09.01.2014 Views

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>LJUDI</strong> <strong>NA</strong> <strong>MARGINI</strong> (3)<br />

Preporuke<br />

Pojačati psihoterapeutski rad sa štićenicima kroz sadržaje koji su za njih prihvatljivi i<br />

zanimljivi (radionice, grupni rad, psihodrama, i sl.);<br />

omogućiti štićenicima sticanje dodatnih znanja iz oblasti prevencije i očuvanja<br />

zdravlja, posebno za rizične oblasti (upotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola, prekomerna<br />

upotreba tableta i veštačkih proteina, seksualna aktivnost i dr.);<br />

podići nivo kompetencije stručnog osoblja kroz usvajanje novih pristupa u tretmanu<br />

socijalno devijantnih ponašanja, kao i u jačanju antistresnih odbrambenih mehanizama;<br />

poboljšati kvalitet ishrane kroz veću raznovrsnost i mogućnost izbora, uz obavezno<br />

konsultovanje sa štićenicima.<br />

5. Sadržaji i organizacija rada sa korisnicima<br />

Većina trenutnih štićenika je u<br />

Zavodu duže od godinu dana. Kako nam je<br />

rečeno, oni koji su u Zavodu sa izrečenom<br />

vaspitnom merom uglavnom su počinili<br />

krivična dela krañe, teške krañe,<br />

razbojništva, silovanja i nasilničkog<br />

ponašanja. Ranije su imali čak i<br />

maloletnike koji su počinili ubistvo. Od tri<br />

štićenika koji su bez vaspitne mere,<br />

dvojica su „čista socijala“, kako tvrde<br />

zaposleni, odnosno, nemaju delinkventsku<br />

strukturu već njihovi poremećaji u<br />

ponašanju proizilaze isključivo iz loše<br />

socioekonomske pozicije. Treći je još u<br />

Zavodu, jer nema gde da ode, i uz to, još<br />

pohaña školu iako ima 19 godina i ne bi<br />

trebalo da bude u ustanovi. Interesantan je<br />

podatak, ali ne i nelogičan, da gotovo svi<br />

dolaze iz domova za decu bez roditeljskog<br />

staranja, ili su na mlañem uzrastu već bili<br />

u Zavodu u Beogradu. Kao što smo rekli,<br />

ima dece sa složenim, kombinovanim<br />

smetnjama u razvoju, a smeštaj u ovakav<br />

tip ustanove za većinu njih nije prvi put. U<br />

takvim okolnostima, za zaposlene je veliki<br />

problem i kako sačuvati štićenike jedne od<br />

drugih.<br />

Kada je reč o smeštaju mladih, s<br />

obzirom da većina ima izrečenu vaspitnu<br />

meru, više nego u drugim ustanovama<br />

pažnja pri odluci o smeštaju deteta se<br />

usmerava i na vrstu krivičnog dela,<br />

recidivizam i sl. Uvidom u relevantnu<br />

dokumentaciju, u prisustvu svih članova<br />

tima i uputnog Centra, donosi se odluka o<br />

smeštaju i donosi opšti plan zaštite. U<br />

periodu adaptacije, koji traje od jednog do<br />

tri meseca, vaspitači svoju ulogu ne vide<br />

kao značajnu. Smatraju da u principu<br />

nema problema oko adaptacije: „... ako ga<br />

jači ne prihvataju, on će sa slabijima“, „...<br />

ako novopridošli poznaje nekog od dece, iz<br />

istog su mesta – onda je mnogo lakše“.<br />

Ovakve izjave bi razumeli da su od strane<br />

korisnika, ali iz uloge profesionalaca one<br />

dovode u pitanje pravo maloletnika na<br />

adekvatnu zaštitu i stručnu pomoć pri<br />

uklapanju u grupu i zavodski režim života.<br />

Individualni plan zaštite se radi uz<br />

učešće štićenika, koji ga dobijaju u pisanoj<br />

formi. Plan sadrži sve informacije koje se<br />

tiču štićenika, sem nekih podataka za koje se<br />

proceni da mogu da povrede dete (npr.<br />

osetljivi podaci o roditeljima). Osoblje je<br />

dobro uočilo značaj učešća štićenika u<br />

kreiranju, a ne samo sprovoñenju sadržaja:<br />

„Sve u čemu oni učestvuju, pokazuje se kao<br />

mnogo bolje i daje pozitivne rezultate“.<br />

Kako navode, meñu pojedinim starijim<br />

vaspitačima ima otpora takvom pristupu.<br />

Osoblje uglavnom primenjuje<br />

individualni oblik rada, a po potrebi i grupne<br />

sastanke na kojima se diskutuje o tekućim<br />

problemima mladih u ustanovi ili van nje.<br />

Već tri godine Zavod sarañuje sa<br />

nevladinom organizacijom Društvo za<br />

zaštitu i unapreñenje mentalnog zdravlja<br />

dece i omladine iz Niša, čiji volonteri<br />

dvaput nedeljno organizuju kreativne<br />

radionice (modelarstvo, likovna sekcija,<br />

izrada nakita) u koje se mladi rado<br />

uključuju.<br />

Kada je reč o školovanju, većina<br />

korisnika je niskog obrazovnog nivoa,<br />

odnosno, kalendarski uzrast se ne poklapa sa<br />

školskim. Jedan broj (8) pohaña odeljenja za<br />

osnovno obrazovanje odraslih, dok većina<br />

ide u srednju stručnu (15), odnosno školu<br />

mode i lepote (2). Trogodišnja Srednja<br />

mašinsko-tehnička škola je zapravo<br />

odeljenje u okviru Zavoda i trenutno ima<br />

smer za varioce i bravare. Nastava je<br />

51

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!