MKSJ: Suđenje Miloševiću razotkrilo ulogu Beograda u ratovima Lekcije iz sudskog procesa protiv Miloševića za druga suđenja u predmetima ratnih zloč<strong>in</strong>a Suđenje Slobodanu Miloševiću, koje je okončano njegovom smrću prije nego što je bilo moguće donijeti presudu, pružilo je bitne dokaze o ulozi Beograda u vođenju ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuje je <strong>Human</strong> <strong>Rights</strong> Watch u svom izvještaju koji je nedavno objavljen. “Iako Milošević nije osuđen, dokazi koji su izneseni u toku sudskog postupka pokazuju kako je Beograd planirao i upravljao zlim ratovima u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu”, izjavila je Sara Darehshori, viša savjetnica u Programu za međunarodnu pravdu. “Suđenje Miloševiću također pokazuje nač<strong>in</strong> na koji se krivična gonjenja za masovne zloč<strong>in</strong>e koje su poč<strong>in</strong>ili visoki dužnosnici trebaju – ili ne trebaju – ubuduće voditi”. U izvještaju na 76 strana pod nazivom “Preispitivanje dokaza: lekcije iz suđenja Slobodanu Miloševiću”, analizirani su ključni dokazi izvedeni pred raspravnim vijećem, što predstavlja do danas najsveobuhvatniji opis sukoba u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. U izvještaju je zaključeno da je u toku suđenja otkriveno kako su lideri u Beogradu i Saveznoj Republici Jugoslaviji f<strong>in</strong>ansirali ratove; kako su obezbjeđivali materijal hrvatskim i bosanskim Srbima; i kako su <strong>for</strong>mirali adm<strong>in</strong>istrativne i kadrovske strukture kako bi pomogli vojskama hrvatskih i bosanskih Srba. U izvještaju su navedeni mehanizmi od kojih su neki ranije držani u tajnosti, a kojima je Beograd podsticao ratove. Predajom Miloševića Međunarodnom tribunalu za ratne zloč<strong>in</strong>e poč<strong>in</strong>jene na prostoru bivše Jugoslavije u junu 2001. god<strong>in</strong>e stvorene su velike nade i silne kontroverze na prostoru bivše Jugoslavije. Njegovo suđenje bilo je prvo i vjerovatno jed<strong>in</strong>o pred Haškim tribunalom u kojem je ispitana uloga Beograda u sva tri rata. Miloševićeva smrt 11. marta 2006. god<strong>in</strong>e značila je nesretan kraj “suđenja stoljeća” kojim je ogroman broj žrtava ratova na prostoru bivše Jugoslavije lišen konačne presude. Duž<strong>in</strong>a i nač<strong>in</strong> vođenja sudskog postupka su pokrenuli nekoliko pitanja među promatračima procesa, ali je njegov nagli prekid izazvao buru kritika u vezi sa neefikasnošću takvih postupaka, te njihovom održivošću. Mnogi su smatrali da je to kočnica u radu međunarodnih kaznenih sudova. Tribunal se još uvijek bori s tim kako postupati sa optuženima za ratne zloč<strong>in</strong>e koji, kao i Milošević, <strong>in</strong>sistiraju na tome da sami zastupaju svoju odbranu. U izvještaju se analiziraju kritike na račun suđenja saopštenje human rights watch Miloševiću i izvlače se lekcije u vezi sa vođenjem postupka koje su korisne za domaće i međunarodne sudove pred kojima se sudi za ratne zloč<strong>in</strong>e. “Puno toga se može naučiti iz nač<strong>in</strong>a na koji je postupak vođen,” rekla je Darehshori. “Početak suđenja 11 dana nakon što je donesena odluka da se spoje optužnice za zloč<strong>in</strong>e poč<strong>in</strong>jene na Kosovu, u Hrvatskoj i u Bosni u jed<strong>in</strong>stven predmet, ostavio je vrlo negativan efekat.” Među lekcijama za buduća suđenja, o kojima se govori u izvještaju pod nazivom “Preispitivanje dokaza” su i sljedeće: - osigurati adekvatan period prije početka suđenja kako bi se omogućilo efikasno suđenje te suzila pitanja i omogućilo stranama u postupku da se u potpunosti pripreme; - ograničiti optužbe na najteže zloč<strong>in</strong>e i izbjegavati dupliciranje; - ograničiti broj mjesta izvršenja zloč<strong>in</strong>a tokom suđenja visokorangiranim dužnosnicima; - zahtijevati da pravo optuženog da sam zastupa svoju odbranu bude uvjetovano njegovom sposobnošću da ispuni ulogu odbrane i da redovito prisustvuje raspravama; - iako veće korištenje iskaza svjedoka u pisanoj <strong>for</strong>mi može ubrzati postupak, potrebno je voditi računa o tome da promatrači imaju pristup tim iskazima i da mogu pratiti unakrsno ispitivanje. Historijat 24. maja 1999. god<strong>in</strong>e Haški tribunal je optužio Miloševića skupa sa još četvoricom visokih dužnosnika za ratne zloč<strong>in</strong>e i zloč<strong>in</strong>e protiv čovječnosti koje su poč<strong>in</strong>ile jugoslovenske i srbijanske snage pod njihovom komandom na Kosovu, početkom 1999. god<strong>in</strong>e. Među poč<strong>in</strong>jenim zloč<strong>in</strong>ima su ubistva na stot<strong>in</strong>e Albanaca sa Kosova, prisilne deportacije na stot<strong>in</strong>e hiljada ljudi i progon iz rasnih, vjerskih i političkih razloga. Druga optužnica je podignuta protiv Miloševića 8. oktobra 2001. god<strong>in</strong>e za zloč<strong>in</strong>e koje je poč<strong>in</strong>io u Hrvatskoj. Optužnica protiv Miloševića sadrži veliki broj tačaka za ubistva, mučenja, zatvaranja, deportacije i druga okrutna djela poč<strong>in</strong>jena u toku etničkog čišćenja u Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1992. god<strong>in</strong>e. Dana 22. novembra 2001. god<strong>in</strong>e je Tribunal izdao i treću optužnicu protiv Miloševića za zloč<strong>in</strong>e u Bosni. Jedna tačka optužnice se odnosi na genocid, jedna na saučesništvo u genocidu, a 27 tačaka na ratne zloč<strong>in</strong>e i zloč<strong>in</strong>e protiv čovječnosti poč<strong>in</strong>jene tokom rata u Bosni i Hercegov<strong>in</strong>i od 1992. do 1995. god<strong>in</strong>e. Između ostalog, optužbe se odnose i na granatiranje Sarajeva, masovna ubistva na hiljade Bošnjaka u Srebrenici, pri čemu su oba grada bile “sigurne zone” pod zaštitom UN; i koncentracioni logor u Omarskoj. Suđenje po sve tri optužnice počelo je 12. februara 2002. god<strong>in</strong>e i završilo se nakon Miloševićeve smrti 14. marta 2006. god<strong>in</strong>e. 54 hels<strong>in</strong>ška <strong>povelja</strong>, novembar – decembar 2006
Čitaocima i saradnicima želimo srećnu novu 2007. god<strong>in</strong>u Hels<strong>in</strong>ški odbor za ljudska prava u Srbiji i uredništvo “Hels<strong>in</strong>ške povelje” hels<strong>in</strong>ška <strong>povelja</strong>, novembar – decembar 2006 55
Change language