VeÄernji list, subota, 12.02.2011. â Prilog Obzor

More documents

Recommendations

Info

," AKO SVAKI DRUGI UČENIK TREBA PRIVA1NU PODUKU, ŠKOISIVO JE TRULO IZ TEMELJA '!jI I I I I I I I I I I I I II III I I I I I III III I I 11;1; ~ piše ::::: ~ ~ IRENA KUSTURA ~ 1111I II I II I I II I I II III I I I II I I II I 1/ //1;, v injenica da gotovo svaki drugi srednjoškolac uzima instrukcije iz nekog predmeta, najčešće matematike, stranog jezika i kemije, dovodi u pitanje kvalitetu, organizaciju i nastavne programe ne samo u srednjim nego još više u osnovnim školama, iz kojih, prema iskustvu profesora, ali i procjeni roditelja djeca ne dolaze s dovoljnim znanjem za teško srednjoškolsko gradivo.- Naravno da mnogo toga ovisi o profesoru, ali i predispozicijama učenika, ali osnovni je problem prema mom mišljenju preopsežno gradivo koje se mora obraditi u kratkom razdoblju. Ima kvalitetnih nastavnika i profesora, no čini mi se da u osnovnim školama učenicima popuštaju i oni u srednje škole ne dođu s dovoljnim predznanjem i radnim navikama - procjenjuje Apolonija:Veličkov,mama učenice drugog razreda gimnazije. Kćeri instrukcije plaća od prvog razreda, a poduka joj kontinui- rano treba iz matematike te povremeno iz kemije. - Na takvu pomoć sad se već navikla, a da se malo više potrudi, mislim dajoj ne bi ni trebala - kaže Apolonija. Slična:su iskustva i ostalih roditelja s kojima smo razgovarali. Preopširno gradivo, zastarjeli programi i metode poučavanja, nebriga mjerodavnih, neopremljenost škola, preveliki razredi, rad škola u dvije smjene - samo su neki od problema na koje roditelji upozoravaju. Slične bolne točke našeg obrazovnog sustava u svom istraživanju otkrili su i znanstvenici Instituta za društvena istraživanja dr. Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić. Prema njihovoj procjeni, na rašireno st uzimanja privatnih instrukcija utječe šest razloga - nedovoljna usklađenost odgojno-obrazovnih razina i ciklusa, "diktatura" nastavnog plana i programa i udžbenika, kompliciranost i zahtjevnost matematike, neprikladno obrazovanje predmetnih nastavnika, učeničke slabo- e sti, odnosno nerazvijene navike i vještine Obwr II Večernji <strong>list</strong> II25
,! ZNANS1VENICI PREDlAŽU . i RJEŠENJA: VRŠNJAČKU POMOĆ, Q AKREDmRANE 1VRTKE 'ZA INSTRUKCIJE,. DOPUNSKE SATE učenja, niska motivacija te nedovoljna komunikacija između roditelja, nastavnika i učenika. - Istraživanja su pokazala da se instrukcije češće uzimaju pri prijelazu u drugu obrazovnu razinu i ciklus. Zahtjevi koji se postavljaju pred učenike izrazito se razlikuju u pojedinim obrazovnim razdobljima, što upućuje na neusklađenost odgojno-obrazovnog procesa od početka do završetka obrazovanja - komentira dr. Jokić. Tako su, dodaje, učenici pri prelasku u višu obrazovnu razinu suočeni sa zahtjevima koji ne odgovaraju njihovim znanjima, vještinama i sposobnostima usvojenima u prethodnom razdoblju. Kako bi to nadoknadili, roditelji i učenici odlučujuse za instrukcije. Istraživanje upozorava i na raslojavanje nastavnika i profesora, i to po obrazovnim razdobljima u kojima predaju. - Svi o prethodnoj fazi govore daje neadekvatna i da nije zadovoljavajuća. Nastavnici predmetne nastave tako govore o razrednoj nastavi, profesori u srednjoj školi isto misle o predmetnoj nastavi u osnovnoj školi, smatrajUći te svoje.kolege manje vrijednima. Sve to govori o nepostojanju komunikacije, homogenosti, koherentnosti i povjerenja među nastavnicima na svim razinama te nedefiniranosti obrazovnih postignuća i različitim očekivanjima. Uz to, situaciju otežava prevelik broj predmeta, posebno u gimnazijama, te preopširno gradivo čiji pojedini dijelovi više ne služe ničemu, odnosno od kojih učenici više nemaju koristi. Dodatnom opterećenju učenika pridonose i neodgovarajući i najčešće nekvalitetni udžbenici koji ionako zbrkane i preopširne programe dodatno kompliciraju. Djeca nisu ni lijena ni glupa - Nije istina da su djeca lijena. Moje dijete uči, i to mnogo. Djeca ne idu na instrukcije zato što su lijena. Djeca u njihovoj dobi imaju i neke druge potrebe, a oni samo uče. MOje dijete nikamo ne izlazi - samo škola - ručak - učenje, i ako se prošeta po parku - njima se cijeli život svede na školu, a ne bi trebao. Trebamo li djecu "nabildati" gomilom nepotrebnih informacija ili iz njih izvući ono najbolje, najkvalitetnije? Usmjeriti ih. u ono u čemu su dobri, a ne ih bombardirati svim mogućim znanjem koje je.netko gore smislio i spustio, a ovi dolje ne znaju kako to prenijeti i kako doći u kontakt s djecom. Program je pun klišeja koje moraju ispuniti i zato dolazi do velikog rascjepa - upozorio je u istraživanju jedan roditelj. Matematika, pokazali su i rezultati na državnoj maturi, najveći je problem. Programi su ne samo prastari nego ineusklađeni s kognitivnim razvojem učenika. Zbog toga je dijelu učenika gradivo nerazumljivo, as vremenom se razvija i snažan otpor prema tom predmetu. O neodgovarajučem obrazovanju nastavnika govori se godinama, a isto toliko traju i rasprave kako motivirati učenike za učenje i kako ih naučiti kako učiti. Sudionici istraživanja upozorili su na kampanjsko i neredovito učenje te štrebanje činjenica. - Sudionici istraživanja navodili su da učenici uče uglavnom kampanjski, pripremajući se za testove i provjere znanja koji se odvijaju u određenim ciklusima. Prepoznali su također da učenici u učenju nisu samostalni, da ne znaju organizirati vrijeme potrebno za učenje niti se ~ ji Učenici. rade kampanjsld, štrebaju za testove i provjere znanja, mnogi nisu naučili kako učiti, ana J.mgu se sve to odrazi. i na njihovo znanje i «>
Page 1: " ! i A postotak srednjoškolskih u

VeÄernji list, subota, 12.02.2011. â Prilog Obzor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

VeÄernji list, subota, 12.02.2011. â Prilog Obzor