Helsinška povelja - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
Helsinška povelja - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
Helsinška povelja - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
američki izbori<br />
ispitivanja, završio je neslavno. Po mnogim pravnim<br />
tumačenjima izgleda da adm<strong>in</strong>istracija i predsednik nisu<br />
naučili lekciju iz najvećeg skandala tokom rata u Iraku –<br />
dešavanja u zatvoru Abu Graib, i da prostor za arbitrarno<br />
odlučivanje o oštrim tehnikama, a time i zloupotrebe<br />
ostaje otvoren. Zadržana je, naime, mogućnost da vojska<br />
i CIA imaju različite tehnike, što dovodi do konfuzije<br />
u praksi, a preterano agresivno ispitivanje može biti<br />
kvalifikovano kao “manje” kršenje Ženevske konvencije<br />
što ne zavređuje krim<strong>in</strong>alnu odgovornost.<br />
Kada se ovome doda arbitrarni tretman azilanata,<br />
povodom koga je nadležna komisija pri Visokom<br />
komeserijatu za ljudska prava Ujed<strong>in</strong>jenih nacija<br />
(UNHCHR) u Ženevi upitila zahtev za posetu SAD, i<br />
naročito ogromni problemi oko regulisanja statusa 12<br />
miliona ilegalnih imigranata, oko čega se već duže vreme<br />
lome koplja, razmere agende koja uključuje ljudska prava<br />
postaju jasnije.<br />
UČVRŠĆIVANJE CENTRA: Brojnost otvorenih pitanja<br />
nije, međutim, jed<strong>in</strong>i razlog zbog koga se u naredne<br />
dve god<strong>in</strong>e od Kongresa ne mogu očekivati veliki<br />
rezultati. Dom<strong>in</strong>acija izvršne vlasti, a naročito širenja<br />
predsedničkih ovlašćenja zbog rata protiv terora posle 11.<br />
septembra 2001, i konsenzualno odlučivanje u Senatu, ne<br />
ostavljaju previše prostora za efikasno donošenje novih<br />
zakona. Govor senatora Lejhija za sada je najsnažnija<br />
i najkonkretnija izjava povodom predstojeće agende<br />
demokratskog vođstva; međutim, demokrate izabrane<br />
u Predstavnički dom mahom pripadaju društveno i<br />
ekonomski umerenoj, ako ne i konzervativnoj struji<br />
unutar stranke. To znači da oko mnogih stvari u stranci<br />
ne postoji jed<strong>in</strong>stven stav, i da će se unutrašnja borba<br />
za pozicije, trenutno na vrhuncu povodom raspodela<br />
predsedavajućih mesta za brojne kongresne komitete,<br />
nastaviti i povodom profilisanja kongresne agende.<br />
Centristička grupacija demokrata <strong>in</strong>sistira na<br />
zajedničkom radu sa republikancima i, između<br />
ostalog, nesklona je da se distancira od rata od Iraku i<br />
pratećih problema vezanih za borbu protiv terorizma<br />
po sadašnjem modelu. Delom iz uverenja, a delom da<br />
bi izbegli imidž slabića kada je u pitanju nacionalna<br />
bezbednost, kalkulišući i sa predsedničkim i izborima za<br />
Senat 2008. god<strong>in</strong>e, demokrati uglavnom nameravaju da<br />
budu “odgovorni kritičari” koji u manjoj ili većoj meri<br />
zapravo, podržavaju ostanak američkih trupa u Iraku i<br />
druge elemente pristupa ratu protiv terorizma.<br />
Oprezan kurs demonstriran je već prilikom izbora vođe<br />
demokratske već<strong>in</strong>e u Predstavničkom domu, kada je<br />
poslanički klub odbio predlog da to bude Džon Murta, koji<br />
je prvi javno nastupio sa zahtevom da se trupe povuku iz<br />
Iraka smatrajući njihov ostanak neodrživim iz političkih,<br />
vojnih i f<strong>in</strong>ansijskih razloga. U samom Senatu demokrate<br />
zapravo imaju već<strong>in</strong>u samo ako im se pridruži njihov<br />
bivši stranački kolega Liberman, koji je izbore dobio<br />
kao nezavistan kandidat, poznat po vatrenoj podršci<br />
predsedniku Bušu oko Iraka.<br />
VANBUDŽETSKA POTROŠNJA: Uspostavljeno kao<br />
izuzetna mera nakon 11. septembra, ad hoc f<strong>in</strong>ansiranje<br />
vanrednih troškova bezbednosti, uključujući operacije<br />
u Avganistanu i Iraku, postalo je pravilo Bušove<br />
adm<strong>in</strong>istracije. Tako je već više od 400 milijardi dolara<br />
potrošeno mimo redovnog bužeta, uz praktično nimalo<br />
kontrole. Skraćenom procedurom izbegavale su se ne samo<br />
rasprave na matičnim odborima koji treba da odlučuju<br />
o politici, kao što je Odbor za oružane snage, nego se<br />
dopuštalo da M<strong>in</strong>istarstvo odbrane (DOD) tako dobijeni<br />
novac ne vodi kroz standardizovani sistem programiranja,<br />
planiranja i sprovođenja budžeta (PPBES). Štaviše,<br />
Pentagon je došao u poziciju i da vodi spoljnu politiku<br />
suprotno željama Kongresa. Velika novčana sredstva na<br />
raspolaganju i bezbednosni razlozi kao opravdanje, vodili<br />
su naime u situacije da su neke zemlje, kažnjene zbog<br />
nepoštovanja ljudskih prava isključivanjem iz određenih<br />
programa materijalne podrške od strane Kongresa,<br />
sredstva dobijala od Pentagona koji je u te svrhe napravilo<br />
sopstvene programe, pa trenutno postoji čak 19 različitih<br />
programa pomoći vezanih za bezbednost!<br />
Kako u preizbornom programu demokrata, tako i u<br />
nedavno objavljenim preporukama Studijske grupe za Irak,<br />
postoji zahtev da se troškovi rata u Iraku ugrade u redovan<br />
budžet. Dolazeći predsednici odbora za bužet u oba doma<br />
potvrdili su da će zahtevati detaljnije obrazloženje i<br />
<strong>in</strong>tegrisanje ovih troškova u zvaničan budžet. Novi<br />
predsednik odbora u Senatu o tome je već <strong>in</strong><strong>for</strong>misao<br />
novog m<strong>in</strong>istra odbrane, a nastupajući predsednik<br />
odbora u Predstavničkom domu predviđa i saslušanja<br />
o trošenju novca u Iraku pred odborom. Kongresna<br />
kontrola novca tako može biti najsnažniji <strong>in</strong>strument u<br />
rukama demokrata za uticaj na politiku adm<strong>in</strong>istracije<br />
prema Iraku i koliko-toliko povećanje transparentnost<br />
troškova, naročito kada je reč o ustupanju poslova veznih<br />
za rekonstrukciju velikim firmama bez tendera.<br />
DRUGA ŠANSA: U jednoj oblasti ljudskih prava<br />
možda je moguće brzo postići dogovor republikanaca i<br />
demokrata: tretmanu bivših zatvorenika po odsluženju<br />
kazne. Poznate po daleko najvećem procentu zatvorenika<br />
među zapadnim demokratijama, uprkos i dalje široko<br />
praktikovanoj smrtnoj kazni, SAD će tokom 2007. pustiti<br />
na slobodu oko 700.000 zatvorenika – jedan poveći grad.<br />
Međutim, prema postojećem trendu, u roku od tri god<strong>in</strong>e,<br />
dve treć<strong>in</strong>e njih naći će se ponovo iza rešetaka. Kako bi<br />
se ovakva situacija koliko-toliko ublažila, pripremljen<br />
je nacrt zakona kojim se opredeljuje oko sto miliona<br />
dolara za države koje su spremne da razviju programe<br />
za <strong>in</strong>tegraciju bivših zatvorenika u društvo: zakon druge<br />
šanse. Te države bi se obavezale da uk<strong>in</strong>u sve zakone<br />
i propise sa nepotrebnim i nerazumnim preprekama<br />
za bivše zatvorenike, poput one da im je zabranjeno<br />
da dobijaju dozvolu za berberski zanat. Novac bi bio<br />
obezbeđen i za nevlad<strong>in</strong>e organizacije, uključujuči one<br />
bazirane na veri, koje bi postajale mentori povratnicima<br />
na slobodu, a države bi merile u kojoj meri takvi programi<br />
pomažu smenjenju stope povratnika u zatvor.<br />
Radi se o ograničenom setu mera pomoći oko smeštaja,<br />
lečenja zavisnosti i obrazovanja, ali je vrednost ovog<br />
predloga i u tome što simbolički odustaje od pristupa:<br />
zaključajte ih i bacite ključ, odnosno što po prvi put posle<br />
nekoliko decenija nastoji da uč<strong>in</strong>i nesto kako bi život<br />
zatvorenika i bivših zatvorenika bio podnošljiviji.<br />
hels<strong>in</strong>ška <strong>povelja</strong>, novembar – decembar 2006 35