Bilten 93 - Hrvatska gospodarska komora

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA 

ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Broj: 93/94 Lipanj, 2013. 

Sadržaj: 

Bulevar osloboðenja 23, 51000 Rijeka, HRVATSKA, Tel: +385 (0)51 209 111, Fax: +385 (0)51 216 033, e-mail: hgkri@hgk.hr, http: //www.hgk.hr 

Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke na Gatu Karoline Rijeèke 

u Rijeci.............................................................................1-3 

Road show Kvarnera u Budimpešti ....................................3 

Sjednica Gospodarskog vijeæa 

Županijske komore Rijeka ...............................................4-6 

Studenti i mladi poduzetnici iz njemaèkog grada Hallea 

posjetili ŽK Rijeka ...............................................................6 

Hrvatsko - maðarski poslovni skup..................................7-8 

Simpozij o energetici i zbrinjavanju otpada te otpadnih 

voda....................................................................................8 

Predstavnici turistièkog sektora na studijskom putovanju u 

Salzburgu ........................................................................8-9 

Forum gospodarskih komora Jadransko - jonskog 

podruèja............................................................................10 

ŽK Rijeka partner u projektu i-Freight MED DC................11 

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i 

turizama Gorskog Kotara ŽK Rijeka .................................12 

Sjednica Strukovne skupine komunalnog gospodarstva 

ŽK Rijeka ..........................................................................13 

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja i 

turizama Rijeke i rijeèkog prstena ŽK Rijeka ....................14 

Županijska komora Rijeka na Sajmu poslova HZZ-a u 

Rijeci.................................................................................14 

Republika Hrvatska i zajednièka trgovinska politika 

Europske unije..................................................................15 

Predstavljen meðunarodni program Erasmus za 

poduzetnike poèetnike......................................................16 

Seminar - ICS postupak i sigurnosno-zaštitna provjera 

robe koja ulazi u teritorij EU..............................................17 

Seminar - ECS - sustav kontrole izvoza......................17-18 

Seminar - Promjene u trošarinskom sustavu i sustavu 

oporezivanja posebnim porezima.....................................18 

Seminar - Carinska vrijednost, podrijetlo robe i TARIC ....19 

Seminar o sprjeèavanju pranja novca i financiranju 

terorizma...........................................................................19 

Radionica - Javna nabava za ponuditelje.........................20 

Predavanje - HACCP verifikacija i revizija...................20-21 

Trening - Prodajne i komunikacijske vještine za 

komercijaliste na terenu....................................................21 

Trening - Vještine profesionalne prodaje - konzultativni 

pristup...............................................................................22 

Trening - Male tajne vrhunskih govornika.........................22 

Primorsko goranski nakladnici na meðunarodnom sajmu 

knjiga i uèila Sarajevo 2013..............................................23 

4. meðunarodni sajam knjiga i multimedije 

Bookfest Rijeka1...............................................................24 

Kupujmo hrvatsko 

i Vrijedne ruke na 

Gatu Karoline 

Rijeèke u Rijeci

H G K 

1 8 5 2 

AKTUALNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke 

na Gatu Karoline Rijeèke u Rijeci 

Gat Karoline Rijeèke je i ove godine , unatoè oblaènom i kišovitom danu, 28. svibnja, 

spremno i na radost brojnih Rijeèana doèekao i ugostio najveæu promotivno-prodajnu 

nacionalnu manifestaciju Hrvatske gospodarske komore „Kupujmo hrvatsko“ i „Vrijedne 

ruke“. 

U akciju, èiji je cilj promoviranje 

kvalitetnih i konkurentnih hrvatskih 

proizvoda i davanje poticaja hrvatskom 

gospodarstvu ove se godine ukljuèilo s 

preko dvjesto izlagaèa iz svih krajeva 

Hrvatske, od èega 53 iz Primorsko 

goranske županije. 

Gat Karoline Rijeèke preplavili su 

vrhunski hrvatski proizvodi koji nose 

oznake - Hrvatska kvaliteta i - Izvorno 

hrvatsko. Rijeèani su još jedanput 

pokazali da znaju što je to kvalitetan 

hrvatski proizvod. S oduševljenjem i 

osobitim zanimanjem razgledali su i po 

promotivnim cijenama kupovali 

kvalitetne hrvatske proizvode, svjesni 

da time èuvaju hrvatsku proizvodnju, 

èuvaju svoja radna mjesta, pridonose 

poveæanju ukupne konkurentnosti 

hrvatskog gospodarstva ali i 

oèuvanju nacionalnog identiteta. 

Uz raznovrstan asortiman 

prehrambenih proizvoda na 

štandovima hrvatskih izlagaèa bili 

su tu i proizvodi tekstilne, 

kemijske, drvne, elektroindustrije, 

drugih industrija te uslužnih 

djelatnosti. 

Bilo je u izobilju autentiènih 

proizvoda našeg otoèkog, 

gorskog i primorskog kraja, od 

raznih sireva, maslinova ulja, 

proizvoda od smokva domaæe 

marmelade, džemova, likera, 

raznih vrsta meda i mednih 

proizvoda, ljekovitih biljnih 

pripravaka, proizvoda od 

lavande, kreme, tjestenine, razni 

slastièarski i pekarski proizvodi, 

slanih i mariniranih fileta inæuna, 

unikatnih keramièkih proizvodi, 

suvenira, torbi, odjevnih 

p r e d m e t a r a z n i h d r v e n i h 

uporabnih i ukrasnih predmeta, 

unikatnih kožnih nakita, suvenira i 

dr. 

Akciju, koja je i ove godine 

postigla željene uèinke, poduprle su 

poznate osobe iz svijeta politike, 

hrvatskih institucija, gospodarstva, 

medija i kulture. 

Prigodni program vodili su 

Darko Janeš i Ivica 

Zadro. 

Darka Bogetiæ, domaæa radinost, 

Punat, unikatna keramika i suveniri; 

Ðurðica Kršul, domaæa radinost, 

Kostrena, suveniri od prirodnih 

materijala, nakit od reciklirane kože; 

Ekološka pèelarska zadruga 

Vidmar, Vrbovsko, ekološki med i 

proizvodi od meda, medica; 

Frankulin, P.T.O. Grobnik, sir; 

Fredi, obrt, Lovran, ukrasni predmeti 

od kamenèiæa; Gordana Saviæ, 

domaæa radinost, Delnice, suveniri 

od drva; Gorski d.o.o., Fužine, 

proizvodi od meda; Izrada ukrasnih 

predmeta od drva, obrt, Jurdani, 

ukrasni, autohtoni i uporabni drveni 

proizvodi; Jagoda Grguriæ, domaæa 

radinost, Rijeka, unikatna keramika i 

suveniri; Karla art, obrt, Klana, 

dekorativni predmeti od kože: torbe, 

novèanici, nakit, slike; LEO ARTIS 

IZLAGAÈI IZ 

j.d.o.o. Rijeka, ruèni radovi od kože - 

PRIMORSKO 

torbice, nakit..; Likovno društvo 

GPRANSKE ŽUPANIJE 

Kvarner, Rijeka, umjetnièke slike; 

Ljiljana Lukanoviæ, domaæa 

AGRO tim d.o.o. 

radinost, Kostrena, unikatni nakit od 

Lokve, ekološki uzgojene 

kože; Mariolina d.o.o., Krk, 

jagode, džem od ekološki 

tjestenina, Mesnica Šafar, obrt, 

uzgojenih jagoda; Bregi 

Delnice, suhomesnati proizvodi od 

d . o . o . , M a t u l j i , 

mesa divljaèi, Mjeseèev kamen, obrt, 

suhomesnati proizvodi; 

Kastav, svijeæe, ukrasni sapuni, 

heklane naušnice, soli za kupanje; 

2 HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Informativno glasilo

H G K 

1 8 5 2 

AKTUALNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

N a d a B l a ž i è k o , s a m o s t a l n a 

umjetnica, Rijeka, keramika; ; Natali 

ruèni rad, domaæa radinost, Matulji, 

suveniri, ukrasni predmeti, heklano i 

šivano; Nik-ora d.o.o. Kastav, 

èarape, OPG Biljka promet, Èabar, 

ljekovito bilje i pripravci na bazi 

ljekovitog bilja; OPG Èargonja, 

Rijeka, lavandini proizvodi, OPG 

Jasenka Vuciæ, Rijeka, med i 

proizvodi od meda; OPG Magriž, 

Korniæ, obrt, ovèji sir; OPG Mataniæ, 

Punat, kozji sir; OPG Mato Vrankiæ, 

Krk, linija prirodne kozmetike 

"Mendula"; OPG Nada Gostoviæ, 

Kastav, med i pèelinji proizvodi; OPG 

Nedjeljka Jurin, Lovran, prirodna 

kozmetika; OPG Silvio Bertone, 

Kukuljanovo, med i proizvodi od 

meda; OPG Šarar, Grižane, med i 

proizvodi od meda; OPG Šikiæ, Ièiæi, 

suveniri od sušene lavande; 

Pekarski obrt Demetra, Klana, 

eko kruhovi; Pekarski obrt Sveti 

Kuzam, Škrljevo, bakarski 

baškoti; PIK d.d. Rijeka, 

prehrambeni proizvodi; mlijeko, 

tjestenina, pekarstvo; Pletiljski 

obrt "Stars", Kastav, proizvodnja 

pletenih èarapa; Roby Art, obrt, 

Jurdani, ukrasna i uporabna 

keramika i suveniri; Slastice 

M a r g a r e t a , o b r t , C r e s , 

tradicionalne creske slastice, 

buculini, rozete, kacotini, torta naših 

kapetana; Slastièarski obrt 

Bomboneta, Rijeka, domaæi kolaèi, 

sitni mješani kolaèi, orehnjaèe, 

makovnjaèe, kroštule; Socijalna 

zadruga Put, Rijeka, prirodni sirupi i 

pekmezi; Soldan Stefanija, 

samostalni umjetnik, Rijeka, 

autorske slike; Stolarska radnja 

"Sanjin Siliæ", obrt, Klana, 

drvene zdjele i ostali unikatni 

predmeti od drva; Tehkon, 

obrt, Mali Lošinj, unikatni 

suveniri; Tonèica, trgovaèki 

obrt, Viškovo, proizvodi 

dekupaž na drvetu, staklu, 

oslikavanje boca, slike od 

rižinog papira; Udruga 

"Goranske vunarice", 

Ravna Gora, uporabni 

ukrasni predmeti od filcane 

ovèje vune; Udruga "Moda i 

sve", Grižane, roba od ruèno 

filcane vune, svile, lana; Udruga 

"Kastavska mavrica", Kastav, ruèno 

raðeni nakit; Udruga Vali, Kostrena, 

unikatna keramika i suveniri; Zeleno 

i plavo, proizvodno trgovaèka 

zadruga, Rijeka, med i proizvodi od 

meda, domaæi likeri i rakije, vina, 

rukotvorine i Zlatna kava d.o.o. 

Matulji, kava 

Road show Kvarnera 

u Budimpešti 

Na poznatoj budimpeštanskoj tržnici Nagyvásásrcsarnok, 

koju su ove godine novinari CNN Travel proglasili 

najljepšom tržnicom u Europi, ispred Londona ili Barcelone, 

od 16. do 18. svibnja 2013. održan je deveti Road show 

Kvarnera 

Road show su organizirali 

Turistièke zajednica Kvarnera, 

predstavništvo Hrvatske turistièke 

zajednice u Maðarskoj i HGK 

Županijska komora Rijeka. 

Interes posjetitelja bio je 

dobar,a osim promidžbenih materijala 

posjetitelji su mogli kušati domaæi sir, 

te smokovaèu i medicu. 

U izdavaèkoj kuæi Croatica prvoga 

dana je organiziran susret s s 

maðarskim putnièkim agencijama i 

novinarima. Dr. Goran Grliæ Radman, 

veleposlanik Republike Hrvatske u 

Maðarskoj održao je predavanje na 

temu ulaska Hrvatske u EU, Tomislav 

Èordašiæ iz TZ Kvarnera predstavio je 

turistièku ponudu Kvarnera, a Davor 

Slamiæ je prezentirao Udrugu malih 

obiteljskih hotela. 

Informativno glasilo HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

3

H G K 

1 8 5 2 

AKTUALNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

Sjednica Gospodarskog vijeæa 

Županijske komore Rijeka 

Èlanstvo Republike Hrvatske u EU i novi kontekst za gospodarsku suradnju te strukturni 

fondovi i Kohezijski fond, bile su teme sedme sjednice Gospodarskog vijeæa ŽK Rijeka u 

rijeèkoj Komori 

Ani Pejkoviæ, naèelnica Sektora za 

europske bilateralne poslove 

Ministarstva vanjskih i europskih 

poslova, govoreæi o èlanstvu Republike 

Hrvatske u EU i novom kontekstu za 

gospodarsku suradnju istaknula je da 

je hrvatski proces pristupanja u EU bio 

bitno drugaèiji od prethodnih te da 

smo imali više pregovaraèkih 

poglavlja nego itko prije nas, èak 35. 

Pred Republiku Hrvatsku postavljen je 

potpuno novi mehanizam kriterija i 

mjerila koje je morala ispuniti prije 

otvaranja i prije zatvaranja gotovo 

svakog poglavlja, te praæenje napretka 

(monitoring), koje je uvedeno nakon 

što su zakljuèeni pregovori, 30. lipnja 

2011. godine. 

Potvrda ustrajnog i odgovornog 

rada Republike Hrvatske, koji je bio 

nužan za provedbu svih reformi 

potrebnih za èlanstvo, dana je u ocjeni 

Europske komisije 26. ožujka 2013. 

godine, u Izvješæu o praæenju 

pripremljenosti Hrvatske za èlanstvo u 

EU, u kojem je potvrðena spremnost 

RH za èlanstvo u EU te kontinuirano i 

pravovremeno ispunjavanje svih 

obaveza preuzetih u pretpristupnim 

pregovorima. 

Pejkoviæ je napomenula da æe 

Hrvatska nastaviti s provoðenjem svih 

zapoèetih reformi, s 

ciljem izgradnje 

d r ž a v e k a o 

k o n k u r e n t n e 

èlanice EU te æe 

p o l i t i è k a , 

g o s p o d a r s k a i 

i n s t i t u c i o n a l n a 

stabilizacija regije 

JIE biti jedna od 

hrvatskih zadaæa i 

nakon ulaska u EU, 

podupirat æe daljnje 

proširenje i pružati 

pomoæ susjednim 

državama u regiji. 

S l i j e d o m t o g a 

osnovan je i Savjet za tranzicijske 

procese koji djeluje kao Centar 

izvrsnosti u cilju prenošenja hrvatskih 

znanja i iskustava steèenih tijekom 

procesa euroatlantskih integracija. 

Hrvatska ulaskom u Europsku 

uniju, postaje dio razvijene 

demokratske Europe i èlanica najjaèeg 

gospodarskog sustava koji poèiva na 

jedinstvenom tržištu od 500 milijuna 

ljudi, sa svim povlasticama i 

izazovima koji proizlaze iz slobode 

kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga. 

EU donosi Hrvatskoj iznimno veliki 

prostor za gospodarski razvoj, a 

našim tvrtkama moguænost da bez 

trgovinskih prepreka, carina ili 

nameta prošire svoje poslovanje i 

usmjere na bilo koji dio zajednièkog 

tržišta. 

Jedinstveno europsko tržište 

zahtijeva jaèanje konkurentnosti 

hrvatskog gospodarstva i snažniju 

orijentaciju ka inovacijama i visokim 

tehnologijama, jer u današnjem 

globalnom gospodarstvu sve veæa 

konkurentnost je jedini put za tržišni 

uspjeh. Ulaskom u EU hrvatskim 

tvrtkama se smanjuju prekogranièni 

troškovi poslovanja, poveæava 

konkurencija, omoguæuje slobodan 

pristup tržištima svih èlanica EU, ali i 

tržištima država s kojima EU ima 

sklopljene trgovinske sporazume. 

Hrvatska æe preuzeti odredbe 

ugovora o slobodnoj trgovini koje 

Europska unija ima sklopljene s 

pojedinim zemljama ili grupama 

zemalja, koje sadrže liberalizaciju 

t r g o v i n e p o l j o p r i v r e d n o - 

prehrambenih i industrijskih 

proizvoda i protokole o podrijetlu robe, 

zbog èega æe se povuæi iz postojeæih 

ugovora o slobodnoj trgovini koje 

primjenjuje s Europskom unijom, 

državama EFTA-e, CEFTA-e i 

Republike Turske, pa æe u odnosu na te 

zemlje ili grupe zemalja biti ugovorna 

stranka - država èlanica Europske 

unije kazala je Ani Pejkoviæ i dodala da 

s m o z a i n t e r e s i r a n i d a s e u 

pregovorima sa zemljama CEFTA-e, 

kao nova èlanica EU, zauzmemo za 

prenošenje, u što veæoj mjeri, 

postojeæeg stupnja liberalizacije 

trgovine, koje RH ima s ovim tržište, 

jer su zemlje CEFTA-e drugi trgovinski 

partner Hrvatske. 

Hrvatske trgovinske interese u 

WTO u Europskoj uniji zastupat æe 

Europska Komisija, a hrvatske 

institucije æe aktivnim èlanstvom u 

tijelima Europske unije zastupati 

interese hrvatskog gospodarstva, koje 

æe biti integrirano u europsko 

gospodarstvo kao samostalan i 

ravnopravan partner, nastavila je 

Pejkoviæ i naglasila da æe se hrvatskim 

institucijama i gospodarstvenicima 

omoguæiti pristup EU fondovima za 

potpore gospodarskim projektima 

usmjerenim na nove investicije i 

p r o g r a m e , z a p o š l j a v a n j e , 

p r e k v a l i f i k a c i j e i i z g r a d n j u 

infrastrukture, te da æe se ulaskom u 

EU otvoriti i nova radna mjesta u 

konkurentnim poduzeæima i s njima 

povezanim granama gospodarstva. 

EU je tradicionalno najznaèajniji 

gospodarski partner Hrvatske, u 


INFORMATIVNO GLASILO

H G K 

1 8 5 2 

AKTUALNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

2011. izvoz RH u Europsku uniju najbolje iskorišteno ukoliko je ugljika; poslovnu podršku malim i 

iznosio je 59,4 posto ukupnog izvoza, p o s t o j a l a d o b r a u m r e ž e n o s t srednjim poduzeæima; usluge od opæeg 

a iz EU je u isto vrijeme uvezeno 61,4 gospodarstva te jakih izvoznih g o s p o d a r s k o g i n t e r e s a ; 

posto ukupnog uvoza, pa prognoze klastera, kvalitetne strategije telekomunikacijsku, energetsku i 

gospodarskih kretanja u Europskoj promocije izvoza i privlaèenja stranih prijevoznu infrastrukturu; poveæanje 

uniji imaju znaèajan utjecaj na investicija, kao i orijentacija na kapaciteta institucija i uèinkovitu 

o è e k i v a n j a o g o s p o d a r s k i m inovacije i nove tehnologije, istaknula javnu administraciju; zdravstvenu, 

kretanjima u Hrvatskoj. 

je Pejkoviæ i izrazila uvjerenje kako obrazovnu i socijalnu infrastrukturu, 

Gospodarska kretanja u EU utjeèu Hrvatska ima potrebne potencijale i da te održivi urbani razvoj. 

na hrvatsko gospodarstvo i preko æemo svi zajedno, u novom kontekstu U manje razvijenim regijama 

turizma, preko 80 posto dolazaka i koji èlanstvo u EU donosi, uspjeti prioriteti ulaganja bit æe širi, što 

noæenja stranih turista èine turisti iz ostvariti svoje kljuène nacionalne odražava veæe potrebe za razvojem, no 

zemalja Europske unije. 

interese. 

najmanje 50 posto sredstava ERDF-a 

Vlada RH je 18. travnja ove godine Ružica Gelo, direktorica Centra za morat æe izdvojiti za energetsku 

Ekonomski program za 2013. EU Hrvatske gospodarske komore uèinkovitost i obnovljive izvore 

pripremljen temeljem obveza g o v o r i l a j e o 

proizašlih iz prihvaæanja poziva EK za kohezijskoj politici 

neformalnim ukljuèivanjem RH u koja obuhvaæa: 

Europski semestar prije datuma Kohezijski fond i 

pristupanja EU. Cilj ekonomske strukturne fondove 

politike je pokrenuti investicijski koji ukljuèuju Fond 

ciklus, a poèetni impuls oèekuje se iz za regionalni razvoj 

javnog sektora, javno-privatnog (EFRR) i Socijalni 

partnerstva i privatnog sektora. fond (ESF). 

Europska unija neæe izravno utjecati Kohezijski fond 

na stvaranje novih radnih mjesta, no n a m i j e n j e n j e 

zbog slobodnijeg tijeka roba, usluga i n a j m a n j e 

kapitala doæi æe do rasta gospodarskih r a z v i j e n i m 

aktivnosti, a samim tim i poveæanja državama EU rekla 

broja novih radnih mjesta. 

je Gelo i odnosi se 

Koliko æe hrvatsko gospodarstvo biti n a u l a g a n j a u 

konkurentno na tržištu EU-a, ovisi o okoliš - klimatska 

poduzetnièkom duhu, ulaganju u p r i l a g o d b a i 

tehnologiju i obrazovanje, moguænosti prevencija rizika, sektori voda i energije, inovaciju te podršku malim i 

p r i l a g o d b e n o v i m u v j e t i m a otpada, bio raznolikost i zelena s r e d n j i m p o d u z e æ i m a . S t o p a 

poslovanja, efikasnosti te uspješnoj infrastruktura, urbani okoliš, sufinanciranja ERDF-a je do 75 posto 

promidžbi, naglasila je Pejkoviæ i ekonomija s malim udjelom ugljika, za manje razvijene regije EU. Navela je 

dodala kako je cijeli proces ulaganja u promet - Transeuropska primjere iz Èeške, Slovaèke, Slovenije, 

pristupanja EU bio proces izgradnje transportna mreža TEN-T, izvan TEN- Poljske i Maðarske. 

državnih institucija i same države, T mreže – infrastruktura koja Uloga Europskog socijalnog fonda 

jaèanja potrebnih administrativnih doprinosi okolišno održivom urbanom (ESF) je promocija zapošljavanja; 

kapaciteta, ali i spremnosti hrvatskog i javnom prometu diljem EU i potièe investicije u obrazovanje, vještine i 

gospodarstva za bolje pozicioniranje INTER-modalne prometne sustave – cjeloživotno uèenje; promocija 

na jedinstvenom unutarnjem tržištu naspram samo cestovnog prometa, socijalne ukljuèenosti i borba protiv 

EU. 

kazala je Gelo 

siromaštva; jaèanje institucionalnih 

U narednim æe se mjesecima Svrha Europskog fonda za kapaciteta i uèinkovitosti javne 

maksimalno intenzivirati aktivnosti regionalni razvoj (ERDF) je „Jaèanje administracije. Europski socijalni 

na razini Vlade i svih tijela državne ekonomske i socijalne kohezije i fond istièe socijalnu dimenziju pa 20 

uprave u svrhu priprema za uèinkovito smanjivanje razlika u razvoju izmeðu posto ESF alokacije mora biti uloženo 

f u n k c i o n i r a n j e u u v j e t i m a regija unutar EU“ kazala je Gelo i u socijalnu ukljuèenost, naglasak je na 

punopravnog èlanstva nakon 1. srpnja dodala da podupire regionalni i lokalni a k t i v n o s t i u s m j e r e n e p r o t i v 

2013. 

razvoj radi njihova doprinosa svim nezaposlenosti mladih, te posebna 

U n o v o m p o l i t i è k o m i tematskim ciljevima postavljenjem potpora za rodnu jednakost i 

gospodarskom kontekstu i hrvatska prioriteta kojima se fokus usmjerava n e d i s k r i m i n a c i j u . S t o p a 

diplomacija ima svoju ulogu u na: istraživanje i razvoj te inovacije; sufinanciranja ESF-a je do 75 za 

promociji hrvatskog gospodarstva, a poboljšanje pristupa informacijskim i manje razvijene regije EU.. 

prema novom modelu, koji se radi u komunikacijskim tehnologijama te Gelo je kazala da je RH na 

MVEP-u, bio bi još veæi. 

veæu kvalitetu tih tehnologija; raspolaganju do 1. srpnja 2013: IPA 

Iskustva novih èlanica pokazuju klimatske promjene i prijelaz na pretpristupni fond- (oko 150 mil. EUR 

da je èlanstvo u Europskoj uniji gospodarstvo s niskim udjelom godišnje), od 1. srpnja 2013. Do kraja 

2013.: strukturni fondovi - (prioriteti 

INFORMATIVNO GLASILO HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 5

H G K 

1 8 5 2 

AKTUALNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

iz IPA sa znaèajno poveæanim 

sredstvima, preko 449 mil. EUR, od 

2014.:Strukturni fondovi i Kohezijski 

fond iz nove financijske perspektive 

(preko 1 milijarda EUR-a godišnje). 

Govorila je i o operativnim 

programima 2007.- 2013.: „Promet“, 

„ R e g i o n a l n a k o n k u r e n t n o s t “ , 

„Okoliš“. Za promet, okoliš i 

regionalnu konkurentnost 2007.- 

2013. predviðeno je 345,9 m EUR IPA 

sredstava. Za operativni program 

„Razvoj ljudskih potencijala“ 2007.- 

2013.: 95.0 m EUR IPA sredstava. 

Pojasnila je i koja su to prihvatljiva 

podruèja ulaganja po pojedinim 

operativnim programima. 

Govorila je i o operativnim 

p r o g r a m i m a z a r e g i o n a l n u 

konkurentnost 2013 (RCOP), 

njihovim prioritetnim osima i 

aktivnostima koje bi se financirale. 

Dala je financijski plan RCOP-a od 

2007- 2013. i nekoliko informacija o 

p r i p r e m a m a z a f i n a n c i j s k u 

perspektivu 2014-2020. Do kraja 

2013. trebaju se usvojiti Uredbe 

(Brussels), definirati upravljaèke 

strukture (Zagreb), do kraja 2013. 

slanje u EK – izrada operativnih 

programa (Zagreb), te njihova 

implementacija od 2014. do 2023. 

godine. 

Tematski ciljevi za usmjeravanje 

investicija iz Strukturnih fondova 

2014-2020. Su jaèanje istraživanja, 

tehnološkog razvoja i inovacija; 

poboljšani pristup , korištenje te 

k v a l i t e t a i n f o r m a c i j s k i h i 

komunikacijskih tehnologija; jaèanje 

konkurentnosti malih i srednjih 

poduzeæa, poljoprivrednog sektora te 

sektora ribarstva i akvakulture; 

podrška prijelazu prema ekonomiji 

temeljenoj na niskoj razini emisije 

CO2 u svim sektorima; promicanje 

prilagodbe na klimatske promjene, 

prevencija i upravljanje rizicima; 

zaštita okoliša i promicanje 

uèinkovitosti resursa; promicanje 

održivog prometa te uklanjanje uskih 

grla u kljuènoj infrastrukturi; 

promicanje zapošljavanja i podrška 

mobilnosti radne snage. Promicanje 

socijalnog ukljuèivanja te borba protiv 

siromaštva; ulaganje u obrazovanje, 

vještine i cjeloživotno uèenje; jaèanje 

institucionalnih kapaciteta te 

uèinkovita javna uprava i istaknula 

v a ž n o s t u n a p r j e ð e n j a R D I 

infrastrukture - modernizacija, 

objekti i oprema, te jaèanja suradnje 

izmeðu javnog i privatnog sektora 

kroz potporu RDI aktivnostima 

orijentiranim za potrebe ekonomije, 

kazala je Gelo 

N a k o n i z l a g a n j a G e l o j e 

odgovarala na konkretna pitanja 

prisutnih. Na konstataciju Ivana Èule, 

voditelja Odsjeka za promet i veze da 

je iskoristivost fondova mala, tek do 

15 posto, te što uèiniti da se poveæa 

Gelo je kazala da je iskoristivost slaba 

prilikom prve godine èlanstva, no da 

nakon toga raste. 

Država æe raspisati natjeèaje, 

javite se i vodite raèuna da ne smijete 

iæi u radove prije sklapanja ugovora, 

rekla je Gelo i dodala da sve što su 

nam prepreke za investicije su 

prepreke i u korištenju fondova, te da 

je moguæe odreðena sredstva neæemo 

iskoristiti upravo zbog „papirologije“. 

Studenti i mladi poduzetnici iz njemaèkog 

grada Hallea posjetili ŽK Rijeka 

Izaslanstvo njemaèkih studenata i mladih poduzetnika, je na traženje ISW - instituta iz 

njemaèkog grada Hallea - pokrajina Saska – Anhalt Magdeburg posjetilo je ŽK Rijeka, što je dio 

studijskog putovanja po Hrvatskoj. 

Izaslanstvo predvoðeno, Kathrin 

Kaufhold, odgovornom za programe 

edukacije, primila je Sanda 

Filipoviæ, savjetnik – voditelj 

Odsjeka za meðunarodne odnose 

ŽK Rijeka i tom predstavila im 

Hrvatsku gospodarsku komoru - 

misiju, viziju, organizaciju i 

podruèje nadležnosti s naglaskom 

na meðunarodne aktivnosti. 

Prezentirala im je i Europsku 

poduzetnièku mrežu - povijest, 

hrvatski konzorcij i usluge, zatim 

Meðunarodni odnosi ŽK Rijeka - 

institucionalne veze, umreženost, 

vrste aktivnosti i provedba u praksi 

te vanjskotrgovinske gospodarske 

pokazatelje Primorsko – goranske 

županije. 

C i l j b o r a v k a n j e m a è k o g 

izaslanstva u Hrvatskoj je 

u p o z n a v a n j e s h r v a t s k i m 

gospodarskim okruženjem, pravnim 

okvirom poslovanja i ustrojem 

Hrvatske gospodarske komore s 

posebnim osvrtom na rad Sektora za 

meðunarodne odnose i Europske 

poduzetnièke mreže u dijelu 

pružanja potpore malom i 

srednjem poduzetništvu. 

Isw - institut je institucija koja 

se bavi istraživanjima, projektima 

i uslugama u gospodarstvu, 

znanosti, i raznim tehnologijama 

na podruèju svoje regije i šire. 

Suraðuje na programima i 

realizaciji projekata na razini 

opæina, regije, za potrebe 

ministarstava i na projektima EU. 

Aktivno je ukljuèen u procese 

osnivanja klastera, promicanje i 

napredak gospodarske politike, 

organizaciju struènih foruma, 

seminara i predavanja te izradu 

raznih studija. 



H G K 

1 8 5 2 

MEÐUNARODNE AKTIVNOSTI 

H G K 

1 8 5 2 

IZASLANSTVO MAÐARSKIH INSTITUCIJA I GOSPODARSTVENIKA U DVODNEVNOM POSJETU RIJECI 

Hrvatsko - maðarski poslovni skup 

U organizaciji HGK Županijske komore Rijeka i Maðarskog veleposlanstva u Zagrebu te u 

suradnji sa Savezom pružatelja usluga i proizvoðaèa u industriji zaštite okoliša Maðarske u 

Primorsko goranskoj županiji je od 4. do 5. lipnja boravilo izaslanstvo maðarskih institucija i 

gospodarstvenika. 

Prvog je dana rukovodstvo KD 

vodovod i kanalizacija primilo 

predstavnike dvadesetak maðarskih 

tvrtki i omoguæilo im posjet ureðaju za 

proèišæavanje otpadnih voda na Delti. 

Eileen Adreis, rukovoditeljica službe 

ureðaja Delta upoznala ih je sa radom 

ureðaja za proèišæavanje. Josip 

Rukavina, rukovoditelj službe GIS-a i 

modeliranja prezentirao je poligon na 

k o j e m s e o b a v l j a j u m e ð u 

laboratorijske usporedbe prema 

I S O / E I C 1 7 0 4 3 z a p o s t u p k e 

ispitivanja vodo nepropusnosti 

objekata i cjevovoda. Srðan Superina, 

voditelj EU projekata informirao ih je 

o planovima daljnjeg razvoja sustava 

javne odvodnje te izgradnji i smještaju 

novog ureðaja za proèišæavanje višeg 

stupnja. 

Toga su dana posjetili i trgovaèko 

društvo za komunalnu djelatnost 

Ponikve d.o.o, na otoku Krku,., u èijoj 

je nadležnosti vodoopskrba, odvodnja 

otpadnih voda i zbrinjavanje otpada. 

Ivan Jurešiæ, direktor RJ Komunalije 

primio je izaslanstvo predstavio im 

tvrtku, a potom su posjetili odlagalište 

za zbrinjavanje otpada. Tvrtka Ponikve 

je u zbrinjavanju otpada postigla 

najbolje rezultate u Hrvatskoj, krajem 

2007. godine postigli su udio od 25 

posto u razvrstavanju otpada, a za što 

je na državnoj razini odreðena 2025. 

godina. 

Drugog je dana u dvorani 

T r a n s a d r i a o d r ž a n H r v a t s k o 

–maðarski poslovni skup na temu 

zaštite okoliša. Sanda Filipoviæ, 

savjetnik - voditelj Odsjeka za 

meðunarodne odnose HGK – 

Županijske komore Rijeka otvorila je 

skup, pozdravili prisutne u ime ŽK 

Rijeka otvorila i ukratko se osvrnula 

na promet i turizam, trgovinu 

nekretninama, naglasivši da je 

poslovanje s maðarskim partnerima u 

tom dijelu kvalitetno. Kazala je da 

dobroj institucionalnoj suradnji 

doprinose i meðukomorski sporazumi 

s komorama Pešta i Szombately. 

Nadalje je istaknula da su u tijeku 

pripreme prezentacije rijeèkog 

prometnog pravca u Budimpešti u 

suradnji s Komorom Maðarske. 

Filipoviæ je izrazila oèekivanje da æe se 

suradnja s Maðarskom, nakon ulaska 

Hrvatske u EU, zasigurno razvijati i 

na novim podruèjima, od kojih su 

okoliš i energija, tema poslovnog 

skupa, izuzetno važne zbog obima i 

kompleksnosti investicija, te potpora 

koje za te gospodarske grane daje 

Europska Unija. 

Loránd Istvan Szákali, naèelnik 

Ministarstva gospodarstva Maðarske 

zadužen za zemlje Srednje Europe 

govorio je o robnoj razmjeni RH i 

Maðarske naglasivši da kod razmjene 

postoji veliki suficit na maðarskoj 

strani. Spomenuo je postojanje jakih 

investicijskih veze izmeðu Hrvatske i 

Maðarske. Maðarska je naime, po 

investicijama u Hrvatskoj na èetvrtom 

mjestu. Osvrnuo se na temu skupa, 

istaknuvši kako Hrvatsku èekaju 

mnogi izazovi u podruèju zaštite 

okoliša, u èemu æe mala i srednja 

poduzeæa imati veliku ulogu a i 

suradnja hrvatskih i maðarskih 

struènjaka. 

Hilda Farkaš, predsjednica Saveza 

pružatelja usluga i proizvoðaèa u 

industriji zaštite okoliša Maðarske 

zahvalila je ŽK Rijeka i maðarskom 

Veleposlanstvu na organizaciji, 

INFORMATIVNO GLASILO HGK ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

7

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

susreta. Naglasila je da maðarske 

tvrtke imaju veliko iskustvo na zaštiti 

okoliša pa je preporuèila hrvatskim i 

maðarskim tvrtke da zajednièki krenuo 

prema treæim tržištima. 

U radu skupa sudjelovao je Károly 

Róbert Scherczer, voditelj i savjetnik za 

ekonomske odnose Ureda za 

ekonomske odnose Veleposlanstva 

Maðarske u RH i Miran Kljuèarièek, 

poèasni konzul Republike Maðarske u 

Rijeci. 

Doc. dr. sc. Ljudevit Krpan, 

proèelnik Upravnog odjela za 

regionalni razvoj i infrastrukturu 

Primorsko-goranske županije dao je 

osnovne podatke o Županiji, istaknuo 

d o b r u s u r a d n j u Ž u p a n i j e s a 

Maðarskim regijama i prezentirao 

Katalog za investitore PGŽ-a. U 

Katalogu su navedeni svi projekti 

Županije koji se odnose na 

transportnu infrastrukturu, turizam i 

rekreaciju, zdravstveni turizam, 

poslovne zone, energetski sektor te 

socijalnu infrastrukturu. 

Dr. sc. Duško Raduloviæ, voditelj 

marketinga i energetske ekonomije 

tvrtke Energo d.o.o. predstavio je 

tvrtku sa tradicijom plinskog 

poslovanja preko 160 godina. 

Naglasio je da je Energo koncesionar 

za prirodni plin, distributer toplinske 

energije, upravlja javnom rasvjetom i 

odražava, obavlja energetske preglede 

i dodjeljuje energetske certifikate. 

Darko Jardas, direktor Regionalne 

energetske agencije Kvarner REA 

Kvarner predstavio je tvrtku i 

naglasio da je osnovana 2009. sa 

svrhom uspostavljanja jedinstvenog 

organizacijskog i institucionalnog 

okvira za racionalnije korištenje 

postojeæih energetskih resursa kao i 

poticanje proizvodnje energije iz 

obnovljivih i alternativnih izvora u 

PGŽ-u. Govorio je i o projektu „Zelena 

energije u mom domu“ kojeg se 

kuæanstva u PGŽ-u sufinanciraju pri 

ugradnji sustava za grijanje i 

pripremu potrošne tople vode na 

obnovljive izvore energije. 

Nakon izlaganja hrvatskih 

struènjaka, koja su predstavnicima 

maðarskih tvrtki bila iznimno 

zanimljiva i koja su slušali s osobitom 

pozornošæu, uslijedili su izravni 

p o s l o v n i r a z g o v o r i i z m e ð u 

predstavnika hrvatskih i maðarskih 

tvrtki. 

Maðarske tvrtke zainteresirane za 

suradnju bave se proizvodnjom 

sunèanih kolektora, projektiranjem 

industrijskih postrojenja, zaštitom 

okoliša i otklanjanjem industrijskih 

oneèišæenja, gospodarenjem otpada, 

proizvodnjom strojeva za èišæenje 

javnih površina, savjetodavnom 

djelatnošæu vezanom za zaštitu 

okoliša te mjerenjem oneèišæenja. Od 

hrvatskih tvrtki u poslovnim su 

r a z g o v o r i m a s u s u d j e l o v a l e : 

Jadranska vrata d.d. Rijeka, Borplastika 

d.o.o. Kneževi Vinogradi, 

Ekoplus d.o.o. Rijeka, Heplast-pipe 

d.o.o. Prelog, Geos d.o.o. Rovinj, 

Metis d.d. Rijeka, KD Èistoæa, Rijeka, 

Ind-eko d.o.o. Rijeka, Euroinspekt 

Croatiakontrola, Rijeka, Hidrolab 

d.o.o. Rijeka, Hrvatske autoceste 

d.o.o. Zagreb a na samom skupu bili 

su i predstavnici Luke Rijeka, Luèke 

uprave Rijeka te tvrtke Miklavja LC 

d.o.o. 

P r o g r a m o m i p o s l o v n i m 

razgovorima zadovoljni su bili i 

hrvatski i maðarski gospodarstvenici 

koji su naglasili da postoje ozbiljni 

izgledi za buduæu konkretnu suradnju 

na partnerskim osnovama. 

Simpozij o energetici i 

zbrinjavanju otpada te otpadnih voda 

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva gospodarstva njemaèke 

pokrajine Porajnja-Falaèke/Saarland 13. svibnja je u rijeèkoj Komori održan simpozij o 

energetici i zbrinjavanju otpada te otpadnih voda. 

Simpozij su realizirali predstavnici 

tvrtki iz Saarlanda koji su na tu temu 

održali predavanja, ali i prenijeli 

vlastita praktièna iskustava, znanja i 

tehnologija. 

O Zaštiti okoliša i zbrinjavanju otpada 

na Jadranu odgovarajuæi normama 

EU i ugovoru o zaštiti Sredozemlja 

izmeðu Republike Hrvatske i EU 

govorio je dr. Hans-Joachim Fischer, 

kompak Gmbh Karlsruhe i d.o.o. Zg., 

predstavnik grupe Peterm Groß Bau 

Holding GmbH, 

Dr. Herbert Gisch, poslovoða 

udruženja za zbrinjavanje otpada 

Saar i dopredsjednik komunalnopolitièke 

udruge CDU CSU Njemaèke 

p r e d s t a v i o j e k o m u n a l n o 

gospodarenje u Njemaèkoj, temeljem 

dosadašnjih iskustava i razvoja. 

Solarna energija u Hrvatskoj, 

odnosno opæe, posebne i specifiène 

p o t r e b e s o l a r n e 

energije u RH, “Win 

win“ - situacija za 

državu i investitora, 

bila je posebna tema 

koju je prezentirao 

Gromky Durdov, Fa. 

Wirsol AG 0049 – 

174 – 9966201, a o 

ruži vjetrova na 

J a d r a n u i 

specifiènosti nove 

Vensys-tehnologije govorio je 

Theodor Peters Fa. Vensys Energy AG 

0049 6821 – 951 70. 

Zanimanje za simpozij bilo je veliko i 

dobro prihvaæeno. 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Predstavnici turistièkog sektora 

na studijskom putovanju u Salzburgu 

U organizaciji Županijske komore Rijeka i Gospodarske komore Salzburg predstavnici 

turistièkog sektora dr.sc Irena Peršiæ-Živadinov, direktorica TZ PGŽ,. Petar Škarpa, direktor 

TZG Rijeke, Nedo Pineziæ, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaj i turizama pri HGK, 

doc. dr. sc. Kristina Èrnjar i dr.sc. Grudiæ Kvasiæ Sanda predstavnice Fakulteta za 

menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija te predstavnice HGK Lidija Mišæin, Sanda 

Filipoviæ i Loredana Jerkoviæ bili su 22. i 23. svibnja na studijskom putovanju u Salzburg. 

Cilj posjete bio je uspostavljanje 

kontakata radi moguæe suradnje po 

pristupanju Hrvatske u Europsku 

uniju, odnosno razmjene znanja i 

i s k u s t v a , u m a r k e t i n š k i m 

aktivnostima , edukaciji i sliènom. 

Sabine Grossauer, pomoænica 

direktora Turistièkih škola Salzburga, 

koje su u vlasništvu Gospodarske 

komore Salzburg, bila je domaæin i 

voditeljica programa. 

Tijekom dvodnevnog boravka 

posjetili su Bad Hofgastein - 

hotelijersku školu i sportskohotelijersku 

školu i upoznali se sa 

njihovim radom. Sportsko – 

hotelijerska škola, talentiranim 

uèenicima, pored redovnih sportskih 

treninga osigurava i èetverogodišnje 

struèno obrazovanje. Škole djeluju u 

organizaciji Turistièkih škola 

Salzburga u organizaciji Gospodarske 

komore Salzburg. 

Posjetili su i upoznali su se s 

radom Grand Park Hotelom i 

objekimae Kavalierhaus Klessheim, 

poznatim po visoko kvalitetnoj usluzi 

i sudjelovanja u obrazovanju uèenika 

s t r u è n i h š k o l a , k o j i m a v e æ 

desetljeæima upravlja Komora 

Salzburg. Djelatnici Grand Park 

Hotelu prenose svoja znanja i 

iskustva uèenicima škola koji na taj 

naèin uèe od profesionalaca, nauèeno 

primjenjuju u praksi i usavršavaju se 

pod struènim voðenjem. 

Na Sveuèilištu primijenjenih 

znanosti primili su ih Raimundu 

Ribitschu, direktor i Kerstin Fink, 

rektorica. Govorili su o Sveuèilištu i 

naglasili da je registrirano kao 

društvo s ogranièenom odgovornošæu 

te da su vlasnici u omjeru pedeset 

posto Gospodarska komora Salzburga 

i Komora rada Salzburga, koja je 

javno-zakonodavna institucija sa 

zakonski odreðenim èlanovima, 

saèinjavaju je gotovo svi zaposlenici i 

imaju oko 200.000 èlanova. 

Andrea Stifter, potpredsjednica 

Gospodarske komore Salzburg i 

direktorica Incomming agencije, 

zadužena za podruèja incoming i 

putnièke agencije naglasila je da 

Agencija uz redovne aktivnosti ima i 

vlastiti vozni park te da je u njoj 

zaposleno više od 40 zaposlenika. 

Zanimljiva je bila analiza novih tržišta 

koja globalizacijom, jeftinim 

letovima, ali i politièkim i društvenim 

kretanjima, kojima se istoènjaèke 

kulture sve više otvaraju, postaju 

zanimljiva i kao incomming i kao 

outgoing destinacije. 

Gerhard Meister, direktor prodaje 

T e r r a r e i s e n j e n a o s n o v u 

pedesetogodišnje prisutnosti na 

hrvatskom tržištu analizirao kretanja 

na tržištu, promjene kroz dugi 

vremenski period, utjecaj razvoja 

ponude na privlaènost destinacije, 

hrvatsku turistièku ponudu u cjelini i 

po regijama, te promišljanja o 

m o g u æ n o s t i m a k v a l i t e t n i j e g 

pozicioniranja na austrijskom tržištu, 

uz prijedloge za definiranje 

jedinstvene nacionalne strategije, 

razvoj razlièitih kategorija hotelskog 

smještaja i slièno. 

Herbert Brugger, direktor 

Tourismus Salzburg govorio je o 

iskustvima destination managementa 

Salzburg, kreiranju novih sadržaja za 

turiste razlièitih potreba, odnosu 

uloženog truda, sredstava i povrata i 

potrebi sinergije lokalnih institucija u 

definiranju prioriteta razvoja 

turistièke ponude. Osvrnuo se na 

marketing i distribucijske kanale za 

informacije i promjene nastale 

razvojem novih komunikacijskih 

alata i navika. 

Upoznali su i lokaciju Klessheim, 

jednu od èetiri lokacije, pored Bad 

H o f g a s t e i n , B i s c h o f s h o f e n , 


9

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Bramberg, na kojoj rade škole i 

fakulteti u šest razlièitih formi i u 

organizaciji Turistièkih škola 

Salzburga. 

Jacob Schmidlechner, predstavio 

je Hotel Mohrenwirt i destinancijski 

menadžmenta regije Fuschlsee, kao 

primjer dobre prakse upravljanja 

destinacijom "Fuschelsee", koja se 

sastoji od sedam naselja koja se 

zajednièki promoviraju i pozicioniraju 

na tržištu. Schmidlechner je sa 

svojom obitelji, kao predstavnik pete 

generacije, prezentirao hotel, koji je 

prvi specijaliziran za aktivni odmor, s 

posebnim programima za triatlonce i 

c e s t o v n e b i c i k l i s t e . T a k v a 

specijalizacija rezultat je spleta 

okolnosti, no prvenstveno osobnog 

poznavanja potreba ovakve specifiène 

tržišne niše, što je odlièan primjer 

kako se privatni interesi i hobiji 

mogu, uz veliki trud i posveæenost, 

razviti u kvalitetan poslovni projekt. 

Bogat program koje je priredio 

d o m a æ i n a o m o g u æ i o j e 

predstavnicima turistièkog sektora 

da upoznaju sustav školstva za 

turizam, naèin funkcioniranja 

turistièke zajednice, a razgovorom sa 

incoming i outgoing agencijama s 

njihovim iskustvima u dovoðenju 

gostiju u destinaciju i bukiranju 

kapaciteta u Hrvatskoj, osobito na 

Kvarneru. Sudionici studijskog 

putovanja iskazali su veliko 

zadovoljstvu cjelokupnim programom 

i želju da se nastavi suradnja s 

Pokrajinom Salzburg. 

Forum gospodarskih komora 

Jadransko - jonskog podruèja 

U organizaciji Komore Mostara, u Meðugorju je od 14. do 16. svibnja održan 13. Forum 

gospodarskih komora jadransko jonskog podruèja. 

U plenarnom dijelu Foruma 

predstavljen je akcijski plana 

Jadransko – jonske makro regije, s 

naglaskom na moguænosti doprinosa 

pojedinih institucija razvoju 

institucionalne suradnje. 

R a z m a t r a n a j e t e m a 

institucionalnog umrežavanja i 

njegovog utjecaja na kreiranje 

poduzetnièke klime i poslovne 

uspjehe, posebice malih i srednjih 

poduzeæa. Iskustva pojedinih zemalja 

su razlièita, no sudeæi po broju 

inicijativa koje su razvijene u okviru 

Foruma u posljednjih nekoliko godina 

i uèešæu gospodarskih subjekata u 

njihovoj realizaciji, doprinos je velik. 

Objedinjavanje prostora u 

znaèajnu Euroregiju - UNIADRION 

nailazi na potporu Foruma komora, 

Jadransko - jonske inicijative, Foruma 

jadransko - jonskih gradova, ali i 

Eurochambres-a, koji Forumu 

komora veæ niz godina pruža znaèajnu 

potporu. 

Radni je dio organiziran u okviru 

sastanaka tematskih radnih grupa. 

Predstavnici ŽK Rijeka, Primorsko – 

goranske županije i Luèke uprave 

Rijeka aktivno su sudjelovali u radu 

grupa za okoliš, transport i 

upravljanje EU projektima. 

Gerhard Lempl, proèelnik 

Upravnog odjela za pomorstvo, 

promet i turizam PGŽ je na Radnoj 

grupi za okoliš predstavio dva 

projekta koja u okviru i imaju 

naglašenu ekološku komponentu i 

podrazumijevaju intenzivnu suradnju 

p a r t n e r a s a p r o s t o r a k o j i 

korespondiraju zahvatu jadransko 

jonske inicijative. 

IPA Adriatic provodi Županija od 

lipnja 2012. Rijeè je o projektima 

HAZADR i ECO SEA koji imaju 

naglašenu ekološku komponentu i 

podrazumijevaju intenzivnu suradnju 

p a r t n e r a s a p r o s t o r a k o j i 

korespondiraju zahvatu jadransko 

jonske inicijative. 

Snježana Papeš, rukovoditelj 

marketinga Luèke uprave Rijeka, na 

Radnoj je grupi transporta imala 

zapaženo izlaganje na temu Uloga, 

aktivnosti i razvojni planovi Luèke 

uprave Rijeka“. 

T ematska grupa za upravljanje 

projektima EU provela je sadržajnu 

raspravu o projektima u provedbi 

Foruma, prijavljenim i projektnim 

p r i j e d l o z i m a u p r i p r e m i , t e 

oèekivanjima za projektno razdoblje 

2014 – 2020. 

Naglasak aktivnosti Foruma biti 

æe stavljen na novu liniju financiranja 

projektne suradnje izmeðu Italije i 

Hrvatske, pa su razmatrani modaliteti 

ukljuèivanja partnera iz drugih 

zemalja èlanica. Forum æe i dalje 

nastojati ulaziti u partnerstva na 

projektima kao korisnik dijela 

financiranja, ali s misijom da u iste 

ukljuèuje veæi broj Komora èlanica. 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

ŽK Rijeka partner u projektu 

i-Freight MED DC 

Druga faza projekta i-Freight MED DC zapoèela 23. svibnja na prvom transnacionalnim 

sastankom u francuskom gradu Montpellier. 

Županijska komora Rijeka, kao 

jedini hrvatski partner sudjeluje u 

ovom projektu, a svoje partnerstvo 

realizirat æe po ulasku u EU. Projekt 

vodi Generalitat de Catalunya, a u 

partnerstvu su osim španjolskih i 

predstavnici Francuske, Italije i 

Slovenije. 

U radu sastanka sudjelovali su 

predstavnici Komore Katalonije, 

Komore Barcelone, RFGC- Željeznièki 

promet Katalonije, Komora regije 

Languedoc Roussillon, Luke La 

Spezia, Luke Koper, Gospodarske 

Zbornice Slovenije i HGK – Županijske 

komore: Gabrijela Milin, Zoran 

O r e š k o v i æ B o r i s R o s a n d a i z 

Transagenta Rijeka 

Predstavljene su partnerske institucije 

zemalja uèesnica vezano uz Radno 

tijelo za intermodalni promet, njegovu 

strukturu, plan i dinamiku buduæih 

aktivnosti. Radno tijelo osniva svaki 

partner u suradnji sa regionalnim i 

nacionalnim institucijama i tvrtkama 

iz sektora prometa, èiji æe predstavnici 

sudjelovati na radnim sastancima za 

vrijeme trajanja projekta, kako bi se 

intenzivirala institucionalna suradnja 

svih subjekata pomorskog prometa 

zemalja uèesnica i kroz nacionalnu 

mrežu utvrdio najbolji naèin 

povezivanja u mediteransku mrežu. 

Svaki partner treba predložiti mjere 

kojima bi se unaprijedili pomorsko - 

prometna pristupaènost i prijevozni 

kapacitet kroz multimodalnost i 

intermodalnost mediteranskog 

podruèja. 

P r e z e n t i r a n a j e r e g i o n a l n a 

infrastruktura i stanje uslužnog 

sektora, koje ima praktiènu 

perspektivu, usmjereno je na 

utvrðivanje glavnih problema, uskih 

grla te izazova koji postoje u lokalnoj 

mreži, s posebnim naglaskom na one 

koji se mogu realizirati kroz projekt, 

ali i one koji podrazumijevaju 

transnacionalne mreže. 

Zakljuèeno je: Komora Barcelone - 

cilj je stvarati novi efikasni 

intermodalni servis na postojeæim 

infrastrukturnim koridorima. Najveæi 

problem španjolske željeznièke 

infrastrukture su èetiri vrste profila 

željeznièkih traènica. Sudjelovanje 

Luke se ne financira iz fonda, iako 

sudjeluje u radnim tijelima projekta. 

Predloženo je da svi partneri u 

projektu sastave Memorandum of 

Understanding (MOU) i održe javno 

predstavljanje projekta u svojoj 

zemlji. Luka Koper je 18. travnja je 

javno predstavila projekt u Ljubljani, 

u organizaciji Gospodarske zbornice 

Slovenije. 

Luka La Spezia- Radno tijelo nije 

osnovan zbog politièkih problema 

izazvanih izborom predsjednika luèke 

uprave. U projekt namjeravaju 

ukljuèiti širu regiju sjevera Italije i 

povezati se sa stakeholderima. ŽK 

Rijeka- osnivanju Radnog tijela, kao 

temelj æe poslužiti POOL koji okuplja 

tvrtke iz podruèja prometa i koji o 

problematici kontinuirano raspravlja 

na sastancima u ŽK Rijeka, sukladno 

èemu æe se odrediti buduæe aktivnosti. 

Regionalna infrastruktura i uslužni 

sektor, za svoju okosnicu imaju 

povezivanje luke Rijeka- Novi Sad- 

Arad. Komora regije Languedoc 

Roussillon, Montpellier- regija ulaže 

godišnje 100 milijuna eura u 

infrastrukturu i promet. Predstavili su 

mnogo potencijalnih partnera 

delegiranih iz razlièitih tijela. 

Raspravljalo se i o izgledu i sadržaju 

web stranica projekta, logotipa te 

elektronièkih letaka-newsletters koji 

su u pripremnoj fazi. 


11

H G K 

1 8 5 2 

UDRUŽENJA, GRUPACIJE, STRUKOVNE SKUPINE I SEKCIJE 

H G K 

1 8 5 2 

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog 

smještaja i turizama Gorskog Kotara ŽK Rijeka 

U skladu s projektom uspostavljanja Strukovnih skupina obiteljskog smještaja i turizama 

za podruèja subregija pri svim Županijskim komorama u Primorsko goranskoj županiji 

osnovana je 19. travnja u Hotelu Risnjak, u Delnicama Strukovna skupina obiteljskog 

smještaja i turizama Gorskog Kotara ŽK Rijeka. 

Projekt uspostavljanja Strukovnih 

skupina obiteljskog smještaja i 

turizama za podruèja subregija pri 

svim Županijskim komorama u 

Republici Hrvatskoj iniciralo je u 

Ministarstvu turizma, uz podršku 

Nadana Vidoševiæa, predsjednika 

Hrvatske gospodarske komore te 

potporu sustava Hrvatske turistièke 

zajednice, kazao je Nedo Pineziæ, 

predsjednik Zajednice obiteljskog 

smještaja i turizama pri HGK, 

pozdravio je nazoène. 

Pineziæ je nadalje naglasio da æe 

oko 60.000 domaæinstava i 250 000 

graðana koji su neposredno povezani 

sa tom djelatnošæu, dobiti moguænost 

djelovanja kroz jedinstveni sustav 

strukovne organizacije pri Hrvatskoj 

gospodarskoj komori. Do sada 

ustrojena nacionalna Zajednica 

obiteljskog smještaja i turizama ovim 

æe projektom u svim županijama dobiti 

još dvije razine komunikacije sa 

„ b a z o m “ . P r i Ž u p a n i j s k i m 

gospodarskim komorama, po uzoru 

na Komoru Rijeka, ustrojiti æe se 

Sekcije obiteljskog smještaja i 

turizama èiji æe èlanovi biti 

p r e d s t a v n i c i s u b r e g i o n a l n i h 

Strukovnih skupina. Glavni je cilj 

n o v o g m o d e l a o r g a n i z i r a n j a 

obiteljskog smještaja produženje 

t u r i s t i è k e s e z o n e , p o v e æ a n j e 

iskorištenosti kapaciteta i poveæanje 

kvalitete usluga. 

Novi je model na razini Hrvatske 

dobro je prihvaæen, posebno na 

obalnom dijelu, pa su do sada na 

podruèju Primorsko-goranske 

županije konstituirane subregionalne 

strukovne skupine: Otoka Krka, 

Crikvenièko-vinodolske rivijere, 

Opatijske rivijere i Otoka Cresa, rekao 

je Pineziæ i dodao da konstituiranje 

strukovnih skupina treba završiti do 

kraja godine, a potom slijedi edukacija 

i unapreðenje kvalitete obiteljskog 

smještaja. 

Strukovna skupina obiteljskog 

smještaja i turizama Gorskog Kotara 

ŽK Rijeka osnovana je 19. travnja u 

Hotelu Risnjak, u Delnicama, a za 

predsjednika je izabran Alen Sobol, 

koji æe koordinirati sve aktivnosti i 

suradnju s udrugama privatnih 

iznajmljivaèa i turistièkih zajednica na 

podruèju Gorskog Kotara. Èlanovi 

Strukovne skupine su za podruèje TZG 

Delnica Boris Gašparac, Toni Štimac u 

ime TZO Lokve, za TZO Fužine Sonja 

Raèki, za TZG Vrbovskog Jadranka 

Mamula, za TZO Ravna Gora Vlatko 

Mance, za TZO Mrkopalj Božidar Križ i 

za TZO Brod Moravice Janka Indir. 

TZG Èabra i TZO Skrad nisu odredile 

predstavnike. U radu æe uèestvovati 

Anton Raukar iz Udruge iznajmljivaèa 

Crni lug i Alen Sobol dugogodišnji èlan 

i dopredsjednik Strukovne skupine 

obiteljskog smještaja pri HGK-ŽK 

Rijeka. 

Tatjana Kušiæ, direktorica TZG 

Vrbovskog i koordinatorica turistièkih 

zajednica Gorskog Kotara predstavila 

je privlaènost i ponudu Gorskog 

K o t a r a . R a z g o v a r a l o s e i o 

problematici obiteljskog smještaja: od 

informatizacije do suradnje svih 

subjekata u Gorskom Kotaru te 

povezivanja sa ostalim subregijama 

Kvarnera. 

Dragan Štanger, predsjednik 

SSOST Opatijske rivijere pozdravio je 

nazoène i podijelio pozitivna iskustva 

u dijelu obiteljskog smještaja na 

Opatijskoj rivijeri otkako se osnovala 

Skupina. Pokrenuta je inicijativa o 

informatizaciji prijave gostiju putem 

web aplikacija, pa æe se organizirati 

radionice za iznajmljivaèe. Štanger je 

najavio - Dane obiteljskog smještaja 

Opatijske rivijere 2013, u sklopu koje 

æe se 27. svibnja održati radionica za 

Kvarner family i Dan otvorenih vrata 

Kvarner family obiteljskog smještaja 

Opatijske rivijere. 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Sjednica Strukovne skupine 

komunalnog gospodarstva ŽK Rijeka 

Aktualno stanje na izgradnji integralnog sustava gospodarenja otpadom na ŽCGO 

Marišæina i razmjena iskustava oko formiranja cijena gospodarenja komunalnim otpadom 

teme su o kojima je bilo rijeèi 23. svibnja u KD Ponikve d.o.o. Krk, na sjednici Strukovne 

skupine komunalnog gospodarstva ŽK Rijeka. 

Sjednicom je predsjedao Ervino 

Mrak, predsjednik Strukovne 

s k u p i n e k o m u n a l n o g 

gospodarstva ŽK Rijeka i direktor 

KD Komunalac d.o.o. Opatija. 

Mrak je uvodno pozdravio 

p r i s u t n e , z a h v a l i o n a 

gostoprimstvu, domaæinu sjednice 

Frani Mrakovèiæu, koji je ukratko 

predstavio tvrtku, posebno 

naglasivši pokrivenost otoka 

vodoopskrbom te 40 postotno 

odvajanje otpada u nadi da æe veæ 

2015. zadovoljiti zahtjeve EU. 

Edo Èandrliæ i Dario Bagiæ iz 

Ekoplus-a d.o.o. Rijeka, govoreæi o 

aktivnostima na izgradnji ŽCGO 

Marišæina kazali su da su 

graðevinski radovi poèeli 1. 

travnja te da se odvijaju po planu. 

Zonu gradi Konzorcij grèke tvrtke i 

GP Krk-a d.d. Ugovor s izvoðaèem 

potpisao je Fond za zaštitu okoliša 

i energetsku uèinkovitost, a Fond i 

Ekoplus d.o.o. potpisali su 

meðusobni ugovor o suradnji. 

Paralelno se rade projekti za 

objekte, pa se oèekuje da æe ŽCZGO 

biti spremna za prihvat u jesen 

2014. Infrastruktura je osigurana, 

a za dio ceste od 7,5 km raspisan je 

natjeèaj za izbor izvoðaèa. 

Idejni projekti za pretovarne 

stanice su u izradi. Prema 

s a d a š n j i m i n f o r m a c i j a m a 

investitori PS bit æe komunalna 

društva, a financijska konstrukcija 

zatvorila bi se 80 posto sredstvima 

Fonda, a 20 posto sredstvima JLS. 

Za PS Cres dat je zahtjev za 

lokacijsku dozvolu. Što se tièe 

utjecaja na okoliš, èeka se 

mišljenje nadležnog Ministarstva. 

U aplikacijama je predviðena 

jedinstvena cijena u integralnom 

sustavu gospodarenja otpadom, 

ali o definitivnom rješenju još æe se 

raspravljati. 

Prilikom razmjene iskustava o 

formiranju cijena gospodarenja 

komunalnim otpadom ukazano je 

na problematiku donošenja nove 

zakonske regulative koja obraðuje 

tu materiju i nedoumice oko 

p r i m j e n e 

Naputka, pa je 

osnovan radni tim 

koga saèinjavaju 

p r e d s t a v n i c i : 

GKTD Murvica 

d.o.o. Crikvenica, 

KD Ponikve d.o.o. 

Krk, Komunalac 

d.o.o. Opatija i 

KD Èistoæa d.o.o. 

Rijeka, koji æe 

o b l i k o v a t i 

zahtjeve prema 

n a d l e ž n o m 

M i n i s t a r s t v u 

v e z a n o u z 

z a k o n s k u 

regulativu koja 

tretira materiju 

vezanu uz otpad. 

Predstavljena je i 

k o m u n a l n a 

oprema koju nude 

trgovaèka društva. Elektronski 

s u s t a v n a p l a t e o d v o z a 

komunalnog otpada po stvarno 

odloženom volumenu predstavio je 

Kristijan Jurišiæ iz EOL-EKOS 

d . o.o.Jurdani, strojeve za 

zbrinjavanje organskog otpada. 

Marko Lenac iz Lbm Commerce 

d . o . o . R i j e k a , p o d z e m n e 

kontejnere (Molok) Marko Brnèiæ 

iz STP d.o.o. Zagreb i kuæno 

k o m p o s t i r a n j e s e f e k t n i m 

m i k r o o r g a n i z m i m a E M 

Tehnologija Nedeljko Jovanoviæ iz 

EM Tehnologiju Rijeka d.o.o. 


13

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Osnovana Strukovna skupina obiteljskog smještaja 

i turizama Rijeke i rijeèkog prstena ŽK Rijeka 

U Turistièkoj zajednice grada Rijeke 26. travnja osnovana je Strukovna skupina obiteljskog 

smještaja i turizama Rijeke i rijeèkog prstena HGK – ŽK Rijeka. 

Dino Matešiæ, voditelj Turistièkog 

informativnog centra TZG Rijeke kazao 

je da je pri TZG Rijeke aktivna Udruga 

iznajmljivaèa veæ godinu dana, 2006. 

bilo ih je registrirano samo 12 danas 

ih ima 55. Udruga se sastaje jednom 

mjeseèno i bavi se aktualnim 

problemima iznajmljivaèa. 

Boris Štanger, predsjednik 

Strukovne skupine obiteljskog 

smještaja ŽK Rijeke govorio je o novom 

modelu organiziranja obiteljskog 

smještaja u Hrvatskoj i naglasio da æe 

kroz novi model uspostavljanja 

Strukovnih skupina obiteljskog 

smještaja i turizama za podruèja 

subregija pri svim Županijskim 

gospodarskim komorama oko 60.000 

domaæinstava i 250 000 graðana 

neposredno ukljuèenih u tu djelatnost 

dobiti moguænost djelovanja kroz 

jedinstveni sustav strukovne 

o r g a n i z a c i j e p r i H r v a t s k o j 

gospodarskoj komori. Nacionalna 

Zajednica obiteljskog smještaja i 

turizama tim æe projektom u svim 

županijama dobiti još dvije razine 

komunikacije sa „bazom“. Pri 

županijskim komorama æe se po uzoru 

na Komoru Rijeka, ustrojiti Sekcije 

obiteljskog smještaja i turizama èiji æe 

è l a n o v i b i t i p r e d s t a v n i c i 

subregionalnih Strukovnih skupina, 

kazao je Štanger i dodao da su do sada 

na podruèju Primorsko-goranske 

županije konstituirane subregionalne 

strukovne skupine: Otoka Krka, 

Crikvenièko-vinodolske rivijere, 

Opatijske rivijere, Otoka Cresa i 

Gorskog kotara. 

Luana Amura, predsjednica 

U d r u g e 

i z n a j m l j i v a è a 

g r a d a R i j e k e , 

izabrana je za 

p r e d s j e d n i c u 

Strukovna skupina 

o b i t e l j s k o g 

s m j e š t a j a i 

turizama Rijeke i 

rijeèkog prstena ŽK 

Rijeka, a koordinirat æe sve aktivnosti i 

suraðivati s udrugama privatnih 

iznajmljivaèa i turistièkih zajednica na 

podruèju Rijeke i rijeèkog prstena. 

Strukovnu skupinu èine još i 

Jadranka Kuèan za TZO Kostrena, 

Marinko Host za TZO Viškovo, 

Marijana Rundiæ za TZO Jelenje, 

Gordana Saršon za TZO Èavle i Sanja 

Jelušiæ za TZG Bakar i Gregor 

Dumaniæ, Udruga iznajmljivaèa 

Grobnik. TZG Kraljevice nije delegirala 

p r e d s t a v n i k a , a T Z G B a k r a 

predstavljat æe direktorica Sanja 

J e l u š i æ , b u d u æ i B a k a r i m a 

r e g i s t r i r a n o g s a m o j e d n o g 

iznajmljivaèa, a nije zainteresiran za 

rad u Strukovnoj skupini. 

Slavica Grguriæ, predsjednica 

SSOST Otoka Krka govorila je o 

aktivnostima Strukovne skupine 

obiteljskog smještaja otoka Krkaa 

Boris Štanger o manifestaciji 'Dani 

obiteljskog smještaja Opatijske 

rivijere', koje organizira TZ PGŽ i 

Strukovna skupina obiteljskog 

smještaja Opatijske rivijere. Gregor 

Dumaniæ prezentirao je buduæi izgled 

web stranice Udruge iznajmljivaèa 

Grobnik. 

ŽK Rijeka na Sajmu poslova HZZ-a u Rijeci 

Županijska komora Rijeka je tradicionalno i ove godine sudjelovala na 6. Sajmu poslova, 

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji se održao 10. svibnja u Kampusu, na Trsatu, u Rijeci. 

Sajam je otvorio Mirando Mrsiæ, 

ministar rada i mirovinskog sustava,a 

s u d i o n i k e j e p o z d r a v i l a i 

JadrankaTomašiæ, predstojnica 

Podruènog ureda Rijeka HZZ-a. 

Svoju ponudu predstavilo je 59 

izlagaèa, raznih tvrtki, obrazovnih i 

drugih institucija i organizacija, koji 

su zainteresiranim posjetiteljima 

p r u ž a l i r a z n e i n f o r m a c i j e o 

m o g u æ n o s t i m a o b r a z o v a n j a , 

stipendiranja, cjeloživotnog uèenja, 

zapošljavanja i slièno. 

HGK- ŽK Rijeka tradicionalno i ove 

je godine na Sajmu imala svoj 


izložbeni prostor na kojem su 

predstavljene brojne brošure i 

publikacije Hrvatske gospodarske 

komore i HGK – Županijske komore 

Rijeka. 

Mnogi su posjetili izložbeni 

prostor rijeèke Komore i iskazali 

veliko zanimanje za publikacije: 

„Erasmus za poèetnike - Mladi 

poduzetnik-poèetnik“, „Iskusni 

poduzetnik –domaæin“, „Kako zapoèeti 

poduzetnièku djelatnost“- tiskano 

izdanje i CD, „Hrvatska vaš poslovni 

partner“- tiskano izdanje i CD, 

„Vrijedne ruke“, kataloge; proizvoðaèa 

male brodogradnje, servisera plovila, 

savjetodavnih usluga Grupacije 

konzultanata za gospodarstvo, 

Informativno glasilo Županijske 

komore Rijeka i dr., 

U sklopu Sajma održan je okrugli 

stol na temu: „Samozapošljavanje - od 

ideje do realizacije“. Posebna 

zanimljivost Sajma bila je i nagradna 

igra s dodjelom vrijednih obrazovnih 

programa. 

Hrvatski zavod za zapošljavanje - 

podruèni ured Rijeka dodijelio je ŽK 

Rijeka zahvalnicu za sudjelovanju na 

Sajmu poslova 2013. te ukupan 

doprinos i podršku ovakvim 

manifestacijama. 


H G K 

1 8 5 2 

STRUÈNI SKUPOVI, PREZENTACIJE, PROMOCIJE, KONFERENCIJE, SAVJETOVANJA, SEMINARI I SAJMOVI 

H G K 

1 8 5 2 

Republika Hrvatska i zajednièka 

trgovinska politika Europske unije 

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Državnog ureda za trgovinsku politiku u 

rijeèkoj je Komori održan seminar - Republika Hrvatska i zajednièka trgovinska politika 

Europske unije. 

Seminar je bio namijenjen 

p o d u z e t n i c i m a , p o t p o r n i m 

institucijama te lokalnoj i regionalnoj 

samoupravi. 

Cilj seminar bio je pravovremeno 

u p o z n a v a n j e p o d u z e t n i k a s 

promjenama koje donosi pristupanje 

Republike Hrvatske Europskoj uniji, 

kako bi se što bolje pripremili i 

iskoristili moguænosti koje æe im 

pružiti èlanstvo u EU. To se 

prvenstveno odnosi na primjenu 

zajednièke politike Europske unije i 

nove uvjete poslovanja, kako na 

jedinstvenom tržištu Europske unije, 

tako i na tržištima treæih zemalja s 

kojima EU ima razvijenu mrežu 

ugovornih odnosa. 

Na seminaru je bilo rijeèi o 

trgovinskoj politici Republike 

H r v a t s k e n a k o n p r i s t u p a n j a 

Europskoj uniji, trgovinskoj politici 

Europske unije prema Mediteranskim 

zemljama te pravilima podrijetla i 

primjena PEM konvencija i opæi sustav 

povlastica. 

U trgovini izmeðu Hrvatske i EU 

ukidaju se carine i druge necarinske 

prepreke, hrvatske tvrtke biti æe 

izjednaèene s onima iz drugih zemalja 

èlanica, èime æe se osigurati pristup 

velikom jedinstvenom tržištu, ali 

dovesti do poveæane konkurencije na 

domaæem tržištu. 

Tatjana Vinkoviæ, voditeljica 

Odjela za carine i zaštitne mjere - 

Državnog ureda za trgovinsku politiku 

govorila je o trgovinskoj politici RH 

nakon pristupanja Europskoj uniji. 

Vinkoviæ je napomenula da se 

zajednièka trgovinska politika odnosi 

na trgovinu EU sa treæim državama, 

odluèuje se na razini Europske unije, a 

politiku provodi Europska komisija. 

Pravne temelje zajednièke trgovinske 

politike èini èlanak 206. Ugovora o 

funkcioniranju Europske unije te 

èlanak 207. istog ugovora. Europska 

komisija pregovara u ime svih 27 

èlanica, tehnièki priprema pregovore i 

predlaže trgovinske propise, te o 

svojim aktivnostima redovito 

izvješæuje Vijeæe Europske unije i 

Europski parlament. Zajednièkom 

trgovinskom politikom uklanjaju se 

prepreke za EU izvoznike kroz 

strategiju rada na olakšanju pristupa 

treæim tržištima što izmeðu ostalog 

ukljuèuje korištenje baze podataka za 

pristup tržištu (MADB). 

S t r g o v i n s k o m p o l i t i k o m 

Europske unije prema Mediteranskim 

zemljama prisutne je upoznala Mirta 

Premec, viša struèna savjetnica - 

Državnog ureda za trgovinsku 

politiku. Premc je kazala da kada se 

govori o zajednièkoj trgovinskoj 

politici Europske unije prema 

Mediteranskim zemljama, treba 

spomenuti da je još 1995. godine 

osnovano Euro-mediteransko 

partnerstvo ili Barcelonski proces kao 

središnji instrument za odnose 

izmeðu Europe i Sredozemlja. 

Europska politika susjednih odnosa 

(EPS) stvorena je 2004. godine kako 

bi se izbjeglo stvaranje podjela 

izmeðu proširene EU i njenih susjeda 

dok je 2008. godine utemeljena Unija 

za Mediteran kao regionalna 

inicijativa. Posebno je naglašena 

liberalizacije trgovine industrijskih i 

p o l j o p r i v r e d n o - p r e h r a m b e n i h 

proizvoda s navedenim zemljama, te 

moguænost trgovine za hrvatske 

gospodarstvenike sa svakom 

pojedinom Mediteranskom zemljom. 

Vinkoviæ je govorila i o pravilima 

porijekla, PEM konvenciji te opæem 

sustavu povlastica (GSP), naglasivši 

da Opæi sustav povlastica je sustav 

kojim razvijene zemlje jednostrano 

odobravaju carinske povlastice 

zemljama u razvoju i nerazvijenim 

zemljama. Danas 11 razvijenih 

zemalja u svijetu dodjeljuje Opæi 

sustav povlastica. Spomenut je i opæi 

sustav povlastica Europske unije. 


15

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Meðunarodni program Erasmus 

za poduzetnike poèetnike 

Meðunarodni program - Erasmus za poduzetnike poèetnik 18. travnja je u Županijskoj 

komori Rijeka predstavila Tajana Kesiæ Šapiæ, direktorica Centra za poduzetništvo, 

inovacije i tehnološki razvoj HGK. 

Program se provodi od 19. sijeènja 

2009. godine, no do dosada je bio 

namijenjen iskljuèivo zemljama 

èlanicama EU, ali od ove godine mogu 

sudjelovati i zemlje korisnice CIP-a, pa 

tako i Hrvatska, kazala je Kesiæ Šapiæ i 

nastavila. 

N a t j e è a j j e n a m i j e n j e n 

posrednièkim organizacijama koje 

lokalno vode program mobilnosti 

kojem je cilj da poduzetnici poèetnici 

uèe od iskusnih poduzetnika koji vode 

malo ili srednje poduzeæe u nekoj od 

zemalja èlanica EU. 

Posrednièke organizacije mogu 

biti komore, inkubatori, poduzetnièki 

centri i druge institucije koje pružaju 

potporu poduzetništvu. One sudjeluje 

u organizaciji razmjene, odnosno rada 

poduzetnika poèetnika od 1 do 6 

mjeseci u tvrtci iskusnog poduzetnika, 

u nekoj od zemalja èlanica EU. 

Projekt se financira iz CIP 

programa - Program Unije za 

k o n k u r e n t n o s t i i n o v a c i j e – 

potprogram CIP EI. Oni poduzetni 

poèetnici koji zadovolje kriterije i naðu 

partnera imaju sufinancirane 

troškove boravka u inozemstvu. 

Financijsku potporu u programu 

dobivaju poduzetnici poèetnici dok 

uspješni poduzetnici, koji ih primaju 

ne dobivaju. 

Ciljevi programa ERASMUS su 

uèenje i usavršavanje start – up i 

potencijalnih poduzetnika, stvaranje 

n o v i h 

p o s l o v n i h 

i d e j a , 

otkrivanje i 

p r o u è a v a n j e 

t r ž i š t a , 

umrežavanje 

diljem Europe, 

r a z v i j a n j e 

p o s l o v n i h 

v j e š t i n a t e 

procjena rizika 

poslovanja. 

U Program se 

mogu ukljuèiti 

n o v i 

poduzetnici (NE) u ranoj fazi 

poslovanja, oni koji planiraju nastati 

na temelju održivog poslovnog plana 

ili veæ nastala poduzeæa, ali koja su 

stara do tri godine, iskusni i uspješni 

poduzetnici(HE) koji su vlasnici 

poduzeæa starijeg od tri godine ili 

poduzetnici koji su direktno ukljuèeni 

u uprave malih i srednjih poduzeæa te 

posrednièke organizacije koje imaju 

važnu ulogu pri ostvarivanju 

razmjene i koje se obièno udružuju u 

meðunarodne konzorcije koji su 

nadležni za potporu i provoðenje 

p r o g r a m a , a t o m o g u b i t i : 

gospodarske komore, razvojne 

agencije, poslovni inkubatori i dr. 

Hrvatska gospodarska komora 

postala je posrednièka organizacija u 

programu ERASMUS u veljaèi ove 

godine i sudjeluje na projektu do 

veljaèe 2015. godine. U konzorciju 

HGK ima šest partnera i cijeli 

konzorcij ima na raspolaganju budžet 

od 170.000 eura. 

Iskustva, u dosadašnjoj provedbi 

programa, su pozitivna. Analize 

dosadašnje provedbe govore da je 90, 

4 posto poduzetnika poèetnika izjavilo 

da ih je sudjelovanje u tom programu 

potaknulo da zapoènu vlastiti posao, a 

93 posto da im je steèeno iskustvo u 

programu znaèajno pomoglo u 

razvoju vlastitog posla. Što se tièe 

iskusnih poduzetnika analize 

pokazuju da ih je 94 posto izjavilo da 

je rad s poduzetnicima poèetnicima 

bio uspješan,a 87 posto kazalo je da 

je rad s poèetnicima doprinio razvoju 

njihovog poslovanja. 

Najtraženije destinacije u 

dosadašnjoj provedbi bile su u Velika 

Britanija, Njemaèka, Italija, 

Francuska i Španjolska, a najviše 

razmjena ostvareno je u podruèju 

promocije i medija, turizma, ICT, 

konzultantske, arhitektura i sl. 

Nakon održanih prezentacija u 

RH, poduzetnici poèetnici iskazuju 

veliki interes za sudjelovanjem u 

programu ERASMUS, te pokazuju 

z a d o v o l j s t v o c j e l o k u p n o m 

organizacijom i naèinom realizacije 

ovakvih prezentacija. Odreðene 

poteškoæe stvara im izrada poslovnog 

plana, pa se stoga na komorskoj 

stranici www.hgk.hr pod Erasmus za 

poduzetnike poèetnike nalaze 

smjernice za njegovu izradu. 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Seminar - ICS postupak i sigurnosno-zaštitna 

provjera robe koja ulazi u teritorij EU 

HGK ŽK Rijeka je u suradnji sa CroatiaPRO odborom, Sektorom za promet i veze, te 

Carinskom upravom u rijeèkoj Komori organizirala 5. lipnja seminar - ICS postupak i 

sigurnosno-zaštitna provjera robe koja ulazi u teritorij EU. 

Cilj seminara bio je upoznati 

g o s p o d a r s t v e n i k e , s a n o v i m 

procedurama za svu robu koja ulazi u 

carinski teritorij EU odnosno 

obveznom provedbom ulazne 

procedure koja se odnose na 

provedbu sigurnosno-zaštitne, 

analize rizika te se sukladno tome 

dozvoljava ili zabranjuje ulaz takvoj 

robi. 

Seminar je bio besplatan, a bio je 

n a m i j e n j e n m e ð u n a r o d n i m 

o t p r e m n i c i m a , u v o z n i c i m a , 

prijevoznicima, brodskim agentima, 

k u r i r s k i m 

s l u ž b a m a i 

o v l a š t e n i m 

g o s p o d a r s k i m 

s u b j e k t i m a , 

o d n o s n o s v i m 

sudionicima u 

provedbi uvoznih 

c a r i n s k i h 

postupaka. 

Zanimanje za 

seminar bilo je 

veliko, pedesetak 

gospodarstvenika 

sudjelovalo je u 

radu i u izravnom 

su kontaktu s predavaèima nastojali 

razjasniti i ukloniti mnogobrojne 

nejasnoæe i probleme i smanjiti ih na 

što je moguæe manju mjeru. Svjesni 

su èinjenice da æe, veæ s prvim danima 

primjene, problema zasigurno biti, no 

uvjereni su da æe zbog kvalitetnih 

edukacija, organiziranih za njih, biti 

svedeni na najmanju moguæu mjeru. 

Predavaèi su bili Nenad Fonjak i 

Andrej Bosak iz Carinske uprave RH. 

Carinska uprava s danom pristupa 

RH EU poèinje i s primjenom ICS 

sustava, odnosno uvodi Sustav 

kontrole uvoza Zajednice. To znaèi da 

se za svu robu koja ulazi u carinski 

teritorij EU moraju provesti ulazne 

procedure koje se odnose na 

provedbu sigurnosno – zaštitne 

analize rizika te se sukladno tome 

dozvoljava ili zabranjuje ulaz takvoj 

robi. U tu svrhu bilo kojoj ulaznoj 

carinarnici na kojoj odreðena 

pošiljka ulazi na teritorij EU 

prethodno se, prema propisanim 

rokovima ovisnim o vrsti prijevoznog 

sredstva, mora podnijeti ulazna 

sigurnosna skraæena deklaracija za 

tu robu, koja obuhvaæa podatke 

neophodne za analizu rizika i 

pravilnu provedbu carinskog nadzora 

p r v e n s t v e n o z a s i g u r n o s n o 

relevantne svrhe. 

Da bi gospodarski subjekti 

ostvarili sve prednosti takvog 

elektronièkog sustava pred-najave 

dolaska moraju dobaviti vlastite 

aplikacije kompatibilne s ICS-om, te 

se povezati s Informacijskim 

sustavom Carinske uprave putem 

G2B servisa kako bi bili u moguænosti 

slati ili primati elektronièke poruke 

propisanog oblika i sadržaja koje 

omoguæuju provedbu postupka. 

Seminar - ECS - sustav kontrole izvoza 

HGK - ŽK Rijeka je u suradnji s CroatiaPRO odborom, Sektorom za promet i veze, te 

Carinskom upravom, 08. svibnja organizirala jednodnevni seminar - ECS – sustav kontrole 

izvoza. 

ECS – sustav kontrole izvoza je 

jedan od sustava elektronièke carine, 

e-carine, koji mora biti u punoj 

primjeni danom pristupanja RH u EU, 

0 1 . s r p n j a 2 0 1 3 . E C S - o m j e 

obuhvaæeno provoðenje izvoznih 

carinskih postupaka i provoðenje 

kontrole izlaza izvozno ocarinjene 

robe. Obuhvaæena je redovna carinska 

procedura ali i pojednostavljenja u 

izvoznim postupcima. 

Provoðenje izvoznih carinskih 

postupaka i kontrola izlaza izvozno 

ocarinjene robe u ECS-u provodi se 

razmjenom elektronièkih poruka koje 

obuhvaæaju podnošenje izvozne 

carinske deklaracije te komunikaciju 

izmeðu carinika i gospodarstvenika 

koja se provodi u izvoznim 

postupcima, a koja se sada, bez ECS-a 

provodi usmeno ili ruèno, kao što je 

otiskivanje peèata, vlastoruèni potpis 

i sl. 

Ministarstvo financija-Carinska 

uprava je veæ 2008.godine zapoèela 

projekt prilagodbe izvoznih carinskih 

postupka i sustava zahtjevima 

Europske unije, s ciljem uspostave 

automatiziranog sustava kontrole 

izvoza-ECS. 


17

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Informatizacijom izvoznih postupaka 

država èlanica EU je razvila ECS u 

kojem su sve carinske administracije 

država èlanica Zajednice meðusobno 

povezane u zajednièku mrežu s ciljem 

e l e k t r o n i è k e r a z m j e n e 

standardiziranih poruka uporabom 

raèunalne tehnologije i elektronièke 

obrade podataka. 

ECS obuhvaæa i sigurnosno-zaštitne 

odredbe EU što znaèi da su izvoznici 

koji namjeravaju izvesti robu iz 

carinskog podruèja Unije dužni 

nadležnoj carinarnici podnijeti 

prethodnu sigurnosnu najavu u 

propisanim rokovima koji ovise o vrsti 

prijevoznog sredstva. Ta prethodna 

najava naziva se izlazna skraæena 

sigurnosna deklaracija. 

Glavne prednosti ECS za carinsku 

administraciju i za gospodarstvenike 

su u pojednostavljenju carinskih 

procedura jer se ne podnosi papirnata 

carinska deklaracija, efikasnost 

carinske administracije u provoðenju 

izvoznih procedura i bolje kontrole, 

racionalnija uporaba raspoloživih 

r e s u r s a , v e æ a f l e k s i b i l n o s t 

povezivanja gospodarstvenika s 

c a r i n s k o m a d m i n i s t r a c i j o m , 

poveæanje uèinkovitosti suzbijanja 

carinskih prijevara, ubrzanje protoka 

robe i poveæanje sigurnosti opskrbnih 

lanaca. 

Seminar je bio besplatan i bio je 

n a m i j e n j e n m e ð u n a r o d n i m 

otpremnicima te svim sudionicima u 

p r o v e d b i i z v o z n i h c a r i n s k i h 

postupaka, a jedan je to od veæ 

uobièajenih naèina informiranja 

gospodarstva o novostima u 

carinskom poslovanju koji niz godina 

provodi odliènom suradnjom 

Carinske uprave i HGK. 

Seminar - Promjene u trošarinskom sustavu 

i sustavu oporezivanja posebnim porezima. 

Carinska uprava RH u suradnji s HGK organizirala je 24. svibnja u rijeèkoj Komori 

seminar - Promjene u trošarinskom sustavu i sustavu oporezivanja posebnim porezima, 

poveznica sa Sustavom kontrole kretanja trošarinskih proizvoda - EMCS s danom 

pristupanja RH Europskoj uniji. 


gospodarskim subjektima koji su 

stekli status ili koji æe ishoditi status 

ovlaštenog držatelja trošarinskog 

skladišta, osloboðenog korisnika 

trošarinskih proizvoda, koji æe 

ishoditi status registriranog 

primatelja, povremeno registriranog 

primatelja i registriranog pošiljatelja, 

odnosno gospodarstvenici koji 

posluju trošarinskim proizvodima - 

alkohol i alkoholna piæa, ukljuèujuæi 

pivo; energenti, te duhanski 

proizvodi, a veæ imaju odobrenje 

nadležne carinarnice za ovlaštenog 

držatelja trošarinskog skladišta ili 

namjeravaju zatražiti odobrenja. 

Takoðer i gospodarskim subjekti koji 

se bave uvozom i prodajom motornih 

vozila, uvozom i proizvodnjom, te 

prodajom kave i bezalkoholnih piæa. 

Naime, u elektronièkom praæenju i 

kontroli kretanja trošarinskih 

proizvoda u sustavu odgode plaæanja 

trošarine, s primjenom 1. srpnja 

2013. zapoèinje primjena novih 

trošarinskih instituta - registrirani 

primatelj, registrirani primateljpovremeni 

i registrirani pošiljatelj, 

kao i sukladnih procesa koji æe biti 

pokriveni u EMCS kretanjima. 

Bilo je rijeèi o povezanosti sa 

SEED registrom, vezanosti uz 

pristup do nacionalne trošarinske 

aplikacije EMCS. Prezentirano je 

kretanje trošarinskih proizvoda u 

pogon osloboðenog korisnika 

trošarinskih proizvoda, kretanje s 

plaæenom trošarinom, kretanje kod 

novih instituta, ishoðenje odobrenja, 

iznimke od primjene EMCS-a. 

Obuhvaæene su i bitne promjene u 

oporezivanju posebnim porezom 

motornih vozila, kao i osnovni prikaz 

oporezivanja posebnim porezom 

bezalkohola i kave. 

Predavaèi su bili službenici 

Ministarstva financija i Carinske 

uprave: Mario Demiroviæ, Sektor za 

trošarine i posebne poreze, Višnja 

Markoviæ, Sektor za informacijski 

sustav 

I Vesna Kumpar Tasevski, Sektor za 

trošarine i posebne poreze 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Seminar - Carinska vrijednost, podrijetlo robe i TARIC 

Jednodnevni seminar - Carinska vrijednost, podrijetlo i TARIC održan je 10. lipnja u 

hotelu Jadran u Rijeci. Seminar je organizirala Županijska komora Rijeka u suradnji s 

CroatiaPRO odborom i Carinskom upravom RH. 

Cilj seminara bio je upoznavanje 

gospodarstvenika s novostima iz 

podruèja carine, usko obraðujuæi 

podruèja carinske vrijednosti, 

podrijetla i TARIC-a, koji æe se u punoj 

primjeni poèeti primjenjivat s prvim 

danom ulaska RH u EU, odnosno s 1. 

srpnjem 2013. Seminar je bio 

n a m i j e n j e n j e o t p r e m n i c i m a , 

uvoznicima, prijevoznicima, brodskim 

agentima, kurirskim službama te 

ovlaštenim gospodarskim subjektima. 

Zanimanje za seminar bilo je veliko, 

prisustvovalo mu je preko pedeset 

sudionika što je pokazuje da je s novim 

servisima i naèinima elektronske 

razmjene podataka i komunikacije bilo 

nužno upoznati sve gospodarske 

subjekte, 

Seminar se sastojao od tri tematske 

cjeline - carinska vrijednost, podrijetlo 

i TARIC, a realizirali su ga struènjaci iz 

Carinske uprave RH, Beatrièe 

Antoloviæ, voditeljica Odjela za TARIC i 

kvote Umag, Vesna Jerkoviæ- Depope, 

voditeljica Odjela za provedbu tarifnih 

mjera Rijeka i Sabrina Gregoriè, 

voditeljica Odjela za TARIC i kvote 

Umag. 

U prvom djelu koji se odnosi na 

carinsku vrijednost pojašnjeno je 

kako pristupanje Republike Hrvatske 

Europskoj Uniji donosi odreðene 

promjene prilikom utvrðivanja 

carinske vrijednosti robe unatoè tome 

što je zakonodavstvo Republike 

Hrvatske u dijelu carinske vrijednosti 

usklaðeno sa zakonodavstvom 

Europske Unije. Takoðer i prilikom 

uvoza odreðenih proizvoda, a zbog 

pojednostavljivanja postupanja ili 

o s i g u r a v a n j a r e a l n e r a z i n e 

vrijednosti robe, EU je propisala 

utvrðivanje stope carine sukladno 

vrijednosti robe i uvoðenje dodatnih 

carina te obvezu zaduživanja 

dodatnog jamstva u situacijama kada 

deklarirana vrijednost odstupa od 

odreðene „referentne”. 

U dijelu seminara koji se odnosi 

na podrijetlo objašnjeni su 

preferencijalni aranžmani koje 

primjenjuje EU kao i primjena 

prijelaznih odredbi pri pristupanju 

RH EU. Bilo je govora i o ugovoru o 

pristupanju RH EU, s aspekta 

primjene preferencijalne stope carine, 

povratu robe EU podrijetla izvezene u 

treæe zemlje i preferencijalnim 

aranžmanima u EU. 

U dijelu pod nazivom TARIC 

obraðeni uvod u Zajednièku carinsku 

tarifu – zakonske odredbe, koncepcija 

TARIC-a, osnovne tarifne mjere, 

carinske kvote i upravljanje kvotama, 

zajednièka agrarna politiku – tarifne 

mjere, zajednièka trgovinska politika 

– tarifne mjere te netarifne mjere u 

TARIC-u 

Seminar o sprjeèavanju pranja novca i financiranju terorizma 

ŽK Rijeka je u suradnji s Uredom za sprjeèavanje pranja novca i Financijskim 

inspektoratom Ministarstva financija, 10. lipnja u rijeèkoj Komori organizirala seminar o 

sprjeèavanju pranja novca i financiranju terorizma. 


predstavnicima raèunovodstvenih i 

k n j i g o v o d s t v e n i h d j e l a t n o s t i , 

revizorima i poreznim savjetnicima, 

k o j i s u t e m e l j e m Z a k o n a o 

sprjeèavanju pranja novca i 

financiranju terorizma obveznici 

provoðenja mjera, radnji i postupaka 

za sprjeèavanje i otkrivanje pranja 

novca, s ciljem olakšavanja primjene 

tog Zakona te upoznavanja s 

obvezama koje proizlaze iz njega. 

Na seminaru je bilo rijeèi o 

obvezama raèunovoða, revizora i 

poreznih savjetnika u provoðenju 

mjera sprjeèavanja pranja novca i 

financiranja terorizma – procjena 

rizika stranke i mjere dubinske analize 

stranke, o ulozi ureda za sprjeèavanje 

pranja novca - uloga Ureda u 

n a d z o r n i m i p r e v e n t i v n i m 

aktivnostima i naèini i rokovi 

obavješæivanja Ureda o sumnjivim 

transakcijama, te o nadzornoj praksi 

financijskog inspektorata. 

Predavaèi na seminaru su bili 

Dubravka Lukoveèki, voditeljica 

Odjela za financijske i nefinancijske 

institucije iz Ureda za sprjeèavanje 

pranja novca i Tadija Šakiæ, voditelj 

Službe za nefinancijske subjekte u 

Financijskom inspektoratu. 

Zanimanje za seminar bilo je 

veliko, prisustvovalo me je pedesetak 

sudionika koji su bili zadovoljni 

prezentiranom temom. 


19

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Radionica - Javna nabava za ponuditelje 

U organizaciji ŽK Rijeka i i Uprave za sustav javne nabave, Ministarstva gospodarstva 4. 

lipnja je u rijeèkoj Komori održana radionica o javnoj nabavi na temu - Javna nabava za 

ponuditelje. 

Radionici koja je bila namijenjena 

predstavnicima ponuditelja iz 

gospodarstva te lokalne i regionalne 

samouprave s iskustvom u provedbi 

postupaka javne nabave prisustvovala 

su 24 predstavnika s podruèja PGŽ i 

Istarske županije. 

Program radionice obuhvaæao je 

teme: „Osvrt na odredbe Zakona koje 

s e o d n o s e n a p o n u d i t e l j e “ , 

„ S p o s o b n o s t g o s p o d a r s k i h 

subjekata“, „Sve o ponudi“ i „Pravna 

zaštita“. U radu na radionici naglasak 

se dao na dio rasprave, odnosno 

pitanja sudionika vezano uz praktiène 

probleme na specifiènu temu te na 

ukazivanje na najèešæe nepravilnosti 

uoèene u praksi. 

Voditelji radionice bili su Zoran 

Vuiæ i Davor Mikac, struènjaci su iz 

Uprave za sustav javne nabave pri 

MINGO. 

Sudionici su radionicu ocijenili 

osobito korisnom s 

k o n k r e t n i m 

p r i m j e r i m a u z 

visoku interakciju 

s v i h s u d i o n i k a 

voðenu znalaèkom 

vještinom iskusnih 

predavaèa. Takoðer 

su naglasili potrebu 

o v a k v o g v i d a 

izobrazbe, posebno 

dobivanje korisnih 

i n f o r m a c i j a 

p r i m j e n j i v i h u 

praksi te moguænost 

r a z m j e n e i s k u s t a v a m e ð u 

polaznicima. Dobili su potvrdu o 

sudjelovanju, uz obvez sudjelovanja u 

cjelokupnom programu radionice. 

Radionica ulazi u kategoriju 

Redovnog usavršavanja, sukladno 

Pravilniku o izobrazbi u podruèju 

javne nabave NN 06/2012 i 

objavljena je uPopisu programa 

usavršavanja. 

Osobama koje imaju certifikat, 

potvrda s radionice, koristi pri 

obnavljanju certifikata u podruèju 

javne nabave. 

Predavanje - HACCP verifikacija i revizija 

HGK – Županijska komora Rijeka i Centar za kvalitetu HGK organizirali su 5. lipnja u 

rijeèkoj Komori predavanje - HACCP verifikacija i revizija. 

Edukacija je bila namijenjeno svim 

subjektima u poslovanju s hranom 

(SPH), gospodarskim subjektima koji 

proizvode, preraðuju ili distribuiraju 

hranu, inspekcijama te svim 

zainteresiranim stranama koje 

sudjeluju u provoðenju zakonodavnih 

uvjeta u podruèju sigurnosti hrane, 

bila je besplatna i prisustvovalo joj je 

pedesetak predstavnika tvrtki s 

podruèja PGŽ-a. 

Predavanje je održala mr.sc. 

Nevenka Gašparac, 

d r . v e t . m e d . , 

p o m o æ n i c a 

direktora Centra za 

kvalitetu HGK, u 

okviru Programa 

pomoæi subjektima 

u poslovanju s 

hranom Hrvatske 

g o s p o d a r s k e 

komore. 

Sudionici su bili su informirani i 

upuæeni u zakonodavne uvjete 

održavanja sustava sigurnosti hrane 

temeljenog na HACCP naèelima. 

Važni elementi aktivnosti koje 

subjekti u poslovanju s hranom 

provode jesu verifikacija i revizija, što 

obuhvaæa i 

P r o i z v o ð a è p r e h r a m b e n i h 

proizvoda treba imati program za 

verifikaciju te održavanje HACCP 

sustava i njegovog monitoringa. 

Verifikacija HACCP sustava se vrši 

planski minimalno jedanput godišnje 

ili izvanredno u sluèajevima kada se 

pojavi sumnja u sigurnost proizvoda, 

reèeno je. 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Validacija HACCP plana i analiza 

rezultata monitoringa HACCP-a 

redovno se analiziraju, a rezultati 

zapisuju. Testiranje i analiza 

proizvoda vrši se svakodnevno radi 

potvrðivanja njihove usuglašenosti sa 

s p e c i f i k a c i j a m a . I n t e r n a 

provjera/HACCP audit ima za cilj 

provjeru aktivnosti oko kvalitete i 

sigurnosti usklaðene s planiranim 

aktivnostima koje osiguravaju 

ostvarivanje utvrðenih ciljeva, i 

analizu reklamacija koje se odnose na 

sigurnost proizvoda. Potrebno je 

provesti validaciju svih elemenata 

HACCP sustava, ukoliko je to moguæe. 

Validacijom se utvrðuje da li je 

plan utvrðen na nauènim i tehnièkim 

informacijama, da li su identificirani 

svi rizici i da li æe svi rizici, ako se plan 

pravilno primjenjuje, biti efikasno 

kontrolirani. Informacije potrebne za 

validaciju HACCP plana èesto 

ukljuèuju savjete eksperata i nauèna 

istraživanja, promatranja, mjerenja i 

procjene u pogonu. Validaciju HACCP 

plana vrši HACCP tim prije njegove 

primjene. 

Kontrola proizvoda se vrši prema 

Planu uzorkovanja interno i eksterno, 

a radi potvrðivanja efektivnosti 

upravljanja opasnostima i utvrðivanja 

njegove usuglašenosti sa zahtjevima 

za sigurnost. 

Provjeru interno radi HACCP tim 

po principima interne provjere, radi 

verifikacije da li su aktivnosti vezane 

uz sigurnost proizvoda i rezultati koji 

se na njih odnose u skladu s 

planiranim kao i da li su planirane 

aktivnosti pogodne za postizanje 

ciljeva. Provedba se vrši po proceduri. 

Izvještaj o verifikaciji HACCP 

sustava vrši voditelj HACCP tima na 

bazi pojedinaènih zapisa o verifikaciji 

i dostavlja ih upravi tvrtke radi 

provjere HACCP sustava. 

Trening - Prodajne i komunikacijske vještine 

za komercijaliste na terenu 

Odsjek Centra za razvoj ljudskih potencijala Županijske komore Rijeka i tvrtka Educa mix 

organizirali su u rijeèkoj Komori trening - Prodajne i komunikacijskevještine za 

komercijaliste na terenu. 

Svrha treninga bila je pomoæi 

komercijalistima da se pozitivno 

odrede u percepciji svoga rada te 

steknu konstruktivne i produktivne 

obrasce ponašanja i proaktivan 

pristup poslovnim izazovima. Trening 

je bio namijenjen prodavaèima, 

komercijalistima i voditeljima prodaje 

i prodajnih timova. 

Polaznici su na treningu nauèili 

kako mijenjati 

p e r s p e k t i v u 

razmišljanja i 

doživljaj svog 

p o s l a , k o j e 

p r o b l e m e 

rješavati i koje 

koristi pružati 

idealnom kupcu, 

koje su kljuène 

poruke najbolji 

motivatori, kako 

sagledati svoj 

p o s a o n a 

p r o a k t i v a n i 

konstruktivan 

naèin, kako prepoznati faze 

profesionalnog rasta i razvoja te 

faktore stagnacije te kako dugoroèno 

"preživjeti" u poslu. 

B i l o j e r i j e è i o t r ž n o m 

diferenciranju tvrtke, o ciljevima te 

kako ih postiæi, o prodajnom 

postupku. Trening je bio izrazito 

interaktivan, s naglaskom na 

praktièna iskustva polaznika. 

Voditelj treninga bip je Dražen 

Bosak, poslovni savjetnik s 

višegodišnjim iskustvom. Radi kao 

predavaè, ekukator i poslovni 

savjetnik za razvoj i organizaciju 

prodaje i trening prodajnih vještina, 

organizirao je i vodio brojne seminare 

u Zagrebu, Budimpešti, ljubljani, 

Londonu, Bukureštu, Varšavi, 

Malagi, Malti, Milanu, Bratislavi, 

Pragu, San Franciscu, Clevelandu, 

Nashvilleu..., održao je više stotina 

seminara i ubraja se u savjetnike i 

trener s rijetkom kombinacijom 

iskustva, znanja i specifiènih vještina. 

Posebno je uèinkovit u rješavanju 

složenih poslovnih problema i 

situacija. 

U seminarima i treninzima u 

znatnoj mjeri koristi metodologiju 

Neuro-Lingvistièkog Programiranja, 

a kao poslovni savjetnik bavi se i 

problematikom implementacije CRM 

sustava. 


21

H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

Trening - Vještine profesionalne prodaje - 

konzultativni pristup 

U organizaciji Odsjeka Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK - Županijske komore 

Rijeka i Bestpractice.hr, u rijeèkoj je Komori 21. svibnja organiziran trening- Vještine 

profesionalne prodaje – konzultativni pristup 

Trening je bio namijenjen 

prodavaèima, voditeljima kljuènih 

kupaca, business developerima, 

voditeljima i direktorima prodaje, svim 

poslovnim ljudima razlièitih razina u 

organizaciji koji prodaju proizvode i/ili 

usluge svoje organizacije, ali i svoje 

ideje i vrijednosti unutar poduzeæa. 

Trening je obuhvatio: faze 

prodajnog procesa, uoèavanje i 

stvaranje prodajnih prilika, pripremu 

prodajnih aktivnosti, planiranje 

susreta s potencijalnim kupcem, 

vještine upoznavanja i komuniciranja s 

novim ljudima, konzultativni pristup u 

prodaji, pametne 

ciljevi susreta s 

kupcem te kako 

definirati ciljeve 

u p r o d a j i , 

informacije o 

organizaciji i 

g o s p o d a r s k o j 

grani te kako doæi 

d o p r a v i h 

i n f o r m a c i j a , 

k o r i š t e n j e 

i n f o r m a c i j s k e 

tehnologije u fazi 

pripreme, informacije o pregovaraèu, 

korištenje društvenih mreža u fazi 

pripreme (Facebook, Linkedin, Twiter 

kao praktièni prodajni alati) opcija, 

pristupanje kupcu, važnost prvog 

dojma, integritet prodavaèa i kako ga 

steæi, Small talks, odnosno što kome 

treba reæi, otvaranje poslovnog dijela 

prodajnog razgovora, potrebe kupcatehnike 

definiranje potrebe, 

d e t e k t i r a n j e o r g a n i z a c i j s k o g 

problema, psihologiju prodaje-"black 

box of selling", kvalitetna pitanja, 

odnosno instrument otkrivanja 

potreba kupaca, Vrste i redoslijed 

pitanja u prodajnom razgovoru-kako 

strukturirati pitanja, aktivno 

slušanje-kako èuti i razumjeti stvarnu 

potrebu iza deklarativne potrebe, 

prezentaciju prodajnog rješenja, kako 

prodavaè "dodaje" vrijednost 

proizvodu ili usluzi, te praktiène 

vježbe i simulacije stvarnih prodajnih 

situacija. 

Sudionici treninga stekli su 

znanja i vještine za bolje uoèavanje i 

s t v a r a n j e p r o d a j n i h p r i l i k a , 

samostalnu pripremu prodajnih 

aktivnosti, uspostavu odnosa i 

voðenje komunikacije s kupcima, 

otkrivanje potreba kupaca te uvježbali 

prodajne razgovore od faze otvaranja 

komunikacije do faze definiranja 

potreba kupaca. 

Voditelj treninga bio je mr.sc. 

Petar Majstroviæ profesionalni trener 

i konzultant, predavaè i autor. 

Obavljao gotovo sve prodajne poslove 

od prodavaèa na terenu, voditelja 

kljuènih kupaca, voditelja prodajnih 

timova, direktora prodaje i izvoza do 

komercijalnog direktora i èlana 

uprave za prodaju, nabavu i 

marketing. 

Trening - Male tajne vrhunskih govornika 

Odsjek Centra za razvoj ljudskih potencijala Županijske komore Rijeka i tvrtka Educa mix 

d.o.o. organizirale su 14. svibnja u rijeèkoj Komori trening - Male tajne vrhunskih 

govornika. 

Govor je vještina koju treba razvijati 

i usavršavati, nema razloga bojati se 

javnog nastupa, jer postoje tehnike 

kojima se usvajaju govornièke vještine. 

Trening je bio namijenjen osobama 

n a r u k o v o d e æ i m m j e s t i m a , 

glasnogovornicima i onima koji se bave 

odnosima s javnošæu, menadžerima u 

prodaji i marketingu, osobama kojima je 

javni govor dio svakodnevnih radnih 

obveza, osobama koje 

ž e l e u s p j e š n i j e 

predstavljati ideje i 

stajališta i svima koji 

žele poboljšati svoje 

govornièke sposobnosti. 

Polaznici su na 

treningu imali priliku 

nauèiti ovladati alatima 

z a p o s t i z a n j e 

uvjerljivosti, kontrolirati 



H G K 

1 8 5 2 


H G K 

1 8 5 2 

neverbalne znakove i uskladiti ih sa 

sadržajem govora, upoznati tehnike 

disanja i opuštanja, glas pretvoriti u 

alat uvjerljivosti i osobnosti te umanjiti 

strah i tremu od javnog nastupa . 

Na treningu je bilo rijeèi o znaèenje 

glasa u javnom nastupu, dikciji kao 

alatu za postizanje uvjerljivosti, 

znaèenju i fazi pripreme javnog govora, 

osnovnoj strukturi govora, tehnici 

svladavanja straha i treme, tehnici 

opuštanja i pravilnog disanja, govornim 

vrednotama kao alatu za jaèanje 

govornièkog samopouzdanja, pripremi i 

izvoðenju dvominutnog govora te 

alatima za izbjegavanje govornièkih 

pogrešaka. 

Voditeljica treninga bila je Linda 

Bakotiæ, fonetièarka, trenerica govora i 

prezentacijskih vještina na HTV-u. 

Diplomirala je fonetiku na Odsjeku za 

fonetiku Filozofskog fakulteta 

Sveuèilišta u Zagrebu. Predavala je 

govorništvo kao mentor u govornièkim 

školama za darovite srednjoškolce 

(1994.-1997.), govorni bonton i 

komunikacijske vještine u Otvorenom 

uèilištu Profocus, te sudjelovala u 

teèajevima za televizijske voditelje. 

Individualno poduèava govorne 

vještine. Zaposlena je na Hrvatskoj 

radioteleviziji u Službi za jezik i govor 

kao fonetièarka. Kao trener sudjeluje u 

p r o g r a m u g o v o r n e e d u k a c i j e 

televizijskih novinara i voditelja 

Edukacijskog centra HRT. 

Primorsko goranski nakladnici na meðunarodnom 

sajmu knjiga i uèila Sarajevo 2013 

Primorsko goranski nakladnici sudjelovali su i ove godine na jubilarnom 25. 

meðunarodnom sajmu knjiga i uèila Sarajevo 2013, od 17 do 22. travnja u centru 

Skenderija. 

U s k l o p u z a j e d n i è k o g 

nacionalnog izložbenog prostora 

Zajednice nakladnika i knjižara HGK 

i organizaciji Strukovne skupine 

nakladnika Županijske komore 

Rijeka, na prostoru od trideset èetiri 

èetvorna metra svoju najnoviju 

produkciju predstavili su: Leo 

commerce, Rijeka; Naklada Uliks, 

Rijeka; Shura d.o.o. Opatija i 

Lektira d.o.o. Rijeka. 

Sajam je otvorio gradonaèelnik 

Sarajeva Ivo Komšiæ, a na njemu je 

sudjelovalo 150 izlagaèa iz BiH, 

Srbije, Hrvatske, Crne Gore. Po prvi 

put su nastupile Kraljevina 

Saudijska Arabija i Ministarstvo 

kulture Republike Turske. 

Sajamska manifestacija bila je 

obogaæena promocijom izdavaèkih 

kuæa, književnih dijela i autora, 

okruglim stolovima na aktualne 

teme iz podruèja knjižarstva i 

književnosti; meðunarodnim 

susretima bibliotekara Slavista; 

susretima s laureatima književnih 

n a g r a d a ; p r e z e n t a c i j a m a 

suvremenih uèila, nastavnih 

p o m a g a l a , š k o l s k o g i 

laboratorijskog namještaja, uredske 

opreme za školske radionice, 

i n f o r m a t i è k e k a b i n e t e i 

fonolaboratorije te dodjelom 

nagrada za više kategorija iz 

knjižarstva i književnosti. 

Na okruglim stolovima posebno 

je naglašeno veoma teško stanje za 

izdavaštvo, koje je kao djelatnost 

p o s e b n o u g r o ž e n o u o v i m 

vremenima. 

Posjetiteljima je ponuðeno 

mnogo novih naslova pripremljenih 

samo za Sajam. Cijene su bile 

prihvatljive i popularne. Sniženja 

izloženih izdanja kretala su se od 

osam do 70 posto. 

U znak solidarnosti s lošim 

položajem institucija kulture u BiH, 

ali i izdavaèkom industrijom, 

simbolièno su se lijepljenjem žute 

trake preko plakata sajma pridružili 

globalnoj akciji "Culture shut down". 

Ta je akcija organizirana u mnogim 

muzejima u Evropi i svijetu èime su 

se umjetnici solidarizirali s 

položajem kulturnih djelatnika i 

institucija u BiH. 

Sajam je posjetilo više od 

150.000 posjetitelja. 


23


Sajam je organizirala Strukovna skupina nakladnika ŽK Rijeka, 

uz potporu HGK, PGŽ-a, Grada Rijeke i Tower Centra Rijeka. 

Bookfest Rijeka promièe knjigu i 

èitanje, a posjetiteljima i èitateljima 

o m o g u æ u j e n e p o s r e d n o 

upoznavanje s najnovijim izdanjima 

i dogaðanjima na domaæoj i 

inozemnoj nakladnièkoj sceni. 

Na sajmu se predstavilo ukupno 60 

izlagaèa i nakladnika iz Hrvatske i 

inozemstva i to iz Bosne i 

Hercegovine,Italije, Njemaèke, 

Rusije i Srbije. 

Održano je niz popratnih 

dogaðaja, primjerice promocija 

bajke Èuvari legende autorice Silvije 

Benkoviæ Peratove, iPad radionica 

za umirovljenike Gradske knjižnice 

Rijeka On line smotra sveuèilišta, 

debata uèenika Osnovne škole 

Vežica – Multimedija i e-knjige - 

buduænost ili propast obrazovanja te 

panel rasprava predstavnika Bure 

Znanja, Sveuèilišta u Rijeci – Strip 

d.o.o.– Multimedija i e-knjigebuduænost 

ili propast obrazovanja. 

Željka Horvat-Vukelja, spisateljica, 

izvela je niz prièokaza - kombinaciju 

prièanja i scenske igre. Djeca su 

upoznala Oblak koji stane u džep i 

Tajnu iz kutije, Noæni život vesele 

miješalice i Kamo su pobjegli djeèji 

kreveti, takoðer je iz svoje èudesne 

torbe Ljubice Torbiæ vadila naoko 

obiène predmete i o njima, uz pomoæ 

djece, isprièati neobiène prièe o 

Vjetru Fijukalu,o Gospodinu 

Gnijezdiæu, o trubi, tubi i drugim 

glazbalima. Marica Milèec, autorica 

p o z n a t e s e r i j e e d u k a t i v n i h 

slikovnica Spasimo Zemlju i stalna 

suradnica èasopisa Smib, prièala je 

djeci predškolske dobi prièe koje 

govore o oèuvanju planeta Zemlje i o 

odrastanju. 

M o n o g r a f i j u - S u m r a k , 

kvarnerskog autora kap. Igora 

Stipanoviæa, predstavio je kap. Juraj 

Karninèiæ. Predstavljen je putopis 

Do posljednjeg sloja - u bespuæu 

Himalaje, autora Žihe Kalmana. 

Promovirana je kolekcija knjiga 

znakova autorice Karin Baloh 

Martiæ – Vatreni znakovi, Zraèni 

znakovi, Zemljani znakovi, Vodeni 

z n a k o v i . P r o m o v i r a n e s u 

personalizirane knjige za djecu 

Planet patuljaka i Plastelinko 

autorice Andrijane Majstoroviæ, 

roman Napaljena, najveæe književne 

provokacije u 2012. godini, autorice 

Maje Saèer, te slikovnica Mucko 

Bucko na ravne Tatjane Udoviæ uz 

razgovor i druženje s djecom uz 

lutkarsku predstavu, igru i ples. 

Prikazivani su dokumentarni 

filmovi - Rijeèki Olimpijci, 

Habsburgovci i Opatija, te Trsat 

Naše Gospe, scenarista i redatelja 

Vanje Vinkoviæ.Sportski talk-show 

Vladimira Vujnoviæa, Živa istina 

sniman je uživo uz gostovanje 

poznatih rijeèkih sportaša. 

Održane su prezentacije - 

Korištenje i izrada eknjiga, eKnjiga 

na iPadima u American Corneru, 

eKnjiga u okruženju obrazovanja. 

Predstavljena je eKnjižara tvrtke 

Lamaro digital, TookBook. U 

organizaciji Gradske knjižnice 

Rijeka održano je predavanje - 

Izdavaštvo u raljama tableta - 

prilike, razoèaranja i placebo efekt. 

Uprilièena je djeèja predstava 

Europica udruge Mali grad 

tekstopisaca i producenata Kristijan 

Ugrina i Alan Katiæ, a u kreativnoj 

radionici za djecu - Moja prva 

slikovnica mališani su pod 

vodstvom mentora kreirali svoje 

prve slikovnice, dok je likovna 

sekcija Romolo Venucci – Keramika 

uprilièila izložbu radova nastalih 

posljednjih godina u raznim 

temama i tehnikama, a Fotoklub 

Rijeka priredio je izložbu fotografija 

iz arhiva Fotokluba Rijeka. 

Organizirana je i nagradna igra 

za posjetitelje, a nagradni fond se 

sastojao od knjiga nakladnika 

izlagaèa Sajma, ureðaja e-èitaèa 

tvrtke T-mobile i kupona vrijednosti 

50kn za kupovinu na Planet9 e- 

knjižari. 

Iako je sajam realiziran u teškoj 

godini za nakladnike, broj izlagaèa 

je porastao, ispunio je oèekivanja 

posjetitelja, no ne i veæine izlagaèa, 

jer je zbog pada kupovne moæi 

posjetitelja smanjeno zanimanje za 

kupovinu knjiga. 

INFORMATIVNO GLASILO 

HGK ŽUPANIJSKE KOMORE RIJEKA 

HGK ŽUPANIJSKE KOMORE RIJEKA 

IZDAVAÈ: 

HRVATSKA GOSPODARSKA 

KOMORA 

ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA 

Bulevar osloboðenja 23 

51000 RIJEKA 

UREDNIK: 

MANDICA TADEJ 

tel: 051/209 131 

fax: 051/216 033 

e-mail: mtadej@hgk.hr 

www.hgk.hr 

TISAK: 

TISKARA SUŠAK - Rijeka 

Milutina Baraèa 54 

51000 RIJEKA 

tel: 051/343 272, 343 282 

fax: 051/343 279 

e-mail: 

tiskara-susak@ri.t-com.hr 

www.tiskara-susak.hr

Bilten 93 - Hrvatska gospodarska komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?