Mediteranska uredba

32006R1967
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1967/2006
od 21. prosinca 2006.
o mjerama upravljanja za odrţivo iskorištavanje ribljih resursa u Sredozemnom moru,
kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EEZ) br. 2847/93 te ukida Uredba (EZ) br.
1626/94
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov ĉlanak
37.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga parlamenta,
budući da:
(1) Odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o oĉuvanju i
odrţivom iskorištavanju ribljih resursa u okviru Zajedniĉke ribarske politike 1
primjenjuju se na Sredozemno more.
(2) Odlukom 98/392/EZ 2 Vijeće je zakljuĉilo Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu
mora, koja sadrţava naĉela i pravila za oĉuvanje i upravljanje ţivim resursima na
otvorenom moru. U skladu s pravilima te Konvencije, Zajednica nastoji uskladiti
upravljanje i oĉuvanje ţivih resursa mora s drugim obalnim drţavama.
(3) Sukladno Odluci 98/416/EZ 3 Zajednica je ugovorna stranka Sporazuma o
osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (u daljnjem tekstu "GFCM").
Sporazum o GFCM-u pruţa okvir za regionalnu suradnju u oĉuvanju i upravljanju
sredozemnih morskih resursa usvajanjem preporuka za podruĉje koje spada pod
Sporazum o GFCM-u, pri ĉemu preporuke postaju obvezujuće za ugovorne stranke.
(4) Biološka, društvena i gospodarska svojstva ribarstva u Sredozemlju zahtijevaju da
Zajednica utvrdi posebni okvir za upravljanje.
(5) Zajednica se obvezala primijeniti pristup predostroţnosti kod poduzimanja mjera
za zaštitu i oĉuvanje ţivih resursa mora i morskih ekosustava te osigurati njihovo
odrţivo iskorištavanje.
(6) Sustav upravljanja iz ove Uredbe obuhvaća aktivnosti u pogledu ribolova ribljih
fondova Sredozemnog mora, koji obavljaju plovila Zajednice u vodama Zajednice ili
u meĊunarodnim vodama i plovila trećih zemalja u ribolovnim zonama drţava ĉlanica
ili drţavljani Unije na otvorenom moru u Sredozemlju.
1 SL L 385, 31.12.2002., str. 59.
2 SL L 179, 23.6.1998., str. 1.
3 SL L 190, 4.7.1998., str. 34.

(7) Ipak, kako se znanstveno istraţivanje ne bi ometalo, ova se Uredba ne bi trebala
primjenjivati na aktivnosti potrebne za obavljanje takvog istraţivanja.
(8) Potrebno je uspostaviti uĉinkoviti okvir za upravljanje podjelom odgovarajućih
odgovornosti izmeĊu Zajednice i drţava ĉlanica.
(9) Stroga se zaštita odreĊenih morskih vrsta, koja je već predviĊena Direktivom
Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o oĉuvanju prirodnih staništa i divljih
ţivotinjskih i biljnih vrsta 1 i koja se primjenjuje na morske vode pod suverenitetom
drţava ĉlanica, treba proširiti na otvoreno more Sredozemlja.
(10) Sukladno Odluci Vijeća 1998/900/EZ 2 o zakljuĉivanju Protokola o posebno
zaštićenim podruĉjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju, kao i o prihvaćanju
priloga tom Protokolu (Barcelonska konvencija), koji osim odredaba za oĉuvanje
podruĉja od vaţnosti za Sredozemlje predviĊa sastavljanje popisa ugroţenih vrsta,
kao i vrsta ĉije je iskorištavanje regulirano.
(11) U svjetlu novih znanstvenih saznanja, treba usvojiti nove tehniĉke mjere za
ribolov koje će zamijeniti mjere iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1626/94 od 27. lipnja 1994.
kojom se utvrĊuju odreĊene tehniĉke mjere za oĉuvanje ribarskih resursa u
Sredozemlju 3 . Potrebno je takoĊer povesti raĉuna o glavnim elementima Akcijskoga
plana za oĉuvanje i trajno iskorištavanje ribljih resursa u Sredozemnom moru u okviru
Zajedniĉke ribarske politike.
(12) Stoga se Uredba (EZ) br. 1626/94 treba ukinuti.
(13) Pretjerane ulove premalenih primjeraka treba izbjegavati. U tu je svrhu potrebno
zaštititi odreĊena podruĉja u kojima se pojavljuju nedorasle ribe, vodeći raĉuna o
lokalnim biološkim uvjetima.
(14) Ribolovni alat, koji je posebno štetan za morski okoliš ili povećava iscrpljivanje
odreĊenih ribljih fondova, treba zabraniti ili stroţe regulirati.
(15) Radi spreĉavanja daljnjeg rasta stopa smrtnosti nedoraslih riba i znaĉajnog
smanjivanja koliĉine otpada mrtvih morskih organizama od strane ribarskih plovila,
primjereno je povećati veliĉine oka i veliĉine udice za povlaĉne mreţe, pridnene
mreţe stajaćice i parangale, koji se upotrebljavaju za odreĊene vrste morskih
organizama te propisati obveznu uporabu mreţnog materijala kvadratnog oka.
(16) Radi omogućavanja prijelaznog razdoblja prije povećanja veliĉine oka pridnenih
povlaĉnih mreţa, potrebno je utvrditi neke znaĉajke opreme povlaĉnih mreţa, koje će
povećati selektivnost veliĉine oka koja se trenutaĉno upotrebljava.
1 SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZa)
br. 1882/2003 Europskoga vijeća i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str.1.).
2 SL L 322, 14.12.1999., str. 1.
3 SL L 171, 6.7.1994., str. 1. Uredba kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a)
br. 813/2004 (SL L 185, 24.5.2004., str. 1.).

(17) Upravljanje ribolovnim naporom treba biti glavnim alatom za postizanje
odrţivog ribarstva u Sredozemnom moru. U tu je svrhu primjereno utvrditi sveukupne
dimenzije glavnih vrsta pasivnih ribolovnih alata kako bi se smanjio taj ĉimbenik, koji
utjeĉe na upotrijebljeni ribolovni napor.
(18) Dio obalne zone treba rezervirati za selektivne ribolovne alate malih ribara radi
zaštite podruĉja uzgoja i osjetljivih staništa te jaĉanja socijalne odrţivosti ribarstva na
Sredozemlju.
(19) Primjereno je utvrditi najmanje veliĉine istovara za odreĊene morske organizme
radi poboljšanja njihovog iskorištavanja i donošenja standarda na temelju kojih drţave
ĉlanice mogu izgraditi svoj sustav upravljanja za obalno ribarstvo. U tu svrhu,
selektivnost odreĊenih ribolovnih alata treba što je više moguće odgovarati najmanjoj
veliĉini istovara koja je utvrĊena za odreĊene vrste ili skupine vrsta, ulovljene tim
alatom.
(20) Kako se ne bi sprijeĉilo umjetno obnavljanje ili preseljenje ribljeg fonda i ostalih
morskih organizama, aktivnosti potrebne za obavljanje takvih djelatnosti treba
dopustiti ukoliko su podudarne s odrţivošću predmetnih vrsta.
(21) Budući da je rekreacijski ribolov u Sredozemlju vrlo vaţan, potrebno je osigurati
da se obavlja na naĉin koji znaĉajno ne utjeĉe na gospodarski ribolov, podudaran je s
odrţivim iskorištavanjem ţivih morskih resursa i poštuje obveze Zajednice u pogledu
regionalnih ribolovnih organizacija.
(22) U pogledu posebnih svojstava mnogobrojnih vrsta ribolova u Sredozemlju, koji
su ograniĉeni na odreĊene geografske podzone, i uzimajući u obzir tradiciju primjene
sustava upravljanja naporom na podregionalnoj razini, preporuĉuje se uvoĊenje
planova upravljanja na razini Zajednice i na nacionalnoj razini, koji posebno
ujedinjuju upravljanje naporom s posebnim tehniĉkim mjerama.
(23) Radi osiguranja uĉinkovitog nadzora ribolovnih djelatnosti, treba poduzeti
odreĊene posebne mjere koje dopunjavaju ili su stroţe od mjera iz Uredbe Vijeća
(EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. kojom se uvodi sustav nadzora primjenjiv
na podruĉju zajedniĉke ribarske politike 1 . Poglavito postoji potreba za smanjenje
trenutaĉnog minimalnog iznosa od 50 kg ţive vage za vrste koji nisu vrlo migratorne i
za male pelagijske vrste ulovljene u Sredozemnom moru, koje se moraju upisati u
brodski dnevnik.
(24) Budući da je ribarstvo Zajednice odgovorno za više od 75 % ulova sabljana u
Sredozemnom moru, preporuĉuje se donijeti mjere za upravljanje. Radi osiguranja
uĉinkovitosti tih mjera, nadleţne regionalne ribarske organizacije trebaju donijeti
tehniĉke mjere za oĉuvanje odreĊenih ribljih fondova vrlo migratornih vrsta.
Sukladno tome, Komisija treba podnijeti odgovarajuće prijedloge GFCM-u i
MeĊunarodnoj komisiji za zaštitu atlantske tune (ICCAT), prema potrebi.
Nepostojanje sporazuma u utvrĊenom roku neće sprijeĉiti Europsku uniju od
donošenja mjera u tu svrhu, do postizanja konaĉnog višestranog sporazuma.
1 SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a)
br. 768/2005 (SL L 128, 21.5.2995., str. 1.).

(25) Uredbom Vijeća (EZ) br. 813/2004 uvedene su posebne odredbe za ribolov u
vodama oko Malte u skladu s Aktom o pristupanju, a posebno njegovim ĉlankom 21. i
Prilogom III. Takve je odredbe potrebno zadrţati.
(26) Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom
Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvrĊuju postupci za izvršenje
provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji 1 .
(27) Izmjene i dopune Priloga ovoj Uredbi takoĊer treba donijeti u skladu s Odlukom
1999/468/EZ,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PODRUĈJE PRIMJENE I DEFINICIJE
Ĉlanak 1.
Podruĉje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na:
(a) oĉuvanje, upravljanje i iskorištavanje ţivih resursa mora, gdje se takve djelatnosti
provode
(i) u morskim vodama Sredozemnog mora istoĉno od crte 5º36'W (u daljnjem tekstu:
"Sredozemno more") pod suverenitetom ili jurisdikcijom drţava ĉlanica;
(ii) provode ih ribarska plovila Zajednice u Sredozemnom moru izvan voda iz toĉke
(i);
(iii) provode ih drţavljani drţava ĉlanica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost
drţave zastave u Sredozemnom moru, izvan voda iz toĉke (i); i
(b) stavljanje u promet ribljih proizvoda ulovljenih u Sredozemnom moru.
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na ribolovne aktivnosti koje se poduzimaju samo u
svrhu znanstvenog istraţivanja, koje se provodi uz dozvolu i pod nadzorom
predmetne drţave ĉlanice ili drţava ĉlanica.
Ĉlanak 2.
Definicije
U smislu ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
1 SL L 184, 17.7.1999., str, 23, Odluka kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L
200, 22.7.2006., str. 11.).

(1) "povlaĉni alati" oznaĉavaju svaki ribolovni alat, osim povlaĉnih povraza, koji se
povlaĉi porivnom snagom ribarskog plovila ili se vuĉe vitlom dok je ribarsko plovilo
usidreno ili se polako kreće, ukljuĉujući posebno povlaĉne mreţe i dredţe;
(a) "povlaĉne mreţe" oznaĉavaju povlaĉne mreţe koće, mreţe potegaĉe i obalne
mreţe potegaĉe;
(i) "povlaĉne mreţe koće" oznaĉavaju mreţe koje se aktivno povlaĉe glavnim
brodskim motorom i sastoje se od tijela u obliku stošca ili piramide (kao tijelo
povlaĉne mreţe), u straţnjem su dijelu zatvorene sakom i na otvoru se mogu raširiti
krilima ili namjestiti na tvrdom okviru. Horizontalni otvor postiţe se širilicama ili
gredom ili okvirom razliĉitog oblika i veliĉine. Takve se mreţe povlaĉe po morskom
dnu (pridnena povlaĉna mreţa koća) ili u slobodnoj morskoj vodi (pelagijska
povlaĉna mreţa koća);
(ii) "mreţe potegaĉe" oznaĉavaju okruţujuće mreţe i povlaĉne mreţe koje se
upotrebljavaju i povlaĉe pomoću uţadi i vitla s broda koji se kreće ili je usidren, i ne
povlaĉe se glavnim brodskim motorom; sastavljene su od dva boĉna krila i središnjeg
dijela u obliku ţlice ili vreće u zadnjem dijelu te se mogu upotrebljavati od površine
do dna, ovisno o ciljanoj vrsti;
(iii) "obalne mreţe potegaĉe" oznaĉavaju okruţujuće mreţe i povlaĉne mreţe koje se
postavljaju s plovila i izvlaĉe na obalu;
(b) "dredţe" oznaĉavaju alate koji se aktivno povlaĉe glavnim brodskim motorom
(dredţa koja se povlaĉi brodom) ili se vuku motornim vitlom s usidrenog broda
(mehaniĉka dredţa) radi ulova školjkaša, puţeva ili spuţvi, te su sastavljane od
mreţne vreće ili metalne košare namještene na tvrdom okviru ili palici razliĉite
veliĉine i oblika, ĉiji donji dio moţe imati lopaticu za struganje koja je zaobljena,
oštra ili nazubljena, te moţe ili ne mora biti opremljena klizaĉima i daskama
depresorima. Neke su dredţe opremljene hidrauliĉnom opremom (hidrauliĉne dredţe).
Dredţe koje se poteţu ruĉno ili ruĉnim vitlom u plitkoj vodi s ili bez broda radi ulova
školjkaša, puţeva ili spuţvi (ruĉne dredţe) ne smatraju se povlaĉnim alatima u smislu
ove Uredbe;
(2) " zaštićeno ribolovno podruĉje" oznaĉava geografski definirano morsko podruĉje
u kojem se privremeno ili trajno zabranjuju ili ograniĉavaju sve ili odreĊene ribolovne
aktivnosti radi poboljšanja iskorištavanja i oĉuvanja ţivih morskih resursa ili zaštite
morskih ekosustava;
(3) "pridnena mreţa stajaćica" oznaĉava trostruku mreţu stajaćicu, jednostruku mreţu
stajaćicu ili kombiniranu mreţu stajaćicu;
(a) "trostruka mreţa stajaćica" oznaĉava mreţu koja se uĉvršćuje ili se moţe uĉvrstiti
na morskom dnu, sastavljenu od dva ili više slojeva mreţe koji zajedniĉki paralelno
vise na gornjoj uzici;
(b) "jednostruka mreţa stajaćica" oznaĉava mreţu koja se sastoji od jednog sloja
mreţnog tega, koju u vodi vertikalno drţe plovci i utezi, koja se uĉvršćuje ili se moţe

uĉvrstiti na morskom dnu i zadrţava alat na mjestu blizu morskog dna ili plutajući u
vodenom stupcu;
(c) "kombinirana mreţa stajaćica" oznaĉava jednostruku mreţu stajaćicu ĉiji je donji
dio zamijenjen kombiniranom trostrukom mreţom stajaćicom;
(4) "okruţujuće mreţe" oznaĉavaju mreţe koje kod ribolova okruţuju ribu sa svih
strana i odozdo. One mogu ili ne moraju biti opremljene stezaĉom.
(a) "okruţujuće mreţe plivarice" oznaĉavaju okruţujuću mreţu ĉije se dno potapa
zajedno s imbrojom na dnu mreţe, koji prolazi kroz seriju prstena uzduţ donjeg
konopa, omogućavajući skupljanje i zatvaranje mreţe. Okruţujuće mreţe plivarice
mogu se koristiti za ulov malih pelagijskih vrsta, velikih pelagijskih vrsta ili pridnenih
vrsta;
(5) "klopke" oznaĉavaju ribolovni alat koji se uĉvršćuje ili postavlja na dnu i sluţi kao
zamka za ulov morskih vrsta. Klopke su napravljene u obliku košare, vrše, cilindra ili
kaveza i u većini sluĉajeva sastoje se od tvrdog ili polutvrdog okvira napravljenog od
razliĉitih materijala (drvo, šiblje, metalni štapovi, ţiĉana mreţa, itd.), koji se moţe, ali
ne mora pokriti mreţnim materijalnom. Imaju jedan ili više lijevaka ili otvora s
glatkim krajem koji vrstama omogućavaju ulazak u unutrašnji prostor. Mogu se
koristiti zasebno ili u skupinama. Kad se koriste u skupinama, glavno uţe nosi brojne
zamke na boĉnim uzicama razliĉite duţine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti;
(6) "parangali" oznaĉavaju ribarski alat sastavljen od glavne uzice na kojoj vise brojne
udice na boĉnim uzicama (pioke) razliĉite duţine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti.
Moţe se postaviti okomito ili vodoravno prema morskoj površini; moţe se postaviti
na dnu ili blizu dna (stajaći parangal) ili plutajući u slobodnoj morskoj vodi ili blizu
površine (plutajući parangal);
(7) "udice" oznaĉavaju savijen oštar komad ĉeliĉne ţice, uobiĉajeno s kukom. Vrh
udice moţe biti ravan ili zaokrenut i zakrivljen; ravni dio udice moţe biti razliĉite
duţine i oblika, a njezin presjek moţe biti okrugli (uobiĉajen) ili spljošten (iskovan).
Ukupna duţina udice mjeri se kao najveća sveukupna duţina ravnog dijela udice od
vrha udice na kojem se uĉvršćuje uzica i uobiĉajeno je u obliku oka, do vrha
zakrivljenog dijela. Širina udice mjeri se kao najveći vodoravni razmak od vanjskog
dijela drţaĉa do vanjskog dijela kuke;
(8) "rekreacijski ribolov " oznaĉava ribolovne djelatnosti iskorištavanja ţivih morskih
resursa zbog rekreacije i sporta;
(9) "naprave koje sluţe za privlaĉenje i okupljanje ribe" oznaĉavaju opremu koja pluta
na morskoj površini ispod koje se okupljaju nedorasli ili odrasli primjerci vrlo
migratornih vrsta;
(10) "Andrijin kriţ" je grablja koja poput škara prikuplja školjkaše Pinna nobilis ili
crvene koralje s morskog dna;
(11) "dno pokriveno morskim cvjetnicama" oznaĉava podruĉje na ĉijem morskom dnu
prevladavaju morske cvjetnice, ili u kojem je takva vegetacija postojala te je treba

obnoviti. Morske cvjetnice skupni je izraz za vrste Posidonia oceanica, Cymodocea
nodosa, Zoostera marina i Zoostera noltii;
(12) "koraljno stanište" oznaĉava podruĉje na ĉijem morskom dnu prevladava
posebna biološka zajednica pod nazivom "koraljna" ili u kojem je takva zajednica
postojala te je treba obnoviti. Koraljni je skupni izraz za vrlo kompleksnu biogenu
strukturu koja nastaje trajnim prekrivanjem prethodno postojeće kamene ili tvrde
podloge vapnenastog sloja, koji uglavnom potjeĉe od oblikovanja kore vapnenastih
crvenih koraljnih algi i ţivotinjskih organizama, kao što su spuţve, ascidije, ţarnjaci
(roţnati koralj, morske lepeze, itd.), mahovine, serpulidi, kolutićavci, zajedno s
organizmima koji uĉvršćuju vapnenac.
(13) "dno pokriveno mäerlom" oznaĉava podruĉje na ĉijem morskom dnu
prevladavaju posebna biološka zajednica pod nazivom "mäerl" ili u kojem je takva
zajednica postojala i treba je obnoviti. Mäerl je skupini izraz za biogenu strukturu
koja se sastoji od više vrsta crvenih koraljnih algi (Corrallinaceae), koje imaju tvrdi
skelet od kalcija i rastu kao samostalne, slobodno ţivuće koraljne alge u obliku grane,
granĉice ili ĉvora na morskom dnu i oblikuju nakupine unutar grebena muljevitog ili
pjeskovitog morskog dna. Dna pokrivena mäerlom uobiĉajeno su sastavljena od jedne
ili razliĉitih kombinacija crvene alge, posebno Lithothamnion coralloides i
Phymatolithon calcareum;
(14) "neposredno poribljavanje" oznaĉava aktivnosti puštanja ţivih divljih ţivotinja
izabranih vrsta u vode u kojima se prirodno pojavljuju kako bi se prirodna produkcija
vodenog okoliša upotrijebila za povećanje broja primjeraka raspoloţivih za ribarstvo
i/ili za povećanje prirodne obnove fonda;
(15) "premještanje" oznaĉava proces u kojem ĉovjek namjerno premješta i pušta
odreĊenu vrstu unutar podruĉja s utvrĊenim populacijama i stalnim genetskim tokom
u kojima se pojavljuje;
(16) "alohtone vrste" oznaĉavaju vrste ĉije povijesno poznato podruĉje prirodne
rasprostranjenosti leţi izvan podruĉja interesa;
(17) "uvoĊenje" oznaĉava proces u kojem ĉovjek namjerno preseljava i pušta
odreĊenu vrstu na neko podruĉje koje je izvan njezine povijesno poznate prirodne
rasprostranjenosti.
POGLAVLJE II.
ZAŠTIĆENE VRSTE I STANIŠTA
Ĉlanak 3.
Zaštićene vrste
1. Zabranjuje se namjerni ulov, zadrţavanje na brodu, prekrcaj ili istovar morskih
vrsta iz Priloga IV. Direktive 92/43/EEZ, osim ukoliko je odstupanje bilo odobreno u
skladu s ĉlankom 16. Direktive 92/43/EEZ.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., zadrţavanje na brodu, prekrcaj ili istovar
primjeraka morskih vrsta iz stavka 1. koji su bili sluĉajno ulovljeni dopušta se u mjeri
u kojoj su ove radnje potrebne kako bi se osigurala pomoć u oporavku i rehabilitaciji
individue i pod uvjetom da su predmetne nadleţne drţavne vlasti o tome unaprijed
bile obaviještene.
Ĉlanak 4.
Zaštićena staništa
1. Zabranjuje se ribolov povlaĉnim mreţama, dredţama, okruţujućim mreţama
plivaricama, mreţama potegaĉama, obalnim mreţama potegaĉama ili sliĉnim
mreţama iznad dna pokrivenih morskim cvjetnicama, posebno Posidonia oceania ili
drugim morskim fanerogamama.
Iznimno od odredaba prvog podstavka, u okviru planova upravljanja iz ĉlanka 18. ili
ĉlanka 19. ove Uredbe, moţe se dopustiti uporaba okruţujućih mreţa plivarica, mreţa
potegaĉa ili sliĉnih mreţa, ĉija ukupna visina i ponašanje kod ribolovnih djelatnosti
znaĉi da stezaĉ, olovnja i povlaĉna uţad ne dotiĉu dno s morskim cvjetnicama.
2. Ribolov povlaĉnim mreţama, dredţama, obalnim mreţama potegaĉama ili sliĉnim
mreţama iznad koraljnih staništa i dna pokrivena mäerlom zabranjuje se.
3. Uporaba povlaĉnih dredţa i ribolov povlaĉnih mreţama ispod 1 000 metara dubine
zabranjuje se.
4. Zabrana iz stavka 1. podstavka 1. i stavka 2. primjenjuje se od datuma stupanja na
snagu ove Uredbe na sva podruĉja Natura 2000, sva zaštićena podruĉja i sva posebno
zaštićena podruĉja od znaĉaja za Sredozemlje (SPAMI), koja su odreĊena radi
oĉuvanja tih staništa na temelju Direktive 92/43/EEZ ili Odluke 1999/800/EZ.
5. Iznimno od odredaba stavka 1. podstavka 1., Komisija moţe plovilima ukupne
duţine najviše do 12 metara i porivne snage stroja do 85 kW dopustiti ribolov
pridnenim povlaĉnim mreţama koćama koje se tradicionalno upotrebljavaju na
morskom dnu na kojem raste Posidonia, u skladu s postupkom iz ĉlanka 32. stavka 2.
Uredbe (EZ) br. 2371/2002, pod uvjetom da:
(i) su predmetne ribolovne djelatnosti regulirane planom upravljanja iz ĉlanka 19. ove
Uredbe;
(ii) se predmetne ribolovne djelatnosti odvijaju nad najviše 33 % površine morskog
dna pokrivenog travom Posidonia oceanica, u okviru podruĉja za koje vrijedi plan
upravljanja;
(iii) se predmetne ribolovne djelatnosti odvijaju nad najviše 10 % dna pokrivenog
morskim cvjetnicama u teritorijalnim vodama predmetne drţave ĉlanice.
Ribolovne djelatnosti koje su dopuštene sukladno ovom stavku moraju:

(i) ispuniti zahtjeve ĉlanka 8. stavka 1. toĉke (h), ĉlanka 9. stavka 3. podstavka 2. i
ĉlanka 23.;
(ii) biti ureĊene kako bi osigurale minimalni ulov vrsta iz Priloga III.
Ipak, ĉlanak 9. stavak 3. podstavak 1. ne primjenjuje se.
Ukoliko se ribarsko plovilo koje djeluje u okviru odredaba ovog stavka povuĉe iz
flote s javnim sredstvima, posebna poslastica za ribolov za obavljanje ribolovnih
djelatnosti povlaĉi se i neće se obnoviti.
Predmetne drţave ĉlanice utvrĊuju plan nadzora i izvješćuju Komisiju svake tri
godine od stupanja na snagu ove Uredbe o statusu morskog dna pokrivenog
cvjetnicom Posidonia oceanica, koje je zahvaćeno aktivnostima ribolova pridnenim
povlaĉnim mreţama, i dostavljaju popis ovlaštenih ribarskih plovila. Prvo izvješće
dostavlja se Komisiji prije 31. lipnja 2009.
6. Drţave ĉlanice poduzimaju odgovarajuće mjere radi osiguravanja prikupljanja
znanstvenih informacija s ciljem utvrĊivanja i kartografiranja staništa koja će se
zaštititi u okviru ovog ĉlanka.
POGLAVLJE III.
ZAŠTIĆENA RIBOLOVNA PODRUĈJA
Ĉlanak 5.
Postupak obavješćivanja za uspostavu zaštićenih ribolovnih podruĉja
Drţave ĉlanice prvi put prije 31. prosinca 2007. pruţaju Komisiji odgovarajuće
informacije o uspostavi zaštićenih ribolovnih podruĉja i o mogućoj primjeni mjera za
njihovo upravljanje u vodama pod njihovom jurisdikcijom i izvan njih, u kojima
zaštita rastilišta, podruĉja mriještenja ili morskih ekosustava od štetnih uĉinaka
ribolova zahtijeva posebne mjere.
Ĉlanak 6.
Zaštićena ribolovna podruĉja Zajednice
1. Na temelju informacija dobivenih u skladu s ĉlankom 5. ove Uredbe i svih drugih
relevantnih informacija u istu svrhu, Vijeće u razdoblju od dvije godine od donošenja
ove Uredbe utvrĊuje zaštićena ribolovna podruĉja koja se preteţno nalaze izvan
teritorijalnih voda drţava ĉlanica, kao i vrste ribolovnih aktivnosti koje su u takvim
podruĉjima zabranjene ili dopuštene.
2. Na temelju novih znanstvenih informacija Vijeće moţe naknadno utvrditi daljnja
zaštićena ribolovna podruĉja ili promijeniti utvrĊena razgraniĉenja i pravila
upravljanja.

3. Drţave ĉlanice i Komisija poduzimaju odgovarajuće mjere radi osiguravanja
prikupljanja znanstvenih informacija s ciljem znanstvenog utvrĊivanja i
kartografiranja podruĉja koja će se zaštiti u skladu s ovim ĉlankom.
Ĉlanak 7.
Nacionalna zaštićena ribolovna podruĉja
1. U razdoblju od dvije godine od usvajanja ove Uredbe i na temelju informacija
predviĊenih ĉlankom 5. ove Uredbe, drţave ĉlanice utvrĊuju daljnja zaštićena
ribolovna podruĉja, ukljuĉujući ribolovna podruĉja koja su već utvrĊena do trenutka
stupanja na snagu ove Uredbe, u svojim teritorijalnim vodama u kojima se ribolovne
djelatnosti mogu zabraniti ili ograniĉiti radi oĉuvanja i upravljanja ţivim resursima
mora ili odrţavanja ili poboljšanja statusa oĉuvanja morskih ekosustava. Nadleţne
vlasti predmetnih drţava ĉlanica odluĉuju o ribolovnim alatima koji se u tim
zaštićenim podruĉjima mogu koristiti, i utvrĊuju odgovarajuća tehniĉka pravila koja
ne mogu biti manje stroga od zakonodavstva Zajednice.
2. Na temelju novih znanstvenih informacija drţave ĉlanice mogu naknadno utvrditi
daljnja zaštićena ribolovna podruĉja ili promijeniti utvrĊena razgraniĉenja i pravila
upravljanja u skladu sa stavkom 1. Drţave ĉlanice i Komisija poduzimaju
odgovarajuće mjere radi osiguravanja prikupljanja znanstvenih informacija s ciljem
znanstvenog utvrĊivanja i kartografiranja podruĉja koja će se zaštiti u skladu s ovim
ĉlankom.
3. Mjere iz stavaka 1. i 2. priopćavaju s Komisiji. Kod primjene odredbi u stavcima 1.
i 2., drţave ĉlanice obavješćuju Komisiju o znanstvenim, tehniĉkim i pravnim
razlozima na kojima temelje zahtjev za posebnim mjerama.
4. Ako bi predloţeno zaštićeno ribolovno podruĉje u teritorijalnim vodama drţave
ĉlanice moglo imati utjecaja na plovila druge drţave ĉlanice, to se podruĉje odreĊuje
samo nakon što su se Komisija, drţava ĉlanica i Regionalno savjetodavno vijeće
konzultirali u skladu s postupkom iz ĉlanka 8. stavaka 3. do 6. Uredbe (EZ) br.
2371/2002.
5. Ako Komisija smatra da mjere za upravljanje ribarstvom o kojima je obaviještena
sukladno stavku 3. na osiguravaju dostatnu razinu zaštite resursa i okoliša, ona moţe
nakon savjetovanja s drţavom ĉlanicom zatraţiti da predmetna drţava ĉlanica
izmijeni i dopuni mjeru, ili predloţiti Vijeću da odredi zaštićeno ribolovno podruĉje
ili usvoji mjere za upravljanje ribarstvom za predmetne vode.
POGLAVLJE IV.
Ograniĉenja za ribolovne alate
Ĉlanak 8.
Zabranjeni ribolovni alati i prakse
1. Sljedeći se alati ne upotrebljavaju za ribolov niti se drţe na brodu:

(a) toksiĉne, omamljujuće ili nagrizajuće tvari;
(b) generatori za elektrošokove;
(c) eksplozivi;
(d) tvari ĉija mješavina moţe eksplodirati;
(e) povlaĉne naprave za skupljanje crvenog koralja ili ostalih vrsta koralja i
organizama koji sliĉe koraljima;
(f) pneumatski ĉekići ili ostali udarni instrumenti za prikupljanje prvenstveno
školjkaša koji rastu u stijenama;
(g) Andrijin kriţ i sliĉni alati za ulov prvenstveno crvenog koralja ili drugih vrsta
koralja i organizama koji sliĉe koraljima;
(h) mreţni teg ili materijal ĉiji su otvori mreţnog oka manji od 40 mm za koćarice.
2. Mreţe stajaćice ne upotrebljavaju se za ulov sljedećih vrsta: tunja dugokrilca
(Thunnus alalunga), tunja (Thunnus thynnus), sabljana (Xiphias gladius), grboglavke
(Brama brama), morskog psa (Hexanchus griseus; Cetorhinus maximus; Alopiidae;
Carcharhinidae; Sphymidae; Isuridae i Lamnidae).
Iznimno, sluĉajni usputni ulovi najviše tri primjerka vrste morskih pasa iz gornjeg
prvog podstavka mogu se zadrţati na brodu ili istovariti ukoliko se ne radi o
zaštićenim vrstama prema pravu Zajednice.
3. Zabranjuje se ulov, drţanje na brodu, prekrcaj, istovar, skladištenje, prodaja i
izlaganje ili nuĊenje na prodaju prstaca (Lithophaga litophaga) i kamotoĉca (Pholas
dactylus).
4. Zabranjuju se podvodne puške ukoliko se upotrebljavaju s ureĊajima za autonomno
ronjenje (akvalung) ili noću u razdoblju od zalaska do izlaska sunca.
5. Zabranjuje se ulov, drţanje na brodu, prekrcaj, istovar, skladištenje, prodaja i
izlaganje ili nuĊenje na prodaju ţenki rakova (Palinuridae spp.) i jastoga (Homarus
gammarus), koji imaju vanjska jaja. Ţenke rakova i jastoga s vanjskim jajima moraju
se odmah nakon sluĉajnog ulova vratiti u more i mogu se upotrijebiti za neposredno
poribljavanje i premještanje u okviru planova upravljanja iz ĉlanka 18. ili ĉlanka 19.
ove Uredbe.
Ĉlanak 9.
Najmanje veliĉine mreţnog oka
1. Zabranjuje se uporaba za ribolov ili drţanje na brodu povlaĉne mreţe, okruţujuće
mreţe ili jednostruke mreţe stajaćice, osim ukoliko veliĉina mreţnog oka u tom dijelu
mreţe odgovara najmanjem mreţnom oku u skladu sa stavcima 3. do 6. ovog ĉlanka.

2. Veliĉina oka mreţe utvrĊuje se postupcima navedenima u Uredbi Komisije (EZ) br.
129/2003 1 .
3. Za povlaĉne mreţe, osim onih iz stavka 4., najmanja veliĉina oka mreţe iznosi:
(1) do 30. lipnja 2008.: 40 mm;
(2) od 1. srpnja 2008. mreţa iz toĉke 1. zamjenjuje se mreţom s kvadratnim okom
veliĉine 40 mm na saki ili mreţom s romboidnim okom veliĉine 50 mm na temelju
opravdanog zahtjeva vlasnika plovila.
U odnosu na prethodne podstavke, ribarskim plovilima dopušta se uporaba i drţanje
na brodu samo jedne od te dvije vrste mreţe;
(3) Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću do 30. lipnja 2012. izvješće o
provedbi ovog stavka i predlaţe na temelju njega, kao i odgovarajućih informacija
koje drţave ĉlanice dostavljaju do 31. prosinca 2011., odgovarajuće prilagodbe prema
potrebi.
4. Za povlaĉne mreţe za ulov srdela i inćuna, ukoliko te vrste iznose najmanje 80 %
ulova ţive vage nakon razvrstavanja, najmanja veliĉina oka mreţe iznosi 20 mm.
5. Za okruţujuće mreţe najmanja veliĉina oka mreţe iznosi 14 mm.
6. (a) Jednostruke mreţe stajaćice ne smiju imati veliĉinu otvora mreţnog oka manju
od 16 mm.
(b) Za jednostruke mreţe stajaćice za ulov rumenca okana, ukoliko ta vrsta iznosi
najmanje 20 % ulova ţive vage, najmanja veliĉina mreţnog oka iznosi 100 mm.
7. Za mreţe potegaĉe i obalne mreţe potegaĉe za koje vrijedi plan upravljanja iz
ĉlanka 19., drţava ĉlanica moţe dopustiti odstupanje od odredbi iz stavaka 3., 4. i 5.
te pod uvjetom da je predmetni ribolov krajnje selektivan, ima zanemariv uĉinak na
morski okoliš i ne podlijeţe odredbama iz ĉlanka 4. stavka 5.
8. Drţave ĉlanice pruţaju aţurirana znanstvena i tehniĉka obrazloţenja za takvo
odstupanje.
Ĉlanak 10.
Najmanja veliĉina udice
Zabranjuje se uporaba za ribolov i drţanje na brodu svih parangala s udicama ukupne
duţine manje od 3,95 cm i širine manje od 1,65 cm za sva ribarska plovila koja
upotrebljavaju parangale i istovaruju ili drţe na brodu koliĉinu rumenca okana
(Pagelus bogaraveo), koji iznosi više od 20 % ulova ţive vage nakon razvrstavanja.
1 SL L 22, 25.1.2003., str. 5.

Ĉlanak 11.
Dodaci i konstrukcije za povlaĉne mreţe
1. Niti u jednom dijelu mreţe oko mreţe ne smije se zatvoriti ili na drugi naĉin
smanjivati, osim s napravama dopuštenima u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br.
3440/84 1 ili navedenima u Prilogu I. slovu (a) ove Uredbe.
2. Oprema povlaĉnih mreţa odgovara tehniĉkim specifikacijama iz Priloga I. slova (b)
ove Uredbe.
Ĉlanak 12.
Dimenzije ribolovnih alata
Zabranjeno je imati na brodu ili upotrebljavati na moru ribolovni alat koji nije u
skladu s dimenzijama utvrĊenima u Prilogu II.
Ĉlanak 13.
Najmanje udaljenosti i dubine za uporabu ribolovnih alata
1. Uporaba povlaĉnih alata zabranjuje se unutar 3 nautiĉke milje od obale ili unutar
izobate od 50 metara, ukoliko se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.
Iznimno od odredaba prvog podstavka, uporaba dredţa dopušta se unutar 3 nautiĉke
milje bez obzira na dubinu, pod uvjetom da ulov vrsta, koje nisu školjke, ne prelazi 10
% ukupne ţive vage ulova.
2. Uporaba povlaĉnih mreţa zabranjuje se unutar 1,5 nautiĉke milje od obale.
Uporaba dredţa koje se povlaĉe brodom i hidrauliĉnih dredţa zabranjuje se unutar 0,3
nautiĉke milje od obale.
3. Uporaba okruţujućih mreţa plivarica zabranjuje se unutar 300 metara od obale ili
unutar izobate od 50 metara, ukoliko se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od
obale.
Okruţujuća mreţa plivarica ne smije se upotrebljavati na dubinama manjima od 70 %
sveukupne visine okruţujuće mreţe plivarice izmjerene u skladu s Prilogom II. ove
Uredbe.
4. Uporaba dredţa za ulov spuţvi zabranjuje se unutar izobate od 50 metara i ne smije
se koristiti unutar 0,5 nautiĉke milje od obale.
5. Na zahtjev drţave ĉlanice, Komisija u skladu s postupkom iz ĉlanka 30. stavka 2.
Uredbe (EZ) br. 2371/2002 dopušta odstupanje od stavaka 1., 2. i 3., pod uvjetom da
je takvo odstupanje opravdano posebnim geografskim ograniĉenjima, kao što je
neznatna veliĉina plitkog obalnog pojasa uzduţ cjelokupne obale drţave ĉlanice ili
1 SL L 318, 7.12.1984., str. 23. Uredba kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EEZa)
br. 2122/89 (SL L 201, 15.7.1989., str. 21.).

neznatni opseg podruĉja za ribolov povlaĉnim mreţama, ukoliko takav ribolov nema
znaĉajan utjecaj na morski okoliš i obuhvaća ograniĉeni broj plovila, i pod uvjetom da
se te vrste ribolova ne mogu obavljati drugim alatima i predmetom su plana
upravljanja iz ĉlanka 18. ili ĉlanka 19. Drţave ĉlanice pruţaju aţurirana znanstvena i
tehniĉka obrazloţenja za takvo odstupanje.
6. Iznimno od odredaba stavka 2., povlaĉne mreţe mogu se privremeno upotrebljavati
do 31. prosinca 2007. na udaljenosti od 1,5 nautiĉke milje od obale, pod uvjetom da je
dubina veća od izobate od 50 metara.
7. Iznimno od odredaba stavka 3., okruţujuće mreţe plivarice mogu se privremeno
upotrebljavati do 31. prosinca 2007. na udaljenosti od 300 metara od obale ili na
dubini manjoj od izobate od 50 metara, ali ne manjoj od izobate od 30 metara.
Okruţujuća mreţa plivarica moţe se privremeno upotrebljavati do 31. prosinca 2007.
na dubinama manjima od 70 % sveukupne visine okruţujuće mreţe plivarice
izmjerene u skladu s Prilogom II. ove Uredbe.
8. Iznimno od odredaba stavka 2., dredţe koje se povlaĉe brodom i hidrauliĉne dredţe
mogu se privremeno upotrebljavati do 31. prosinca 2007. na udaljenosti od 0,3
nautiĉke milje od obale.
9. Odstupanje iz stavka 5. primjenjuje se samo na ribolovne djelatnosti koje su drţave
ĉlanice već dopustile i za plovila koja vode evidenciju o predmetnom ribolovu preko
pet godina neće ukljuĉivati buduće povećanje ribolovnog napora.
Popis ovlaštenih ribarskih plovila i njihovih karakteristika dostavlja se Komisiji do
30. travnja 2007. i omogućavaju usporedbu s karakteristikama ove flote na dan 1.
sijeĉnja 2000.
Povrh toga, te ribolovne djelatnosti:
(a) ispunjavaju uvjete iz ĉlanka 4., ĉlanka 8. stavka 1. slova (h), ĉlanka 9. stavka 3.
broja 2. i ĉlanka 23.,
(b) ne spreĉavaju djelatnosti plovila koja koriste alate koji nisu povlaĉne mreţe,
mreţe potegaĉe ili sliĉne povlaĉne mreţe,
(c) regulirane su kako bi osigurale minimalne ulove vrsta iz Priloga III., uz izuzeće
školjkaša;
(d) nemaju za cilj ulov glavonoţaca.
Predmetne drţave ĉlanice utvrĊuju plan nadzora i izvješćuju Komisiju svake tri
godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Prvo se izvješće dostavlja Komisiji prije 31.
lipnja 2009. U svjetlu tih izvješća, Komisija moţe poduzeti mjere u skladu s ĉlankom
18. ili ĉlankom 19. stavkom 9. ove Uredbe.
10. Odstupanja od stavaka 1. i 2. dopuštaju se za vrste ribarstva za koje se
upotrebljava odstupanje na temelju ĉlanka 4. stavka 5. ove Uredbe i u skladu s
postupkom predviĊenim ĉlankom 30. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

11. Iznimno od odredaba stavka 2., uporaba povlaĉnih mreţa izmeĊu 0,7 i 1,5
nautiĉkih milja od obale dopušta se pod sljedećim uvjetima:
- dubina mora iznosi najmanje 50 metara;
- ne postoje posebna geografska ograniĉenja kao što je ograniĉena veliĉina plitkog
obalnog pojasa uzduţ cjelokupne obalne drţave ĉlanice ili ograniĉeni opseg podruĉja
za ribolov s povlaĉnim mreţama,
- ribolov nema znaĉajnog utjecaja na morski okoliš,
- usklaĊenost sa stavcima 9. podstavcima 3. slova (a) i (b),
- ribolov ne povlaĉi za sobom povećanje ribolovnog napora u pogledu koliĉina koje
su drţave ĉlanice već dozvolile.
Drţave ĉlanice izvješćuju Komisiju do 30. rujna 2007. o naĉinima primjene ovog
odstupanja. Ova obavijest ukljuĉuje popis ovlaštenih ribolovnih plovila i zona koje su
utvrĊene geografskih koordinatama na kopnu i na moru.
Predmetne drţave ĉlanice nadziru ribolovne djelatnosti u predmetnim zonama i
osiguravaju znanstvenu procjenu. Rezultati znanstvene procjene dostavljaju se
Komisiji svake tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Prvo se izvješće dostavlja
Komisiji do 31. srpnja 2009.
Ako Komisija na temelju obavijesti drţava ĉlanica u skladu s podstavcima 2. i 3. ili
novih znanstvenih struĉnih mišljenja smatra da uvjeti za odstupanja nisu ispunjeni,
ona moţe nakon savjetovanja s predmetnom drţavom ĉlanicom zatraţiti da drţava
ĉlanica izmijeni i dopuni to odstupanje ili predloţiti Vijeću odgovarajuće mjere za
zaštitu resursa i okoliša.
Ĉlanak 14.
Prijelazna odstupanja od najmanjih veliĉina mreţnog oka i najmanjih udaljenosti od
obale kod uporabe ribolovnih alata
1. Svi ribolovni alati iz ĉlanka 9. stavaka 3., 4. i 5., ĉija je najmanja veliĉina mreţnog
oka manja od veliĉine utvrĊene u tom ĉlanku i ĉija je uporaba u skladu s nacionalnim
pravom na snazi od 1. sijeĉnja 1994., mogu se upotrebljavati do 31. svibnja 2010., ĉak
i ako ne ispunjavaju uvjete iz ĉlanka 13. stavka 9.
2. Svi ribolovni alati iz ĉlanka 13. stavaka 1., 2. i 3., koji se upotrebljavaju na
udaljenosti od obale, koja je manja od udaljenosti utvrĊene u tom ĉlanku i koji se
upotrebljavaju u skladu s nacionalnim pravom na snazi od 1. sijeĉnja 1994. mogu se
koristiti do 31. svibnja 2010., ĉak iako ne ispunjavaju uvjete iz ĉlanka 13. stavka 9.
3.Primjenjuju se stavci 1. i 2., osim ukoliko Vijeće kvalificiranom većinom na
prijedlog Komisije i u svjetlu znanstvenih dokaza ne odluĉi drukĉije.
POGLAVLJE V.

NAJMANJE VELIĈINE MORSKIH ORGANIZAMA
Ĉlanak 15.
Najmanje veliĉine morskih organizama
1. Morski organizam koji je manji od najmanje veliĉine utvrĊene u Prilogu III. (u
daljnjem tekstu: "nedorasli morski organizmi") ne smije se loviti, drţati na brodu,
prekrcavati, istovarivati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju.
2. Veliĉina morskih organizama mjeri se u skladu s Prilogom IV. Ako postoji više od
jedne metode mjerenja, smatra se da su morski organizmi potrebne veliĉine ukoliko
najmanje jedna od propisanih mjera daje veliĉinu koja je ista ili veća od najmanje
veliĉine.
3. Stavak 1. ne primjenjuje se na mlade srdele koje se istovaruju za ljudsku potrošnju,
ako su uhvaćene mreţama potegaĉama ili obalnim mreţama potegaĉama u skladu s
nacionalnim odredbama u okviru plana upravljanja iz ĉlanka 19., pod uvjetom da se
predmetni riblji fond srdela nalazi unutar sigurnih bioloških granica.
Ĉlanak 16.
Neposredno poribljavanje i premještanje
1. Iznimno od ĉlanka 15., nedorasli ţivi morski organizmi smiju se loviti, zadrţavati
na brodu, prekrcavati, istovarivati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na
prodaju u svrhu neposrednog poribljavanja i premještanja uz dozvolu i u nadleţnosti
drţave ĉlanice u kojoj se takve djelatnosti odvijaju.
2. Drţave ĉlanice osiguravaju da se ulov nedoraslih morskih organizama u smislu
stavka 1. obavlja u skladu s mjerama upravljanja Zajednice koje se primjenjuju na
predmetne vrste.
3. Morski organizmi ulovljeni u smislu stavka 1. vraćaju se u more ili koriste za
ekstenzivan uzgoj. Ako se naknadno ponovno uhvate, mogu se prodati, skladištiti,
izlagati ili ponuditi na prodaju, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve iz ĉlanka 15.
4. Unos, premještanje i neposredno poribljavanje alohtonim vrstama zabranjuje se,
osim ukoliko se obavlja u skladu sa stavkom (b) ĉlanka 22. Direktive Vijeća
92/43/EEZ.
POGLAVLJE VI.
NEGOSPODARSKI RIBOLOV
Ĉlanak 17.
Rekreacijski ribolov

1. Zabranjuje se uporaba povlaĉnih mreţa, okruţujućih mreţa, okruţujućih mreţa
plivarica, dredţa koje se povlaĉe brodom, mehaniĉkih dredţa, jednostrukih mreţa
stajaćica, trostukih mreţa stajaćica i kombiniranih mreţa stajaćica za rekreacijski
ribolov. Uporaba parangala za vrlo migratorne vrste takoĊer se zabranjuje za
rekreacijski ribolov.
2. Drţave ĉlanice osiguravaju da se rekreacijski ribolov obavlja u skladu s ciljevima i
pravilima ove Uredbe.
3. Drţave ĉlanice osiguravaju da se ulovi morskih organizama koji proizlaze iz
rekreacijskog ribolova ne stavljaju u promet. Unatoĉ tomu, stavljanje u promet vrsta
ulovljenih na sportskim natjecanjima moţe se iznimno dopustiti, pod uvjetom da se
dobit od njihove prodaje upotrijebi u humanitarne svrhe.
4. Drţave ĉlanice poduzimaju mjere za evidentiranje i zasebno prikupljanje podataka
o ulovima vrlo migratornih vrsta iz Priloga I. Uredbe (EZ) 973/2001 1 , koji proizlaze
iz rekreacijskog ribolova i pojavljuju se u Sredozemlju.
5. Drţave ĉlanice reguliraju podvodni ribolov s puškama, prvenstveno radi
ispunjavanja obveza iz ĉlanka 8. stavka 4.
6. Drţave ĉlanice obavještavaju Komisiju o svim mjerama usvojenima u skladu s
ovim ĉlankom.
POGLAVLJE VII.
Planovi upravljanja
Ĉlanak 18.
Planovi upravljanja na razini Zajednice
1. Vijeće moţe donijeti planove upravljanja za posebne vrste ribolova u Sredozemlju,
prvenstveno u podruĉjima koja su u cijelosti ili djelomiĉno izvan teritorijalnih voda
drţava ĉlanica. Ti planovi posebno mogu ukljuĉivati:
(a) mjere za upravljanje ribolovnim naporom;
(b) posebne tehniĉke mjere, ukljuĉujući prema potrebi privremeno odstupanje od
pravila ove Uredbe ukoliko su takva odstupanja neophodna za obavljanje ribarskih
djelatnosti i pod uvjetom da plan upravljanja osigurava trajno iskorištavanje
predmetnih resursa;
(c) proširenje obvezene uporabe sustava nadzora plovila ili sliĉnih sustava za plovila
sveukupne duţine izmeĊu 10 i 15 metara;
(d) privremena ili trajna ograniĉenja prema zonama, rezerviranima za odreĊene alate
ili za plovila koja preuzimaju obveze u okviru plana upravljanja.
1 SL L 137, 19.5.2001., str. 1. Uredba kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Uredbom (EZ-a)
br. 831/2004 (SL L 127, 29.4.2004., str. 33.).

Planovi upravljanja predviĊaju izdavanje posebnih dozvola za ribolov u skladu s
Uredbom (EZ) br. 1627/94.
Neovisno o odredbama ĉlanka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1627/94, posebna dozvola
za ribolov moţe se zahtijevati za plovila sveukupne duţine manje od 10 metara.
2. Drţave ĉlanice i/ili Regionalno savjetodavno vijeće za Sredozemno more mogu
podnijeti prijedloge Komisiji o pitanjima u vezi s uspostavom planova upravljanja.
Komisija na takve zahtjeve odgovara u razdoblju od tri mjeseca od njihovog primitka.
3. Drţave ĉlanice i Komisija osiguravaju odgovarajući znanstveni nadzor planova
upravljanja. Posebice se odreĊene mjere upravljanja za ribolov kratko ţivućih vrsta
revidiraju svake godine, pri ĉemu vode raĉuna o promjenama koje bi se mogle
pojaviti u vezi s obnovom ribljeg fonda.
Ĉlanak 19.
Planovi upravljanja za odreĊene vrste ribarstva u teritorijalnim vodama
1. Drţave ĉlanice donose do 31. prosinca 2007. planove upravljanja za ribolov koji se
u njihovim teritorijalnim vodama obavlja povlaĉnim mreţama, mreţama potegaĉama,
obalnim mreţama potegaĉama, okruţujućim mreţama i dredţama. Na planove
upravljanja primjenjuju se ĉlanak 6. stavci 2., 3. i 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br.
2371/2002.
2. Drţave ĉlanice mogu naknadno na temelju novih relevantnih znanstvenih
informacija utvrditi druge planove upravljanja.
3. Drţave ĉlanice i Komisija osiguravaju odgovarajući znanstveni nadzor planova
upravljanja. Posebice se odreĊene mjere upravljanja za ribolov kratko ţivućih vrsta
revidiraju svake godine, pri ĉemu vode raĉuna o promjenama koje bi se mogle
pojaviti u vezi s obnovom ribljeg fonda.
4. Planovi upravljanja mogu ukljuĉiti mjere koje prelaze odredbe ove Uredbe radi:
(a) povećanja selektivnosti ribarskog alata;
(b) smanjenja prilova;
(c) ograniĉavanja ribolovnog napora.
5. Mjere koje se ukljuĉuju u planove upravljanja moraju biti u razmjeru s ciljevima,
nastojanjima i oĉekivanim vremenskim okvirom te moraju uzeti u obzir:
(a) status oĉuvanja ribljeg fonda ili fondova;
(b) biološka svojstva ribljeg fonda ili fondova;
(c) svojstva ribolova za odreĊene riblje fondove;

(d) gospodarski utjecaj mjera na predmetno ribarstvo.
6. Planovi upravljanja predviĊaju izdavanje posebnih dozvola za ribolov u skladu s
Uredbom (EZ) br. 1627/94.
Neovisno o odredbama ĉlanka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1627/94, posebna dozvola
za ribolov moţe se zahtijevati za plovila sveukupne duţine manje od 10 metara.
7. Planovi upravljanja iz stavka 1. priopćavaju se Komisiji do 30. rujna 2007. kako bi
Komisija mogla dostaviti svoje primjedbe prije usvajanja plana. Planovi upravljanja iz
stavka 2. priopćavaju se Komisiji šest mjeseci prije predviĊenog datuma stupanja na
snagu. Komisija priopćava planove drugim drţavama ĉlanicama.
8. Ukoliko bi plan upravljanja mogao utjecati na plovila druge drţave ĉlanice, on se
donosi samo nakon konzultacija s Komisijom, drţavom ĉlanicom i predmetnim
Regionalnim savjetodavnim vijećem u skladu s postupkom iz ĉlanka 8. stavaka 3. do
6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.
9. Ako Komisija na temelju obavijesti iz stavka 7. ili novih znanstvenih saznanja
smatra da plan upravljanja usvojen u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ne osigurava
dostatnu razinu zaštite resursa i okoliša, ona moţe nakon savjetovanja s drţavom
ĉlanicom zatraţiti da predmetna drţava ĉlanica izmijeni i dopuni plan, ili predloţiti
Vijeću odgovarajuće mjere za upravljanje ribarstvom za predmetne vode.
POGLAVLJE VIII.
KONTROLNE MJERE
Ĉlanak 20.
Ulov ciljanih vrsta
1. Postoci iz ĉlanka 9. stavaka 4. i 6., ĉlanka 10. i ĉlanka 13. stavka 1. izraĉunavaju se
kao udjel ţive vage svih ţivih organizama mora na brodu nakon razvrstavanja ili
istovara. Oni se mogu izraĉunati na temelju jednog ili više reprezentativnih uzoraka.
2. U sluĉaju da su ţivi morski organizmi bili prekrcani s ribarskih plovila, te
prekrcane koliĉine uzimaju se u obzir kod izraĉunavanja postotaka iz stavka 1.
Ĉlanak 21.
Prekrcaj
Samo zapovjednici ribarskih plovila koji vode oĉevidnik u skladu s ĉlankom 6.
Uredbe (EEZ) br. 2847/93 mogu prekrcavati ţive vodene organizme na druga plovila
ili preuzimati pretovare takvih organizama s drugih plovila.
Ĉlanak 22.

UtvrĊene luke
1. Ulovi ostvareni pridnenim povlaĉnim mreţama, pelagijskim povlaĉnim mreţama,
okruţujuţim mreţama plivaricama, plutajućim parangalima, dredţama i hidrauliĉnim
dredţama istovaruju se i stavljaju u promet po prvi put samo u lukama koje su drţave
ĉlanice odredile.
2. Drţave ĉlanice obavješćuju Komisiju do 30. travnja 2007. o popisu utvrĊenih luka.
Komisija šalje popis drugim drţavama ĉlanicama.
Ĉlanak 23.
Nadzor ulova
U ĉlanku 6. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 druga reĉenica mijenja se i glasi:
"Kod ribolovnih aktivnosti u Sredozemnom moru, u oĉevidniku se moraju evidentirati
sve vrste zadrţane na brodu, ĉija koliĉina prelazi 15 kg ţive vage i koje su navedene
na popisu u skladu s podstavkom 8.
Ipak, koliĉine vrlo migratornih vrsta i malih pelagijskih vrsta koje su veće od 50 kg
ţive vage moraju se evidentirati u oĉevidniku."
Ĉlanak 24.
Registar plovila ovlaštenih za ribolov na podruĉju Sporazuma o GFCM-u
1. Svaka drţava ĉlanica šalje Komisiji prije 1. lipnja 2007. na uobiĉajenom nosaĉu
podataka popis plovila sveukupne duţine veće od 15 metara, koja plove pod njezinim
zastavom, registrirana su na njezinom teritoriju i temeljom izdane dozvole za ribolov
ovlaštena su loviti na podruĉju GFCM-a.
2. Popis iz stavka 1. ukljuĉuje sljedeće informacije:
(a) registarski broj plovila flote Zajednice (CFR) i vanjsku oznaku iz Priloga I.
Uredbe (EZ) br. 26/2004 1 ;
(b) dopušteno razdoblje za ribolov i/ili prekrcaj;
(c) upotrijebljene ribolovne alate.
3. Komisija šalje popis Izvršnom tajništvu GFCM-a prije 1. srpnja 2007. radi upisa
predmetnih plovila u registar plovila GFCM-a sveukupne duţine preko 15 metara,
koja su ovlaštena loviti na podruĉju Sporazuma o GFCM-u (u daljnjem tekstu:
registar GFCM-a).
1 SL L %., 9.1.2004., str. 25.

4. Komisiju treba izvijestiti o svakoj promjeni popisa iz stavka 1., koja se istim
postupkom šalje Izvršnom tajništvu GFCM-a najkasnije 10 radnih dana prije nego
plovilo zapoĉne obavljati ribolovne djelatnosti na podruĉju GFCM.
4. Ribarska plovila Zajednice sveukupne duţine preko 15 metara, koja nisu
evidentirana na popisu iz stavka 1. ne smiju loviti, drţati na brodu, prekrcavati ili
istovarivati bilo koju vrste ribe ili školjki na podruĉju GFCM-a.
6. Drţave ĉlanice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:
(a) samo plovila pod njihovom zastavom, koja su navedena na popisu iz stavka 1. te
imaju na brodu dozvolu za ribolov koju su im izdale drţave ĉlanice, smiju obavljati
ribolovne djelatnosti na podruĉju GFCM-a;
(b) plovila koja su na podruĉju GFCM-a ili drugdje obavljala nezakoniti, neregulirani
ili neprijavljeni ribolov (IUU) neće dobiti dozvolu za ribolov, osim ukoliko novi
vlasnici ne dostave odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuju da prijašnji vlasnici
i korisnici više nemaju pravni, vlasniĉki ili financijski interes ili ne obavljaju nikakav
nadzor nad njihovim plovilima te da njihova plovila ne sudjeluju i nisu povezana s
nezakonitim, nereguliranim ili neprijavljenim ribolovom;
(c) njihovo nacionalno zakonodavstvo u mogućoj mjeri zabranjuje vlasnicima i
korisnicima plovila pod njihovom zastavom i navedenima na popisu iz stavka 1.
sudjelovanje ili povezanost s ribolovnim djelatnostima na podruĉju Sporazuma
GFCM-a, ukoliko takve djelatnosti obavljaju plovila koja nisu u registru GFCM-a;
(d) njihovo nacionalno zakonodavstvo u mogućoj mjeri zahtijeva da vlasnici plovila
pod njihovom zastavom i navedenima na popisu iz stavka 1. budu drţavljani ili pravni
subjekti drţave ĉlanice pod ĉijom zastavom plove;
(e) njihova su plovila u skladu sa svim mjerama GFCM-a za oĉuvanja i upravljanje.
7. Drţave ĉlanice poduzimaju potrebne mjere za zabranu ribolova, drţanja na brodu,
prekrcaja i istovara ribe i školjaka koje su na podruĉju GFCM-a ulovila plovila
sveukupne duţine preko veće od 15 metara, a koja nisu u registru GFCM-a.
8. Drţave ĉlanice bez odlaganja prosljeĊuju Komisiji sve informacije ukoliko postoje
jaki razlozi za sumnju da plovila sveukupne duţine preko 15 metara, koja nisu u
registru GFCM-a, love ili prekrcavaju ribu i školjke na podruĉju Sporazuma o
GFCM-u.
POGLAVLJE IX.
MJERE ZA VRLO MIGRATORNE VRSTE
Ĉlanak 25.
Ribolov sabljana

Vijeće odluĉuje prije 31. prosinca 2007. o tehniĉkim mjerama za zaštitu nedoraslih
sabljana u Sredozemnom moru.
POGLAVLJE X.
MJERE ZA VODE OKO MALTE
Ĉlanak 26.
Zona upravljanja od 25 milja oko Malte
1. Pristup plovilima Zajednice vodama i resursima u zoni koja se proteţe do 25
nautiĉkih milja od osnovnih crta oko malteških otoka (u daljnjem tekstu: "zona
upravljanja") ureĊuje se kako slijedi:
(a) ribolov unutar zone upravljanja ograniĉava se na ribarska plovila sveukupne
duţine manje od 12 metara, koja ne upotrebljavanju povlaĉne alate;
(b) ukupni ribolovni napor tih plovila, izraţen kao sveukupni ribolovni kapacitet, ne
smije prijeći prosjeĉnu vrijednost za razdoblje 2000.-2001., koja odgovara brojci od 1
950 plovila sveukupne porivne snage od 83 000 kW i tonaţe od 4 035 BT.
2. Iznimno od odredaba toĉke (a) stavka 1., koće ĉija sveukupna duţina ne prelazi 24
metara smiju loviti u odreĊenim podruĉjima unutar zone upravljanja prema Prilogu V.
dijelu (a) ove Uredbe pod sljedećim uvjetima:
(a) sveukupni ribolovni kapacitet koća kojima se dopušta ribolov u zoni upravljanja
ne smije prijeći gornju granicu od 4 800 kW;
(b) ribolovni kapacitet koće kojoj je dopušten ribolov na dubini do 200 metara ne
smije prijeći 185 kW; izobat od 200 metara dubine oznaĉava se isprekidanom crtom
koja povezuje toĉke iz Priloga V. slova (a) ove Uredbe;
(c) koće koje ribare u zoni upravljanja imaju posebnu dozvolu za ribolov u skladu s
ĉlankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 kojom se utvrĊuju opće odredbe o posebnim
dozvolama za ribolov, i ukljuĉene su na popis koji sadrţi njihovu vanjsku oznaku i
broj registra flote Zajednice za plovilo (CFR) prema Prilogu I. Uredbe (EZ) br.
26/2004 i koji predmetna drţava ĉlanica dostavlja Zajednici jednom godišnje;
(d) ograniĉenja kapaciteta iz toĉaka (a) i (b) revidiraju se periodiĉno, pri ĉemu
uzimaju u obzir struĉna mišljenja relevantnih znanstvenih tijela o njihovim uĉincima
na oĉuvanje ribljeg fonda.
3. Ukoliko sveukupni ribolovni kapacitet iz toĉke (a) stavka 2. prelazi sveukupni
ribolovni kapacitet koće ukupne duţine do 24 metra, koja je u referentnom razdoblju
od 2000.-2001. (u daljnjem tekstu: "referentni ribolovni kapacitet") u zoni upravljanja
obavljala ribolov, Komisija u skladu s postupkom iz ĉlanka 29. rasporeĊuje višak
raspoloţivog ribolovnog kapaciteta izmeĊu drţava ĉlanica, pri ĉemu uzima u obzir
interes drţava ĉlanica koje zahtijevaju odobrenje.

Referentni ribarski kapacitet iznosi 3 600 kW.
4. Posebne dozvole za ribolov za višak raspoloţivog ribolovnog kapaciteta iz stavka
3. izdaju se samo plovilima koja su na dan primjene ovog ĉlanka ukljuĉena u registar
flote Zajednice.
5. Ukoliko sveukupni ribolovni kapacitet koća kojima je dopušten ribolov u zoni
upravljanja u skladu sa stavkom 2. toĉkom (c) prijeĊe gornju granicu iz stavka 2.
toĉke (a), jer je nakon revizije iz stavka 2. toĉke (d) ta granica smanjena, Komisija
dijeli ribolovni kapacitet izmeĊu drţava ĉlanica na temelju sljedećeg:
(a) na prvom mjestu uzima se u obzir ribolovni kapacitet u kW za plovila koja su
obavljala ribolov u toj zoni u razdoblju 2000.-2001. ;
(b) na drugom mjestu uzima se u obzir ribolovni kapacitet u kW za plovila koja su
obavljala ribolov u toj zoni u nekom drugom razdoblju ;
(c) preostali ribolovni kapacitet za ostala plovila dijeli se izmeĊu drţava ĉlanica,
uzimajući u obzir interese drţava ĉlanica koje zahtijevaju odobrenje.
6. Iznimno od odredaba toĉke (a) stavka 1., plovila koja love okruţujućim mreţama
plivaricama ili parangalima i plovila koja love lampuge u skladu s ĉlankom 27. smiju
ribariti u zoni upravljanja. Njima se odobrava posebna dozvola za ribolov u skladu s
ĉlankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 i ukljuĉuju se na popis koji sadrţi vanjsku
oznaku i broj registra flote Zajednice za plovilo (CFR) prema Prilogu I. Uredbe (EZ)
br. 26/2004 i koji svaka drţava ĉlanica dostavlja Komisiji. Ribolovni napor kontrolira
se u svakom sluĉaju radi zaštite odrţivosti tog ribolova u zoni.
7. Zapovjednik koće koja smije ribariti u zoni upravljanja u skladu s stavkom 2. i nije
opremljena sustavom nadzora plovila javlja svojim vlastima ili vlastima obalne drţave
o svakom ulasku i izlasku iz zone upravljanja.
Ĉlanak 27.
Ribolov lampuge
1. Zabranjuje se ulov lampuge (Coryphanea spp.) u zoni upravljanja napravama za
skupljanje riba (FAD) od 1. sijeĉnja do 5. kolovoza svake godine.
2. Broj plovila koja sudjeluju u ribolovu lampuge u zoni ne smije prijeći 130.
3. Malteške vlasti utvrĊuju FAD plovne putove i dodjeljuju ih ribarskim plovilima
Zajednice najkasnije do 30. lipnja svake godine. Ribarska plovila Zajednice koja ne
plove pod zastavom Malte ne smiju koristiti FAD plovne putove u upravljaĉkoj zoni
od 12 milja.
Komisija u skladu s postupkom iz ĉlanka 29. utvrĊuje kriterije koji će se primjenjivati
za utvrĊivanje i dodjeljivanje FAD plovnih putova.

4. Ribarskim plovilima koja smiju sudjelovati u ribolovu lampuge odobrava se
posebna dozvola za ribolov u skladu s ĉlankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94 i
ukljuĉuju se na popis koji sadrţi vanjsku oznaku i broj registra flote Zajednice za
plovilo (CFR) prema Prilogu I. Uredbe (EZ) br. 26/2004 i koji predmetna drţava
ĉlanica dostavlja Komisiji. Neovisno o odredbama ĉlanka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br.
1627/94, plovila sveukupne duţine do 10 metara moraju imati posebnu dozvolu za
ribolov.
POVLAVLJE XI.
ZAVRŠNE ODREDBE
Ĉlanak 28.
Postupak odluĉivanja
Osim ukoliko nije drukĉije predviĊeno ovom Uredbom, Vijeće postupa u skladu s
postupkom iz ĉlanka 37. Ugovora.
Ĉlanak 29.
Provedbena pravila
Podrobna pravila za provedbu ĉlanaka 26. i 27. ove Uredbe donose se u skladu s
postupkom iz ĉlanka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.
Ĉlanak 30.
Izmjene i dopune
Izmjene i dopune Priloga donose se u skladu s postupkom iz ĉlanka 30. stavka 3.
Uredbe (EZ) br. 2371/2002.
Ĉlanak 31.
Ukidanje
Uredba (EZ) br. 1626/94 ukida se.
Upućivanja na ukinutu Uredbu vrijede kao upućivanja na ovu Uredbu i tumaĉe se u
skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VI.
Ĉlanak 32.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu tridesetoga dana od objave u Sluţbenom listu Europske
Unije.

Ova Uredba u cijelosti obvezuje i neposredno se primjenjuje u svim drţavama
ĉlanicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2006.
Za Komisiju
Predsjednik
J. KORKAOJA

PRILOG I.
Tehniĉki uvjeti za dodatke i opremu povlaĉnih mreţa
Definicije
U smislu ovog Priloga:
(a) "višestruki mreţni konac" znaĉi mreţni materijal napravljen od dvije ili više niti,
pri ĉemu se niti mogu razdvojiti izmeĊu ĉvorova bez oštećivanja strukture niti;
(b) "mreţni materijal bez ĉvorova" znaĉi mreţni materijal sastavljen od oĉica s ĉetiri
strane pribliţno jednake duţine, ĉiji su kutovi oĉica formirani prepletanjem niti dvije
susjedne strane oka;
(c) "mreţni materijal kvadratnog oka" znaĉi mreţnu strukturu napravljenu tako da je
od dva sklopa paralelnih linija koje tvore stranice oka jedan sklop usporedan s osi, a
drugi u desnom kutu usporedan s dugom osi mreţe;
(d) "tijelo povlaĉne mreţe" znaĉi zaoštreni prednji dio povlaĉne mreţe;
(e) "središnji dio" znaĉi dio napravljen od jedne ili više ploĉa izmeĊu tijela povlaĉne
mreţe i sake mreţe;
(f) "saka mreţe " znaĉi straţnji dio povlaĉne mreţe s mreţnim tegom iste veliĉine oka
koji je valjkastog ili zaoštrenog oblika, ĉiji su popreĉni presjeci pribliţno krugovi s
istim ili kraćim polumjerom;
(g) "balonasta saka mreţe" znaĉi saku mreţe sastavljenu od jedne ili više graniĉnih
ploĉa od mreţnog tega veliĉine oka, ĉiji broj oĉica raste u zadnjem dijelu alata radi
ĉega se poveća popreĉna duţina, u odnosu na uzduţnu os mreţe, i opseg sake mreţe;
(h) "saka mreţe u obliku dţepa" znaĉi saku mreţe ĉija se vertikalna visina smanjuje
prema zadnjem dijelu vreće i ĉiji popreĉni presjeci sliĉe obliku elipse s istom ili
kraćom glavnom osi. Zadnji dio sake mreţe sastoji se od jednostrano preklopljene
ploĉe ili popreĉne uzice i, u odnosu na uzduţnu os mreţe, straţnjih gornjih ili donjih
ploĉa;
(i) "popreĉni vezni konop" znaĉi vanjski ili unutarnji konop koji ide popreĉno, u
odnosu na uzduţnu os mreţe, u straţnjem dijelu vreće uzduţ šava izmeĊu dvije gornje
i donje ploĉe ili uzduţ pregiba jedine straţnje ploĉe. On moţe biti produţetak boĉnog
veznog konopa ili zasebnog konopa;
(ii) "opseg-perimetar" bilo kojeg presjeka mreţnog tega romboidnog oka povlaĉne
mreţe izraĉunava se kao umnoţak broja oĉica u predmetnom presjeku i veliĉine
rastegnutog oka.
(k) "opseg-perimetar" bilo kojeg presjeka mreţnog tega kvadratnog oka povlaĉne
mreţe izraĉunava se kao umnoţak broja oĉica u predmetnom presjeku i duţine strane
oka.

(a) Dopušteni dodaci za povlaĉne mreţe
1. Neovisno o ĉlanku 8. Uredbe (EEZ) br. 3440/84, za zatvaranje otvora radi
praţnjenja sake mreţe u obliku dţepa upotrebljava se popreĉna, u odnosu na uzduţnu
os mreţe, ili uzduţna mehaniĉka naprava u obliku patentnog zatvaraĉa.
2. Popreĉna naprava u obliku patentnog zatvaraĉa postavlja se na udaljenosti od
najviše 1 metra od zadnjih oĉica sake mreţe.
(b) Zahtjevi za opremu
1. Balonasta saka mreţe zabranjuje se kod povlaĉnih mreţa. U svakoj se vreći broj
mreţnog oka iste veliĉine oko opsega sake mreţe ne smije povećati od prednjeg do
zadnjeg dijela.
2. Opseg straţnjeg dijela tijela povlaĉne mreţe (zaoštreni dio) ili prikljuĉka
(nezaoštreni dio) ne smije biti manji od opsega prednjeg dijela sake mreţe u uţem
smislu. U sluĉaju sake mreţe s kvadratnim okom, opseg straţnjeg dijela tijela
povlaĉne mreţe ili prikljuĉka dva je do ĉetiri puta veći od prednjeg dijela sake mreţe
u uţem smislu.
3. Ploĉe s kvadratnim okom mogu se umetnuti u svaku povlaĉnu mreţu i postaviti
ispred svakog prikljuĉka ili na svakoj toĉki izmeĊu prednjeg dijela prikljuĉka i
straţnjeg dijela sake mreţe. Ploĉa se ni na koji naĉin ne smije zatvarati unutarnjim ili
vanjskim dodacima. Ploĉa je izgraĊena od mreţastog materijala bez ĉvorova ili
mreţastog materijala s nepomiĉnim ĉvorovima i umeće se tako da oĉice u svakom
trenutku tijekom ribolova ostaju u cijelosti otvorene. Podrobna pravila s daljnjim
tehniĉkim specifikacijama za ploĉe s kvadratnim okom donose se u skladu s
postupkom iz ĉlanka 29. ove Uredbe.
4. Sliĉno tome, tehniĉke naprave za poboljšanje selektivnosti povlaĉnih mreţa, osim
onih iz gornje toĉke b. broja 3., dopuštaju se u skladu s postupkom iz ĉlanka 29. ove
Uredbe.
5. Zabranjuje se drţanje na brodu ili uporaba povlaĉnih mreţa ĉija je saka mreţe u
cijelosti ili djelomiĉno izraĊena od druge vrste mreţnog materijala koji nije izraĊen od
kvadratnog ili romboidnog oka, osim ukoliko nisu dopuštene u skladu s postupkom iz
ĉlanka 29. ove Uredbe.
6. Stavci 4. i 5. ne primjenjuju se na mreţe potegaĉe ĉija saka mreţe ima veliĉinu oka
manju od 10 mm.
7. Odstupajući od ĉlanka 6. stavka 4. Uredbe (EEZ) br. 3440/94, veliĉina oka pokrova
mreţe ne smije biti manja od 120 mm za koćarice s pridnenom povlaĉnom mreţom
ako je veliĉina oka saka mreţe manja od 60 mm. Ova se odredba primjenjuje samo na
Sredozemno more i ne dovodi u pitanje ostale vode Zajednice. Ako je veliĉina oka
sake mreţe jednaka ili veća od 60 mm, tada se primjenjuje ĉlanak 6. stavak 4. Uredbe
(EEZ) br. 3440/84.

8. Saka mreţe u obliku dţepa smije imati samo jedan otvor za praţnjenje.
9. Duţina popreĉnog veznog konopa iznosi najmanje 20 % opsega sake mreţe.
10. Opseg pokrova mreţe prema 6. Uredbe br. 3440/84 ne smije biti 1,3 puta manji od
sake mreţe za pridnene povlaĉne mreţe.
11. Zabranjuje se drţanje na brodu ili uporaba povlaĉnih mreţa ĉija se saka mreţe u
cijelosti ili djelomiĉno sastoji od jednonitnog mreţnog materijala debljine niti veće od
3,0 milimetara.
12. Zabranjuje se drţanje na brodu ili uporaba povlaĉnih mreţa ĉija se saka mreţe u
cijelosti ili djelomiĉno sastoji od višenitnog mreţnog materijala.
13. Mreţni materijali s debljinom niti većom od 6 mm zabranjuju se u bilo kojem
dijelu pridnene povlaĉne mreţe.

PRILOG II.
Zahtjevi u pogledu karakteristika ribolovnih alata
Definicije
U smislu ovog Priloga:
(1) Duţina mreţe definira se kao duţina plutnje. Duţina pridnenih mreţa stajaćica i
plutajućih mreţa moţe se takoĊer definirati na temelju teţine ili volumena njezine
mase.
(2) Visina mreţe definira se kao zbroj visine oĉica (ukljuĉujući ĉvorove) koje su
mokre i rastegnute okomito u odnosu na plutnju.
1. Dredţe
Najveća širina dredţe iznosi 3 metra, osim za dredţe za ulov spuţvi.
2. Okruţujuće mreţe (okruţujuće mreţe plivarice i mreţe bez stezaĉa)
Duţina mreţnog materijala ograniĉava se na 800 m i visine na 120 m, osim za mreţe
plivarice za tune.
3. Pridnene mreţe stajaćice
3.1. Trostruke mreţe stajaćice i jednostruke mreţe stajaćice
1. Najveća visina trostruke mreţe stajaćice ne smije prijeći 4 metra.
2. Najveća visina jednostruke mreţe stajaćice ne smije prijeći 10 metara.
3. Zabranjuje se drţanje na brodu ili postavljanje više od 6 000 metara trostruke
mreţe stajaćice i jednostruke mreţe stajaćice po pojedinom plovilu, pri ĉemu se vodi
raĉuna da se od sijeĉnja 2008. u sluĉaju jednog ribara dopušta drţanje ili postavljanje
najviše 4 000 metara takvih mreţa; u sluĉaju dva ribara dopušta se dodatnih 1 000
metara, a u sluĉaju tri ribara daljnjih 1 000 metara. Do 31. prosinca 2007. duţina tih
mreţa ne smije prijeći 5 000 metara u sluĉaju jednog ili dva ribara i 6 000 metara u
sluĉaju tri ribara.
4. Monofilament ili promjer niti konca mreţnog materijala kod jednostruke mreţe
stajaćice ne smije prijeći 0,5 mm.
5. Iznimno od stavka 2., jednostruka mreţa stajaćica najveće duţine do 500 metara
smije imati najveću visinu do 30 metara. Zabranjuje se drţanje na brodu ili
postavljanje više od 500 metara jednostruke mreţe stajaćice ukoliko prijeĊe utvrĊenu
granicu visine od 10 metara iz stavku 2.
3.2. Kombinirane mreţe stajaćice (trostruke mreţe stajaćice i jednostruke mreţe
stajaćice)

1. Najveća visina kombinirane mreţe stajaćice ne smije prijeći 10 metara.
2. Zabranjuje se drţanje na brodu ili postavljanje više od 2 500 metara kombiniranih
mreţa po pojedinom plovilu.
3. Monofilament ili promjer niti konca mreţnog materijala kod jednostruke mreţe
stajaćice ne smije prijeći 0,5 mm.
4. Iznimno od odredaba stavka 1., kombinirana mreţa stajaćica najveće duţine do 500
metara smije imati najveću visinu do 30 metara. Zabranjuje se drţanje na brodu ili
postavljanje više od 500 metara kombinirane mreţe stajaćice ukoliko prijeĊe utvrĊenu
granicu visine od 10 metara iz stavka 1.
4. Stajaći parangal
(1) Zabranjuje se drţanje na brodu ili postavljanje više od 1 000 udica po osobi na
brodu unutar ograniĉenja od najviše 5 000 udica po plovilu.
(2) Iznimno od odredaba stavka 1., svako plovilo na ribolovnom putovanju duljem od
3 dana smije imati najviše 7 000 udica na brodu.
5. Klopke za dubokomorski ribolov rakova
Zabranjuje se drţanje na brodu ili postavljanje više od 250 klopki po plovilu.
6. Plutajući parangali
Zabranjuje se drţanje na brodu ili postavljanje više od:
(1) 2 000 udica po plovilu za plovila koja love plavorepnu tunu (Thunnus thynnus),
ukoliko ta vrsta iznosi najmanje 70 % ulova ţive vage nakon razvrstavanja;
(2) 3 500 udica za plovila koja love sabljana (Xyphias gladius), ukoliko ta vrsta iznosi
najmanje 70 % ulova ţive vage nakon razvrstavanja;
(3) 5 000 udica za plovila koja love tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), ukoliko ta
vrsta iznosi najmanje 70 % ulova ţive vage nakon razvrstavanja;
(4) Iznimno od odredaba podstavaka 1., 2. i 3., svako plovilo na ribolovnom
putovanju duljem od 3 dana smije imati jednaki broj rezervnih udica na brodu.
7. Povlaĉne mreţe
Tehniĉke specifikacije za ograniĉavanje najveće dimenzije plutnje, donjeg konopa,
opsega ili perimetra povlaĉnih mreţa i najvećeg broja mreţa kod povlaĉnih mreţa s
više opreme donose se do listopada 2007. u skladu s postupkom iz ĉlanka ove Uredbe.

PRILOG III.
Najmanje veliĉine morskih organizama
ZNANSTVENI NAZIV HRVATSKI NAZIV Najmanja veliĉina
1. Ribe
Dicentrarchus labrax lubin 25 cm
Diplodus annularis špar 12 cm
Diplodus puntazzo pic 18 cm
Diplodus sargus šarag 23 cm
Diplodus vulgaris fratar 18 cm
Engraulis encrasicolus* inćun 9 cm
Epinephelus spp. kirnje 45 cm
Lithognathus mormyrus ovĉica 20 cm
Merluccius merluccius *** oslić
20 cm
Mullus spp. trlja od kamena 11 cm
Pagellus acarne batoglavac 17 cm
Pagellus bogaraveo rumenac okan 33 cm
Pagellus erythrinus arbun 15 cm
Pagrus pagrus pagar 18 cm
Polyprion americanus kirnja glavulja 45 cm
Sardina pilchardus** srdela 11 cm
Scomber spp. skuša 18 cm
Solea vulgaris list 20 cm
Sparus aurata podlanica 20 cm
Trachurus spp. šarun, šnjur 15 cm

ZNANSTVENI NAZIV HRVATSKI NAZIV Najmanja veliĉina
2. Rakovi
Homarus gammarus hlap 300 mm UD
105 mm DK
Nephrops norvegicus škamp 20 mm CL
70 mm DK
Palinuridae rarog 90 mm DK
Parapenaeus longirostris kozica 20 mm DK
3. Školjke
Pecten jacobeus Jakovljeva kapica 10 cm
Venerupis spp. kućice 25 mm
Venus spp. kokoš, prnjavica 25 mm
UD ukupna duţina, DK duţina karapaksa;
(*) Inćun: drţave ĉlanice mogu preraĉunati najmanju veliĉinu od 110 primjerka po
kilogramu;
(**) Srdela: drţave ĉlanice mogu preraĉunati najmanju veliĉinu od 55 primjeraka po
kilogramu;
(***) Oslić: ipak, do 31. prosinca 2008. za osliće veliĉine izmeĊu 15 do 20 cm
dopustit će se 15 %-tno odstupanje kod teţine. To odstupanje poštuju plovila na moru
ili na mjestu istovara, kao i na trţnicama prve prodaje nakon istovara. Ta se granica
takoĊer poštuje kod svih trgovinskih transakcija na nacionalnoj i meĊunarodnoj
razini.

PRILOG IV.
Mjerenje veliĉine morskog organizma
1. Veliĉina bilo koje ribe mjeri se kako je prikazano na slici 1. od vrška glave do kraja
ispruţene repne peraje.
2. Veliĉina škampa (Nephrops norvegicus) mjeri se kako je prikazano na slici 2.:
- kao duljina karapaksa, usporedno sa središnjom linijom od leĊa zadnjeg dijela oĉne
šupljine do središnje toĉke vanjskog leĊnog ruba, ili
- kao ukupna duljina, od vrha rostuma do zadnjeg dijela telzona, bez ticala.
3. Veliĉina hlapa (Homarus gammarus) mjeri se kako je prikazano na slici 3., kao
duljina karapaksa, usporedno sa središnjom linijom od leĊa zadnjeg dijela oĉne
šupljine do središnje toĉke vanjskog leĊnog ruba, ili
- kao ukupna duljina, od vrha rostuma do zadnjeg dijela telzona, bez ticala.
4. Veliĉina raka (Palinuridae) mjeri se kako je prikazano na slici 4., kao duljina
karapaksa, usporedno sa središnjom linijom, od vrha rostruma do središnje toĉke
vanjskog leĊnog ruba karapaksa.
5. Veliĉina školjke mjeri se kako je prikazano na slici 5., preko najduljeg dijela
školjke.
Slika 1.
Slika 3. Slika 2.
(Homarus) (Nephrops)
Hlap škamp
(a) duljina karapaksa (b) ukupna duljina
Slika 4.
Slika 5.

PRILOG V.
Zona upravljanja od 25 milja oko malteških otoka
(a) Podruĉja oko malteških otoka u kojima je dopušten ribolov povlaĉnom mreţom:
zemljopisne koordinate
Zona A
A1 – 36.0172°N, 14.1442°E
A2 – 36.0289°N, 14.1792°E
A3 – 35.9822°N, 14.2742°E
A4 – 35.8489°N, 14.3242°E
A5 – 35.8106°N, 14.2542°E
A6 – 35.9706°N, 14.2459°E
Zona B
B1 – 35.7906°N, 14.4409°E
B2 – 35.8039°N, 14.4909°E
B3 – 35.7939°N, 14.4959°E
B4 – 35.7522°N, 14.4242°E
B5 – 35.7606°N, 14.4159°E
B6 – 35.7706°N, 14.4325°E
Zona C
C1 – 35.8406°N, 14.6192°E
C2 – 35.8556°N, 14.6692°E
C3 – 35.8322°N, 14.6542°E
C4 – 35.8022°N, 14.5775°E
Zona H
H1 – 35.6739°N, 14.6742°E
H2 – 35.4656°N, 14.8459°E
H3 – 35.4272°N, 14.7609°E
H4 – 35.5106°N, 14.6325°E
H5 – 35.6406°N, 14.6025°E
Zona I
I1 – 36.1489°N, 14.3909°E
I2 – 36.2523°N, 14.5092°E
I3 – 36.2373°N, 14.5259°E
I4 – 36.1372°N, 14.4225°E
Zona J
J1 – 36.2189°N, 13.9108°E
J2 – 36.2689°N, 14.0708°E
J3 – 36.2472°N, 14.0708°E
J4 – 36.1972°N, 13.9225°E

Zona D
D1 – 36.0422°N, 14.3459°E
D2 – 36.0289°N, 14.4625°E
D3 – 35.9989°N, 14.4559°E
D4 – 36.0289°N, 14.3409°E
Zona E
E1 – 35.9789°N, 14.7159°E
E2 – 36.0072°N, 14.8159°E
E3 – 35.9389°N, 14.7575°E
E4 – 35.8939°N, 14.6075°E
E5 – 35.9056°N, 14.5992°E
Zona F
F1 – 36.1423°N, 14.6725°E
F2 – 36.1439°N, 14.7892°E
F3 – 36.0139°N, 14.7892°E
F4 – 36.0039°N, 14.6142°E
Zona G
G1 – 36.0706°N, 14.9375°E
G2 – 35.9372°N, 15.0000°E
G3 – 35.7956°N, 14.9825°E
G4 – 35.7156°N, 14.8792°E
G5 – 35.8489°N, 14.6825°E
Zona K
K1 – 35.9739°N, 14.0242°E
K2 – 36.0022°N, 14.0408°E
K3 – 36.0656°N, 13.9692°E
K4 – 36.1356°N, 13.8575°E
K5 – 36.0456°N, 13.9242°E
Zona L
L1 – 35.9856°N, 14.1075°E
L2 – 35.9956°N, 14.1158°E
L3 – 35.9572°N, 14.0325°E
L4 – 35.9622°N, 13.9408°E
Zona M
M1 – 36.4856°N,14.3292°E
M2 – 36.4639°N,14.4342°E
M3 – 36.3606°N,14.4875°E
M4 – 36.3423°N,14.4242°E
M5 – 36.4156°N,14.4208°E
Zona N
N1 – 36.1155°N, 14.1217°E
N2 – 36.1079°N, 14.0779°E
N3 – 36.0717°N, 14.0264°E
N4 – 36.0458°N, 14.0376°E
N5 – 36.0516°N, 14.0896°E
N6 – 36.0989°N, 14.1355°E

(b) Zemljopisne koordinate nekih toĉaka uzduţ izobate od 200 m unutar upravljaĉke
zone od 25 milja
ID Širina
Duljina
1 36.3673°N 14.5540°E
2 36.3159°N 14.5567°E
3 36.2735°N 14.5379°E
4 36.2357°N 14.4785°E
5 36.1699°N 14.4316°E
6 36.1307°N 14.3534°E
7 36.1117°N 14.2127°E
8 36.1003°N 14.1658°E
9 36.0859°N 14.152°E
10 36.0547°N 14.143°E
11 35.9921°N 14.1584°E
12 35.9744°N 14.1815°E
13 35.9608°N 14.2235°E
14 35.9296°N 14.2164°E
15 35.8983°N 14.2328°E
16 35.867°N 14.4929°E
17 35.8358°N 14.2845°E
18 35.8191°N 14.2753°E
19 35.7863°N 14.3534°E
20 35.7542°N 14.4316°E
21 35.7355°N 14.4473°E
22 35.7225°N 14.5098°E
23 35.6951°N 14.5365°E
24 35.6325°N 14.536°E
25 35.57°N 14.5221°E
26 35.5348°N 14.588°E
27 35.5037°N 14.6192°E
28 35.5128°N 14.6349°E
29 35.57°N 14.6717°E
30 35.5975°N 14.647°E
31 35.5903°N 14.6036°E
32 35.6034°N 14.574°E
33 35.6532°N 14.5535°E
34 35.6726°N 14.5723°E
35 35.6668°N 14.5937°E
36 35.6618°N 14.6424°E
37 35.653°N 14.6661°E
38 35.57°N 14.6853°E
39 35.5294°N 14.713°E
40 35.5071°N 14.7443°E
41 35.4878°N 14.7834°E
42 35.4929°N 14.8247°E
43 35.4762°N 14.8246°E
44 36.2077°N 13.947°E
45 36.1954°N 13.96°E

46 36.1773°N 13.947°E
47 36.1848°N 13.9313°E
48 36.1954°N 13.925°E
49 35.4592°N 14.1815°E
50 35.4762°N 14.1895°E
51 35.4755°N 14.2127°E
52 35.4605°N 14.2199°E
53 35.4453°N 14.1971°E

PRILOG VI.
Korelacijska tablica
Uredba (EZ) br. 1626/94
Ĉlanak 1. stavak 1.
Ĉlanak 1. stavak 2. prvi podstavak
Ĉlanak 1. stavak 2. drugi podstavak
Ĉlanak 2. stavci 1. i 2.
Ĉlanak 2. stavak 3.
Ĉlanak 3. stavak 1. prvi podstavak
Ĉlanak 3. stavak 1. drugi podstavak
Ĉlanak 3. stavak 1. podstavak 3 (1a)
Ĉlanak 3. stavak 2.
Ĉlanak 3. stavak 3.
Ĉlanak 3. stavak 4.
Ĉlanak 4.
Ĉlanak 5.
Ĉlanak 6. stavak 1. prvi podstavak i
ĉlanak 6. stavak 2.
Ĉlanak 6. stavak 1. drugi podstavak
Ĉlanak 6. stavak 3.
Ĉlanak 7.
Ĉlanak 8. stavci 1. i 3.
Ĉlanak 8.a
Ĉlanak 8.b
Ĉlanak 9.
Ĉlanak 10.a
Ĉlanak 11.
Prilog I.
Prilog II.
Prilog III.
Prilog IV.
Prilog V. slovo (b)
Sadašnja Uredba
Ĉlanak 1. stavak 1.
Ĉlanak 7., ĉlanak 17. i ĉlanak 19.
Ĉlanak 3.
Ĉlanak 8.
Ĉlanak 13. stavak 5., ĉlanak 17. i ĉlanak
19.
Ĉlanak 13. stavak 1. prvi podstavak i
stavak 5.
Ĉlanak 13. stavak 5., ĉlanak 14. stavci 2.
i 3., ĉlanak 19.
Ĉlanak 4., ĉlanak 13. stavak 9., ĉlanak
13. stavak 10., ĉlanak 19.
Ĉlanak 13. stavak 1. drugi podstavak i
stavak 8. i ĉlanak 19.
Ĉlanak 4., ĉlanak 13. stavak 10. i ĉlanak
19.
Ĉlanak 13. stavci 3. i 7. i ĉlanak 19.
Ĉlanak 7.
Ĉlanak 12 i Prilog II.
Ĉlanak 9. stavci 1. i 2.
Ĉlanak 9. stavak 7., ĉlanak 14. stavci 1. i
3.
Prilog II. Definicije
Ĉlanak 22.
Ĉlanak 15., Prilog III. i Prilog IV.
Ĉlanak 26.
Ĉlanak 27.
Ĉlanak 1. stavak 2.
Ĉlanak 29.
Ĉlanak 32.
Ĉlanak 3. i ĉlanak 4.
Ĉlanak 11., Prilog I. i Prilog II.
Ĉlanak 9. stavci 3., 4. i 5.
Prilog III.
Prilog V.