Polovica gimnazijalaca na instrukcijama - Institut za društvena ...

www.glasistre.hr
http://www.glasistre.hr/print/319837
Page 1 of 3
18.02.2011
GLAS ISTRE | http://www.glasistre.hr/hrvatska/vijest/319837 | Isprintano: Petak, 18.02.2011. u 11:32
Polovica gimnazijalaca na instrukcijama
Objavljeno: 17.02.2011 | 20:30
Zadnja izmjena: 18.02.2011 | 11:20
Više od polovice gimnazijalaca u Hrvatskoj uzima privatne instrukcije iako su čak trećina njih odlikaši!
Prema istraživanju o raširenosti privatnih instrukcija koje su upravo završili u Centru za istraživanje i razvoj
obrazovanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, između 54 i 56 posto učenika prvih dvaju razreda
gimnazija pohađa privatne instrukcije.
Privatne instrukcije sve su češće i u osnovnoj školi, a postoje i slučajevi da na njih idu i učenici nižih razreda.
Zvuči nevjerojatno, ali privatni se satovi traže čak i za - tjelesni!
"Dijete mi uzima instrukcije iz tjelesnog, ona nije tjelesno hendikepirana, bavi se tenisom, ali su zahtjevi u
školi tako postavljeni da ne uspijeva to savladati. Prvi susret sa srednjom školom joj je bio s ocjenama 1 i 2 iz
tjelesnog, što je bilo jako nemotivirajuće. U osnovnoj je imala 5 iz tjelesnog. Ne misli biti sportaš i rekla bih
da je normalna osoba."
Izjava je to majke srednjoškolke koja je zajedno s brojnim drugim roditeljima, učenicima, nastavnicima,
davateljima instrukcija, ravnateljima i predstavnicima nadležnih obrazovnih ustanova sudjelovala u ovom,
trećem u nizu ciklusa istraživanja koji se bavi uzrocima raširenosti privatnih instrukcija i traženjem modela
regulacije te pojave.
Matematika prednjači
Instrukcije, koje se većinom odvijaju u sivoj zoni ekonomije, u pravilu daju nastavnici (51 posto), zatim
studenti (18 posto) i stručnjaci iz područja, primjerice inženjeri matematike ili fizike (17 posto), ali i
sveučilišni profesori (osam posto). U manjoj mjeri privatnu poduku daju nastavnici iz iste škole u koju ide
učenik (5,5 posto), a neetične pojave da nastavnik daje instrukcije vlastitim učenicima gotovo da i nema - 0,5
posto.
Učenici najčešće uzimaju instrukcije iz matematike, gotovo polovica gimnazijalaca, a slijede fizika, kemija i
engleski jezik.
- Sustav obrazovanja u Hrvatskoj u mnogočemu nije prilagođen individualnim potrebama učenika, posebice
onima koji ne uspijevaju zadovoljiti minimalne obrazovne zahtjeve. Istovremeno, u mnoštvu sadržaja i
činjenicama opterećenih predmeta u obrazovnom sustavu ne postoji ni prostora ni vremena u kojem bi se
razvijale radne navike, motivacija i strategija učenja kod učenika. Ishod svega su slabo motivirani đaci koji
ne znaju učiti u sustavu koji ne obraća pažnju na pojedinca. Paralelni obrazovni servis služi za otklanjanje
navedenih sustavnih i osobnih nedostataka, kažu nam autori istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

www.glasistre.hr
http://www.glasistre.hr/print/319837
Page 2 of 3
18.02.2011
Instruktor na informacijama
"Nije istina da su djeca lijena! Moje dijete uči, i to mnogo. Djeca u njihovoj dobi imaju i neke druge potrebe,
a oni samo uče. Moje dijete nigdje ne izlazi: samo škola – ručak – učenje, i ako se prošeta po parku - njima
se cijeli život svodi na školu, a ne bi trebao! Jesmo li došli do tog stadija da ih nabildamo gomilom
nepotrebnih informacija ili treba izvući iz djece ono najbolje, najkvalitetnije?. Program je pun klišeja koji oni
moraju ispuniti i zato dolazi do velikog rascjepa", veli jedan roditelj u intervjuu koji je dao za ovo
istraživanje.
Problem nije samo u nedostatku školskog sustava, već i u negativnim stavovima učenika koji većinom
kampanjski i neredovito uče, isključivo se pripremajući za testove i provjere znanja.
"Djeca danas uopće ne pišu zadaće, nemaju običaj učiti, pogledati što su tog dana radili u školi. Osim kad se
provjerava. Problem je što mi nemamo baš puno vremena, i ne možemo stalno provjeravati imaju li domaće
zadaće. Stoga je važno uključiti roditelje, njih trebamo zamoliti za pomoć – da prate svoju djecu,
provjeravaju im zadaće, pomažu", izjavio je nastavnik koji je sudjelovao u istraživanju.
Veliki nedostatak hrvatskog obrazovnog sustava vidi se u nedostatku komunikacije između nastavnika,
učenika i roditelja koji bi trebali surađivati.
"Onda imate bizarnu situaciju da meni na informacije dolazi ne roditelj, ne učenik, već privatni instruktor.
Onda mu ja objašnjavam s čime mali ili mala ima problema i onda valjda on to s tim učenikom ili učenicom
radi tijekom privatnih satova. Ludo", ispričala je jedna nastavnica.
Lijeni smo za učenje pa idemo na instrukcije
Budući da se istraživanje fokusiralo na učenike gimnazija, odlučili smo o instrukcijama porazgovarati sa
srednjoškolcima iz jedne pulske strukovne škole. Evo što su nam rekli učenici Škole za turizam,
ugostiteljstvo i trgovinu.
Kristijan Pejaković, prvi razred: Idem redovito na instrukcije iz matematike i njemačkog jezika. Na
instrukcije sam prvi puta krenuo u sedmom osnovne jer mi je bilo teško svladati ove predmete. Pretežno smo
sami krivi, a ne nastavnici, ne marimo dovoljno za učenje, dobijemo loše ocjene, pa onda moramo na
instrukcije. Nastavit ću i dalje ići na instrukcije jer mi pomažu, daju mi sigurnost. Ocjene su mi se popravile,
u osnovnoj sam dobivao jedinice iz ovih predmeta, a sada najčešće trojke.
Alen Kozić, prvi razred: Ne idem na instrukcije iako iz nekih predmeta ponekad dobijem loše ocjene. Niti
jedan predmet mi ne predstavlja problem, ali sam lijen pa ne želim učiti. Samo sam jednom išao na
instrukcije u osmom razredu, iz matematike naravno. Pomoglo mi je, odmah sam popravio ocjenu, dobio sam
četvorku iz testa.
Duška Stanković, treći razred: Što će mi instrukcije kada nas je ostalo samo pet u razredu! Školujem se za
konobara i zaista nemam potrebe za instrukcijama. Ništa ne učim cijelu godinu, a onda par dana prije ispita
sjednem i naučim. Želja mi je nastaviti školovanje, studirati. Ne znam hoću li za državnu maturu trebati na
instrukcije, mislim da ne.
Andrea Livić, drugi razred: Prvi sam put ove godine morala na instrukcije, i to iz matematike. Na
polugodištu je gotovo cijeli razred pao iz matematike, od 22 učenika profesor je rušio nas 17! Popravila sam
ocjenu, uzela sam 4-5 sati instrukcija od jedne profesorice koja radi na sveučilištu, koštalo me 70 kuna po
satu, ali cijene variraju. Zasigurno ću morati ponovno na instrukcije, nastavnik u školi ne zna objasniti, ništa
ga ne razumijemo. Iz njemačkog jezika mi je pomagala sestrična, pa ne znam je li se to isto smatra
instrukcijama. (Napisala Maša JERIN)
zlatka / Petak, 18.02.2011. - 10:39.
Djecu nije volja učiti i glava im je zauzeta drugim stvarima :simpatijama, SMS-ovima, zabavom. A i čemu
učiti? Nedavno je na televiziji bila vijest kako je bez posla ostao znanstveni novak. Žena diplomirala,
magistrirala i doktorirala sa najvišim ocijenama i sad je završila na cesti, nikom nije potrebna.Ni savršena
svjedodžba ne garantira ništa

www.glasistre.hr
http://www.glasistre.hr/print/319837
Page 3 of 3
18.02.2011
argonaut / Petak, 18.02.2011. - 11:30.
ako znanje ne pomaže,moš se misliti,neznanje...