helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
helsinške sveske 22 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
sudovi kada odlučuju o izbornim sporovima; u kom se postupku odlučuje o<br />
verifikaciji mandata poslanika i sl.<br />
- Otvoreno je i pitanje da li je primena nekih <strong>in</strong>stituta pravne zaštite<br />
izbora i izbornog prava uopšte praktično moguća, s obzirom na uslove<br />
propisane za primenu tog <strong>in</strong>stituta. 40<br />
Npr. <strong>in</strong>stitut ustavne žalbe pred Saveznim Ustavnim sudom.<br />
- Nejasno je koji subjekti raspolažu pravom pokretanja izbornih<br />
sporova. Da li su to samo subjekti čije pravo u izborima je neposredno<br />
povređeno ili ovim pravom raspolaže svaki birač kao osnovni subjekt<br />
izbornog prava.<br />
Npr. Savezni propis pravo legitimacije u izbornom sporu koncipira<br />
načelno šire (svaki birač) dok je republički propis restriktivniji.<br />
- U postupku rešavanja o izbornim sporovima nije dosledno<br />
obezbeđen pr<strong>in</strong>cip ravnopravnosti stranaka u postupku, kako s obzirom na<br />
momenat u kome stiču pravo da sudeluju u radu organa za sprovođenje<br />
izbora, tako i s obzirom na jednake mogućnosti da se koriste <strong>in</strong>stitutima<br />
pravne zaštite izbornog prava u postupku odlučivanja o izbornom sporu.<br />
Npr: predstavnici podnosilaca izbornih lista koji stiču pravo da<br />
sudeluju u radu izbornih komisija tek nakon što ispune zakonom propisane<br />
uslove, objektivno nisu u mogućnosti da saznaju za eventualne povrede<br />
izbornog prava ili postupka izbora, koje su nastale do momenta njihovog<br />
uključivanja u rad izborne komisije; strani na čiju štetu je usvojen prigovor<br />
od strane izborne komisije u postupku odlučivanja o povredi izbornog prava<br />
ili postupka izbora, nije data mogućnost da se koristi nekim od raspoloživih<br />
pravnih sredstava u takvom slučaju.<br />
Ogled 6.<br />
KRŠENJE USTAVA PODZAKONSKIM PRAVNIM AKTIMA<br />
Podzakonski pravni akti mogu biti predmet ocene ustavnosti. Otuda<br />
sledi da povreda ustava može biti izazvana i aktima podzakonskog<br />
karaktera. Specifičnu grupu podzakonskih akata predstavljaju uredbe vlade.<br />
Na osnovu generalnog ustavnog ovlašćenja 41 ili ovlašćenja sadržanog u<br />
40<br />
Dr D. Stojanović: Ustavno sudstvo i zaštita sloboda i prava građana, Pravni<br />
život br. 12/1995. str. 185; S. Bajić: Ibidem.<br />
41<br />
Član 99 stav 1 tačka 4 Ustava SRJ i član 90 stav 1 tačka 2 Ustava Republike<br />
Srbije.<br />
42<br />
zakonima vlada donosi uredbe "za izvršavanje zakona". 42 Ustav određuje<br />
prirodu uredaba koje se donose u cilju izvršavanje zakona i služe<br />
izvršavanju zakona.. Ovako određena pravna priroda uredaba vlade upućuje<br />
na zaključak da se uredbama ne mogu meritorno uređivati društveni odnosi<br />
koji se meritorno uređuju zakonima. Utoliko pre se uredbom ne može<br />
uređivati ustavna materija, niti se uredbom mogu menjati ili suspendovati<br />
ustavne norme. Uprkos ovom načelnom stavu pravni sistem u SRJ pruža i<br />
ovakve primere.<br />
Primer koji ilustruje ovaj vid kršenja ustava je Uredba o merama<br />
f<strong>in</strong>ansijske discipl<strong>in</strong>e u izvršavanju obaveza u 1998. god<strong>in</strong>i, 43 koju je donela<br />
Vlada Republike Srbije. Postupak ocene ustavnosti ove Uredbe <strong>in</strong>iciran je od<br />
strane brojnih subjekata, pa je uredba stavljena van snage novom uredbom<br />
koju je Vlada donela samo nekoliko nedelja kasnije. 44 U roku od samo dve<br />
nedelje, koliko je primenjivana, ova Uredba je doživela brojna osporavanja<br />
od strane predstavnika pravne struke 45 , a u praksi je izazvala pometnju u<br />
platnom prometu, prometu nepokretnosti i prometu motornih vozila i<br />
ugrozila opštu pravnu sigurnost građana.<br />
Uredbom je povređeno više odredaba Ustava SRJ.<br />
1. Uredba je doneta pozivom na generalno ovlašćenje Vlade da<br />
donosi uredbe, 46 ali se pri tome izašlo iz okvira generalnog ovlašćenja vlade<br />
da donosi uredbe, budući da to ovlašćenje obuhvata samo uredbe "za<br />
izvršavanje zakona," 47 a ne i ovlašćenje za donošenje uredaba kojima se<br />
meritorno uređuje zakonska materija.<br />
2. Donoseći Uredbu o merama f<strong>in</strong>ansijske discipl<strong>in</strong>e, Vlada<br />
Republike Srbije povredila je načelo supremacije saveznog Ustava i saveznih<br />
zakona nad ustavima i zakonima federalnih jed<strong>in</strong>ica, jer je svojom uredbom<br />
uredila pitanja koja, prema izričitim odredbama Ustava SRJ predstavljaju<br />
domen zakonodavne nadležnosti federacije. To su oblasti: obligacionih<br />
odnosa, 48 osnova svoj<strong>in</strong>sko – pravnih odnosa, 49 bezbednosti saobraćaja, 50<br />
42<br />
Član 99 stav 1 tačka 4 Ustava SRJ i član 90 stav 1 tačka 2 <strong>in</strong> f<strong>in</strong>e Ustava<br />
Republike Srbije.<br />
43<br />
Službeni glasnik Republike Srbije br. 2 od 5. II 1998.<br />
44<br />
Uredba je doneta 20. II 1998.<br />
45<br />
Dr J. Salma: O nezakonitim elementima Vlad<strong>in</strong>e Uredbe o "f<strong>in</strong>ansijskoj<br />
discpl<strong>in</strong>i", Glasnik advokatske komore Vojvod<strong>in</strong>e, br. 3\98 str. 103.<br />
46<br />
Član 2 tačka 2 Zakona o Vladi Republike Srbije.<br />
47<br />
Član 90 stav 1 tačka 2 Ustava Republike Srbije.<br />
48<br />
Član 77 stav 1 tačka 5 Ustava SRJ.<br />
49<br />
Član 77 stav 1 tačka 5 Ustava SRJ.<br />
50<br />
Član 77 stav 1 tačka 5 Ustava SRJ.<br />
43