helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
aspolaže svim njegovim ovlašćenjima u punom obimu. Drugo pitanje odnosi se na učešće Narodne skupštine u postupku odlučivanja o proglašenju vanrednog stanja. U konkretnom slučaju postavlja se pitanje da li je dovoljno samo obavestiti Narodnu skupštinu o proglašenju vanrednog stanja ili je bilo potrebno da se na osnovu Ustava 41 Narodna skupština sastane u zasedanje i bez poziva? 4. Dejstvo odluke o proglašenju vanrednog stanja Pred Ustavnim sudom osporena je ustavnost teritorijalnog dejstva odluke o proglašenju vanrednog stanja. Sporno pitanje bilo je da li se vanredno stanje može proglasiti na celoj teritoriji ili samo na delu teritorije Republike. Odgovor na pitanje koje je predmet spora zahteva da se posebno razmotre dve grupe pravnih pravila, a koje ukazuju na kontradiktornost odredbi koje uređuju ovo pitanje, a koje su sadržane u pravnim propisima različite pravne snage. Prva grupa obuhvata propise donete u Republici Srbiji. To su Ustav Republike Srbije i Zakon o merama za slučaj vanrednog. Između Ustava Srbije i Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja postoji nesklad u uređivanju ove materije. Neusklađenost među navedenim propisima značna je za interpretaciju teritorijalnog dejstva odluke o proglašenju vanrednog stanja. Dikcija člana 2 stav 1 Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja, kada je u pitanju teritorijalno dejstvo odluke o uvođenju vanrednog stanja, razlikuje se od one koju sadrži Ustav Srbije. Zakon govori o “proglašenju vanrednog stanja na delu teritorije Republike Srbije”, dok Ustav govori o ugrožavanju određenih vrednosti (bezbednost Republike, slobode i prava čoveka i građanina ili rad državnih organa) “na delu teritorije Republike.” 42 Način na koji je ovo pitanje uređeno traži jezičku interpretaciju odredbi kako bi se odgovorilo na postavljeno pitanje, pa bi u tom pogledu pomoć poznavalaca jezika dobrodošla. Drugi problem je nesklad između Zakona o odbrani i Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja. 41 Videti član 90 stav 4 Ustava Republike Srbije. 42 Videti član 83 stav 1 tačka 8 Ustava Republike Srbije. 126 Zakon o odbrani uređuje kao osnovno pravilo da se “neposredna ratna opasnost, ratno stanje ili vanredno stanje (podvuka M. Pajvančić) proglašavaju za celu zemlju.” 43 To je, dakle, osnovno pravilo. Zakon dopušta i izuzetak od osnovnog pravila i propisuje mogućnost da se vanredno stanje proglasi na delu teritorije. 44 Zakon o merama za slučaj vanrednog stanja utvrđuje da se vanredno stanje proglašava “na delu teritorije Republike.” 45 Njegove odredbe nisu u skladu ni sa odredbama Zakona o odbrani koji se, nakon usvajanja Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora primenjuje i u državi članici, u onim pitanjima koja čine nadležnost države članice. I nadalje naši ustavni dokumenti i zakoni pate od istovrsnih slabosti – pravnih praznina, kontradiktornih rešenja i međusobne neusklađenosti, što zahteva naknadne interpretacije i svakako ne doprinosi stabilizovanju institucija i pravnoj sigurnosti građana. U konkretnom slučaju, nesklad između dva pomenuta zakona, po našem mišljenju, moguće je otkloniti primenom odredbe Zakona o odbrani i otklanjanjem jezičke nejasnoće koja postoji između odredbe Ustava Republike Srbije 46 i Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja. 47 5. Neka terminološka razjašnjenja Naposletku, još samo napomena o terminologiji koja se koristi kada se definiše status ljudskih prava u vreme vanrednog stanja. Pakt o građanskim i političkim pravima koristi termin "odstupanje". 48 Ustavna povelja o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama koristi istovetan termin. 49 U Ustavu Republike Srbije koristi se termin "ograničenje". 50 Zakon o merama za slučaj vanrednog stanja koristi samo termin "ograničenje". 51 U Naredbi o posebnim merama koje se 43 Videti član 5 stav 1 Zakona o odbrani. 44 Videti član 5 stav 2 Zakona o odbrani. 45 Videti član 2 stav 1 Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja. 46 Videti član 83 stav 1 tačka 8 Ustava Republike Srbije. 47 Videti član 2 stav 1 Zakona o marama za slučaj vanrednog stanja. 48 Videti član 4 Pakta o građanskim i političkim pravima. 49 Videti član 6 Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama. 50 Videti član 83 stav 1 tačka 7 Ustava Republike Srbije. 51 Videti član 6 Zakona o merama za slučaj vanrednog stanja. 127
primenjuju u vreme vanrednog stanja koristi se više termina: "ograničenje", 52 "zabrana", 53 "ukidanje". 54 I ovaj primer je samo jedna slika naših propisa. Terminološke nejasnoće u tako važnom domenu ustavnog sistema kakav predstavlja status ljudskih prava u vreme vanrednog stanja nisu samo bezazlena omaška, već mogu imati neposredne posledice po pravnu sigurnost i status osnovnih ljudskih prava. Zato bi i terminologiju valjalo uskladiti sa standardima u ovoj oblasti. Naš odgovor na dva pitanja koja su predmet osporavanja pred Ustavnim sudom glasio bi da je predlog za donošenje odluke o proglašenju vanrednog stanja potekao od ovlašćenog predlagača kao i da je ona mogla imati dejstvo na celoj teritoriji Republike Srbije. ODLUKA O VOJVOĐANSKOJ AKADEMIJI NAUKA 1 (Ustavnost Odluke Skupštine AP Vojvodine kojom je obrazovana Vojvođanska akademija nauka) 52 Npr. u tački 1 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za slučaj vanrednog stanja. 53 Npr. u tačkama 7, 8 i 9 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za slučaj vanrednog stanja. 54 Npr. u tački 6 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za slučaj vanrednog stanja. 128 U referatu sudije izvestioca, u delu IV postavljena su četiri pitanja za koja je zatraženo mišljenje. U svom prilogu daću svoj odgovor na tri pitanja koja su postavljena u referatu sudije izvestioca. Prvo pitanje odnosi se na oblasti u kojima se prostire nadležnost Autonomne pokrajine Vojvodine. Prema Ustavu, i Zakonu o utvrđivanju određenih nadležnosti autonomne pokrajine, autonomna pokrajina raspolaže određenim nadležnostima u oblastima obrazovanja, kulture i umetnosti, ali ne i u oblasti nauke. Potpuni odgovor na postavljeno pitanje zahteva da se u razmatranje uključi i Zakon o javnim službama, na koja se sudija izvestilac u referatu poziva koji dopušta osnivanje ustanova i u oblasti nauke (čl. 3 st. 3) od strane autonomne pokrajine (čl. 4), kao i Zakon o naučno istraživačkoj delatnosti (čl. 6) koji precizira institucije u oblasti nauke. Statutom AP Vojvodine (npr. čl. 2 i čl. 11) ustanovljene su i neke od nadležnosti u oblasti nauke, vezane za naučni razvoj, ali se bliže ne precizira šta sve obuhvata "staranje o naučnom razvoju", izuzev donošenja "programa naučnog razvoja". Ukoliko bi se rukovodili navedenim izvorima zaključak bi bio da autonomna pokrajina nema precizno uređene nadležnosti u oblasti nauke. Nedovoljna preciznost navedenih odredbi zaista dopušta mogućnost različite interpretacije, pa i različitih odgovora na postavljeno pitanje. Interpretacija može biti restriktivna. Ukoliko bi se prihvatio restriktivni pristup moglo bi se zaključiti da Skupština APV svojom odlukom ne bi mogla obrazovati Akademiju kao naučnu ustanovu, ali bi mogla 1 Mišljenje izneto na konsultativnoj sednici Ustavnog suda Republike Srbije, održanoj 2. XI 2004. godine. 129
- Page 13 and 14: građana u vreme vanrednog stanja,
- Page 15 and 16: ustavni sud (član 124 stav 1 tačk
- Page 17 and 18: predviđenih za njihovo usklađivan
- Page 19 and 20: ustavnog rešenja ilustrujemo prime
- Page 21 and 22: suda) dodatno otežavaju primenu pr
- Page 23 and 24: prelazak granice, 51 svojinska prav
- Page 25 and 26: primer: vojnici na odsluženju vojn
- Page 27 and 28: Drugo polazište Ustavnog suda koje
- Page 29 and 30: proglašenja u Saveznoj skupštini
- Page 31 and 32: izbora predsednika SCG donese zakon
- Page 33 and 34: član 35 Ustavne povelje državne z
- Page 35 and 36: posmatrati u drugom svetlu. U pravn
- Page 37 and 38: institucije državne zajednice poka
- Page 39 and 40: međusobno neusklađeni. Boluju od
- Page 41 and 42: isteka mandata, može smatrati lega
- Page 43 and 44: samo da uredi postupak izbora i opo
- Page 45 and 46: izbora konstituisane izborne komisi
- Page 47 and 48: mogućnost opoziva predsednika Repu
- Page 49 and 50: Republike Ustav nije uredio, premda
- Page 51 and 52: Koja pravna pravila treba uzeti u o
- Page 53 and 54: toga, i u većinskim izbornim siste
- Page 55 and 56: - Bugarska: Ustav Bugarske garantuj
- Page 57 and 58: evropskih država u kojima se posla
- Page 59 and 60: USTAVNOST ODLUKE O PROGLAŠENJU VAN
- Page 61 and 62: 2. Definicija vanrednog stanja Odgo
- Page 63: 3. Da li je predlog za proglašenje
- Page 67 and 68: kritičkih analiza aktuelnog ustava
- Page 69 and 70: - Bliže se određuje priroda i kar
- Page 71 and 72: Inkompatibilnost državnih i javnih
- Page 73 and 74: Tradicionalne odredbe osnovnih nač
- Page 75 and 76: počiva takav koncept države i pos
- Page 77 and 78: izričito garantuje neposredna usta
- Page 79 and 80: osnovnih prava, u ustavnom sistemu.
- Page 81 and 82: opšteprihvaćenim principima među
- Page 83 and 84: 3. Sistem i oblici zaštite ljudski
- Page 85 and 86: i odugovlačenja, pravo na delotvor
- Page 87 and 88: 1. Osnovni pristup ljudskim pravima
- Page 89 and 90: nisu naišli na odjek u tadašnjem
- Page 91 and 92: nadležnim organima za otklanjanje
- Page 93 and 94: zaštite i unapređenja ljudskih pr
- Page 95 and 96: 1. Odredbe o pravima pripadnika nac
- Page 97 and 98: U osnovnim odredbama Ustava Srbije
- Page 99 and 100: jednakost građana u pravima i duž
- Page 101 and 102: Pažljiviji uvid u predložene nacr
- Page 103 and 104: 5.1 Prava koja u identičnom obliku
- Page 105 and 106: je "poštovanje ljudskih prava svih
- Page 107 and 108: najvećim delom implementirani u us
- Page 109 and 110: "Model Ustava Srbije", Forum Iuris-
- Page 111 and 112: Peto, slobodu odlučivanja o rađan
- Page 113 and 114: 4. Predlozi za novi ustav Republike
primenjuju u vreme vanrednog stanja koristi se više term<strong>in</strong>a: "ograničenje", 52<br />
"zabrana", 53 "ukidanje". 54<br />
I ovaj primer je samo jedna slika naših propisa. Term<strong>in</strong>ološke<br />
nejasnoće u tako važnom domenu ustavnog sistema kakav predstavlja status<br />
ljudskih prava u vreme vanrednog stanja nisu samo bezazlena omaška, već<br />
mogu imati neposredne posledice po pravnu sigurnost i status osnovnih<br />
ljudskih prava. Zato bi i term<strong>in</strong>ologiju valjalo uskladiti sa standardima u<br />
ovoj oblasti.<br />
Naš odgovor na dva pitanja koja su predmet osporavanja pred<br />
Ustavnim sudom glasio bi da je predlog za donošenje odluke o proglašenju<br />
vanrednog stanja potekao od ovlašćenog predlagača kao i da je ona mogla<br />
imati dejstvo na celoj teritoriji Republike Srbije.<br />
ODLUKA O<br />
VOJVOĐANSKOJ AKADEMIJI NAUKA 1<br />
(Ustavnost Odluke Skupšt<strong>in</strong>e AP Vojvod<strong>in</strong>e kojom je obrazovana<br />
Vojvođanska akademija nauka)<br />
52<br />
Npr. u tački 1 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za slučaj<br />
vanrednog stanja.<br />
53<br />
Npr. u tačkama 7, 8 i 9 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za<br />
slučaj vanrednog stanja.<br />
54<br />
Npr. u tački 6 Naredbe o posebnim merama koje se primenjuju za slučaj<br />
vanrednog stanja.<br />
128<br />
U referatu sudije izvestioca, u delu IV postavljena su četiri pitanja za<br />
koja je zatraženo mišljenje. U svom prilogu daću svoj odgovor na tri pitanja<br />
koja su postavljena u referatu sudije izvestioca.<br />
Prvo pitanje odnosi se na oblasti u kojima se prostire nadležnost<br />
Autonomne pokraj<strong>in</strong>e Vojvod<strong>in</strong>e.<br />
Prema Ustavu, i Zakonu o utvrđivanju određenih nadležnosti<br />
autonomne pokraj<strong>in</strong>e, autonomna pokraj<strong>in</strong>a raspolaže određenim<br />
nadležnostima u oblastima obrazovanja, kulture i umetnosti, ali ne i u oblasti<br />
nauke. Potpuni odgovor na postavljeno pitanje zahteva da se u razmatranje<br />
uključi i Zakon o javnim službama, na koja se sudija izvestilac u referatu<br />
poziva koji dopušta osnivanje ustanova i u oblasti nauke (čl. 3 st. 3) od strane<br />
autonomne pokraj<strong>in</strong>e (čl. 4), kao i Zakon o naučno istraživačkoj delatnosti<br />
(čl. 6) koji precizira <strong>in</strong>stitucije u oblasti nauke. Statutom AP Vojvod<strong>in</strong>e (npr.<br />
čl. 2 i čl. 11) ustanovljene su i neke od nadležnosti u oblasti nauke, vezane za<br />
naučni razvoj, ali se bliže ne precizira šta sve obuhvata "staranje o naučnom<br />
razvoju", izuzev donošenja "programa naučnog razvoja". Ukoliko bi se<br />
rukovodili navedenim izvorima zaključak bi bio da autonomna pokraj<strong>in</strong>a<br />
nema precizno uređene nadležnosti u oblasti nauke. Nedovoljna preciznost<br />
navedenih odredbi zaista dopušta mogućnost različite <strong>in</strong>terpretacije, pa i<br />
različitih odgovora na postavljeno pitanje.<br />
Interpretacija može biti restriktivna. Ukoliko bi se prihvatio<br />
restriktivni pristup moglo bi se zaključiti da Skupšt<strong>in</strong>a APV svojom odlukom<br />
ne bi mogla obrazovati Akademiju kao naučnu ustanovu, ali bi mogla<br />
1<br />
Mišljenje izneto na konsultativnoj sednici Ustavnog suda Republike Srbije,<br />
održanoj 2. XI 2004. god<strong>in</strong>e.<br />
129