Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>LJUDI</strong> <strong>NA</strong> <strong>MARGINI</strong> (3)<br />
Preporuke<br />
Jasno definisati koncept transformacije ustanove, kako u odnosu na zbrinjavanje dece bez<br />
roditeljskog staranja, tako i u odnosu na otvorene oblike socijalne zaštite, i u skladu sa tim<br />
izvršiti promene u unutrašnjoj organizaciji rada;<br />
obezbediti sredstva i podsticati osoblje na profesionalno usavršavanje iz oblasti koje se<br />
odnose na probleme sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu i za koja su im<br />
potrebna dodatna znanja;<br />
poboljšati uslove rada i obezbediti mere za povećanje ugleda struke;<br />
podsticati saradnju i razmenu iskustava ljudi iz prakse meñusobno i sa relevantnim<br />
institucijama oko pitanja i dilema u vezi sa reformskim procesima, kako bi se smanjio<br />
stres i podigla samosvesnost osoblja.<br />
4. Medicinska nega<br />
Zdravstvena zaštita štićenika<br />
Doma za decu i omladinu „Duško<br />
Radović“ se u potpunosti sprovodi preko<br />
lokalnih zdravstvenih ustanova. Dom<br />
najčešće koristi usluge dispanzera koji se<br />
nalazi u neposrednoj blizini, čiji im<br />
pedijatar izlazi ususret i kada je reč o<br />
starijoj deci. Stariji su, inače, vezani za<br />
školski dispanzer i preko njega su<br />
organizovani i sistematski pregledi. U<br />
hitnim slučajevima koriste se i usluge<br />
Hitne medicinske pomoći sa kojom takoñe<br />
postoji dobra saradnja. Budući da Niš ima<br />
veliki univerzitetski i klinički centar,<br />
specijalistički pregledi i eventualne<br />
hospitalizacije ne predstavljaju problem.<br />
U ustanovi kao vaspitač radi i<br />
osoba koja je završila srednju medicinsku<br />
školu i ranije radila na radnom mestu<br />
medicinske sestre, dok je to mesto<br />
postojalo u ustanovi. Zbog medicinskog<br />
iskustva često je angažovana na<br />
obavezama u vezi sa zdravstvenim<br />
aspektom života u Domu. U vreme naše<br />
posete u Domu je bila i inspektorka<br />
Ministarstva zdravlja. Kako nam je rečeno,<br />
razlog njene posete je bio ponovni nadzor,<br />
s obzirom da je u prethodnoj inspekciji<br />
naložila kontinuiran, periodični angažman<br />
pedijatra i neuropsihijatra. Problem sa<br />
kojim se ovaj Dom suočio (ali i sve druge<br />
ustanove socijalne zaštite), je nastao zbog<br />
kolizije zakonskih propisa. Naime,<br />
ustanove socijalne zaštite do skoro su<br />
obezbeñivale neophodne lekarske usluge<br />
na bazi ugovora, pa je stupanje na snagu<br />
propisa o dodatnom radnom angažmanu<br />
lekara dovelo do konfuzije na obe strane.<br />
Iako su u meñuvremenu pronañene<br />
odgovarajuće solucije, bilo bi dobro da<br />
različita ministarstva ubuduće sinhronizuju<br />
rad, naročito kada se zakonski propisi ili<br />
nova praksa reflektuju na položaj i prava<br />
osetljivih grupa stanovništva.<br />
Kao što je i propisano, sva deca pri<br />
prijemu u ustanovu stižu sa medicinskom<br />
dokumentacijom koja obuhvata zdravstveni<br />
karton i overenu zdravstvenu knjižicu.<br />
Potom se karton odnosi u Dom zdravlja –<br />
dispanzer kome dete pripada. U ustanovi se<br />
nalazi samo medicinska dokumentacija tipa<br />
otpusnih lista i specijalističkih izveštaja, i<br />
ona stoji u dosijeu. Izuzev jedne 17-godišnje<br />
devojke koja boluje od artritisa, nema<br />
drugih slučajeva hroničnih oboljenja.<br />
Lekovi se, inače, čuvaju u sobama vaspitača<br />
koji su i zaduženi za njihovu podelu, a u<br />
svesku za evidenciju se beleži kada je lek<br />
dat. Po savetu inspektorke biće promenjen<br />
način voñenja evidencije u nešto pregledniji,<br />
tabelarnog tipa za svako dete posebno. Nije<br />
nam poznato da li, i u kojoj meri nadzor<br />
Ministarstva zdravlja obuhvata opšte<br />
zdravstveno stanje dece. Meñutim, mnoga<br />
su nam se požalila na loš kvalitet ishrane,<br />
što se može uzeti s rezervom imajući u vidu<br />
da deca često ne vole odreñenu hranu. Veći<br />
problem je to što su nam poverili da su često<br />
gladni, i da retko dobijaju voće. Iako su<br />
uključeni u sastavljanje jelovnika, smatraju<br />
da su doručak i večera slabi i jednolični.<br />
Zbog toga se dešavalo da neka deca noću<br />
obiju magacin, ali se ukradena hrana podeli<br />
sa ostalima. Osoblje je potvrdilo da je bilo<br />
provala, ali nijednom rečju nisu pomenuli<br />
mogućnost da se kraña hrane dešava zato što<br />
je neko gladan, već im je to bio argument da<br />
objasne sa koliko „problematičnom“ decom<br />
rade.<br />
28