Radio HRS 2/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS 2/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS 2/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
praktièna elektronika<br />
Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG<br />
Izrada tiskanih ploèica fotopostupkom<br />
Od ideje do realizacije nekoga elektronièkog<br />
sklopa u opisu se èesto<br />
izostavlja izrada tiskane ploèice. Veæina<br />
konstruktora taj dio ne smatra zanimljivim,<br />
niti osobito važnim.<br />
Iako se izrada èini vrlo jednostavnom,<br />
na putu do gotove tiskane ploèice postoje<br />
mnogi sitni detalji koji mogu pokvariti<br />
konaèan rezultat ili izradak uèiniti neupotrebljivim.<br />
U literaturi sam èesto nalazio<br />
na kratke upute koje su uglavnom toène,<br />
ali bez nekih važnih detalja. Kako se veæ<br />
dugi niz godina bavim konstruktorskim<br />
radom odluèio sam opisati postupak koji<br />
primjenjujem, kako bih pomogao drugim<br />
radioamaterima-konstruktorima u izradi<br />
kvalitetne tiskane ploèice, bez višestrukoga<br />
ponavljanja postupka.<br />
Izrada jednostranih ploèica<br />
Pri izrezivanju materijala za tiskanu<br />
ploèicu obavezno uzeti nadmjeru od<br />
10 mm po širini i duljini ploèice. Kao<br />
primjer uzmimo dimenzije gotove ploèice<br />
100 mm × 80 mm. Materijal za izradu<br />
takve ploèice izrezat æemo na dimenziju<br />
110 mm × 90 mm. Srh od rezanja obavezno<br />
odstraniti finom turpijom i napraviti<br />
blagu kosinu na svim rubovima, kako<br />
bi foto-lak mogao lakše otjecati s<br />
površine bakra.<br />
Površina bakra mora biti potpuno<br />
èista. Nalaze li se i najmanji tragovi masnoæe<br />
ili druge neèistoæe na površini<br />
bakra, foto-lak neæe prekriti takva mjesta<br />
i neæe ih zaštititi od jetkanja. Površina<br />
se najjednostavnije èisti tvrdom gumicom<br />
za brisanje u kojoj se nalaze sitna<br />
zrnca pijeska. Kao najbolje pokazale su<br />
se bijelo-sive TOZ gumice ili crvenoplave<br />
Pelikan gumice br. 40. Ako je<br />
površina bakra jako oksidirala, taj sloj<br />
oksida potrebno je odstraniti prije<br />
èišæenja gumicom. Za to je najbolje<br />
sredstvo s pijeskom, kao što je popularni<br />
vim. Materijal prebacite 1/3 preko ruba<br />
stola i odozdo obuhvatite palcem lijeve<br />
ruke s jedne, a ostalim prstima s druge<br />
strane. Èišæenjem zapoènite od gornjeg<br />
lijevog kuta kratkim potezima gumicom.<br />
Povremeno èistite i samu gumicu. Za<br />
èišæenje upotrijebite èistu i suhu pamuènu<br />
krpu. Strogo pazite da gumica ili<br />
krpa ne doðu u dodir s bilo kakvom<br />
masnoæom. Nakon èišæenja površinu ne<br />
dodirujte prstima, a obavezno je i<br />
završno poliranje, koje je najbolje izvesti<br />
papirnom maramicom (dobro æe<br />
poslužiti i presaviti mekani troslojni WC<br />
papir). Na tako pripremljenu površinu<br />
bakra prskanjem nanesite tanak sloj<br />
foto-laka. Ako je temperatura okoline<br />
viša od 25 °C lak se prebrzo suši, pa je<br />
sloj nejednolike debljine. U takvim sluèajevima<br />
preporuèujem hlaðenje laka na<br />
temperaturu oko 10 °C. Obavezno je<br />
centrifugiranje laka. To je najjednostavnije<br />
izvesti na preraðenom gramofonu,<br />
kojem je poveæan broj okretaja tanjura<br />
s 45 okretaja na oko 120 okretaja u<br />
minuti. Za tu namjenu su osobito pogodni<br />
gramofoni s istosmjernim motorom i<br />
remenskim prijenosom. Ploèicu prièvrstite<br />
za tanjur gramofona samoljepivom<br />
trakom na dva dijagonalna vrha.<br />
Centrifugirajte je oko 15 minuta i zatim<br />
sušite na sobnoj temperaturi barem 24<br />
sata. Sušenje možete skratiti na oko<br />
dva sata ako povisite temperaturu<br />
ploèice na 60 °C. Pri sušenju ploèicu<br />
zaštitite od svjetla, jer je veæ i dijelom<br />
osušen lak osjetljiv na svjetlo. Ako se ne<br />
bavite intenzivno konstruktorskim radom<br />
i ne trebate veæe kolièine tiskanih ploèica,<br />
preporuèujem kupovinu veæ oslojenih<br />
materijala. Nešto su skuplji, ali zato<br />
bitno skraæuju vrijeme izrade, jer izbjegavate<br />
najzahtjevniji dio postupka.<br />
Za kvalitetno osvjetljavanje potreban<br />
je dobar izvor svjetlosti. Ništa manje<br />
važan nije niti predložak na kome je<br />
otisnut konaèan izgled tiskane ploèice.<br />
Predložak mora biti potpuno neproziran<br />
tamo gdje æe biti površine bakra. Djelom<br />
propustan predložak rezultirat æe površinama<br />
bakra koje su prepune sitnih<br />
rupica, a vodovi su istanjeni i puni prekida.<br />
Predložak je najbolje otisnuti na<br />
paus-papir ili foliju, na kvalitetnom tintnom<br />
ili laserskom pisaèu. Prije konaènog<br />
otiska isprobajte razne opcije koje<br />
su ponuðene u pogonskom programu<br />
pisaèa. Osvjetljavati je najbolje za vedra<br />
sunèana dana, jer je svjetlost Sunca<br />
najbolji izvor ultraljubièastoga zraèenja<br />
(UV) na koje je osjetljiv foto-lak. Dovoljno<br />
je osvjetljavati oko 90 sekunda. Kako<br />
Sunèeva svjetlost nije uvijek na raspolaganju,<br />
dobro je imati prièuvni izvor svjetla.<br />
Najboljim se po karakteristikama i po<br />
cijeni pokazao reflektor s halogenom<br />
žaruljom od 500 W. Na udaljenosti oko<br />
30 cm od tiskane ploèice dovoljno je<br />
osvjetljavati 6 minuta, a rezultat je slièan<br />
kao da ste osvjetljavali na Sunèevoj<br />
svjetlosti. Predložak centrirajte tako da<br />
sa svih strana ostane rub od 5 mm i<br />
pokrijte obiènim staklom ili još bolje<br />
pleksi-staklom debljine 4 mm. Vrlo je<br />
važno da izmeðu laka i predloška ne<br />
ostane praznina. To se može dogoditi<br />
ako materijal za tiskanu ploèicu nije<br />
ravan ili paus-papir zbog velike kolièine<br />
tinte nabubri.<br />
Nakon ovog dijela na red dolazi kemija.<br />
U plastiènu bocu od 5 dL nalijte oko<br />
3 dL mlake vode. Oprezno dodajte male<br />
kolièine kaustiène sode (NaOH) i<br />
prièekajte dok se u potpunosti ne otopi u<br />
vodi. Prodaje se u trgovinama elektronièkim<br />
komponentama pod nazivom<br />
Razvijaè za foto-lak. Tek nakon otapanja<br />
možete dodati novu kolièinu. Kontrolirajte<br />
temperaturu kako preburna kemijska<br />
reakcija ne bi previše zagrijala otopinu.<br />
Kada otopina postane blago zamuæena,<br />
a otapanje razvijaèa postane jako dugo,<br />
došlo je do zasiæenja i treba prestati s<br />
dodavanjem nove kolièine sode. U plastiènu<br />
posudicu (najbolje su posude za<br />
razvijanje fotografija) nalijte hladne vode<br />
(koliko je potrebno da ploèica bude u<br />
potpunosti prekrivena vodom). Prije uranjanja<br />
ploèice dodajte oko 2% otopine<br />
razvijaèa, od ukupne kolièine vode u<br />
posudi. Dobro promiješajte i tek nakon<br />
toga uronite jedan rub (onaj "višak"<br />
materijala od 5 mm širine). Ako razvijanje<br />
laka nije poèelo, izvadite ploèicu i<br />
dodajte novu kolièinu otopine razvijaèa.<br />
Promiješajte i pokušajte ponovno. Zasiæenost<br />
razvijaèem je dovoljna kada<br />
nakon desetak sekunda po uranjanju<br />
ploèice poène razvijanje laka. Preostalu<br />
kolièinu otopine razvijaèa dobro zatvorite<br />
i spremite za kasniju upotrebu. Èuvajte<br />
je na tamnom i hladnom mjestu. Pazite<br />
da razvijanje nije prebrzo jer to može<br />
oštetiti i lak na mjestima gdje æe ostati<br />
vodovi. Nakon razvijanja ploèicu dobro<br />
isperite vodom. Sušenje nije potrebno,<br />
jer je još preostao jedan "mokri" postupak,<br />
a to je jetkanje viška bakra. Za<br />
jetkanje se najèešæe upotrebljava otopina<br />
željeznoga klorida, poznata i pod<br />
trgovaèkim nazivom feriklorid, ili otopina<br />
solne kiseline u koncentraciji od 18% i<br />
vodikovog peroksida (hidrogena) u koncentraciji<br />
30%. Otopina feriklorida je<br />
manje agresivna i kod jetkanja ne dolazi<br />
do razvoja plinova. Postupak je nešto<br />
sporiji, posebno ako je otopina upotrijebljena<br />
nekoliko puta. Ako jetkate<br />
otopinom kiseline i hidrogena, miješajte<br />
ih u odnosu pet dijelova kiseline i jedan<br />
dio hidrogena, s tim da hidrogen dodajete<br />
u kiselinu. Nemojte pripremati veæu<br />
kolièinu od potrebne, jer aktivnost hidrogena<br />
slabi s vremenom. Ako ste pripremili<br />
premalu kolièinu otopine, možete je<br />
"osvježiti" dodavanjem male kolièine<br />
hidrogena. Kada otopina promijeni boju<br />
u zelenu, a jetkanje je vrlo sporo, došlo<br />
je do zasiæenja bakrom i ako jetkanje<br />
nije dovršeno, potrebno je pripremiti<br />
novu kolièinu otopine. Jetkanje ovim postupkom<br />
obavezno radite na otvorenom<br />
prostoru, jer dolazi do razvoja otrovnih<br />
plinova. Nakon jetkanja ploèicu dobro<br />
12 www.hamradio.hr<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> – 2/20<strong>06</strong>