09.01.2014 Views

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

LJUDI NA MARGINI (3)

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>LJUDI</strong> <strong>NA</strong> <strong>MARGINI</strong> (3)<br />

štićenike može da dovede u ponižavajući<br />

položaj. Primera radi, sistem nagrañivanja<br />

i kažnjavanja kroz broj kontakata sa<br />

porodicom predstavlja povredu prava dece<br />

i maloletnih prestupnika i ne sme se<br />

koristiti kao sredstvo motivacije. Činjenica<br />

da se i takvi metodi koriste u praksi<br />

ukazuje na nemoć osoblja, ali i na potpunu<br />

nezainteresovanost države i društva. Pri<br />

takvom stanju stvari, odbačeni i<br />

stigmatizovani, štićenici Zavoda nemaju<br />

veliki izbor, niti ozbiljnu šansu da<br />

promene svoje ponašanje.<br />

U okviru sadržaja i organizacije<br />

rada sa decom i mladima, želimo da<br />

istaknemo još jedan, izuzetno važan aspekt<br />

za čije loše funkcionisanje odgovornost<br />

snosi isključivo država. Radi se o<br />

školovanju i stručnom osposobljavanju.<br />

Kod većine korisnika kalendarski i školski<br />

uzrast su u velikom raskoraku. Pored toga<br />

što se nameće pitanje zbog čega je to tako<br />

i zašto je izostala odgovarajuća reakcija<br />

nadležnih, ni trenutne pozicije dece i<br />

pristup obrazovanju nisu isti za sve. Tako<br />

su neka deca i dalje van školskog sistema,<br />

neka idu u specijalne ili eksperimentalne<br />

škole, neka su u redovnim osnovnim i<br />

srednjim školama, a retko čak i na<br />

univerzitetima. Pretpostavljamo da je<br />

slična situacija i u drugim domovima<br />

širom Srbije, zbog čega je neophodno<br />

zajedničko delovanje ministarstava<br />

socijalne politike i obrazovanja kako bi se<br />

svoj deci omogućilo odgovarajuće<br />

školovanje. Ovo je jedno od osnovnih<br />

dečjih prava i, ujedno, velika obaveza<br />

države.<br />

U zavodima je situacija još teža.<br />

Osim ogromnog kašnjenja u školovanju,<br />

mnogi štićenici su van školskog sistema ili<br />

su prinuñeni da ga napuste kad im se<br />

izrekne vaspitna mera upućivanja u<br />

vaspitnu ustanovu. Pri tom, prema Zakonu<br />

o maloletnicima vaspitna mera može da<br />

traje od 6 meseci do 2 godine, što<br />

onemogućuje kontinuirano pohañanje i<br />

završetak bilo koje škole. Vaspitna mera<br />

se može i ukinuti i zameniti drugom, što<br />

dodatno otežava pristup obrazovanju.<br />

Mada je Zakon imao u vidu ovakve<br />

situacije, on nije ponudio precizna i<br />

obavezujuća rešenja što je neminovno<br />

vodilo anarhičnom postupanju u praksi.<br />

Ovaj problem se mora rešavati na relaciji<br />

više ministarstava (pravde, prosvete i<br />

socijalne politike). Deci sa izrečenom<br />

vaspitnom merom se mora omogućiti<br />

stručno osposobljavanje dok su u Zavodu,<br />

ali i kad se vaspitna mera ukine ili istekne.<br />

Na pomenutim institucijama je obaveza da<br />

pronañu adekvatna rešenja i obezbede<br />

školovanje ili drugi oblik stručnog<br />

osposobljavanja svim maloletnicima.<br />

Komunikacija sa porodicom i<br />

zajednicom je, takoñe, bolna tačka u svim<br />

ustanovama. Uvažavajući činjenicu da su<br />

mnoge porodice disfunkcionalne u meri da<br />

ugrožavaju interes deteta, zbog čega se<br />

njihovi meñusobni kontakti ne dozvoljavaju<br />

od strane nadležnih centara za socijalni rad,<br />

iskustvo zaposlenih u ustanovama svedoči<br />

da je na tom planu potrebno znatno veće<br />

angažovanje svih koji se bave zaštitom dece.<br />

Nepostojanje adekvatne saradnje ustanova i<br />

uputnih centara oko primene različitih<br />

pristupa u radu sa porodicom i drugim<br />

osobama važnim u životu korisnika,<br />

višestruko je sporna i sa negativnim<br />

posledicama. Mada pretpostavljamo da je<br />

namera bila drugačija, višedecenijska praksa<br />

je kontakte sa prirodnim okruženjem<br />

korisnika smeštenih u raznim socijalnim<br />

ustanovama prepustila isključivo centrima<br />

za socijalni rad. Suočeni sa prevelikim<br />

obimom posla, nedostatkom kadrova i<br />

materijalnih uslova, centri su vremenom<br />

ovaj deo posla krajnje formalizovali i<br />

obesmislili. Na drugoj strani, socijalne<br />

ustanove koje su u neposrednom i<br />

svakodnevnom kontaktu sa korisnicima,<br />

olako i voljno su zapostavile ovaj važan<br />

aspekt života svojih štićenika i dodatno ih<br />

uskratile za najvažniji podsticaj socijalnog i<br />

emocionalnog razvoja. Tokom rada na ovom<br />

projektu, samo u nekoliko slučajeva smo<br />

naišli na primer funkcionalne saradnje<br />

ustanova i centara, i aktivan odnos ustanove<br />

u podsticanju i unapreñivanju kontakata<br />

svojih korisnika sa primarnom zajednicom.<br />

S obzirom na to da je kontakt sa<br />

roditeljima od izuzetnog značaja za razvoj<br />

dece, smatramo da bi sistemskim merama,<br />

pre svega, trebalo pružiti mnogo značajniju<br />

pomoć i podršku onim porodicama i<br />

roditeljima koji mogu da prevaziñu teškoće i<br />

nastave da brinu o detetu. Ukoliko je to iz<br />

bilo kog razloga nemoguće, ili nije dobro za<br />

dete, svakako da je dobra alternativa i<br />

smeštaj deteta u odgovarajuću hraniteljsku<br />

9

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!