09.01.2014 Views

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>LJUDI</strong> <strong>NA</strong> <strong>MARGINI</strong> (3)<br />

licencu trenera za akreditovani program<br />

Podsticanje prosocijalnog i prevencija<br />

agresivnog ponašanja mladih, a dva<br />

vaspitača za program Reedukacija<br />

psihomotorike. Smatraju da su im najviše<br />

potrebna znanja iz oblasti psihijatrije, rada<br />

sa lako intelektualno ometenom decom i<br />

socijalne patologije. S obzirom da se<br />

zaposleni u celom sektoru suočavaju sa<br />

ozbiljnim problemima zbog nedovoljnog<br />

znanja i nerazvijenih veština za rešavanje<br />

konkretnih situacija, bilo bi korisno da<br />

država radi na razvijanju svojevrsnih<br />

servisa podrške. Stručna savetodavna<br />

pomoć bi mogla da umanji ogromne<br />

propuste i loš tretman, dok se ne podigne<br />

kompetentnost na zadovoljavajući nivo. U<br />

meñuvremenu, treba nastaviti sa<br />

edukacijom, ali i sa kreiranjem<br />

specijalizovanih programa za kojima se<br />

ukazuje potreba. Mišljenja smo i da sami<br />

zaposleni moraju da pokažu više<br />

inicijative, jer stručno usavršavanje ne<br />

mora uvek da bude „organizovano“, već<br />

zavisi i od želje pojedinca da radi na sebi.<br />

Poput drugih kolega, i zaposleni u<br />

ovom Zavodu smatraju da je previše<br />

administrativnih obaveza koje ih ponekad<br />

sprečavaju da se kvalitetnije bave<br />

neposrednim radom sa decom. I<br />

prekovremeni rad nije regulisan, ni u smislu<br />

jasne obaveze za sve zaposlene, ni u odnosu<br />

na nadoknadu. Svi procenjuju da su izloženi<br />

visokom nivou i velikom broju stresnih<br />

situacija, te da država i društvo nedovoljno<br />

cene njihov posao. Smatraju da „više<br />

instance“ ne brinu o deci koja su smeštena u<br />

Zavodu: „Mi ne radimo sa životinjama i<br />

majmunima, mi radimo sa decom! Njihova<br />

prava su ista i u Beogradu, i u Knjaževcu“.<br />

Osoblje navodi da su duže od 15 godina<br />

uslovi ekstremno loši, ništa nije ulagano u<br />

Zavod i uvek postoje neki drugi prioriteti...<br />

Apatija i depresija su veoma prisutne kod<br />

zaposlenih u socijalnoj zaštiti. Očigledno je,<br />

takoñe, da je sindrom „izgaranja“ daleko<br />

više prisutan u malim sredinama i<br />

ustanovama, gde su se umorili i oni najveći<br />

optimisti i borci. Bez obzira na brojne<br />

faktore koji su uzrokovali takvo stanje, to je<br />

problem kome se mora posvetiti<br />

odgovarajuća pažnja. Prvenstveno zbog<br />

korisnika koji ne dobijaju adekvatnu pomoć<br />

i zaštitu, ali i zbog mlañih kadrova, koji<br />

dolaskom u ustanovu poput ove, lako i brzo<br />

gube početni entuzijazam i ostaju trajno<br />

uskraćeni za profesionalno iskustvo i<br />

napredovanje.<br />

Preporuke<br />

Prvenstveno podsticati osoblje na profesionalno usavršavanje;<br />

razvijati programe obuke koji odgovaraju na aktuelne potrebe prakse i obezbediti<br />

kontinuiranu saradnju sa konsultantskim timovima;<br />

poboljšati uslove života i rada osoblja;<br />

pojednostaviti administrativne obaveze i obezbediti kompjutere i drugu opremu koja će<br />

unaprediti komunikaciju i doprineti efikasnijem radu osoblja;<br />

preduzeti adekvatne mere za prevenciju sindroma izgaranja zaposlenih;<br />

podsticati stručnu komunikaciju i razmenu iskustava ljudi iz prakse meñusobno, i sa<br />

relevantnim institucijama oko pitanja i dilema u vezi sa reformskim procesima.<br />

4. Medicinska nega<br />

Zdravstvena zaštita štićenicima<br />

Zavoda je obezbeñena u Domu zdravlja u<br />

Knjaževcu, dok se specijalistički pregledi<br />

obavljaju u Knjaževcu i Nišu. Saradnja sa<br />

zdravstvenim ustanovama je uglavnom<br />

dobra, ali zaposleni imaju utisak da decu<br />

nerado prihvataju kada je neophodna<br />

hospitalizacija – tada ih otpuštaju ranije ili<br />

šalju u drugu zdravstvenu ustanovu. Za<br />

psihijatrijske probleme ustanova se obraća<br />

institutima za mentalno zdravlje u Nišu i<br />

Beogradu, čiju saradnju ocenjuju lošom. Do<br />

pre godinu dana plaćali su neuropsihijatra<br />

koji je u Zavod dolazio jednom nedeljno. S<br />

obzirom da je on jedini u gradu, za štićenike<br />

je mogao da odvoji samo tri sata što je<br />

smatrao nedovoljnim da bi adekvatno pratio<br />

svako dete. Naime, zaposleni procenjuju da<br />

trećina dece ima potrebu „za nekom vrstom<br />

psihološko-psihijatrijske pomoći“.<br />

Prema zvaničnoj evidenciji,<br />

zdravstveni profil dece u Zavodu je u<br />

59

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!