Radio HRS 2/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez

ISSN 1330-0407 

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA 

godište 15. Broj 2 (115) ožujak 2006. 

cijena 15 kuna 

TEME BROJA: 

 

 

Predstavljena knjiga “Radiokomunikacije” 

Superquagi 12. el. – preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz 

Rezultati Kupa Jadrana 2005. 

 

 

DX ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0X 

Hrvatski radioamateri u “Godini Nikole Tesle”

Neka se čuje 

KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijska 

rješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja za 

poduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo program 

ERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i široki 

izbor radijskih komunikacija za amatersku i profesionalnu 

upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik i 

distributer priznatoga japanskog proizvođača 

radiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD. 

Nudimo vam: 

● profesionalne radijske postaje i pribor, 

● radioamaterske radijske postaje i pribor, 

● stabilizirane ispravljače, antene, antenske 

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, 

● savjetujemo kod kupnje opreme, prodano 

blago servisiramo s originalnim 

rezervnim dijelovima. 

daleko! 

KV in multiband postaje: 

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlazna 

snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravljačem, 

dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej i 

mnogo drugih funkcija; 

FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode, 

fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM, 

SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK. 

FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja: 

KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosna 

radiostanica; 

FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TX 

područja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnika 

je 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM, 

FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK; 

pravi ”biser” među QRP radiostanicama. 

VHF-UHF POSTAJE 

Mobilne postaje 

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijska 

područja: 29,50,144,430 MHz; 

FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja: 

2m/70 cm; 

FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm; 

FT-2800, 2 m, TX - 65 W; 

FT-1500, 2 m, TX - 50 W. 

Ručne postaje 

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m; 

VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm; 

VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70 

cm. 

Dodatna oprema: 

ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo. 

Servis zagarantiran u garancijskom 

i po isteku garancijskog roka. 

KT rad-cro 0106 

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj 

tel.: +386 (0)4 28 00 450 

fax: +386 (0)4/28 00 455 

tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422 

tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417 

www.kron-telekom.si, info@kron-telekom.si 

FT-8900 FT DX - 9000

nakladnik 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12, p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Web: www.hamradio.hr 

Uredništvo i administracija: 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12 

p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 

Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Glavni urednik 

dr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ 

zjakob@lzmk.hr 

Zamjenik glavnog urednika 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, 

zmaticic@inet.hr 

Urednièki kolegij 

Vijesti iz HRS-a 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A 

9a6a@hamradio.hr 

Mate Botica, dip.ing., 9A4M 

9a4m@hamradio.hr 

Elektronika za mlade 

mr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL 

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr 

IARU 

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY 

zeljko.ulip@ina.hr 

Elektronika 

Antun Dretviæ, 9A3PX 

9a3px@hamradio.hr 

KV aktivnosti 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

zmaticic@inet.hr 

Diplome 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 

9a9r@hamradio.hr 

IOCA program 

Emir Mahmutoviæ, prof., 9A6AA 

emir-9a6aa@inet.hr 

UKV aktivnost 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

9a4fw@hamradio.hr 

Digitalne komunikacije 

Branko Plazaniæ, dipl.ing., 9A3PM 

9a3pm@hamradio.hr 

CW aktivnost 

Milan Drliæ, 9A2WJ 

milan.drlic@zg.htnet.hr 

DX i QSL info 

Krešimir Kovarik, 9A5K 

kresimir.kovarik@getro.hr 

Informiranje i mali oglasi 

Ljiljana Božak, 9A5BL 

9a0hrs@hamradio.hr 

Lektorica 

Tihana Nakomèiæ, 9A6PBT 

tihanakom@net.hr 

Tehnièki urednik 

Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

9a4rv@hamradio.hr 

Uvodnik 

Poštovani prijatelji radioamateri, 

zahvaljujem vam što ste svojom pretplatom podržali naš trud i nastojanje da Radio 

HRS bude još kvalitetniji. 

Dosadašnja ureðivaèka ekipa postigla je svoj maksimum, te smo zbog toga nastojali 

angažirati još širi krug suradnika. Bivši glavni urednik èasopisa Radio HRS, dr. sc. Zvonimir 

Jakoboviæ, 9A2RQ, pokrenuo ga je 1992. godine u vrlo teškim okolnostima u kojima 

je bila naša domovina, te se trudio da svojim iskustvom i znanjem pomogne u njegovu 

izdavanju. Kao idejni zaèetnik i glavni urednik izdao je 102 broja. Nakon što nas je prije 

dvije godine zamolio da ga privremeno oslobodimo dužnosti glavnog urednika zbog privatnih 

obaveza, odazvao se na naš poziv i ponovo preuzeo mjesto glavnog urednika. 

Svojim golemim iskustvom i znanjem pomoæi æe nam u zajednièkom poslu oko preureðenja 

èasopisa. Dosadašnji glavni urednik, Zlatko Matièiæ, 9A2EU, preuzeo je mjesto 

zamjenika glavnog urednika i možemo oèekivati da æe taj dvojac zajednièkim snagama 

napraviti bitan pomak u poveæanju kvalitete. Veæ na prvom sastanku ureðivaèkog kolegija 

novi/stari glavni urednik iznio je niz novih ideja i prijedloga koji æe sigurno bitno 

doprinijeti poveæanju kvalitete. Time æemo sigurno proširiti i krug pretplatnika, ali iziæi 

i na tržište. Htjeli bismo da se èasopis "probije" u knjižare, škole, susjedne države i 

svugdje gdje ima potencijalnih radioamatera. 

Takoðer smo pokrenuli suradnju s predstavnicima wireless mreže i našli zajednièki 

interes i za suradnju. Veæinom se radi o mladima koji se bave raèunarskom tehnologijom, 

ali koji za svoje sustave koriste i dio našega frekvencijskog spektra. Jedini put 

legalizacije tih mreža je ukljuèivanje u radioamaterske strukture, polaganje ispita za 

radioamatere i legalizacija èvorova i vlastite opreme. Time bi se uveo red u wireless 

sustav, koristile bi se frekvencije koje su za to i namijenjene, te bi sustavi bili u skladu 

sa zakonom. Sadašnja situacija je veæinom ilegalna jer korisnici wirelessa koriste dijelove 

našega frekvencijskog spektra, koji je, prema preporukama IARU-a, namijenjen za 

naše satelitske komunikacije. Osim toga, zahvaljujuæi dobicima antena koje koriste, 

snaga veæine èvorova i korisnika prelazi zakonom dopuštenih 100 mW ERP-a. Zbog 

toga smo u pregovorima s predstavnicima wireless mreža nastojali privuæi sve zainteresirane 

za tu tehnologiju u radioklubove i pomoæi im u nastojanju da kao licencirani 

radioamateri ostvare svoja prava, ali i obaveze. Daljnji razvoj suradnje s korisnicima 

wirelessa bit æe objavljen u ovom èasopisu, kao i na našim web stranicama. 

Nadam se da æete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i 

zadovoljstvo svih èlanova HRS-a. Pozivam sve radioamatere na suradnju i pomoæ 

novom ureðivaèkom kolegiju èasopisa. 

Hrvatski radioamaterski savez 

predsjednik 

mr.sc. Petar Milièiæ, 9A6A 

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini. 

Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju. 

Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike 

Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 

532-03-3/04-02. 

Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

Tisak: PRIUS, Medarska 69, Zagreb 

Naklada: 1 200 primjeraka 

Poštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb. 

Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 kn 

Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn 

Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn 

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura 

Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura 

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna: 

Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 

2360000-1101561569 

poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. 

Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kod 

Zagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756 

(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) 

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.) 

Predsjednik HRS-a: 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr 

Dopredsjednik HRS-a: 

Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr 

Tajnik HRS-a: 

Vladimir Severinac, 9A6ISV 

Administrativni tajnik: 

Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr 

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a: 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr 

Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, zmaticic@inet.hr 

Miljenko Moroviæ, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr 

Branko Pavlakoviæ, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr 

Stjepan Španiæ, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr 

Nadzorni odbor HRS-a: 

Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr 

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com 

Biserko Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr 

Sud èasti HRS-a: 

Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr 

Antun Jelèiæ, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr 

Boris Jugoviæ, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 

Radio HRS – 2/2006 

www.hamradio.hr 3

SADRŽAJ 

Teslin transformator – iz postave u Tehnièkom muzeju 

u Zagrebu (foto Ivan Luèiæ) 

str. 5 

str. 9 

str. 15 

str. 30 

str. 37 

Uvodnik .......................................................................................................... 3 

Predstavljena knjiga Radiokomunikacije ........................................................ 5 

Jesensko izdanje ham sajmova Pordenone i Udine ........................................ 6 

Elektronika za mlade – 13. nastavak .............................................................. 7 

Elektronièki voltmetar .................................................................................... 9 

Izrada tiskanih ploèica fotopostupkom ........................................................ 12 

Prilagodba Icoma IC-V100 za paketni radio ................................................ 13 

Jednostavne VHF/UHF Yagijeve antene ...................................................... 15 

Superquagi 12 el. – preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz ............................ 19 

Pravila KV natjecanja .................................................................................... 23 

Rezultati KV natjecanja ................................................................................ 25 

"Otoci naši, lijepi vrti morem plivajuæi" ...................................................... 27 

DX-ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0X ...................................................... 29 

Hrvatski radioamateri u "Godini Nikole Tesle" ............................................ 30 

Kako radi QSL ured? .................................................................................... 32 

Diplome ........................................................................................................ 33 

Opet novi IRC kupon .................................................................................... 35 

Pravila UKV natjecanja ................................................................................ 36 

Rezultati UKV natjecanja ............................................................................ 37 

9A150NT - NA1SS congratulations... .......................................................... 37 

ARRL EME 2005 natjecanje ........................................................................ 38 

Ivanèica na – 15 °C! ...................................................................................... 39 

Prva EME veza 9A – HB9 na 432 MHz ...................................................... 39 

Nove snage u amaterskoj radiogoniometriji Radiokluba "Arena – Pula" iz Pule .. 40 

DX i QSL info .............................................................................................. 41 

9A TOPBAND lista ...................................................................................... 41 

Mali HAM oglasi .......................................................................................... 42 

4 www.hamradio.hr 

Radio HRS – 2/2006

vijesti iz HRS-a 

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 

Predstavljena 

knjiga 

Radiokomunikacije 

U 

Zagrebu, 18. sijeènja, u velikoj dvorani Hrvatske zajednice 

tehnièke kulture Hrvatski radioamaterski savez i 

tvrtka Kigen, predstavili su knjigu Radiokomunikacije, autora 

dipl. ing. Mladena Zadre, te koautora dipl. ing. Ante Botice, 

dr. sc. Draška Marina i ing. Vladimira Štancla. Uz radioamatere 

zainteresirane za ovaj dogaðaj, autore knjige, te jednog 

od njenih recenzenata, dr. sc. Zvonimira Jakoboviæa, predstavljanju 

su nazoèili i gosti: Krešo Antonoviæ (Ministarstvo mora, 

turizma, prometa i razvitka), Vesna Lendiæ-Kasola (Ministarstvo 

znanosti, obrazovanja i športa), Nikola Kovaè, Dubravko 

Žagar, Nada Doljanin, Alen Štefanac i Goran Šimac (svi iz 

Agencije za telekomunikacije), Dubravko Malviæ (Hrvatska 

zajednica tehnièke kulture) i dipl. ing. Nenad Lihtar (tvrtka 

Kigen). 

Nakon uvodnih rijeèi moderatora ovoga skupa i recenzenata, 

dr. sc. Z. Jakoboviæa, o uspjesima koje je Hrvatski radioamaterski 

savez postigao zadnjih godina govorio je njegov 

predsjednik, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A, s posebnim naglaskom 

na poveæanje broja èlanova Saveza i uspjesima na meðunarodnom 

planu. Osvræuæi se na sadržaj ove knjige, Milièiæ je 

napomenuo da su recenzenti ovoga hvalevrijednoga priruènika 

naši vrhunski struènjaci i radioamateri, dr. sc. Zvonimir 

Jakoboviæ, 9A2RQ, i mr. sc. Željko Ulip, 9A2EY. 

Kao što je u Uvodu knjige napisao, gosp. Milièiæ je i ovom 

prigodom istaknuo da "danas u Hrvatskoj imamo oko 2 500 

radioamatera i nadamo se da æe ovaj priruènik bitno poveæati 

Zaslužni za ovaj uspjeh: autor, koautori, recenzent, izdavaè... 

broj licenciranih radioamatera u našoj zemlji. Sva su poglavlja 

usklaðena s hrvatskim i meðunarodnim propisima, normama i 

preporukama te s programom HAREC (Europski usklaðeni 

ispitni program), što omoguæuje hrvatskim radioamaterima 

pogodnosti meðunarodnog sporazuma za korištenje licence 

CEPT." Rekao je da je ovo prvi rad ovakve vrste u izdanju 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza od osamostaljenja i 

ukljuèenja u Svjetsku radioamatersku udrugu. "Knjiga æe 

pomoæi predavaèima u radioklubovima da prenesu ovo gradivo 

naprednim 

radioamaterima 

koji se 

spremaju 

za polaganje 

A 

razreda, ali 

i poèetnicima 

koji 

se tek kane 

baviti ovim 

Dipl. ing. Mladen Zadro, autor-voditelj predstavljene knjige 

hobijem želeæi položiti P razred. Ovo je trajno vrijedan izvor 

informacija potrebnih u radioamaterskom radu", kazao je 

gosp. Milièiæ. 

Gosp. Nenad Lihtar, direktor izdavaèke kuæe Kigen, zadovoljan 

postignutim rezultatom, istaknuo je uspješnu suradnju s 

èelnim ljudima Hrvatskog radioamaterskog saveza. "Ova knjiga 

je izvrsna podloga za obrazovanje mladih ljudi, temeljem 

koje æe oni stjecati znanja i nova iskustva. Rijetko gdje kao 

ovdje, i profesionalci i amateri mogu dobiti pouzdane podatke, 

primjerice o štetnom djelovanju tzv. neionizirajuæeg zraèenja 

na naš biosvijet ili fizikalnim svojstvima radio-valova..." 

"Ocijenili smo da je rukopis toliko vrijedan da bi ga bilo šteta 

ne tiskati u ovakvom obliku, jer do sada za radioamatere postoji 

vrlo skroman broj knjiga iz podruèja radiokomunikacija", 

rekao je dr. sc. Jakoboviæ, recenzent ove knjige. Naglasio je 

da se, usklaðujuæi materijal sa svim našim i meðunarodnim 

propisima, posebna pozornost posvetila izboru hrvatskoga 

strukovnog nazivlja djelujuæi i na taj naèin edukativno na mlaðe 

naraštaje. 

Govoreæi o knjizi Radiokomunikacije, èiji je autor-voditelj, 

Mladen Zadro, dipl. ing. elektrotehnike, smatra da autori vrlo 

èesto nemaju objektivno mišljenje o svojim uradcima, te da 

nisu pozvani da o njima govore. No, ipak, on smatra da knjiga 

predstavlja solidno štivo koje æe dobro doæi mnogima zainteresiranima 

za ovo podruèje tehnike. I njemu je vrlo važna èinjenica 

da je ovo djelo usklaðeno s mnogobrojnim propisima. 

Nazoène je u ime gostiju pozdravio gosp. Krešo Antonoviæ, 

dipl. ing., naèelnik Odjela telekomunikacija pri Ministarstvu 

mora, turizma, prometa i razvitka. I on smatra da je rijeè o vrlo 

uspjelom radu: "Knjiga je na nivou sveuèilišnog udžbenika po 

sadržaju, ilustracijama i tisku. To i ne èudi jer je radioamaterizam 

jedini zakonom priznati hobi, što zorno govori njegovoj 

jedinstvenosti. Teško se bilo gdje drugdje mogu naæi ovako 

sažeti elementi kao u ovoj knjizi..." 

Na kraju je sve nazoène, u ime domaæina Hrvatske zajednice 

tehnièke kulture, pozdravio Dubravko Malviæ, njen glavni 

i odgovorni urednik: "Moramo priznati da je Hrvatski radioamaterski 

savez naša svakako najuspješnija èlanica. Knjiga 

Radiokomunikacije veliki je uspjeh te smo na nju i mi ponosni. 

Dobro poznajemo izdavaèku djelatnost te možemo sa sigurnošæu 

reæi da je ovo jedan od 5 - 6 ovakvih projekata u Europi. 

Zbog toga ne trebamo biti preskromni. Ovo je važan dogaðaj: 

dobili smo vrijedno djelo i toga trebamo biti svjesni!" 


www.hamradio.hr 5

vijesti iz HRS-a 

Možemo zakljuèiti da su svi složili u jednome: rijeè je jedinstvenom, 

praktiènom štivu namijenjenom radioamaterima i 

svima koji to žele i namjeravaju postati, svim ljubiteljima 

radiotehnike koji žele ili moraju doznati više o svijetu radijskih 

komunikacija. Ideja pokrenuta u Hrvatskom radioamaterskom 

savezu, a ostvarena u suradnji s tvrtkom Kigen (koja se 

izmeðu ostaloga bavi izdavanjem knjiga i periodiènih publikacija 

iz podruèja elektrotehnike), urodila je plodom. I profesionalci 

i amateri sada mogu doznati pouzdane podatke o 

raznim temama, ali i o onima koje se vrlo skromno obraðene 

u našoj struènoj literaturi, poglavito o štetnom djelovanju 

tzv. "neionizirajuæeg zraèenja" na naš biosvijet ili o fizikalnim 

svojstvima radiovalova. 

Prigodni domjenak je bila dobra prilika da se o knjizi, radioamaterizmu 

i drugim temama u opuštenoj atmosferi porazgovara 

i neformalno. 

Na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza 

(www.hamradio.hr) nalazi se informacija o moguænostima 

nabavke ove knjige s linkom na narudžbenicu tvrtke Kigen. 

Ekipa iz resornog Ministarstva i Agencije za telekomunikacije 

nazoèila je ovom dogaðaju 

Piše: Adam Alièajiæ, 9A4QV 

Jesensko izdanje ham sajmova 

Pordenone i Udine 

Nakon proljetnog ham sajma 

Pordenone, stigao je red i na 

jesensko izdanje koje se održalo 26 

– 27. 11. 2005. Tradicionalno jesenski 

sajam redovito je bio manji po 

velièini, broju izlagaèa i broju 

otvorenih paviljona. Sajam radioamaterizma 

i HiFi elektronike 2, kako 

mu je puno ime, privukao je velik 

broj posjetitelja, te se u kišovito 

subotnje jutro na ulazima stvorila 

gužva poglavito mlaðe populacije. 

Prvi dojam – pregršt štandova koji 

prodaju CD i DVD medije obilježio 

je sajam u cjelini. CD, DVD, zamjenska 

tinta za pisaèe, korištena raèunala 

i monitori, igraèke te jeftina 

kineska robe široke potrošnje preplavila 

je cijeli sajam. Ham ponuda 

svela se na desetak izlagaèa s ne 

baš pristupaènim cijenama. Kao 

izuzetno loš dan za posjet sajmu 

pokazala se subota zbog velike 

gužve koju su stvarali školarci na 

štandovima. Zbog toga je, ionako 

mali broj kvalitetnih izlagaèa, bio 

teže dostupan. 

Iako je sve upuæivalo na to da æe 

sajam u Udinama biti slièan onome iz 

Pordenonea, blizina destinacije nas je 

ponukala da posjetimo i taj Sajam elektronike 

i radioamatera (kako mu glasi 

službeni naziv), koji se održao 10. – 11. 

12. 2005. nakon više godina izbivanja 

iz kalendara. Osjeæaj nas nije prevario 

i jedina razlika bila je manja gužva (za 

to treba zahvaliti ovaj put nedjelji kao 

odabranim danom za posjet). Cijene 

ulaznica bile su 6 eura. 

Sajam se održavao u dva paviljona u 

kojima nije bilo niti jednog izlagaèa s 

radioamaterskim ureðajima. Siromašna 

i veæ prije navedena ponuda, bila je i 

cijenom 20 % veæa od sliène robe koju 

možemo naæi u hrvatskim prodavaonicama. 

Cijene radioamaterskih ureðaja, 

kako novih tako i korištenih, bile su 

takoðer 10 do 20% veæe od onih u 

Austriji ili Njemaèkoj. U meðusobnom 

razgovoru izlagaèa moglo se 

èuti nezadovoljstvo ponudom i organizacijom 

ham sajmova koji su se 

razvodnili na mnogobrojne male 

sajmove kao što je i ovaj s malim 

brojem izlagaèa. 

Svi oni koji su se osobno željeli 

uvjeriti u takvu ponudu, imali su priliku 

veæ 14 – 15. 1. 2006. kada se 

održao slièan sajam, ali ovaj put u 

Veroni. Cijene ulaznica bile su 6 

eura. 

Možda najzanimljiviji susret 

radioamatera bliži našem podruèju, 

trebao bi se održati 25. 3. 2006. u 

Portogruaru u organizaciji istoimenog 

Kluba od 08:00 do 17:00 sati. 

Na susretu se planira razmjena i 

prodaja radioopreme i ostale aktivnosti 

vezane za radioamaterski 

hobi od strane samih posjetitelja. 

Više informacija možete pronaæi na 

web adresi: www.ariportogruaro.org. 

Pouèen iskustvom sve siromašnijom 

ponudom sajmova lokalne 

važnosti, preporuèio bih svim zaljubljenicima 

u posjete sajmovima da 

usredotoèe svoju energiju i financijska 

sredstva na nekoliko kvalitetnijih sajmova 

kod kojih je moguænost da nas negativno 

iznenade puno manja. Za one koji 

si to mogu priuštiti Friedrischafen i 

Dayton bi bio pravi pogodak. 



elektronika za mlade 

Piše: Božidar Pasariæ, 9A2HL 

Elektronika za mlade – 13. nastavak 

3.3. Osnovno poznavanje 

funkcija ispravljaèa, pojaèala, 

detektora i oscilatora 

Blok-sheme elektronièkih ureðaja 

Veæ smo u uvodu rekli da ovu seriju 

pišemo prema Programu za polaganje 

radioamaterskoga "P" ispita, koji predviða 

tek osnovno poznavanje elektrotehnièkih 

pojmova. Kako se radi samo 

o funkciji, a ne i o elektriènoj shemi, tu æe 

nam pomoæi tzv. blok-shema navedenih 

sklopova. Naime, svaki složeniji elektronièki 

ili radiotehnièki ureðaj sastoji se od 

nekoliko stupnjeva koji su meðusobno 

funkcionalno povezani. Kod složenijih 

ureðaja, npr. televizora ili SSB-odašiljaèa, 

èesto se služimo blok-shemom 

koja ima nekoliko povezanih pravokutnika 

koji oznaèuju pojedine stupnjeve i 

njihove meðusobne veze. U svakome 

stupnju ostvaruje se odgovarajuæa prerada 

elektriènog signala, kako bismo na 

kraju dobili ono što nam treba. Svaki 

takav stupanj ima svoj ulaz (engl. input) 

i izlaz (output). Mi ne moramo znati kako 

je stupanj spojen, ali moramo znati što 

on radi. Znaèi da on može za nas biti i 

"crna kutija". Npr. ako vidimo da u jednu 

zgradu ulaze bolesni ljudi, a poslije 

nekog vremena iz nje izlaze zdravi, znat 

æemo da se radi o bolnici, pa makar o 

medicini ne znali ništa, niti kako ih lijeèe 

u toj zgradi. 

U radiotehnici ne postoji beskrajan 

broj moguæih funkcija, veæ je taj broj 

ogranièen, a njihovom kombinacijom 

možemo naèiniti razne ureðaje. U tabl. 

1. nabrojali smo šest najèešæih. To su: 

modulacija, rezonancija, demodulacija, 

pojaèanje signala, povratna veza i miješanje 

frekvencija. U pojedinom stupnju 

može biti ujedinjeno i više funkcija. No, 

idemo redom. 

Modulacija je postupak kojim u VF 

noseæu frekvenciju "utiskujemo" onaj 

signal koji želimo bežièno prenijeti 

(zvuèni, video, digitalni). Postoje razne 

vrste modulacije: amplitudna (AM), 

frekvencijska (FM), impulsna itd. Izvodi 

se u modulacijskom stupnju odašiljaèa. 

Rezonancija je svojstvo titrajnog 

kruga (ili piezoelektrièkoga kristala) da 

neku frekvenciju izdiže (ili potiskuje). 

Time se postiže selektivnost prijamnika. 

Demodulacija je postupak suprotan 

modulaciji. Njome u prijamniku "skidamo" 

modulacijski signal koji nam je 

bežièno donio modulirani signal visoke 

frekvencije. Demodulacijski stupaj je npr. 

detektorski prijamnik, što ga je u prošlom 

broju ovoga èasopisa opisao 9A2RQ na 

17. stranici (sl. 4.). U tom stupnju imamo 

dvije funkcije: rezonanciju (ostvarenu 

titrajnim krugu LC) i demodulaciju (ostvarenu 

kristalnom diodom KD). Na izlazu 

imamo signal niske frekvencije, tj. zvuk u 

slušalicama. 

Pojaèanje je jedna od najèešæih i 

najvažnijih funkcija elektronièkih ureðaja. 

Ono može biti naponsko pojaèanje ili 

strujno pojaèanje (npr. u predpojaèalima), 

te ukupno pojaèanje snage (npr. u 

izlaznom stupnju odašiljaèa ili zvuènog 

pojaèala). Osim toga, ta pojaèala mogu 

biti za visoku frekvenciju (VF pojaèalo) ili 

za nisku frekvenciju (NF pojaèalo). 

Povratna veza se ostvaruje tako da 

se dio signala iz izlaza pojaèala vodi 

nazad na njegov ulaz. Ta veza može biti 

pozitivna (u fazi) ili negativna (u protufazi). 

Pozitivna povratna veza omoguæuje 

rad oscilatora, dok negativna povratna 

veza može stabilizirati rad pojaèala, 

smanjiti njegovo izoblièenje ili automatski 

regulirati njegovo pojaèanje. U 

oscilatoru imamo ujedinjene tri funkcije: 

rezonanciju, pojaèanje i pozitivnu povratnu 

vezu. Postoje desetci tipova oscilatora, 

ali svaki od njih mora imati titrajni 

krug ili piezoelektrièki kristal (koji odreðuju 

frekvenciju), tranzistor ili elektronsku 

cijev (koji daju pojaèanje) i pozitivnu 

povratnu vezu iz izlaza na ulaz (koja 

nadoknaðuje gubitke i tako podržava oscilacije). 

Miješanje frekvencija je važna funkcija, 

jer nam omoguæuje izradu superheterodinskog 

prijamnika, koji je danas 

gotovo jedini tip prijamnika. Miješanjem 

dvaju signala razlièitih frekvencija dobivamo 

njihov zbroj i razliku, signal meðufrekvencije, 

tzv. meðufrekvenciju, koji se 

onda može dalje pojaèavati i obraðivati. 

Stupanj za miješanje ima dva ulaza, za 

Slika 1. 

osnovnu frekvenciju i za frekvenciju 

lokalnog oscilatora) i jedan izlaz za 

meðufrekvenciju. 

Postoje i druge funkcije, iako rjeðe, 

npr. ogranièavanje razine signala (limiter), 

namjerno izoblièenje signala (elektrièna 

gitara, množila frekvencije), 

prilagodba impedancije, opskrba stupnjeva 

odgovarajuæim istosmjernim 

naponom, itd. To se veæinom odnosi na 

klasiènu, tj. analognu elektroniku, odnosno 

radiotehniku, jer su ureðaji za digitalnu 

elektroniku drukèije graðeni. Na 

sl. 1. vidimo blok-shemu jednostavnog 

odašiljaèa za telegrafiju (CW). Oscilator 

je kristalni, što znaèi da je vrlo stabilne 

frekvencije, ali se ona ne može mijenjati. 

Iza njega je stupanj za udvostruèenje 

frekvencije (množilo frekvencije) kojom 

pobuðujemo izlazno pojaèalo. Ono je 

spojeno na odgovarajuæu rezonantnu 

antenu. Iz potrošnje izlaznog stupnja 

možemo zakljuèiti da se radi o odašiljaèu 

snage reda vrijednosti 100 W. 

Ispravljaèi 

U poèetcima razvoja radiotehnike 

elektriènu energiju za rad prijamnika 

davale su baterije: u trgovini ste mogli 

kupiti prilièno glomaznu i skupu tzv. 

"anodnu bateriju" napona 125 V, koja je 

davala istosmjerni anodni napon za 

elektronske cijevi. Katode tih cijevi u 

pravilu su se žarile strujom iz olovnoga 

akumulatora, napona 4 V, koji ste redovno 

morali nositi na punjenje. Dolaskom 

u kuæe elektroenergetske mreže s izmjeniènom 

elektriènom strujom, pojavili su 

se ispravljaèi koji izmjeniènu struju 

frekvencije 50 Hz pretvaraju u istosmjernu. 

Kao elektrièni ventil služila je elektronska 

cijev dioda, zvana "ispravljaèica". 

Danas taj posao obavljaju poluvodièke 

diode. Izmjeniènu struju nije 


www.hamradio.hr 7

dovoljno ispraviti, veæ ju poslije toga 

treba i "ispeglati", kako se u zvuèniku ne 

bi èulo brujanje. To èine kondenzatori 

velikog kapaciteta, najèešæe elektrolitski, 

i mrežne prigušnice koje imaju malen 

otpor za istosmjernu, a velik otpor za 

izmjeniènu struju. Tu je još i transformator 

koji izmjenièni napon od 230 V 

pretvara u odgovarajuæi napon potreban 

za rad tog ureðaja. Ispravljanje može biti 

jednostrano (poluvalno) i dvostrano 

(punovalno). Na sl. 2. vidimo jednostrano 

ispravljanje. Kod dvostranoga ispravljanja 

i pozitivni i negativni poluval 

elektronika za mlade 

izmjeniène struje usmjeravaju se u 

istome smjeru. Tu je onda potreban 

dvostruki sekundarni namotaj na transformatoru 

i dvije diode, ili tzv. Graetzov 

spoj s èetiri diode. Današnji ispravljaèi 

èesto imaju i spoj za stabilizaciju 

napona, što se postiže Zenerovim diodama, 

ili posebnim elementima za stabilizaciju 

napona. (Koga to više zanima, 

naæi æe potpuno objašnjenje u tek izišloj 

knjizi Radiokomunikacije (Zadro, Štancl, 

Botica, Marin; str. 114, toèka 3.3.) 

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove: 

- blok-shemu elektronièkih ureðaja, 

- glavne funkcije elektronièkih sklopova: 

modulaciju, rezonanciju, 

demodulaciju, pojaèanje, 

povratnu vezu i miješanje, 

- ispravljaè kao najèešæi izvor za 

napajanje elektronièkih ureðaja. 

U sljedeæem nastavku govorit æemo 

o osnovnom poznavanju funkcije 

prijamnika i blok-shemi 

jednostavnog prijamnika. 

Slika 2. 

Tablica 1. Glavne funkcije radiotehnièkih sklopova 

Pojam Funkcija Èime se ostvaruje 

1. MODULACIJA "utiskivanja" modulacijske frekvencije elektronske cijevi, tranzistori, diode 

(u odašiljaèu) u val nositelj 

2. REZONANCIJA selektivnost, isticanje ili potiskivanje titrajni krugovi, piezoelektrièki kristali, 

odreðene frekvencije 

keramièki ili mehanièki filtri 

3. DEMODULACIJA "rekonstrukcija" modulacijske frekvencije diode, tranzistori, elektronske cijevi 

(u prijamniku) iz modulirane VF struje 

4. POJAÈANJE naponsko ili strujno pojaèanje, tranzistori, elektronske cijevi 

pojaèanje snage NF ili VF signala 

5. POVRATNA VEZA a) pozitivna povratna veza - nastanak oscilacija zavojnice, kondenzatori, otpornici 

b) negativna povratna veza - smanjenje izoblièenja, 

automatska regulacija, stabilniji rad pojaèala 

6. MIJEŠANJE FREKVENCIJA interferencija (miješanje signala), tranzistori, diode, elektronske cijevi 

dobivanje meðufrekvencije 



praktièna elektronika 

Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG 

Elektronièki voltmetar 

Mjerenje ulaznih ili izlaznih napona 

pojaèala, filtara i drugih sklopova, 

u širokom frekvencijskom i naponskom 

opsegu, nemoguæe je bez kvalitetnoga 

elektronièkog voltmetra. 

Digitalni mjerni instrumenti najèešæe 

ne zadovoljavaju, zbog vrlo uskoga frekvencijskoga 

podruèja u kojemu imaju 

zadovoljavajuæa toènost. Osim toga, 

najveæi dio ih ne podržava mjerenje 

omjera dvaju napona izraženoga u 

decibelima. Zbog ugradnje u plastiène 

kutije, podložni su utjecaju vanjskih elektriènih 

i magnetskih polja, pa takvi 

signali smetnji èesto kvare toènost na 

najnižem mjernom podruèju. To se ne 

odnosi na vrlo kvalitetne laboratorijske 

digitalne mjerne instrumente, ali je zato i 

njihova cijena vrlo visoka. Zbog svega 

navedenog predlažem da svaki radioamater-konstruktor 

sam izradi elektronièki 

voltmetar. Osim znatne uštede u cijeni 

tu je i iskustvo koje se stjeèe samogradnjom, 

a na kraju i zadovoljstvo kada 

instrument proradi i kasnije koristi u 

radu. 

Konstrukcija koju æu opisati zapravo 

je nastala sluèajno. Prvobitna ideja bila 

je ugraditi u kutiju opteretne otpornike 

za mjerenje izlazne snage niskofrekventnih 

stereo-pojaèala. 

U tu svrhu namotani su opteretni 

otpornici na keramièka tijela iz neke 

odbaèene elektriène grijalice. Namotani 

su dvožièno (bifilarno), otpornom žicom 

promjera 1 mm i duljinskoga otpora 

0,8 Ω/m, ukupnog otpora 4 Ω. Induktivnost 

takvih otpornika je nešto manja od 

1 µH, što je za niskofrekventnu primjenu 

zanemarivo. Po dva otpornika spojena 

su u seriju (sl. 1.) da bi se dobila moguænost 

mjerenja izlazne snage pojaèala 

impedancije 4 Ω ili 8 Ω. Svi su otpornici 

snage po 200 W. Preklopnik PK 2 je kip 

2 × 2, a prekidaè PK 3 je kip 1 × 2. Kako 

je u kutiji ostalo još puno prostora, došao 

sam na ideju da odmah ugradim i elektronièki 

voltmetar, da bih olakšao i 

ubrzao mjerenje. Buduæi da je voltmetar 

neovisan sklop, potpuno funkcionalan i 

bez opteretnih otpornika, svi oni koje 

mjerenje izlazne snage pojaèala ne 

zanima, taj dio sklopa mogu izostaviti. 

Tada kutija za ugradnju može biti nekoliko 

puta manja. 

Elektronièki voltmetar (sl. 2.) ima 

Slika 1. Shema spajanja opteretnih otpornika 

svega dva integrirana sklopa IC 1 i IC 2 , ne 

raèunajuæi stabilizatore napona. IC 1 je 

operacijsko pojaèalo s FET-ovima na 

ulazima. Uz naponsko pojaèanje osigurava 

i vrlo visoku ulaznu impedanciju. 

U krugu negativne povratne veze nalazi 

se trimerski potenciometar P 1 kojim se 

namješta pojaèanje, a time i osjetljivost 

voltmetra. Ulaz je spojen neposredno na 

Slika 2. Shema elektronièkoga voltmetra 


www.hamradio.hr 9


BNC-utiènicu, na 6 mjernih podruèja 

1 mV do 300 mV, preko zaštitnog 

RC-èlana (R 3 - C 3 ) i kondenzatora C 1 . 

Nakon toga se u ulazni krug ukljuèuje 

djelitelj napona R 1 do R 2 s pripadajuæim 

kondenzatorima za linearizaciju frekvencijske 

karakteristike djelitelja. U izlaznom 

krugu sklopa IC 1 nalazi se djelitelj 

napona, sastavljen od otpornika R 5 do 

R 10 koji sve napone više od 1 mV, 

pomnožene s naponskim pojaèanjem 

IC 1 , svodi na tu vrijednost. Izlazni djelitelj 

napona nije kompenziran zbog vrlo 

maloga ukupnog otpora. Dva neovisna 

operacijska pojaèala nalaze se u IC 2 . 

Prvo je naponsko pojaèalo kojemu je 

ukupno pojaèanje odreðeno otpornicima 

R 13 i R 14 , a iznosi oko 42 puta. Drugo je 

naponsko pojaèalo kojemu je u krug 

negativne povratne veze ukljuèen i 

ispravljaè s diodama. Poznato je da 

kristalne diode imaju koljeno u karakteristici 

ispravljanja, odnosno otpor ovisan 

o vrijednosti dovedenoga napona. Da bi 

se lineariziralo pokazivanje mjernog 

instrumenta, diodni je most, naèinjen od 

dioda D 3 do D 6 , ukljuèen u negativnu 

povratnu vezu. Kada nema nikakvog 

napona na ulazu, otpor dioda je vrlo 

velik, a time i naponsko pojaèanje. Ono 

je toliko veliko da i šum operacijskoga 

pojaèala dolazi do praga voðenja dioda. 

Èim se na ulazu pojavi napon, šum se 

naglo smanjuje, a kazaljka instrumenta 

pokazuje neki otklon. Taj otklon je linearno 

ovisan o ulaznom naponu. Prag 

voðenja kod silicijevih dioda iznosi oko 

0,6 V. Ukljuèenjem dioda u negativnu 

povratnu vezu taj se prag pomièe prema 

nižim vrijednostima, reda nekoliko 

mikrovolta, što ovisi o naponskom pojaèanju 

operacijskoga pojaèala bez 

negativne povratne veze. Što je to pojaèanje 

veæe i linearnost ispravljaèa je 

bolja. Na toènost voltmetra u najveæoj 

mjeri utjeèe ovisnost kuta zakretanja o 

naponu dovedenom na zakretni sustav s 

kazaljkom. Toènost sustava ugraðenog 

u voltmetar je ± 2,5%. Kako toènost ovisi 

o najlošijem elementu sklopa, to je 

zapravo i najveæa moguæa toènost ovog 

voltmetra. 

Za rad voltmetra potrebni su naponi 

od + 12 V i - 12 V. Dobivaju se iz stabiliziranoga 

ispravljaèa, iako bi napajanje 

bilo moguæe i iz baterija, jer je potrošnja 

vrlo mala. Iskušan je i rad s dvije 

9-voltne alkalne baterije. Voltmetar radi 

bez gubitka karakteristika, osim što je 

primijeæeno neznatno suženje frekvencijskoga 

opsega na visokim frekvencijama. 

Transformator TS 1 transformira napon 

mreže 230 V na efektivni napon od 2 × 

15 V. 

Taj se napon ispravlja diodnim 

mostom GR 1 i filtrira elektrolitskim kondenzatorima 

C 8 i C 9 . Napon na ulazima 

stabilizatora IC 3 i IC 4 je oko 20 V. 

Dodatno se nakon stabilizacije napon 

napajanja filtrira otpornicima R 17 do R 20 i 

kondenzatorima C 12 do C 15 , posebno za 

svaki integrirani sklop. To je potrebno da 

bi se otklonio moguæi meðusobni utjecaj 

operacijskih pojaèala, što najèešæe 

rezultira nekontroliranim oscilacijama. 

U tome u velikoj mjeri pomaže i oklop 

od lima, kojim je mjerni instrument odvojen 

od ostatka sklopa. 

Popis elemenata 

Otpornici 1/4 W 

R 1 metalni film, tol. 1%, 1 W 999 kΩ 

R 2 metalni film, tol. 1% 1 kΩ 

R 3 

4,7 kΩ 

R 4 

2,2 MΩ 

R 5 

6838 Ω 

R 6 

2162 Ω 

R 7 

683,8 Ω 

R 8 

216,2 Ω 

R 9 

68,4 Ω 

R 10 

31,6 Ω 

R 11 , R 13 

680 Ω 


R 14 

27 kΩ 


R 16 

560 Ω 

R 17 , R 18 , R 19 , R 20 

150 Ω 

2,2 kΩ 

R 21 

Kondenzatori 

C 1 , C 5 folijski 250 V, AC 470 nF 

C 2 trimerski folijski 250 V, AC4…10 pF 

C 3 keramièki NPO 50 V 10 nF 

C 4 keramièki 50 V 4,7 nF 

C 6 bipolarni elko 4,7 µF 

Slika 3. Tiskana ploèica za elektronièki voltmetar 

Slika 4. Raspored elemenata na tiskanoj ploèici (110 mm × 41,5 mm) 

Tiskana ploèica (sl. 3. i sl. 4.) je 

izraðena foto-postupkom na jednostranom 

vitroplastu debljine 1,5 mm. 

Postavljanje elemenata zapoènite 

otpornicima, a završite elektrolitskim 

kondenzatorima C 8 i C 9 . Na dva kontaktna 

stupiæa zalemite pregradu 25 mm × 

40 mm. Pregrada može biti od bijelog 

lima debljine 0,5 mm ili od komadiæa 

jednostranog vitroplasta debljine 1 mm. 

C 7 folijski 50 V 2,2 µF 

C 8 , C 9 elko 25 V 470 µF 

C 10 , C 11 keramièki 50 V 220 nF 

C 12 , C 13 , C 14 , C 15 elko 22 µF 

Poluvodièke komponente 

D 1 , D 2 , D 3 , D 4 , D 5 , D 6 , D 7 

1N4148 

D 8 LED, 3 mm, crvena 

IC 1 

LF356 

IC 2 

NE5532 

IC 3 TO220 7812 

IC 4 TO220 7912 

GR 1 Graetzov sklop B40C800 

Ostalo 

PR 1 , PR 2 preklopnik 2 × 11 položaja 

PK 1 mrežni kip-prekidaè 2 × ON 

P 1 trimerski potenciometar, 

višeokretni stojeæi, 10 kΩ 

TS 1 

transformator, 

primar 230 V/50 Hz, 

sekundar 2 × 15 V/2 × 0,1 A 

podnožje za IC DIL 8, 2 kom. 

kontaktni stupiæi 1,3 mm, 11 kom. 

BNC utiènica za šasiju 

M mikroampermetar 200 µA 




Poveæalom provjerite sva mjesta lemljenja, 

kako bi otklonili moguæe loše spojeve. 

Spojite mrežni transformator i 

nakon ukljuèenja provjerite napon 

ispravljaèa. Izmeðu nožice 4 sklopa IC 2 

i mase mora biti – 12 V, a izmeðu nožice 

8 sklopa IC 2 i mase + 12 V. Dopuštena 

su odstupanja od navedenih vrijednosti 

± 0,5 V, jer to ne utjeèe na funkcionalnost 

sklopa. Ako je to u redu, tek 

tada umetnite integrirane sklopove u 

podnožja. 

Elementi ulaznog djelitelja napona R 1 , 

R 2 , C 2 i C 3 zalemljeni su neposredno na 

kontakte segmenta preklopnika bližega 

prednjoj ploèi. Kondenzator C 1 lemite na 

preklopnik i srednji kontakt BNC-utiènice 

sa što je moguæe kraæim izvodima. 

Obavezno ga oblikujte tako da bude što 

bliže prednjoj ploèi voltmetra. Otpornici 

R 5 do R 10 takoðer su zalemljeni neposredno 

na preklopnik. Komadiæima žice s 

PVC izolacijom izvedena su prespajanja 

za viša podruèja mjerenja. Sva spajanja 

preklopnika s tiskanom ploèicom izvedena 

su jednožiènim oklopnim vodom. 

Oplet oklopnog voda spojen je samo na 

tiskanu ploèicu. 

U popisu elemenata navedeni su 

otpornici R 1 i R 5 do R 10 nenormiranih vrijednosti. 

Za prototip voltmetra otpornici 

su skinuti sa staroga cijevnog elektronièkog 

voltmetra, koji se više ne upotrebljava. 

Taj problem je lako riješiti ako 

imate digitalni mjeraè otpora, toènosti 

barem 1% i na raspolaganju veæu kolièinu 

otpornika najbliže vrijednosti traženom 

otporu, tolerancije 5% ili 10%. Iz 

skupine otpornika nazivnoga otpora 

6,8 kΩ i tolerancije 5% možete vrlo 

lako izdvojiti otpornik stvarnoga otpora 

6 838 Ω. Isto tako iz skupine otpornika 

nazivnoga 2,2 kΩ možete izdvojiti 

otpornik stvarnoga otpora 2 162 Ω. 

Ako ne možete izdvojiti otpornike 

toèno tražene vrijednosti, neka barem 

svi otpornici budu s istom tolerancijom, u 

plusu ili minusu, od tražene vrijednosti. 

Pri namještanju osjetljivosti i mjerenju 

karakteristika, ne zaboravite da je voltmetar 

prikljuèen na napon elektriène 

mreže, koji može biti smrtonosan. Zato 

sva mjesta spajanja na transformatoru 

ili mrežnom prekidaèu zaštitite PVC 

bužirima od sluèajnog dodira rukom. 

Mrežni vod obavezno provucite kroz 

gumeni provodnik i osigurajte od 

izvlaèenja odgovarajuæom obujmicom. 

Preporuèujem i stavljanje osiguraèa 

63 mA u primarni krug mrežnoga transformatora. 

Za provjeru toènosti i frekvencijskoga 

podruèja upotrijebljen je vrlo kvalitetan 

elektronièki voltmetar s mjeraèem izoblièenja, 

proizvoðaèa Hewlett Packard, 

tip 334A. Naponsko podruèje navedenog 

voltmetra je od 0,3 mV do 300 V 

u frekvencijskom podruèju od 5 Hz do 

3 MHz. 

Toènost izraðenog voltmetra je bolja 

od ± 2,5%. Frekvencijsko podruèje rada 

uz pad od - 1 dB na poèetku i kraju 

podruèja je od 5 Hz do 250 kHz. 

Da biste namjestili osjetljivost, 

prikljuèite paralelno izraðenom voltmetru 

umjereni voltmetar, toènosti barem 1%. 

Na oba voltmetra postavite ruèicu 

ulaznoga djelitelja na podruèje 300 mV. 

Na ulaze dovedite napon od 300 mV, 

frekvencije 1 kHz iz ton-generatora. 

Trimerskim potenciometrom P1 namjestite 

da izraðeni voltmetar pokazuje 

300 mV, jednako kao i usporedbeni 

voltmetar. Nakon toga prebacite ruèice 

voltmetara na podruèja 1 V, a ulazni 

napon jednako tako poveæajte na 1 V. 

Frekvenciju ton-generatora poveæajte 

na 200 kHz. Trimerskim kondenzatorom 

C 2 namjestite pokazivanje toèno na 1 V. 

Povišenjem frekvencije ton-generatora, 

kazaljka voltmetra kod 250 kHz pokazuje 

za 1 dB nižu vrijednost napona. 

Slika 5. Ljestvica mikroampermetra 

Slika 6. Elektronièki voltmetar, pogled s prednje strane 

Kao indikator napona upotrijebljen 

je mikroampermetar 200 µA, oznaèen 

na shemi slovom M. Na njegove prikljuènice 

zalemljeni su dioda D 7 i kondenzator 

C 7 . Ako upotrijebljeni instrument 

nema odgovarajuæu podjelu ljestvice, 

kopirajte je i umetnite umjesto originalne 

(sl. 5.). Pri tome budite oprezni jer 

se radi o vrlo preciznom i osjetljivom 

mehanizmu. 

Rezultati mjerenja 

- naponsko podruèje: 

1 mV do 100 V, u koracima po 10 dB, 

- frekvencijsko podruèje: 

5 Hz do 250 kHz, uz pad od 1 dB na 

krajevima opsega, 

- ulazna impedancija: 

680 kΩ, od 1 mV do 300 mV, a 

1 MΩ od 1 V do 100 V, 

- toènost: bolja od ±2,5 %, 

- potrošnja: oko 4 W. 


www.hamradio.hr 11


Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG 

Izrada tiskanih ploèica fotopostupkom 

Od ideje do realizacije nekoga elektronièkog 

sklopa u opisu se èesto 

izostavlja izrada tiskane ploèice. Veæina 

konstruktora taj dio ne smatra zanimljivim, 

niti osobito važnim. 

Iako se izrada èini vrlo jednostavnom, 

na putu do gotove tiskane ploèice postoje 

mnogi sitni detalji koji mogu pokvariti 

konaèan rezultat ili izradak uèiniti neupotrebljivim. 

U literaturi sam èesto nalazio 

na kratke upute koje su uglavnom toène, 

ali bez nekih važnih detalja. Kako se veæ 

dugi niz godina bavim konstruktorskim 

radom odluèio sam opisati postupak koji 

primjenjujem, kako bih pomogao drugim 

radioamaterima-konstruktorima u izradi 

kvalitetne tiskane ploèice, bez višestrukoga 

ponavljanja postupka. 

Izrada jednostranih ploèica 

Pri izrezivanju materijala za tiskanu 

ploèicu obavezno uzeti nadmjeru od 

10 mm po širini i duljini ploèice. Kao 

primjer uzmimo dimenzije gotove ploèice 

100 mm × 80 mm. Materijal za izradu 

takve ploèice izrezat æemo na dimenziju 

110 mm × 90 mm. Srh od rezanja obavezno 

odstraniti finom turpijom i napraviti 

blagu kosinu na svim rubovima, kako 

bi foto-lak mogao lakše otjecati s 

površine bakra. 

Površina bakra mora biti potpuno 

èista. Nalaze li se i najmanji tragovi masnoæe 

ili druge neèistoæe na površini 

bakra, foto-lak neæe prekriti takva mjesta 

i neæe ih zaštititi od jetkanja. Površina 

se najjednostavnije èisti tvrdom gumicom 

za brisanje u kojoj se nalaze sitna 

zrnca pijeska. Kao najbolje pokazale su 

se bijelo-sive TOZ gumice ili crvenoplave 

Pelikan gumice br. 40. Ako je 

površina bakra jako oksidirala, taj sloj 

oksida potrebno je odstraniti prije 

èišæenja gumicom. Za to je najbolje 

sredstvo s pijeskom, kao što je popularni 

vim. Materijal prebacite 1/3 preko ruba 

stola i odozdo obuhvatite palcem lijeve 

ruke s jedne, a ostalim prstima s druge 

strane. Èišæenjem zapoènite od gornjeg 

lijevog kuta kratkim potezima gumicom. 

Povremeno èistite i samu gumicu. Za 

èišæenje upotrijebite èistu i suhu pamuènu 

krpu. Strogo pazite da gumica ili 

krpa ne doðu u dodir s bilo kakvom 

masnoæom. Nakon èišæenja površinu ne 

dodirujte prstima, a obavezno je i 

završno poliranje, koje je najbolje izvesti 

papirnom maramicom (dobro æe 

poslužiti i presaviti mekani troslojni WC 

papir). Na tako pripremljenu površinu 

bakra prskanjem nanesite tanak sloj 

foto-laka. Ako je temperatura okoline 

viša od 25 °C lak se prebrzo suši, pa je 

sloj nejednolike debljine. U takvim sluèajevima 

preporuèujem hlaðenje laka na 

temperaturu oko 10 °C. Obavezno je 

centrifugiranje laka. To je najjednostavnije 

izvesti na preraðenom gramofonu, 

kojem je poveæan broj okretaja tanjura 

s 45 okretaja na oko 120 okretaja u 

minuti. Za tu namjenu su osobito pogodni 

gramofoni s istosmjernim motorom i 

remenskim prijenosom. Ploèicu prièvrstite 

za tanjur gramofona samoljepivom 

trakom na dva dijagonalna vrha. 

Centrifugirajte je oko 15 minuta i zatim 

sušite na sobnoj temperaturi barem 24 

sata. Sušenje možete skratiti na oko 

dva sata ako povisite temperaturu 

ploèice na 60 °C. Pri sušenju ploèicu 

zaštitite od svjetla, jer je veæ i dijelom 

osušen lak osjetljiv na svjetlo. Ako se ne 

bavite intenzivno konstruktorskim radom 

i ne trebate veæe kolièine tiskanih ploèica, 

preporuèujem kupovinu veæ oslojenih 

materijala. Nešto su skuplji, ali zato 

bitno skraæuju vrijeme izrade, jer izbjegavate 

najzahtjevniji dio postupka. 

Za kvalitetno osvjetljavanje potreban 

je dobar izvor svjetlosti. Ništa manje 

važan nije niti predložak na kome je 

otisnut konaèan izgled tiskane ploèice. 

Predložak mora biti potpuno neproziran 

tamo gdje æe biti površine bakra. Djelom 

propustan predložak rezultirat æe površinama 

bakra koje su prepune sitnih 

rupica, a vodovi su istanjeni i puni prekida. 

Predložak je najbolje otisnuti na 

paus-papir ili foliju, na kvalitetnom tintnom 

ili laserskom pisaèu. Prije konaènog 

otiska isprobajte razne opcije koje 

su ponuðene u pogonskom programu 

pisaèa. Osvjetljavati je najbolje za vedra 

sunèana dana, jer je svjetlost Sunca 

najbolji izvor ultraljubièastoga zraèenja 

(UV) na koje je osjetljiv foto-lak. Dovoljno 

je osvjetljavati oko 90 sekunda. Kako 

Sunèeva svjetlost nije uvijek na raspolaganju, 

dobro je imati prièuvni izvor svjetla. 

Najboljim se po karakteristikama i po 

cijeni pokazao reflektor s halogenom 

žaruljom od 500 W. Na udaljenosti oko 

30 cm od tiskane ploèice dovoljno je 

osvjetljavati 6 minuta, a rezultat je slièan 

kao da ste osvjetljavali na Sunèevoj 

svjetlosti. Predložak centrirajte tako da 

sa svih strana ostane rub od 5 mm i 

pokrijte obiènim staklom ili još bolje 

pleksi-staklom debljine 4 mm. Vrlo je 

važno da izmeðu laka i predloška ne 

ostane praznina. To se može dogoditi 

ako materijal za tiskanu ploèicu nije 

ravan ili paus-papir zbog velike kolièine 

tinte nabubri. 

Nakon ovog dijela na red dolazi kemija. 

U plastiènu bocu od 5 dL nalijte oko 

3 dL mlake vode. Oprezno dodajte male 

kolièine kaustiène sode (NaOH) i 

prièekajte dok se u potpunosti ne otopi u 

vodi. Prodaje se u trgovinama elektronièkim 

komponentama pod nazivom 

Razvijaè za foto-lak. Tek nakon otapanja 

možete dodati novu kolièinu. Kontrolirajte 

temperaturu kako preburna kemijska 

reakcija ne bi previše zagrijala otopinu. 

Kada otopina postane blago zamuæena, 

a otapanje razvijaèa postane jako dugo, 

došlo je do zasiæenja i treba prestati s 

dodavanjem nove kolièine sode. U plastiènu 

posudicu (najbolje su posude za 

razvijanje fotografija) nalijte hladne vode 

(koliko je potrebno da ploèica bude u 

potpunosti prekrivena vodom). Prije uranjanja 

ploèice dodajte oko 2% otopine 

razvijaèa, od ukupne kolièine vode u 

posudi. Dobro promiješajte i tek nakon 

toga uronite jedan rub (onaj "višak" 

materijala od 5 mm širine). Ako razvijanje 

laka nije poèelo, izvadite ploèicu i 

dodajte novu kolièinu otopine razvijaèa. 

Promiješajte i pokušajte ponovno. Zasiæenost 

razvijaèem je dovoljna kada 

nakon desetak sekunda po uranjanju 

ploèice poène razvijanje laka. Preostalu 

kolièinu otopine razvijaèa dobro zatvorite 

i spremite za kasniju upotrebu. Èuvajte 

je na tamnom i hladnom mjestu. Pazite 

da razvijanje nije prebrzo jer to može 

oštetiti i lak na mjestima gdje æe ostati 

vodovi. Nakon razvijanja ploèicu dobro 

isperite vodom. Sušenje nije potrebno, 

jer je još preostao jedan "mokri" postupak, 

a to je jetkanje viška bakra. Za 

jetkanje se najèešæe upotrebljava otopina 

željeznoga klorida, poznata i pod 

trgovaèkim nazivom feriklorid, ili otopina 

solne kiseline u koncentraciji od 18% i 

vodikovog peroksida (hidrogena) u koncentraciji 

30%. Otopina feriklorida je 

manje agresivna i kod jetkanja ne dolazi 

do razvoja plinova. Postupak je nešto 

sporiji, posebno ako je otopina upotrijebljena 

nekoliko puta. Ako jetkate 

otopinom kiseline i hidrogena, miješajte 

ih u odnosu pet dijelova kiseline i jedan 

dio hidrogena, s tim da hidrogen dodajete 

u kiselinu. Nemojte pripremati veæu 

kolièinu od potrebne, jer aktivnost hidrogena 

slabi s vremenom. Ako ste pripremili 

premalu kolièinu otopine, možete je 

"osvježiti" dodavanjem male kolièine 

hidrogena. Kada otopina promijeni boju 

u zelenu, a jetkanje je vrlo sporo, došlo 

je do zasiæenja bakrom i ako jetkanje 

nije dovršeno, potrebno je pripremiti 

novu kolièinu otopine. Jetkanje ovim postupkom 

obavezno radite na otvorenom 

prostoru, jer dolazi do razvoja otrovnih 

plinova. Nakon jetkanja ploèicu dobro 



isperite vodom i osušite. 

Preostalo je još izrezati ploèicu na 

potrebne dimenzije i izbušiti rupe. Višak 

materijala možete izrezati pilom za 

metal ili pilicom za rezbarenje. Još je 

bolje koristiti male kružne pile napravljene 

baš za tu namjenu. Srh preostao 

nakon rezanja odstranite finom turpijom. 

Rupe bušite modelarskom bušilicom 

koja se napaja iz istosmjernog izvora 

napona 12 do 24 V. To je najjednostavnije 

i najbrže. Na raspolaganju neka 

su vam svrdla za metal razlièitih promjera 

(od 0,8 mm do barem 3 mm). Ne 

kupujte vidija svrdla malih promjera, jer 

su vrlo krhka i njima je moguæe bušiti 

rupe samo pomoæu kvalitetne stolne 

bušilice. To je sporo, a izgledi pucanja 

svrdla su veliki. Kod bušenja vitroplasta 

vrlo brzo dolazi do gubljenja oštrine 

svrdla. Nabrusiti ih možete pomoæu finoga 

brusnog papira gradacije 200. Fotolak 

ne brišite s površine ploèice jer je to 

vrlo dobro zaštitno sredstvo koje sprjeèava 

patiniranje bakra, a ne smeta kod 

lemljenja. 

Izrada dvostranih ploèica 

Ukratko æu opisati i postupak za izradu 

dvostranih tiskanih ploèica. Njihovu 

izradu najveæi dio radioamatera-konstruktora 

izbjegava zbog problema u 

postizanju toènosti preklapanja gornje i 

donje strane vodova. Najkritiènije su 

tiskane ploèice s puno integriranih 

sklopova, posebno ako se izmeðu izvoda 

još provlaèe i dodatni vodovi. Nakon 

što je otisnut predložak gornjih i donjih 

vodova, izrežite ih s rubovima širine 20 

mm sa svake strane. Tri ruba jednog 


predloška (dva kraæa i jedan dulji) 

namažite u tankom sloju širine ne više 

od 5 mm od ruba, nekim višenamjenskim 

ljepilom. 

Dobro je upotrebljavati ljepila koja se 

sporo suše. Na taj predložak zalijepite 

drugi predložak, pazeæi pri tome da je 

okrenut ispravno, odnosno da se sve 

rupe preklapaju na oba predloška. 

Nakon sušenja u tako dobivenu vreæicu 

umetnite oslojeni materijal, prekrijte s 

obadvije strane staklom i osvijetlite. 

Prvo jednu, a zatim i drugu stranu. Ostali 

dio postupka je isti kao i za jednostrane 

ploèice. 

Na ovaj naèin postižem bez ikakvih problema 

toènost preklapanja od 0,5 mm. 

Na najveæem broju izraðenih dvostranih 

tiskanih ploèica toènost je bila i puno 

bolja. 

Važne napomene 

Kemikalije koje se upotrebljavaju pri 

izradi tiskanih ploèica su vrlo agresivne 

za kožu i okolinu. Hidrogen u koncentraciji 

od 30% može izazvati teške opekline 

kože. Zbog toga obavezno upotrebljavajte 

zaštitne gumene rukavice i naoèale. 

Na dohvat ruke neka vam uvijek bude 

dovoljna kolièina vode za ispiranje. Prije 

upotrebe dobro prouèite upute otisnute 

na ambalaži proizvoda. Ako kemikalije 

ne spremate u originalnu ambalažu, 

obavezno na naljepnici jasno naznaèite 

o kojem se proizvodu ili sadržaju radi, 

kako greškom ne bi došlo do zamjene. 

Sav pribor i kemikalije držite na tamnom, 

hladnom i prozraènom mjestu izvan 

dosega djece. Najbolje je za tu namjenu 

imati posebni ormariæ. Držanje svega 

navedenog u kupaonici, s drugim sredstvima 

za èišæenje koja se upotrebljavaju 

u domaæinstvu, najgore je rješenje. 

Nadam se da æe ove upute pomoæi 

svima, i onima koji veæ imaju iskustva u 

izradi i onima koji æe tek poèeti, da 

izrade kvalitetnu tiskanu ploèicu iz prvog 

pokušaja. 

Popis materijala i pribora 

potrebnih za izradu tiskanih 

ploèica: 

- pertinaks ili vitroplast (jednostrani i 

dvostrani), 

- foto-lak (Positiv 20) u spreju, 

- sredstvo za èišæenje (vim), 

- razvijaè za foto-lak (kaustièna 

soda), 

- feriklorid ili solna kiselina 18% + 

hidrogen 30%, 

- gumica za brisanje (TOZ bijelosiva 

ili Pelikan br. 40), 

- pamuèna krpa, 

- papirnate maramice, 

- staklo (prozorsko) ili pleksi-staklo 

4 mm, 

- posude za razvijanje fotografija, 

barem dvije velièine, 

- centrifuga (preraðeni gramofon), 

- samoljepiva traka, 

- modelarska bušilica, 

- svrdla za metal: 0,8 mm, 1 mm, 

1,1 mm, 1,2 mm, 1,3 mm, 1,5 mm, 

2 mm, 2,5 mm, 3 mm, 

- gumene zaštitne rukavice, 

- zaštitne naoèale, 

- višenamjensko ljepilo. 

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA 

Prilagodba Icoma IC-V100 za 

paketni radio 

Jarun ZRF 2003. godine. Gužva na 

HRS-ovom štandu, prodaje se 

radiooprema. Jedan od ureðaja bio je 

ICOM IC-V100 koji je bio prihvatljive 

cijene te sam ga kupio. Na ureðaju je 

pisalo: "Ne radi SQL". 

Slijedeæi problem bio je programirati 

ureðaj na frekvencije digipitora. To sam 

lako riješio uporabom diodne matrice, 

bez upotrebe programa za programiranje. 

Napisao sam program za programiranje 

ureðaja preko LPT-porta, ali elektronika 

još nije zalemljena. 

Poèet æu s prilagodbom. Prvo treba 

sniziti snagu ureðaja. Snaga od 35 W 

prevelika je za paket, ako nam je digipitor 

u blizini. Velikom snagom zagušujemo 

frekvenciju, tako 

da je ostalim korisnicima 

teže raditi. Snagu 

možemo spustiti smanjivanjem 

napona 

B-E na tranzistoru Q 2 . 

Tranzistor Q 2 pobudi 

Q 3 , IC 1 i izlazni tranzistor Q 1 . 

Rješenje je vrlo jednostavno – izmeðu 

baze i emitera spojimo trimerski potenciometar 

P1 od 5 kΩ. Prikljuèimo ureðaj 

na ispravljaè 13,8 V i na ampermetru 

gledamo smanjenje struje dok je ureðaj 

u odašiljanju, tj. smanjujemo vrijednost 

otpora trimera. Time dolazi do smanjenja 

napona na bazi Q 3 . Posljedica toga 

je smanjenje izlazne snage na izlaznom 

Slika 2. Prednja strana ureðaja 

tranzistoru Q 1 . Snaga oko 20 W postiže 

se s 3,5 A. Ako je digipitor u blizini snagu 

treba namjestiti da je manja od 5 W. 

Ako imamo ispravnu antenu, makar i 

GP, paket æe raditi odlièno i nema 

potrebe da radimo snagom od 35 W i 

zagušujemo frekvenciju. Ja na paketu 

radim sa snagom od 350 mW, jer je 

udaljenost do digija 22 km. Jednom je 

FT-23R ostao na odašiljanju, loš kone- 


www.hamradio.hr 13


Slika 3. Spoj na PTT MIC 

ktor, te se za oko 20 min dobro zagrijao, 

a da je bio na velikoj snazi vjerojatno bi 

izgorio izlazni stupanj. Stoga je bolje 

raditi manjom snagom, nego velikom 

snagom uništiti ureðaj, (ako zbog pogrješke 

u modemu ili zbog nekog drugog 

razloga ureðaj ostane u odašiljanju, a mi 

nismo pokraj njega). 

Drugi dio posla je prikljuèenje ureðaja 

na paketni radiomodem. Kada rastavimo 

mikrofon od ureðaja na preklopniku za 

odašiljanje vidimo crvenu žicu. To je 

PTT, koji aktivira odašiljanje kad je spojen 

na masu. Na crvenu žicu zalemimo 

žicu koju vodimo na PTT od modema. 

Jasno, ako imamo prikljuèak za PTT. 

Ako nam iz modema ide žica za masu i 

žica MIC/PTT, njih vodimo na masu od 

mikrofona i na mikrofonski ulaz. To æemo 

lako pronaæi jer je tu spojen mikrofon. 

Izmeðu žice za PTT i mikrofonskog 

ulaza stavljamo otpornik od 16 kΩ. 

Ako imamo posebno prikljuèak za PTT 

na modemu, otpornik nije potreban. 

Rješenje da se kroz jednu žicu vodi 

PTT i MIC primjenjuje se kod ruènih 

radiopostaja jer kod njih nemamo poseban 

prikljuèak za PTT. 

Još nam preostaje spajanje RX-NF 

izlaza iz ureðaja na modem i spajanje 

ureðaja i modema je gotovo. Prikljuèak 

se nalazi na stražnjoj strani ureðaja, to 

je 3,5 mm jack. RX-NF signal iz ureðaja 

potenciometrom treba namjestiti na vrijednost 

2. 

Pokrenemo program za paket, najbolje 

Graphic Packet, kako bismo odmah 

mogli promijeniti parametar TXD. O 

njemu ovisi koliko dugo TX èeka dok ne 

prijeðe na odašiljanje. Ta je vrijednost 

veæa zbog toga što ureðaj ima relej za 

odašiljanje, a potrebno mu je više vremena 

da bi prešao na odašiljanje. 

Ruène radiopostaje su puno brže pri 

prijelazu RX-TX. 

U Graphic Packe-u pritisnemo tipku 

ESC, a kada nam se pojavi TNC command 

upišemo: t 50. 

Slika 1. Tiskana ploèica izlaznog stupnja ureðaja 

Ponovno pritisnemo ESC i upišemo 

c ime digija, ako je sve u redu, spojit 

æemo se na digipitor. 

Na sl. 1. vidimo tiskanu ploèicu 

izlaznoga stupnja ureðaja, tj. dva crvena 

pravokutnika. Jedan je kod baze Q 2 , a 

drugi na masi. Tu treba prikljuèiti trimer 

od 5 kΩ. (sl. 2.). Dok mikrofon nije spojen 

nemamo RX-NF signal i zato sam 

lemio žice za PTT MIC i masu (sl. 3). 

Blok shema na sl. 4. prikazuje spajanje 

ureðaja i modema, a sl. 5 TX izlaz. 

Na sl. 6 vidimo trimer kojim reguliramo 

Slika 4. Blok shema spajanja ureðaja i modema 

Slika 5. Shema spajanja TX izlaza 

snagu. Sl. 7. prikazuje stražnju stranu, 

tj. ženski jack 3,5 mm, na koji prikljuèujemo 

RX-NF ulaz od modema. 

Tim je ureðajem moguæe održavati paketne 

veze preko satelita, tj. potrebno je 

programirati RX na 145,800 MHz, a TX 

offset na +190 kHz, tj. na 145,990 MHz 

Nadam se da sam dobro objasnio prilagodbu 

ureðaja i da neæe biti problema. 

Ako imate pitanja ili poteškoæe slobodno 

se javite na azahorni@inet.hr 

Puno uspjeha u radu, 9A5AZA! 

Popis elemenata za prilagodbu 

- otpornik PTT-MIC 16 kΩ, 

- trimerski potenciometar P 1 od 5 kΩ, 

- "muški" jack od 3,5 mm. 



antene 

Slika 6. Trimer regulacije snage 

Slika 7. Stražnja strana ureðaja 


Jednostavne VHF/UHF Yagijeve 

antene 

U 

prošlome broju prikazali smo 

gradnju jednostavne vertikalne 

VHF/UHF antene koja nam može 

poslužiti za bliske tropo-veze. Meðutim, 

želimo li uspostaviti vezu na veæim udaljenostima 

bit æe nam potrebne antene s 

veæim pojaèanjem. Antene koje se 

upotrebljavaju za takve prigode su 

naširoko poznate i prihvaæene Yagijeve 

usmjerene antene. Yagijeve antene, 

osim pojaèanja signala pri prijamu i na 

odašiljanju, imaju karakteristiku usmjerenoga 

zraèenja. Na tržištu možemo 

naæi Yagijeve antene razlièitih proizvoðaèa 

sliènih karakteristika, kojima su 

cijene primjerene pojaèanju i mehanièkoj 

izvedbi pojedinaène antene. Drugi, jeftiniji 

naèin kojim možemo doæi do kvalitetnih 

Yagijevih antena je samogradnja. 

Na Internetu se danas mogu pronaæi 

razni nacrti Yagijevih antena (koje radioamateri 

od milja nazivaju jagicama), 

jednostavne ili složenije gradnje, za koje 

su potrebni posebni alati koji nisu pristupaèni 

svim hobistima. Sliène gradnje bile 

su u nekoliko navrata opisane i u raznim 

radioamaterskim èasopisima, stranim i 

domaæim. Jednu od najjednostavnijih, a 

sigurno i najjeftinijih gradnji opisao je 

Kent Britain, WA5VJB, u amerièkom 

CQ VHF magazinu u serijalu o Stvarno 

jeftinim jagicama. Èitajuæi odreðene 

èlanke i reagiranja HAM auditorija došao 

sam do zakljuèka da su te jeftine jagice 

jako popularne na amerièkom kontinentu. 

S druge strane, u Europi te jagice 

nisu toliko razvikane i popularne. 

Sumnju u kvalitetu i ponovljivost gradnje 

odagnala mi je èinjenica da je Kent 

poznati radioamater, s visokom reputacijom 

u HAM krugovima koji se bave 

amaterskim konstrukcijama na ''gigahercnim 

podruèjima''. Takoðer treba 

napomenuti da takvu reputaciju u 

ostatku svijeta njegove antene imaju 

poglavito zbog upotrebe angloamerièkih 

mjernih jedinica, koje su dosta nepraktiène, 

pogotovo za UHF i SHF podruèja 

rada. U privatnoj dopisci elektronièkom 

poštom, Kent se osobno zanimao za 

popularne dijametre elemenata koje 

upotrebljavamo u Europi i obeæao da æe 

u buduænosti prilagoditi svoje gradnje 

tim izmjerama. 

Od svih prikazanih gradnji izdvojio 

sam nekoliko izvedbi za podruèja rada 

koja bi bila zanimljiva potencijalnim 

graditeljima. Gotovo sve gradnje prikazane 

u tekstu koji slijedi u praksi su 

Slika 1. Yagijeva antena za 900 MHz 

provjerene i testirane u radu kroz dulji 

vremenski period. Ono po èemu su ove 

jagice stvarno posebne je cijena, kojom 

se ne mogu usporediti ostale gradnje. 

Za antenski nosaè (engl. boom) i za 

elemente antene upotrijebljen je lako 


www.hamradio.hr 15

antene 

pribavljiv materijal. Antene se napajaju 

direktno koaksijalnim kabelom, bez 

ikakvih prilagodnih dionica i elemenata 

za simetriranje (engl. balun). Impedancija 

napajanja antene je 50 Ω, pa zato 

upotrebljavamo poznate koaksijalne 

kabele (RG-58, 213, 214, 223,...). 

Ono što u bitnome razlikuje konstrukciju 

te Yagijeve antene od svih ostalih gradnji 

je upravo napajanje i konstrukcija 

zraèeæeg elemeta, tzv. dipol-elementa. 

Zraèeæi element je isti za sve inaèice 

jeftine jagice, naravno uz promijenjene 

izmjere, ovisno o frekvenciji na kojoj 

rade. On se osniva na zatvorenom 

dipolu, s razlikom da se upotrebljava 

samo jedna polovica, tvoreæi pri tome 

zraèeæi element J-oblika. Tako oblikovani 

zraèeæi element napaja se u sredini 

duljeg dijela i na kraju kraæeg dijela 

J-dipola, kao što se može vidjeti na sl. 2. 

Oplet koaksijalnog kabela spaja se na 

sredinu dipola, a sredina ("živi kraj") se 

spaja s krajem kraæe dionice dipola. 

Na taj naèin dobili smo nesimetrièno 

napajan zraèeæi element, kojemu je 

impedancija u slobodnom okruženju oko 

150 Ω. Transformacija impedancije na 

prihvatljivih 50 Ω namješta se udaljenošæu 

direktora i reflektora. Dakle, bît 

transformacija impedancije postiže se 

konstrukcijom antene. Da bi se ''pojednostavilo'' 

i zorno pojasnilo naèin rada 

takvoga J-dipola, promatra ga se kao 

dipol s gama-prilagodbom pomoæu 

kondenzatora vrlo velikoga kapaciteta, 

koji se nalazi negdje daleko na kraju 

donjeg dijela dipola. Zvuèi zbunjujuæe, 

ali se takav pristup izradi dipola pokazao 

toèan. 

Dipol i svi ostali elementi se jednostavno, 

bez ikakvih izolatora i posebnih 

mehanièkih rješenja, uèvršæuju na 

boom, toènije kroz boom antene. Upotrijebljeni 

materijal za izradu antene je vrlo 

jeftin i lako se nabavlja, te je jednak za 

sve inaèice. Veæinu materijala vjerojatno 

æemo pronaæi u svakoj HAM radionici. 

Od alata potrebni su pila za drvo ili željezo, 

ruèna bušilica 3 mm, kombinirana 

elektrièarska kliješta, metarsko mjerilo, 

te naravno, lemilica. 

Boom antene 

Za izradu jeftinih jagica upotrebljava 

se boom od izolacijskog materijala, kroz 

koji æe biti provuèeni svi elementi. Kao 

jednostavno rješenje nudi se drvo kao 

izolator. Pri njegovu odabiru moramo 

paziti da je suho i bez èvorova što æe 

nam omoguæiti lakšu obradu i bušenje. 

Drveni boom se nakon završetka gradnje 

mora dobro zaštititi premazima za 

drvo, kako bi nam takva antena odolijevala 

atmosferskim utjecajima, najviše 

kiši. Dva premaza drvocita i kasnije dva 

premaza laka ili boje za drvo odlièna 

su i postojana zaštita. Preporuèujem 

uporabu drvenih letvica nad okruglim 

Slika 2. Spajanje koaksijalnog kabela na dipol i osnovne izmjere J-dipola 

boomom, upravo radi lakšeg bušenja i 

smještanja te postavljanja elemenata. 

Sigurno mnogi od vas veæ razmišljaju 

kako drvo zamijeniti plastiènim materijalima, 

koji su danas dostupni, te tako 

riješiti problem zaštite bojom. U konkretnom 

sluèaju, plastiène PTNC cijevi koje 

se upotrebljavaju za elektriène instalacije 

nisu se pokazale kao dobro dugoroèno 

rješenje. Èetvero-elementna jagica 

za 144 MHz bila je sagraðena upravo 

PTNC cijevima, te elementi uèvršæeni 

odgovarajuæim meðukomadima od istog 

materijala. Nakon što je antena provela 

3 ljetna mjeseca na stupu, nakon skidanja, 

jednostavno se raspala. Plastika je 

zbog djelovanja kiše i Sunca postala 

krhka kao staklo, te je antena postala 

neupotrebljiva. Možda je kvalitetnije 

rješenje uporaba plastiènih (zelenih) 

vodoinstalacijskih cijevi, koje æe za 

kraæe antene odgovarati svrsi, dok se 

kod dužih boomova može primijetiti 

savijanje na višoj temperaturi i Suncu. 

Takoðer bih naveo da proizvoðaè u 

karakteristikama navodi kako cijevi nisu 

otporne na ultraljubièasto zraèenje, bez 

obzira što ih ja upotrebljavam veæ kroz 

dulje razdoblje, bez znatnijih tehnièkih 

nedostataka. Vjerojatno æe se u amaterskoj 

furdi naæi još praktiènih rješenja 

koja se mogu primijeniti, uz jedini uvjet 

da ima dobra izolacijska svojstva i 

izmjere koje odgovaraju odreðenom 

frekvencijskom podruèju. Pri tome mislim 

na presjek booma koji mora biti u 

granicama, i to za podruèja rada od 

145 MHz i 435 MHz najveæi kvadratni 

presjek 18 mm × 18 mm ili okrugli 

najviše 20 mm, te za 1 296 MHz najveæi 

pravokutni presjek od 18 mm × 12 mm. 

Da, dobro ste vidjeli, prikazat æu gradnju 

jagice i za 23-centimetarsko podruèje, 

u kojoj æe biti obuhvaæene i mjere za 

ATV verziju kojom možemo uz jednostavnu 

prepravku analognoga satelitskog 

prijamnika pratiti naše prve ATV prijenose. 

Ne preporuèuje se upotreba 

boomova s veæim presjekom od navedenog, 

jer æe se time narušiti rezonantna 

frekvencija antene, što se može automatski 

odraziti na loše karakteristike 

antene. 

Dipol, reflektor i direktori 

Za sve elemente jagice upotrijebio 

sam aluminijske, bakrene i mesingane 

šipke promjera 3 mm. U jednome sluèaju, 

kao skuplja varijanta, ali tada 

jedino dostupna, upotrebljene su inoxelektrode 

za zavarivanje, promjera 

takoðer 3 mm, i to za jagicu za podruèje 

rada od 900 MHz koja je na sl. 1. 

Aluminijske šipke 3 mm mogu biti zamjenjene 

s aluminijskim žicama dobivenim 

raspletanjem starih energetskih kablova. 

Njihov je promjer 3,2 mm, ali to neæe 

promijeniti karakteristike antena. Naprotiv, 

u originalnoj inaèici upotrebljavaju 

se šipke od 1/8 inèa, što upravo odgovara 

jeftinoj energetskoj žici. Mesingane 

3 mm elektrode za zavarivanje skuplje su 

rješenje, te se one preporuèuju samo za 

izradu dipola za 435 MHz i 1 296 MHz. 

Naravno, i tada je moguæe zamijeniti 

skupe mesingane elektrode obiènom 

bakrenom žicom istog promjera. Bakrena, 

lakom izolirana žica je odlièno 

rješenje protiv oksidacije bakra. Ne 

preporuèuje se bakreni vodièi izolirani 

PVC izolacijom. Pri izradi se mora obratiti 

velika pozornost na izmjere koje se 

moraju pogotovo poštivati za 435 MHz i 

1 296 MHz. Svi dipoli su istoga, veæ prije 

opisanoga J-oblika, te se razlikuju samo 

u izmjerama, ovisno o frekvencijskom 

podruèju. 

Dipol jagice za 144 MHz bit æe nepraktièno 

izraditi od mesingane žice, a 

bakrena žica se pokazala kao mekana i 

sklona deformiranju. Aluminijska žica se 

pokazala kao odlièno rješenje, lagana i 

kruta. Kao što je veæ prije navedeno i 

prikazano na sl. 2., koaksijalni kabel se 

direktno spaja (lemi) na dipol, što kod 

aluminija može predstavljati problem. 



antene 

Slika 3. Karakteristika Yagijeve antene za 2-metarsko podruèje 

Problemu se doskoèilo tako da se nakon 

oblikovanja žice u J-oblik na nju navuku 

dvije stezaljke od mesingane legure, 

koje izvadimo iz lusterske stezaljke. 

Tako pripremljen dipol se provuèe kroz 

boom antene, te se stezaljke stegnu 

vijcima što bliže samome boomu. Na 

tako pripremljen dipol jednostavno se 

zalemi 50-omski koaksijalni kabel, izravno 

za mesingane stezaljke koje nam 

nisu potrebne kod inaèice za 435 MHz 

i 1 296 MHz, kod kojih se koaksijalni 

kabel lemi izravno na mesingani ili 

bakreni dipol. 

Svi elementi se postavljaju tako da se 

provuku kroz boom, te se sredina elemenata 

poklapa sa središnjicom booma. 

Jednako se postavlja i dipol, s jednom 

razlikom što je donji dio J-dipola dulji 

od polovice gornjeg dijela za polovicu 

debljine booma (sl. 2.). Tih nekoliko 

milimetara ne narušava elektrièke karakteristike 

antene, ali nam s druge strane 

uvelike poveæava mehanièku stabilnost 

dipola i olakšava njegovo postavljanje 

kroz boom. Koaksijalni kabel se nakon 

lemljenja prièvrsti za boom pomoæu 

nekoliko plastiènih vezica, kako bi dodatno 

poboljšali kvalitetu spoja. 

2-metarska jednostavna Yagijeva 

antena 

Kako je veæ ranije navedeno, za tu 

inaèicu koristio sam aluminijsku žicu za 

sve elemente, ukljuèujuæi i dipol antene. 

Izmjere elemenata i njihovi položaji su u 

tabl. 1. Udaljenost elemenata se raèuna 

od reflektora, koji je poèetni element. 

Izmjere se odnose na jagicu koja æe najbolje 

raditi na frekvenciji od 144,2 MHz, 

dakle proraèunata je za CW/SSB dio 

podruèja. Antena se uz nešto veæi SWR 

može upotrebljavati i za rad na FM dijelu 

podruèja, a želite li poglavito koristiti 

antenu samo na tom podruèju, jednostavno 

sve elemente antene skratite za 


6 mm. Duljina dipola za tu inaèicu je 

978 mm, a njegova visina 25 mm. 

Dijagram zraèenja 3-elementne inaèice 

(sl. 3.) je èist i bez nepotrebnih 

boènih latica. Pažljivim pogledom može 

se uoèiti nesimetrièna i pomalo izoblièena 

pozadinska latica, uzrokovana nesimetriènim 

dipolom. Takav nedostatak u 

praksi nije pokazao nikakva negativna 

djelovanja. Pojaèanje antena ovisi o 

broju elemenata i duljini antene, a iznosi 

od 5,8 dB za 3-elementnu, 6,8 dB za 

4-elementnu, te 8,8 dB za 6-elementnu 

antenu. 

Tablica 1. 

Duljine i udaljenosti elemenata od dvometarske antene (u milimetrima) 

Element 3-elementna antena 4-elementna antena 6-elementna antena 

reflektor 1 048 / 0 1 048 / 0 1 035 / 0 

dipol 978 / 216 978 / 216 978 / 191 

1. direktor 946 / 508 959 / 489 959 / 419 

2. direktor 845 / 102 933 / 864 

3. direktor 933 / 1 321 

4. direktor 838 / 1 778 

70-centimetarska jednostavna 

Yagijeva antena 

Kako se ubrajamo u države èije se korištenje 

70-centimetarskoga podruèja proteže 

na cijelih 10 MHz (430 do 440 MHz), 

bilo bi zanimljivo jednostavnom jagicom 

pokriti i to podruèje rada. Kako je 10 MHz 

ipak preširoko podruèje i predstavlja lagani 

problem u izvedbi antene koja æe 

se jednako ponašati u cijelom podruèju, 

pažnju sam usredotoèio na frekvenciju 

od 432,2 MHz. Dakle, još jednom izmjere 

antene su prilagoðene CW/SSB dijelu 

podruèja, meðutim, antena æe se odlièno 

ponašati i na FM simpleksnom podruèju 

i FM repetitorskom podruèju, upravo 

zbog èinjenice da se FM simpleksna i 

ulazna repetitorska podruèja nalaze 

samo 1 MHz niže. Za sve one koje zanimaju 

satelitske ili ATV frekvencije na 70- 

centimetarskom podruèju, predlažem da 

pogledaju Internet stranice na kojima su 

predstavljene i jeftine jagice za 435 MHz. 

Objavljene izmjere su u angloamerièkim 

mjernim jedinicama, te se u razgovoru s 

autorom (WA5VJB) došlo do spoznaje 

da je na nekoliko web stranica poèinjena 

ista pogreška, u kojima se kod 8-elementne 

inaèice jagice u jednom dijelu direktora 

spominje 11 umjesto 12 inèa. 

Logièkim slijedom skaliranja izmjera 

jednostavno æete zakljuèiti gdje se nalazi 

pogreška. Na istim web stranicama 

mogu se pronaæi i ostale izmjere koje 

obuhvaæaju i kraæe izvedbe antene. Ja 

æu se u ovome tekstu zadržati samo 

na najdužoj, 11-elementnoj inaèici za 

432,2 MHz, koja ima pojaèanje od 

11,6 dB. 

Za elemente sam upotrijebio aluminijsku 

žicu, osim za dipol koji je izraðen 

od mesingane elektrode za zavarivanje. 

Duljina dipola je 330 mm, a visina 9,5 mm. 

Sve ostale izmjere su u tabl. 2. 

Detalj spajanja koaksijalnog kabela 

na dipol je prikazan na sl. 4. Spoj lemljenjem 

mora biti što kvalitetniji i izvodi 

kabela moraju biti što kraæi. Kako su na 

tome podruèju gubitci u kablovima 

www.hamradio.hr 17

antene 

Tablica 2. 

Duljine i udaljenosti elemenata 70-centimetarske antene (u milimetrima) 

Element Duljina Udaljenost od reflektora 

reflektor 343 0 

dipol 330 63 

1. direktor 318 140 






7. direktor 298 1 156 

8. direktor 298 1 346 

9. direktor 280 1 511 

zamjetni, preporuèuju se kvalitetniji (kao 

minimum preporuèuje se RG-213). 

Takav se kabel dodatno uèvrsti plastiènim 

vezicama èime se sprjeèava njegovo 

odvajanje pri radu i prijenosu. Cijela 

antena je zaštiæena bojom za drvo, 

najbolje svijetlosivom, a spoj dipola i 

koaksijalnog kabela je presvuèen tankim 

slojem plastiènog ljepila. Kako su antene 

na tome podruèju dosta kratke, odluèeno 

je da se prihvat antene na stup smjesti 

na sam kraj, iza reflektora, èime smo 

osigurali èist dijagrama zraèenja i smanjili 

utjecaj metalnog stupa. 

Tablica 3. 

Duljine i udaljenosti elemenata 23-centimetarske antene (u milimetrima) 

Element Duljina Udaljenost od reflektora 

reflektor 109,2 0 

dipol 101,6 43,2 

1. direktor 99 71,1 

2. direktor 96,5 101,6 

3. direktor 95,2 160,0 

4. direktor 95,2 221,0 

5. direktor 92,7 309,9 

6. direktor 91,4 396,2 

7. direktor 91,4 490,2 

8. direktor 88,9 584,2 

23-centimetarska jednostavna 

Yagijeva antena 

Sada se nalazimo na podruèju rada 

gdje je važna preciznost izrade, jer o 

tome izravno ovisi kvaliteta antene. 

Stoga æemo za izradu ove jeftine jagice 

metarsko mjerilo zamjeniti pomiènim 

mjerilom. Izmjere antene u tabl. 3. su za 

10-elementnu jeftinu Yagijevu antenu za 

1 296 MHz. Svi elementi osim dipola 

izraðeni su od aluminija, tako da su 

odrezani na približnu i onda turpijom 

dovedeni na toènu vrijednost. Sam dipol 

je izraðen od bakrene žice koja æe nam 

u uvelike olakšati mehanièku izvedbu i 

obradu dipola. Njegova duljina je 101,6 mm, 

a visina 12,5 mm. 

Preporuèuje se upotreba polutvrdog 

kabela malih izmjera, koji se jednostavno 

zalemi na dipol. Na drugome kraju 

toga komadiæa kabela (tzv. pigtail) nalazi 

se odgovarajuæi konektor, na koji se 

spaja dovodni koaksijalni kabel koji 

obavezno mora biti veæe kvalitete. 

Nedostatak polutvrdog kabela je taj da 

se teže nalazi na tržištu. Dosta praktièni 

za upotrebu, teflonski koaksijalni kabeli 

jednostavno se leme za dipol, ali im je 

negativno svojstvo što imaju dosta velike 

gubitke. Ako upotrebljavamo takve kabele, 

pigtail mora biti što kraæi. Veæini æe 

vjerojatno biti najdostupniji RG-213, pri 

èijem se spajanju posebno mora posvetiti 

pozornost duljini izvoda koji ne bi 

trebali biti dulji od 2 mm. 

Kako veæina operatora koji rade na 

23-centimetarskom podruèju upotrebljavaju 

znatno veæe i kvalitetnije antene, 

najèešæe tipa Tonna, njima ta antena 

neæe biti zanimljiva niti od koristi. Meðutim, 

takva antena predstavlja odlièno 

rješenje i kompromis svima onima koji se 

žele upustiti u ATV rad na 23-centimetarskom 

podruèju. ATV inaèica jeftine 

jagice za 1 260 MHz, uz jednostavno 

prilagoðen satelitski TV prijamnik, mogu 

biti vaši prvi koraci u prijamu ATV signala. 

Naravno, ista se takva jagica može 

upotrijebiti i za odašiljanje. Da bi se SWR 

doveo na prihvatljive vrijednosti, ATV 

jagicu za 1 260 MHz æemo izraditi tako 

što æemo sve izmjere navedene u 

tabl. 3. poveæati 

za 2,5 mm. 

Pojaèanje tako 

izvedene 10-elementne 

jagice je 

11,3 dB, uz omjer 

naprijed-nazad od 

najmanje 20 dB. 

Pojaèanje inaèice 

za 1 296 MHz je 

isto, uz nešto veæi 

omjer naprijednazad, 

najmanje 

30 dB. Ta se antena 

mora uèvrstiti 

na stup pri kraju 

Slika 4. Yagijeva antena za 70-centimetarsko podruèje 

booma, što neæe biti teško izvedivo 

upravo zbog njezina male duljine. 

Idemo dalje 

Sada æe korisnici Wi-Fi opreme i 

umrežavanja pomisliti da je red na njih 

i podruèje rada od 2 400 MHz, no tu 

prestaje serija o jeftinim jagicama, te se 

prelazi na upotrebu drukèijih jeftinih 

rješenja, o èemu možda u nekom narednom 

èlanku. Naravno mjesta eksperimentiranju 

jeftinim jagicama na 13- 

centimetarskom podruèju ima, zato 

samo naprijed! 

Što reæi o postignutim rezultatima? 

Izraðene jagice veæ su dulje vrijeme u 

radu pokazale dobra svojstva. Antena na 

sl. 1. je inaèica za podruèje od 900 MHz, 

koja se upotrebljava veæ tri godine za 

analognu telefonsku mrežu i spaja se na 

talijanski link na otoku Lampedusa s 

200 km udaljene lokacije u libijskom 

teritorijalnom moru. Nakon instaliranja 

profesionalne antene istih izmjera nije 

primijeæena nikakva razlika u kvaliteti i 

jakosti signala. Na sl. 4. je 70-centimetarska 

inaèica antene, koja se uspješno 

upotrebljava za tropo-veze i FM, te se u 

nekoliko navrata upotrebljavala za rad 

preko satelita s dobrim uspjehom. 

Upotrebljavala se u prijamu SSETI, dok 

je sustav bio operativan. S 4-elementnom 

2-metarskom inaèicom u nekoliko 

navrata održane su veze s njemaèkim 

stanicama na udaljenostima od 600 km, 

uz izlaznu snagu od samo 50 W. 

Opisane antene sigurno ne mogu 

konkurirati svojom kvalitetom i pojaèanjem 

profesionalnim antenama, ali je 

njihova cijena i jednostavnost izrade 

nedostižna. Jeftine jagice zaostajat æe 

u pojaèanju samo 0,5 do 1 dB prema 

sliènim tvornièkim jagica, što je u praksi 

za svakodnevnu upotrebu gotovo nemjerljivo. 



antene 

Piše: Andra Todoroviæ, YU1QT 

Superquagi 12 el. – preinaka 

W5UN 11 el. za 144 MHz 

Prva radioamaterska antena koju sam 

ikad napravio bila je N6NB Quagi 

(engl. Quad-Yagi) iz Rothamela. Privukao 

me je relativno veliki dobitak, drveni 

bum, a uèinilo mi se i da je lako napraviti 

ju. Naravno, kao svaki poèetnik, mislio 

sam da ja to znam bolje od Waynea, pa 

sam zamijenio prvi direktor treæim quad 

elementom. Nisam baš bio laik, jer je po 

meni trebalo u kritiènom, tzv. prelaznom 

dijelu antene izmeðu drivera i prvog 

direktora, smanjiti boène lobove u dijagramu, 

koji su kod quagija neizbježni. 

Dobro je radio i tako je sve poèelo. 

Slijedeæi projekt je bio stakiranje 4 × 8 

el. N6NB Quagi 144,5 MHz po W5UN 

shemi faziranja pod YT0T u "T. M." 

2001., kod Dragana YU1UO. Bilo je vrlo 

uspješno! 

Wayne Owerbeck, N6NB, osmislio je 

quagi-antenu davne 1977. godine (prije 

svih današnjih dostupnih simulacijskih 

programa) i 1981. godine dobio ARRLovu 

godišnju nagradu za svoj projekt, 

15 el. quagi za 70-centimetarski opseg. 

Ideja mu je bila napraviti EME-sustav 

od osam komada, velikoga dobitka, i 

zato je odabrao quad elemente u driveru 

i reflektoru. Kao inženjer (danas je doktor 

nauka), bez simulacija koje su sada 

dostupne svima, znao je da æe biti 

problema u prijelaznom dijelu antene s 

velikim boènim lobovima. Bio mu je 

potreban veliki dobitak koji nije mogao 

dobiti samo umnožavanjem elemenata 

quada. Dobitak QQ-a preko 5 elemenata 

je zanemariv u odnosu na Yagijevu 

antenu istog broja elemenata. Naime, 

Qubical quad ima 

solidan porast 

dobitka do 5 elemenata, 

a dodavanjem 

od 6. do 

10. elementa 

dobitak poraste 

svega 1 dB u 

odnosu na 5-elementnu 

antenu 

(vidi i tabl. 1.). 

Kod Yagijeve 

antene je drugaèije. 

Umnažanjem 

parazitnih elemenata, 

posebno na 

Slika 1. YT1DU i SQ11 

Slika 2. 

široko razmaknutoj 

Yagijevoj 

anteni, dobitak 

raste progresivno, primjereno duljini 

antenskoga nosaèa. Ali quad-driver 

uvijek ima veæi dobitak za 1…1,5 dB 

od dipola u zraèeæem elementu. Ta 

je dobra svojstva Wayne iskoristio u 

najboljem smislu, jer je quagi simbioza 

qubical-quada u driveru i reflektoru, a 

Yagijeve antene u broju pruženih direktora. 

Više o quagiju i Wayneu možete 

pronaæi na adresi: http://commfaculty. 

fullerton.edu/woverbeck/quagi.htm. 

SuperQuagi antena 

Superquagi antena je projekt jednoga 

od najveæih svjetskih EME-amatera, 

Davea Blashkea, W5UN. Napravio je 

model wide spaced 2 m Yagi, 3,5 lambde, 

dugaèke s quad elementima u driveru i 

reflektoru. Više o tom projektu na: 

http://web.wt.net/~w5un/w5unqu97.htm. 

Napravio sam antenu kako je Dave 

prikazao (sl. 1.). Na jednom od prvih natjecanja 

s tom antenom kod YT1DU, 

izmeðu ostalih radili smo iz Beograda 

s jednim Talijanom okrenuti "leðima" 

antene prema njemu. To mi je bio znak 

da nešto nije u redu s antenom te duljine. 

Zainteresirao sam se za simuliranje 

antena, a Sreæko, YU1DX, me je upoznao 

s Matom, 4N1AW, (mojim "guruom") 

koji mi je dao neke programe i nauèio 

me mnogo èemu. Nakon toga sam se i 

ja poèeo "igrati", kako kaže stariji amater 

u kuæi, moja žena, YT1QT. Bio sam u 

pravu dojma o originalnoj W5UN superquagi-anteni. 

F/B je jedva preko 12 dB. 

S nekoliko simulacija došao sam do 

drugaèijeg rasporeda elemenata na 

istom nosaèu i znatnim porastom F/B od 

preko 26 dB, bez smanjenja dobitka. 

Tada napravih svoju prvu modifikaciju 

te Daveove antene, koja je bila toliko 

oštra u dijagramu, da sam se radeæi 

"T.M." iz mojih Ratara, KN04BP (danas 

je to ovdje èuvena antenska farma), 

morao okretati s pravca Sljemena, na 

Kopar, jer ovog drugog nisam èuo (sl. 2.). 

Napravit æu malu digresiju, jer sam 

se sjetio neèega bitnog na što me je 

podsjetio azimut antene. Naime, iz nekoliko 

prepiski s Wayneom saznao sam 

da je pokušavao simetrirati antenu na 

više naèina, ali je uvijek najbolje radila 

bez simetrije! Po njegovim rijeèima: 

"Ono što dobiješ simetriranjem, izgubiš 

transformacijom. Napajaj je direktno!" 

Praktièna je posljedica asimetriènoga 

napajanja da antena ima "felš", tj. ovisno 

o tome na koju je stranu quad-elementa 


www.hamradio.hr 19

antene 

(dimenzija 20 mm × 20 mm × 

10 mm), ili plastièni, a još bolje 

od pleksiglasa, s malim porastom 

mase. Ja sam prvu antenu 

napravio od drvenih letvi 30 mm × 

50 mm, i to tri komada po 2,5 m 

zbog transporta u portablu. 

Spojio sam ih vijcima 6 × 40 mm s 

leptir-maticama kroz metalne 

ploèice 30 mm × 100 mm × 1 mm, 

po dvije na svakom spoju. Krajeve 

buma sam napeo užetom debljine 

3 mm za središnju cijev, 1 m 

iznad antene. To se može riješiti 

i èeliènom sajlom, bez utjecaja 

na dijagram antene. Kroz drveni 

bum od letvi 30 mm × 50 mm 

izbušio sam na zadanim razmacima 

otvore promjera 5 mm (koristio 

sam aluminijsku žicu od 5 mm), i 

kroz njih provukao direktore. 

Graniènike sam napravio jednostavnim 

namatanjem izolirane trake s 

jedne strane direktora. Obavezno obilježite 

brojeve direktora trakom, ne smije 

biti zamjenjivanja. Quad driver i reflektor 

sam napravio od iste aluminijske žice 

5 mm, tako što sam kroz dvije horizontalne 

letvice 15 mm × 15 mm, na 

meðurazmaku od 40 mm (na bumu 

sam urezao utore po 5 mm, da se elementi 

ne bi pomicali) provukao žicu 

quadova, savio u željeni oblik i zatvorio 

petlje. Na reflektoru sam to napravio 

jednostrukom luster-klemom od šest 

kvadrata, a na driveru dvostrukom, gdje 

sam poslije na suprotne krajeve doveo 

i napajanje (vidi skicu 1.). Izbjegavajte 

voðenje napojnoga kablea duž buma 

ili kroz quadove, to uzrokuje veliko 

meðudjelovanje. Vodite kabel duž stupa, 

pa direktno na driver, odozdo pod kutom 

od 90° (skica 1.). 

Razmak od 40 mm izmeðu letvica 

uèvrstio sam toplom plastikom za žicu 

ispod, iznad letvica od 15 mm × 15 mm. 

Te sam quad-elemente spajao za bum 

vijcima 6 × 60 mm s podlošcima i maticom. 

Montaža quad elemenata je jednostavna, 

na bum ih navlaèite zaokrenute 

za 90° (40 mm prema 30 mm), pa ih 

na mjestu spajanja vratite kroz utore za 

90° unazad, u originalni položaj. 

Progurate vijak, "kontrirate" maticama, i 

to je gotovo. Ta antena je imala i sjajan 

SWR, od 1,2 :1, katkad i 1,1:1, ovisno 

o duljini kabela u λ/4. Dobitak je bio 

neprijeporan, a F/B takoðer. Dimenzije 

su prikazane na skici 2. 

Ohrabren time, slijedeæa konstrukcija 

je bila twin inaèica od dva komada, 

optimiziranih pojedinaèno na impedanciju 

od 100 Ω radi lakšega faziranja. 

Nisam se proslavio faziranjem (još 

uvijek nisam imao MFJ). Sreæom, znao 

Skica 1. 

povezan vruæi kraj kabla, antena zraèi 

15-ak stupnjeva "u stranu" od svoje 

geometrijske osi (lijevo ili desno). To 

treba imati na umu kod usmjeravanja. 

Isto tako, Wayne mi je na pitanje: "Da li 

obavezan dielectric boom?", napisao 

slijedeæe: "Nije! Taj tekst je iz starih proraèuna, 

slobodno pravi metalni boom, 

bez korekcija duljina elemenata ako su 

montirani na izolatorima iznad buma. Ja 

te izolatore pravim od parketnih letvica!" 

Wayne je vrlo komunikativni praktièar, a 

za razliku od njega, Dave mi nikad nije 

odgovorio na e-mail. 

Ta antena se prilièno lako pravi, ali 

nije lagana. Za sada govorimo o 11 el. 

W5UN-anteni s modificiranim razmacima. 

Preporuèio bih Al-bum od 40/3 mm, 

za slobodno noseæi, a 40/1 mm za 

užetima nategnuti bum. U oba sluèaja 

izolatori za direktore mogu biti drveni 

Slika 3. 



3D 

Dijagram 1. SQ fs V plot 

Dijagram 3. SQ 11 i 12 V plot 

Dijagram 5. SQ TWIN 11 i 12 V plot 

Dijagram 7. SQ 12 SWR 

Dijagram 9. SQ 12 IMP+REACT 

antene 

free space 

Dijagram 2. SQ fs H plot 

Dijagram 4. SQ 11 i 12 H plot 

Dijagram 6. SQ TWIN 11 i 12 H plot 

Dijagram 8. SQ 12 GAIN+FB 

sam koga pitati, YU1AW, Dragana 

Dobrièiæa, koji mi je poslao skicu napajanja 

te dvije antene. Taj pretežak 

Twin (polomio nam je vjetar "zvono" 

na HAM-IV rotatoru) jedva podigosmo 

YT1DU i ja s našim ženama YT1QT i 

YT1LAN (sl. 3.) na 8 m visine u 

Sutomoru, JN92MD. Stack-razmak je 

bio 3 m (maksimalni dobitak je na 

razmaku od 5,5 m, s prevelikim boènim 

lobovima, i dobitak od "samo" pola 

decibela više), a postignut je s dvjema 

potpornim letvama po 3 m na srednjim 

treæinama antena – sve dielectric. 

Glomazan je i težak, ali taj Twin je toliko 

dobro radio iz JN92MD na 70 m nad 

morem, sa samo 10 W (Icom 706), da 

smo "odradili" nekoliko sicilijanskih stanica, 

sve s real rprt 59/599. 

Zanimljivo je pogledati H plot dijagram 

bilo kojeg quagija. Ono što se 

teoretski smatra manjkavošæu, u praksi 

se pokazalo korisnim. Naime, boèni 

lobovi su itekako dobro došli pri radu 

u natjecanjima ako neki signal doðe 

upravo iz toga azimuta, jer s tako 

"oštrom" antenom može svašta promaknuti 

ako je operater na tzv. "pecanju". 

U CQ tipu rada u natjecanju, pogotovo 

sa solidnom snagom, te su antene 

prikladne, upravo koliko i stackovi od 

4 kraæe antene. Sve do ove reèenice 

napisano odnosilo se na drveni superquagi 

11 el. s bumom duljine 7,21 m. 

Gdje je taj dvanaesti element? 

Moja namjera je bila da ne prolazite 

kroz sve ovo što sam do sada napravio, 

veæ da, ako vam treba "jaka" antena 

za 2-metarski opseg, napravite 12 el. 

superquagi na 7,85 m dugom aluminijskom 

bumu. Bit æe znatno lakša, a 

princip izrade je isti (u prikazanim dijagramima 

vidjet æete priliènu razliku 

dobitak+F/B sa samo jednim elementom 

više). Materijal za elemente u oba sluèaja 

je aluminijska žica promjera 5 mm, 

a napajanje je direktno. Ako stakirate 

dvije antene, duljina transformacijskih 

dionica od 50 Ω je 4,11 m pod mrežicom, 

za kabel RG-213. Razmak izmeðu 

antena ovisi o vašim statièkim moguænostima, 

no sasvim je dovoljno 3 m, a 

maksimalno je 5,5 m (sl. 4.). Za hampuriste 

(dijagrami 1. i 2.): temperaturni 

šum SQ je viši za 14 K od DJ9BV iste 

Yagijeve antene, ali je zato BW znatno 

širi, dobitak u slobodnom prostoru s 11 

elemenata je 15,4 dB, a s 12 elemenata 

je 15,9 dB. U praksi to æe biti 21,2 dBi 

prema 21,7 dBi na stupu visine 10 m, 

s F/B od preko 30 dB. U twin-inaèici 

to ide do dobitka od 24,4 dBi,-a F/B do 

37 dBi. 

Horizontalni zahvatni kut – 3 dB je 28°. 

Za neupuæene kolege razjasnit æu 

neke detalje u dijagramima. U dijagramu 

1. i 2. obratite pažnju na numerièki 

zapis: u dijagramu 1. – 17 dB u azimutu 


www.hamradio.hr 21

antene 

180° (back), a u dijagramu 2. je to 

+15,9 dB u azimutu 90 ° (front). 

Zbrajanjem dobijete ukupni F/B od 

– 32,9 dB. Zbog uštede prostora ostali 

dijagrami antena se prikazuju združeno, 

jer su sliène u mnogim parametrima. 

U 4. dijagramu se vidi razlika +1 elementa 

koja ipak donosi pola decibela. 

U dijagramu 6. udvajanjem antena se 

dobiva prilièno realan score od 2,67 dB 

s maksimalnim razmakom od 5,5 m, a 

na 3 m stakiranja razlika je tek 2 dB. 

Svakako, prilièno glomazna konstrukcija 

za stakiranje, tako da je jednostruka 

SQ 12 el. idealna antena velikoga dobitka, 

a za one koji nisu vièni faziranju 

više manjih antena ili nemaju adekvatne 

mjerne instrumente tipa MFJ 259. Kada 

smo kod faziranja više malih antena, 

imam napravljenu izvanrednu 4 el. 

Oblong (pravokutni quad) za 2-metarski, 

opseg duljine buma 1,3 m, iznimno 

èistog dijagrama. O toj anteni i stakiranju 

do 16 komada æu govoriti nekom 

drugom prilikom. Dijagram 7. je posve 

jasan, a na dijagramu 8. vidjet æete 

prilièno kontinuirani dobitak preko cijeloga 

megaherca i adekvatnu promjenu 

F/B-a. U dijagramu 9. možete pratiti 

odnos impedancije (zeleno) i reaktancije 

(imaginarne impedancije, crveno). Reaktancija 

detaljno pokazuje rezonantnu 

frekvenciju antene: ako je negativna, 

antena je prekratka (previsoka) za tu 

frekvenciju, a ako je pozitivna, antena je 

predugaèka (preniska). Dijagrami 10. i 

11. u 3 dimenzije prikazuju izgled 

antene i dobitak s velikim brojem boènih 

lobova na stupu i u slobodnom prostoru. 

Èlanak završavam citatom Baneta, 

YU1XW, kada smo s 100 W iz KN04, 

održali vezu s JP90 uz 599: "Andro, 

ovo je k'o da imaš top na krovu", što bi 

mogao biti i alternativni naslov ovoga 

èlanka. Tu antenu nije teško napraviti, 

a vrijedi pokušati zbog malog ulaganja 

i velike dobiti. Ako vam ipak nešto 

nedostaje (naprimjer vertikalno polarizirani 

FM-quagi od 5-10 elemenata), 

obratite mi se na muzikant@sezampro.yu. 

Slika 4. 

Skica 2. 

Tablica 1. 

Neke karakteristike CUBICAL QUAD antena 

Broj elemenata Dobitak (prema dipolu) Omjer naprijed-nazad Primjedba 

2 5 dB 12 dB samo reflektor 

2 7 dB 0 samo direktor 

3 10 dB 15 dB 

4 12 dB 25 dB 

5 12,1 dB 30 dB 

6 12,2 dB 30 dB 

7 12,3 dB 32 dB 

8 12,4 dB 32 dB 



KV 

Pravila KV natjecanja 

Hrvatski radioamaterski 

kup 2006. 

Natjecanje organizira Hrvatski radioamaterski 

savez s ciljem porasta aktivnosti 9A 

postaja u KV natjecanjima. U natjecanju 

mogu sudjelovati radioamateri iz Hrvatske s 

dozvolom za rad na 80-metarskom opsegu. 

Natjecanje se održava svake godine zadnju 

nedjelju u travnju (2006. godine to je 30. 

travnja). 

Natjecanje je podijeljeno u èetiri perioda: 

1. period od 16.00 do 16.30 sati po 

lokalnom vremenu – samo CW, 


lokalnom vremenu – samo SSB, 


lokalnom vremenu – samo CW, 


lokalnom vremenu – samo SSB. 

Natjecanje se održava na 80 metara: 

- CW od 3 510 do 3 600 kHz, 

- SSB od 3 650 do 3 775 kHz. 

Izmjena 

RS(T) i redni broj veze, koji poèinje od 001 

i nastavlja se u svim periodima, i registarska 

oznaka za automobile u vašem mjestu. 

Kategorije 

A – jedan operator, miješano, 

B – jedan operator, samo CW, 

C – jedan operator, samo SSB, 

D – jedan operator, QRP (< 5 W), 

E – više operatora, 

F – operatori "P" razreda 

(u okviru svoje licence), 

G – portabl postaje 

(rad izvan stalnog mjesta po licenci: 

snaga < 100 W, napajanje preko 

baterija, akumulatora ili agregata, 

antena dipol), 

H – kategorija klubova 

(U ovoj kategoriji se zbrajaju rezultati 

èlanova radiokluba, bez obzira da li su 

više operatora ili jedan operator. 

Operatori trebaju navesti pripadnost 

klubu.). 

Bodovanje 

- CW veze – 3 boda, 

- SSB veze – 2 boda. 

Množitelji 

Registarske oznake (posebno u svakom 

periodu). Vlastiti množitelj se ne raèuna. 

Ukupni broj bodova dobije se množenjem 

ukupnoga broja QSO-bodova s ukupnim brojem 

množitelja. 

Upute za voðenje papirnatih dnevnika 

Svaka dvostruka (dupla) veza mora biti 

jasno oznaèena u dnevniku i ne donosi 

bodove. Svaka krivo primljena pozivna oznaka 

povlaèi za sobom poništenje te veze. 

Dnevnik mora sadržavati: vrijeme po SEV 

ili UTC, pozivnu oznaku korespondenta, 

obostranu izmjenu, množitelje (množitelj se 

oznaèuje samo prvi put u svakom periodu), 

QSO-bodove po vezi. Na dnu svake stranice 

Kalendar KV natjecanja 

OŽUJAK 2005. 

4 – 5. 3. 0000-2359 ARRL DX Contest SSB 

11. 3. 1200-1700 DIG QSO Party (10…20 m) SSB 

12. 3 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) SSB 

12. 3. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) SSB 

18. 3. 1600-1700 POŽEGA 2006. CW/SSB 

18 – 19. 3. 1200-1200 Russian DX Contest CW/SSB 

18 – 19. 3. 0200-0200 BARTG Spring RTTY Contest RTTY 

25 – 26. 3. 0000-2359 CQWW WPX Contest SSB 

TRAVANJ 2006. 

1 – 2. 4. 1500-1500 SP DX Contest CW/SSB 

1 – 2. 4. 1600-1600 EA RTTY Contest RTTY 

8 – 9. 4. 0700-1300 JA Int. DX Contest CW 

8. 4. 1200-1700 DIG QSO Party (10…20 m) CW 

9. 4 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) CW 

9. 4. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) CW 

15. 4. 0000-2359 Holyland DX Contest CW/SSB 

15. 4. 1500-1900 EU Sprint SSB 

15 – 16. 4. 1200-1200 GACW CW DX Contest CW 

22 – 23. 4. 1300-1300 Helvetia Contest CW/SSB 

22 – 23. 4. 1200-1200 SP DX RTTY Contest RTTY 

30. 4. 1400-1600 Hrvatski RA kup CW/SSB 

SVIBANJ 2006. 

3 – 4. 5. 0000-2359 MARAC County Hunters Contest CW 

3 – 4. 5. 2000-1959 ARI DX International Contest CW/SSB/RTTY 

10 – 11. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY 

10 – 11. 5. 2100-2100 CQ-M Contest CW/SSB 

17 – 18. 5. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest CW 

17 – 18. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB 

24 – 25. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW 

BJ 

BM 

CK 

DA 

DE 

DJ 

DU 

GS 

IM 

KA 

KC 

KR 

Bjelovar 

Beli Manastir 

Èakovec 

Daruvar 

Delnice 

Ðakovo 

Dubrovnik 

Gospiæ 

Imotski 

Karlovac 

Koprivnica 

Krapina 

KT 

KZ 

MA 

NA 

NG 

OG 

OS 

PS 

PU 

PZ 

RI 

SB 

Popis automobilskih oznaka 

(onako kako se otpravljaju u natjecanju) 

Kutina 

Križevci 

Makarska 

Našice 

Nova Gradiška 

Ogulin 

Osijek 

Slatina 

Pula 

Požega 

Rijeka 

Slavonski Brod 

SI 

SK 

ST 

VK 

VT 

VU 

VZ 

ZD 

ZG 

ZU 

Šibenik 

Sisak 

Split 

Vinkovci 

Virovitica 

Vukovar 

Varaždin 

Zadar 

Zagreb 

Županja 


www.hamradio.hr 23

KV 

treba biti zbroj množitelja s te stranice kao 

i zbroj QSO-bodova s te stranice. Na vrhu 

svake stranice treba biti vaša pozivna 

oznaka, registarska oznaka, ime natjecanja 

i broj stranice. 

Uz svaki dnevnik valja poslati zbrojni 

list, koji treba sadržavati ove podatke: 

pozivnu oznaku, ime i prezime (ili naziv 

kluba), adresu, opis ureðaja i antene, 

obraèun bodova, izjavu o pridržavanju 

pravila natjecanja, potpis operatora, a za 

postaje s više operatora popis svih operatora. 

Nagrade 

Posebnim pokalima nagradit æe se tri 

prvoplasirane postaje u kategorijama A, E 

i H, kao i prvoplasirane postaje u kategorijama 

B, C, D, F i G. Diplome æe dobiti 

prvih deset postaja u svakoj kategoriji. 

Rezultati æe biti objavljeni u èasopisu 

Radio HRS i na web stranici Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza. 

Rok za slanje dnevnika je 15 dana 

po održanom natjecanju (vrijedi poštanski 

žig). Adresa za slanje dnevnika: Hrvatski 

radioamaterski savez (za Hrvatski radioamaterski 

kup), p.p. 149, 10002 Zagreb. 

Dnevnike možete poslati i u elektronièkom 

obliku na e-mail: 

hrkup@hamradio.hr. 

Elektronièki dnevnici trebaju biti u Cabrillo 

obliku (vaša poz. oznaka.log) ili èistom 

ASCII fajlu i oznaèeni na slijedeæi naèin: 

vaša poz.oznaka.txt (vaš dnevnik) i vaša 

poz.oznaka.sum (zbrojni list). 

Preporuèujemo slanje dnevnika elektronièkom 

poštom. Za ovo natjecanje postoji 

modul za program Writelog, a možete 

koristi i CT ili neki drugi program za natjecanja 

i zatim naknadno prilagoditi Cabrillo 

fajl. 

HRS-ov menadžer za KV natjecanja 


SP DX Contest 

Datum i vrijeme 

Ovo natjecanje se održava 

svake godine prvi puni vikend u 

travnju. Ove godine to je 2./3. 

travnja. Natjecanje poèinje u 

subotu u 1500 UTC i traje do 

nedjelje u 1500 UTC. 

U ovom natjecanju vrijede 

samo veze s postajama iz 

Poljske. 

Frekvencije 

1,8 – 28 MHz 

(bez WARC opsega). 

Vrste rada 

CW i SSB. 

Kategorije sudionika 

- jedan operator, svi opsezi, 

MIXED, 


CW, 


SSB, 

- jedan operator, jedan opseg, 

MIXED, 


CW, 


SSB, 

- više operatora, svi opsezi, 

jedan odašiljaè (MIXED), 

- SWL. 

Korištenje "DX clustera" svrstava 

sudionika u kategoriju više 

operatora. Postaje s više operatora 

trebaju navesti sve operatore 

koji su radili u natjecanju. 

Izmjena 

RST + redni broj koji poèinje 

od 001. Poljske postaje daju RST 

+ jedno slovo koje oznaèava njihovu 

provinciju ("wojewodztwo"). 

Bodovanje 

Svaka veza s postajom iz 

Poljske vrijedi 3 boda. 

Množitelji 

Razlièita "wojewodztwa" na 

svakom opsegu posebno. Maksimalan 

broj množitelja po opsegu 

je 16. 

Oznake "wojewodztwa" su: 

B, C, D, F, G, R, J, K, L, M, 

O, P, S, U, W, Z. 

Konaèni rezultat 

Konaèni rezultat dobije se 

množenjem ukupnog zbroja QSO 

bodova sa svih opsega s ukupnim 

brojem množitelja sa svih 

opsega. 

Dnevnici 

Svoje elektronièke dnevnike 

pošaljite na e-mail: 

spdxc-logs@pzk.org.pl 

Vaši elektronièki dnevnici trebaju 

biti u "Cabrillo formatu" 

koristeæi neke od programa za 

ovo natjecanje: LA0FX, N6TR, 

EI5DI. LA0FX program se može 

naæi na web stranici: 

www.qsl.net/la0fx/. 

Elektronièki logovi su obvezni 

za sve koji kandidiraju za visoki 

plasman. 

Papirnati dnevnici se vode 

posebno za svaki opseg. Duple 

veze treba jasno oznaèiti. Svaka 

veza mora sadržavati vrijeme, 

pozivnu oznaku korespondenta, 

izmjenu i broj bodova za tu vezu. 

Množitelj oznaèite samo kad je 

novi na opsegu. Zbrojni list mora 

sadržavati: ime i prezime natjecatelja, 

punu adresu, kategoriju 

sudionika, broj veza, broj 

množitelja i QSO bodova po 

opsegu i ukupno i konaèni rezultat, 

kao i izjavu o pridržavanju 

pravila natjecanja. Adresa za 

slanje papirnatih dnevnika 

(najkasnije do 30. travnja) je: 

Polski Zwiazek 

Krótkofalowców 

SP DX Contest Committee 

P O Box 320 

00-950 WARSZAWA 

POLAND 

Nagrade 

Diplome æe dobiti pobjednici u 

svakoj kategoriji. Strani pobjednici 

æe ovisno od sponzora (poljskih 

radioamatera) dobiti posebne 

plakete. 

Moguæe je podnijeti zahtjeve 

za neke poljske diplome bez QSL 

karata ukoliko su veze održana u 

SP DX Contestu. Više informacija 

o tome možete naæi na web 

stranici SP DX Contesta: 

www.sp5zcc.waw.pl/spdxc/. 



Rezultati KV natjecanja 

KV 

Kup Jadrana 2005. 

Ovo "novo" hrvatsko KV natjecanje održano je 8. 10. 2005. u èetiri 

perioda od po pola sata. U natjecanju je sudjelovalo ukupno 89 

hrvatskih postaja, a svoje dnevnike rada dostavilo je njih 47 ili oko 

52%. Buduæi da je natjecanje održano po prvi put s brojem sudionika 

možemo biti više nego zadovoljni, a problem dostavljanja je opæepoznata 

pojava u svim natjecanjima. Nadamo se da æe u ovogodišnjem 

natjecanju ta brojka biti puno veæa. 

U ovom natjecanju po prvi puta su uvedene neke promjene, prije 

svega u kategorijama sudionika. Sudionici su podijeljeni u dvije 

osnovne kategorije, bez obzira na broj operatora, a uvedena je i 

posebna "kategorija klubova" u koju se zbrajaju rezultati triju najbolje 

plasiranih postaja koje su se prijavile za pojedini klub. Nadamo se da 

æe ovo "osvježenje" pravila pridonijeti veæem broju sudionika, a samo 

natjecanje uèiniti zanimljivijim. 

Nakon raèunalne obrade dnevnika rezultati natjecanja su sljedeæi: 

Kategorija A – postaje s Jadrana 

Mj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Poništ. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena 

1. 9A7B 23 772 2,41 23 199 9A7B 

(op. 9A4W) 

2. 9A3MA 21 615 4,32 20 680 9A1CIG 

3. 9A1UN 21 008 9,55 19 000 9A1P 

4. 9A4QV 17 472 8,92 15 912 9A7P LP 

5. 9A3MR 16 416 7,52 15 180 9A1CIG LP 

6. 9A5KV 13 482 0,00 13 482 9A1BHI LP 

7. 9A1CIG 11 369 6,57 10 621 9A1CIG LP 

(op. 9A5DI, 9A6KWN) 

8. 9A3NC 10 045 3,26 9 717 9A7P LP 

9. 9A2BW 9 890 2,32 9 660 9A7B LP 

10. 9A6AIV 5 220 2,22 5 104 9A1CKG SSB 

11. 9A7ZZ 4 500 0,00 4 500 9A1CIG SSB 

12. 9A4RV 4 108 11,14 3 650 9A1V LP 

13. 9A5V 3 792 11,44 3 358 9A6V LP 

14. 9A0R 4 760 30,42 3 312 9A0R LP 

(op. 9A3ALV, 9A3AUL, 9A5AQA) 

15. 9A3AGS 2 604 6,45 2 436 9A7B SSB 

16. 9A2JG 2 323 0,00 2 323 9A1AKL LP 

17. 9A1RKA/p 1 008 7,14 936 9A0R SSB 

(op. 9A6C, Gregor) 

18. 9A6C 609 0,00 609 CW 

19. 9A2FW 600 0,00 600 CW 

Kategorija B – ostale postaje 

Mj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Poništ. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena 

1. 9A8A 30 532 4,01 29 308 9A7A 

2. 9A4M 25 172 0,00 25 172 9A1V 

3. 9A5K 22 288 0,00 22 288 9A7B LP 

4. 9A3B 20 178 1,75 19 824 9A3B LP 

(op. 9A1AA) 

5. 9A4WW 16 728 0,00 16 728 9A7B LP 

6. 9A1CCY 16 884 11,19 14 994 9A5Y LP 

(op. 9A5TO) 

7. 9A3RE 15 871 16,94 13 181 9A7P QRP 

8. 9A1W 13 110 0,00 13 110 9A1W LP 

(op. 9A2HM) 

9. 9A1R 11 430 2,22 11 176 9A9Z LP 

10. 9A9Z 12 737 14,14 10 935 9A9Z LP 

(op. 9A2HW, 9A4ML) 

11. 9A9C 9 243 7,49 8 550 9A1CCU 

12. 9A3ST 7 800 7,69 7 200 LP 

13. 9A5CW 7 128 10,10 6 408 9A1CHP LP 

14. 9A2KD 4 680 11,11 4 160 9A7S LP 

15. 9A2YC 4 234 5,47 4 002 9A9Z SSB 

16. 9A8MM 3 744 14,52 3 200 9A1CHP SSB 

17. 9A1CMS 2 907 0,00 3 000 9A1CMS CW 

(op. 9A5TR) 

18. 9A6ALN 3 108 16,08 2 688 9A1CBV SSB 

19. 9A4MF 3 036 16,99 2 520 9A4U LP 

20. 9A1DL 2 112 10,79 1 848 9A4U SSB 

21. 9A4VM 1 840 5,00 1 748 9A1CEQ SSB 

22. 9A4U 1 120 0,00 1 120 9A4U LP 

23. 9A6XX 432 0,00 432 9A1CHP CW 

24. 9A3AXX 270 0,00 270 9A1CEI CW 

25. 9A3ALO 256 0,00 256 9A1CEI SSB 

Napomena: oznaka LP znaèi da je ta postaja radila sa snagom 

odašiljaèa do 100 W, CW – samo CW vrstom rada, SSB – samo SSB 

vrstom rada, QRP – snagom odašiljaèa do 5 W. 

Izvan plasmana: 9A7YY; u dnevnik rada nisu upisani primljeni 

množitelji. 

Dnevnici za kontrolu: 9A6V, 9A2KL. 

Kategorija klubova 

1. 9A7B (9A7B, 9A5K, 9A4WW) 62 215 

2. 9A1CIG (9A3MA, 9A3MR, 9A1CIG) 46 481 

3. 9A7P (9A4QV, 9A3NC, 9A3RE) 38 810 

4. 9A7A (9A8A) 29 308 

5. 9A1V (9A4M, 9A4RV) 28 822 

6. 9A9Z (9A1R, 9A9Z, 9A2YC) 26 113 

7. 9A3B (9A3B) 19 824 

8. 9A1P (9A1UN) 19 000 

9. 9A5Y (9A1CCY) 14 994 

10. 9A1BHI (9A5KV) 13 482 

11. 9A1W (9A1W) 13 110 

12. 9A1CHP (9A5CW, 9A8MM, 9A6XX) 10 040 

13. 9A1CCU (9A9C) 8 550 

14. 9A4U (9A4MF, 9A1DL, 9A4U) 5 488 

15. 9A1CKG (9A6AIV) 5 104 

16. 9A0R (9A0R, 9A1RKA/p) 4 248 

17. 9A7S (9A2KD) 4 160 

18. 9A6V (9A5V) 3 358 

19. 9A1CMS (9A1CMS) 3 000 

20. 9A1CBV (9A6ALN) 2 688 

21. 9A1AKL (9A2JG) 2 323 

22. 9A1CEQ (9A4VM) 1 748 

23. 9A1CEI (9A3AXX, 9A3ALO) 526 

Prema prijavljenim rezultatima najviše veza po pojedinom periodu 

održali su: 

I. II. III. IV. 

9A8A 38 9A8A 54 9A5K 38 9A8A 55 

9A7B 36 9A5K 50 9A8A 37 9A4M 51 

9A4M 34 9A1UN 50 9A7B 37 9A1UN 50 

9A1UN 33 9A4M 50 9A4M 34 9A3MA 49 

9A3B 33 9A7B 46 9A4QV 34 9A7B 48 

Nagrade 

Veliki prijelazni pehar Kup Jadrana osvojio je Radioklub Vidova 

Gora, Supetar, otok Braè, 9A7B. 

Plakete 

- 9A7B (op. 9A4W), Radio klub Vidova Gora, Supetar, 

prvoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, 

- 9A3MA, Alen Desaniæ, Šibenik, 

drugoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana, 

- 9A1UN, Davor Kucelin, Poreè, 

treæeplasirani u kategoriji postaja s Jadrana, 

- 9A8A, Stjepan Ðurin, Mark, Varaždin, 

prvoplasirani u kategoriji ostale postaje, 

- 9A4M, Mate Botica, Sisak, 

drugoplasirani u kategoriji ostale postaje, 

- 9A5K, Krešimir Kovarik, Bjelovar, 

treæeplasirani u kategoriji ostale postaje, 


www.hamradio.hr 25

KV 

- 9A7B, Radioklub Vidova Gora, Supetar, 

prvoplasirani u kategoriji klubova, 

- 9A1CIG, Radio klub Kaštilac, Kaštel Gomilica, 

drugoplasirani u kategoriji klubova, 

- 9A7P, Radioklub Pazin, Pazin, 

treæeplasirani u kategoriji klubova. 

Posebne plakete 

- 9A4QV, Adam Alièajiæ, Labin, 

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi sa snagom do 100 W, 

- 9A6AIV, Gordan Æuæiæ, Èavle, 

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo SSB, 

- 9A6C, Goran Grubišiæ, Split, 

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo CW, 

- 9A5K, Krešimir Kovarik, Bjelovar, 

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi snagom do 100 W, 

- 9A3RE, Damir Rudela, Pazin, 

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi QRP, 

- 9A2YC, Ivan Vlašiæ, Zagreb, 

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo SSB, 

- 9A1CMS (op. 9A5TR), Radioklub Meðimurje, Èakovec, 

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo CW. 

Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome s 

naznakom plasmana, a ostali dobivaju diplomu za sudjelovanje. 

Podjela nagrada i hamfest održat æe se u subotu, 8. travnja 

2006. godine, u Nacionalnom centru tehnièke kulture u Kraljevici 

(kod Rijeke), Strossmayerova 32, s poèetkom u 11.00 sati. To æe biti 

i prilika da se porazgovara o ovom, ali i o drugim KV natjecanjima, 

organizaciji ovogodišnje 9A0HQ ekipe i dr. pa se oèekuje dobar odaziv. 

Molimo vas da svoj dolazak najavite kod Ljiljane u struènoj službi 

HRS-a kako bismo na vrijeme pripremili dovoljan broj mjesta. 

U Kraljevici je moguæe i noæenje po popularnoj cijeni od 130,00 Kn 

po osobi (s doruèkom) pa predlažemo svima koji dolaze iz udaljenijih 

krajeva da tu moguænost iskoriste. 

Primjedbe na rezultate mogu se uputiti na e-mail adresu: 

kup.jadrana@hamradio.hr ili klasiènom poštom na adresu HRS-a. 

Krajnji rok za primjedbe je 8 dana nakon objave neslužbenih rezultata 

u èasopisu. 

Službeni rezultati objavit æe se na hamfestu. 

Hrvatski radioamaterski savez zahvaljuje se svima na sudjelovanju, 

a posebno zahvaljuje na pomoæi u raèunalnoj obradni natjecateljskih 

dnevnika Krešimiru, 9A5K. 

HRS-ov KV menadžer za natjecanja 


IOTA natjecanje 2005. 

Ovo natjecanje je sigurno najpopularnije KV natjecanje u sezoni 

godišnjih odmora. Mnoge postaje odlaze na otoke samo za ovo 

natjecanje. Jadranski otoci su posljednjih nekoliko godina hit u ovom 

natjecanju. Postaje s hrvatskih otoka proteklih godina redovito osvajaju 

prva mjesta u svojim kategorijama, a dolaze nam operatori iz 

Slovaèke, Èeške, Italije, Maðarske, Njemaèke i drugih zemalja kako bi 

iskoristili pogodnosti koje im pruža položaj naših otoka u ovom natjecanju. 

Naša prednost su odlièna prostiranja na svim opsezima prema 

britanskom otoèju, jer postaje s otoka nose 15 bodova ili pet puta više 

(3 boda) za veze s postajama s kontinenta. Prošlogodišnje natjecanje 

proteklo je opet u znaku postaja s naših otoka. Postaja 9A8RR, sastavljena 

od Slovaka i Hrvata, osvojila je prvo mjesto u kategoriji fiksnih 

postaja s otoka i postigla je najbolji rezultat u natjecanju s 3 165 veza, 

636 množitelja i preko 15 milijuna bodova. Ekipa 9A7T/p radila je po 

treæi put s otoka Trstenika i po drugi put osvojila prvo mjesto u svijetu 

u kategorija DX ekspedicija na otok, mala snaga. Robert, 9A5E, osvojio 

je prvo mjesto u svijetu u kategoriji postaja s kontinenta; jedan operator, 

svi opsezi miješano, 12 sati rada. Petar, 9A6A, je radeæi s Hvara 

ostvario èetvrto mjesto u kategoriji jedan operator, svi opsezi, 

miješano, velika snaga. Stjepan, 9A4SS, osvojio je drugo mjesto u kategoriji 

postaja s kontinenta: jedan operator, svi opsezi, samo SSB, 

mala snaga. 

Kompletne rezultate možete pogledati na web stranicama organizatora: 

http://iotacontest.com/2005/iotaScores.php. 

HRS-ov KV menadžer za natjecanja, 


Poz. oznaka IOTA Otok Kategorija Broj veza Množitelji Bodovi 

9A8RR EU016 Korèula IOTA FIX MS MIX 24H HP 3 165 636 15 273 540 

9A7B EU016 Braè IOTA FIX MS MIX 24H HP 2 272 381 6 057 900 

9A7T/P EU136 Trstenik IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 935 373 5 088 093 

9A1CDO EU016 Braè IOTA DXPN MS MIX 24H HP 1 932 346 4 525 680 

9A/OM5AW EU170 Pag IOTA DXPN MS MIX 24H HP 2 170 273 3 700 242 

9A6K EU170 Dražemanski Mali IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 311 191 1 569 447 

9A9Z/P EU170 Obonjan IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 088 156 1 057 680 

9A3W/P EU170 Ugljan IOTA DXPN MS MIX 24H LP 431 205 909 585 

9A6A EU016 Hvar IOTA DXPN SOU MIX 24H HP 1 603 190 1 784 670 

9A6NL EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 12H LP 758 138 641 700 

9A/HA6PS EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 12H LP 659 79 278 475 

9A2HQ/P EU136 Krk IOTA DXPN SOU CW 24H LP 342 88 231 792 

9A5KV/P EU016 Šipan IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 149 74 113 886 

9A/HA7JJS EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 24H QRP 363 35 63 315 

9A/OM3YCZ EU136 Mali Lošinj IOTA DXPN SOU SSB 24H LP 105 42 40 446 

9A5ST/P EU016 Veli Drvenik IOTA FIX SOU MIX 24H LP 670 140 627 480 

9A1AA - SVIJET SOA MIX 24H LP 271 113 335 949 

9A5MT - SVIJET SOU CW 12H LP 432 69 178020 

9A8MM - SVIJET SOU CW 12H QRP 8 2 96 

9A5E - SVIJET SOU MIX 12H HP 1 457 268 3 033 492 

9A3KS - SVIJET SOU MIX 24H LP 212 158 455 040 

9A4KW - SVIJET SOU MIX 12H LP 184 72 123 552 

9A1CHP - SVIJET SOU MIX 12H LP 76 20 10 800 

9A4SS - SVIJET SOU SSB 24H LP 789 233 1 580 439 

9A7ZZ - SVIJET SOU SSB 12H LP 321 118 379 842 

9A6AJ - SVIJET SOU SSB 24H LP 514 98 351 036 

9A2YC - SVIJET SOU SSB 12H LP 195 95 202 635 

9A1DL - SVIJET SOU SSB 24H LP 64 25 14 700 

9A2HM - SVIJET SOU SSB 12H LP 72 23 14 076 

9A1CMS - SVIJET SOU SSB 24H LP 37 17 7 191 

Legenda: 

IOTA - postaje s otoka 

SVIJET - postaje s kontinenta 

HP - velika snaga 

LP - mala snaga 

MS - više operatora, jedan odašiljaè SO - jedan operator 

DXPN - DX-ekspedicija 



KV 

CQ WW WPX SSB natjecanje 2005. 

O natjecanju 

Ovo natjecanje je proteklo u prosjeènim prostiranjima. Broj sunèevih 

pjega je bio u padu i prostiranja su bila dobra samo na nižim 

opsezima, gdje su ostvarena dva nova svjetska rekorda i to: SO2R 

na 160 metara i CN2R na 40 metara. Svjetske rekorde su još postavili 

ZD8Z na 15 metara i D4B na svim opsezima. 

Naši natjecatelji su poslali 23 natjecateljska dnevnika. Ostvarili 

smo tri plasmana u svjetskom vrhu. Zvonko, 9A3LG, radio je kao 

9A5Y velikom snagom na 80 metara i osvojio 2. mjesto u svijetu, a 

Robi, 9A5E, je u istoj kategoriji osvojio 5. mjesto. Damir, 9A3RE, 

osvojio je 4. mjesto u svijetu na 160 metara, malom snagom. 

Organizator je primio gotovo 95% natjecateljskih dnevnika elektronièkom 

poštom. E-mail adresa za slanje dnevnika je: ssb@wpx.com. 

Rezultati 9A postaja 

Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi 

9A4KW SOAB 538 811 658 403 

9A7DM SO40 1 007 068 933 446 

9A5Y (op. 9A3LG) SO80 2 068 889 1 300 583 

9A5E SO80 2 018 250 1 300 575 

9A4W SO80 103 494 1 094 77 

*9A3QB SOAB 363 710 483 310 

*9A6AJK SOAB 111 930 303 205 

*9A5BB SOAB 89 466 235 186 

*9A3KS SOAB 70 470 199 162 

*9A2GA SOAB 58 950 195 150 

*9A5YY SOAB 26 814 130 109 

*9A1CMS SOAB 14 288 92 76 

(op. 9A6KZH) 

9A1DL SOAB 4 900 54 50 

*9A4RV SO15 205 312 330 258 

*9A2TE SO15 155 806 296 217 

*9A7R SO20 112 8 8 

*9A3RE SO160 87 548 249 172 

9A8MM QRP20 2 668 52 46 

9A8A AAB 800 856 773 441 

9A3ND (op. 9A1AA) A20 16 799 107 107 

9A1CCY A40 90 828 223 174 

(op. 9A5TO) 

*9A4VV AAB 56 561 165 163 

9A7P M2 991 825 1 003 485 

* - oznaèava malu snagu AB - svi opsezi 

SO - jedan operator 

A - “assisted” 


"Otoci naši, lijepi vrti morem plivajuæi" 

Mihanoviæevom divljenju nad ljepotom hrvatskih otoka, 

sažetih u gornjem stihu, iznova se pridružujemo svake 

godine. U ljepoti naših otoka uživali su 15. sijeènja Vedran, 

9A4VV, i Romildo, 9A4RV, radeæi kao 9A1V s otoèiæa Stinjiva 

(ili, kako Romildo, potkrjepljujuæi dokazima, tvrdi, sa Stiniva). 

Njihovih stotinjak veza bile su pravo radioamatersko osvježenje 

tog hladnoga sijeèanjskog prijepodneva. U išèekivanju 

još veæih ovogodišnjih aktivnosti naših i inozemnih "aktivatora" 

najavimo samo travanjsku sedmodnevnu ekspediciju na 

lanternu Veli Rat na Dugom otoku (CI-018, EU-170), u kojoj æe 

sudjelovati Boki, 9A3KB, Daki, 9A2WJ, Emir, 9A6AA, Sven, 

Vedran, 9A4VV, i Romildo, 9A4RV, na otoèiæu Stinjive, CI-583 

DF9MV (+ YL), Mathias, DL5MFL, te Fredy, DE0MST (+ XYL). 

Ekipa æe stiæi na lanternu u petak, 14. travnja, a namjera im je 

"aktivirati" još neki od susjednih otoèiæa. 

U meðuvremenu, pozabavimo se malo promjenama koje su 

nastupile u odnosima IOCA - IOTA. 

Tijekom prošlogodišnjeg boravka na sajmu u njemaèkome 

Friedrichshafenu, susreli smo se nekoliko puta s gosp. 

Rogerom Balisterom, G3KMA, poznatim IOTA menadžerom. 

Razgovorima su bili nazoèni i predsjednik HRS-a Petar, 9A6A, 

te tada kandidat, a danas prvi IOTA checkpoint iz Hrvatske, 

Zlatko, 9A2EU. Odvojili smo vrijeme i za podulji razgovor o 

IOCA programu te o kriterijima kojima se rukovodimo glede 

stavljanja naših otoka na IOCA listu. Želja nam je bila uskladiti 

te odnose i olakšati našim "aktivatorima" da tijekom rada 

s nekoga od hrvatskih otoka, bez bojazni daju i neku od 5 

naših IOTA referenci. Tada sam Rogeru dao materijale koji su 

sadržavali sve podatke o našim otocima i pripadajuæim IOCA, 

ali i IOTA podacima, predlažuæi da ih prouèi te da takva 

proèišæena lista postane službena paralelna IOTA-IOCA lista 

za sve IOTA checkpointe. 

Evo konaèno, nakon duljeg èekanja, stigla je elektronièka 

pošta od Rogera u kojoj on opširno i u potankostima iznosi 

svoje mišljenje i prijedloge kada su u pitanju otoci koji vrijede 

ili bi vrijedili za IOTA program. 

Najveæe promjene doživjela je skupina EU-110 (Istra 

group), a odnose se na brisanje s IOTA liste otoka koji se 

nalaze u Medulinskom zaljevu, ali i poimenièno dodavanje 

otoka brijunske skupine, što posebno veseli. 


www.hamradio.hr 27

IOCA 

Evo izvornog teksta koji se odnosi na tu skupinu: 

EU-110 

"Istra group (=Brijuni Isls [namely Galija, Gaz, Grunj, 

Krasnica, Obljak, Pusti, Supin, Sv Jerolim, Sv Marko, Veli & 

Mali Brijun, Vrsar], Fenera, Fenoliga, Frzital, Gustinja, Gusti 

Skolj, Levan, Lunga, Porer, Sestrica Vela, Sturag, Sv Andrija, 

Sv Ivan, Sv Ivan na Pucini, Sv Nikola) (Note: not Bodulas, 

Ceja, Cres, Figarola, Frasker, Fraskeric, Galijola, Kotez [aka 

Kozada], Pulari, Sekovac, Sv Juraj, Sv Katarina, Trumbuja, 

Veruda, Vestar, Zeca). We have added: Galija, Gaz, Grunj, 

Gustinja, Gusti Skolj, Obljak, Pusti, Supin, Sv Marko, 

Vrsar. We have deleted: Bodulas, Ceja, Figarola, Kotez 

[aka Kozada], Sekovac (sorry, these are all caught by the bay 

rule, like Pulari and Vestar)." 

Dakle, dodani su Galija, Gaz, itd., a brisani su Bodulaš, 

Ceja, ... Kao što vidimo, brisani su i Pulari, omiljeno odredište 

mnogih talijanskih operatora, koji su svojom aktivnošæu s tog 

otoka doprinijeli da se skupina EU-110 spusti na listi traženih... 

Ima još nekih "kozmetièkih promjena", kao i upita za 

fotografijama nekih malih otoka (very small – picture required), 

na koje æemo se uskoro oèitovati, ali i neukljuèivanje u IOTA 

listu nekih otoka od maloga znaèaja (Altijež, Veli Školj, ...). 

Prema Rogerovom prijedlogu IOTA skupina EU-110 bi imala 

26 otoka. Dakle, tako bi bilo tiskano u sljedeæem izdanju IOTA 

Directory-a. Ali to nije sve. Proèitajte dalje. 

Važno je napomenuti da se navedene promjene neæe 

odraziti na IOCA listu. 

[near Dugi Otok], Mrtovnjak [near Iž], Mrtovnjak [near Kurba 

Vela] te Oblik kao Oblik [near Vrgada] i Oblik [near Zlarin], i 

slièno. 

Na žalost nekih mojih prijatelja koji ljetuju na Krapnju i Veloj 

i Maloj Krbeli, oni se više ne nalaze na IOTA listi (sorry again, 

these are all caught by the bay rule - sa žaljenjem zakljuèuje 

Roger). 

Ostalo je otvoreno pitanje glede otoka Aba Mala, Balabra 

Mala, Galijolica, Galiola, Skoljic, Kamicic (opet: all very small – 

pictures required), no, njihove fotografije veæ smo pribavili... 

Svakako, najviše raduje ova Rogerova reèenica, koju je 

nekoliko puta naveo u svome e-mailu: The Directory lists 

101 counters for EU-170 but refers people to the IOCA list for 

others. Time naša IOCA-IOTA lista postaje referentna baza 

podataka glede IOTA za sve hrvatske otoke, koju æe u svome 

radu koristiti svi IOTA checkpointi. 

Ukratko i o ostalim skupinama: 

EU-136: 

Na listu su dodani: Mag, Maman, Palacol, Trasorka, Veli & 

Mali Osir. Roger navodi da neæe prihvatiti otoèiæ Šilo jer je 

premali, odnosno da æe odluku temeljiti na njegovoj fotografiji. 

S obzirom da sam na Šilu osobno boravio (u društvu s Ewaldom, 

9A5ID), mogu fotografijama posvjedoèiti o kakvom se 

otoku radi. Primijetili smo da se komentar very small – picture 

required, odnosi na one otoke (otoèiæe) na kojima se nalazi 

pomorsko svjetlo, odnosno svjetionik. Na zemljovidu 1:100 000 

teško je odrediti stvarnu velièinu takvog otoka, te se išèitava 

Rogerova bojazan da je u pitanju umjetna stijena sa svjetlom 

ili otok (hrid) obilježen pomorskim svjetlom koji nije 24 sata 

iznad morske površine. 

Prema Rogerovom prijedlogu, IOTA Directory (EU-136) æe 

sadržavati 40 otoka. 

EU-170: 

Pokušat æemo promijeniti Rogerovu nakanu da se otoci 

Smokvica Vela & Mala zamjene sa "Smokvica Vela [near 

Kornat]", no dobrodošla je ideja da se otoci s istim imenom 

Gustac pobliže objasne kao "Gustac [near Kornat], Gustac 

[near Lavsa], Gustac [near Žut], zatim Mrtovnjak kao Mrtovnjak 

EU-016: 

Roger predlaže da se u IOTA priruèniku promjenu imena 

otoka Budikovac u Budikovac Veli, Paržan to Paržan Veli te 

Vodnjak u Vodnjak Veli. Zbog veæ prije navedenog razloga 

trebamo fotografijama potkrijepiti izgled sljedeæih otoka i 

otoèiæa: Barjak Mali, Galera, Luènjak, Mulo, Murvica, Pod 

Mrèaru, Stupe Vele, Senjevci, Voliæi, Mrkanac, Stinjive. Bez 

njih, skupina EU-016 imala bi 84 otoka. 

Na kraju podužeg e-maila, Roger, kao zakljuèak navodi: 

...and then added the following as a footnote to Croatia groups: 

"A full listing of Croatian IOTA counters is provided in the 

Islands Of Croatia Award (IOCA) List available from the IOCA 

web-site at http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/list.htm ... We can 

accept all the islands you have listed on your website (currently 

totaling 583) except for the ones above where we say we 

have deleted or not included and, of course, ones that we have 

already said are not counters in the Directory or you say in 

your list of 583 do not count for IOTA.” 

Oèito je da je veliki broj otoka koji smo ukljuèili u IOCA 

program neprimjeren za tiskanje u IOTA direktoriju, te je 

gornja odluka najbolje rješenje: IOTA Directory navodit æe 

neke od otoka, dok æe se korisnici upuæivati na web stranicu 

IOCA menadžera (koji je ujedno i IOTA Country 

Assistant), gdje æe moæi pronaæi podatke o ostalim IOTA 

otocima. 

Ovo je, bez sumnje, veliki uspjeh i priznanje IOCA programu, 

jer se do sada samo u dva sluèaja dogodilo da neki 

drugi programi sadrže referentne podatke za IOTA programa 

(Antarctica Award i Italian Islands Award). 

To je toèka na i kada je rijeè o suradnji IOTA i IOCA 

menadžera. 



Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

DX-ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0X 

Najskuplja DX-ekspedicija 

svih vremena (preko 300 

tisuæa amerièkih dolara) 

završava upravo dok ovo 

pišem. U slijedeæih nekoliko 

redova opisat æu svoje osobne 

dojmove ove ekspedicije, 

kao i neka zapažanja "skinuta" 

sa službene web stranice 

DX ekspedicije i s 3Y0X foruma 

na Yahoo grupi "zaèinjenih" 

s nekoliko fotografija 

s web stranice. 3Y0X je bio u 

eteru od 8. (prva veza u logu 

je u 0552 UTC s K4TD) do 

19. veljaèe (posljednja veza u 

logu je u 1813 UTC s K8LTG). 

"Odradili" su preko 87 tisuæa 

veza. Ova ekspedicija bila je prvi puta 

planirana za poèetak 2004. godine pa je 

otkazana zbog prekratkog vremena za 

organizaciju ekspedicije. Poèetkom prošle 

godine ekspedicija je bila na putu 

realizacije, ali je zbog neispunjenih uvjeta 

brodara otkazana u posljednji èas. 

Geografske koordinate otoka su: 68° 50' 

južno i 90° 35' zapadno, WW lokator 

EC41qd, ITU zona 72, CQ zona 12 i 

IOTA AN-004. Prije ove ekspedicije 

ostvarene su samo dvije: 3Y1EE i 

3Y2GV 1987. godine i 3Y0PI 1994. 

godine, tako da je Petar I. prije nje bio 

najtraženiji DXCC entitet. Ekspedicija na 

izolirane otoke (pozicija otoka Petra I. je 

450 kilometara zapadno od obala Antarktika 

i nema stalnu bazu) je vrlo složena 

zbog logistièkih zahtjeva koji prate ovakav 

poduhvat (prijevoz, iskrcavanje, 

smještaj, postavljanje logora, antena i 

drugi problemi). Ekipa je imala nekoliko 

vježbi postavljanja šatora i antena prije 

odlaska na ekspediciju. Predvoðena s 

K0IR i K4UEE unajmila je brod DAP 

Mares s helikopterskom posadom, jer je 

iskrcavanje na otok Petra I. moguæe jedino 

helikopterom. Vrijeme u ovom dijelu 

svijeta je nepredvidljivo i zato i izabran 

termin dok traje antarktièko ljeto. Otok 

Petra I. je vrlo surovo i nepristupaèno 

KV 

mjesto. Temperatura je ljeti oko nule ili 

nešto ispod nule, ali uz stalne jake i 

hladne vjetrove subjektivni osjeæaj hladnoæe 

je puno veæi. Otok je ekipu 3Y0X 

doèekao okružen maglom pa je iskrcavanje 

potrajalo nekoliko dana, ali su uz 

nadljudske napore uspjeli postaviti 

logor i antenske sustave i 

pojaviti se na opsezima ujutro 

8. veljaèe. 

Meni osobno, ovo je bio 

posljednji nedostajuæi DXCC 

entitet. Prve dvije ekspedicije 

sam propustio, pa sam se za 

ovu odluèio dobro pripremiti. 

Dino, 9A2NO, Marijo, 9A5MR i 

moja malenkost odluèili smo se 

utaboriti na Falašèaku (brdo 

iznad Samobora) gdje je natjecateljska 

lokacija 9A7T. Od 

antena imamo 2-elementni 

quad za 20, 15 i 10 metara, inverted V 

dipol za 80 i 40 metara, inverted L s 

16 radijala za 160 metara i dipole za 

WARC opsege. Od ureðaja smo koristili 

Kenwood TS950S i linearno pojaèalo 

IC2KL (oko 400 W). Naša mala ekspedicija 

se dobro logistièki opremila: hrana, 

piæe i drva za grijanje. Tabor smo 

zapoèeli 10. veljaèe i završili 13. veljaèe. 

Pile-up-i na svim opsezima gdje smo ih 

èuli bili su nemoguæi. Tisuæe i 

tisuæe postaja zvale su ih na 

svim opsezima CW i SSB 

naèinom rada i bilo je vrlo teško 

probiti se. Ipak smo veæ prvog 

dana uspjeli upisati novi DXCC 

entitet na 40 i 30 metara CWom, 

tijekom prve noæi i na 40 

metara SSB-om i 80 metara 

CW-om. Drugi dan uspješni smo 

bili na 20 metara CW i SSB naèinom 

rada. Nekoliko neprospavanih 

noæi i litre kave isplatile su 

se: 3Y0X bio je u logu na 6 

PPS “A” opsega, od 80 do 15 metara. 

Bazni logor na ledenjaku 

Vrijeme za obrok 

Nekoliko jutara slušao sam 

3Y0X na 160-metarskom 

opsegu u sivoj zoni, oko 

našeg izlaska Sunca, ali 

nisam uspio probiti pile-up. 

Zadovoljstvo što smo bili 

dijelom 3Y0X ekspedicije 

preko radiovalova i što smo 

se uspjeli probiti kroz pileup-e 

èini nas vrlo sretnima. 

Ovakve ekspedicije su ipak 

samo jednom u destljeæu. 

Na 3Y0X Yahoo grupi 

mogli ste proèitati razne 

komentare o ovoj ekspediciji, 

kao: zašto rade samo 

EU postaje èitavu noæ na 40 

metara SSB, pa su se slijedeæu 

noæ žalile EU postaje da rade 

samo Sjevernu Ameriku, i tako stalno. 

Ekipa 3Y0X je otišla na ekspediciju u 

minimumu sunèeve aktivnosti tako da 

uvjeti i nisu "mazili" ovu ekspediciju, ali 

podatak o preko 87 tisuæa veza i podjednak 

broj veza s Europom, Sjevernom 

Amerikom i Azijom pokazuje da su 

napravili odlièan posao i da nikog nisu 

posebno favorizirali. Mnoge postaje s do 

100 W snage i dipol antenama su se 

žalile da ne mogu probiti pile-up-e, ali 

za to nisu krivi operatori na 3Y0X nego 

uvjeti i operator koji ih pokušava "odraditi". 

Mnoge postaje sa 100 W i dipolom 

su ih "odradile", samo je trebalo puno strpljenja, 

slušanja i praæenja pile-up-a i 

zvanja u pravo vrijeme. Mnogi su se žalili 

na velike smetnje od samozvanih policajaca 

i ometaèa, ali i to je nažalost dio 

svake veæe DX-ekspedicije, jer meðu 

"radioamaterima" ima dosta frustriranih 

tipova koji svoje frustracije pokazuju na 

taj naèin. Bilo je i puno "pirata" koji su 

pokušavali imitirati 3Y0X, ali ni oni nisu 

mogli umanjiti uspjeh ove ekspedicije. 

Bilo je još puno raznih komentara, ali 

najviše je bilo zahvala na trudu èitave 

ekspedicije što su mnogima omoguæili 

"odraditi" ovaj rijetki DXCC entitet. Ovdje 

bih spomenuo jedan kuriozitet, koji 


www.hamradio.hr 29

možemo nazvati "nikad nije kasno": 

operator John H. Thompson, W1BIH, 

roðen je 1915. godine, dakle, prije 91 

godinu, i do ove ekspedicije 

imao je 389 DXCC 

entiteta. Prodao je svoje 

ureðaje, i antene, i kuæu i 

odselio u staraèki dom, 

ali ga je Don Greenbaum, 

N1DG, odveo svojoj kuæi 

i posjeo za svoj ureðaj i 

tipkalo i za pola sata u 

logu W1BIH bio je 3Y0X 

na 20-metarskom opsegu. 

To je "djedici" bio 390 

KV 

DXCC entitet (svih 335 živuæih i 55 

ugašenih entiteta) i on je tako ponovo 

zasjeo na sam vrh ARRL-ove DXCC 

liste. Da kuriozitet bude veæi, "djedici" su 

u staraèkom domu postavili dipol i 100- 

vatni ICOM-ov ureðaj i on ih je nakon 

nekoliko sati "odradio" i s ove lokacije. 

Bravo za "djedicu" Johna! 

Adresa za direktno slanje vaših QSL 

kartica je: 

Bob Schenck, N2OO 

QSL Manager for 3Y0X 

PO Box 345 

Tuckerton, NJ 08087-0345 

USA 

Više informacija o samoj ekspediciji 

možete pronaæi na web stranici: 

http://www.peterone.com/. 

Evo i broja veza ekspedicije po opsezima i vrstama rada: 

PPS “B” 

SSB CW RTTY JT65 

160 m 1 1 313 0 0 

80 m 3 361 2 508 0 0 

40 m 5 745 7 197 2 0 

30 m 0 9 083 1 099 0 

20 m 13 759 10 334 1 373 0 

17 m 6 994 6 158 690 0 

15 m 6 340 3 856 848 0 

12 m 1 726 2 032 0 0 

10 m 1 585 769 0 0 

2 m 0 1 0 113 

39511 43251 4012 113 


Hrvatski radioamateri u 

"Godini Nikole Tesle" 

"Nikola Tesla je bio èovjek 

ispred svoga vremena 

i slobodno se može reæi da 

svijet još nije do kraja 

istražio i spoznao pravu 

vrijednost svih njegovih 

ideja i pronalazaka. Roðen 

je 10. srpnja 1856. u selu 

Smiljanu kraj Gospiæa. 

Studirao je u Zagrebu i 

Grazu, ali zbog financijskih 

teškoæa ipak nije uspio 

završiti fakultet. Nakon 

studija kraæe vrijeme je 

radio u elektrotehnièkoj 

struci u Budimpešti i Parizu, 

da bi 1884. otišao u SAD, 

gdje radi godinu dana s T. 

A. Edisonom, a potom u 

New Yorku osniva vlastiti istraživaèki laboratorij 

(1887) u kojem radi i eksperimentira 

do kraja svojeg života. Svjetski je 

poznat po svojim izumima i patentima, 

usavršavanju elektromotora, generatora i 

transformatora te po primjeni izmjeniène 

elektriène struje. Vizionarskim se ocjenjuju 

njegova istraživanja na polju prijenosa 

energije, elektromagnetskih zraèenja 

i elektrovodièa iz kojih su, tvrde 

znanstvenici, danas nastali 

moderni sustavi radiokomunikacija, 

televizije, robotike, 

te daljinskog upravljanja. 

Mnogi suvremeni, a vjerujemo 

i buduæi pronalasci, 

nalaze ishodište upravo u 

Teslinim otkriæima..." 

Ovo, izmeðu ostaloga, 

stoji u prijedlogu odluke o 

proglašenju 2006. godine 

"Godinom Nikole Tesle" u 

Republici Hrvatskoj, koju je 

Hrvatskome saboru uputila 

Vlada. Nakon prihvaæanja 

ovoga prijedloga odluèeno 

je da æe Hrvatski sabor biti 

pokrovitelj svih dogaðanja 

kojima æe se obilježiti 

"Godina Nikole Tesle", a Ministarstvo 

znanosti, obrazovanja i športa, u suradnji 

s Ministarstvom kulture, zaduženo je za 

operativnu provedbu programa kojim æe 

se obilježiti ovaj dogaðaj. 



KV 

I hrvatski radioamateri ukljuèili su se 

u cjelogodišnje obilježavanje ove znaèajne 

obljetnice. Na 16. redovitoj sjednici 

Izvršnog odbora HRS-a održanoj 11. 

studenoga 2005. godine, donesena je 

odluka o "aktiviranju" pozivne oznake 

9A150NT u èijem æe radu sudjelovati 

radioklubovi iz svih županija. Ubrzo je 

naèinjen i okvirni plan rada, u koji se 

"u hodu" mogu ukljuèivati svi radioklubovi. 

Tablica aktivnosti promptno se 

objavljuje na web stranicama Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza. Planirano 

je mjeseèno obuhvatiti dvije do èetiri 

županije, a dogovor je prepušten klubovima 

na terenu i njihovim èlanovima. 

Koordinaciju iz Zagreba vodi Emir, 

9A6AA, koji je zadužen za obradu svih 

elektronièkih dnevnika veza (logova), 

kako bi ih sve objedinio u zajednièki log. 

Vidljivo je da se od aktivnih postaja 

zahtijeva aktivno poznavanje voðenje 

dnevnika raèunalom u nekome od brojnih 

amaterskih programa, te njegovo 

prebacivanje u ADIF (Amateur Data 

Interchange Format) oblik. Ovo je potrebno 

zato što svi radioamateri ne koriste 

isti program za logiranje, te je po prebacivanju 

održanih radioveza u adi file, 

njihova daljnja obrada jedino moguæa na 

taj naèin. 

Treba reæi da je na spomenutoj sjednici 

Izvršnog odbora HRS-a, Vlatko, 

9A9R, preuzeo obvezu voðenja ove 

aktivnosti na razini HRS-a. S obzirom na 

to da je koncem prosinca 2005. Vlatko 

nenadano morao otputovati izvan 

Europe, odluèeno je kako je gore navedeno. 

Naši operatori mogu se odluèiti za rad 

na svim radioamaterskim opsezima i 

svim vrstama rada, 24 sata dnevno. 

Ubrzo su poèeli stizati prijedlozi za 

ukljuèivanje u akciju i gotovo svi termini 


u prvom mjesecu bili su 

zauzeti. Tijekom sijeènja, 

kada ovo i pišemo, radilo 

se sljedeæim vrstama rada: 

CW, SSB, RTTY, PSK31, 

SSTV i FM. Veze koje su 

pristizale za zbirni log se 

ne broje. Svatko radi ili 

æe raditi prema moguænostima 

koje ovise o brojnim 

èimbenicima. Važno je da 

se u rad ukljuèe sve 

hrvatske županije, jer su 

radioamateri širom svijeta 

obaviješteni da je ovo 

izuzetna prigoda da se 

osvoji i diploma Hrvatske 

županije. Stoga se kod 

importiranja pristiglih logova s terena, 

vodi raèuna da se za svaku vezu napiše 

podatak iz koje je županije održana. 

Tijekom sijeènja pozivna oznaka 

9A150NT èula se iz sljedeæih županija: 

Zagrebaèke, Senjsko -Lièke, Osjeèko- 

Baranjske, Istarske i grada 

Zagreba. 

Importiranje svih pristiglih 

programa odvijalo se bez 

pogreške i ubrzo se u zbirnom 

logu našlo preko 3 000 radioveza. 

No, od nekih operatora, 

dnevnici rada tek se oèekuju, 

te æe ova brojka biti znatno 

premašena. 

Kao zajednièki predložak za 

voðenje pristiglih radioveza koristi 

se program DXBase2002 

tvrtke Scientific Solutions, a za 

importiranje adi file-ova, njegov 

Import Utility Companion Program. 

Meðu brojnim radiovezama ima i vrlo 

zanimljivih. Kada se akcija okonèa, 

naèinit æemo cjelovitu analizu i objaviti 

rezultate. No, jasno je da ima veza koje 

su zanimljivije od ostalih... Kao što 

možete proèitati u ovom broju 

èasopisa, pod oznakom 9A150NT 

održana je i prva glasovna radioveza 

s Billom, NA1SS, koji radi iz meðunarodne 

svemirske postaje ISS 

(International Space Station). 

"... 9A150NT, Nikola 

Tesla! Congratulation!", 

snimili smo 

uzbuðeni glas operatora 

Billa. Ne želeæi ni 

jednoga operatora 

posebno istaknuti, jer 

su nam sve vaše veze 

podjednako drage i 

važne, spomenimo 

još QSO izmeðu 

postaja 9A150NT i 

OX3WS (mjesto Nuuk 

na Grenlandu), održane 

SSTV (Slow Scan 

Television) vrstom 

rada. 

Dok ovo èitate vjerojatno je tiskana 

prva kolièina prigodnih QSL kartica 

9A150NT. U potvrðivanje održanih 

radioveza kreæe se odmah. 

"Godina Nikole Tesle" tek je 

zapoèela. Rad pod pozivnom oznakom 

9A150NT najmanje je što naši radioamateri 

mogu uèiniti u èast ovoga 

velikana. Zbog toga pozivamo i ostale 

operatore koje rade iz Hrvatske, da se 

ukljuèe u ovu akciju. Na web stranici 

Saveza nalazi se aktualni raspored rada 

pa, meðu slobodnim terminima i vrstama 

rada, možete odabrati kombinaciju koja 

vam najviše odgovara. Svoje prijedloge 

javite e-poštom na 9a6aa@inet.hr. 

Posebna aktivnost planirana je za 

srpanj, u kojem æe se toèno navršiti 150 

godina otkako se rodio ovaj genijalni 

vizionarski um i 

istraživaè svjetskoga 

glasa u 

podruèju elektrotehnike, 

struènjak 

koji je za prirodne 

znanosti u 20. stoljeæu 

(pogotovo za 

njihovu praktiènu 

Brod s daljinskim upravljanjem 

Elektromotori 

primjenu) uèinio 

uistinu mnogo. 

Znanost je to prepoznala. 

Tesli u 

èast, 1956. godine, 

na 100. obljetnicu 

roðenja, jedinica 

magnetske indukcije 

nazvana je 

tesla (T). 

www.hamradio.hr 31

KV 

Piše: Marinko Marušiæ, 9A3JB 

Kako radi QSL ured? 

Uslijedeæih nekoliko redaka pokušat 

æu pojasniti kako poslati i primiti 

QSL kartu preko našeg QSL ureda. 

Jedan od najlakših naèina da doðete 

do svoje QSL kartice je naš QSL ured. 

Njegova je svrha da primljene kartice 

èlanova HRS-a proslijedi u sve one 

zemlje svijeta koje u okviru svoga nacionalnoga 

udruženja radioamatera imaju 

QSL ured koji radi. 

Kao predložak obièno koristimo popis 

QSL ureda sa službene stranice IARU 

organizacije. No, kad pogledamo popis 

vidjet æemo da su tamo i uredi (npr. KH3, 

KH5 ili 9Y) entiteta koji ne rade. Gotovo 

treæina DXCC entiteta nema QSL ured 

koji radi. Nerijetko æete od kolega iz tih, 

obièno rijetkih zemalja s kojim održavate 

radiovezu na bandu, èuti – QSL is OK 

via bureau. Je li tomu razlog neznanje ili 

nešto slièno – teško je reæi. Bitno je da 

se tamo ne mogu poslati QSL karte jer ih 

nema tko primiti. Ovdje æu još jednom 

navesti zemlje koje nemaju QSL ured 

koji uredno prima i vraæa QSL kartice. 

Ujedno vas molim da kartice tih zemalja 

ne šaljete u naš ured jer stvaraju problem, 

a vama otežavaju moguænost da 

traženu zemlju potvrdite što brže i sigurnije. 

DXCC entiteti koje nemaju QSL ured 

su: 

1A, 3B6, 3B8, 3B9, 3C, 3C0, 3D2, 

3D2C, 3D2R, 3DA, 3XY, 3Y, 3Y/P, 4K, 

4L, 4S, 4U1UN, 4W, 5A, 5H, 5N, 5R, 5T, 

5U, 5V, 5W, 5X, 5Z, 6W, 6Y, 7O, 7P, 7Q, 

8P, 8Q, 8R, 9G, 9J, 9L, 9N, 9Q, 9U, 9X, 

9Y, A2, A3, A5, A6, A7, A9, AP, BS7, C2, 

C5, C6, C9, CE0X, CE0Y, CE0Z, CY0, 

CY9, D2, D4, D6, E3, E4, EK, EL, EP, 

ET, FG, FH, FK, FM, FO, FO0C, FO0A, 

FO0M, FP, FR, FR/G, FR/E, FR/T, FS, 

FT/W, FT/X, FT/Z, FW, FY, H40, H44, 

HC8, HH, HK0A, HK0M, HV, HZ, J2, J3, 

J5, J6, J7, J8, JY, KG4, KH0, KH1, KH2, 

KH3, KH4, KH5, KH5K, KH7, KH8, KH9, 

KP1, KP5, P2, P5, PZ, S0, S2, S7, S9, 

ST, SU, SV/A, T2, T3, T31, T32, T33, T5, 

T8, TG, TJ, TL, TN, TR, TT, TX,TY, TZ, 

V2, V3, V4,V5, V6,V7, V8, VK0H, VK0M, 

VK9C, VK9L,VK9M, VK9N, VK9W, 

VK9X, VP2E, VP2M, VP2V, VP5, VP8F, 

VP8G, VP8H, VP8O, VP8S, VP6, 

VP6D, VP9, VQ9, XT, XU, XV, XW, XZ, 

YA, YI, YJ, YK, YN, YS, Z2, ZA, ZB, ZC, 

ZD7, ZD8, ZD9, ZF, ZK1S, ZK1N, ZK2, 

ZK3, ZL7, ZL8, ZL9, ZS8. 

Zemlje koje primaju QSL karte, ali ih 

ne vraæaju ili vrlo rijetko vraæaju: 

3V, 7X, CN, CP, HC, HI, HR, T7, TI, UK. 

Za navedene zemlje ne 

treba slati QSL karte u naš ured 

jer ih nemamo kamo poslati. Za 

potvrdu tih veza morate potražiti 

QSL menadžera ili poslati 

vašu karticu izravno na adresu 

radioamatera. 

Èesto èujem komentare radioamatera 

da su od nekih navedenih 

zemalja ipak dobili 

kartice preko biroa. Jesu, ali 

kako? Na taj naèin da je taj 

amater ili netko od prijatelja iz 

tih zemalja došao u zemlju u kojoj radi 

njihov QSL ured i poslao tih nekoliko 

kartica preko tog biroa (najèešæe su to 

DL, G, W, UA uredi). 

Kada takve kartice doðu u naš ured ja 

ih jednostavno vraæam pošiljatelju. Ima 

zaista upornih kolega koji mi i po nekoliko 

puta šalju iste QSL kartice natrag. 

Unazad desetak godina pokušavamo 

nauèiti èlanstvo da kada dostavljaju 

kartice da one budu uredno sortirane i 

složene. Mnogi se pitaju zašto. Zato da 

se mogu brže i jednostavnije umetnuti u 

odgovarajuæi pretinac i da prolaze što 

manje ruku. Na taj naèin se manje habaju, 

posebno kartice ispisane pisaèem. 

Osim toga, za razvrstavanje QSL karata 

koje nisu sortirane gubi se jako puno 

vremena. Evo i kratkih uputa kako složiti 

QSL kartice prije slanja u naš QSL ured: 

1. sortirati QSL kartice iskljuèivo po 

DXCC entitetima, 

2. ne sortirati kartice po kontinentima, 

3. ne sortirati kartice po prefiksima 

jer jedna zemlja može imati više 

razlièitih prefiksa 

(npr. Engleska 2E, G, GB, M, MB), 

4. karticu npr. F/DL1ASH staviti pod 

DL i slièno, 

5. menadžere za pojedine stanice 

jasno oznaèiti, istaknuti tu karticu i 

staviti uz državu iz koje je 

menadžer, a ne raðena postaja, 

6. amaterima SAD-a kartice se slažu 

po pozivnim oblastima, bez obzira 

na jedno ili dva slova u prefiksu i 

njihov raspored npr. W1, WA1, 

WB1... WZ1, K1, KA1… KZ1… 

N1… NZ1, svi idu zajedno, 

7. izuzetak kod SAD-a jest samo 

oblast 4, gdje stanice s jednim 

slovom u prefiksu odvajamo od 

stanica s dva slova u prefiksu W4, 

K4, N4 od WA4… WZ4, KA4 i 

slièno, 

8. Portoriko, KP4, ide posebno, 

9. Havaji, KH6, idu posebno, 

10. Aljaska ide posebno, 

11. Guantanamo bay i US Virgin island 

idu iskljuèivo putem QSL 

menadžera za pojedinu postaju, 

12. kartice za kanadske amatere se ne 

moraju odvajati po brojevima, 

13. kartice za Australiju se moraju 

odvajati po brojevima, a svi VK9 i 

VK0 idu preko menadžera, 

14. odvojite ruske od stanica koje nisu 

ruske (SSSR veæ dugo ne postoji), 

15. ruske stanice su sve one s R i 

UA…UH, 

16. ukrajinske stanice su: EM, EN, EO, 

U5, UR…UZ, 

17. kazahstanske stanice su: UN…UP, 

18. UA2 ima svoj poseban biro, 

19. ako imate manje od 100 QSL 

kartica, ne trebate ih odvajati. 

Ovo su neki od važnih naputaka kako 

treba postupiti da bi sve bilo u redu i da 

bi se QSL kartica što prije stigla i vratila 

se s odredišta. Od vas samih uvelike 

ovisi i brzina rada QSL ureda. Važno je 

napomenuti da ako je netko na svojoj 

QSL kartici napisao ili zaokružio PSE 

QSL CARD da to znaèi samo jedno: 

"ja želim tvoju QSL karticu, bez obzira 

na to što æeš ti napraviti s mojom karticom 

i koliko ti ona znaèila". 

Zato pišite i radujte se svakoj primljenoj 

QSL kartici jer ona u sebi sadržava 

puno više nego nekoliko grama papira i 

tiskarske boje na njemu. 

U svakom broju našega službenog 

glasila obradit æu po nekoliko tema 

bitnih za vas i mene kako bismo svi bili 

zadovoljni i željno išèekivali nove pošiljke 

kartica iz svijeta. 



diplome 

Diplome 

Diploma DLD 

DLD je službena diploma Njemaèkoga radioamaterskog 

kluba, DARC, koja se izdaje svim licenciranim radioamaterima, 

kao i SWL (shorth wawe listener) prijamnim radioamaterima. 

Za osvajanje diplome potrebno je posjedovati QSL karte iz 

kojih se vidi broj DOK. 

Što je to DOK? 

DOK je identifikacija koja se sastoji od jednog slova i dva 

broja (OV). Tim kodom moguæe je prepoznati iz kojeg mjesta 

(kluba) se javlja dotièna radiopostaja. 

Primjer: 

C: pokrajina Južna Bavarija 

DOK OV name 

C01 Vaterstätten 

C02 Waldkraiburg 

C03 Garmisch-Partenkirchen 

C04 Freising 

C05 Ingolstadt 

C06 Dachau 

C07 Isarwinkel 

C08 Oberland 

C09 München-Land 

C10 Schliersee 

C11 München-Ost 

C12 München-Nord 

C13 München-West 

C14 Rosenheim 

C15 Inn-Salzach 

C16 Traunstein 

C17 Würmsee 

C18 München-Süd 

C19 Moosschwaige 

C20 Pfaffenwinkel 

C21 Landsberg (Lech) 

C22 Pfaffenhofen (Ilm) 

C23 Ammersee 

C24 Ebersberg 

C25 Erding 

C26 Eching 

C27 Freilassing 

C28 Fürstenfeldbruck 

C29 Wasserburg (Inn) 

C30 Würmtal 

C31 Mangfalltal 

C32 Ismaning 

C33 Isartal 

C34 München-Harlaching 

C35 Alztal 

C36 Schongau 

C37 Herrsching 

A) DLD award kategorije i vrste 

1) DLD se izdaje za svaki opseg posebno. 

2) DLD se izdaje za potvrðeni broj razlièitih DOK-ova i to 

DLD 100, 200, 300, 400, 500 (sa znaèkom), 600, 700, 

800, 900 i 1 000 za koji se dobiva poèasni bedž. 

3) DLD Classic 

Ova diploma izdaje se onim amaterima koji su prikupili 

potreban broj DOK-ova bez DOK-ova koji se mogu izdati 

za neke posebne prilike ili dogaðaje. Samo DOK-ovi od A 

do Z sa svim brojevima se raèunaju za ovu diplomu. 

4) DLD SWL 

Kao i kod toèke 2, DOK SWL 100 - DOK SWL 1 000. 

5) DLD UKV 

Buduæi da je na UKV-u ovo teško osvojiti, neæu pisati o 

tome. 

6) Sve DLD Diplome mogu se izdati za veze sa samo jednom 

vrstom modulacije ili miješano. 

7) Paket radiokomunikacije se ne raèunaju. 

B) Naèin izdavanja 

1) DLD diploma se izdaje kada podnositelj zahtjeva podnese 

dokaz za potvrðene veze sa 100 ili više razlièitih DOK-ova 

na jednom opsegu. Za svakih novih 100 DOK-ova na 

tom opsegu moguæe je zatražiti novu razinu. 

2) DOK broj vrijedi jedino ako je postaja radila iz 

Njemaèke. Svaka postaja ima svoj DOK kod koji je 

izdan i registriran kod DARC QSL biroa. Specijalni, 

posebni DOK-ovi objavljuju se u èasopisu CQ DL. 

3) DOK listu moguæe je dobiti od DARC-a. Preporuèa se 

koristiti za svaki opseg posebnu listu koja se može kupiti 

za 2,6 eura može. Listu svih DOK-ova možete pronaæi 

na ovoj adresi: http://www.amateurradio.uni-halle.de/ 

hamdata/doklist.de.html#B 

4) Svi zahtjevi za DLD diplomu 

moraju biti ovjereni kod 

nacionalnog menadžera za 

diplome. 

Diploma æe biti izdana kad 

potrebna kolièina novca i zahtjev 

stignu na sljedeæu adresu: 

Deutscher Amateur-Radio-Club e.V. 

DLD Diplome 

Lindenallee 4 

D - 34225 Baunatal 

Germany 

Posatbank Hamburg 

Raèun br. 356 11-201 

(BLZ 260 100 30 ) 

5) Cijene diploma 

DLD, DLD Classic, DLD SWL od 100 do 1 000 – svaka 

10 eura ili 10 amerièkih dolara, 

DLD 300, 400, 500 sa znaèkom – svaka 13 eura ili 

13 amerièkih dolara, 

DLD 1000 ukljuèujuæi i gravirani poèasni bedž je 16 eura 

ili 16 amerièkih dolara. 


www.hamradio.hr 33

Radioklub Kutina, 9A1FAB / 9A1K, osnovan 1952. godine, 

obilježavajuæi 750-u obljetnicu grada Kutine, izdaje diplomu: 

diplome 

Kutina 750 

1. Diplomu mogu osvojiti svi licencirani i prijamni (SWL) 

radioamateri, koji održe odreðeni broj veza s radioamaterima 

Kluba. Ogranièenja za frekvenciju i vrste rada 

ne postoje. Za diplomu se priznaju veze održane od 

1. veljaèe do 30. rujna 2006. godine. 

2. Za osvajanje diplome potrebno je održati sljedeæi broj 

veza na KV-u ili UKV-u. Diploma je ista i jedinstvena. 

KV 

postaje iz 9A 

5 veza 

postaje iz Europe 3 veza 

postaje izvan Europe 3 veze 

UKV 50 MHz, 144 MHz 430 MHz 

postaje iz 9A 10 veza 5 veza 

postaje izvan 9A 5 veza 3 veze 

3. Veze održane putem repetitora i paketnog radija ne 

priznaju se za ovu diplomu. 

4. Radioamateri iz Radiokluba Kutina æe u navedenom 

periodu koristiti svoje osobne pozivne oznake ili osobne 

oznake s dodatkom /750, uz napomenu da pozivna 

oznaka vrijedi za diplomu. Za osvajanje diplome 

obavezna je veza s radiopostajom Radiokluba Kutina, 

9A750K. 

5. Zahtjev za izdavanje diplome treba sadržavati izvod iz 

dnevnika s uobièajenim podacima o održanim vezama. 

Zahtjeve treba poslati najkasnije do 31. 10. 2006. god. 

na adresu: 

Radioklub Kutina 

Crkvena 6 

44 320 Kutina, 

ili elektronski na: 9a1fab@hamradio.hr. 

6. Diploma je prigodna i besplatna. 

7. Menadžer za diplomu i QSL menadžer je 

9a3uj@hamradio.hr. 

8. Rezultate o osvojenim diplomama za vrijeme perioda 

pogledajte na web adresi: www.9a1fab.tk. 

Izvršni odbor Radiokluba Kutina 

predsjednik Radiokluba Kutina 

Zdenko Bogadi, 9A3UJ 

Worked All Europe (WAE) 

WAE (Raðena cijela Europa) je najstarija i 

najviše obnovljena diploma koju izdaje DARC 

za potvrðene veze s amaterima iz europskih 

zemalja i otocima u Europi na razlièitim 

opsezima. 

Svaki potvrðeni entitet raèuna se jedan 

bod po opsegu, s maksimalno pet bodova za 

jedan entitet na pet razlièitih opsega. 

Diploma se izdaje za ostvarene i potvrðene 

obostrane radioveze samo telegrafijom 

ili samo fonijom. Diploma se ne izdaje za 

miješane veze SSB/CW. 

- WAE III: 

najmanje 40 entiteta i 100 bodova, 

- WAE II: 

najmanje 50 entiteta i 150 bodova, 

- WAE I: 

najmanje 55 entiteta i 175 bodova. 

Svi koji osvoje WAE I razinu dobivaju i 

specijalni WAE bedž. 

Wae Top Trophy (plaketa) 

Najmanje 70 entiteta i 300 bodova. 

Za Wae Top plaketu ne važe ugašeni 

entiteti. 

Lista zemalja 

Ugašene: 

1. 9S4 Saarska oblast 

od 8. 11. 1947. do 31. 12. 1956. 

2. I1 Trst 

do 31. 3. 1957. 

3. UN Karelsko-finska SSR 

do 30. 6. 1960. 

4. DL Njemaèka 

do 16. 9. 1973. 

5. Y2 Istoèna Njemaèka 

od 17. 9. 1973. do 2. 10. 1990. 

6. UA1N Karelija 

od 1. 7. 1960. do 31. 12. 1991. 

7. OK Èehoslovaèka 

do 31. 12. 1992. 

Aktivni, važeæi entiteti za Wae Top plaketu 

1. C3 Andora 

2. CT Portugal 

3. CU Azori 

4. DL Njemaèka od 17. 9. 1973. 

5. EA Španjolska 

6. EA6 Baleari 

7. E I Irska 

8. ER Moldavija 

9. ES Estonija 

10. EU Bjelorusija 

11. F Francuska 

12. G Engleska 

13. GD Otok Man 

14. GI Sjeverna Irska 

15. GJ Jersey 

16. GM Škotska 

17. GM Shetland 

18. GU Guernsey i Dependecies 

19. GW Wales 

20. HA Madžarska 

21. HB Švicarska 

22. HB0 Liechtenstein 

23. HV Vatikan 

24. I Italija 

25. IS Sardinija 

26. IT Sicilija 

27. JW Otok Bear (Bear Island) 

28. JW Svalbard 

29. JX Jan Mayen 

30. LA Norveška 

31. LX Luksemburg 

32. LY Litva 

33. LZ Bugarska 

34. OE Austrija 

35. OH Finska 

36. OH0 Alandski otoci 

37. OJ0 Marketski otok 

(Market Reef) 

38. OK Èeška od 1. 1. 1993. 



39. OM Slovaèka od 1. 1. 1993. 

40. ON Belgija 

41. OY Farojski otoci (Faeroerne) 

42. OZ Danska 

43. PA Nizozemska 

44. R1/FJL Zemlja Franje Josipa 

45. R1/MVI Mali-visoki otok 

(Malyj Vysotskij Island) 

46. RA Rusija (europski dio) 

47. RA2 Kaliningrad 

48. S5 Slovenija od 15. 1. 1992. 

49. SM Švedska 

50. SP Poljska 

51. SV Grèka 

52. SV5 Rhódos 

53. SV9 Kreta 

54. SY Atos 

55. T7 San Marino 

56. T9 BiH od 7. 4. 1992. 

57. TA1 Turska (europski dio) 

58. TF Island 

59. TK Korzika 

60. UR Ukrajina 

61. YL Letonija 

diplome 

62. YO Rumunjska 

63. YU Jugoslavija 

64. Z3 Makedonija od 8. 4. 1993. 

65. ZA Albanija 

66. ZB Gibraltar 

67. 1A S.M.O.M. (Suvereni red 

Malteških vitezova) 

68. 3A Monako 

69. 4U/ITU UN Ženeva 

70. 4U/VIC UN Beè 

71. 9A Hrvatska od 15. 1. 1992. 

72. 9H Malta 

Uvjeti za osvajanje diplome 

- Potrebno je posjedovati QSL karte za 

sve veze. Zabranjeno je namještanje i 

prepravljanje podataka na QSL karti. 

Sve veze moraju biti odraðene iz iste 

zemlje. 

- Zahtjev na GCR listi koja se može kupiti 

za 1,53 eura od award managera za 

ovu diplomu. Mora biti ovjeren od 

radiokluba èiji je èlan podnio zahtjev ili 

od nacionalnog menadžera za diplome 

uz predoèenje QSL karata. 

Pozivne oznake radioamatera koji su 

osvojili diplomu bit æe objavljeni u èasopisu 

CQ DL i HRS Radio. 

Cijena diplome je 5 eura po jednom zahtje-vu, 

5 eura za bedž i 20 eura za plaketu. 

Informacije o DARC diplomi možete zatražiti 

na: 

DJ8OT 

Eberhard Warnecke, postfach 10 12 44, 

D-42512 

Velbert. 

Što je to GCR lista? 

Tablica koja zadovoljava sve potrebne 

rubrike i podatke koji su potrebni za izdavanje 

odreðene diplome. 

Ovjerene GCR liste slati na WAE diploma 

menadžera: 

Hajo Weigand, DJ9MH 

Altensteiner Weg 1 

D-97437 Hassfurt 

Germany 


Opet novi IRC kupon 

Ne vjerujem da postoji radioamaterski 

operator koji u rukama barem 

jednom nije imao Meðunarodni kupon 

za odgovor ili popularnije, IRC kupon. 

S njime se neizbježno susreæu "lovci" na 

rijetke i DX-veze te brojne zanimljive ekspedicije. 

On neumorno kola od jednoga 

do drugoga operatora, a najèešæe, zamijenjen 

za poštansku marku, završi u nekom 

od brojnih svjetskih poštanskih ureda. 

O sadašnjem IRC kuponu pisali smo u 

èasopisu br. 91/92 od 2002. godine, 

najavljujuæi njegov izlazak. Odluka o njegovom 

izdavanju donesena je 1999. 

godine na kongresu Svjetske poštanske 

udruge (Universal Postal Union) održanome 

u Pekingu. Tada smo èitatelje podsjetili 

na razloge postojanja Meðunarodnog 

kupona za odgovor, poglavito s 

radioamaterskog motrišta. Za one koji ne 

skupljaju stare brojeve èasopisa, ponovimo 

da UPU (smještena u Bernu, Švicarska), 

na godinu proizvede (tiska) i otpremi 

pet milijuna IRC kupona. Zanimljivo je da 

im se, kao razmjena za poštanske marke, 

vrati oko èetiri milijuna komada, dok se 

ostatak zadrži kao radioamatersko "platežno 

sredstvo" ili završi u filatelistièkim zbirkama 

širom svijeta. Prije nepune èetiri 

godine najavili smo da je nadnevak do 

kojega æe se novi kuponi moæi zamjenjivati 

za poštanske marke biti 31. prosinca 

2006. godine. Vrijeme brzo prolazi... 

Upravo ovih dana Svjetska poštanska 

udruga obavijestila nas je da sadašnji, 

"veliki" IRC kuponi (prijašnji su bili znatno 

manji) vrijede do konca ove godine, te se 

nakon toga datuma neæe moæi zamjenjivati 

za poštanske marke. 

Kako iz UPU najavljuju, i prije nego 

sadašnji kupon postane "stari", pojavit æe 

se (opet) novi kupon, kojega æemo u poštanskim 

uredima moæi nabaviti veæ od 

1. srpnja 2006. godine. Cijena mu još nije 

poznata, a odluka o tome prepuštena je 

svakoj èlanici Udruge. Danas za jedan 

kupon, za pismo upuæeno u inozemstvo, 

dobijete poštanske marke u protuvrijednosti 

od 9,2 kuna. No, ako ga u pošti 

kupujete, za njega trebate izdvojiti 12 

kuna, po meni neutemeljenom naèelu: 

jedan kupon – jedno pismo. Nepremostivi 

problemi nastupaju se kada trebate za 

neku diplomu poslati npr., 20, a ponekad 

i više IRC kupona. 

Na izgled buduæeg kupona mogle su 

utjecati sve èlanice Svjetske poštanske 

udruge koje su svoje prijedloge u obliku 

likovnog rješenja poslale do 31. prosinca 

2005. godine. Kako kažu u Meðunarodnom 

uredu Svjetske poštanske udruge, 

svake njena èlanica mogla je poslati samo 

jedan prijedlog, a o izboru najboljega 

odluèuje meðunarodni žiri, koji æe zasjedati 

koncem ožujka 2006. godine. 

Odabrani rad, odnosno glavni poštanski 

ured èlanice iz koje on dolazi, kao 

nagradu dobiva deset tisuæa IRC kupona! 

Novih, naravno. U buduænosti to je prilika 

i za hrvatske dizajnere, koji uživaju visoki 

ugled u svijetu. 

Pregledavajuæi web stranicu Svjetske 

poštanske udruge (http://www.upu.int) 

došli smo i do popisa 190 njenih èlanica i 

nadnevka pristupa. Uz pojam "Hrvatska", 

pored datuma 24. prosinca 1921., stoji i 

20. srpnja 1992. godine, odnosno, nadnevak 

kada smo kao neovisna država ponovo 

postali èlanica UPU. Sve zemlje s toga 

popisa imaju obvezu zamijeniti IRC 

kupon, koji dobiju izvana od korisnika 

poštanskih usluga, za poštansku marku 

(ili marke). 

Meðu zemljama u kojima se IRC kupon 

može kupiti, nalaze se i sve zemlje bivše 

Jugoslavije, osim Srbije i Crne Gore 

(nadnevak 26. rujna 2005. godine). Moju 

radoznalost ubrzo je zadovoljio gospodin 

Claude Voirol, IRC & Philately Programme 

Assistant; "Dear Mr. Mahmutovic; 

Exchange is obligatory in every UPU 

member country, but the sale is optional. 

At the moment, Serbia & Monte Negro 

does not sell International Reply Coupons 

(IRCs). Regards..." Ako je ova informacija 

toèna, onda radioamateri "s one strane 

Drine" ne mogu nabavljati IRC kupone u 

svojim poštama. 

Kakvo je stanje kod nas kada je u 

pitanju kupovina više od jednoga kupona 

(po pismu), saznali smo od gospodina 

Zdravka Fajla, samostalnog tehnologa u 

Službi meðunarodnog prometa Hrvatske 

pošte d.d. On kaže: "Direkcija pošta, 

Sektor poštanske tehnologije i financijskih 

usluga, Služba meðunarodnog prometa 

(Jurišiæeva 13, 10002 Zagreb), odobrava 

po pojedinaènom zahtjevu kupnju i slanje 

veæeg broja kupona u opravdanim sluèajevima 

(npr., priložena kopija zahtjeva 

stranog fakulteta, institucije, itd.)..." No, o 

naèelu: "jedan kupon – jedno pismo", 

gospodin Fajl kaže: "Slažem se s Vama 

da ne bi trebalo biti ogranièena kupnja i 

slanje IRC-a, pa je to i ugraðeno u naše 

nove Upute koje bi trebale stupiti na 

snagu u ožujku ove godine." 

Ovo je dobra vijest. Iako nam je ova 

liberalizacija prodaje IRC kupona diskretno 

najavljena prije tri godine, možemo 

reæi: bolje ikad – nego nikad. 

Nadam se da æemo 2006. godinu, osim 

po novodizajniranom meðunarodnom 

kuponu, pamtiti i po moguænosti da æemo 

ih moæi nabaviti i to onoliko koliko ih trebamo. 


www.hamradio.hr 35

UKV 

Pravila UKV natjecanja 

VHF natjecanje Podravina 

Organizator natjecanja 

Organizator natjecanja je Radioklub 

Koprivnica, 9A1CUV, iz Koprivnice. 

Sudionici 

Pravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve 

radioamaterske postaje s važeæom dozvolom 

za rad. 

Termin održavanja natjecanja 

Natjecanje æe se održavati u sklopu 4. 

perioda 9A Activity contesta, 16. travnja 

2006. godine (Podravina 2006.). 

Vrijeme održavanja natjecanja 

Od 07.00 do 12.00 (GMT). 

Frekvencije 

Natjecanje se održava na "dvometarskom" 

VHF podruèju od 144…145,575 MHz 

sukladno band planu I. regije IARU-a. 

Kategorije 

a) jedan operator – sve vrste rada, 

b) više operatora – sve vrste rada, 

c) samo FM vrsta rada (bez podijele na 

jednog ili više operatora), 

d) YL, 

e) postaje izvan 9A – sve vrste rada, 

f) postaje izvan 9A – samo FM. 

U svim kategorijama dopušten je samo 

jedan signal na opsegu. Nije dopuštena 

promjena jednom odabrane lokacije. 

Vrste rada 

Dopuštene vrste rada su CW, SSB i 

FM prema postojeæem band planu I. regije 

IARU-a. Veze ostvarene refleksijom od 

Mjeseca (EME), meteoritskih tragova (MS), 

preko satelita, transpondera ili repetitora, 

kao i cross-band veze, ne priznaju se. 

Dopuštena snaga predajnika mora biti u 

skladu sa snagom navedenom u Dozvoli za 

rad radioamaterske postaje. 

Raporti 

Tijekom natjecanja obavezna je izmjena 

raporta po RST skali, rednog broja veze (koji 

na svakom opsegu i u svakom periodu poèinje 

od 001) i WW lokatora. 

Bodovanje 

Sve veze se boduju po naèelu 1 km = 

1 bod. Tijekom natjecanja (jednoga perioda) 

dopuštena je samo jedna veza s istom postajom 

na jednom frekvencijskom opsegu, bez 

obzira na kategoriju i vrstu rada. Duple veze 

obavezno moraju biti uvedene u dnevnik i 

jasno oznaèene, te bodovane s nula bodova. 

Napomena 

Uvjet da natjecatelj bude uvršten u 

plasman jest da održi vezu s jednom od 

postaja organizatora: 9A1CUV, odnosno 

9A8K, ili da tokom natjecanja održi najmanje 

10 veza. 

Bonus bodovi 

Bonus bodove donose veze s postajama 

organizatora i to: 9A1CUV – 1 000 bodova, 

9A8K - 1 000 bodova. 

Natjecateljski dnevnici 

Natjecateljski dnevnici se vode u standardnom 

obliku sa svim potrebnim podacima o 

vezi: nadnevak, vrijeme (po UTC-u), pozivna 

oznaka korespondenta, vrsta rada, predani 

raport i redni broj veze, primljeni raport i redni 

broj veze, WW lokator korespondenta, ostvareni 

QRB u km. 

Zbrojni list 

Zbrojni list treba biti u standardnom obliku 

s vidljivo oznaèenom kategorijom, WW lokatorom 

s kojeg je raðeno, izjavom o 

pridržavanju pravila natjecanja i ham-spirita, 

potpisanom od strane ovlaštene osobe Kluba 

(ili za osobne postaje od strane nositelja 

dozvole). 

Oduzimanje bodova 

Oduzimanje bodova æe se provesti u slijedeæim 

sluèajevima: 

- ako je razlika u registriranom vremenu 

održane veze veæa od 10 minuta, 

- ako je bilo koji podatak veze pogrešno 

primljen, 

- ako je pogrešno izraèunat QRB s 

razlikom veæom +/- 5km, 

- ako je veza dupla i neoznaèena oduzet 

æe se deseterostruki iznos bodova koliko 

ta veza donosi. 

Diskvalifikacija 

Diskvalifikacija može nastupiti u ovim 

sluèajevima: 

- oèito kršenje pravila natjecanja i uvjeta iz 

Dozvole za rad radioamaterske postaje, 

- ako je postaja svojim radom namjerno 

ometala rad drugih sudionika natjecanja, 

- upisivanje neodržanih veza, 

- ako je kod konaènog zbroja bodova 

(QRB-a) uèinjena pogreška veæa od 3%, 

- ako je broj obraèunatih duplih veza veæi 

od 3% ukupno ostvarenih veza, 

- ako je broj oduzetih bodova veæi od 10% 

prijavljenih bodova (ne uzimaju se u obzir 

bodovi oduzeti za veze sa zemljama koje 

nisu èlanice IARU-a), 

- ako najmanje tri natjecatelja (ili ekipe) 

prijave i dokažu kršenje bilo koje toèke 

pravila ovog natjecanja od strane nekog 

sudionika, 

- ako u zbrojnom listu ili u natjecateljskom 

dnevniku nedostaje neki od bitnih 

podataka. 

Konaèni rezultat natjecanja 

Konaèni rezultat natjecanja se dobije 

zbrajanjem ostvarenih bodova (QRB) i bonus 

bodova. 

Dostavljanje natjecateljskih dnevnika 

Dnevnike dostaviti na adresu: 

Radioklub Koprivnica, 9A1CUV 

P.O. Box 88 

HR-48001 Koprivnica 

Ili na e-mail: 9a7k@9a7k.com. 

Napomena 

Dnevnike s više od 30 veza treba 

obavezno dostaviti i u elektronskom obliku u 

EDI formatu (na disketi ili e-mailom). 

Nagrade natjecateljima 

Tri prvoplasirana natjecatelja u kategorijama 

a), b), c) i d) dobivaju medalje i diplome, 

a sve ostale postaje koje pošalju log dobivaju 

diplome s naznakom osvojenog mjesta. 

U kategorijama e) i f) (postaje izvan 9A) 

prvoplasirani dobivaju medalju i diplomu, a 

ostali diplomu s naznaèenim osvojenim 

mjestom. 

Napomena 

Ako u jednoj od kategorija (a), b), c) ili 

d) ne bude najmanje 5 sudionika, medalju 

dobiva samo prvoplasirana postaja. 

Sve postaje koje ne ispune uvjet iz pravila 

dobivaju samo diplomu za sudjelovanje 

u natjecanju. 

Rok za dostavljanje natjecateljskih 

dnevnika 

Rok za dostavljanje natjecateljskih dnevnika 

je najkasnije 15 dana po održanom 

natjecanju (periodu). Za pošiljke poslane 

poštom vrijedi žig pošte. Pri slanju logova 

e-mailom mjerodavan je nadnevak ubilježen 

na e-mail poslužitelju. 

Napomena 

Svi dnevnici koji ne stignu na vrijeme bit 

æe uvršteni u logove za sudjelovanje. 

Obrada dnevnika i objava rezultata 

Neslužbeni rezultati bit æe objavljeni na 

Internetu i dostavljeni svim natjecateljima 

elektronièkom poštom (koji pošalju svoj 

e-mail) najkasnije èetiri tjedna od dana 

natjecanja. Natjecatelj koji nije zadovoljan 

plasmanom može uputiti pismenu žalbu 

organizatoru najkasnije 10 dana nakon 

objave rezultata. Po isteku tog roka rezultati 

postaju službeni. Natjecatelji æe dobiti pravodobnu 

obavijest o vremenu i mjestu podjele 

nagrada. 

Pravo tumaèenja pravila ima iskljuèivo 

natjecateljska komisija Radiokluba Koprivnica. 

Sve odluke natjecateljske komisije su 

konaène. 

Natjecateljsku komisiju za 2006. godinu 

èine: 

1. Krešimir Juratoviæ, 9A7K, predsjednik, 

2. Damir Srednoselec, 9A3LM, èlan, 

3. Ivan Potoènjak, 9A3JP, èlan. 

Predsjednik 

Radiokluba Koprivnica 

Krešimir Juratoviæ, 9A7K 



UKV 

Rezultati UKV natjecanja 

Službeni rezultati 11. perioda 9A ACTIVITY CONTESTA 2005. – UKV 

A) Multi operator 

Mj. Pozivna oznaka Bodovi 

1. 9A5Y 61 174 

2. 9A1EZA 46 453 

3. 9A3B 27 677 

4. 9A1C 13 562 

5. 9A5Z 686 

B) Single operator 


1. 9A2KK 34 696 

2. 9A5KK 29 790 

3. 9A4VM 22 923 

4. 9A2EY 12 035 

5. 9A5AB 11 462 

6. 9A7KJI 5 083 

7. 9A2UB 4 830 

8. 9A2GA 2 505 

9. 9A3QB 1 090 

10. 9A3LM 1 068 

11. 9A2DM 153 

C) FM 


1. 9A7KM 13 609 

2. 9A9C 12 526 

3. 9A1DL 9 622 

4. 9A2UI 6 655 

5. 9A4U 5 424 

6. 9ACEQ/p 4 779 

7. 9A6KKD 3 923 

8. 9A7PTZ 3 653 

9. 9A4MF 3 622 

10. 9A4C 3 355 

11. 9A6NDZ 3 234 

12. 9A3AMQ 3 163 

13. 9A6D 2 849 

14. 9A7IDC 2 670 

15. 9A7PVM 2 626 

16. 9A5TJ 2 605 

17. 9A6NIK 2 466 

18. 9A1CPP 2 146 

19. 9A4TT 1 937 

20. 9A6IBT 1 260 

21. 9A1CBT 1 195 

D) YL 


1. 9A7GVA 7 224 

2. 9A4DI 5 770 

3. 9A6IBU 3 347 

4. 9A7GDC 1 094 

E) Natjecatelji izvan 9A 


1. YU1LA 7 302 

F) Natjecatelji izvan 9A samo FM 


1. S51I 6 652 

G) Log za kontrolu 

9A6M 

Predsjednik natjecateljske komisije 

Vladimir Talan 


9A150NT - NA1SS congratulations... 

Bile su rijeèi nagrade za uloženi rad i 

trud u ostvarivanje prve glasovne 

veze izmeðu amaterske radiopostaje 

NA1SS smještena na ISS meðunarodnoj 

svemirskoj postaji i jedne hrvatske 

amaterske radiopostaje. Obostrano zadovoljstvo 

održanom vezom bilo je tim 

veæe što je cijeli projekt pripreme ostvaren 

u samo tri dana. 

Sve je krenulo primitkom 

elektronske pošte od strane 

PD0RKC postaje, koja je most 

suradnje izmeðu ISS i amaterskih 

radiopostaja i najveæi izvor 

svježih informacija o svim amaterskim 

aktivnostima vezanih uz 

rad amaterskih postaja u 

svemiru. U pošti se navodi 

zamisao NA1SS operatora Billa, 

da za vrijeme svoje misije boravka 

na ISS održi što veæi broj 

veza s razlièitim DXCC entitetima 

glasovnim naèinom rada. 

Billu je zamisao odraditi oko 150 razlièitih 

DXCC entiteta kako bi osigurao toliko 

prestižnu DXCC diplomu, a kako do sada 

nije aktivna niti jedna hrvatska postaja 

njihov odabir pao je na mene, stanicu 

koja je u posljednje vrijeme dosta aktivna 

na razlièitim VHF/UHF forumima. 

Poèašæen tim pozivom na suradnju, 

odluèio sam što prije spremiti svu potrebnu 

tehniku jer je vremenski rok bio 

zaista kratak. Poznavanje osnovnih fizikalnih 

zakona i karakteristika meðunarodne 

svemirske postaje pokazalo se iznimno 

bitnim za uspješno održavanje 

veze. ISS postaja se nalazi u tzv. niskoj 

Zemljinoj orbiti udaljenoj od Zemlje 

360 kilometara. Postaja kruži oko Zemlje 

brzinom od 27,685 km/h te joj je za jednu 

orbitu (krug oko Zemlje) potrebno 92 

minute. Tijekom jednog dana postaja 

kompletira gotovo 16 orbita. Uz dodijeljenu 

meðunarodnu pozivnu oznaku 

Alpha na postaji su aktivne još amaterske 

postaje s oznakama RS0ISS i 

NA1SS. 

Kao posebna prilika ukazala se 

moguænost korištenja posebne pozivne 

oznake 9A150NT u spomen 150 godina 

roðenja velikog znanstvenika Nikole 

Tesle, te se time proširi aktivnost na 

podruèje rada od 435 Mhz. Kontaktiran 

je Emir, 9A6AA, koji je svojom velikom 

susretljivošæu i fleksibilnošæu ubrzo 

uskladio termine korištenja pozivne 

oznake 9A150NT te odobrio istu za 

korištenje u spomenutoj vezi. 

Svojim dolaskom na ISS postaju 

NA1SS-Bill je umnogome oživio ham 

aktivnost, te je u kratkom razdoblju 

frekvencija 145,800 "vrvila" 

od paket, APRS i glasovnih veza. 

Posljednje iznenaðenje je bilo 

postavljanje stanice na postaji u 

repetitorski naèin rada. Nije 

nedostajala ni direktna komunikacija 

s postajama na Zemlji. 

Frekvencija 145,800 u kratkom je 

razdoblju postala jako slušana 

i frekventna te je za održavanje 

veze preporuèena frekvencija 

437,550 na 70-centimetarskom 

podruèju. Zamislite kako izgleda 

kad vas na jednom simplex FM 

kanalu poziva 50-ak stanica istovremeno. 

Odabir 70-centimetarskog podruèja 

je s jedne strane donio prednost u tome 

što je ipak aktivnost na tom podruèju 

nešto manja, ali je s druge strane potrebna 

veæa tehnièka opremljenost postaje 

na Zemlji za uspješno održavanje veze. 

Naime, na tom podruèju uvelike dolazi do 

izražaja dopler efekt koji je u konkretnome 

sluèaju iznosio +/– 10 khz. Dodajmo 

k tome da se dopler efekt neprestano 


www.hamradio.hr 37

mijenja za vrijeme prolaska postaje (koje 

u najboljem sluèaju iznosi 11 minuta). 

Problemu se doskoèilo upotrebom HAM 

Radio Deluxe softwera koji nam nudi 

moguænost izraèuna dopler efekta u realnom 

vremenu. Osim doplera, software 

nam izraèunava i grafièki prikazuje trenutaèni 

položaj postaje u realnom vremenu, 

prognozu svih orbita, vidljivih orbita, svih 

relevantnih podataka kao što su azimut, 

elevacija, visina, vrijeme prolaska te 

upravljanje rotorom i postajom. Ono što 

je meni najviše koristilo je bilo samo 

upravljanje radiopostajom pomoæu CAT 

kabela. Time je praæenje pomaka 

frekvencije automatski korigirano raèunalom 

u realnom vremenu. Kako ISS 

postaja brzo mijenja svoj položaj potrebno 

je neprestano korigirati frekvenciju 

prijama i predaje, smjer i elevaciju 

antene, što je u manualnom naèinu rada 

dosta nespretno i traži veliku koncentraciju 

i spretnost. Treba naglasiti da 

je spomenuti softver, iako još uvijek u 

Beta fazi, odlièno odradio svoj posao, te 

je kao takav besplatan što veseli veæinu 

operatora. 

Za postaju je odabran FT-847 koji ima 

moguænost komunikacije s raèunalom. 

Korištena je njegova izlazna snaga od 

50 vati. Zbog vjetrovitog vremena i 

nemoguænosti postavljanja kvalitetnijih 

antena, korištena je vertikalna dual band 

UKV 

antena za 145/435 Mhz, koja se pokazala 

kao odlièno rješenje u sluèaju da 

nemate rotor kojim je moguæe upravljati 

preko raèunala. Sve je bilo spremno 

za održavanje veze dan nakon prvog 

primljenog e-maila te se èekao "glavni 

glumac". Iako je raspored predviðao 

aktivnost NA1SS stanice na podruèju 70 

cm samo tijekom vikenda, dan ranije 

sam osluškivao frekvenciju 145,800 kako 

ne bi održali vezu što prije, no svi prolasci 

postaje bili su obilježeni paketnim 

naèinom rada. Grubi raspored aktivnosti 

na svemirskoj postaji poznat je par dana 

unaprijed, no i on je podložan promjenama 

u posljednjem trenutku. Treba naglasiti 

da je Bill aktivan u svoje slobodno 

vrijeme i da prioritet imaju ostale obveze. 

Dakle, uz dobru tehnièku opremljenost, 

dosta informacija i znanja potrebno je i 

puno sreæe, te da se vrijeme rada operatora 

na svemirskoj postaji poklopi s 

vidljivim prolaskom postaje iznad nas. 

Ne zaboravimo da sliènih nama ima na 

desetke koji istovremeno "vrebaju" istu 

svemirsku postaju. 

Po jutarnjim postovima u subotu 14. 1. 

2006. dalo se zakljuèiti da je Bill aktivan 

na 437,550 Mhz i da su ostvareni prvi 

kontakti. Prvi nama vidljivi prolaz nije 

urodio plodom i èekao se drugi. Drugi 

prolaz takoðer je bio ''tih'' te se tek u 

drugoj polovici prolaska odjednom pojavila 

NA1SS postaja s kratkom izmjenom 

raporta izmeðu PD0RKC i TA1D postaja. 

Ostalo je još par minuta do kraja prolaza 

i jedina prilika da se "odradi" Bill. Nakon 

kratkog poziva, slijedio je odgovor: 

"Croatia – NA1SS, go ahead". Nakon 

izmijenjenih pozivnih oznaka 14. 1. 2006. 

u 13:29 UTC 9A4QV i raporta slijedilo je 

kratko predstavljanje 9A150NT oznake 

te vidno oduševljenje NA1SS Billa na 

obilježavanje 150 godina roðenja Nikole 

Tesle. Èitav dogaðaj zabilježen je i audio 

zapisom. 

Što reæi na kraju? Još jedna dobro 

isplanirana i izvedena akcija urodila je 

plodom te je na prikladan naèin doprineseno 

godišnjici obilježavanja života i 

rada velikog znanstvenika Nikole Tesle. 

Nadajmo se da æe sliènih aktivnosti biti 

više kroz cijelu godinu. 

Ovime aktivnost s ISS postaje nije 

zakljuèena. Slijedi zanimljiva misija 

"SuitSat" kojom æe poèetkom veljaèe biti 

postavljeno u suborbitu rusko astronautsko 

odijelo opremljeno amaterskom 

radioopremom koje æe podržavati 

razlièite naèine rada, meðu kojima i 

SSTV naèin kojim æe biti emitirane 

fotografije iz svemira na 2-metarskom 

podruèju. So, stay tuned, more fun 

coming! 


ARRL EME 2005 natjecanje 

Ove godine ARRL EME kontest 

pobudio je više zanimanja 

nego ikada do sada. To se može 

zakljuèiti po velikom broju sudionika 

u razlièitim kategorijama. 

Posebnu pažnju privukli su II. 

(22 – 23.10. 2005.) i III. period 

(12 – 13. 11. 2005.), koji su, osim 

viših podruèja, pokrivali i 144 Mhz. 

Veæu aktivnost od uobièajene, u 

prvom redu možemo zahvaliti 

novom digitalnom naèinu rada, 

JT65. On je mnogim stanicama s 

EME marginalnom opremom omoguæio 

uspostavljanje veza refleksijom 

signala od Mjeseca. To je do 

nedavno bilo dostupno samo za "big 

gun" – tehnièki veoma dobro opremljene 

stanice i prave zaljubljenike u EME naèin 

rada. Programski paket WSJT približio je 

EME svim operatorima koji koriste prosjeènu 

opremu za tropo vrstu rada. Za 

razliku od drugog perioda u kojem su 

propagacije bile veoma slabe, treæi je 

lièio na pravi kratkovalni kontest. Band 

je vrvio od stanica tako da su amerièki 

operatori uživali u EME pile-upovima. 

To se moglo zakljuèiti i po prometu na 

DX-clusterima i EME chatevima. JT65 

naèinom rada dominirale su "big gun" 

stanice RN6BN, KB8RQ i W5UN. 

Okorjeli EME CW operatori nisu 

odstupali od tradicionalnog pristupa 

EME radu i meðu njima je odskakao 

IK3MAC s uvjerljivo najjaèim signalom 

na bandu, te SV1BTR s takoðer jakim 

signalom. Kontest je bio obilježen velikim 

brojem europskih stanica, meðu kojima 

je bio tradicionalno malen broj aktivnih 

stanica iz 9A. 

Primjereno tome, nakon drugog perioda 

i nekoliko nekompletiranih veza, 

primio sam par e-mailova s pozivom za 

sked kako bi se oživio i 9A množitelj. 

U kontestu sam koristio ponešto 

modificiranu opremu koju inaèe 

koristim u svakodnevnom radu: 

FT-847 s odvojenom RX/TX linijom, 

predpojaèalo (samogradnja BFP 

196p) na anteni i izlazno pojaèalo 

snage 350 W. Antena korištena u 

kontestu bila je samogradnja dobro 

poznate 10-el. DK7ZB antene s 

pojaèanjem od 13,1 dB. Za razliku 

od drugog perioda gdje nisam imao 

moguænost elevacije antene, u 

treæem periodu sam modificirao 

sat-tv polar mount i odradio sve 

veze koristeæi moguænost eleviranja 

antene. U drugome periodu u logu 

se našlo 6 veza, dok je u treæem periodu 

odraðeno još 7 veza. Konaèni rezultat 

kontesta bio je 13 kompletiranih veza 

(dvanaest JT65b i jedna CW veza) meðu 

kojima 9 množitelja s "uknjiženih" 11 700 

bodova u single assisted kategoriji. 

Odmah nakon kontesta kad se pile-up 

smirio kompletirane su još 4 veze sa 

stanicama iz Sjeverne Amerike. QSL 

kartice su veæ tradicionalno izmijenjene 

direktnim putem. Na slici možete vidjeti 

moju QSL karticu posebno pripremljenu 

za EME održane veze. Do slušanja u 

ARRL EME 2006! 




UKV 

Prva EME veza 9A – HB9 na 432 MHz 

Nakon održane veze 

sa stanicom HB9Q 

uslijedilo je pitanje: ''Da li 

je to prva EME 432 MHz 

veza izmeðu HB9 i 9A?'' 

Nakon kratkog pretraživanja 

baze podataka, 

Dan (HB9Q) je sa zadovoljstvom 

potvrdio svoju 

pretpostavku i tako dodao 

Hrvatsku u svoju listu 

odraðenih DXCC zemalja 

na 432 MHz. Ista èinjenica 

potvrðena je i s moje 

strane kontroliranjem 

dosadašnjih VHF/UHF 

prijavljenih rezultata te 

razmjenom podataka s iskusnijim 

VHF/UHF operatorima iz 9A. 

Nakon steèenog EME iskustva na 

144 MHz, odluèio sam provjeriti svoje 

moguænosti i opremu na 432 Mhz. I ovaj 

put smo za naèin rada odabrali JT65b 

naèin rada i sve blagodati koje nam 

pruža WSJT software. Iako bi to možda 

izgledalo jednostavno, poznavanje 

samoga programa WSJT ne jamèi nam i 

uspjeh. Osnovni naèin rada slièan je 

radu na 144 MHz, ali postavlja specifiène 

zahtjeve opreme i prisnije poznavanje 

EME naèina rada. Veza je održana 

random naèinom rada te stanica HB9Q 

nije bila upoznata o mojim namjerama. 

Takoðer, moj pozivni znak nije se nalazio 

u bazi pozivnih znakova te je time primljeni 

signal trebao biti jak i kvalitetan 

kako bi bio ispravno dekodiran. Veliku 

pomoæ u održavanju veze odigrala je 

poluprofesionalna oprema HB9Q stanice 

uz korištenje paraboliène antene 

promjera 15 metara. Kako je Dan naveo 

na svojim web stranicama da je u 

moguænosti uspješno kompletirati vezu i 

sa stanicama koje koriste samo 50 W i 

jednu yagijevu antenu, time sam se i 

poveo. Koristio sam nemodificiranu 

oprema za tropo rad na 432 Mhz, 

primopredajnik FT-847 s originalnim 

predpojaèalom, linearno pojaèalo snage 

300 W, 25 metara kvalitetnoga koaksijalnog 

kabela s kojim je napajana preko 

20 godina stara 21-el. Tonna yagi 

antena. Kako nisam imao moguænost 

eleviranja antene saèekao sam Mjesec 

na horizontu. To mi je donijelo još 

ground gaina koji je uvelike pomogao 

održavanju veze. Uvjeti na bandu bili su 

odlièni, degradacija je iznosila prihvatljivih 

-2 db, dok je dopler pomak frekvencije 

bio oko 900 hz. Signal postaje 

HB9Q bio je jak i èuo se u zvuèniku što 

je pogodovalo lakšoj korekciji doplera. 

QSO je kompletiran 2. listopada 2005. u 

16:10 UTC, nepunih 6 minuta od upuæenoga 

inicijalnog poziva. Kako je Mjesec 

veæ polako zalazio ispod horizonta, 

vremena za CW qso nije bilo. 

Ovakve EME veze moguæe su samo 

s tehnièki dobro opremljenim korespodentima 

kojih ima nekolicina u svijetu. 

Osim impresivne opreme koju možemo 

vidjeti i na prigodnoj QSL karti sa slike, 

važno je dobro poznavanje tematike, 

protokola rada te fizikalnih zakona koji 

æe nam pojednostaviti kompletiranje 

EME kontakata. 

Do slušanja na EME frekvencijama. 

Piše: Stjepan Ðurin “Mark”, 9A8A 

Ivanèica na – 15 °C! 

U 

nedjelju, 22. 1., na našem redovnom 

druženju (u Varaždinu na 

auto-sajmu) Vlado, 9A5NV, i ja raspravljali 

smo postavljanju repetitora R-1 na 

Ivanèici koji je nedavno stigao s popravka. 

On je došao s idejom da se uputimo 

gore jer je èuo da je cesta prohodna, 

odnosno da je danas (u nedjelju) nekakva 

utrka maratonaca na Ivanèicu. Moj 

je dio zadatka bio da pribavim kljuèeve 

od objekta gdje se R-1 nalazi i uzmem 

repetitor od 9A4DX-a. Trebali smo 

krenuti u ponedjeljak oko 10 sati. Ja sam 

se odmah prihvatio posla, ali do kljuèeva 

nisam mogao (o njima mogu razgovarati 

tek u ponedjeljak, u vrijeme radnog vremena). 

Meðutim, u ponedjeljak sam 

odluèio najprije nekako doæi do domara, 

koji vikendom dolazi u planinarski dom, 

da se raspitam kakav je put i kako to 

izgleda. Našao sam ga kod kuæe i rekao 

mi je da je ralica prošla te da su juèer bili 

neki gosti gore koji su došli autom. Na 

moje pitanje kako izgleda cesta, odgovara 

da bi bilo dobro da za svaki sluèaj 

imamo lance. U meðuvremenu se Vlado 

pojavio u Varaždinu, ali bez lanaca, pa 

put odgaðamo za utorak. Ja sam 

popodne uzeo repetitor, a pridružio nam 

se i Robert, 9A4R, koji nosi kljuèeve. 

U utorak je sve spremno. Èekam 

Vladu da se pojavi. Vani je oko – 13 °C, 

mirno je, sunèano, i dan je obeæavajuæi. 

Vlado je stigao oko 10 sati pa zajedno 

kreæemo po Roberta. "Kupimo" ga na 

poslu i kreæemo put Ivanca. Do Ivanca 

je sve u redu, cesta je èista i za pola sata 

smo stigli. Od Ivanca do Prigorca je 

cesta malo lošija, a onda poèinje uspon 

na Ivanèicu. Planirali smo da æemo do 

izvora (Žgano Vino) doæi bez problema, 

ali veæ kod prvog manjeg uspona Robert 

i ja guramo auto, a Vlado vozi. Kada 

smo napokon došli do izvora koji se 

nalazi u jednoj dolini, zaletom pokušavamo 

iæi dalje. Ništa od toga pa odmah 

montiramo lance. Cesta je oèišæena, baš 

kako nam je reèeno, ali je na njoj puno 


www.hamradio.hr 39

ugaženog i zaleðenog snijega. Ono što 

je ralica èistila nalazi se sa strane 

ceste pa nam se èini kao da se vozimo 

po bob stazi. Uz puno vještine 9A5NV 

za oko sat vremena stižemo na vrh. Tu 

je doslovce kraj jer dalje ništa nije 

oèišæeno. Dom je zatvoren, vrijeme nije 

više tako divno jer tu puše vjetar i 

temperatura je za nekoliko stupnjeva 

niža nego u podnožju. Od planinarskog 

doma pa do objekta gdje se nalazi 

repetitor ima oko 300 m, a buduæi sam 

ja nešto "prtljao" oko fotoaparata i repetitora 

Vlado i Robert odoše. Za njima 

s alatom i repetitorom gazim snijeg koji 

je povremeno i preko metra visine. Oni 

su prošli bez propadanja, a ja valjda 

zbog težine propadam duboko u snijeg… 

Naravno da je najveæi zapuh na 

samom ulasku u policijski objekt i 

sasvim je malo nedostajalo da zajedno 

s repetitorom završim u snijegu. Èim 

smo ušli u prostoriju montiramo repetitor 

i odmah ima radioamatera koji ga željno 

oèekuju. Meðu prvima se javio 9A4DX, 

pa 9A6AVU i svi oni koji su znali da 

UKV 

idemo gore i cijelim putem nas zvali 

mobitelom i zanimali se kako nam ide. 

R-1 radi i ubrzo se okupilo veæe društvo, 

a mi lagano pakiramo alat. Kada smo se 

uvjerili da sve radi, pošli smo natrag 

prema planinarskom domu. Tu je veæ 

bio parkiran auto Odašiljaèa i veza, koji 

su došli u provjeru TV odašiljaèa. Mi se 

na brzinu pakiramo, vani je – 15 °C, 

uskaèemo u auto i natrag "bob stazom" 

prema Varaždinu. 

Povratak je bio brz i bez zastoja uz 

samo jednu okrepu po putu..! 

Na kraju valja reæi da se nažalost 

nije moglo na jesen postaviti repetitor 

jer je nije bio na vrijeme popravljen, a 

kad je konaèno popravljen napadao 

je snijeg i do sada se nije moglo priæi 

Ivanèici. Nadam se da æe R-1 dobro 

raditi, a uz malo sreæe uskoro æe proraditi 

i RU-1 (za njega navodno još 

nisu stigli kvarèevi, a èim stignu i 

RU-1 bude spreman odmah ga vozimo 

na njegovo mjesto). Još tijekom 

jeseni potpuno smo obnovili antenske 

sisteme oba repetitora pa sada jedino 

preostaje da ih ukljuèimo! 

I još samo zahvala Vladimiru Neubergu, 

9A5NV, èlanu Radiokluba Novi 

Marof, koji nas je svojim autom bez 

ikakve naknade vozio na najviši vrh 

Hrvatskoga zagorja u ovakvim "eskimskim" 

uvjetima, što je još jedan dokaz 

dobre suradnje Radioklubova Varaždin i 

Novi Marof i svih njihovih èlanova. 

Nadamo se da æe R-1 raditi na radost 

svih nas. 

Piše: Nadia Weidlich, 9A2WN 

Nove snage u amaterskoj radiogoniometriji 

Radiokluba "Arena – Pula" iz Pule 

Èlanovi sekcije za amatersku radiogoniometriju 

i orijentaciju Radiokluba 

"Arena – Pula" iz Pule, poslije 

najveæeg uspjeha u sezoni natjecanja 

2005. godine, gdje su samo na 

Državnom prvenstvu osvojili 17 medalja 

i zauzeli gotovo sva prva mjesta, 

spremaju se za slijedeæu natjecateljsku 

sezonu. 

S obzirom da ova sportsko-tehnièka 

disciplina još nije dovoljno poznata u 

našem gradu, trener sekcije, Mišo 

Weidlich (9A2VF), dao si je truda i 

obišao više osnovnih škola. Niti u 

jednoj osnovnoj školi ova disciplina nije 

u potpunosti poznata. Što se tièe nastavnika 

tehnièkog odgoja, ni oni nisu detaljno 

upoznati s materijom, pa linijom 

manjeg otpora, nisu zainteresirani za 

novu aktivnost. Ipak, zahvaljujuæi upornošæu 

trenera za ARG, okupilo se desetak 

uèenika iz èetiri osnovne škole, od 

kojih je na prvi sastanak došao samo 

jedan. Onda se pokušalo na drugaèiji 

naèin. Mišo je, u dogovoru s ravnateljicom 

i nastavnicom tehnièkog odgoja 

osnovne škole "Šijana", za vrijeme 

nastave, predstavio radioamatersku 

aktivnost i posebno ARG u šestom 

razredu. Slijedeæi dan zakazao je sastanak 

(s grupom na slici) poslije nastave 

u šumi iza škole. Svi zainteresirani koji 

su se javili na nastavi, došli su na prvi 

trening i svi su i ostali do dan danas. 

Treninzi su se odvijali odmah poslije 

nastave, što se pokazalo veoma efikasnim. 

Posebna je pomoæ i podrška rada 

sekcije za ARG u Zajednici tehnièke 

kulture grada i županije, bez kojih ova 

aktivnost ne bi postojala. Posebno je 

zadovoljstvo što se postojeæa ekipa 

Ekipa mladih goniometrista 

proširila mladim snagama koje u 2006. 

godini oèekuju šest vrlo važnih natjecanja. 

Inaèe, treba napomenuti da radu s 

mladima, novim èlanovima ARG sekcije, 

Klub posveæuje mnogo pažnje, a posebno 

ovakvoj grupi koja je puna volje i 

entuzijazma. 



DX i QSL info 

Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

DX i QSL info 

TY – Benin – Meðunarodna grupa radioamatera 

u sastavu: PA3EWP, IK1PMR, K2LEO 

i GM4FDM radit æe iz Benina od 15. do 30. 

ožujka kao TY5WP, TY1MR, TY2LEO i 

TY4TW. Aktivnosti æe biti na svim KV opsezima 

od 160 do 10 metara i to svim vrstama 

rada. Radit æe u WPX SSB natjecanju, kao i 

BARTG RTTY natjecanju. QSL TY1MR i 

TY2LEO via IK1PMR, TY5WP via PA3EWP, 

a TY4TW via GM4FDM. 

VU4 – Andaman i Nicobar otoèje - U 

organizaciji Indijskoga saveza radioamatera 

(NIAR) održat æe se na ovom otoèju od 18. 

do 20. travnja hamfest. U ovom periodu æe 

nekoliko meðunarodnih grupa biti aktivno s 

ovog otoèja. Iz Port Blaira radit æe grupa 

predvoðena s DL7DF na svim KV opsezima. 

Oni æe pokušati ishoditi dozvolu za rad veæ 

od 15. travnja. K3LP æe predvoditi drugu 

grupu. U trenutku dok ovo pišem još se ne 

znaju pozivne oznake niti toèni datumi 

aktivnosti. Oèekuje se da æe na otoèju u to 

vrijeme biti preko 200 radioamatera iz cijelog 

svijeta. 

HR – Honduras - Antonio, CT1BWW, 

Javier, HR2J, Lane, KC4CD, Antonio, 

HR2AHC, Daniel, HR2DMR, i Pedro, 

HR1PAC, radit æe od 21. do 25. travnja s 

otoka Tigre (IOTA NA-060) kao HR4T i HQ4T. 

QSL samo direktno via HR2J. 

JT – Mongolija - Nicola, I0SNY, Ernesto, 

I2FUG, Oscar, IK2AQZ, i Giovanni, IK2JYT, 

radit æe od 19. travnja do 8. svibnja kao JT1Y 

iz Ulanbatora i JT0Y iz Oigija. Radit æe na 

svim KV opsezima i na 6 metara CW, SSB i 

RTTY vrstama rada. QSL via I0SNY. 

YB – Indonezija - YB1TC predvodi grupu 

operatora na DX ekspediciji na otok Simeulue 

(IOTA OC-NEW). Radit æe s ovog otoka kao 

YE6P od 12. do 16. travnja. QSL via YB1TC. 

Više informacija možete saznati na njihovoj 

web stranici: 

http://dxpedition.orari.web.id/simeulue. 

DXCC menadžer Bill Moore, NC1L, javlja 

da se DX ekspedicija na otok Kure (K7C od 

25. rujna do 5. listopada 2005.) i ekspedicija 

na Malyj Visotskyj (R1MVC/R1MVW od 15. 

do 28. studenog 2005.) priznaju za DXCC 

diplome. 

QSL galerija koja sadrži preko 3100 QSL 

kartica u 8 zasebnih galerija: 58 ugašenih 

DXCC entiteta (preko 600 QSL-ki), deset najtraženijih 

DXCC entiteta (preko 100 QSL-ki), 

antarktièke baze (preko 500 QSL-ki) i još 

neke možete naæi na web adresi: 

http://LesNouvellesDX.free.fr. Svoje dojmove 

i moguæe komentare i prijedloge možete 

poslati na e-mail: LesNouvellesDX@free.fr. 

Interaktivni DX kalendar zasnovan na 

"425 DX News" možete pronaæi na web 

stranici: http://www.dxwatch.com/. 

9A topband lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta) 

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno 

9A7W 177 269 308 289 328 312 328 294 311 2616 

9A1CCY 198 246 310 274 320 300 320 285 294 2547 

9A2EU 155 258 298 276 321 299 316 281 301 2505 

9A5CY 182 230 299 270 321 303 317 291 282 2495 

9A2NO 96 165 261 245 300 270 301 195 267 2100 

9A3SM 90 202 268 220 307 229 297 195 265 2073 

9A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 2034 

9A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 1991 

9A2JK 70 140 204 176 305 240 296 234 281 1946 

9A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 1916 

9A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 1880 

9A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 1645 

9A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 1581 

9A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 1561 

9A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 1515 

9A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 1294 

9A1HBC 99 154 212 62 212 79 218 58 168 1262 

9A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 1193 

9A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1007 

9A3MN 0 21 59 0 236 114 258 68 230 986 

9A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 972 

9A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 971 

9A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378 

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 


www.hamradio.hr 41

DX i QSL info 

QSL via: 

Call Manager Call Manager 

3W9JR OK1JN JW4GHA LA4GHA 

3Y0X N2OO KG4SB N4BAA 

5H1C F5TVG TO2FG F6HMJ 

5T0JL ON8RA TO2ANT F6HMJ 

7Q7VB UA4WHX TZ3M F6CXJ 

CE6M CE6AMN XF1K N6AWD 

EX8M IK2QPR ZD8QD K4QD 

FO/DL1AWI DL3APO ZD8WX W4WX 

FO/DL5XU DL3APO ZD9ATN IZ0CKJ 

FO/DL9AWI DL3APO 

Mali HAM oglasi 

U ovoj rubrici možete objaviti svoj 

oglas i to posve besplatno. Jedini 

uvjet je da je sadržaj oglasa HAM 

naravi. Oglase šaljite e-mailom 

na 9a0hrs@hamradio.hr ili se 

osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i 

dogovorite naèin dostave. 

Prodajem slijedeæu opremu: 

- linearno pojaèalo za 144 MHz s 

3 CX800, izlazne snage 800 W 

(uz pojaèalo ide i rezervna cijev), 

- super transverter 144/28 MHz, 

izlazne snage 50 W, šumni broj 

1,35 dB, dinamika +0 dBm, 

- transverter 50/28 MHz izlazne 

snage 10 W s diodnim mješaèem, 

- linearno pojaèalo za 144 MHz s 

GI7B, izlazne snage 330 W 

(uz pojaèalo ide i rezervna cijev). 

Za sve informacije obratite se na 

mobitel 098/371 208 ili e-mail: 

grongo@st.t-com.hr. Goran Grubišiæ, 

9A6C. 

Prodajem kratkovalnu postaju FT-901 

DM s multi band FD-4 tvornièkom 

antenom. Informacije na telefon: 

048/858-137 ili mob. 098/565-457, Josip 

Kiš. 

Prodajem 2 m SSB/CW RIG IC-202 

(1 200 Kn), antene za 144 MHz 

Cushcraft 13B2N - 13-el. Yagi (700 Kn), 

vokac 2 m Yaesu FT-23R (800 Kn), 

transverter 28/144, 10 W, (1 200 Kn), 

multimode modem PK-232. 

Info: Mate, 9A4M (044/531-453, 19-21 h). 

Prodajem sljedeæe ureðaje: 

- JRC HF Lin. Amp. model JRL2000 

1 KW, 

- 48 Mosfets-sepp system, 

-4 × antenna input, 

- auto tuner – daljinski – electronic 

protection (manual i service book), 

malo rabljen, 

- Yaesu FT 1000 D HF TRX, 250 W 

s puno dodatnog; DVR, table mike, 

interface 232 c - power OPT, 

tiskana ploèa kompletna s izlaznim 

tranzistorima, 

- KENWOOD 680 S HF, 100 W, TRX 

12 volta, 

- MFJ Verso Tuner V MFJ 989 C s 

ugraðenim Dummy Load 300 vata, 

- UKV duo bander Yaesu FT 5200, 

mobile trx 50 – 5 vata (70 cm…2 m), 

- Oscilloscope 200 mhz Philips 

PM 3094, 4 × kanala. 

Informacije na telefon 098/1934536, 

Ante Kraljeviæ, 9A3SU. 

Prodajem: 

- balun FRITZEL FR 1026,1:1, 

1 500 W CW i 3 000 W SSB, 

- linear za 2 m MIRAGE - B - 34, 

2 W in, 35 W out, 

- linear za 2 m ES ELECTRONIC, 

10 W in, 35 W out, 

- antena G5RV HARI, 10 do 40 m, 

do 1 kW, duga 15,5 m, 

- elektronka PHILIPS, QB5/1750, 

- elektronka EIMAC, 4CX250B, 

- podnožje za 4CX250B s kaminom, 

- slušalice AKG, tip K-240 i K -141, 

600 oma, 

- umjetna antena KATHREIN, 

K 6226401, 0 do 2 500 MHz, 10 W. 

Sve navedeno je novo i vrlo povoljno. 

Upitati: Kruno Feriæ, 9A2OM, telefon: 

031/ 213-313, mobitel: 098/ 253-283. 

Prodajem: 

- KV Kenwood TS 520, 180 W, 

saèuvan kao nov s novim 

rezervnim cijevima, sve 200 eura, 

- Kenwood DG 5, conter i digitalni 

displej za analogne radiopostaje 

(org. za TS-520), 100 eura, 

- KV Kenwood TS -140, 100 W, 

interface za paket RTTY, 

CW konverter i ostalo; 

sve zajedno 500 eura, 

- Kenwood automatski antena 

tuner AT-250, 300 eura, 

- rotator za UKV antene, 60 kg, novi, 

100 eura, 

- ispravljaè 13,8 V/20 A Zetagi, 

80 eura, 

- Yaesu FRG 8800, digitalni 

komunikacijski prijamnik, 

150 kHz …30 MHz, 250 eura. 

Kupujem: 

- UKV predpojaèalo s HF VOX-om, 

- antenu, kratkovalni set za automobil, 

- antenu, vertikalnu, multiband. 

Sve informacije na telefon: 

035/363-000 ili mobitel: 098/363-000 

Milan Mravinac, 9A2HC. 

KV-ureðaj TS-50S, mobilni, HF, 

100W, prodajem. Informacije na tel. 

098/ 260 870, Neven, 9A5YY

Radio HRS 2/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?