09.01.2014 Views

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>LJUDI</strong> <strong>NA</strong> <strong>MARGINI</strong> (3)<br />

pohaña osnovnu školu, 5 mladih ide u<br />

srednje škole u gradu, a jedno dete u školu<br />

„Dragan Hercog“, za decu sa telesnim<br />

smetnjama koja intelektualno ne zaostaju.<br />

I u ovom Zavodu su nam potvrdili da<br />

imaju problem sa školovanjem mladih koji<br />

imaju vaspitnu meru. Naime, trajanje<br />

vaspitne mere (od 6 meseci do 2 godine)<br />

ne omogućuje kontinuirano pohañanje i<br />

završetak škole. Kako smo već pomenuli,<br />

ovaj problem se mora rešavati na relaciji<br />

više ministarstava (pravde, prosvete i<br />

socijalne politike). Maloletnicima sa<br />

izrečenom vaspitnom merom mora se<br />

omogućiti stručno osposobljavanje dok su u<br />

Zavodu, ali i kad se vaspitna mera ukine ili<br />

istekne. Ukoliko im društvo ne obezbedi<br />

drugi izbor, oni će se ponovo vratiti<br />

kriminalu.<br />

Preporuke<br />

Pružiti mogućnost korisnicima da više participiraju u odreñivanju pravila života i kućnog<br />

reda u Zavodu;<br />

obezbediti sredstva neophodna za opremanje i ureñenje prostora, kako bi se obogatile<br />

aktivnosti i sadržaji rada sa decom na opštem tretmanu, i stvorili uslovi koji nedostaju za<br />

obavljanje kvalitetnog stručnog rada;<br />

podsticati sve zaposlene da primenjuju različite programe i aktivnosti u radu sa<br />

korisnicima;<br />

u saradnji sa nadležnim institucijama na svim nivoima razmotriti mogućnost za postepen<br />

povratak korisnika u društveni život kroz posebne programe i aktivnosti koje će prethoditi<br />

njihovom izlasku („Kuća na pola puta“, profesionalno osposobljavanje uz podršku i dr.).<br />

6. Kontakti sa porodicom i zajednicom<br />

Velike su primedbe na saradnju sa<br />

centrima za socijalni rad, mada ona nije sa<br />

svim centrima istog kvaliteta. Kao<br />

ekstrem, osoblje je navelo primer<br />

predstavnika jednog centra koji je došao u<br />

posetu i pitao: „Koje je moje dete?“<br />

Takoñe, navode da u dokumentaciji<br />

uputnog centra često nedostaje upravo<br />

podatak koji bi eventualno uticao na<br />

odluku da dete ne pripada ovakvoj vrsti<br />

ustanove. Korisnici su potvrdili da ih<br />

centar retko obilazi, da se ne sećaju kada<br />

su poslednji put bili i sl. Kako je ova<br />

saradnja nužna u svim fazama, ona se<br />

procenjuje kao korektna samo tokom<br />

prijema deteta, a kasnije onoliko koliko je<br />

obavezno.<br />

Druga značajna institucija jeste<br />

škola. Kao što je rečeno, prema mišljenju<br />

osoblja srednjoškolci koji dolaze iz<br />

otvorene sredine stvaraju veće probleme<br />

nego korisnici Zavoda. Iako je ovaj<br />

problem potrebno pokrenuti na relaciji sa<br />

Ministarstvom prosvete, sa samim<br />

školskim osobljem saradnja se procenjuje<br />

kao zadovoljavajuća. Ukupno gledajući,<br />

najlošije se procenjuje saradnja sa<br />

nadležnim ministarstvom, jer su tu<br />

očekivanja veća.<br />

Kad je reč o kontaktu sa porodicom,<br />

manja deca (iz PIT) iskazuju snažnu potrebu<br />

za roditeljima, dok je kod starijih ta potreba<br />

manje ispoljena. Osim u slučajevima gde su<br />

porodice visoko disfunkcionalne<br />

(alkoholizam, narkomanija, promiskuitet...),<br />

svaka komunikacija se ohrabruje i smatra<br />

veoma značajnom. Nažalost, tokom prošle<br />

godine je samo 7 štićenika sa opšteg<br />

tretmana imalo kontakte sa porodicom.<br />

Osoblje procenjuje da ima veliku<br />

odgovornost za podsticanje i unapreñenje<br />

odnosa deteta sa porodicom, kao i da bi<br />

njihova uloga u tim kontaktima trebalo da<br />

bude veća: „Najbolji interes deteta je<br />

vraćanje u matičnu porodicu, ako je to<br />

moguće“. Štićenici su u vezi sa ovim bili<br />

prilično otvoreni – neki su odbacili svaku<br />

mogućnost kontakta sa roditeljima i razloge<br />

su nam otvoreno „argumentovali“, dok su<br />

drugi očigledno ostali usamljeni u želji da<br />

održavaju porodične veze. Nekoliko dece<br />

nam je potvrdilo da jednom nedeljno ili<br />

mesečno viñaju porodicu, bilo odlaskom na<br />

vikend, bilo kroz posete roditelja. Ono što<br />

ističu jeste da učestalost ovih kontakata<br />

zavisi od njihovog ponašanja, odnosno da<br />

češće viñanje predstavlja pogodnost –<br />

nagradu. Nama se ovaj vid<br />

74

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!