:<br />
• Proizvodnja gasnih sigurnosnih<br />
uređaja<br />
• Proizvodnja strujnih elektro-stezaljki<br />
za otežane režime<br />
rada.<br />
Gasni sigurnosni uređaji prime<br />
nu na la ze u te škoj i sred njoj<br />
industriji gde se koriste industrijski<br />
gorivi gasovi u procesima<br />
proizvodnje (acetilen, propanbutan,<br />
zemni gas, kiseonik, itd).<br />
Redne strujne stezaljke koriste se za<br />
šemiranje strujnih ormana svih vrsta i<br />
namene.<br />
Ono što na še ste zalj ke či ni po seb nima<br />
je ste do ma ća kon struk ci ja sa do sta<br />
ino va ci ja, za ko je po se du je mo dva prizna<br />
ta pa ten ta i sve po treb ne ser ti fi kate.<br />
Zbog vi so kog kva li te ta ma te ri ja la i<br />
izrade, naše stezaljke su našle primenu<br />
u ote ža nim uslo vi ma ra da (po ve ća ne<br />
pro iz vod nje od 25% ja vi la se po tre ba za<br />
ve ćim pro sto rom. Shod no to me, po če li<br />
smo iz grad nju no vog po go na ko ri sne<br />
po vr ši ne 1.500 m 2 , na lo ka ci ji Ze mun-<br />
No vo sad ski put.<br />
Pored stalnog napora da modernizacijom<br />
mašinskog parka, novim konstrukcija<br />
ma i kon tro lom kva li te ta po evrop skim<br />
normama, unapredi kvali tet svo jih pro izvo<br />
da, "Sin ter me tal - EC" kao glav nu smerni<br />
cu ima i ši re nje na evrop sko tr ži šte sa<br />
kompletnim asortimanom.<br />
Do sa da šnje de lo va nje do ve lo je do<br />
osvajanja tržišta na prostorima bivše Jugoslavije.<br />
Pozitivne impresije saradnika iz<br />
okruženja najbolje pokazuju potencijal i<br />
kva li tet pro iz vo da pod na šim bren dom.<br />
Iz voz uče stvu je sa oko 30% od ukup ne proizvodnje<br />
sa tendencijom stalnog rasta.<br />
Setifikati i atesti<br />
ISO Stan dard 2000:9001 TUV, CE znak,<br />
ka ko za ga sne ta ko i za elek tro pro izvo<br />
de, in sti tut "Ni ko la Te sla", Za vod za<br />
za va ri va nje.<br />
Kontakt:<br />
Sintermetal - EC d.o.o.<br />
Braće Jerko vić 72b, 11000 Be o grad<br />
Tel/Fax: 0038111/397-2373<br />
E-mail: in fo@ sin ter me tal.co.rs<br />
www.sin ter me tal.co.rs<br />
industrija 5/2008 41
p<br />
Honda Power Equipment<br />
Hon da pru ža vi še od oče ki va nog<br />
HONDA - SIGURAN PARTNER<br />
Sa razvojem domaćeg tržišta<br />
raz vi ja se i svest ku pa ca o<br />
kvalitetu i dugotrajnosti proizvoda.<br />
Na naše veliko zadovoljstvo,<br />
zahtevi i očekivanja su<br />
vremenom rasli. Inovativnost<br />
je jedna od najvažnijih karakteristika<br />
Honde, što je či ni jednim<br />
od svet skih li de ra.<br />
U<br />
skla du sa tim, sva ke se zone<br />
nu di mo vam naj no vi ja<br />
teh nič ka do stig nu ća iz prove<br />
re no do bre Hon da Po wer Equip<br />
ment pa le te pro iz vo da. Po red<br />
pro iz vo da pri la go đe nih po tre ba ma<br />
na šeg tr ži šta, uvek smo sprem ni<br />
da proširimo paletu prema specifičnim<br />
zah te vi ma ku pa ca.<br />
Kvalitet i stručna podrška<br />
Ulaganje u kvalitet naše je najvažnije<br />
načelo. Svi proizvodi detaljno se kontrolišu<br />
pre ne go što do đu do kraj njih ko ri sni ka. To<br />
ga ran tu je nji hov dug ži vot ni vek. I po red<br />
to ga, sprem ni smo da ser vi sno i teh nič ki<br />
pružimo podršku svakom klijentu preko<br />
naše ovlašćene dilersko-servisne mreže<br />
širom Srbije i širom Crne Gore.<br />
Svu da do stup ni<br />
Na na šem saj tu www.hondasrbija.co.yu<br />
detaljno se možete informisati o našim proizvodima,<br />
njihovim tehničkim karakteristika<br />
ma i ce ni, kao i o lo ka ci ja ma gde ih mo žete<br />
kupiti ili servisirati. Preporučujemo,<br />
takođe, da posetite najbližeg Hondinog<br />
dilera koji će vam svakako pomoći, kako<br />
stručnim savetima tako i sveobuhvatnom<br />
prezentacijom proizvoda.<br />
Uvek korak ispred vremena<br />
I kao kraj nji pro iz vo di i kao po gon ski<br />
agregati za mnoge građevinske, poljoprivredne,<br />
baštenske i industrijske proizvode,<br />
Honda Power Equipment tra di ci o nalno<br />
predstavlja partnera profesionalnim<br />
korisnicima. Poseban napor ulažemo u razvoj<br />
efikasnih i izdržljivih uređaja koji zadovoljavaju<br />
sve svetske ekološke standarde,<br />
pa čak i ne ke ko ji će stu pi ti na sna gu<br />
tek 2010. go di ne. Honda, na glo bal nom<br />
ni vou, ula že ogrom na sred stva u raz voj i<br />
istraživanje kako bi zadržala i opravdala<br />
svoju lidersku poziciju u svetu.<br />
Sa Hon da Power Equipment proizvodima<br />
se mo že te upoznati u prodavnici<br />
u okviru poslovne zgrade Ba zis gru pe,<br />
generalnog distributera Honde za Srbiju<br />
i Cr nu Go ru, u uli ci Gr či ća Mi len ka 39 u<br />
Beogradu.<br />
42 industrija 5/2008
Welding Products<br />
MIL LER XMT 350<br />
IN VER TOR ZA<br />
ZA VA RI VA NJE<br />
Invertorski aparat za zavarivanje Mil ler XMT 350 dokazao je prethodnih godina kvalitet<br />
u brodogradnji, izgradnji naftovoda, čeličnih konstrukcija, održavanju, hi drograd nji, itd.<br />
ređaj radi sa novim sistemom koji<br />
U obezbeđuje:<br />
• bolji kvalitet zavarenih spojeva,<br />
• duže gorenje električnog luka,<br />
• gotovo potpunu kompenzaciju kolebanja<br />
napona,<br />
• nižu primarnu potrošnju struje nego<br />
kod drugih strujnih izvora,<br />
• visoke eksploatacione osobine uz<br />
minimalne troškove.<br />
Ure đaj ima mo no fa zni<br />
ili tro fa zni pri klju čak primarne<br />
električne energije.<br />
Pri klju čak se auto mat ski<br />
podešava, pa nije potrebno<br />
dodatno podešavanje<br />
od strane ope ra te ra. Ta kođe,<br />
po sto ji auto mat sko<br />
po de ša va nje ko le ba nja<br />
napona.<br />
Primenjeni izvor struje<br />
Auto Li ne ® , pro iz vo đa ča<br />
Mil ler, pred sta vlja do bar iz bor pri za varivanju,<br />
posebno u pogonima sa većim<br />
brojem potrošača, na montažnim radnim<br />
mestima sa neodgovarajućim snabdevanjem<br />
strujom, pri korišćenju dužih primarnih<br />
kablova i na generatorima.<br />
UNI VER ZAL NO UPO TRE BLJIV:<br />
RUČ NO-TIG-MIG<br />
Postupak zavarivanja se jednostavno<br />
bira na centralnom izbornom prekidaču.<br />
Usled ši re nja po sla, predstavništvo<br />
ITW Welding<br />
Pro ducts BV South-<br />
East Europe tra ži distrubutere<br />
u Srbiji, Crnoj<br />
Go ri, Ma ke do ni ji i BiH,<br />
ko ji ima ju kapaciteta i<br />
znanja za saradnju sa<br />
ITW-jem.<br />
Miller XMT 350 poseduje nadmoćne<br />
zavarivačke osobine pri ručnom elektrolučnom<br />
zavarivanju (E postupak) obloženim<br />
elektrodama, prečnika 2,5 do 6,0 mm,<br />
posebno pri zavarivanju naftovoda celuloznim<br />
elektrodama postupkom zavarivanja<br />
na do le.<br />
Zahvaljujući adaptivnom toplom startu<br />
("Adap ti ve Hot Start ® "), po čet na stru ja<br />
za va ri va nja se, u za visnosti<br />
od izabrane struje<br />
zavarivanja, automatski<br />
re gu li še, pri če mu se<br />
dobija veoma fino podešavanje<br />
električnog luka<br />
i ti me se ot kla nja opasnost<br />
od pojave "nalepljivanja"<br />
metala na početku<br />
zavarivanja.<br />
Sistem regulacije omogućava<br />
podešavanje aparata<br />
prema odgovarajućem<br />
ti pu elek tro de. XMT 350 je iz u zet no<br />
po go dan za TIG i MIG za va ri va nje, kao i za<br />
zavarivanje sa samozaštitnom punjenom<br />
žicom.<br />
Za hva lju ju ći mo guć no sti bes kon takt<br />
nog pa lje nja lu ka, mo že se ko ri sti ti<br />
podešavajući brener za TIG zavarivanje<br />
ne le gi ra nih i vi so ko le gi ra nih me ta la,<br />
kao i zavarivanje različitih Cu-legura.<br />
Pri klju če njem ure đa ja za do da va nje<br />
ži ce i MIG bre ne ra, mo že se ko ri sti ti i za<br />
MIG zavarivanje.<br />
SI GU RAN<br />
Mogućnost predpodešavanja parametara<br />
procesa, postavljanje interne dijagnoze<br />
sa prikazivanjem greške na ekranu na<br />
aparatu i sigurno isključivanje, smanjuju<br />
rizik od kvara uređaja.<br />
Uređaj ima mogućnost smanjenja napona<br />
pra znog ho da na sa mo 13V, pa je<br />
optimalno prilagođen za zavarivanje pod<br />
vodom i sečenje. Elektronski delovi su<br />
zaštićeni od zamašćivanja, a osetljivi delovi<br />
se ne na la ze u zo na ma kroz ko je pro ti če<br />
vazduh za hlađenje. Lako aluminijumsko<br />
kućište obezbeđuje dodatno visoku čvrstoću<br />
i za šti tu od ko ro zi je.<br />
Mil ler na svo je ure đa je da je tro go dišnju<br />
ga ran ci ju, a na ori gi nal ne de lo ve<br />
glav nog is pra vlja ča – 5 go di na. Ser vis je<br />
obez be đen u ga rant nom i van ga rant nom<br />
roku posredstvom glavnog distributera<br />
za Sr bi ju. Po li ti ka fir me je da uz sva ki<br />
ku plje ni apa rat, ku pac do bi ja bes plat ne<br />
sa ve te i even tu al nu obu ku za rad sa<br />
na šim ure đa ji ma.<br />
Kontakt:<br />
ITW Wel ding Pro ducts BV<br />
South-East Europe<br />
Vodovodska 158, Beograd<br />
Tel. +381 (0)11 23 97 391<br />
info @itw-welding.com<br />
www.itw-wel ding.com<br />
industrija 5/2008 43
PUPDV Sr bi je<br />
RAZ VOJ<br />
AUTO IN DU STRI JE<br />
SR BI JE<br />
Poslovno udruženje proizvođača drumskih vozila Srbije, koje okuplja<br />
naj zna čaj ni je pro iz vo đa če drum skih vo zi la, kom po nen ti, de lova<br />
i opre me, ini ci ra lo je, 2006. go di ne, iz ra du pred lo ga Stra te gi je<br />
raz vo ja autoin du stri je Sr bi je do 2015. U iz ra di pred lo ga Stra te gi je,<br />
po red eks pe ra ta udru že nja, bi li su uklju če ni i pred stav ni ci ta dašnjeg<br />
Mi ni star stva za eko nom ske od no se sa ino stran stvom, Mi nistarstva<br />
privrede i privatizacije, Privredne komore Srbije, Instituta<br />
za stan dar di za ci ju, Ma šin skog fa kul te ta iz Be o gra da i Ma šin skog<br />
fakulteta iz Kragujevca.<br />
Privući strateške partnere<br />
Us po sta vlja nje raz voj no ori jen ti sa ne<br />
konkurentske proizvodnje putničkih automobila<br />
i komercijalnih vozila, kao i proizvodnje<br />
agregata, komponenti i delova za<br />
do ma će i ino stra ne pro iz vo đa če vo zi la,<br />
predstavljaju dva osnovna cilja definisana<br />
Ikarbus IK-218 Avancity, gradski zglobni autobus<br />
u predlogu Strategije, čije ostvarivanje će<br />
doprineti rastu BDP-a, povećanju zaposlenosti<br />
i rastu izvoza.<br />
Okosnicu za ostvarenje ovih ciljeva, po<br />
predlogu Strategije, predstavljalo bi pronalaženje<br />
strateških partnera za proizvođače<br />
finaliste koji će obezbediti savremene proizvode,<br />
znanje i tehnologije. U skladu sa<br />
tim, neophodno je da država vodi direktne<br />
razgovore i obezbedi potrebne beneficije<br />
koje će zainteresovati potencijalne partne<br />
re, kao i da, u ci lju stva ra nja uslo va za<br />
privlačenje strateških partnera, vrši direktna<br />
ula ga nja u opre mu i so ci jal ni pro gram,<br />
čime će postati manjinski vlasnik finalista<br />
i ras polagati svojim akcijama u skladu sa<br />
zakonom. Povraćaj investicija<br />
država bi obezbedila<br />
kroz naplatu PDV-a<br />
i drugih dažbina u skladu<br />
sa za ko nom. To je<br />
na čin da se omo gu će<br />
uslovi za direktna ulaganja<br />
kod proizvođača<br />
agregata, komponenti i<br />
delova, budući da tako<br />
domaći isporučioci imaju<br />
zna čaj nu pred nost<br />
u dugoročnom smanjenju<br />
logističkih troškova<br />
i troškova rada.<br />
Ču vaj mo do ma će<br />
Pored toga, neophodno<br />
je da dr ža va po kaže<br />
nepokolebljivu volju<br />
za očuvanjem domaće<br />
auto in du stri je pu tem<br />
restrukturiranja vodećih<br />
finalnih proizvođača vozila i značajnih<br />
komponenti, putem efektne privatizacije;<br />
nalaženjem renomiranih strateških partne<br />
ra za na še pro iz vo đa če i do bi ja njem<br />
direktnih stranih greenfield i brownfield<br />
investicija. Kao podsticaj interesovanja<br />
za ula ga nje, iz u zet no je va žno da se od<br />
strane države ustanovi procedura za lobira<br />
nje i tra že nje strateških partnera preko<br />
stranih vlada, ambasada i poslovnih predstavništava<br />
zemalja koje imaju razvijenu<br />
autoindu stri ju, kao i da se do ne su me re i<br />
zakonski propisi prihvatljivi i za zaposlene i<br />
za strateške partnere.<br />
U pred lo gu se naglašava da je od iz u zetne<br />
va žno sti da dr ža va, po ugle du na ze mlje<br />
poput Slovačke, Češke, Slovenije, Rumuni<br />
je, ko je su ra ni je bi le na ni žem ni vou u<br />
proizvodnji vozila ili je nisu ni imale, uloži i<br />
sopstvena finansijska sredstva u cilju očuvanja<br />
srpskih proizvođača do momenta<br />
privatizacije i nalaženja strateških partnera.<br />
U cilju revitalizacije srpske industrije<br />
na čelu sa finalnim proizvođačima vozila,<br />
poput Evropske komisije, država treba da<br />
odobri pomoć za podsticaj ravnomernog<br />
regionalnog razvoja, restrukturiranja preduzeća,<br />
istraživanja i razvoja, zaštite životne<br />
sre di ne, i po moć ose tlji vim sek to ri ma i<br />
malim i srednjim preduzećima.<br />
Stav Udru že nja je da će do ula ska<br />
u EU biti dovoljno vremena za postepeno<br />
smanjivanje direktne državne pomoći<br />
autoindustriji kao i za smanjivanje uvoznih<br />
ograničenja. Zato je od izuzetnog državnog<br />
značaja da se dosledno sprovedu predložene<br />
si stem ske me re i da se shva te kao deo<br />
Nacionalne strategije privrednog razvoja.<br />
Institucionalni i pravni okvir sa<br />
pred lo gom si stem skih me ra za<br />
realizaciju strategije<br />
U ci lju po dr ške Na ci o nal noj stra te gi ji<br />
privrednog razvoja Srbije - Akcioni plan<br />
2006 -2012, Stra te gi ji pod sti ca ja i razvo<br />
ja stra nih ula ga nja kao i osta lim do kumen<br />
ti ma ko ji da ju smer ni ce glo bal nom<br />
pri vred nom raz vo ju Sr bi je, Vla da RS i<br />
re sor na mi ni star stva mo ra ju re a li zo va ti<br />
sle de će si stem ske me re:<br />
1Stvaranje pozitivne klime za ulaganja<br />
potencijalnih investitora kroz:<br />
• Stvaranje političke i institucionalne<br />
sigurnosti i stimulativnih uslova za privlačenje<br />
domaćih i stranih investicija;<br />
• Stabilan privredni i tržišni ambijent za<br />
poslo vanje;<br />
• Restruktuiranje preduzeća, formiranje<br />
zaokruženih celina oslobođenih viško-<br />
44 industrija 5/2008
PUPDV Sr bi je<br />
va radnika, radi pojedinačnih privatizacija<br />
manjih celina;<br />
• Otpust dugova;<br />
• Definisanje socijalnog programa;<br />
• Po re ska ras te re će nja i sti mu la tiv ne<br />
mere za nova zapošljavanja;<br />
• Pri va ti za ci ju u okvi ri ma pro ši ri va nja<br />
postojećih programa ili prelazak društvenog<br />
kapitala restruktuiranih preduzeća u<br />
državni kapital;<br />
• Kontrolu izvršavanja ugovornih obaveza<br />
privatizovanih preduzeća u periodu od<br />
tri do pet godina od datuma privatizacije<br />
(sprečiti i sankcionisati rasprodaju imovine<br />
i likvidacije privatizovanih preduzeća)<br />
sa posebnim akcentom na kritična - monopolistička<br />
preduzeća.<br />
Uklju či va nje u svet sku auto in dustri<br />
ju: 2<br />
• PUPDV je pri pre milo pred log pro pi sa<br />
koji se odnose na dugoročnu proizvodnu<br />
kooperaciju sa inostranstvom, kao preduslov<br />
za uključivanje u svetsku autoindustriju.<br />
Podsticaj novim investicionim ulaganjima<br />
kroz: 3<br />
• Proširenje kapaciteta i eliminisanje<br />
eventualnih administrativnih barijera;<br />
• Skraćenje vremena potrebnog za pribavljanje<br />
potrebnih dozvola i saglasnosti<br />
putem efikasnog informisanja potencijalnih<br />
ula ga ča;<br />
• Sma nje nje lo kal nih tak si i dru gih<br />
dažbina;<br />
• Smanjenje poreskog opterećenja na<br />
zarade, imovinu, dobit i sl.<br />
• Sma nje nje sto pe PDV-a sa 18% na<br />
12% od no sno 15%, a po seb ne sto pe sa<br />
8% na 5%.<br />
Razvoj autoindustrije, novih tehnolo<br />
gi ja i mo de la, rast pro iz vod nje<br />
4<br />
i za po šlja va nje mla dih ka dro va pu tem<br />
formiranja investicionog fonda:<br />
• za istraživanje i razvoj;<br />
• za uvo đe nje si ste ma kvaliteta kao prio<br />
ri te ta i oba ve ze;<br />
• za edukaciju kadrova.<br />
Do no še nje pro pi sa za uvoz no ve<br />
5 opreme i tehnologija kojima Srbija<br />
ne raspolaže, na osnovu carinskih kontigenata<br />
bez plaćanja carine.<br />
Svrstavanje vozila u grupu najosetlji<br />
vi jih pro iz vo da kod ko jih bi se<br />
6<br />
liberalizacija uvoza izvršila dinamički,<br />
postepeno i u zadnjoj godini koja se predviđa<br />
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju<br />
putem:<br />
• Postepene liberalizacije u tranzicionom<br />
periodu;<br />
Ravnomeran i kontinuiran razvoj<br />
Pred log Stra te gi je je, 29. ja nu a ra<br />
2007. godine, dostavljen Ministarstvu<br />
pri vre de i PKS-u, sa mol bom da se za lo že<br />
za njeno usvajanje u Skupštini Srbije.<br />
Po no vo je, 3. apri la 2007, po slat na<br />
adresu Vlade Republike Srbije, na adrese<br />
svih resornih ministarstava, beogradske,<br />
vojvođanske i regionalne privredne komore,<br />
kao i Nezavisnom i Samostalnom sindikatu<br />
metalaca Srbije.<br />
• Uvođenja vancarinske zaštite prema<br />
pravilima STO-a;<br />
• Zaštite od prekomernog uvoza novih i<br />
polovnih vozila;<br />
• Izmene i dopune Zakona o spoljnotrgovinskom<br />
poslovanju i Carinskom zakonu;<br />
• Ko rek ci je ca rin skih sto pa za uvoz<br />
ko mer ci jal nih vo zi la sa 15%, od no sno<br />
10% (kod ša si ja sa ka bi nom) na 25% ka ko<br />
je bilo pre nekontrolisane liberalizacije;<br />
• Dosledne primene propisa o poreklu<br />
robe i stroge kontrole homologiranosti i<br />
saobraznosti uvoznih vozila pre prelaska<br />
državne granice.<br />
PUPDV Sr bi je je pri pre mi lo predlog<br />
Od lu ke za uvo đe nje na kna de<br />
7<br />
za zaštitu od prekomernog zagađivanja<br />
životne sredine u kome se ističe:<br />
• Uvo đe nje za štit ne tak se i kon tro la<br />
saobraznosti novih i polovnih vozila u cilju<br />
zaštite životne sredine;<br />
• Formiranje fonda za izgradnju sabirnih<br />
i reciklažnih centara za zbrinjavanje vozila<br />
po isteku eksploatacionog veka (odgovorni<br />
proizvođači, uvoznici i korisnici);<br />
• Formiranje mreže reciklažnih centara.<br />
PUPDV Sr bije sa PKS-om, dostavilo<br />
8 je predlog teksta za izmene Zakona<br />
o javnim nabavkama koji između ostalog<br />
obuhvata:<br />
• Zadržavanje preferencijale za dobra<br />
proizvedena u zemlji;<br />
• Uvođenje praćenja i kontrole javnih<br />
nabavki u svim fazama procesa;<br />
• Zaštititu javnog interesa i sprečavanje<br />
eventualnih šteta koje mogu nastati;<br />
• Krivičnu i prekršajnu odgovornost kao<br />
i kaznene mere;<br />
Sa pred lo gom su 21. ju la 2008.<br />
godine upoznati i ministri novoizabrane<br />
Vla de.<br />
Do sa da su ne ki od zah te va i pred lo ga<br />
iz Strategije već realizovani, međutim, u<br />
PUPDV-u is ti ču da bi dr ža va i nje ni nad ležni<br />
organi morali da obezbede sprovođenje<br />
i realizaciju svih zahteva, kako bi se<br />
postigao ravnomeran i kontinuiran razvoj<br />
autoindustrije.<br />
• Preventivne mere koje će na terenu<br />
sprovoditi instruktori ovlašćeni od strane<br />
Uprave za javne nabavke.<br />
Obez be di ti spro vo đe nje teh nič kih<br />
9 propisa i kontrolu saobraznosti uvezenih<br />
vozila sa homologiranim, kroz:<br />
• Preciziranje nadležnosti i odgovornosti<br />
instituta i laboratorija;<br />
• Utvrđivanje statusa i ovlašćenja instituta,<br />
laboratorija, i baze kontrolnih merila<br />
za konkretne kontrole ispunjavanja tehničkih<br />
propisa i standarda;<br />
• Do no še nje za kon skih pro pi sa ko jima<br />
se ja sno pre ci zi ra ju od go vor no sti u<br />
kon tro li sa o bra zno sti uve ze nih vo zi la i<br />
de lo va (no vih i po lov nih, sa sta vlje nih i<br />
ra sta vlje nih);<br />
• Ugradnju specifičnosti nacionalnog<br />
en ti te ta u uslo ve či je se is pu nja va nje<br />
kon tro li še, pod uslo vom da do pri no se<br />
modernizaciji voznih parkova i domaće<br />
autoindustrije.<br />
De fi ni sa ti iz vo znu ori jen ta ci ju<br />
10 autoindustrije Srbije na osnovu:<br />
• Dugoročne proizvodne kooperacije sa<br />
inostranim partnerima;<br />
• Uključivanja proizvođača komponenti<br />
i de lova iz Srbije u globalnu svetsku autoindustriju<br />
(putem klastera, itd);<br />
• For mi ra nja efi ka snih bes ca rin skih<br />
zona;<br />
• Stvaranja uslova za proizvodnju vozila<br />
po stan dardima EU;<br />
• Preferiranja tržišta Jugoistočne Evrope<br />
i arap skih ze ma lja;<br />
• Izvoznih podsticaja (stimulativno kreditiranje<br />
na osnovu zaključenih ugovora<br />
za iz voz).<br />
Po ziv na sa rad nju sa PUPDV Sr bi je uvek<br />
je otvo ren. Kontakt adre sa je:<br />
Poslovno udruženje proizvođača<br />
drumskih vozila Srbije<br />
Bulevar vojvode Mišića 14,<br />
11000 Be o grad<br />
Tel/Fax: 011/265 52 90<br />
E-mail: updvj@eunet.yu<br />
www.pupdvscg.co.yu<br />
industrija 5/2008 45
energetika<br />
Pa non ske TE-TO<br />
Mo der ni za ci ja<br />
u slu žbi ko ri sni ka<br />
Ter mo e lek tra na-to pla na Zre nja nin je dan je od tri ogran ka Privred<br />
nog dru štva “Pa non ske ter mo e lek tra ne-to pla ne” d.o.o.<br />
No vi Sad. Stra te ška ori jen ta ci ja dru štva usme re na je na ob no vu i<br />
ja ča nje sop stve nih ka pa ci te ta, pa će se, u okvi ru ka pi tal nog re monta<br />
tur bi ne, pla ni ra nog za 2009. go di nu, u ovom ogran ku po ve ća ti<br />
in sta li ra ni ka pa ci tet za pro iz vod nju elek trič ne ener gi je u kon den zaci<br />
o nom re ži mu za 30 MW. To ni je kraj pla no vi ma mo der ni za ci je ove<br />
ter mo e lek tra ne-to pla ne.<br />
TEKST: KRE ŠI MIR ŠTAJ NER, DIPL. INŽ. POMOĆNIK<br />
DIREKTORA ZA TEHNIČKE POSLOVE I KOORDINACIJU<br />
Komandna sala TE-TO Zrenjanin<br />
S<br />
tručnjaci u polju energetike predviđaju<br />
porast potrošnje električne<br />
energije u okruženju, sa stopom<br />
ra sta oko 1,14% go di šnje, što sa so bom<br />
nosi potrebu za izgradnjom i puštanjem u<br />
rad novih proizvodnih elektroenergetskih<br />
ka pa ci te ta. "Pa non ske ter mo e lek tra netoplane"<br />
d.o.o Novi Sad, koje proizvode<br />
električnu i toplotnu energiju u ekonomski<br />
najisplativijem – kogeneracijskom – režimu,<br />
već su započele proces podizanja<br />
instilisanih kapaciteta svojih postrojenja.<br />
Pr vi pro je kat uklju ču je re kon struk ci ju i<br />
mo der ni za ci ju upra vo u zre nja nin skom<br />
ogranku.<br />
Šte dlji va tur bi na<br />
Re a li za ci ja ovog pro jek ta zva nič no je<br />
započela potpisivanjem ugovora sa izvo-<br />
đačem radova – Škoda Power – iz če škog<br />
gra da Plzen, u av gu stu 2008. u No vom<br />
Sadu. Modernizacija će se obaviti u toku<br />
re dov nog ka pi tal nog re mon ta tur bi ne u<br />
2009. go di ni, u okvi ru ko ga će se iz vr ši ti<br />
za me na lo pa ti ca ni skog i vi so kog pri ti ska<br />
turbine, čime će se povećati električna<br />
snaga turboagregata u kondenzacionom<br />
re ži mu ra da sa 51 na 81 MW. Ujed no će<br />
se sma nji ti spe ci fič na po tro šnja za oko<br />
2000 kJ/kWh, či me će se znat no po boljšati<br />
energetska efikasnost rada turbine.<br />
Oče ku je se da će se vred nost ulo že ne<br />
in ve sti ci je vra ti ti za ma nje od dve go di ne<br />
ukoliko turbina bude angažovana i u letnjem<br />
pe ri o du. Osim du go go di šnjeg partnera<br />
Škode Power, u realizaciju projekta<br />
bi će uklju če ni i do ma ći iz vo đa či ra do va,<br />
gru pa iz slu žbe odr ža va nja u TE-TO Zre njanin,<br />
kao i predstavnici JP Elektroprivreda<br />
Srbije.<br />
Mo der na ba za po da ta ka<br />
Osim modernizacije same turbine, u<br />
TE-TO Zre nja nin se od vi ja ju i ak tiv no sti<br />
na una pre đe nju si ste ma za akvi zi ci ju<br />
podataka o potrošačima tehnološke pare.<br />
Na i me, sa da se na jed nom ra ču na ru<br />
prikupljaju svi podaci o parametrima i<br />
tehnološkim karakteristikama pare koja<br />
se predaje kupcima. Ovi podaci se sakuplja<br />
ju u ba zu po da ta ka ko ja se ka sni je<br />
može pretraživati i analizirati po raznim kriterijumima.<br />
Sistem su osmislili i razradili<br />
struč nja ci TE-TO Zre nja nin, uz po moć In stituta<br />
Mihajlo Pupin iz Beograda. Naredna<br />
fa za ovog pro jek ta ob u hva ta pro ši re nje<br />
sistema, uvođenje novih i obradu unetih<br />
podataka kao i mogućnost da se podaci<br />
vide na svim računarima u mreži ogranaka<br />
"Pa non skih TE-TO" d.o.o. No vi Sad u<br />
Zrenjaninu, Novom Sad i dr.<br />
Is pla ti vo i eko lo ški pri hva tlji vo<br />
Realizacija navedenih projekata otvara<br />
put za ostvarenje glavnog, kapitalnog<br />
i strateški najznačajnijeg dela plana PD<br />
"Panonske termoelektrane-toplane", a<br />
to je iz grad nja no vih ga sno-par nih blokova<br />
na lokacijama TE-TO Novi Sad i<br />
TE-TO Zre nja nin. Či nje ni ca ko ja ide u<br />
pri log ove in ve sti ci je sva ka ko je po četak<br />
eks plo a ta ci je pod zem nog skla di šta<br />
ga sa u Ba nat skom Dvo ru. Od nje ga se<br />
očekuje niveliranje i peglanje potrošnje<br />
pri rod nog ga sa i nje go vo obez be đe nje<br />
u ko li či na ma i ce na ma ko je bi bi le konku<br />
rent ne za rad na ših ga sno-par nih<br />
blo ko va ko ji bi ra di li pr ven stve no za<br />
iz voz elek trič ne ener gi je po tr ži šnim<br />
ce na ma ili za po tre be elek tro e ner getskog<br />
si ste ma Sr bi je. Ori jen ti šu ći se ka<br />
zem nom ga su, kao po gon skom go ri vu<br />
i ka kombinovanoj proizvodnji, "Panonske<br />
ter mo e lek tra ne - to pla ne" d.o.o.<br />
No vi Sad će se lak še iz bo ri ti za svo je<br />
me sto na ener get skom tr ži štu jer će<br />
ima ti eko nom ski is pla ti vu i eko lo ški<br />
pri hva tlji vu pro iz vod nju.<br />
Panonske TE-TO d.o.o. No vi Sad<br />
Bulevar oslobođenja 100/IV sprat<br />
Tel: 021-527-785<br />
Fax: 021-6614-944<br />
E-mail: info@panonske.co.yu<br />
Web: www.panonske.co.yu<br />
industrija 5/2008 47
MAP pakovanje<br />
Oču va na sve ži na i du ži rok tra ja nja<br />
P<br />
akovanjem u modifikovanoj atmos<br />
fe ri inert nih ga so va (azo ta,<br />
ugljen-dioksida ili njihovih smeša)<br />
ili, u nekim slučajevima, u atmosferi smeša<br />
ovih gasova sa kiseonikom, održava<br />
se svežina namirnice, zadržava se ne prome<br />
njen ukus i bo ja i znat no se pro du ža va<br />
rok trajanja.<br />
Gasovi se proizvode u Messer Tehnogasu<br />
po HACCP stan dar du, no se na ziv Go urmet,<br />
a zadovoljavaju "Pravilnik o kvalitetu i<br />
uslovima upotrebe aditiva u namirnicama<br />
i o dru gim zah te vi ma za adi ti ve i nji hove<br />
mešavine", po kome imaju označenu<br />
nomenklaturu E-oznakama:<br />
Koliko puta uđemo u prodavnicu i sa<br />
ra fa bi ra mo že lje ni ar ti kal, a da i ne zna mo<br />
da je on spakovan u modifikovanoj atmosferi.<br />
Skoro da ne postoji namirnica koja se<br />
ne može spakovati na ovaj način:<br />
• Me so spa ko va no u MAP-u ima će<br />
prirodnu boju i nepromenjen<br />
ukus. I mesne prerađevine se obavezno<br />
pakuju u zaštitnoj atmosferi.<br />
• Pravi izbor MAP-a sprečava kvarenje<br />
ri be i šti ti od užeg nu ća;<br />
• Uvek sveži pekarski proizvodi mogući<br />
su jedino uz MAP;<br />
• Mleko i mlečni proizvodi zadržavaju<br />
ne pro me njen ukus bar dva pu ta du že, a<br />
raz voj ple sni bi va spre čen;<br />
• Skladištenje i pakovanje svežeg voća<br />
i povrća biva znatno olakšano pravom<br />
kom bi na ci jom za štit nih ga so va;<br />
• Sušeno voće, povrće i začini uz pomoć<br />
azota i ugljen-dioksida mogu se bez bojazni<br />
ko ri sti ti u is hra ni i na kon dve go di ne;<br />
E-oznaka Naziv aditiva Funkcionalna svojstva<br />
E941 Azot Inertan, sprečava oksidaciju, užegnuće, plesni<br />
TEKST PRI RE DI LA: ANA AN TIĆ,<br />
STRUČ NI SA RAD NIK ZA NO VE PRI ME NE<br />
Moderno potrošačko društvo XXI<br />
veka sve više pokazuje interes za<br />
kvalitetnim prehrambenim proiz<br />
vo di ma sa što ma nje adi ti va i<br />
konzervanasa. Na žalost, retki su<br />
proizvodi koji ih uopšte ne sadrže<br />
ili ih sa dr že u maloj količini.<br />
MAP (Modified Atmosphere<br />
Packaging) je po seb na teh nologija<br />
pakovanja namirnica,<br />
čijom primenom<br />
proizvođači mogu da<br />
izbegnu dodatak<br />
velikog broja aditi<br />
va i kon zervanasa.<br />
E290 Ugljen-dioksid Konzervans i bakteriostatik<br />
E948<br />
Kiseonik<br />
Sprečava rast anerobnih mikroorganizama,<br />
održava boju<br />
• Pakovanjem kafe u atmosferi azota<br />
za dr ža va se mi ris i ukus ;<br />
• Užegnuće čipsa je nemoguće u MAPpakovanju;<br />
• Hra na za be be ima pro du že ni rok<br />
trajanja kad se vazduh zameni azotom pri<br />
pakovanju;<br />
• Gotova, termički obrađena jela spakovana<br />
na pravi način doprinose<br />
nji ho vom ne pro me nje nom<br />
ukusu;<br />
• Očuvana svežina<br />
i ne mo guć nost<br />
razvoja bakteri-<br />
48 industrija 5/2008
MAP pakovanje<br />
na mir ni ca u MAP PA KO VA NJU<br />
ja kod flaširanih voda, negaziranih sokova,<br />
vina i jestivih ulja, moguća je primenom<br />
inertnog azota; kod gaziranih tečnosti<br />
ugljen-dioksid vrši istu funkciju;<br />
• Za svaku vrstu namirnica postoje tačno<br />
propisane recepture gasnih smeša ili<br />
či stih MAP ga so va. Iako je MAP pa ko va nje<br />
do sta usa vr ša va no de ce ni ja ma una zad,<br />
ne od u sta je se od no vih is traživanja i eksperimentisanja<br />
sa atmosferama. Messerov<br />
tim struč nja ka mar lji vo ra di na to me.<br />
MAP gasovi nisu ambalaža, ali su neophodan<br />
detalj, podrška pri svakom pakova<br />
nju, skla di šte nju, pre ta ka nju. Sa mo<br />
pravilno spakovan proizvod je i kvalitetan i<br />
trajan proizvod, koji će privući pažnju kupaca<br />
i omogućiti proizvođačima hrane da se<br />
njihov proizvod izdvaja od drugih.<br />
Ba njič ki put 62, 11090 Be o grad<br />
Kontakt osoba:<br />
Siniša Drobnjak, Rukovodilac službe<br />
za nove primene<br />
Tel: 011 3537 277, 065 3537 277<br />
E-mail: sinisa.drobnjak @messer.co.yu<br />
www.mes ser.rs<br />
industrija 5/2008 49
"Vi no Žu pa" AD Alek san dro vac<br />
Tra di ci jom i kva li te tom<br />
na ru sko tr ži šte<br />
Od svog osni va nja do da nas, ču vajući tradiciju čuvenog župskog<br />
vinogradarstva, "Vi no Žu pa" je osvojila više hiljada domaćih i<br />
stra nih priznanja za kvalitet svojih proizvoda. Ovo preduzeće razvija<br />
paralelno dva programa - proizvodnju alkoholnih pića i proizvodnju<br />
voćnih sokova i drugih prerađevina od voća i povrća. Njihovu<br />
osnovnu sirovinsku bazu čini najkvalitetnije župsko voće (izuzetak<br />
je ju žno vo će) i čuveno župsko vinogorje u čijem se središtu nalazi<br />
fabrika. Ovom programu se daje velika pažnja, kako bi se na što<br />
kvalitetniji način zadovoljile potrebe i ukusi potrošača.<br />
P<br />
o red tra di ci o nal nog uspe ha na<br />
domaćem tržištu, preduzeće "Vino<br />
župa" uspe šno ra di na osva ja nju<br />
ino stra nog tr ži šta, po seb no ru skog, na<br />
kome već ima zabeležene uspehe.<br />
"Rusko tržište je oduvek bilo interesantno<br />
za srpske proizvođače iz oblasti<br />
prehrambene industrije. Njegova veličina<br />
i mogućnost apsorbovanja velikih količina<br />
ro be su po ten ci jal ka ko me se uvek te žilo.<br />
Ono je posebno interesantno zadnjih<br />
nekoliko godina, od kada je kupovna moć<br />
ruskog stanovništva došla do jednog mnogo<br />
vi šeg ni voa ne go što je to ne ka da bi la.<br />
Ta dva ključna faktora - veličina tržišta i<br />
kupovna moć, predstavljaju ono najbitnije<br />
za srpske proizvođače", is tiče predsednik<br />
kompanije, gospodin Šljivić.<br />
Na pi ta nje šta je sve po treb no da bi se<br />
u pu nom smi slu te re či pla si rao pro iz vod<br />
iz sektora prehrambene industrije Srbije<br />
na ru sko tr ži šte, go spo din Šlji vić na<br />
pr vom me stu is ti če kva li tet pro iz vo da i<br />
pakovanje.<br />
"Danas se na probirljivom ruskom tržištu<br />
može prodati samo kvalitetna roba<br />
zapakovana u kvalitetnu i dopadljivo dizajniranu<br />
ambalažu. Potrebno je zadovoljiti<br />
izuzetno stroge standarde kvaliteta definisane<br />
ruskim zakonima. Kada se u tome<br />
uspe, neophodan je izbor dobrih poslovnih<br />
part ne ra ko ji će vr ši ti di stri bu ci ju ro be<br />
i pokriti sve značajne segmente tržišta",<br />
dodaje on.<br />
Ne is ko ri šće ni po ten ci ja li<br />
Prehrambena industrija Srbije ima velike,<br />
ali ne do volj no is ko ri šće ne po ten cija<br />
le. Po treb no je mno go ra da i ula ga nja,<br />
pr ven stve no u pro iz vod nju, ali i u usavr<br />
ša va nje ka dro va, opre mu itd. ka ko bi<br />
se for mi rao do bar osnov za ja ča nje ove<br />
industrijske grane.<br />
"Ima mo ve li ke po ten ci ja le u pri rod nim<br />
resursima, kadro vi ma, is ku stvu i sa mo<br />
to tre ba po dr ža ti od stra ne dr ža ve subvencijama,<br />
povoljnim kreditima i ostalim<br />
pod sti caj nim sred stvi ma. Je di no ta kvim<br />
pri stu pi ma mo že mo po sta ti evrop ski<br />
gi gant u pro iz vod nji hra ne", na gla ša va<br />
go spo din Šlji vić.<br />
Radimir Šljivić, predsednik<br />
kompanije "Vino Župa" AD<br />
Saradnja proizvođača i naučnoistraživačkih<br />
institucija iz sektora agrara predsta<br />
vlja, ta ko đe, nu žan uslov za raz voj<br />
naše prehrambene industrije. Ona postoji,<br />
kako kaže gospodin Šljivić, ali morala bi<br />
biti mnogo intenzivnija. Takvu vrstu saradnje<br />
država mora da podstiče i motiviše.<br />
"Neću reći ništa novo ako kažem da takva<br />
saradnja doprinosi boljoj iskorišćenosti<br />
pri rod nih po ten ci ja la, ve ćim pri no si ma,<br />
zdravijoj hrani, kvalitetnijim proizvodima<br />
i na taj na čin smo mno go bli ži evrop skim<br />
standardima kvaliteta", zaključuje gospodin<br />
Šlji vić.<br />
"Vino Župa"<br />
Kruševačka 36, 37230 Aleksandrovac<br />
Tel: 037/552-409<br />
Fax: 037/552-213<br />
E-mail: marketing@vinozupa.com<br />
www.vinozupa.com<br />
50 industrija 5/2008
Riversna logistika<br />
NEOPHODNOST<br />
NOST<br />
sa vre me ne in du stri<br />
j e<br />
TEKST: PROF DR.SLA VI CA CVET KO VIĆ, FA KUL TET<br />
TEH NIČ KIH NA U KA, KO SOV SKA MI TRO VI CA<br />
Ekološka ravnoteža predstavlja<br />
ravnotežu između<br />
žive i nežive prirode. Remećenjem<br />
te ravnoteže dolazi<br />
do eko lo ške kri ze. Ona se<br />
veoma brzo širi. S jedne strane,<br />
industrijalizacija omogućava<br />
poboljšanje životnog<br />
standarda velikog broja lju di<br />
na Ze mlji, ali s dru ge stra ne,<br />
negativno utiče na kvalitet<br />
životne sredine i zdravlje<br />
čoveka.<br />
Čo vek je ko nač no shva tio da je<br />
pi ta nje da lje stra te gi je op stan ka<br />
dru ga či ji od nos pre ma ži vot noj<br />
sre di ni. U su šti ni, eko lo ška kri za je ne razdvo<br />
ji vi deo ve li kih ci vi li za cij skih zbi va nja.<br />
Pre sve ga, du bo ka kri za jed nog na čina<br />
pro iz vod nje, mo de la po tro šnje i privred<br />
nog ra sta, uz isto vre me no gu blje nje<br />
osnov nih ljud skih vred no sti. Ta kav ži vot<br />
poremetio je ravnote žu iz me đu čo ve ka<br />
i pri ro de, a to se mo že po pra vi ti sa mo<br />
te melj nim so cio-kul tur nim alternativama<br />
u na či nu proizvodnje i po tro šnje.<br />
Riversna logistika<br />
Zbog sve većeg interesovanja za zaštitu<br />
okruženja, za očuvanje resursa, zbog<br />
porasti ekološke svesti, javila se potreba<br />
za upravljanjem riversnim tokovima proizvoda,<br />
tj. tokovima od tržišta do kompanije.<br />
Na gla sak je na po nov nom ko ri šće nju,<br />
pakovanju ili odlaganju korišćenih proizvoda.<br />
Povećana konkurencija i želje kompanija<br />
da što više udovolje zahtevima kupaca<br />
su povećali značaj povratnog toka proizvoda.<br />
Činjenica je da svaka kompanija koja<br />
za ne ma ru je ri vers nu lo gi sti ku u su šti ni<br />
smanjuje profit.<br />
Zabrinutost javnog mnjenja za ekologiju,<br />
rezultirala je zakonodavstvom koje zahteva<br />
recikliranje proizvoda do određenog<br />
pro cen ta, po što ih, di rekt no ili indirektno,<br />
odbace krajnji korisnici. Riversna logistika<br />
se razlikuje od upravljanja otpadom,<br />
pošto se upravljanje otpadom uglavnom<br />
od no si na efek tiv no i efi ka sno pri ku pljanje<br />
i preradu otpada (proizvoda koji se<br />
ne mogu više koristiti). Srž problema je<br />
definicija otpada, pošto se problematika u<br />
vezi sa otpadom često reguliše zakonima<br />
(na primer, zakon nekada zabranjuje uvoz<br />
otpada). Riversna logistika se usredsređuje<br />
na povraćaj proizvoda koji poseduju<br />
izvesnu vrednost i na procesuiranje tih<br />
proizvoda gde rezultat procesuiranja ulazi<br />
u novi lanac snabdevanja (tj. ne završava<br />
uvek kao ot pad).<br />
Eko lo ška kri za mo že bi ti:<br />
• Lokalnog karaktera (u jednom gradu<br />
ili ma njem pod ruč ju),<br />
• Regionalnog karaktera (obuhvata<br />
više gradova ili država),<br />
• Globalnog karaktera (kriza na celoj<br />
planeti).<br />
Po ve ća nje pro fi ta bil no sti<br />
Program riversne logistike može doneti<br />
di rekt ne do bit ke kom pa ni ja ma kroz:<br />
smanjenje upotrebe sirovina, povećanje<br />
vrednosti vraćenih proizvoda (na bazi njihovog<br />
procesuiranja) i smanjenje troškova<br />
odlaganja otpada.<br />
U literaturi o riversnoj logistici često je<br />
ukazivano na ključne razloge zbog kojih<br />
se kompanije angažuju u procesu riversne<br />
logistike (slika 1).<br />
Društvena odgovornost kompanije<br />
Da na šnja ci vi li za ci ja raz vi je na je na<br />
paradigmi stalnog materijalnog rasta i<br />
dostizanja beskrupulozne potrošnje prirod<br />
nih re sur sa. Po sle di ce su po zna te.<br />
Čovečanstvo ulazi u treći milenijum sa<br />
globalnim ekološkim problemima:<br />
• Oštećenje biosfere i njenih ekosistema,<br />
• Demografska eksplozija - do 2040.<br />
godine očekuje se postizanje brojke od 10<br />
milijardi stanovnika na planeti,<br />
• Globalne promene klime,<br />
• Iscrpljenost prirodnih resursa,<br />
• Otpad u nesavladivim količinama,<br />
• Oštećenje zdravlja ljudi itd.<br />
Zakonodavstvo<br />
Riversna<br />
logistika<br />
Ekonomija<br />
Sl. 1. Tri osnov na raz lo ga za uklju či va nje<br />
kompanija u procese riversne logistike<br />
52 industrija 5/2008
ekologija<br />
Riversna logistika<br />
Smanjenje otpada kroz redukciju ili<br />
reciklažu ima veoma važan doprinos očuvanju<br />
i zaštiti životne sredine. Ponovna<br />
upotreba proizvoda npr. od plastike, omogućava<br />
njegov produžen "životni ciklus",<br />
što je ekološki i ekonomski vrlo isplativo.<br />
Pošto odsluži svoj život u raznim aplikacijama,<br />
plastika se može iskoristiti i tako ponovo<br />
doprineti potrebama održivog razvoja i<br />
istovremeno omogućiti visok nivo zaštite<br />
životne sredine.<br />
Be smrt na am ba la ža<br />
Recikliranje plastike je u početnoj fazi<br />
razvoja pošto je i cela industrija relativno<br />
mla da. Zbog svog du gog ži vot nog ve ka od<br />
oko 30 godina i više, značajno povećanje<br />
količine otpada od plastike se očekuje<br />
po sle 2010. go di ne. Za ne ke vr ste pla stike,<br />
ambalaža je glavno tržište. (Životni<br />
ciklus ambalaže - slika 2) Ostatak se<br />
Proizvoa<br />
ambalaže<br />
Sortiranje<br />
Sakupljaka<br />
mreža<br />
Tehnološki lom<br />
Odlaganje u<br />
kontejnere<br />
Maloprodaja<br />
Sl. 2. Životni ciklus ambalaže<br />
upotrebljava u drugim sektorima industrije.<br />
Evropska industrija plastike opredelila<br />
se za mak si mi za ci ju upo tre be re sur sa<br />
i minimizaciju otpada za deponovanje.<br />
Ovo podrazumeva veći broj mogućnosti<br />
za is ko ri šće nje, me ha nič ku ili he mij sku<br />
reciklažu i energetsko iskori šćenje,<br />
kao deo prilaza integralnom<br />
upravljanju otpadom. Ovakva<br />
politika je u skladu sa Direkti<br />
vom Evrop ske uni je za<br />
am ba la žu i am ba la žni<br />
otpad koja je postavila<br />
cilj da ukup no is kori<br />
šće nje ot pa da od<br />
ambalaže bude minimum<br />
45% od ko jih<br />
15% materijala mora<br />
biti recikliran.<br />
Po vra ća ji pro iz vo da ko ji se mo gu<br />
planirati:<br />
- Po vra ća ji pro iz vo da ili kon tejnera za<br />
višekratnu upotrebu - return of reusable<br />
Planiranje povraćaja proizvoda<br />
Na povraćaj proizvoda u momentu njihove<br />
prodaje većina kompanija obično ne<br />
računa. Ipak, neke kompanije su svesne<br />
činjenice da će određeni procenat prodatih<br />
proizvoda kupci<br />
vratiti. Koliko procenata<br />
pro da tih pro iz vo da<br />
će kupci vratiti zavisi od<br />
Preraivaka<br />
industrija<br />
Potrošai<br />
Ugostiteljstvo<br />
pri ro de po sla i od po li tike<br />
povraćaja proizvoda<br />
koju sprovodi kompanija.<br />
Stopa povraćaja proizvoda<br />
može se kretati<br />
od 2% do 50%.<br />
Povraćaje proizvoda<br />
i pakovanja moguće je<br />
generalno podeliti na:<br />
neplanirane i nepoželjne<br />
(tzv. "tra di ci o nal ni<br />
povraćaji proizvoda") i<br />
planirane i poželjne.<br />
Povraćaji koji nisu planirani<br />
obično se vezuju<br />
za no ve i za ko ri šće ne<br />
proizvode. Najčešći razlo<br />
zi za vra ća nje no vih<br />
packaging, koji mogu biti motivisani ekonomskim<br />
i/ili ekološkim razlozima,<br />
- Zamena starih proizvoda, uz određeni<br />
bo nus, za no ve pro iz vo de - trade-in<br />
programs,<br />
- Povraćaji proizvoda od strane potrošača<br />
proizvođaču po isteku njegovog veka<br />
upotrebe, iz ekonomskih ili/i ekoloških<br />
razloga - company take-backs,<br />
- Povraćaji proizvoda od strane potrošača<br />
ka da is tek ne rok na ko ji su iz najm lje ni<br />
- leased or rented returns of product,<br />
- Po vra ća ji pro iz vo da ser vi su, zbog<br />
popravke, a zatim potrošaču.<br />
proizvoda su: promena mišljenja potrošača<br />
o proizvodu, neispravnost proizvoda,<br />
procena potrošača da je proizvod neispravan,<br />
oštećenje proizvoda u tranzitu i isporuka<br />
pogrešnog proizvoda (ili u pogrešnoj<br />
količini) od strane prodavca. I korišćene<br />
proizvode je moguće vratiti. Najčešće<br />
do to ga do la zi ka da je pro izvod<br />
još uvek pod ga ran ci jom i<br />
zbog opoziva (povlačenja iz<br />
prodaje) proizvoda.<br />
Krajnji cilj riversne logisti<br />
ke je op ti mi za ci ja ili<br />
unapređenje efikasnosti<br />
po sle pro daj nih<br />
ak tiv no sti. Zna če nja<br />
termina riversna logistika<br />
određena su satisfakcijom<br />
potrošača i zahtevima<br />
ekološke regulative. Ta činjenica<br />
može biti od koristi menadžerima naših<br />
kompanija kada analiziraju ili reorganizuju<br />
svoje procese povraćaja dobara. Proces<br />
povraćaja proizvoda kompanije moraju<br />
planirati i pritom, moraju obraditi vraćene<br />
proizvode tako što će maksimalizovati njihovu<br />
vrednost. in<br />
Vra nje – eko lo ški grad<br />
Prema odluci Gradskog veća Vranja,<br />
od 1. sep tem bra 2010. go di ne, plastične<br />
kese biće izbačene iz upotrebe u<br />
vranjskim prodavnicama.<br />
U Grad skom ve ću ka žu da je od lu ka<br />
doneta radi rešavanja ozbiljnog ekološkog<br />
problema. Plastične kese će biti zamenjene<br />
papirnim kesama i platnenim torbama,<br />
koje su izdržljivije, duži im je rok trajanja,<br />
ne zagađuju okolinu i imaju kratak rok razla<br />
ga nja. Vra nje je pr vi grad u Sr bi ji ko ji je<br />
doneo takvu odluku.<br />
reflektor<br />
industrija 5/2008 53
p<br />
DRUPA<br />
TEKST: PROF. MR MI O DRAG TO DO RO VIĆ,<br />
BEOGRADSKA POLITEHNIKA<br />
"SVE TI LI ŠTE"<br />
gra fi ča ra ce log sve ta<br />
Ma lo je do ga đa ja, a po go to vo sajamskih pri red bi, ko je za od re đe nu stru ku ta ko mno go<br />
zna če kao što me đu na rod ni sa jam gra fič ke i pa pir ne in du stri je DRU PA zna či za grafič<br />
ku pro iz vod nju. Sva ke če tvr te go di ne, gra fi ča ri sa svih stra na sve ta do la ze u Di zel dorf<br />
da se, to kom dve ne de lje saj ma, upo zna ju sa naj no vi jim teh no lo gi ja ma, ma ši na ma, softver<br />
skim pa ke ti ma, ma te ri ja li ma, kao i ana li za ma po sto je ćih i na ja va ma bu du ćih tren dova<br />
u iz ra di gra fič kih pro iz vo da.<br />
S<br />
va ko ko na sto ji da svo ju pro iz vodnju<br />
uskla di sa zah te vi ma sa vreme<br />
nog tr ži šta, ili da jed no stav no<br />
bude dobro informisan o svemu veznom<br />
za gra fi čar stvo, zna da je bo ra vak na<br />
DRU PI ne što što se ne pro pu šta. Sa druge<br />
strane, među proizvođačima mašina,<br />
opre me i re pro ma te ri ja la, sva ko ko ima<br />
ne ku zna čaj ni ju po zi ci ju na tr ži štu ili že li<br />
da je stek ne, svoj pro iz vod ni pro gram presta<br />
vlja na DRU PI.<br />
AUTO BU SOM KROZ SA JAM<br />
Ka da je reč o ovo go di šnjoj DRU PI<br />
broj ke mo gu da ka žu vi še ne go re či. Na<br />
175.000m 2 u 18 ha la, 1.950 iz la ga ča<br />
iz 53 ze mlje iz la ga lo je svo je pro iz vo de.<br />
Za dve ne de lje, sa jam je ob i šlo pre ko<br />
500.000 po se ti la ca. Iz lo že ni su bi li uređa<br />
ji i si ste mi u rad nom sta nju ka ko bi<br />
posetioci imali neposredan uvid u proizvod<br />
ne mo guć no sti ma ši na i opre me, ma<br />
ka ko one bi le slo že ne i ve li ke.<br />
Da bi po mo gli po se ti o ci ma, or ga ni za tori<br />
su obez be di li vi še ma lih auto bu sa ko ji<br />
su ne pre sta no kru ži li iz me đu ha la, skraćujući<br />
vreme potrebno za transfer.<br />
Za one ko ji su že le li da vi de naj no vi ja<br />
do stig nu ća iz ne kog uskog seg men ta<br />
gra fič ke pro iz vod nje, or ga ni zo va ni su<br />
obi la sci u ma lim, te mat ski po de lje nim<br />
gru pa ma sa vo di čem, što je znat no<br />
skra ći va lo vre me obi la ska u od no su na<br />
nasumičnu šetnju kroz hale. U svakom<br />
slu ča ju za po drob ni je sa gle da va nje iz ložbi,<br />
trebalo je odvojiti bar četiri-pet dana,<br />
uz do bru pri pre mu.<br />
54 industrija 5/2008
DRUPA<br />
DI GI TAL NA RE VO LU CI JA<br />
De ce ni ja ma una zad, ton sva koj DRU-<br />
PI davali su veliki proizvođači štamparskih<br />
ma ši na kao što su Heidelberg, MAN<br />
Roland, KBA, Komori, Goss i dr. Na ovo godišnjem<br />
sajmu najveću pažnju i najagresivniji<br />
nastup su imali proizvođači mašina<br />
za di gi tal nu štam pu na ro či to za ink jet<br />
štampu. Ove štamparske tehnologije, svakako<br />
su napravile najveći iskorak u svom<br />
razvoju.<br />
Pored već dokazanih proizvođača svoje<br />
modele su predstavile i firme poput Agfe<br />
i Screena, koje do sada nisu zalazile u<br />
ovaj sek tor. To po ka zu je da je tr ži šte di gitalne<br />
štampe, od eksperimenta i nečega<br />
nepoznatog i maglovitog sa DRUPE 1995.<br />
postalo ozbiljan učesnik u sve zahtevnijoj<br />
industriji izrade grafičkih proizvoda.<br />
AG FA I SCREEN<br />
Anapurna XLS<br />
Ag fa je pred sta vi la ve li ki broj no vih<br />
mašina, čime potvrđuje da postaje ozbiljan<br />
igrač u po lju ink jet štam pe. Po ne kim<br />
procenama, za dve godine će zauzeti 8%<br />
svet skog tr ži šta. Glav ni adut u tim na me rama<br />
su ma ši ne iz se ri je Anapurna, modeli<br />
XLS, M4f i Mv. Ra di se o ink jet štam pa čima<br />
velikog formata koji mogu da rade na<br />
sa vi tlji vim i na kru tim ma te ri ja li ma raz li či te<br />
struk tu re do ši ri ne od 2,5m. Štam pa se<br />
UV bojama koje je razvila Agfa, brzinama<br />
od 13 do 44m 2 na sat, sa re zo lu ci jom od<br />
1440dpi.<br />
Prikazani su i modeli Dotrix Modular<br />
ko ji štam pa iz rol ne, kao i M-Press ko ji<br />
kombinuje sito i digitalnu štampu brzinom<br />
od 562 m 2 /h.<br />
Agfa: M-Press<br />
Screen je pri ka zao ink jet štam par ske<br />
mašine koje štampaju tabake i rolne.<br />
Truepress Jet520 štam pa pa pir nu tra ku<br />
ši ri ne 520mm br zi nom od 64m/min. Ko risti<br />
Epsonove glave i lako se prebacuje sa<br />
jednostrane na obostranu štampu. Tru e-<br />
press Jet2500 UV mo že da štam pa UV<br />
bojama na krutim materijalima debljine<br />
do 50mm, for ma ta 2,5 x 1,25m. Ce na ovakve<br />
ma ši ne je oko 250.000 €.<br />
Truepress Jet2500 UV<br />
BR ZI XE ROX 490/980<br />
Tradicionalni proizvođači mašina za digitalnu<br />
štampu koje rade sa suvim tonerom<br />
kao što su Xerox, Xeikon, Canon, Ricoh,<br />
Oce, Mi nol ta i dr. pred sta vi li su broj ne<br />
modele jednobojnih i kolornih mašina.<br />
Veliku pažnju privukla je mašina Xerox<br />
490/980, kako zbog tehnologije koju<br />
pri me nju je, ta ko i zbog br zi ne štam pe.<br />
Sa 450 stra na, A4 for ma ta, u mi nu tu,<br />
ovo je najbrža tonerska mašina. Kada se<br />
po sta ve dve u re du, mo gu da štam pa ju<br />
obostrano i tada se postiže neverovatnih<br />
900 stra na u mi nu tu.<br />
VRE ME ĆE PO KA ZA TI...<br />
Goss M-600<br />
Kod konvencionalnih štamparskih mašina<br />
najviše prikazanih modela namenjeno<br />
je rav noj of set štam pi, što je i lo gič no, jer<br />
je to, i dalje, najzastupljenija štamparska<br />
tehnika. Kod tabačnih mašina teži se što<br />
većoj automatizaciji i produktivnosti. Kada<br />
je u pitanju povećanje brzine štampe najsmeliji<br />
iskorak je napravila firma Goss ko ja<br />
je na svom mo de lu GOSS M-600 objedinila<br />
neke od prednosti koje pružaju rotacije<br />
i tabačne mašine. Prednji deo mašine je<br />
kla sič na ko mer ci jalna<br />
rotacija koja obostrano<br />
štampa papirnu<br />
tra ku, sa mo ovog<br />
pu ta sa standardnim<br />
bo ja ma za ta bačnu<br />
štam pu, ta ko da<br />
nema potreba za prinud<br />
nim su še njem.<br />
Dru gi deo ma ši ne je<br />
nož velike brzine koji<br />
traku seče u tabake,<br />
HP In kjet Web Press<br />
Po mno gim oce na ma, ro ta ci ja za<br />
obo stra nu ink jet štam pu HP In kjet<br />
Web Press, jed na je od naj in te re santni<br />
jih pred sta vlje nih ma ši na. Pri ka za ni<br />
pro totip obo stra no štam pa tra ku ši rine<br />
914mm br zi nom od ne ve ro vat nih<br />
122m/min, či me se po pro duk tiv nosti<br />
ve o ma pri bli ža va kon ven ci o nal nim<br />
štam par skim ma ši na ma. 2.600 A4<br />
stra na u mi nu tu, na rav no u pu nom<br />
ko lo ru sa re zo lu ci jom od 600dpi,<br />
na me nje no je iz radi knjiga, novina,<br />
di rekt noj po šti i sl. Pr va ma ši na, ši ri ne<br />
762mm tre ba da se po ja vi na tr ži štu u<br />
drugoj polovini 2009. godine.<br />
koji je razvila firma VITS. Na ovaj na čin<br />
do bi ja se 30.000 ta ba ka na sat, fo r mata<br />
B1, odštampanih obostrano u koloru<br />
(4/4). Produktivnost je zbilja zadivljujuća,<br />
ali pr vi uti sak je, da je ova kva ma ši na<br />
namenjena uskom segmentu tržišta, jer<br />
praktično su izgubljene brojne prednosti<br />
koje imaju tabačne mašine kao što je promenljivost<br />
formata, mala početna makulatura<br />
i sl.<br />
Oči gled no je da se u sve tu raz vi ja<br />
tr ži šte ko je zah te va br zu štam pu ve li kih<br />
ti ra ža, bez štam pe na ro ta ci ja ma. Da li je<br />
ovo pra vo re še nje ili sa mo eks pe ri ment<br />
po ka za će vre me.<br />
ME RE NJE<br />
Mašine velikog formata su izložili i Heidelberg<br />
(Speedmaster XL145 i XL162),<br />
MAN Ro land (900XXL) i KBA (205). Na ravno<br />
pri ka za ni su i mo de li stan dard nih for mata,<br />
istina svi povećani po nekoliko santimetara.<br />
Svim mašinama zajednički je visok<br />
ste pen automatizacije i pripremljenost da<br />
se uključe u računarsku mrežu kako bi<br />
bile kompatibilne za realizaciju digitalnih<br />
rad nih pro ce sa. Uoča va se i trend ugrad nje<br />
KBA Rapida 106<br />
industrija 5/2008 55
DRUPA<br />
ne go što do đe na ma ši nu jer<br />
su ta da even tu al ne gre ške<br />
najskuplje.<br />
Sa ža lje njem mo ra da se<br />
kon sta tu je da je kod nas<br />
praksa sasvim drugačija, jer<br />
se u ma lom bro ju štam pa rija<br />
koristi denzitometar, u još<br />
manjem spektrofotometar, a<br />
o kon tro li kva li te ta ce lo kupnog<br />
tiraža nema ni govora.<br />
reflektor<br />
opreme za merenje kvaliteta otiska u toku<br />
štampe. Uopšte, merenje kvaliteta otiska<br />
kompletnog tiraža, a ne samo pojedinih<br />
ta ba ka, ne što je če mu se te ži i što će u bliskoj<br />
budućnosti postati nezaobilazno.<br />
Pri pre ma za štam pu<br />
Iz obla sti pri pre me za štam pu do minirali<br />
su CTP sistemi, i termalne i violet<br />
tehnologije. Sve se više primenjuju ploče<br />
za čije formiranje nije potrebna hemija<br />
(Fuji Pro-V, Agfa Azura i sl.), ure đa ji su sve<br />
br ži i sna žni ji. Kodakov CTP Magnus800Z<br />
Quantum mo že da ura di 60 plo ča B1 formata<br />
na sat. Veće snage omogućavaju<br />
i osve tlja va nje ve ćih re zo lu ci ja kao što<br />
je desetomikronski Staccato FM ra ster.<br />
Međutim, u skladu sa standardizacijom<br />
proizvodnje, izrada probnih otisaka (proof-ova)<br />
je ono na če mu se in si sti ra. U<br />
interesu je i dizajnera i štampara da se<br />
sva ki po sao pro ve ri, bi lo kao soft pro of ili<br />
kao stvar ni oti sak (hard copy pro of), pre<br />
Govorite li nemački?<br />
Iako je ne mač ki je zik stotinama go dina<br />
bio osnovni način sporazumevanja<br />
među grafičarima, na tri poslednje DRU-<br />
PE dominira engleski jezik. Kao anegdota<br />
spominje se naslov iz jednih dizeldorfskih<br />
no vi na u kom sa ču đe njem kon sta tu ju<br />
da se na DRU PI po ne kad ču je pi ta nje:<br />
"Govorite li nemački?"<br />
Šansa za studije u Velikoj Britaniji<br />
MA Print Me dia Ma nage<br />
ment pred sta vlja<br />
post di plom ski pro gram u<br />
okviru Škole štamparstva i<br />
izdavaštva na londonskom<br />
ko le džu za ko mu ni ka ci je<br />
či ji je cilj da pru ži di plom cima<br />
ši rom sve ta po tre ban<br />
pod sti caj u sve tu štam pa nih me di ja<br />
ko ji se sve br že raz vi ja. Kurs po či nje 6.<br />
oktobra. Proces prijavljivanja<br />
je u to ku. Kurs je po krenut<br />
od stra ne Londonskog<br />
ko le dža za ko mu ni ka ci je<br />
u saradnji sa Akademijom<br />
za štampane medije. Trenut<br />
no se na ovom ko le džu<br />
školuju studenti iz preko<br />
70 zemalja širom sveta. Više informacija<br />
na www.print-media-academy.com<br />
Doradne mašine<br />
Od doradnih mašina, kao<br />
no vi ne, pri ka za ni su, uglavnom,<br />
una pre đe ni mo de li<br />
ma ši na za pla sti fi ka ci ju, za<br />
broširani povez i za savijanje.<br />
Ve li ki broj pro iz vo đa ča<br />
predstavio je modele mašina<br />
za broširani povez namenjen<br />
malim štamparijama, sa kapaci<br />
te tom oko 500 knji ga na<br />
sat. Me đu tim, ne ki mo de li<br />
imaju i veoma ozbiljne karakteristike kao<br />
što je pri me na PUR lep ko va, vi sok ste pen<br />
automatizacije i sl. Intenzivan razvoj mašina<br />
za di gi tal nu štam pu uslo vio je po ja vu<br />
velikog broja mašina koje su kompatibilne<br />
sa nji ma, či ne ći da se kraj nji pro iz vod ne<br />
sa mo od štam pa br zo već da mu se da i<br />
konačan upotrebljiv oblik. To su mašine za<br />
manje formate i tiraže, upravo one kojima<br />
je i namenjena digitalna štampa.<br />
Park inovacija<br />
Jedna od specifičnosti sajma bio je Park<br />
inovacija. Na 3.300m 2 u osam sek ci ja svrsta<br />
no je 160 iz la ga ča. Svo ju pri li ku da se<br />
predstave dobile su i relativno nove firme<br />
koje se bave digitalnim uslugama i koje<br />
tesno sarađuju sa grafičkom industrijom.<br />
Na jednom mestu moglo se sagledati šta<br />
to najnovije omogućava računarska tehnika<br />
u samoj izradi grafičkih proizvoda ili<br />
u boljoj organizaciji proizvodnog procesa.<br />
Pored brojnih stručnih skupova, seminara<br />
i pre zen ta ci ja, ve li ku pa žnju pri vla čio je<br />
i skup pod na zi vom Compass Session.<br />
Predavanja poznatih stručnjaka iz oblasti<br />
digitalne i ofset štampe, digitalnih radnih<br />
pro ce sa, pri pre me za štam pu, štam pa ne<br />
elek tro ni ke, "web to print" i am ba la žne<br />
štam pe, ima la su za cilj po di za nje te o rijskih<br />
znanja posetilaca kako bi bolje mogli<br />
sagledati sve što sajam nudi.<br />
Događaja je bilo zbilja mnogo. Za sabiranje<br />
utisaka i ocenu svega viđenog biće<br />
dosta vremena u naredne četiri godine.<br />
Jed no je si gur no, ni sle de ća DRU PA ne<br />
sme da se pro pu sti. in<br />
56 industrija 5/2008
Da li želite da ubuduće dobijate vaš besplatni primerak<br />
časopisa <strong>Industrija</strong>?<br />
Da<br />
Potpis<br />
Datum<br />
Ime i prezime:<br />
Ne<br />
Pozicija u okviru kompanije:<br />
Kompanija:<br />
Adresa:<br />
Poštanski broj i mesto:<br />
Tel.<br />
E-mail:<br />
Kog tipa je organizacija u kojoj radite?<br />
(molimo vas označite odgovarajuće kvadratiće)<br />
Zastupnik/distributer<br />
Proizvođač<br />
Iznajmljivanje/lizing opreme i/ili mašina<br />
Konsultantska kompanija<br />
Nacionalni/regionalni/lokalni organ vlasti<br />
Drugo (molimo vas navedite)<br />
Molimo vas da date detaljniji opis delatnosti<br />
organizacije u kojoj radite:<br />
Preporučite kompanije koje bi po vašem mišljenju<br />
bile zainteresovane da dobijaju naš<br />
časopis:<br />
PRIJAVA ZA<br />
BESPLATNE<br />
PRIMERKE ČASOPISA<br />
Da bi ste počeli da dobijate vaš BESPLATNI primerak<br />
časopisa <strong>Industrija</strong> potrebno je da u potpunosti ispunite<br />
ovaj formular, i da nam ga zatim pošaljete na neki<br />
od sledećih načina:<br />
1. faksom na broj +381 (0)11 3088-313 ili 3809-235<br />
2. poštom na sledeću adresu:<br />
BAZIS EVENT MEDIA<br />
Grčića Milenka 39, 11000 Beograd<br />
Formular možete ispuniti i putem Interneta, na Web<br />
adresi www.bem.rs.<br />
Država:<br />
Fax.<br />
Internet adresa:<br />
Da li želite da dobijete dodatne informacije<br />
o drugim izdanjima preduzeća Bazis Event<br />
Media:<br />
(molimo vas označite odgovarajuće kvadratiće)<br />
Modul - časopis o arhitekturi i građevinarstvu<br />
Građevinski informator - specijalizovan<br />
poslovni katalog građevinske industrije u<br />
Srbiji, kao i u zemljama ex-Jugoslavije<br />
Bazis Event Media nudi, pod povoljnim<br />
uslovima, mogućnost organizacije različitih<br />
seminara, skupova i prezentacija u potpuno<br />
opremljenoj konferencionoj sali. Da li želite da<br />
dobijete dodatne informacije o ovoj ponudi?<br />
Da<br />
Ne<br />
Napomena: Izdavač zadržava pravo da prihvati samo<br />
one formulare u koje su uneti svi traženi podaci, kao i da<br />
primerke časopisa šalje onim preduzećima i institucijama<br />
koje ispunjavaju preduslove definisane politikom izdavača.<br />
Ova ponuda važi isključivo za teritoriju Srbije.<br />
ČASOPIS "INDUSTRIJA" MOŽETE BESPLATNO PREUZETI I SA INTERNETA<br />
KAO PDF FAJL! Više detalja na internet adresi www.bem.rs<br />
BAZIS EVENT MEDIA, Grčića Milenka 39, III sprat, 11000 Beograd
Izbor sajamskih događaja u 2008.<br />
BRA TI SLA VA<br />
• PRINTING&PACKING – od 30.<br />
septembra do 3. oktobra<br />
Internacionalni sajam štamparske<br />
industrije, papira, ambalaže,<br />
opreme za pakovanje, logistika u<br />
štamparskoj industriji, oprema za<br />
testiranje i merenje itd.<br />
www.printingpacking.sk<br />
PLOV DIV<br />
• Međunarodni sajam tehnike – od 29. septembra do 4.<br />
oktobra<br />
www.fair.bg/en<br />
BE O GRAD<br />
• 53. Međunarodni beogradski sajam knjiga – od 20. do 26.<br />
oktobra<br />
• 16. Međunarodni sajam informativno-birotehničke opreme<br />
– od 21. do 25. oktobra<br />
• 3. Bel RE – Međunarodni sajam nekretnina i investicija - od<br />
30. oktobra do 1. novembra<br />
www.sajam.co.rs<br />
ZA GREB<br />
• Jesenji međunarodni zagrebački velesajam - od 16. do 21.<br />
septembra<br />
www.zv.hr<br />
SKO PLJE<br />
• TEHNOMA – od 14. do 18. oktobra<br />
34. međunarodni sajam metalurgije, elektronike, nemetala,<br />
građevine, bezbednosti i zaštite<br />
• INFOKOM – od 14. do 19. novembra<br />
14. me đu na rod ni sa jam kom pju te ra, te le ko mu ni ka ci je, kan cela<br />
rij ske opre me, audio i vi deo opre me, struč ne li te ra tu re<br />
www.skopjefair.com.mk<br />
FRANK FURT<br />
• AUTOMECHANIKA 2008 – od<br />
16. do 21. septembra<br />
Međunarodni sajam automobilske<br />
industrije<br />
http://automechanika.messefrankfurt.com<br />
PA RIZ<br />
• VISCOM – od 24. do 26. septembra<br />
Internacionalni sajam vizuelnih komunikacija (znaci, označavanja,<br />
veliki i XL formati digitalne štampe, završnica, sečenje,<br />
graviranje, markiranje, sito štampa, fleksografija, potrošni<br />
materijali).<br />
www.viscom-paris.com<br />
LION<br />
• EUROCOAT – od 30. septembra<br />
do 2. oktobra<br />
In ter na ci o nal ni sa jam bo ja i<br />
la ko va, lep ko va i ve ziv nih ma teri<br />
ja la.<br />
www.eurocoat-expo.com