Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez

ISSN 1330-0407 

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA 

godište 13. Broj 4 (106) rujan 2004. 

cijena 15 kuna 

TEME BROJA: 

HAMRADIO 2004 

 

 

 

 

5-elementna Yagi antena za 21 MHz 

Intermodulacijske smetnje 

Što su keplerijani? 

9A0HQ opet u akciji

Kron Telekom, d.o.o. 

Koroška cesta 20 

4000 Kranj, Slovenija 

Tel. centrala: 00 386 4 2800 450 

Fax: 00 386 4 2800 455 

Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422 

Yeasu servis: 00 386 4 2800 417 

e-mail: kron.telekom@kron-telekom.si 

web: www.kron-telekom.si 

Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranja 

preuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD. 

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu. 

KV i multiband program: 

FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete, 

RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10m 

FT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output, 

70 cm - 20 W output 

FT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output, 

70 cm - 20 W output 

FT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm, 

5 W output 

Mobilne i ručne radiopostaje 

Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo. 

Garancija i servis u sjedištu firme. 

FT-1000 MP MARK-V

nakladnik 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12, p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Uvodnik 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Web: www.hamradio.hr 

Uredništvo i administracija: 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12 

p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 

Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Glavni urednik 

Zlatko Matičić, 9A2EU, 

zmaticic@inet.hr 

Urednički kolegij 

Vijesti iz HRS-a 

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A 

9a6a@hamradio.hr 

Mate Botica, ing., 9A3PA 

9a3pa@hamradio.hr 

Povijest radioamaterizma 

mr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ 

zjakob@lzmk.hr 

Elektronika za mlade 

mr.sc. Božidar Pasarić, 9A2HL 

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr 

IARU 

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY 

zeljko.ulip@ina.hr 

Elektronika 

Antun Dretvić, 9A3PX 

9a3px@hamradio.hr 

KV aktivnosti 

Zlatko Matičić, 9A2EU 

zmaticic@inet.hr 

Diplome 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 

9a9r@hamradio.hr 

IOCA program 

Emir Mahmutović, prof., 9A6AA 

emir-9a6aa@inet.hr 

UKV aktivnost 

Željko Dražić-Karalić, 9A4FW 

zeljko@telesat.hr 

Digitalne komunikacije 

Branko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM 

9a3pm@hamradio.hr 

CW aktivnost 

Milan Drlić, 9A2WJ 

milan.drlic@zg.htnet.hr 

Informiranje i mali oglasi 

Ljiljana Božak, 9A5BL 

9a0hrs@hamradio.hr 

Lektorica 

Tihana Nakomčić, 9A6PBT 

tihanakom@net.hr 

Tehnički urednik 

Romildo Vučetić, 9A4RV 

romildo.vucetic@inet.hr 

Poštovani čitatelji, 

Za nama je ljeto koje je bilo zanimljivo i ispunjeno događanjima i vremenskim 

nepogodama. Na početku ljeta održano je državno ARG prvenstvo, a vikend iza toga 

prisustvovali smo sajmu HAMRADIO u Friedrichshafenu. HRS je po prvi put organizirao 

odlazak hrvatskih radioamatera autobusom na ovaj sajam. Naš savez je po peti 

puta organizirano sudjelovao u IARU KV natjecanju kao 9A0HQ i ostvario zapažen 

rezultat u međunarodnim okvirima. Više o svemu tome možete pročitati i vidjeti 

na fotografijama ovog broja Radio HRS-a. Dva tjedna poslije IARU KV natjecanja, 

održano je IOTA natjecanje u kojemu je sudjelovao veliki broj 9A postaja. Prostiranja 

u natjecanju su bila prosječna, ali su naše postaje prema prijavljenim rezultatima 

ponovo ostvarile zapažene rezultate u nekoliko kategorija. Više o tome moći ćete 

pročitati u narednim brojevima časopisa. Na zadnjoj stranici omota možete pročitati 

program već tradicionalnog Zagreb Radio Festa koji se održava 18. i 19. rujna na 

jezeru Jarun u Zagrebu. 

U ovom broju možete pročitati zanimljive članke u svim našim stalnim rubrikama. 

Nadam se da će svatko naći nešto što će ga zanimati. 

Još vas jednom pozivam da svojim prilozima doprinesete kvaliteti sadržaja 

časopisa. Molim sve suradnike da slike i crteže ne “ubacuju” u tekst, nego da ih šalju 

zasebno u *.jpg formatu. Za sve informacije oko slanja slika i crteža obratite se 

direktno tehničkom uredniku časopisa Romildu, 9A4RV, e-mailom ili telefonom pa 

će vam on dati detaljna uputstva oko slanja istih. 

Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam 

Zlatko Matičić, 9A2EU, 

glavni urednik 

CJENIK OGLASNOG PROSTORA U ČASOPISU RADIO HRS 

Za oglašivače izvan Hrvatske (Euro) 

Za oglašivače u Hrvatskoj (kn) 

- 1/1 stranica 160,00 1.200,00 

- 1/2 stranice 110,00 700,00 

- 1/4 stranice 70,00 450,00 

- Omotna stranica osim naslovne 270,00 2.000,00 

- 1/2 omotne stranice osim naslovne 150,00 1.100,00 

Za polugodišnji ugovor odobrava se 20% popusta. 

Za godišnji ugovor odobrava se 30% popusta. 

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini. 

Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju. 

Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike 

Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 

532-03-3/04-02. 

Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RV 

Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb 

Poštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb. 

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 kn 

Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn 

Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn 

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura 

Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura 

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa: 

Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 

2360000-1101561569 

poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. 

Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kod 

Zagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756 

(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) 

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.) 

Predsjednik HRS-a: 

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr 

Dopredsjednik HRS-a: 

Mate Botica, ing., 9A3PA, 9a3pa@hamradio.hr 

Tajnik HRS-a: 

Vladimir Severinac, 9A6ISV 

Administrativni tajnik: 

Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr 

Članovi Izvršnog odbora HRS-a: 

Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, zeljko@telesat.hr 

Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr 

Zlatko Matičić, 9A2EU, zmaticic@inet.hr 

Miljenko Morović, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr 

Branko Pavlaković, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr 

Stjepan Španić, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr 

Nadzorni odbor HRS-a: 

Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr 

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com 

Biserko Spudić, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr 

Sud časti HRS-a: 

Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr 

Antun Jelčić, 9A5JA, chip@hi.htnet.hr 

Boris Jugović, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 

Radio HRS - 4/2004 

3

SADRŽAJ 

9A0HQ - natjecateljska ekipa 

2004. godine 

str. 5 

str. 8 

str. 28 

str. 33 

Uvodnik .............................................................................................................. 3 

HAMRADIO 2004 .............................................................................................. 5 

HAMFEST POŽEGA 2004. ................................................................................ 8 

Prvih 10 godina Radioamaterskog kluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara ...... 9 

Europska računalna diploma ............................................................................ 10 

Aktivnosti u Radioklubu slijepih “Louis Braille” ............................................ 11 

Elektronika za mlade - 4. nastavak .................................................................. 12 

5-elementna Yagi antena za 21 MHz ................................................................ 14 

Orijentacija antenskih sistema .......................................................................... 16 

AVR assembler .................................................................................................. 18 

Intermodulacijske smetnje (1. dio) .................................................................... 19 

Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22 

Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 26 

Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 28 

Mediterranean Islands Award (MIA) Contest .................................................. 32 

Diplome.............................................................................................................. 33 

Što su keplerijani?.............................................................................................. 35 

EME veze iz Hrvatske ...................................................................................... 39 

Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 42 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 43 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 44 

11. susreti ZRHB u Risovcu .............................................................................. 45 

Zajednica radioamatera Herceg-Bosne: jučer, danas, sutra .............................. 45 

DX i QSL informacije........................................................................................ 46 

Mali HAM oglasi .............................................................................................. 46 

str. 35 

4 Radio HRS - 4/2004

vijesti iz HRS-a 

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA 

HAMRADIO 2004 

Baviti se radiomaterstvom i to bilo 

kojim njegovim oblikom, a ne otići 

barem jedanput na najveći europski 

radioamaterski sajam u Friedrichshafen 

gotovo je nezamislivo. Prigoda je to za 

susret sa starim prijateljima s kojima ste 

se dotada toliko puta čuli u eteru, 

upoznavanje s novim radioamaterskim 

proizvodima i pomagalima, kao i prigoda 

za saznati iz prve ruke o najnovijim ekspedicijama, 

ili, pak, prošetati se uvijek 

zanimljivim “buvljakom”, na kojem nemašto-nema. 

One, koji iz samo njima 

znanih razloga, do sada nisu dali svoj 

obol ovom impozantnom radioamaterskom 

okupljalištu, uvjeravam da neće 

pogriješiti ako to učine sljedeće godine. 

Postoji samo jedna opasnost: kada 

jednom odu, teško će se od toga 

odviknuti. A sajam se održava već više 

od 50 godina ... 

I moj ovogodišnji, šesti za redom 

odlazak u Friedrichshafen, rezultat je 

toga “ovisništva”. Kako i ne bi kada se 

nakon svakog susreta s prijateljima 

pozdravljamo s “Doviđenja do sljedeće 

godine!”. 

Skupni odlazak na ovogodišnji sajam 

iniciralo i organiziralo je novo rukovodstvo 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza. 

Ta “povijesna” odluka njegovog Izvršnog 

odbora, pokazala se dobrom, općeprihvatljivom. 

Čini se da smo bili jedina 

organizacija koja je došla grupno i čiji 

su članovi pokazali zavidan nivo zajedništva. 

Sve je počelo 24. lipnja, okupljanjem 

kod zagrebačkog Glavnog kolodvora. 

Pedeset radioamatera na jednom mjestu 

nije mala stvar. Da je samo ovo zagrebačko 

okupljanje bio rezultat aktivnosti 

rukovodstva HRS-a, mnogi bi bili zadovoljni. 

Bili su tu radioamateri iz Zagreba, 

Siska, Labina, Splita, Čakovca, Pazina, 

Donjeg Miholjca, Daruvara, Duge Rese, 

Murskog Središća, Brdovca, Požege, 

Zaprešića, Vinkovaca, ... Većina od nas 

po prvi puta srela je neke od onih o kojima 

su prije toga puno puta slušali. 

Trebalo je sada objediniti: pozivnu 

oznaku, predodžbu o nekoj osobi i - nju 


Dio kampa u sklopu sajma 

samu. A tu uvijek 

griješimo ... 

Kada se vođa 

puta, Mate, 9A3PA, 

uvjerio da li smo svi 

na okupu, mogli 

smo poći. 

Putovanje do 

Friedrichshafena ne 

traje baš kratko. 

Kroz “deželu” i Alpe 

pa preko Salzburga 

i Minchena, valja 

“potrošiti” 12 sati. 

Ako zanemarimo 

uobičajeno “europsko” 

ponašanje slovenskih 

pograničnih 

organa, putovanje je, uz šale i dosjetke, 

proteklo brzo i zanimljivo. Ne treba 

zaboraviti ni vozačev doprinos: vozio je 

odlično. 

Neposredno pred Friedrichshafenom 

uspostavili smo radiovezu s našom 

prethodnicom, odnosno službenom delegacijom, 

u kojoj su bili: Petar, 9A6A, 

Zlatko, 9A2EU, i Miljenko, 9A4ML, koji 

su došli dan ranije. Poželjeli su nam 

dobrodošlicu, obavještavajući nas da je 

naš štand već spreman. Predstojalo 

nam je pronaći zgodno mjesto te 

podignuti šator, koji će nam biti baza 

sljedeća dva dana. Angažiranjem 

Zdenka, 9A2HI (njegovom zaslugom 

smo ga i dobili), ali i svih nazočnih, ubrzo 

je, na čuđenje mnogih promatrača, naš 

novi dom poprimio prave obrise. 

Mogli smo krenuti na “osvajanje” 

sajma. No, prva prepreka na ulazu: 

redovi na svim šalterima koji su napravili 

prvi posjetitelji, obeshrabrili su mnoge. 

No, zahvaljujući snalažljivosti Mate, 

9A3PA, i Emira, 9A6AA, i taj je problem 

riješen na čuđenje uposlenika kada je 

zatražena skupna ulaznica za 100 

osoba (dva dana po 50). Ubrzo smo se, 

prema svojim afinitetima, utopili u nepreglednu 

masu posjetitelja ... 

Koncepcija sajma ostala je nepromijenjena: 

radioamaterske organizacije i 

poznate tvrtke s izlošcima iz naše “problematike” 

smješteni su zajedno u jednoj 

hali pa sam tamo prvo i krenuo. 

Na 9A štandu već je gužva. Dolaze 

mnogi, i znani i neznani. Dečki su uredili 

naš prostor ispunjavajući ga neizbježnim 

materijalima Hrvatske turističke zajednice. 

To je vrlo tražena “roba”. Naših 

turističkih zemljovida nikad dovoljno. 

Novi ukusni plakati HTZ-a prava su mala 

umjetnička djela. Tu je i veliki poster 

načinjen u Radioklubu Zagreb, kojim se 

obavještava o 80. obljetnici našeg najstarijeg 

Radiokluba. Zapažena su i naša 

Gužva na 9A štandu 

radioamaterska tiskana izdanja. Mnoge 

inozemne operatore zanima rad na 70 

MHz, tako da je ta publikacija dosta 

tražena, poglavito jer je uz nju i odgovarajuća 

tiskana pločica. Očigledno, 

jezik nije prepreka. 

Tu je već i Božo, 9A6AJK, iz Švicarske, 

koji nas redovito posjećuje. I ovaj 

put donio je pivo za 9A ekipu te se kao 

prevoditelj odmah uključio u promidžbu 

Hrvatske. “Predivno je družiti se s vama, 

tako da iduće godine moram dulje ostati 

na Sajmu” - kaže Božo. Oduševila me 

lakoća kojom govori taj “svoj” švicarski 

jezik. I operatori iz HB9 koji su došli na 

naš štand, ugodno su iznenađeni. 

Najavio je i ovogodišnji dolazak u 

Hrvatsku te rad s otoka Vira ... Tu su i 

dečki iz 9A1A-tima, Nikša, 9A5W, i Emil, 

9A9A. Naravno, Španga, 9A4SS, i 

Kruno, 9A2OM, neizostavni su “inventar” 

sajma. Na žalost, ove godine nema Ive, 

9A5I ... I Marinko, 9A3JB, ima pune ruke 

posla. Valja razdijeliti više od 100 kg 

QSL-kartica koje je donio sa sobom 

iz 9A, ali i prikupiti desetak kilograma 

QSL-ki koje predstavnici pojedinih organizacija 

ostavljaju na našem štandu. 

Oko nas lutaju dečki iz “dežele”. Ove 

godine nemaju štanda, zbog problema u 

njihovoj nacionalnoj udruzi ... 

S prijateljima ispred 9A štanda 

5

Mene, kao IOCA menadžera, posebno 

su razveselili susreti s prijateljima i 

simpatizerima tog našeg otočnog programa: 

Georges, F5BKU, Dov, 4Z4DX, 

Gerhard, DK2UA, Richard, 9A5PH, Feri, 

HA5AZZ i njegova xyl Aniko, HA5TAA, 

zatim, Laci, HA1AG, Ric, DL2VFR, 

Laszlo, HA3NU, Gianluca, IV3WMI ... 

Većina od njih traže IOCA majice, kojih, 

nažalost, ove godine nema. Nudimo im 

nove, ukusno izrađene majice s HRSovim 

logom, a oni ih prihvaćaju sa simpatijama. 

Izraelcu Dovu, 4Z4DX, koji je 

prije četiri godine, kao prvi inozemni 

lovac osvojio temeljnu IOCA diplomu 

(br. 2.), uručujem i IOCA plaketu (br. 5.). 

Vidno uzbuđen, on se zahvaljuje te se 

ispričava što zbog obiteljskih razloga 

ove godine, kao što je obećao, nije 

došao u Hrvatsku kako bi radio s nekog 

od naših otoka. “Zato iduće godine 

dolazim sigurno” - kaže on. 

Veseo susret starih prijatelja: tu je 

“njemački dio” ekipe uspješnih ekspedicija 

na otoke Sušac, Palagružu i Pločicu 

s kojih smo radili kao 9A0CI: Fredy, 

DE0MST, Sven, DF9MV, Chris, 

DL9CHR, i Dieter, DL1SDN, sa suprugama. 

Razmjenjujemo poklone. Ubrzo, sa 

zemljovidima na stolu, dogovaramo plan 

za sljedeću godinu. Odluka je pala: 

lanterna Struga na otoku Lastovu. Kao 

WLH Country assistant, upoznajem ih s 

promjenama u World Lighthouse programu 

te ih obavještavam da sam poslao 

zahtjev o uvrštavanju tog otoka (tj. njegove 

lanterne) na WLH popis. Očekujući 

pozitivno rješenje, to je razlog više za 

naš odlazak. 

QSL wall 

Zanimljivo mjesto na sajmu je tradicionalni 

QSL Wall, niz spojenih panoa 

na koje posjetitelji ostavljaju svoju QSLkarticu 

na posebnoj samoljepljivoj traci. 

Ako nisi stavio svoju karticu - kao da i 

nisi bio! Pred tom šarenom kolekcijom, 

mnogi se znatiželjno zadržavaju 

uzdišući... 

Nedaleko od našeg štanda nalaze se 

i predstavnici RSGB IOTA programa. 

Naravno, tu je i Roger Balistar, G3KMA, 

IOTA menadžer, najpozvaniji kada je u 

pitanju ovaj (nakon DXCC) najpoznatiji 

projekt. Pozdravljam se s njim, a on me 

pita “Kada ćemo piti?” Ugodno me iznenadio 

jer sam shvatio da ni ove godine 

nije zaboravio na moj rođendan koji je 


IOTA razgovori 

upravo - danas. Razgovor nastavljamo 

popodne, a nakon prijateljskog ćaskanja 

prešli smo i na ozbiljniju temu: nezadovoljstvo 

naših operatora radom 

sadašnjeg IOTA checkpointa za 

Hrvatsku (Istvan-Steve, HA0DU). 

Prenosim mu mišljenja naših operatora. 

Gosp. Balister smješka se (kao i uvijek), 

ali je svjestan naših argumenata. 

Priznaje mi da zna za prigovore kako 

Steve to radi presporo. Nakon dužeg 

razgovora (dok ostali čekaju na red za 

razgovor s Rogerom), dobivam(o) 

zeleno svjetlo glede odabira novog IOTA 

checkpointa iz redova 9A operatora, i to 

ne samo za našu, već i susjedne zemlje. 

Roger, G3KMA, mi pojašnjava uvjete 

koje RSGB postavlja pred potencijalnog 

kandidata za taj posao. Neočekivano, on 

otvara mogućnost da odredimo i osobu 

koja bi bila IOTA Country assistant. 

Predlažem gosp. Balisteru susret s 

predsjednikom HRS-a, Petrom, 9A6A, 

te razgovor nastavljamo za pola sata 

na našem štandu u “jačem” sastavu 

(tu je još i Zlatko, 9A2EU). Roger i njima 

ponavlja već rečeno te razgovor završavamo 

vrlo zadovoljni. Treba imati na 

umu da u svijetu ima 15 IOTA checkpointa 

i 8 IOTA Country assistanta te da 

je ovo velika čast za našu zemlju. 

I mlađi su aktivni: na poziv BCC, Hrle, 

9A6XX, kao jedan od osnivača WWYC, 

održao je predavanje o tom klubu koji 

sada broji 450 članova, upoznajući 

nazočne o njegovoj povijesti i aktivnostima. 

“Sala u Hall A2 bila je puna i sve 

je prošlo odlično” - zadovoljno će nakon 

toga Hrle, ne krijući zadovoljstvo što su 

naišli na razumijevanje kod novog 

rukovodstva HRS-a. Osim međusobnih 

susreta na tom predavanju, mnogi 

WWYC članovi posjetili su i 9A šator te 

Hrle, 9A6XX 

se navečer pridružili našem zapaženom 

9A-hamfestu. 

Ovaj sajam prigoda je da potvrdite 

neku od “egzotičnih” ekspedicija, odnosno 

dobijete QSL-kartice za koje biste 

inače trebali posegnuti dublje u džep. 

Osim što uživo vidite i upoznate članove 

takvih rijetkih ekspedicija, osjećajući i 

tako dah i duh dalekih otoka i zemalja, 

lijepo je upotpuniti osobnu kolekciju 

karticama na kojima su pozivne oznake: 

T33C, HK0GU, VK9NB, VK9NL, 

A45WD, YI1BGD, K1B, 9N7DX, ... 

Nažalost, do informacije “gdje i kada se 

nešto dijeli” dolazite vlastitom snalažljivošću 

ili usmenim obavijestima, koje se, 

ipak, brzo šire. 

Mogućnost “čekiranja” QSL-kartica 

važan je sadržaj svakog sajma pa i 

ovoga. Većina strastvenih sakupljača 

kartica za DXCC, radije će zbog toga 

doći na sajam nego riskirati te ih slati 

poštom. Kartice ste mogli ostaviti na 

ARRL-ovom štandu pa poslije doći po 

njih ili sačekati u redu za to. Odabrao 

sam ovo drugo te za Rafa, 9A3KR, to 

“ponosno” obavio. Znam da je to “kićenje 

tuđim perjem”, ali nisam ja kriv što 

nitko ne zna da to nisu moje kartice. 

T33C checking 

A Raf je imao zemalja “kao u priči” i to na 

svim mogućim bandovima. Većini onih 

koji su čekali iza mene, zapele su za oko 

njegove QSL-kartice za potvrđene 

entitete na 50 MHz ... “Čekirati” QSL-ke 

za nekoga drugoga, uobičajena je stvar. 

Nerijetko jedan operator donese QSLkartice 

za više svojih prijatelja, što se 

uvijek poprati negodovanjem onih koji 

čekaju iza njega. Poslije Rafovih, htio 

sam progurati još samo dvije kartice za 

čije me “čekiranje” zamolio Zlatko, 

9A4A. Ne mogu opisati nelagodu i šok 

kada sam otkrio da mi nedostaju te 

rijetke QSL-ke (VP6DI i P5/4L4FN) ... 

Strah i neizvjesnost trajali su sve do 

povratka u Zagreb. Obavit ću to drugi 

puta. 

Predsjednik HRS-a, Petar, 9A6A, ima 

pune ruke posla. Posjetili su ga predsjednici 

desetak saveza iz Europe te je 

imao priliku upoznati s problemima u 

drugim radioamaterskim udrugama. 

Slični problemi koje smo imali zadnjih 

nekoliko godina, potresaju i druge 

radioamaterske organizacije, koje se i 

dalje suočavaju s lošim radom svoga 


vodstva, što rezultira velikim osipanjem 

članstva. Rad novog vodstva HRS-a, 

kao i pokrenute aktivnosti mnogi su uzeli 

kao primjer dobrog i kvalitetnog rada koji 

dugoročno osigurava opstojnost radioamaterskog 

pokreta u Hrvatskoj. 

U službeni posjet Hrvatskom štandu 

došao je i David G. Sumner, K1ZZ, tajnik 

IARU-a. Na sastanku s predsjednikom 

HRS-a, koji je trajao preko sat vremena 

razgovarao je o aktivnostima HRS-a te o 

problemima u ovoj svjetskoj radioamaterskoj 

organizaciji. Petar, 9A6A, 

detaljno je izložio rad novog rukovodstva 

HRS-a te predočio aktivnosti usmjerene 

pomlađivanju članstva i popularizaciji 

radioamaterizma u Hrvatskoj. Bilo je 

mnogo razgovora oko rješavanja pitanja 

nelegalnog korištenja hrvatskog prefiksa 

9A u Bosni i Hercegovini. Predsjednik 

HRS-a predložio je najprihvatljivije 

rješenje o kojem je već bilo govora u 

IARU-u, kao i u Bosni. Gospodin 

Sumner je obećao lobiranje za to, tj., da 

se za Bosnu i Hercegovinu dodjeli još 

jedan prefiks te da svi radioamateri BiH 

imaju pravo izbora prefiksa. O tom prijedlogu 

bi se trebalo još dogovoriti sa 

službenim predstavnicima ARA, 

hrvatskog i srpskog naroda u BIH, predstavnicima 

Saveza SiCG te s predstavnicima 

IARU-a. (“Neće politika u 

moju butigu” - reče davno poštar u 

Malom Mistu ...) 

Predsjednik HRS-a pozvao je gosp. 

Sumnera u službeni posjet Hrvatskoj što 

je on sa zadovoljstvom prihvatio. Za 

sljedeću godinu već je rezervirao ljetovanje 

na jednom od naših otoka pa će u 

sklopu tog puta posjetiti i HRS. Nadam 

se da ćemo ga čuti kao IOCA “aktivatora”. 

Na rastanku je kao poklon dobio 

nekoliko majica sa znakom HRS-a, a 


Na 9A štandu 9A6A & K1ZZ 

Sa sajma uređaji stari ... 


gosp. Sumner je obećao da će ih nositi 

na radioamaterskom sajmu u Daytonu. 

Hrvatski štand posjetio je i gosp. 

Paolo Rosa, šef marketinga sajma u talijanskome 

Pordenoneu. Ovo je nastavak 

razgovora započetih prije dva mjeseca u 

Pordenoneu. Bilo je riječi o organiziranju 

Zagreb Radiofesta koji će se održati 

na Jarunu 18. i 19. rujna 2004. godine. 

Gospodin Rosa je predložio suradnju 

Radioamaterskog sajma u Pordenoneu i 

ZRF-a. Zajednički je zaključak da ZRF 

već sljedeće godine treba prerasti u 

vodeći regionalni radioamaterski sajam 

u ovom dijelu Europe, a da će nam 

stručnjaci za marketing iz Pordenonea u 

tome pomoći. Također su zainteresirani 

za što veći dolazak hrvatskih radioamatera 

na njihov sajam u Italiji. HRS će 

pokušati sljedeće godine organizirati 

zajednički jednodnevni odlazak na taj 

sajam. 

Prvi dan brzo je prošao. S vrećicama 

svih mogućih sadržaja, žurilo se prema 

našem šatoru. Organizatori su ustrojili 

besplatnu brzu minibus liniju Sajam - 

Camp, koja ide svakih par minuta. 

Izvrsno rješenje. I naš smještaj u 

poljskim uvjetima, za većinu je bio pravi 

izazov. Ogroman šator plijenio je svačiju 

pozornost. Vidio se iz daleka. A kada je 

IOCA menadžer iz svoje torbe izvadio 

hrvatski stijeg, slika je bila kompletna. 

Naravno, to je prilika za skupni snimak. 

Tu je i roštilj, koji je organizirao Mate, 

9A3PA. I piće je tu. Bravo Mate! 

Pokazao se kao odličan vođa puta. Zak, 

9A3XM, i Pepi, 9A4RJ, bili su najzaslužniji 

za praktično ostvarenje ove 

ideje, pa su se najviše i “nadimili”. 

Ugodan miris daleko se osjetio i spuštao 

do glavnog campa, tako da su nas posjećivali 

i znani i neznani. Mnogi od nas 

prisjetili su se mlađih dana kada su kampirali 

pod sličnim uvjetima. No, sada je 

valjalo pomiriti breme godina koje su iza 

nas sa željom da se opet bude mlad. 

Nakon zajedničkog druženja ispred 

našeg ogromnog šatora u petak u 

večernjim satima te razmjene pokrivača 

i podmetača, bilo kakav ležaj 

dobrodošao je. Ipak, u pitanju je samo 

jedna noć pa je mladost koja još uvijek 

Druženje 9A ekipe 

tinja u nekima od nas, nadjačala 

nespretnost, zbunjenost i nesnalažljivost 

pojedinaca. No, ništa nije moglo nadjačati 

QRM koji su tijekom noći pravila 

dvojica u mojoj blizini ... I dok smo se 

umotavali u pokrivače, razmišljali smo o 

sljedećem danu. Sutra je subota. Valja 

ujutro složiti šator te ga s našom opremom 

ugurati u prtljažnik autobusa i biti 

spreman za pokret. 

Povratak za Zagreb dogovoren je za 

rano popodne. Trebalo je do tada obaviti 

ono što se nije stiglo jučer. Još jedan 

dan, svima bi nam dobrodošao… “Na 

greškama se uči”, reče netko. Svatko od 

nas zna kako se sljedeći put još bolje 

pripremiti. Već su i nove ideje tu: dulji 

boravak na Sajmu i postavljanje kratkovalne 

postaje. Bez obzira na umor i 

(ne)komfornost boravka, stječe se 

dojam da su svi zadovoljni. 

Skupni snimak 

Ipak, sajam u Friedrichshafenu je 

jedan! 

Tamo kanim i iduće godine. A vi? 

Priprema roštilja 

7


Piše: Ivan Maruszki, 9A3ZM 

HAMFEST POŽEGA 2004. 

7. susreti radioamatera Europe u 

Velikoj! 

Na obroncima Papuka, nekadašnjeg 

otoka Panonskoga mora, u predivnoj 

prirodi uz rječicu Dubočanku i okolnih 

gora, Krndije, Dilja, Požeške Gore i 

Psunja, 12. lipnja 2004. god. održani su 

sedmi susreti radioamatera Europe u 

organizaciji Radioamaterskog kluba 

VALLIS AUREA 9A1BTU/9A4P Požega, 

a povodom dodjele priznanja i pehara za 

osvojena mjesta u međunarodnom 

radioamaterskom natjecanju na KV i 

UKV području. Natjecanje je održano 

pod pokroviteljstvom grada Požege u 

ožujku ove godine, a službeni su rezultati 

objavljeni putem Interneta te pismenog 

izvješća. Na sastanku Izvršnog 

odbora RK pripremljene su diplome i 

pehari te zaključeno da se za HAMFEST 

“okrenu” (čitaj ispeku) dva janjca i skuha 

“kotal čobanca”, za kojega je u šali predsjednik 

RK Vallis Aurea Krešo, 9A4KM, 

rekao da mu je “srnjak” slučajno podletio 

pred auto za bolju aromu. Koje li lovačke 

priče uz piće … 

Dan “D”, iskrcavanje na obale panonskog 

mora i plaže rječice Dubočanke 

počelo je u subotu u jutro oko 07.00 

GMT. U prvoj liniji prihvaćanja pridošlih 

“komandosa” (gostiju) na ulazu u bazu, 

uz zujanje pčela, bumbara i komaraca 

te let “eskadrile” raznih ptica i žubor 

rječica Veličanke i Dubočanke, YL-ke 

Mirjana, 9A6NAX, Kata, 9A6NBA, i 

Nada, 9A7GMJ, pružale su “prvu 

pomoć” pridošlima umornima od puta 

da se osvježe i raskuže šljivovicom te 

“privežu” dušu sendvičem (made by 

9A2XF) do glavne “fešte”. Dečki su 

pripremili stolove i klupe, a za dobro 

raspoloženje po starom običaju pobrinuo 

se Darko, 9A7GMB (“Gembać” od 

milja), čija Honda tiho iza zgrade ronda i 

stvara električnu struju za razglas i 

muziku za ples. Boris, 9A3TN, i Dado, 

9A3TG, stavljaju duoband antenu na 

debeli jošić za radiostanicu koju spajaju 

za navođenje dolazećih 

grupa prema mjestu 

iskrcavanja. Tajnik Miki, 

9A9AU, s “prezidentom” 

Krešom, 9A4KM, slažu 

na stol diplome i pehare 

te boce Klezingerove 

Graševine za osvojena 

prva tri mjesta u svakoj 

kategoriji. Vrijeme je 

“šućmurasto”, gledamo 

u nebo, a pravi reumatičari 

govore - “provuć 

ćemo se, padat će šale i 

vicevi umjesto kiše”. 

Mobilne ekipe dolaze sa 

svih strana, a moja 

malenkost navodi Darka, 9A4NP, sa 

svojom posadom kao i Josipa i Zlatka, 

9A6AZV i 9A7PTZ, kako da se i gdje 

iskrcaju. Dolaze posade iz Slovenije, 

Trbovlja, iz BiH, Zenice, Njemačke i 

gotovo cijele Hrvatske, i to Vukovara, 

Osijeka, Čepina, Slavonskog Broda, 

Nove Gradiške, Novske, Našica, 

Lipovljana, Garešnice, Ivanić Grada, 

Zagreba, Samobora, Varaždina, 

Ludbrega, Križevaca, Bjelovara 

Garčina i Hrstova. Nema nikoga 

iz Pakraca i Lipika te Mađarske, 

valjda ih je nešto ozbiljno spriječilo. 

Uvijek su nam uvijek bili dragi 

gosti. 

Dubočanka je svojim žuborom i 

tokom “glumila” hladnjak i hladila 

piće. Kako je koja ekipa pristizala, 

nastajale su se grupice koje su 

živo razgovarale i odražavale 

ushićenje u druženju starih prijatelja. 

Uz temelje jednog građevinskog 

objekta buduće “verande”, 

stvorila se “mala Arizona” - “buvljak”. 

Ponuda - potražnja, ovo za ono i 

“daj što daš ak' imaš”, a sve u dobrom 

raspoloženju u duhu HAM - spirita. Bilo 

je tu svega, od ratnih trofejnih stanica i 

slušalica, lampica, kablova pa do zadnjih 

krikova tehnike, ali isto tako i stvari 

dobrog ručnog kova, 70 MHz stanica 

transverter, nova. Prije podne je 

prohujalo i nakon okupljanja svih 

sudionika 7. hamfesta Požega 

2004. u Velikoj, predsjednik RK 

Vallis Aurea 9A1BTU/9A4P Krešo, 

9A4KM, pozdravio je drage goste, 

kao i bivšeg gradonačelnika 

Požege, Zdravka Ronka te uz 

pomoć Borisa, 9A3TN podijelio 

diplome, pehare i tzv. “lampaše” 

(vino) za prva tri mjesta u svakoj 

kategoriji. Uz puno pljeska i navijanja 

slavodobitnici su veselo nosili 

trofeje, a neki su odmah isprobali 

pehare. 

Iza toga uslijedio je glavni dio. 

Šljivovica, Vilijamovka koju je nudio 

Antun, 9A4PT, i piva koja je isprala 

utrobu, pripremila je teren za jelo. 

“Čobanac” koji je zamirisao cijelom 

livadom, a pogotovo nasječena pečena 

janjetina i mladi luk, pozvali su prisutne 

da se bace u boj do posljednje žlice i 

kosti. Ohlađenim pićem bogato je zalijevano 

jelo, a za stolovima se samo čuo 

ugodan žamor i zveket pribora za jelo. 

Neki prolaznici, izletnici, najradije bi 

nam se bili pridružili u poslu. Druženje u 

dobrom raspoloženju nastavljeno je do 

kasno popodne što je nama, organizatorima, 

bila najbolja zahvala za uložen 

trud. Zavisno od udaljenosti mjesta 

stanovanja ekipe su pomalo napuštale 

teren zadovoljne i širokog osmjeha uz 

73 i 88. S rukama punim trofeja sretni 

su krenuli svojim kućama. Mi smo ih 

pratiti u mislima zadovoljni što smo im 

omogućili još jedan divan susret i 

druženje za dugo sjećanje. Ovaj članak 

namijenjen je svim našim dragim YLkama 

i radioamaterima koji nisu mogli 

biti ovdje kao poziv da nam se idućih 

godina pridruže i podjele radost s nama. 

I što reći na koncu? Priči je kraj i dođite 

nam opet. 



Piše: Alen Kuten, 9A4WW 

Prvih 10 godina Radioamaterskog 

kluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara 

O početku rada 

Radioamaterski klub Bjelovar 

osnovan je prije 10 godina na 

inicijativu grupe radioamatera, 

pripadnika Hrvatske vojske, 

tadašnjih članova Radio kluba 

Nikola Tesla iz Bjelovara. 

Osnivačka Skupština održana je 

9. svibnja 1993. godine, inicijativom 

grupe građana koju je 

činilo 10 radioamatera, osnivača 

Kluba. To su bili: Duško 

Šimić, Đuro Valentak, Ivan 

Polančec, Siniša Rietković, 

Vilim Levak, Vladimir Matulović, 

Mara Fištrović, Pavao Šporčić, 

Mario Vinković i Mladen 

Marošević. 

Na osnivačkoj skupštini 

održanoj u prostorijama Društva 

energetičara Bjelovar, za predsjednika 

je bio izabran Vilim 

Levak, 9A6RLS, potpredsjednika 

Đuro Valentak, 9A2YY, te 

tajnika Vladimir Matulović, 

9A6DUL. 

O našim aktivnostima 

I prije osnutka Kluba članovi 

su bili aktivni u VHF natjecanjima, pa je 

tako u svibnju 1993. zabilježena 

aktivnost s Velebita, tada pod pozivnom 

oznakom 9A2KK. U to vrijeme nije bilo 

riješeno pitanje pozivne oznake za Klub, 

a zanimljivo je da rezultat u tom natjecanju 

još uvijek predstavlja rekord u tom 

periodu. Već tada Klub je usmjerio 

aktivnosti ka konstrukciji antena za sve 

VHF i neke UHF opsege, a opremu su u 

natjecanjima posuđivali članovi. U dogovoru 

s RK Nikola Tesla i HRS-om Klub je 

dobio pozivnu oznaku 9A1CDD. 

Iako beskućnik, Klub je zahvaljujući 

9A2YY na njegovoj adresi pospremao 

antene i ostali pribor. 

Tih godina nije bilo brijega i mjesta na 

Bilogori i Moslavačkoj gori s kojega 

nismo radili u natjecanjima, a sve u 

potrazi za najboljom lokacijom ... 

Tih godina s lokacije na Kamenitovcu, 

JN85LW, radili smo i u nekoliko MS 

natjecanja te u EME natjecanju u kojem 

smo iako skromnom opremom uspjeli 

odraditi nekoliko veza refleksijom od 

mjeseca... Zanimljivo je da je u tom 

natjecanju za određivanje kuta elevacije 

antenskog sustava korišten komercijalni 

multifunkcionalni uređaj Pitagora 2000. 

Vlado, 9A6DUL, i autor ovog teksta 

nebrojeno su puta tijekom noći “ciljali” 

mjesec ... 


nerijetko pomažu u našim akcijama. 

U goste su nam dolazili i 

pomagali i Leon, 9A2KL, Buki, 

9A3TF, Pero, 9A6A, Filip, 

9A7IPF, i drugi. 

Klub je dobio na uporabu i 

pozivnu oznaku 9A1B pod kojom 

radi u natjecanjima na VHF i UHF 

opsezima, a povremeno i na HF. 

Kako je 9A2KK kupio klijet na 

lokaciji Kladarski brijeg (JN85OV) 

nedaleko Pitomače, odlučili smo 

zajedničkim snagama urediti 

lokaciju, postaviti stup i antene 

te uživati u blagodatima zajedničkog 

rada u natjecanjima. 

Plodove rada možete vidjeti i na 

sljedećoj fotografiji. 

S početkom rada na 6 

metarskom opsegu, ustanovili 

smo da bi bilo najbolje pronaći 

drugu lokaciju za rad na 6 m. 

Tako je lokacija u Visovima 

(JN85JX) bila idealna za takvu 

aktivnost zbog relativne blizine 

gradu i, naravno, zbog postojanja 

električne energije na lokaciji. 

Redoviti smo učesnici u svim 

većim VHF i UHF natjecanjima. 

Antenski stup i antene na JN85OV 

Organizirali smo i malu ekspediciju 

na otok Murter tijekom 

Duško, 9A2KK, je već i prije radio sa 

lokacije JN85OV, pa smo ustanovili da IARU Reg. 50 MHz natjecanja 2001. 

je to ipak najbolja lokacija za natjecanje, godine. 

iako je lokacija bez električne energije i Iz godine u godinu broj članova se 

udaljena sat vremena vožnje od mijenjao, ali su jezgra i glavni pokretači 

Bjelovara. Nerijetko, mještani okolnih klupskih akcija ostali Duško, 9A2KK, 

sela u čudu su gledali kako se vozimo Đuro, 9A2YY, Vilim, 9A6RLS, Vlado, 

put lokacije u autima natovarenim 9A6DUL, i Alen, 9A4WW. Od nedavno 

hrpom antena, agregatom i ostalom imamo i nekoliko članova iz Zadra, 

opremom. Iako su u početku bili sumnjičavi, 

uskoro smo stekli i prijatelje s I dalje smo aktivni u natjecanjima sada 

Biograda, Murtera, Vinkovaca i Sesveta. 

kojima i danas surađujemo i koji nam uz pomoć Vlade, 9A3CY, Jima, 9A2SD, 

i Hrvoja, 9A4EW. I dalje 

smo beskućnici.... 

Klub ima i web stranicu 

na kojoj možete 

saznati gotovo sve o 

nama. Potražite nas na 

www.qsl.net/9a1cdd, a 

sva pitanja i prijedloge 

šaljite našem webmasteru 

Vladi, 9A3CY. 

Naravno, dobrodošli su 

svi dobronamjerni radioamateri 

... 

Do slušanja! 

Zalazak sunca na JN73TT 

9


Europska računalna diploma 

Svijet je jedan, informatička pismenost pripada svima. 

Kao što je Gutenbergovo tiskano 

slovo kroz proteklih pet stoljeća 

obilježilo svijet pisane komunikacije, 

tako je informatička tehnologija kroz 

proteklih šest desetljeća (prvo elektroničko 

digitalno računalo nastalo je 

1943., John Vincet Atanosoff, SAD) u 

rekordnom vremenu stvorila novi svijet 

suvremenih globalnih komunikacija. 

Računalna pismenost uvjet jesvakog 

oblika života u novoj eri: privatnog, 

radnog, poslovnog, zdravstvenog, zabavnog 

i sportskog. Oni koji neće savladati 

“abecedu računalne pismenosti” još u 

našim danima bit će smatrani nepismenima, 

a to je u razvijenom svijetu rigidna 

naznaka zaostajanja. 

Nerazmjer između potrebe za korištenjem 

računala i nedostatne osposobljenosti 

(informatičke nepismenosti) korisnika, 

sve države Europske unije i mnoge 

države svijeta rješavaju provođenjem 

ECDL programa. 

Europska računalna diploma 

ECDL (European Computer Driving 

Licence) je međunarodno priznati certifikat 

za korištenje osobnog računala, 

dizajniran s ciljem uspostavljanja standarda 

za provjeru osposobljenosti za rad 

na računalu. 

Provodi se u 135 zemalja svijeta, a do 

sada je više od 4 milijuna osoba položilo 

14 milijuna testova. Od 2003. godine 

ECDL se provodi i u Hrvatskoj. 

ECDL program donosi značajne 

prednosti poslodavcima, posloprimcima 

i društvu u cjelini: 

- povećava produktivnost zaposlenika 

i njihovu bolju poslovnu 

interakciju, kvalitetniji rad i uštedu 

vremena, 

- omogućava objektivnu procjenu 

informatičke pismenosti temeljem 

međunarodno standardiziranih 

testova, 

- olakšava poslovnu komunikaciju s 

inozemstvom, 

- omogućava lakše zapošljavanje i 

napredovanje u poslu, 

- ECDL je kvalitetna osnova 

za daljnje usavršavanje u 

informatičkim vještinama, 

- ECDL je putovnica za informatičko 

društvo znanja. 

Primjena ECDLa u Hrvatskoj 

Vlada Republike Hrvatske uvrstila 

je ECDL u “Operativni plan provedbe 

programa e-Hrvatska 2007. za 2004. 

godinu” koji je donesen u lipnju 2004. 

Operativnim planom određuje se primjena 

ECDL programa u informacijskom 

obrazovanju službenika i namještenika u 

državnoj upravi te nastavnog osoblja u 

osnovnim i srednjim školama. 

U travnju ove godine Hrvatska zajednica 

tehničke kulture postala je ovlašteni 

testni centar za ECDL. 

Kome je namijenjen ECDL? 

Svakome tko već rabi ili će rabiti računalo 

na poslu i u svakodnevnom životu. 

Ukratko, ECDL je namijenjen svima bez 

obzira na spol, dob, nacionalnost, obrazovanje 

uključujući i osobe s posebnim 

potrebama. 

Zašto ECDL? 

Nositelj Europske računalne diplome 

- ECDL, dobiva imidž digitalno pismenog 

čovjeka 21. stoljeća. Bez obzira na 

kojem radnom mjestu radio ili će raditi 

ECDL korisniku računala donosi najrasprostranjeniju 

internacionalno priznatu 

računalnu kvalifikaciju. 

Verifikacija digitalne pismenosti 

putem ECDLa posebno se preporuča: 

- zaposlenicima svih profesija na 

svim nivoima hijerarhijske ljestvice, 

- nezaposlenima koji žele upotpuniti 

svoje znanje i olakšati traženje 

posla, 

-učenicima i studentima koji 

započinju graditi svoju profesionalnu 

karijeru. 

Za stjecanje međunarodno standardizirane 

informatičke pismenosti 

potrebno je savladati 7 ECDL modula: 

1. Osnovni koncepti informacijske 

tehnologije; 

2. Korištenje računala i upravljanje 

datotekama; 

3. Obrada teksta; 

4. Tablične kalkulacije; 

5. Baze podataka; 

6. Prezentacije; 

7. Informacije i komunikacije. 

Kako do ECDL certifikata? 

INDEKS 

Prije polaganja ispita obavezno je prijaviti 

se u ovlaštenom testnom centru i 

kupiti ECDL indeks u koji se upisuje 

svaki položeni ispit. Ispiti se moraju 

položiti u roku od tri godine, u protivnom 

je potrebno kupiti novi indeks. 

PREDISPITI 

Prije službenog testiranja možete 

provjeriti razinu svog znanja rješavanjem 

predispita* za svaki modul. Ako 

smatrate da nemate zadovoljavajuću 

razinu znanja upišite se na informatički 

tečaj. 

INFORMATIČKI TEČAJ 

U Hrvatskoj zajednici tehničke kulture 

iskusni instruktori, nosioci ECDL 

diplome pripremit će vas za polaganje 

ECDL ispita (tečaj nije obavezan). 

ISPITI 

Ukoliko raspolažete znanjem koje 

propisuje ECDL nastavni plan*, ispite 

možete polagati proizvoljnim redom čim 

kupite indeks. Ispit za prvi modul je teoretski, 

a za sve ostale module polaže se 

praktični ispit. Za polaganje svakog ispita 

plaća se naknada testnom centru. 

DIPLOMA 

Fleksibilni koncept ECDLa omogućava 

izbor: 

- ECDL start diploma dobiva se 

nakon četiri položena ispita, 

- ECDL puna diploma dobiva se 

nakon položenih sedam ispita. 

Podignite svoj indeks u Hrvatskoj 

Zajednici Tehničke Kulture 

Zagreb, Dalmatinska 12, 

tel: 01 48 48 633, 01 48 48 758 

*Nastavni plan i predispite potražite 

na www.hztk.hr 

ZNAK U KOJEM ĆETE POBJEĐIVATI 

Ako se koristi znanjem digitalna 

tehnologija je oštrica konkurentnosti 

poduzeća. 

Norvežani su mjerodavno utvrdili da 

prosječan korisnik koji rabi računalo u 

svakodnevnom radu tjedno izgubi 2 sata 

i 51 minutu vremena na traženju pomoći 

pri rješavanju problema vezanih za rad s 

računalom. Toliko isto izgubili su i oni 

koji su pozvani da pruže pomoć.* 

Ukratko: tjedno se gubi oko 3 

radna sata ili 12 radnih sati mjesečno, 

tj. gotovo 20 dana godišnje! 

Pomnožite izgubljeno vrijeme s 

cijenom rada i brojem zaposlenika koji u 

radu koriste računalo i shvatit ćete da se 

zbog neznanja gubi mnogo novaca. 



Jeste li znali da je usvajanjem programa 

ECDL (European Computer 

Driving Licence - Europska računalna 

diploma) moguće riješiti više od 80% 

problema na kojima se gubi najviše 

vremena tijekom rada na računalu? * 

ECDL dokazano pospješuje vašu 

produktivnost i kreativnost! 

* Izvor: CAP Gemini Ernst & Young study, 

Norveška, 2001. 

Piše: Savo Golić, 9A2GS 

Aktivnosti u Radioklubu slijepih 

“Louis Braille” 

Novi radioamateri 

Nakon višemjesečnog tečaja, u četvrtak, 

27. svibnja, u Radioklubu 

slijepih održani su ispiti za početnički 

razred. Ispitu je pristupilo četvero kandidata 

koje je pripremao Savo, 9A2GS. 

Svi kandidati - od srednjoškolaca 

Davora Bunića i Damira Škalje, preko 

mladog Josipa Stepinca i dvadesetak 

godina starijeg Ivana Rebselja - 

pokazali su veliko znanje. Predsjednik 

ispitnog povjerenstva gospodin Željko 

Ulip, 9A2EY, čestitajući novim radiomaterima 

na položenom ispitu, između 

ostalog je rekao: “Kandidati su pokazali, 

bez obzira na malo treme kod dva kandidata, 

zavidno znanje poznavanja teoretskih 

pitanja, ali i nekih stvari koje će biti 

kasnije praksa pri održavanju radioveze. 

Drago mi je da su radioamateri tako 

ozbiljno shvatili potrebu da se nešto 

nauči i drago mi je da su to kvalitetno 

pokazali na samom ispitu. Ja se nadam 

da će oni biti vrlo kvalitetni radioamateri, 

u praksi steći još znanja i da će im to 

omogućiti izlazak na radiomaterski ispit 

A razreda, i da time praktično imaju čitav 

svijet na dlanu. Iskrene čestitke novim 

radioamaterima i Radioklubu slijepih 

‘Louis Braille’, koji je vrlo kvalitetno svoje 

članove pripremio za ovaj ispit.” 


Članovi komisije i novi radiooperatori 

Državno prvenstvo 

U Zaprešiću je 19. i 20. lipnja održano 

Državno prvenstvo u amaterskoj radiogoniometriji 

na kojem su u posebnoj 

kategoriji nastupili slijepi takmičari. 

Na terenu konjičkog kluba nastupilo 

je 18 natjecatelja iz Buzeta, Koprivnice, 

Rijeke, Siska, Vinkovaca i Zagreba. 

Staza je bila nešto kraća nego inače 

(samo 350 metara), ali je teren bio 

ravan, a trava pokošena. Prvo mjesto u 

generalnom plasmanu je osvojio Mato 

Bošnjak ispred Emila Punoša i Žarka 

Dadasovića iz Rijeke. Njih trojica su 

i najbolji seniori, dok je u kategoriji 

veterana pobijedio Ratko Nonković iz 

Vinkovaca, koji je nadmašio Milana 

Bunčića i Savu Golića iz Zagreba. U 

konkurenciji juniora pobijedio je Novica 

Dražetić ispred Dražena Dražetića i 

Tihomira Brankovića. Po prvi puta je 

nastupila Sanja Stefanović iz Rijeke i 

vrlo brzo otkrila svih pet odašiljača, pa 

je u generalnom plasmanu osvojila odlično 

sedmo mjesto. 

Ovo je deveta godina za redom da na 

državnom prvenstvu videćih nastupamo 

u posebnoj kategoriji, ali je prvi put bila 

loša organizacija i nekorektan 

glavni sudac. 

Šteta što je bilo problema, 

jer da toga nije bilo, 

bilo bi to još jedno 

uspješno državno prvenstvo 

održano na lijepom 

terenu po prekrasnom 

sunčanom danu. No, bez 

obzira na navedeno, 

ugodno sam se iznenadio 

i obradovao što smo 

se svi mi slijepi, uz 

podršku naših pratilaca, 

izjasnili jedinstveno kad 

je trebalo zauzeti stav 

zbog nastalih problema. 

Natjecanje u Koprivnici 

Naš Klub od svog osnivanja pa do 

danas uporno djeluje na širenju radioamaterskoga 

pokreta i tehničke kulture 

među slijepima Zagreba i naše zemlje. 

Često odlazimo u druge gradove kako 

bismo privukli slijepe u veliku radioamatersku 

obitelj. Tako smo i ove godine 

po treći put za redom u Koprivnici, 

zajedno s Udrugom slijepih Koprivničkokriževačke 

županije, organizirali natjecanje 

u amaterskoj radiogoniometriji 

za slijepe. U subotu, 3. srpnja, na pomoćnom 

terenu NK “Slaven Belupo” okupilo 

se petnaestak natjecatelja iz Koprivnice 

i Zagreba. Posebno nas 

raduje što su među 

domaćim natjecateljima 

nastupili mladi od 10 do 

18 godina. 

U konkurenciji domaćih 

natjecatelja pobijedio 

je dvanaestogodišnji 

Matija Podravec, ispred 

srednjoškolaca Dražena 

Dražetića i Igora Švarca. 

Desetogodišnjem Ivanu rukovanje 

goniometrom objašnjava 

srednjoškolac Novica Dražetić 

Natjecatelji Otvorenog prvenstva Koprivničkokriževačke 

županije u ARG-u za slijepe 

Nakon natjecanja 

podijeljene su medalje 

i diplome najboljima i 

uz zajednički ručak 

nastavljeno je ugodno 

druženje. 

11

elektronika za mlade 

Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL 

Elektronika za mlade - 4. nastavak 

Iako u točki 1.3. Programa (Snaga i 

energija) u zagradi piše “matematički 

odnosi napona, struje i otpora”, što je 

sve obuhvaćeno Ohmovim zakonom, 

ovdje ne možemo ne spomenuti električnu 

snagu i energiju jer se s njima 

svakodnevno susrećemo. 

Snaga je općenito sposobnost obavljanja 

neke radnje; u elektrotehnici to je 

umnožak napona i struje, a izražava se 

u vatima (W): 

P = U x I (W) 

Vat je jedinica za električnu snagu, 

prema engleskom izumitelju Jamesu 

Wattu (1736-1819.). Električna snaga 

označava se velikim slovom P (prema 

engleskom power, snaga). Analogno 

drugim izvedenim jedinicama u uporabi 

je i kilovat (kW) i megavat (MW). Simboli 

elektrotehničkih jedinica pišu se kurzivom, 

dok se same jedinice pišu uspravnim 

slovima. Prema tome, uobičajeni 

“trokut za lakše pamćenje” za snagu 

izgleda ovako: 

P 

U x I 

Na slici 1. vidimo dvije žarulje. Lijeva 

od njih izrađena je za napon od 125 V 

i troši struju od 0.8 A. Desna od njih 

predviđena je za napon od 12.5 V i struju 

od 8 A. I jedna i druga imaju snagu od 

100 W jer 125 x 0.8 = 12.5 x 8 = 100. 

“Trokut za pamćenje” izgleda ovako: 

W 

P x t 

Energija (W): Ws ili kWh 

Snaga (P): W ili kW 

Vrijeme (t): s (sekunde) ili h (sati) 

Svaka vrsta energije se prije ili kasnije 

pretvara u toplinu. U novom sustavu 

jedinica (SI), umjesto nekadašnje kalorije, 

danas imamo jedinicu joule (J) - čitaj 

džul. Jedan džul je točno jedna vatsekunda, 

tako da su preračunavanja vrlo 

jednostavna: 1 Ws = 1 J. 

Poglavlje 2. 

Komponente 

2.1. Otpornik 

(fizikalne osobine, serijski i 

paralelni spoj otpornika) 

Otpornik je najčešća komponenta u 

elektroničkim spojevima. Kao što sama 

riječ kaže, on pruža otpor prolazu električne 

struje. Njegova opća oznaka je R 

koja je sastavni dio Ohmova zakona. 

Prvi otpornici izrađivali su se od otporne 

žice (kromnikla, kantala) namotane na 

keramičku cijev. Danas se češće rade 

od ugljene mase, pa čak i od tankih metalnih 

slojeva. Simbol za otpornik u 

Europi je pravokutnik, a u američkim 

shemama cik-cak linija (slika 2.). 

Prva dva kruga označuju prvu i drugu 

znamenku, dok treći krug označuje broj 

ništica (slika 3.). Na desnom kraju 

otpornika nalazi se i nešto udaljeniji, 

četvrti krug. On označuje toleranciju, 

tj. točnost napisane vrijednosti. Tu su 

najčešće srebrna i zlatna boja. Srebrna 

boja znači moguće odstupanje od 

± 10%, a zlatna ± 5% od označene 

vrijednosti. Prema tome, ako na 

otporniku piše 100 Ω ± 10%, on može 

imati između 90 i 110 Ω. Naime, smatra 

se da moguće odstupanje od ± 10% u 

većini slučajeva neće ugroziti ispravnost 

rada uređaja u koji je otpornik ugrađen. 

Stvarne vrijednosti otpornika u okviru 

njihove tolerancije se “dodiruju”. To je 

tzv. Renardov niz. Npr. 10%-tni niz ima 

12 vrijednosti (tzv. niz E-12). Njihove 

srednje vrijednosti jesu: 1 - 1.2 - 1.5 - 1.8 

- 2.2 - 2.7 - 3.3 - 3.9 - 4.7 - 5.6 - 6.8 - 8.2 

Ω. Ove vrijednosti sada možete množiti 

s 10, 100, 1000, itd. Npr. ako trebate 

otpornik od 2000 Ω, uzet ćete najbližu 

vrijednost, dakle onaj od 1800 ili 2200 Ω. 

Boja 

Vrijednost 

Smeđa 1 

Crvena 2 

Narančasta 3 

Žuta 4 

Zelena 5 

Modra 6 

Ljubičasta 7 

Siva 8 

Bijela 9 

Crna 0 

Srebrna toler. ± 10% 

Zlatna toler. ± 5% 

Tablica 1. Označavanje otpornika bojama 

Slika 1. - Snaga je umnožak napona i struje. 

Rad je utrošena energija. Energija je 

primjena snage u nekom vremenu, 

dakle umnožak snage i vremena: 

W = P x t. (W je skraćeno od engleske 

riječi work, ali u uporabi je također i A 

prema njemačkome Arbeit). Osnovna 

jedinica za električnu energiju jest vatsekunda 

(Ws). Kako jedan sat ima 3600 

sekunda, a kilovat 1000 vata, najčešća 

izvedena jedinica za energiju - kilovatsat 

(kWh) ima 3 600 000 Ws (vatsekunda). 

Slika 2. - Simboli za razne vrste otpornika 

Danas se vrijednosti otpornika 

najčešće označuju krugovima u boji na 

njegovu tijelu. Tablica 1. prikazuje taj 

sustav. Radioamateri ga znaju napamet. 

Slika 3. - Označavanje otpornika bojama 


elektronika za mlade 

Kod izbora otpornika valja pripaziti i 

na njegovu snagu. Kako smo već rekli, 

to je umnožak napona i struje s kojima 

će biti opterećen. Sva električna energija 

u otporniku pretvara se u toplinu. 

Zato takve, “čiste” otpornike nazivamo 

omskima ili termogenima. Danas se u 

elektroničkim uređajima najčešće rabe 

otpornici snage od 1/4 ili 1/8 W. 

Preopterećeni otpornik najprije će se 

pregrijati, a zatim izgorjeti. Da se to ne 

dogodi, uzet ćemo jači otpornik prema 

prethodnom proračunu, npr. od 1 W. 

Serijski i paralelni spoj otpornika. 

Otpornike u strujnome krugu možemo 

spojiti serijski ili paralelno (slika 4.). 

Serijski vezani otpornici imaju po jednu 

zajedničku točku, dok ih paralelno 

vezani imaju po dvije. 

Kod serijski spojenih otpornika njihov 

otpor se zbraja: R uk = R1 + R2 + R3 + ... 

itd. Prema tome, ukupan otpor triju serijski 

vezanih otpornika u slici 4a iznosi: 

8 + 3 + 5 = 16 Ω. Njih možemo i zamijeniti 

jednim otpornikom od 16 Ω. 

Međutim, kod paralelno spojenih 

otpornika (slika 4b) njihov ukupni otpor 

se smanjuje, jer sada više ne zbrajamo 

njihove otpore, već vodljivosti. 

Vodljivost je pojam recipročan otporu: 

što je otpor manji, vodljivost je veća. 

Vodljivost se označava slovom G i mjeri 

se u simensima (S). Dakle: 

G = 

1 

R 

1 

S; R = Ω 

G 

Otpornik od 2 Ω ima vodljivost od 0.5 

S. Otpornik vodljivosti 0.2 S ima otpor od 

1/0.2 = 5 Ω. (Praktični Amerikanci umjesto 

simensa upotrebljavaju izraz mho, 

što je ohm čitano unazad.) Kako se kod 

paralelno spojenih otpornika prolaz električnoj 

struji “širi” i ukupna vodljivost 

povećava, možemo napisati: 

G uk = G1 + G2 + G3 ... 

Kako je G = 1/R, možemo također 

napisati: 

1 

R = 1 R1 + 1 R2 + 1 R3 

To je opći izraz za sve paralelno vezane 

otpornike. Npr. koliki je zajednički 

otpor triju paralelno vezanih otpornika: 

R1 = 2 Ω, R2 = 3 Ω, R3 = 5 Ω? 

Rješenje: 

1 

R = 1 2 

1 

R 

R = 

+ 

1 

3 

+ ... itd. 

Vidimo da je kod paralelnog spajanja 

otpornika ukupni otpor manji i od najmanjeg 

otpornika u toj skupini. Kada se 

radi o paralelnom spoju dvaju otpornika, 

možemo primijeniti i lakši, izvedeni 

obrazac: 

+ 

= 0.5 + 0.33 + 0.2 = 1.03 

1 

1.03 = 0.968 Ω 

Slika 4. - Serijski i paralelni spoj otpornika 

1 

5 

; 

R = 

R1 x R2 

R1 + R2 

Npr. R1 = 6 Ω, R2 = 12 Ω. 

Rješenje: 

6 x 12 

R = 

6 + 12 

= 

72 

18 

= 4 Ω. 

Možemo lako izračunati da dva jednaka, 

paralelno spojena otpornika daju 

polovicu svoje naznačene vrijednosti. 

Npr. ako nemamo otpornik od 50 Ω, 

možemo uzeti dva komada od po 100 Ω 

i spojiti ih paralelno. Provjerite! 

Ovaj put obrađeni su sljedeći pojmovi: 

- snaga, P; 

- jedinica za snagu, W; 

- energija i rad, W; 

- jedinica za energiju, Ws; 

- otpornici; 

- označavanje bojama; 

- tolerancija; 

- vodljivost, G; 

- serijski i paralelni spoj otpornika. 

Sljedeći put na redu su kondenzatori i 

zavojnice. 


13

antene 

Piše: Goran Grubišić, 9A6C 

5-elementna Yagi antena za 21 MHz 

Narodna poslovica veli da jedno zlo 

nikad ne dolazi samo. I to je istina. 

Nakon prvotnog oduševljenja malom 

troelementnom yagi antenom (2), počeo 

sam razmišljati o nečem mnogo većem. 

Kad godinama radite s vertikalnim antenama 

ili dipolima i usput čitate kako 

vrhunski operatori koriste nekakve 

goleme antene pa još i sisteme takvih 

antena, osim blage zavisti javi se i želja 

da i sami jednom pokušate tako nešto. 

Odabir je pao na 15-metarski opseg 

gdje su fizičke dimenzije antene još uvijek 

pristupačne. Na pogodnoj lokaciji 

stup visine 12-15 metara omogućava 

pristojan signal u svim smjerovima, a što 

je najvažnije - može je okretati rotator 

relativno skromnih osobina. 

Slika 1. - 9A4W u završnoj fazi montaže 

Kao kriterij za izračun postavljeni su 

pojačanje veće od 10 dB u odnosu na Izbor obujmica za stezanje cijevi na 

izotropno zračilo i odnos naprijed-natrag elementima jako je važan, a nije loše 

reda 20 dB. Kao najznačajniji kriterij predvidjeti i po dvije obujmice na svakom 

postavljena je impedancija antene u točki spoju. Mnoge od njih mogu preživjeti 

napajanja od 50 oma. Vrlo je važno ostvariti 

dobro prilagođenje i dobar odnos Sve izmjere su dane u tablici 1. uz 

samo jednu upotrebu. 

stojnih valova (premda on sam po sebi napomenu da se odnose samo na 

nije osobit pokazatelj kvalitete antene). polovicu elementa. 

Pa tko bi svaki čas dizao i spuštao takvu Za optimizaciju antene korišten je 

antenu sa stupa da popravi SWR? računalni program Yagi Optimiser (YO), 

Želja mi je bila da antenu napajam autora K6STI, na 21.200 MHz kao 

direktno koaksijalnim kabelom bez transformatora 

impedancije poput gamma- 

frekvencijama. 

središnjoj te 21.000 i 21.450 kao rubnim 

prilagođenja ili sličnog. 

Nakon kraćeg vremena, odabrao sam 

Uobičajene dužine aluminijskih cijevi inačicu čiji su dijagrami prema horizontu 

Slika 2. - Dijagram zračenja po horizontu 

u našoj maloprodaji su obično 5, a ponegdje 

i 6 metara pa je odabrana dužina sve tri proračunske frekvencije nazna- 

prikazani na slici 2. Unutar dijagrama za 

nosača antene od 10.5 m, zato što sam čeno je pojačanje, odnos naprijed-natrag 

takve cijevi imao pri ruci. Promjer nosača i impedancija antene te SWR. 

je 50 mm, a sastoji se od cijevi dužine Kako se vidi, postavljeni ciljevi su i 

5 i 5.7 metara. Spaja ih ploča s obujmicama. 

Simulacijom stvarnih radnih uvjeta 

ostvareni, a malo i premašeni. 

Za elemente su upotrebljene aluminijske 

cijevi različitih promjera. Takva telegram 

sa slike 3. 

antene na 12 m visine dobiven je dijaskopska 

cijev lakša je i otpornija na Poznavanje dijagrama u obje ravnine 

opterećenja, a manje se i savija. Svi elementi 

imaju unutrašnje cijevi uglavnom se time antena može optimalno koristiti. 

i širine snopa zračenja je važno, zato što 

istih izmjera, a mijenja se jedino dužina Pravilnim izborom smjera zračenja mogu 

najtanje vanjske cijevi (slika 5), jednako se eliminirati smetnje na opsegu ili 

kao i kod antene iz (2). Odabrane izmjere omogućiti da nas na nekom sporednom 

omogućavaju najekonomičnije iskorištenje 

postojećih cijevi. 

ne isplati okretati antenu i zvati. 

snopu čuju stanice iz smjerova gdje se Slika 3. - Dijagram zračenja u okomitoj ravnini 

Tome 

Cijev 12 mm s Cijev 12 mm s 

Udaljenost Cijev Cijev elementima izoliranim elementima na 

Element od reflektora 20 mm 16 mm od nosača pločici 50x110 mm 

Reflektor 0,0 1.000 1.600 988,2 993,2 

Zračilo 2.142,1 1.000 1.150 1.330,8 1.330,8 

Direktor 1 2.999,2 1.000 1.150 1.230,6 1.241,6 

Direktor 2 6.536,4 1.000 1.150 1.190,5 1.195,0 

Direktor 3 10.464,4 1.000 1.150 1.142,5 1.151,5 

Sve izmjere su u mm. Radna visina antene: 12 m. 

Tablica 1. - Razmak i izmjere elemenata po proračunu 


antene 

imam zahvaliti vezu s 

YD3EDF dok sam zvao 

prema USA, a i neke druge. 

Budući da YO kod proračuna 

elemenata podrazumijeva 

da su oni izolirani 

od nosača, o tome treba 

voditi računa kod njihovog 

pričvršćivanja. Izbor zavisi 

od želja i dostupnog materijala. 

Ako su elementi izolirani, 

na sredinu svakog od 

njih treba navući OKITEN 

cijev dužine 10-15 cm. 

Ja sam koristio pločice 

od aluminijskog lima 

debljine 5 mm izmjera 

50x110 mm i nisam izolirao 

pasivne elemente od 

nosača. Mogu se nabaviti u 

obliku trake širine 50 mm od koje se 

pilom odsijeku željeni komadi, a elementi 

su direktno pričvršćeni na njih obujmicama. 

Za izolirane elemente trebalo bi izraditi 

pločice izmjera bar 100x100 m od 

lima iste debljine, a nisam ga mogao 

nabaviti. Pogledati u članku (3). 

Napajanje i pasivni elementi su izvedeni 

kao kod (2). Za izradu “baluna”, 

zapravo pet zavoja koaksijalnog kabela 

unutrašnjeg promjera oko 9 cm, koristio 

sam polukruti koaksijalni kabel RG142 s 

teflonskom izolacijom. Unatoč promjeru 

od svega 5 mm može izdržati 1.000 W 

na kratkim valovima, a k tome težim. 

“Balun” je važan i nužan, jer je zračilo 

otvoreni dipol, dakle simetrični element 

koji se napaja asimetričnim koaksijalnim 

kabelom pa postoji mogućnost da opletom 

kabela poteku VF struje, koje uz 

smetnje okolini mogu poremetiti zračenje 

antene. 

Budući da je antena duga preko 10 m, 

a kvaliteta aluminija nije osobita, treba 

predvidjeti da cijev iz rotatora strši bar 

jedan metar iznad antene kako bi se 

krajevi konopcima ovjesili na njen vrh 

kao na slici 4. Za spajanje dva dijela 

nosača i cijele antene na rotator iskoristio 

sam ploču s obujmicama “pokojne” 

MOSLEY CL-33 antene (tnx 9A2AA), a 

može se izraditi i u vlastitoj “režiji”. 

Debljina lima bi trebala biti barem 6 mm, 

a izmjere 400x150 mm. 

Ono što me uvijek kopkalo - kako će 

se proračun slagati s izmjerenim rezultatima 

- riješeno je u srijedu prije CQ WPX 

CW ove godine. Uz pomoć Ivana, 9A4LI 

Frekvencija (MHz) SWR 

21.000 1.0 

21.100 1.2 

21.200 1.4 

21.300 1.8 

21.400 2.4 

21.450 2.7 

Tablica 2. - Odnos stojnih valova izmjeren na anteni 


Slika 4. - Antena na vrhu 12 m visokog stupa. 

Konopci koji vise služe za sidrenje na tlu. 

(“zalutao” na Vidovu Goru čak iz Južnoafričke 

Republike!) i Tome, 9A4W, a 

zapravo i najvećim dijelom njegovim 

trudom, antena se pojavila na vrhu 

otoka Brača. Odmah sam izmjerio odnos 

stojnih valova i dobio rezultate kao u 

tablici 2. Nije se baš slagalo s očekivanjima, 

ali je bilo sasvim dobro pa nije bilo 

razloga za skidanje i namještanje, jer je u 

spomenutom natjecanju cilj bio raditi 

telegrafijom. 

Na brzinu smo napravili nekoliko 

veza, progurali se u nekoliko gužvi i imali 

osjećaj da je antena više nego dobra. Sa 

svega 50 W dobivali smo odlične raporte 

od svih sugovornika. 

U samom natjecanju odradio sam 

malom snagom 1.155 veza i sakupio 

nešto preko milijun bodova. Nije to neki 

rezultat, ponajviše zbog mog neiskustva 

i nepoznavanja prilika na opsegu. Još 

sam u dilemi kamo treba okrenuti antenu 

da bih odradio neke postaje, gdje je 

long path, a gdje nije i tome slično. Ali 

mlad sam i tek sam počeo pa ću valjda i 

naučiti. 

Tokom natjecanja u trenutku dokolice 

isprobao sam antenu na prijemu slušajući 

JY9QJ, udaljen oko 2.000 km. Kad 

je antena bila okrenuta prema njemu 

njegov je raport po S-metru bio 599+10 

dB, a u suprotnom smjeru nije podizao 

kazaljku, iako se čuo za 589-599. Kad 

je antena bila prema njemu okrenuta 

bočno pod 90 stupnjeva, nije se čuo 

uopće ili skoro uopće. 

Znači da je dijagram iz proračuna 

blizak stvarnom. Zanemarimo sada teoriju 

po kojoj jedna “S”-jedinica iznosi 6 dB, 

moj “S-metar” očito ne misli tako. 

Iako je sve proteklo u redu, ipak sam 

želio utvrditi kako je došlo do promjene 

rezonantne frekvencije antene i njenog 

“klizanja” naniže. Pomogao mi je 

Andreja, YU1QT, iskusan u korištenju 

programa za optimizaciju antena. Prema 

njegovim riječima, radi se o posljedicama 

skin-efekta zbog kojih kod 

optimizacije treba kao 

ciljnu odrediti frekvenciju 

za oko 1% višu od željene. 

Iskustvom je došao do 

konkretnih faktora za svaki 

opseg, a budući da su mi 

sve njegove antene do 

sada radile prema očekivanju, 

vjerujem mu i ovom 

prilikom. No, kako se radi o 

mojoj prvoj pravoj anteni, 

korekcije ću izvršiti drugom 

zgodom. 

Uglavnom, da bi se 

rezonantna frekvencija 

antene dovela unutar 

opsega, trebalo bi sve 

krajnje cijevi od 12 mm 

skratiti za oko 65 mm. A 

odnos stojnih valova bi bio 

svuda manji od 1:2, što će 

zadovoljiti i najgorljivije perfekcioniste. 

Dobar izvor aluminijskih cijevi i limova 

za izradu ove antene su prodavaonice 

“Strojoprometa”, a obujmice se nađu u 

prodavaonicama dijelova za kamione. 

Ukupna cijena materijala za izradu 

kreće se oko 600 kuna, a zadovoljstvo je 

nemjerljivo. Za jedan vikend uz malo 

ručnog alata i stalak za bušilicu antena je 

gotova. 

Posebno je zadovoljstvo pri tome 

uživati u društvu dragih kolega, što je moj 

najveći dobitak, veći od 11 dBi. 

Za okretanje antene koristili smo prastari 

rotator kojem se više ne zna ni ime. 

Nismo sigurni da li je to bio AR44 ili 

CD44, ali je sigurno da nema kočnicu pa 

sam predvidio sidrenje antene za tlo s po 

dva konopca na “krmi” i “pramcu”. Bura 

je vrag čak i u svibnju, ali s 12 m visine 

na kojoj se antena nalazi nije bilo problema. 

Preporučujem kvalitetne konopce 

namijenjene jedriličarima. 

S korištenim cijevima za nosač antena 

nije baš zgodna za prijevoz pa se 

nosač može izraditi iz tri dijela dužine 

oko 3.5 metra, a tome treba prilagoditi i 

odabrani materijal. Spojevi će malo 

posložiti izradu, a možda i oslabiti 

antenu. Jasno, umjesto okruglih cijevi 

mogu se rabiti i cijevi kvadratnog presjeka. 

Bit će mi neizmjerno zadovoljstvo ako 

ovaj članak potakne nekog na gradnju. 

Potencijalnim graditeljima, kao i obično, 

stojim na raspolaganju. 

Literatura: 

1. ARRL ANTENNA BOOK, 

17-to izdanje 

2. Troelementna yagijeva antena za 

17-15-12 i 10 m opseg, 

RADIO HRS 97-98-99 

3. 5-elementna yagijeva antena za 

6 m, RADIO HRS 100 

15

antene 

Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD 

Orijentacija antenskih sistema 

Kod završene gradnje antena i antenskih 

sistema u koje je utrošeno 

mnogo truda i novaca pojavljuje se 

problem njihova orijentiranja. Naročito je 

to izraženo kod rada preko Mjeseca, 

satelita te pogotovo kod mikrovalnih 

veza. Mnogi usmjerenje antena pokušavaju 

riješiti pomoću magnetnog 

kompasa. S magnetnim kompasom 

(za radioamatere) teško je postići zadovoljavajuće 

usmjerenje antena. Ne 

ulazeći dublje u teoriju Zemljinog magnetizma 

i teorije kompenzacije, svu težinu 

takvog pristupa najjednostavnije vidimo 

na slici 1. 

Np = sjever pravi (N) 

Nm = sjever magnetski 

Nk = sjever kompasni 

Slika 1. - Odstupanje magnetnog kompasa 

Iz slike 1. izvlačimo ove zaključke: 

magnetna igla uvijek pokazuje sjever 

kompasni. Nas zanima sjever pravi. 

Sjeverni i magnetni pol se ne poklapaju. 

Postoje dvije kutne veličine, a to su: 

Var = magnetna varijacija i d = magnetna 

devijacija. 

Magnetna varijacija je promjenjiva 

veličina, koja može biti pozitivna, istočna 

(E), i negativna, zapadna (W). Magnetna 

devijacija (d) je kut između meridijana 

magnetnog i smjera kojega pokazuje 

magnetna igla, a ona pokazuje sjever 

kompasni. Devijacija može biti pozitivna i 

negativna. Ovoj zamršenosti dodamo 

naš željezni stup koji je ležao u vrtu i u 

kojem se inducirao zemljin magnetizam 

sa svojim poprečnim, uzdužnim i vertikalnim 

magnetizmom. Pripojimo tome 

magnetnu varijaciju (Var) koja nije jednaka 

u Puli, Zagrebu i Daruvaru. Ona može 

biti pozitivna i negativna. Varijaciju možemo 

dobiti sa specijalnih karata i s godinom 

kada je ta karta izdana. Obično je to 

desetak godina unazad te je moramo 

dovesti (izračunati) za sadašnju godinu. 

Ovih nekoliko argumenata uvjerljivo 

dokazuju svu težinu za radioamatere koji 

pokušavaju koristiti kompas. Za one koji 

su uporni i ovi argumenti nisu 

dovoljni treba reći da im može 

dogoditi da se parametri urote 

protiv njih. Tada se mogu pojaviti 

greške reda 7 do 10 stupnjeva. 

Iz slike 1. možemo postaviti 

njihov međusobni odnos: 

Np = Wp; 

Nk = Wk; 

Wp = Wk + ( _+ KU); 

KU = ( _+Var) + ( _+ d). 

gdje je: 

Wp = azimut pravi; 

KU = ukupna korekcija; 

Var = magnetna varijacija; 

d = magnetna devijacija; 

Wk = azimut kompasni. 

Sve ovo napisano nije usmjereno 

protiv kompasa, već zato 

da se pokaže sva težina za 

radioamatere koji prilaze takvom 

rješenju. Namjera ovoga članka 

je da pokaže kako se pomoću 

nebeskih tijela može izvršiti 

usmjerenje antena. Taj problem 

se može riješiti pomoću amplitude 

nebeskih tijela. Koristit 

ćemo Sunce i njegove amplitude 

iz razloga što u toku dana 

možemo imati dva smjeranja na 

njega. Prvi put kada izlazi i drugi 

put kada zalazi (ovdje se govori 

o prividnom kretanju Sunca koje 

nastaje uslijed rotacije Zemlje). 

Amplitude Sunca su odstupanja 

kod izlaza od pravog istoka 

(E odstupanja) kod zalaza od 

pravog zapada (W). To sve nastaje 

zbog promjene sunčeve 

deklinacije (δ). Samo dva puta 

godišnje Sunce izlazi na istoku i 

azimut na njega je Wp = 90° i 

tako isto samo dva puta Sunce 

zalazi na zapadu, kada je 

azimut na njega Wp = 270°. 

To se događa 21. ožujka i 23. 

rujna, kada je njegova deklinacija 

0° stupnjeva. Maksimalna 

pozitivna deklinacija (23.5°) je 

22. lipnja, a maksimalna negativna 

deklinacija (- 23.5°) je 22. prosinca. 

Sada nam ostaje da se pozabavimo 

proračunom amplituda (A). Za izračunavanje 

amplituda potrebno je znati 

geografsku širinu (ϕ) i deklinaciju (δ) 

Sunca. Kada znamo te podatke lako je 

izračunati amplitudu: 

sin A = sin δ sec ϕ 

gdje je: 

δ = deklinacija Sunca, a 

ϕ = geografska širina. 

Na osnovu tih funkcija izračunata je 

tablica 1. 

Deklinacija (d) 

Geografska širina 

u stupnjevima 42° 43° 44° 45° 46° 

0.0 0.0 0.0 0.0 

0.5 0.7 0.7 0.7 

1.0 1.3 1.4 1.4 

1.5 2.0 2.1 2.2 

2.0 2.7 2.8 2.9 

2.5 3.4 3.5 3.6 

3.0 4.0 4.2 4.3 

3.5 4.7 4.9 5.0 

4.0 5.4 5.4 5.8 

4.5 6.1 6.3 6.5 

5.0 6.7 7.0 7.2 

5.5 7.4 7.7 7.9 

6.0 8.1 8.4 8.7 

6.5 8.8 9.1 9.4 

7.0 9.4 9.8 10.1 

7.5 10.1 10.5 10.8 

8.0 10.8 11.2 11.6 

8.5 11.5 11.9 12.3 

9.0 12.1 12.6 13.0 

9.5 12.8 13.3 13.7 

10.0 13.5 14.0 14.5 

10.5 14.2 14.7 15.2 

11.0 14.9 15.4 15.5 

11.5 15.6 16.1 16.7 

12.0 16.2 16.5 16.8 17.1 17.4 

12.5 16.9 17.2 17.5 17.8 18.2 

13.0 17.6 17.9 18.2 18.5 18.9 

13.5 18.3 18.6 18.9 19.3 19.6 

14.0 19.0 19.3 19.7 20.0 20.4 

14.5 19.7 20.0 20.4 20.7 21.1 

15.0 20.4 20.7 21.1 21.5 21.9 

15.5 21.1 21.4 21.8 22.2 22.6 

16.0 21.8 22.1 22.5 22.9 23.4 

16.5 22.5 22.9 23.3 23.7 24.1 

17.0 23.2 23.6 24.0 24.4 24.9 

17.5 23.9 24.3 24.7 25.2 25.7 

18.0 24.6 25.0 25.4 25.9 26.4 

18.5 25.3 25.7 26.2 26.7 27.2 

19.0 26.0 26.4 26.9 27.4 27.9 

19.5 26.7 27.2 27.6 28.2 28.7 

20.0 27.4 27.9 28.4 28.9 29.5 

20.5 28.1 28.6 29.1 29.7 30.3 

21.0 28.8 29.3 29.9 30.5 31.1 

21.5 29.5 30.1 30.6 31.2 31.8 

22.0 30.3 30.8 31.4 32.0 32.6 

22.5 31.0 31.6 32.1 32.8 33.4 

23.0 31.7 32.3 32.9 33.5 34.2 

23.5 32.5 33.0 33.7 34.3 35.0 

Amplitude sunca u stupnjevima 

Tablica 1. 

Budući da se Hrvatska nalazi između 

geografske širine max. 46.5° N i min. 

42.5° N proračun ϕ je vršen za svaki 

stupanj, znači za 42°, 43°, 44°, 45° i 46° 

stupnjeva. Deklinacija je računata s 

točnošću 0.5°. Da dijagram odgovara 

svrsi, najbolji su dokaz dnevne promjene 

deklinacije Sunca u solsticiju (22. lipnja i 

22. prosinca maksimalne deklinacije), 

svega 0.2 lučka minuta. U ekvinociju 

dnevne promjene su 21.8 lučkih minuta, 

a kada to pretvorimo u stupnjeve to 


iznosi 0.36°. Budući da nam je potrebna 

deklinacija kod izlaza i zalaza (prosječno 

05.30 do 19.00 sati) tada su te promjene 

još i manje od navedenih. To je dokaz da 

nama ne treba veća preciznost za deklinaciju 

od navedenih 0.5°. S takvom deklinacijom 

i geografskom širinom od 1° 

dobivamo azimute točnosti 0.2°, a to je i 

više nego što nama treba. Ovaj put je 

izostavljeno objašnjenje deklinacije i 

geografske širine jer je o tome bilo riječi 

u autorovom članku “Što su keplerijani?”. 

Tako polako teoretska objašnjenja 

privodimo kraju. Ostaje još da se praktično 

pozabavimo s dijagramom deklinacije 

i tablicama amplituda. 

Dijagram deklinacije izračunat je za 

geografsku širinu 45°N i za dužinu 14°E. 

Ova pozicija je uzeta zbog autorovih 

praktičnih razloga. Na iks (X) osi su 

naneseni dani u mjesecu, a na ipsilon (Y) 

osi deklinacije, sjeverna (N), pozitivna i 

južna (S), negativna. Krivulje su izračunate 

za svaki mjesec i tako ucrtavane. 

U dijagram se ulazi s danom i iz njega 

diže okomica do sjecišta krivulje za 

traženi mjesec. Na y osi očita se deklinacija. 

Na primjer: koja je deklinacija 

Sunca za 17. kolovoz i 10. veljače? 

U prvom slučaju deklinacija je 13.5°, u 

drugom slučaju deklinacija je -14.5°. 

Primjeri su na dijagramu u oba slučaja 

prikazani crtkano. 

antene 

Sada treba prikazati korištenje tablice 

1. koja nam daje amplitude Sunca. Na 

primjer: za 10. veljače treba izračunati 

azimut izlaza i zalaza Sunca za Daruvar. 

Kako Daruvar leži na 45.5°N geografske 

širine, zaokružit ćemo na 46°. Za 10. veljače 

našli smo deklinaciju -14.5°. U ovim 

tablicama ne treba još voditi računa o 

predznaku deklinacije. Ulazimo s deklinacijom 

i u horizontalnom smjeru pod 

46° očitamo amplitudu 21.1°. Tako isto 

radimo za Pulu, gdje tražimo azimute 

izlaza i zalaza Sunca, gdje je geografska 

širina Pule 45° i to za 17. kolovoz. 

Deklinaciju smo našli i ona iznosi 13.5°. 

S tom deklinacijom ulazimo u tablice i u 

horizontalnom smjeru povlačimo liniju od 

13.5° do amplitude pod 45°, a to je 19.3. 

Amplitude nam pokazuju kolika je razlika 

između prvog istoka (E) i prividnog izlaska 

Sunca, kao i razlika između pravog 

zapada (W) i prividnog zalaska Sunca. 

Kod izlaza Sunca amplitudu (A) dodajemo 

ili oduzimamo od 90°, što zavisi od 

predznaka deklinacije. To isto činimo i 

kod zalaza Sunca, s tom razlikom što se 

amplituda (A) dodaje ili oduzima od 270°. 

Sada možemo pisati: 

AKO JE DEKLINACIJA POZITIVNA 

AZIMUT IZLAZA = 90° - A 

AZIMUT ZALAZA = 270° + A 

AKO JE DEKLINACIJA NEGATIVNA 

AZIMUT IZLAZA = 90° + A 

AZIMUT ZALAZA = 270° - A 

Kada smo pregledno prikazali što 

treba raditi, vratimo se u Daruvar i dovršimo 

nas izračun. Za 10. veljače, deklinacija 

= -14.5°, amplituda A = 21.1, pa 

imamo: 

AZIMUT IZLAZA = 90° + A = 

90 + 21.1 = 111,1° 

AZIMUT ZALAZA = 270° - A = 

270 - 21.1 = 248.9° 

U OVOM PRIMJERU DEKLINACIJA 

NEGATIVNA 

Za Pulu imamo: 17. kolovoz, deklinacija 

= 13.5°, A= 19.3°. 

AZIMUT IZLAZA = 90° - A = 

90 - 19.3 = 70,7° 

AZIMUT ZALAZA = 270° + A = 

270 + 19.3 = 289.3° 

U OVOM SLUČAJU DEKLINACIJA 

POZITIVNA 

Primijetili ste da nigdje nema godine i 

to znači da su dijagrami i tablice vječni. 

Ovo je brza i pouzdana metoda za 

određivanje pravih smjerova. Naročito je 

pogodan u portablu, gdje za nekoliko 

minuta možemo izvršiti proračun i usmjeriti 

antene. Preciznost proračuna je veća 

no što nam je potrebna, a to je reda 0.2°. 

Veća preciznost može se dobiti 

interpolacijom u tablici broj 1. 

Prikazani proračun, grafikon 

i tablica amplituda vrijede i za 

zemlje kada pođemo prema 

zapadu, tj. za Sloveniju, Italiju, 

Francusku, Španjolsku, 

Sjevernu Ameriku, Japan, Kinu, 

Rusiju, preko Rumunjske, 

Srbije i sve do Hrvatske. 

Drugim riječima, za sve zemlje 

koje leže između 46° i 42° sjeverne 

geografske širine. Pored 

velike preciznosti i lakoće proračuna 

i ovo iznijeto čini ga 

univerzalnim. Da je gore navedeno 

točno, vidljivo je iz odnosa 

sin A. = sin δ sec ϕ. Prema 

tome, nigdje nema ovisnosti o 

geografskoj dužini (λ). 

Kod smjeranja Sunca treba 

koristiti: ciljnike, zatamnjena 

stakla, tamne naočale, itd. Tu 

će do izražaja doći radioamaterska 

mašta. Kod izlaza 

Sunca treba ga smjerati kada 

izađe donjim rubom na razmak 

3/4 svoga radijusa od vidljivog 

horizonta. Tako isto treba postupiti 

i kod zalaza. Uvijek treba 

smjerati središte Sunca. 


Slika 2. - Dijagram deklinacije 

17

praktična elektronika 

Piše: Dušan Bilandžić, 9A3DQ 

AVR assembler 

Nakon upoznavanja osnovne arhitekture 

mikrokontrolera slijedi opis 

programatora i AVR assemblera. Nakon 

toga slijedit će serija jednostavnijih projekata, 

kroz koju će biti lakše razumjeti 

rad mikrokontrolera. 

AVR assembler 

AVR assembler je programski jezik 

kojim se služimo za programiranje AVR 

8-bitnih mikrokontrolera. U ovom dijelu 

bit će opisan rad s razvojnim alatom 

AVR studio 3.5 za programiranje 8-bitnih 

AVR mikrokontrolera. 

Preduvjeti za korištenje ovim alatom 

je posjedovanje PC računala i priključak 

za Internet. Najprije je potrebno otići na 

stranicu tvrtke ATMEL i “skinuti” program 

AVR studio 3.5 (postoji novija verzija, ali 

bih preporučio ovu stariju). Program je 

besplatan. Točna adresa stranice na 

kojoj se nalazi ovaj program je: 

www.atmel.com/dyn/products/tools.asp?family_id=607. 

Nakon što je 

program snimljen na disk potrebno ga je 

instalirati. Instalacija se vrši pokretanjem 

datoteke SETUP. Nakon što je program 

instaliran, potrebno ga je pokrenuti. Kao 

što se može vidjeti na slici 1., to je 

klasičan Windows program. 

U ovom tekstu bit će opisane 

samo osnovne naredbe programa. 

Kada želimo započeti novi 

projekt, potrebno je pomoću 

Windows Explorera kreirati radni 

direktorij u koji ćemo smjestiti 

radne datoteke i datoteke s nastavkom 

INC, koje se nalaze u 

direktoriju APPNOTES. U ovom 

primjeru direktorij ćemo nazvati 

RADNIAVR. Nakon toga ćemo 

otvoriti program AVR studio 

(prikazano na slici 1.). Potom 

otvaramo izbornik PROJECT, a 

unutar ovog izbornika kliknemo 

na NEW, nakon čega se otvori 

prozor kao na slici 2. 

Slika 1. - Program AVR studio 

U prozoru (Select new project) 

Project upisujemo ime projekta, 

koji će se zvati “semafor”. 

U donjem dijelu izbornika 

odaberemo opciju AVR assembler 

i kliknemo “OK”. Ovime 

smo otvorili novi projekt naziva 

“semafor” i smjestili ga u direktorij 

radniavr. Unutar jednog 

projekta može biti jedna ili 

više tekstualnih datoteka. Prvu 

datoteku ćemo otvoriti tako da 

kliknemo na izbornik project 

unutar kojeg otvorimo prozor 

Create New File. Nakon toga se otvara 

prozor. U njemu ispod Name upisujemo 

ime tekstualne datoteke s nastavkom 

“.asm”, u ovom slučaju je to 

“semafor.asm” i kliknemo na tipku “OK” 

(slika 3.). 

Ovime smo otvorili tekstualnu 

datoteku pod nazivom “semafor.asm” 

unutar projekta semafor. U datoteku 

“semafor.asm” se upisuje program. 

Na kraju rada treba snimiti projekt 

otvaranjem izbornika File, Save. 

Treba napomenuti da u jednom 

projektu može biti više “*.asm” 

datoteka. Prilagođavanje parametara 

projekta vrši se na 

izborniku Project, 

Settings. Kada mišem 

kliknemo na settings, 

otvara se prozor kao na 

slici 4. 

Na ovom prozoru je 

potrebno postaviti 

“stazu” za direktorij u 

kojem se nalazi 

“avrasm32.exe” (ukoliko 

je “staza” već navedena 

ovo treba ostaviti). Promjena 

“staze” se vrši pritiskom na gumb 

koji ima na sebi tri točkice. Na isti 

način se vrši postavljanje “staze” 

za “asm” datoteku koja treba biti 

prevedena u “hex” oblik. U ovom 

slučaju je to “semafor.asm”. 

Slika 2. - Otvaranje novog projekta 

Slika 3. - Otvaranje semafor.asm datoteke 

unutar projekta semafor 

U donjem dijelu prozora se nalazi 

izbornik iznad kojeg piše Output file 

format. Otvaranjem ovog izbornika 

određujemo u koji oblik će biti preveden 

naš program (“semafor.asm”). Za početak 

treba postaviti Intel Intellec 8/MDS 

(intel hex). Ovim je završeno prilagođavanje 

programa. 

Kada smo završili pisanje programa 

potrebno je izvršiti prevođenje programa 

u oblik koji možemo upisati u mikrokontroler. 

Ovo prevođenje se vrši otvaranjem 

izbornika Project unutar kojeg 

kliknemo Build and run, nakon čega 

računalo (PC) kreira datoteku “semafor.hex” 

koju pomoću programatora 

upisujemo u flash memoriju mikrokontrolera. 

Program ima još mogućnosti 

koje će biti opisane tijekom izrade 

konkretnih projekata. Potrebno je 

naglasiti da ovaj program ima pregledan 

simulator koji je vrlo koristan kod 

traženja grešaka u programu. 

Nastavlja se ... 

Slika 4. - Ugađanje projekta 



Piše: Nikola Kolundžić, 9A2FW 

Intermodulacijske smetnje (1. dio) 

Uzroci, posljedice i mjere otklanjanja 

1. Uvod 

Radio postaja može ometati prijam ne 

samo u okolišu svoga kanala, već i na 

frekvencijama dodijeljenim drugim 

radioslužbama. 

Ometanje može biti: 

- IZRAVNO 

- istokanalno (najčešće namjerno); 

- harmoničkom frekvencijom koja 

upada u tuđi kanal; 

- NEIZRAVNO 

- križnom modulacijom ili 

- preko intermodulacijskog 

produkta za čije je stvaranje 

potreban najmanje još jedan 

dovoljno jaki signal. 

Razmatrat će se samo intermodulacijski 

produkti: kako nastaju, koje su 

posljedice te kojim se mjerama mogu 

odstraniti ili barem njihov utjecaj ublažiti. 

Intermodulacijski produkti nastaju u 

sklopovima s nelinearnom prijenosnom 

karakteristikom ako se takvome sklopu 

privede dva ili više signala. Miješanjem 

tih signala i njihovih harmonika na izlazu 

sklopa javljaju se novonastale frekvencijske 

komponente kojih na ulazu nije bilo. 

Ovo će se na nelinearnome sklopu 

dogoditi i u slučaju kada se privedeni 

signali spektralno potpuno čisti. 

Amplitude novonastalih signala ovisit 

će o jakosti originalnih signala i mjeri 

nelinearnosti sklopa na koji su privedeni. 

Nelinearni sklop je na primjer ulazni 

sklop prijamnika, koji je za male signale 

linearan, ali ne i za dovoljno velike signale, 

izlazni stupanj odašiljača na koji 

je priključena antena i koja će primati 

signal od drugog odašiljača u neposrednoj 

blizini ili neki vanjski nelinearni 

element koji ne mora pripadati radiouređaju. 

Zapravo je svaki sustav radioveza 

“napadnut” signalima iz raznih izvora, 

različitih frekvencija i amplituda. 

Općenito će se smatrati ometajućim 

signalima, a hoće li i u kojoj mjeri oni 

stvarno ometati sustav, ovisit će o njihovim 

frekvencijama i jakostima te 

otpornosti sustava na intermodulaciju. 

Intermodulacijom smatramo proces 

stvaranja novonastalih frekvencijskih 

komponenata zajedničkom spregom 

na nelinearnome sklopu. Novonastale 

frekvencijske komponente nazivaju se 

intermodulacijskim produktima. 

2. Intermodulacijski produkti 

Nelinearni će sklop od privedenih 

signala generirati harmonike i produkte 

miješanja temeljnih frekvencija i njihovih 

harmonika. Ako su signali modulirani i 

novonastali produkti bit će modulirani. 

Model je predstavljen na slici (slika 

1.). Na općem prikazu prijenosne krivulje 

zamjećuju se, osim linearnoga, 

područje zasićenja i kvadratično područje. 

Oni su najodgovornija za stvaranje 

intermodulacijskih produkata. 

Budući je prijenosna krivulja neprekinuta 

monotona funkcija, može se 

prikazati Taylorovim redom: y = a 0 + a 1 x 

+ a 2 x 2 + a 3 x 3 + ……..+ a n x n 

Rigorozna analiza prijenosne funkcije 

uključila bi neizmjerni broj članova viših 

redova pa je Taylorov red odlična 

aproksimacija. 

Slika 1. - Model nelinearnoga sklopa i primjer 

nelinearne prijenosne karakteristike 

Ako je ulazni signal samo jedan, U i = 

E i sin ω 1 t, izlazni signal će biti: U 0 = K 1 U i 

= E 1 U 1 sinω 1 t dokle god vrijedi linearnost. 

Porastom amplitude ulaza, izlaz više nije 

direktno proporcionalan ulazu te se na 

izlazu započinju javljati frekvencijske 

komponente viših redova. Tako će kvadratni 

član stvarati komponente drugoga 

reda, kubni trećega, itd. 

Komponente drugoga reda će biti: 

U 0 = K 2 (E 1 sin ω 1 t) 2 

što se uz pomoć trigonometrijske jednadžbe 

može pisati kao: 

2 

K 

2E1 

U 

0 

1 

cos 2 

t 

2 

 

Zapaža se da izlazni signal, uz 

temeljnu komponentu (E 1 sin ω 1 t), posjeduje 

istosmjernu komponentu (K 2 E 12 

/2) 

i komponentu drugoga harmonika: 

 

 

 

K E 

2 2 1 

2 

 

cos 2 

t 

 

 

Praktički to znači slijedeće: 

Mjerimo li struju kolektora pojačala koje 

radi u klasi “A”, možemo zamijetiti promjenu 

te struje kada dovoljno povećamo 

ulazni signal. To je znak ulaska u nelinearno 

područje, a promjena je proporcionalna 

kvadratu ulazne amplitude. 

Ulazna snaga je također proporcionalna 

kvadratu ulaznoga napona pa će 

povećanje ulaza za 3 dB (dupla snaga), 

rezultirati dvostrukom istosmjernom 

komponentom. Ovo je temelj kvadratičnoga 

detektora, kada se nelinearni 

element (najčešće dioda) namjerno 

koristi upravo da bi se dobila spomenuta 

istosmjerna komponenta koja se može 

mjeriti. VF komponente se lako filtriraju. 

Spomenuta promjena kolektorske struje 

pojačala rezultat je superpozicije 

napona novonastale istosmjerne komponente 

i napona kojim je određena 

radna točka pojačala. Konačni je učinak 

pomicanje radne točke dublje ka nelinearnom 

području, stvaranje još većih 

izobličenja i promjena pojačala. Vrlo jaki 

signal može stvoriti toliku istosmjernu 

komponentu da dovede pojačalo u stanje 

blokiranja. 

Drugi član je komponenta dvostruke 

frekvencije pa se može reći da je pojačalo 

počelo raditi kao dubler. Ako se ti i 

želi, onda se titrajnim krugom izdvaja 

signal dvostruke frekvencije. 

Složeniji postaje slučaj kada su na 

ulazu prisutna dva signala različitih 

frekvencija i amplituda: 

U i = E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t 

Tada će komponente drugoga reda biti: 

U 0 = K 2 (E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t ) = 

= K 2 (E 12 

sin 2 ω 1 t + E 22 

sin 2 ω 2 t + 

2E 1 E 2 sin ω 1 t sin ω 2 t) 

Prva dva člana isti su kao u slučaju 

jednoga signala i vode na istosmjerne 

komponente i dublirane frekvencije, 

odnosno druge harmonike ulaznih signala. 

Treći član (2K 2 E 1 E 2 sin ω 1 t sin ω 2 t) 

predstavlja zbroj i razliku frekvencija 

ulaznih signala, odnosno komponente 

miješanja, što je vidljivije ako se primjeni 

trigonometrijska jednadžba i napiše: 


19


K 2 E 1 E 2 [cos (ω 1 -ω 2 ) t - cos (ω 1 +ω 2 ) t ] 

Ove komponente izdvajamo na izlazu 

mješača, kada ih namjerno želimo dobiti 

(poznata međufrekvencija kod prijamnika). 

Vidi se da je izlazna amplituda 

umnožak (produkt) ulaznih amplituda E 1 

i E 2 pa otuda i naziv za mješače s 

kvadratičnom karakteristikom, množitelj 

(engl. multiplier) ili “produkt detektor”. 

Slično se određuju komponente 

trećega reda. 

Za jedan signal na ulazu, bit će izlaz 

komponenta trećega reda: 

U 0 = K 3 E 13 

sin 3 ω 1 t 

što se može pisati kao: 

3 

K3E1 

U0 3sin 

1 

t sin 3 1 

t 

4 

Ovo je slučaj utrostručivača frekvencije. 

Vidi se da je signal temeljne 

frekvencije tri puta veće amplitude od 

trećega harmonika. Kod triplera to zahtijeva 

veću selektivnost na izlazu. 

Za slučaj dva signala na ulazu, izlazni 

signal će sadržavati osim temeljnih 

signala, još i komponente trećega reda: 

U 0 = K 3 (E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t) 3 = 

= K 3 (E 13 

sin 3 ω 1 t + E 23 

sin 3 ω 2 t + 

3E 12 

E 2 sin 2 ω 1 t sin ω 2 t + 

3E 1 E 22 

sinω 1 t sin 2 ω 2 t) 

Prva dva člana su superiponirani 

pojedinačni ulazni signali. Treći i četvrti 

član čine produkte koji se mogu pisati: 

2 

3E1 

E 

2K 

2 

3 

odnosno, 

2 

3E1 

E 

2K 

2 

3 

1 

2 

sin 

t sin2 

t 

sin2 

 

2 

1 

2 

1 

sin 

t sin2 

t 

sin2 

 

2 

1 

2 

2 

 

Zamjećuje se da ukupne oscilacije na 

jednoj frekvenciji ovise o amplitudi na 

drugoj frekvenciji, što predstavlja efekt 

tzv. križne modulacije. 

Intermodulacijske komponente su 

(2ω 1 ± ω 2 ) i (2ω 2 ± ω 1 ) ili pisane kao 

frekvencije 2f 1 ± f 2 i 2f 2 ± f 1 . 

Članovi zbroja nemaju velikoga utjecaja, 

budući da padaju daleko van krivulje 

selektivnosti. Međutim, članovi razlike 

2f 1 - f 2 i 2f 2 - f 1 padaju unutar propusnoga 

pojasa i jednom, stvoreni uslijed 

nelinearnosti, ne mogu se odstraniti. Na 

temelju ovih komponenata definira se 

linearnost pojačala snage, a kod prijamnika, 

tzv. dinamika prijamnika, kao i 

ulazni ili izlazni IP (intercept point). 

Provedba ovih mjerenja poznata je kao 

“dvotonska metoda”. 

Slično razmatranje može se provesti 

za slučaj tri signala na ulazu. Ne ulazeći 

dalje i matematičku analizu, treba reći 

da će štetnih intermodulacijskih komponenti 

biti još više i da će naročito nepovoljne 

biti one koje će padati u okoliš 

promatranoga signala, odnosno u promatrani 

kanal. To će opet biti komponente 

neparnoga reda (petog, sedmog, 

devetog,…). Amplitude brzo opadaju s 

porastom reda, tako da se komponente 

iznad sedmoga reda najčešće mogu 

zanemariti. 

Izrazito nepovoljan slučaj je produkt 

trećega reda oblika f 1 +f 2 -f 3 . U daljnjem 

razmatranju će se koristiti jednostavnije 

i razumljivije izražavanje preko frekvencija 

koje će se označavati kao A, B, C i 

D. Zbroj koeficijenata uz A, B, C, D čini 

intermodulacijski “red”. 

2.1. Produkti drugoga reda 

To su produkti zbroja ili razlike dviju 

frekvencija (A + B). 

Na primjer: 

A = 145500 KHz B = 144675 KHz 

Produkti će se pojaviti na A - B = 825 

KHz i A + B = 290175 KHz. Selektivnost 

prijamnika na tim frekvencijama je takova 

da se prisutnost tih intermodulacijskih 

produkata neće niti zamijetiti. 

Općenito, svi intermodulacijski produkti 

parnih redova bit će frekvencijski 

udaljeni i neće proizvoditi visoke razine 

smetnji. Ako se i dogode, rješavaju se 

jednostavnim filtrom na mjestu smetnji. 

U blizini jakih radiodifuznih odašiljača, 

moguća je pojava i jakih produkata 

parnih redova. 

1 

1 

2.2. Produkti trećega reda 

Najlakše nastaju, a najteže 

2 

2 

t 

t 

se otklanjaju. Nastaju kao produkti 

dviju frekvencija 2A - B, 

odnosno 2B - A ili kao produkti 

tri frekvencije A + B - C, gdje 

A, B ili C može biti bilo koja 

od razmatranih izvornih frekvencija. 

Problemi nastaju stoga što 

izvorne frekvencije imaju laki pristup 

nelinearnim sklopovima uređaja koji je 

ometan. Ulazna selektivnost obično nije 

dostatna, a produkti trećega reda padaju 

u propusni pojas (kanal) prijamnika. 

Radioamater koji istodobno prima 

jake signale na kanalima K20 i K21, 

neće moći, bez smetnji, koristiti kanale 

K22 ili K19 na kojima će se pojaviti produkt 

trećega reda budući je: 

2 · 145500 - 145525 = 145475 (K19) 

2 · 145525 - 145500 = 145550 (K22) 

(kanali su poredani u nizu od 1 …… N s 

međusobnim razmakom od 25 KHz). 

Niti jedan normalni filtar neće u 

ovome slučaju pomoći pa treba odabrati 

čisti kanal ili počekati da jedan od 

uzročnika smetnje prestane s odašiljanjem 

ili promjeni frekvenciju. 

Kod repetitora, budući da ne mijenjaju 

frekvenciju, situacija je nepovoljnija. 

Moguće je povećati ulaznu selektivnost 

prijamnika ugradnjom oštroga monolitarskog 

filtra ispred antenskog ulaza. 

Tipične karakteristike takvoga filtra jesu: 

- širina u propustu 14 do 19 KHz, 

- prigušenje u propustu 6 do 7 dB, 

- prigušenje susjednih kanala (25 

KHz) veće od 20dB, 

- prigušenje na ± 75 KHz, 60 dB ili 

veće. 

Obično prigušenje u propustu od 6 dB 

nije potrebito nadoknađivati budući da 

manjom širinom pojasa pada razina 

šuma za približno istu mjeru te se ukupna 

osjetljivost prijamnika praktički ne 

mijenja. 

Ovakvi filteri su nažalost skupi, ali su 

u nekim slučajevima jedino rješenje. 

Takav bi filtar mogao poslužiti u slijedećem 

primjeru: 

Intermodulacijski produkti tipa A + B - 

C = D su također trećega reda. Neka su 

frekvencije: 

A = 104.7 MHz 

B = 145.7 MHz 

C = 105.3 MHz 

Frekvencije A i C su radiodifuznih 

odašiljača, a frekvencija B odašiljačka 

radioamaterskoga repetitora kojemu je 

prijamna frekvencija za 0.6 MHZ niža. 

Nastaje intermodulacijski produkt: 

104.7 + 145.7 - 1005.3 = 145.1 MHz, 

a to je prijamna frekvencija repetitora 

(!!!). 

Dok repetitor miruje nema problema, 

unatoč tomu što su signali A i C stalno 

prisutni na ulazu repetitora. Dovoljno je 

da netko aktivira repetitor koji će odašiljati 

na frekvenciji B, i koja će uz već 

prisutne A i C, stvoriti produkt stalno 

istovjetan ulaznoj frekvenciji repetitora i 

on će ostati stalno aktivan. Kako signali 

A i C potječu od radiodifuznih postaja 

koje neprekidno odašilju, repetitor se 

više neće prebacivati na prijam dokle 

god signali uzročnici postoje. Eventualno 

se to može dogoditi u intervalima 

velike trenutne devijacije jednoga od FM 

odašiljača kada mu se snaga većim 

dijelom rasprši u bočne pojaseve, a 

amplituda na frekvencijama A, odnosno 

C, za trenutak padne ispod kritične 

razine. 

Za bilo koji slučaj kada su frekvencije 

dvaju jakih signala razmaknute za 0.6 

MHz (tzv. repetitorski, odnosno dupleksni 

razmak u valnom području 2 m), 

postojat će smetnja na ulaznoj frekvenciji 

repetitora, dočim se odašiljač 

repetitora aktivira, bez obzira na izolaciju 

dupleksera od, npr. 100 dB. Prijamnik 

repetitora ipak osjeća prisutnost 

signala vlastitog odašiljača. Na primjer, 

ako je odašiljač snage 25 W (44 dBm), 

a prigušenje dupleksera, odnosno izolacija 

RX-TX 100 dB, onda se na ulazu 

RX-a javlja signal od 35 µV ukoliko je 

impedancija antenskog ulaza RX-a 50 

Ohma na frekvenciji TX-a. RX obično 

ima nižu impedanciju na TX frekvenciji 

pa će gušenje TX frekvencije biti veće za 

barem 40 dB što još uvijek ne mora biti 


dovoljno jer će TX generirati na ulazu 

RX-a oko 3.5 µV. 

Promjena frekvencije repetitora na 

neki drugi dupleksni kanal ne daje rezultata, 

budući je razmak ostao isti; tj. 

0.6 MHz, a njega se ne smije dirati. 

Odabrani primjer je konkretan i odnosi 

se na lokaciju UČKA. Nedužni krivci su 

odašiljači Radio Rijeka (104.7) i Radio 

Pazin (105.3). Sada je korisnicima R4 

jasniji razlog promjene lokacije na Učkoj. 

Postoje zapravo samo tri moguća 

rješenja: 

1. Promijeniti frekvenciju A ili C tako da 

razlika A-C ne bude 0.6 MHz. To 

dakako nije moguće kada odašiljači 

posjeduju uredne dozvole za rad. 

Drugo je pitanje dali su prije dodjele 

mogle biti odabrane druge frekvencije. 

2. Fizički razmaknuti uređaje. Kako je 

repetitor redovito u “podstanarskom 

položaju”, jasno je da repetitoru 

treba naći drugu lokaciju. 

3. Ugraditi oštri filtar koji će dovoljno 

prigušiti signale FM odašiljača. 

Zaključak je da prije postavljanja 

repetitora treba doznati frekvencije na 

odabranoj lokaciji, posebice radiodifuzije, 

pa unaprijed odlučiti o najpovoljnijoj 

mjeri za neometan rad repetitora. 

Intermodulacijski produkti trećega reda 

mogu u gradovima s gustim radioprometom 

također doći do izražaja. Postoji 

čitav niz kombinacija, no srećom odašiljači 

su samo povremeno aktivni, a 

snage relativno male, pa je vjerojatnost 

smetnji umanjena. 

2.3. Produkti viših redova 

Produkti viših parnih redova (četvrti, 

šesti, itd.) bit će redovito niske razine, 

budući su daleko od korištene frekvencije 

te ih potencijalno ometani uređaj sam 

po sebi prigušuje. 

Od neparnih produkata viših redova 

često postaju opasni produkti petoga 

reda 3A-2B, odnosno 2A-3B. 

Što je red produkata viši, amplitude 

su niže. Ipak, u svakom konkretnom 

slučaju, treba na temelju poznatih 

frekvencija svih potencijalnih uzročnika 

intermodulacije najprije računski utvrditi 

problem, a potom poduzimati odgovarajuće 

mjere. 

3. Izvori intermodulacije 

U sustavima podložnim intermodulaciji, 

uzroke možemo tražiti u četiri 

moguća izvora: 

- ulazni krugovi prijamnika, 

- izlazni stupnjevi odašiljača, 

- antenski sustav, 

- vanjski izvori. 

3.1. Intermodulacija kod prijamnika 

Najčešća je vrsta intermodulacije, a 

javlja se kada se na ulazu prijamnika 

kombiniraju najmanje dvije frekvencije 

koje su u određenom odnosu prema 



frekvenciji prijama. Signali “smetajućih” 

frekvencija su dovoljne razine da prodru 

u nelinearno područje ulaznih sklopova 

prijamnika (VF pojačalo, mješač, zaštitni 

ulazni sklopovi). 

U prijamnom sustavu antena je sklop 

najmanje selektivnosti, pa ulazu prijamnika, 

osim željenoga signala, privodi 

čitav niz jačih i slabijih signala na 

različitim frekvencijama. Gotovo je sigurno 

da su u prijamniku prisutni produkti 

intermodulacije. Hoće li oni pretpostavljati 

smetnju ili ne ovisi o tome da li se 

neki od njih poklapaju s prijamnim 

kanalom i kolike su razine. 

Smanjenje intermodulacije kod prijamnika 

postiže se fizičkim razmicanjem 

ili povećanjem otpornosti prijamnoga 

sustava na intermodulaciju (dodavanje 

filtara, usmjeravanje antene, promjena 

polarizacije). 

3.2. Intermodulacija kod odašiljača 

Jaka sprega odašiljačkih antena 

uzrokovat će pojavu intermodulacijskih 

produkata tako što se VF snaga prenosi 

s jednoga odašiljača na drugi. Ako 

izlazni stupanj odašiljača radi u klasi C 

nelinearnost je znatna. Osim toga, 

izlazni stupanj jednoga odašiljača nije 

ugođen na frekvenciju drugoga te stoga 

amplitude i faze nisu predvidive. Nelinearni 

sklop će biti i neki uređaj pridodat 

odašiljaču, npr. reflektometar. 

Kako bi se spriječila jaka sprega 

među antenama treba ih dovoljno 

udaljiti jednu od druge. Kod vertikalne 

polarizacije vertikalno razmicanje daje 

bolje rezultate od horizontalnoga. Na 

primjer, za prigušenje od 40 dB vertikalni 

razmak među antenama za 2-metarski 

band treba biti 2.8 m, dok bi horizontalni 

razmak morao biti 26 m. 

Jaka sprega ne mora uvijek biti preko 

antena. Ona se može ostvariti preko 

antenskih vodova, napojnih vodova ili 

zbog bliskosti uređaja (odašiljači u 

istome kućištu). 

3.3. Intermodulacija kod antena 

Može zvučati čudno, ali treba znati 

da je antena često konstruirana iz više 

dijelova i različitih materijala. Kako je 

antena redovito izložena različitim 

atmosferskim utjecajima može doći do 

nelinearnosti strukture, a posebice na 

mjestima spajanja različitih dijelova. 

Ozbiljni proizvođači i antenske 

opreme između ostaloga navode i intermodulaciju 

antene kao njenu nelinearnost 

antenske strukture. Obično se 

navodi intermodulacijski produkt trećeg 

reda koji se generira antenom koja je u 

polju dva izvora frekvencija f 1 i f 2 . 

Produkt trećega reda je 2 f 1 - f 2 i 

2f 2 - f 1 , i treba biti bolji od 145 ili 150 dBc 

(dB u odnosu na razinu signala bilo 

kojega od dva jednaka nositelja; npr. + 

43 dBm (20 W)). 

Ta dva nositelja mogu biti ili vanjski 

izvori ili više izvora (TX-va) koji napajaju 

jednu antenu (bazne postaje NMT-a, 

GSM-a i sl.). 

Uzrok intermodulacije kod tipičnih 

antena su obično loši spojevi, kao što su 

nedovoljno pritisnuti kontakti ili slobodne 

čestice na putanji velike VF struje. 

Feromagnetske komponente u VF 

dijelu treba izbjegavati, ukoliko nisu 

pravilno dimenzionirane po VF snazi. 

3.4. Intermodulacija vanjskim 

uzročnicima 

Ovoj vrsti intermodulacije je glavni 

uzročnik uporaba loše izvedenih metalnih 

konstrukcija u okolišu odašiljačkih 

antena. Na spojevima metal-metal, ako 

su prekriveni slojem oksida ispoljava 

se diodni efekat. U jakome elektromagnetskom 

polju takova dioda postaje 

generator harmonika i mješač, a metalna 

konstrukcija antena koja tako generira 

produkte intermodulacije zrači. 

U tome slučaju, sve spojeve treba 

očistiti i osigurati dobar električki spoj. 

Moguće je i loše spojeve premostiti 

što kraćim komadom vodiča. Ako je 

moguće, dobro je spojeve zavariti ili 

tvrdo lemiti. 

4. Uporaba filtara 

Ako se ustanovi da se produkti intermodulacije 

generiraju u prijamniku, a 

štetni su signali frekvencijski dovoljno 

daleko, bit će uvijek dobro postaviti filtar 

koji će dovoljno prigušiti barem jednu 

od ometajućih frekvencija. Tada je bolje 

filtar postaviti na frekvenciji koja je 

udaljenija od frekvencije korisnoga 

signala. Tip filtara ovisi o samome sustavu, 

veličini prigušenja koje treba postići 

i potrebitoj strmini karakteristika filtara, 

a može biti zaporni ili usisni. 

Intermodulacija kod odašiljača može 

se umanjiti uporabom uskih usisnih 

filtara na frekvenciji ometajućega odašiljača. 

Filtri se ugrađuju u antenske 

vodove odašiljača, a dimenzioniraju 

prema snazi odašiljača. 

Ukoliko filteri ne daju učinka, može se 

zaključiti da je uzrokom intermodulacije 

neki vanjski činilac. Ne treba zaboraviti 

da uzročnikom može biti i radiouređaj 

koji je van funkcije, ali je na njemu ostala 

priključena antena. 

Nastavlja se ... 

Otok Petra I. pod snijegom i ledom 

21

KV 

Pravila KV natjecanja 

CQ WW DX Contest 

Datum i vrijeme 

- SSB dio: 

zadnji puni vikend u listopadu 

(ove godine to je 30./31. listopada) 

od 0000 UTC u subotu 

do 2359 UTC u nedjelju; 

- CW dio: 

zadnji puni vikend u studenom 

(ove godine to je 27./28. studeni) 

od 0000 UTC u subotu 

do 2359 UTC u nedjelju. 

Cilj 

Za radioamatere širom svijeta: uspostaviti 

što veći broj veza s radioamaterima u što 

većem broju zona i zemalja. 

Opsezi 

Svi opsezi od 1.8 do 28 MHz bez WARC 

opsega. 

Kategorije (izabrati samo jednu) 

Za sve kategorije: svi natjecatelji moraju 

raditi unutar ograničenja koja pred njih 

postavlja izabrana kategorija. Natjecatelji u 

svim kategorijama - velika snaga, na bilo 

kojem od opsega mogu koristiti maksimalnu 

snagu od 1500 W. Odašiljači i prijamnici 

moraju biti smješteni unutar kruga 500 metara 

ili unutar granica posjeda vlasnika (ovisno što 

je veće). Sve antene korištene od strane 

natjecatelja moraju biti fizički, žicom, vezane 

s prijamnicima i odašiljačima korištenim od 

strane natjecatelja. U cilju ostvarivanja što 

boljeg rezultata dozvoljena je samo pozivna 

oznaka natjecatelja. Različite pozivne oznake 

moraju biti korištene za svaki dnevnik poslan 

organizatoru (nije dozvoljeno slanje više 

dnevnika u kategoriji jedan operator s istom 

pozivnom oznakom). 

A. Kategorije Jedan operator; jedan 

opseg ili svi opsezi 

Dozvoljen je samo jedan signal u bilo kojem 

trenutku vremena; operator može prelaziti 

s opsega na opseg bez ograničenja. 

- Jedan operator velika snaga - 

jedna osoba radi na postaji i vodi 

natjecateljski dnevnik. Korištenje 

DX Clustera ili bilo kojeg drugog vida 

indirektne pomoći klasificira postaju 

u kategoriju jedan operator Assisted. 

- Jedan operator mala snaga - 

vrijede ista pravila kao i za kategoriju 

jedan operator velika snaga, s tim da 

izlazna snaga odašiljača ne smije 

prelaziti 100 W. 

- Jedan operator QRP - 

vrijede ista pravila kao i za kategoriju 

jedan operator velika snaga s tim da 

izlazna snaga odašiljača ne smije 

prelaziti 5 W. 

B. Jedan operator s DX Spotting 

mrežom (Assisted) 

Vrijede ista pravila kao i za kategoriju 

jedan operator velika snaga s tim da je 

dozvoljeno korištenje DX Clustera i drugih 

vidova indirektne pomoći (prijavljivanje 

samog sebe na DX Cluster nije dozvoljeno). 

Kalendar KV natjecanja 

RUJAN 2004. 

4 - 5. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB 

4. 9. 0000-2400 Russian “Radio” RTTY WW Contest RTTY 

4 - 5. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday SSB 

11 - 12. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB 

18 - 19. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW 

25 - 26. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY 

25 - 26. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB 

LISTOPAD 2004. 

2 - 3. 10. 0800-0800 OCEANIA DX Contest SSB 

2. 10. 1500-1859 EU Sprint SSB 

3. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest SSB 

9 - 10. 10. 1200-1200 OCEANIA DX Contest CW 

9. 10. 1500-1859 EU Sprint CW 

16 - 17. 10. 0000-2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY 

16 - 17. 10. 1500-1459 Worked All Germany Contest CW/SSB 

17. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest CW 

30 - 31. 10. 0000-2359 CQ WW DX Contest SSB 

C. Kategorije više operatora - svi opsezi 

- Jedan odašiljač - samo jedan 

odašiljač i jedan opseg su dozvoljeni 

u toku trajanja 10-minutnog perioda 

koji je započeo prvom odrađenom 

vezom na tom opsegu. 

Izuzetak: jedan i samo jedan drugi 

opseg može biti korišten u toku bilo 

kojeg 10-minutnog perioda, ako i 

samo ako, je rađena postaja novi 

množitelj. Dnevnici u kojima je povrijeđeno 

ovo pravilo bit će automatski 

prebačeni u kategoriju Multi-Multi. 

- Dva odašiljača - dozvoljena su 

maksimalno dva emitirana signala na 

dva različita opsega u bilo kojem 

trenutku vremena. Oba odašiljača 

mogu raditi veze bez ikakvog 

ograničenja, ali postaja može biti 

rađena samo jednom na opsegu 

bez obzira koji odašiljač je korišten. 

Svaki od dva odašiljača mora voditi 

kronološki natjecateljski dnevnik ili 

u slučaju da je vođen elektronski 

dnevnik (Cabrillo), mora biti jasno 

naznačeno koji odašiljač je uradio 

vezu. Svaki od odašiljača može u 

toku punog sata (od nulte do 59 

minute) napraviti najviše 8 promjena 

opsega. 

- Više odašiljača - nema ograničenja 

u pogledu broja odašiljača, ali je 

dozvoljen samo jedan signal i jedna 

CQ postaja po opsegu. 

D. Timsko natjecanje 

Tim sadrži pet bilo kojih operatora koji rade 

u bilo kojoj od kategorija jedan operator. 

Ista osoba može biti samo u jednom timu 

istom vrstom rada. Natjecanje u ovoj kategoriji 

ne sprječava bilo kojeg člana da svoj 

rezultat pribroji rezultatu svog radiokluba. 

Ukupan rezultat tima je zbroj pojedinačnih 

rezultata njegovih članova. SSB i CW 

timovi su odvojeni tako da član jednog 

SSB tima može biti članom drugog CW 

tima. Lista članova tima mora biti poslana 

prije početka natjecanja na: CQ, Att: Team 

Contest, 25 Nwewbridge Road, NY 11801, 

USA ili FAX 516-681-2926. Najboljem timu 

u oba natjecanja (CW i SSB) će biti dodijeljene 

diplome. 

Izmjena 

- SSB - RS + CQ zona (59 15), 

-CW - RST + CQ zona (599 15). 

Množitelji 

Postoje dvije vrste množitelja: 

1. Jedan množitelj za svaku različitu CQ 

zonu rađenu na svakom opseg posebno. 

2. Jedan množitelj za svaku različitu zemlju 

rađenu na svakom opsegu posebno. Veze 

s vlastitom zemljom su dozvoljene kao 

množitelj. 

Prilikom određivanja množitelja koriste se 

CQ WAZ pravila, važeća DXCC lista zemalja, 

WAE lista zemalja i WAC granice kontinenata. 

Maritime Mobile (/MM) stanice se računaju 

samo kao zona množitelj. 

Bodovi 

1. Veze između postaja na različitim kontinentima 

vrijede tri (3) boda. 

2. Veze između postaja na istom kontinentu 

vrijede jedan (1) bod. 

Izuzetak: Za sjevernoameričke postaje veze 

između postaja unutar kontinenta vrijede 

dva (2) boda. 


3. Veze između postaja unutar iste zemlje 

su dozvoljene kao CQ zona ili DXCC/ 

WAE zemlja množitelj, ali donose nula (0) 

bodova. 

Ukupan rezultat 

Vrijedi za sve postaje - Ukupan rezultat se 

dobije zbrajanjem QSO bodova sa svih 

opsega i zbroja CQ zona i DXCC/WAE zemalja 

množitelja sa svih opsega. 

Npr. 1000 QSO bodova X 100 množitelja 

(30 zona i 70 zemalja) = 100,000 bodova 

(ukupan rezultat). 

Nagrade 

Diplomama će biti nagrađene prvoplasirane 

postaje u svakoj od kategorija pod 3, u 

svakoj zemlji i svakoj državi SAD-a, Kanada, 

europski dio Rusije i Japan pozivnoj oblasti. 

Svi rezultati će biti objavljeni. Da bi se postaja 

u kategoriji jedan operator natjecala za 

diplomu dnevnik mora pokazati minimalno 12 

sati rada u natjecanju. Dnevnik postaja u kategoriji 

više operatora mora pokazati najmanje 

24 sata rada u natjecanju. Dnevnik s vezama 

na samo jednom opsegu može se natjecati za 

diplomu samo na tom opsegu. Ako dnevnik 

sadrži veze na više opsega bit će klasificiran 

u kategoriju svi opsezi (ukoliko nije drugačije 

označeno). U zemljama gdje odziv natjecatelja 

to opravda dodatne diplome će biti 

dodijeljene za postaje plasirane na drugo i 

treće mjesto. Sve diplome i plakete će biti 

izdate na vlasnika licence korištenog pozivne 

oznake. 

Plakete i trofeji 

Plakete i trofeji su sponzorirani od strane 

pojedinaca i organizacija i bit će dodijeljeni 

najboljim postajama u velikom broju kategorija. 

Važeću listu sponzora možete pogledati na 

CQ WEB Stranici. Postaja koja osvoji trofej za 

prvo mjesto u svijetu neće dobiti plaketu za 

prvo mjesto na kontinentu koja će biti dodijeljena 

drugoplasiranoj postaji. 

Natjecanje klubova 

1. Klub mora biti lokalna grupa, a ne 

nacionalno udruženje radioamatera. 

2. Sudjelovanje je ograničeno na članove 

koji rade unutar kruga promjera 275 km 

od sjedišta kluba (s izuzetkom DXekspedicija 

posebno organiziranih za rad u 

natjecanju). 

3. Da bi se klub pojavio u ovoj kategoriji 

organizator mora primiti najmanje tri (3) 

dnevnika članova kluba i listu sa svim 

pozivnim oznakama i rezultatima poslanu 

od ovlaštenog predstavnika kluba. 

KV 

Natjecateljski dnevnik 

1. Sva vremena moraju biti u UTC. 

2. Svi poslani i primljeni raporti se moraju 

nalaziti u dnevniku. 

3. Novi množitelji moraju biti jasno označeni 

u dnevniku nakon što su prvi put rađeni na 

svakom opsegu. 

4. Dnevnici moraju biti provjereni na duple 

veze i QSO bodovi i množitelji moraju biti 

ispravno obračunati. Duple veze moraju 

biti jasno označene 

5. Organizator želi vaš dnevnik u elektronskom 

formatu, dok je obveza svih natjecatelja 

koji računaju na visok plasman 

dostavljanje dnevnika u elektronskom 

obliku. 

E-mail natjecateljski dnevnici: organizator 

moli natjecatelje da natjecateljski dnevnik 

pošalju u Cabrillo formatu koji se dobiva 

kao rezultat u svim programima za rad u 

radioamaterskim natjecanjima. Dnevnik bi 

trebao biti poslan kao prilog e-mail poruke 

u čijoj “Subject” liniji treba navesti pozivnu 

oznaku i vrstu rada. Prijam vaše e-mail 

poruke će biti automatski potvrđen, nakon 

čega ćete dobiti i kod kojim ćete se moći 

logirati na CQWW WEB stranicu i pregledati 

svoj dnevnik i, po završetku provjere, 

i UBN izvještaj. SSB dnevnike treba 

poslati na e-mail adresu: ssb@cqww.com, 

a CW dnevnike na: cw@cqww.com. 

Diskete: Contest Committee će prihvatiti 

Vaš Cabrillo dnevnik ako je poslan na IBM 

MS-DOS kompatibilnoj disketi. Disketu je 

potrebno obilježiti s pozivnom oznakom, 

listom dokumenata koji se nalaze na njoj i 

vrstom rada. 

6. Natjecateljski dnevnici na papiru moraju 

biti poslani posebno za svaki opseg. 

7. Uz svaki natjecateljski dnevnik mora biti 

poslan i zbrojni list koji sadržava sve informacije 

vezane za rezultat, kategoriju, ime 

i adresu natjecatelja napisanu VELIKIM 

SLOVIMA i potpisanu izjavu o pridržavanju 

propozicija natjecanja i pravila koja 

reguliraju rad radiomaterskih postaja u 

matičnoj zemlji. 

8. Originalni obrasci natjecateljskog dnevnika 

i zbrojnog lista, kao i mapa CQ zona se 

uz poslanu kuvertu s vlastitom adresom 

(SAE) i dovoljno poštarine (2 IRC) mogu 

dobiti od CQ Magazina. Ako službeni 

dnevnici nisu dostupni natjecatelj može 

napraviti svoj vlastiti, formata A4, s 80 

veza po stranici. 

9. Svi natjecatelji koji svoj natjecateljski 

dnevnik pošalju na papiru moraju dostaviti 

listu rađenih postaja (dupe-sheet) za 

svaki opseg na kome imaju rađeno 200 ili 

više veza. 

10.Veze s greškom ili one koje ne mogu biti 

provjerene povlače brisanje tri naredne 

ispravne veze. 

11.QRP i postaje koje rade malom snagom 

moraju to jasno označiti na svojim zbrojnim 

listovima i poslati potpisanu izjavu 

da su koristili snagu koja odgovara tim 

kategorijama. 

Diskvalifikacija 

Povreda radiomaterskih propisa u 

matičnoj zemlji natjecatelja ili povreda pravila 

natjecanja, nesportsko ponašanje, obračunavanje 

bodova za duple veze, veze i množitelji 

koji ne mogu biti provjereni se smatraju 

dovoljnim razlogom za diskvalifikaciju. Pogrešno 

primljene pozivne oznake bit će tretirane 

kao veze koje se ne mogu provjeriti. Postaja 

koju Contest Committee diskvalificira ne 

može osvojiti diplomu (kao postaja i kao operator) 

u natjecanju za narednu godinu. Ako je 

stanica diskvalificirana dva (2) puta u pet (5) 

godina onda neće moći osvojiti bilo koju CQ 

Contest diplomu u periodu od tri (3) godine. 

Korištenje neamaterskih načina komunikacije 

(telefon, telegraf, ...), kao i korištenje 

DX Clustera u kategorijama gdje to nije 

dozvoljeno, a u cilju ostvarivanja veza ili 

množitelja tijekom natjecanja, se smatra 

dovoljnim razlogom za diskvalifikaciju. 

Odluke koje donese CQ Contest 

Committee su službene i konačne. 

Rok za slanje dnevnika 

1. Svi dnevnici moraju biti poslani zaključno 

s 1. prosincem za SSB i zaključno s 

15. siječnjem za CW dio natjecanja. 

U e-mailu, disketi ili kuverti mora biti jasno 

označeno radi li se o CW ili SSB vrsti rada. 

2. Rok za slanje dnevnika može biti 

produžen do jednog mjeseca i to nakon 

prijama službenog zahtjeva s obrazloženjem. 

Zahtjev mora biti primljen prije 

isteka roka za slanje dnevnika i moguće 

ga je poslati e-mailom na adresu CQ WW 

Contest direktora. Dnevnici primljeni 

nakon službenog roka će biti objavljeni u 

službenim rezultatima, ali se neće moći 

natjecati za diplomu. 

Papirnate dnevnike treba poslati na 

adresu : 

CQ Magazine, 

25 Newbridge Road, 

Hicksville, NY 11801 

USA. 

CQ WW RTTY DX Contest 


Natjecanje se održava zadnji vikend u 

mjesecu rujnu, od 0000 UTC u subotu do 

2359 UTC u nedjelju. 

Period rada 

Sve postaje mogu raditi svih 48 sati koliko 

traje natjecanje. 

Cilj 

Cilj natjecanja je da radioamateri širom 

svijeta uspostave veze s drugim radiomaterima 

u što većem broju CQ zona i DXCC 

zemalja koristeći RTTY vrstu rada. 


Opsezi 

U natjecanju mogu biti korišteni opsezi 

3.5, 7, 14, 21 i 28 MHz. Rad na 1.8 MHz i 

WARC opsezima nije dozvoljen. 

Uvjeti natjecanja (za sve kategorije) 

Svi natjecatelji moraju raditi u okviru 

ograničenja koja pred njih postavlja izabrana 

kategorija. Na ovo treba obratiti pažnju prilikom 

obavljanja radnji koje mogu utjecati na 

prijavljeni rezultat. Svi odašiljači i prijamnici 

moraju biti locirani unutar kruga 500 metara 

ili unutar vlasništva nositelja radio dozvole 

(ovisno što je veće). Sve antene moraju biti 

fizički spojene s odašiljačima i prijamnicima 

korištenim od strane natjecatelja. Svi natjecatelji 

u kategoriji velika snaga ne smiju, na 

bilo kojem od opsega, koristiti snagu veću od 

1500 W. Za ostvarivanje rezultata je dozvoljeno 

samo korištenje natjecateljeve pozivne 

oznake. Ostavljanje vlastitih DX spotova (selfspotting) 

na bilo kojem obliku DX mreže nije 

dozvoljeno za sve kategorije natjecatelja. 

Pod self-spottingom se, između ostalog, 

podrazumijeva slanje DX spotova za pozivnu 

oznaku natjecatelja, koristeći tu pozivnu 

oznaku, koristeći neku drugu pozivnu oznaku 

ili traženje od druge postaje da objavi natjecateljevu 

pozivnu oznaku i frekvenciju na DX 

Clusteru. 

23

Kategorije 

1. Jedan operator (svi ili jedan opseg): 

a. Postaje u kategoriji jedan operator 

su one na kojima jedna osoba radi 

na postaji, vodi dnevnik i u slučaju 

postaje u kategoriji Assisted, prati 

DX spotove. Dozvoljen je samo 

jedan emitirani signal u bilo kojem 

trenutku vremena. 

b. Mala snaga: vrijedi sve navedeno 

pod “a.” uz dodatno ograničenje da 

je korištena izlazna snaga 150 W ili 

manja. Postaje u ovaj kategoriji se 

natječu samo s ostalim postajama 

koje rade malom snagom. 

c. Assisted (samo svi opsezi): vrijedi 

sve navedeno pod “a.” uz dozvolu za 

pasivno korištenje DX Cluster 

mreža. 

d. Jedan opseg: sve veze moraju biti 

urađene na samo jednom opsegu, 

bez obzira na korištenu izlaznu 

snagu. Postaja može raditi veze na 

drugim opsezima, ali mora na svom 

Cabrillo dnevniku jasno označiti za 

koji opseg se šalje dnevnik. 

Ne postoje potkategorije ovisno 

od korištene izlazne snage. 

2. Više operatora (svi opsezi): 

a. Jedan odašiljač: dozvoljen je samo 

jedan emitirani signal u bilo kojem 

trenutku vremena. Postaje u ovoj 

kategoriji su ograničene na šest 

promjena opsega u toku punog sata 

(od nulte do 59 minute). Naprimjer, 

promjena opsega s 20 na 40 m i 

povratak na 20 m se računaju kao 

dvije promjene opsega. Povreda 

pravila od 6 promjena opsega u 

tijeku punog sata povlači automatsko 

prebacivanje postaje u Multi-Multi 

kategoriju. U okviru ove kategorije 

postoje dvije potkategorije: mala 

snaga (150 W ili manje) i velika 

snaga (preko 150 W). 

Izuzetak: jedan i samo jedan drugi 

opseg može biti korišten za 

održavanje veza, ako i samo ako je 

rađena postaja novi množitelj. 

Povreda pravila od 6 promjena 

opsega u tijeku punog sata, od 

strane bilo koje od postaja (run ili 

multiplier) povlači prebacivanje u 

kategoriju Multi-Multi. 

b. Dva odašiljača: dozvoljena su 

najviše dva emitirana signala, sve 

dok je svaki od njih emitiran na 

drugom opsegu. Postaje u ovoj 

kategoriji su ograničene na šest 

promjena opsega u tijeku punog 

sata (od nulte do 59 minute). 

Naprimjer, promjena opsega s 20 na 

40 m i povratak na 20 m se računaju 

kao dvije promjene opsega. Povreda 

pravila od 6 promjena opsega u 

tijeku punog sata povlači automatsko 

prebacivanje postaje u kategoriju 

Multi-Multi. Ne postoje potkategorije 

ovisno od korištene izlazne snage. 

c. Više odašiljača: nema ograničenja 

u broju odašiljača, ali je dozvoljen 

samo jedan signal i jedna run postaja 

po opsegu. Ne postoje potkategorije 

ovisno od izlazne snage. 

KV 

Vrste rada 

Dozvoljena je samo vrsta rada RTTY 

(Baudot). Automatski rad i veze preko 

Gatewaya ili Digipeatera nisu dozvoljene. 

Izmjena 

Postaje koja rade iz 48 kontinentalnih 

država SAD i 13 kanadskih provincija u natjecanju 

daju raport koji se sastoji od RST, 

oznake države ili provincije i CQ zone. Sve 

ostale postaje šalju raport koji se sastoji od 

RST i CQ zone (599 15). 

Ispravne veze: ista postaja može biti rađena 

samo jednom po opsegu. Dodatne veze 

mogu biti rađene na drugim opsezima. 

Identifikacija odašiljača 

Postaje u kategorijama više operatora, 

jedan odašiljač, i više operatora, dva odašiljača, 

moraju u dnevniku jasno označiti koja 

postaja je uradila vezu (kolona 81 u Cabrillo 

dnevniku). Postaje u kategoriji više operatora 

više odašiljača koje ne pošalju dnevnik u 

Cabrillo formatu moraju poslati odvojene 

dnevnike za svaki od odašiljača. 

QSO bodovi 

Veze s postajama iz vlastite zemlje 

donose jedan (1) QSO bod. Veze s postajama 

iz drugih zemalja na istom kontinentu 

donose dva (2) boda. Veze s postajama na 

drugim kontinentima donose tri (3) boda. 

Množitelji 

Jedan (1) množitelj za svaku državu SADa 

(maksimalno 48) i svaku kanadsku provinciju 

(maksimalno 13) na svakom opsegu, 

jedan (1) množitelj za svaku DXCC/WAE 

zemlju na svakom opsegu i jedan (1) množitelj 

za svaku CQ zonu (maksimalno 40) na 

svakom opsegu. 

Napomena: KL i KH6 se računaju samo 

kao DXCC/WAE množitelj. Kanadske provincije 

su: VE1 (NB, NS), VE2, VE3, VE4, VE5, 

VE6, VE7, VE8 (NWT), VO1, VO2, VY1 (YT), 

VY2 (PE) i VY0 (NU). 

Bodovanje 

Ukupan rezultat se dobiva množenjem 

zbroja QSO bodova sa svih opsega i zbroja 

množitelja (SAD + VE provincije + DXCC/ 

WAE zemlje + CQ zone) sa svih opsega. 

Nagrade 

Organizator će diplomama za osvojeno 

prvo mjesto nagraditi, u svim kategorijama 

navedenim pod 5., najbolje plasirane postaje 

u svakoj zemlji sudionici i SAD, VE, JA i VK 

pozivnoj oblasti. Svi rezultati bit će objavljeni. 

Da bi se natjecala za nagradu, postaja u kategoriji 

jedan operator mora raditi najmanje 12 

sati, a postaja u kategoriji više operatora najmanje 

24 sata. Dnevnici koji sadrže veze sa 

samo jednog opsega 

mogu dobiti nagradu 

samo za taj opseg. 

Operatori u kategoriji 

jedan opseg koji urade 

veze na drugim opsezima 

se pozivaju da 

pošalju dnevnik i za te 

opsege kako bi pomogli 

u procesu provjere. 

(Napomena: dnevnici 

koji sadrže veze na više 

od jednog opsega će biti 

klasificirani kao prijava 

za sve opsege, ako to 

nije posebno naznačeno 

u zaglavlju poslanog 

Cabrillo dnevnika). Sve diplome i plakete će 

biti izdane na ime vlasnika pozivnog znaka 

korištenog u natjecanju. Dodatno, prvoplasirane 

postaje, u svakoj od kategorija koje su 

navedena pod 5., u Svijetu, Sjevernoj 

Americi, SAD-u, Južnoj Americi, Africi, 

Europi, Aziji i Oceaniji bit će nagrađene 

plaketama. 

Upute za pripremu natjecateljskog 

dnevnika 

1. Dnevnici moraju biti poslani prije 31. 

listopada tekuće godine. 

2. Elektronsko slanje 

Svi elektronski dnevnici moraju biti poslani 

u Cabrillo formatu na e-mail adresu rtty@ 

cqww.com. U subject liniji obavezno navedite 

svoju pozivnu oznaku i kategoriju u kojoj ste 

se natjecali. Dnevnici bi trebali biti poslani kao 

prilog i imenovani u obliku “Vaša_oznaka.log” 

(npr. 9a7xx.log). Dnevnici postaja u kategorijama 

više operatora moraju biti objedinjeni u 

jedan dokument u kojem će biti jasno označeno 

koji odašiljač je odradio vezu (kolona 81 

u Cabrillo formatu). Ako planirate koristiti neki 

drugi format natjecateljskog dnevnika prije 

slanja kontaktirajte Joea, K9SZ (e-mail: 

k9sz@rttyjournal.com) 

3. Natjecateljski dnevnici na disketi i 

papirnati dnevnici mogu biti poslani na 

adresu: 

CQ/RJ WW RTTY Contest 

25 Newbridge Rd. Hicksville 

NY 11801 

USA 

Pitanja vezana za CQ WW RTTY Contest 

mogu biti poslana na adresu “kontest” direktora: 

Glenn Winson W6OTC, 488 Locust 

Street #401, San Francisco, CA 94118, USA 

ili na e-mail: w6otc@garlic.com. 


Povreda radioamaterskih propisa u matičnoj 

zemlji natjecatelja, povreda pravila natjecanja, 

nesportsko ponašanje, obračunavanje 

bodova za duple veze te veze ili množitelji koji 

ne mogu biti provjereni se smatraju dovoljnim 

razlogom za diskvalifikaciju. Natjecatelj čiji 

dnevnik je CQ/RJ WW RTTY Contest Committee 

diskvalificirao neće moći osvojiti bilo koju 

od nagrada u natjecanju slijedeće godine. 

Ako se diskvalifikacija ponovi u narednih pet 

godina, natjecatelj će bez nagrade ostati 

naredne tri godine. 


Svi dnevnici moraju biti poslani prije 31. 

listopada tekuće godine. Dnevnici primljeni 

nakon ovog datuma mogu biti objavljeni u 

službenim rezultatima, ali ne mogu konkurirati 

za osvajanje bilo koje od nagrada. 


Scandinavian Activity Contest (Propozicije za postaje izvan Skandinavije) 

KV 

Cilj 

Cilj natjecanja je povećanje aktivnosti 

između skandinavskih i postaja izvan 

Skandinavije. Postaje izvan Skandinavije 

imaju za cilj uspostaviti što više veza sa skandinavskim 

postajama. 

Skandinavske postaje su definirane slijedećim 

prefiksima: 

JW Svalbard i Bear I. 

JX Jan Mayen I. 

LA/LB/LG/LJ Norveška 

OF/OG/OH/OI Finska 

OF0/OG0/OH0 Aland Is. 

OJ0 

Market Reef 

OX 

Grenland 

OY 

Faeroe Is. 

OZ/5P 

Danska 

SI/SJ/SK/SL/SM/7S/8S Švedska 

TF 

Island 

Sudionici natjecanja 

Sve radioamaterske i SWL postaje širom svijeta 

su pozvane na sudjelovanje u natjecanju. 


-CW: 

treći puni vikend mjeseca rujna (ove 

godine to je 18./19. rujna), od subote, 

1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC; 

- SSB: 

četvrti puni vikend mjeseca rujna (ove 

godine to je 25./26. rujna), od subote, 

1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC. 

Kategorije natjecatelja 

- jedan operator/jedan odašiljač/svi opsezi 

- velika snaga 


- mala snaga (100 W ili manje) 


- QRP (5 W ili manje). 

Jedna osoba radi na postaji i vodi natjecateljski 

dnevnik. Korištenje DX Clustera 

nije dozvoljeno. 

- više operatora / jedan odašiljač/svi opsezi 

Dozvoljen je samo jedan signal u bilo 

kojem trenutku vremena. Nakon što postaja 

započne s radom na opsegu mora 

provesti najmanje 10 minuta. Računanje 

10-minutnog perioda započinje u trenutku 

kad je odrađena prva veza na tom opsegu. 

Izuzetak: dozvoljeno je multiplier postajom 

uraditi postaju na drugom opsegu ako je ta 

postaja novi množitelj. Multiplier postaja 

može raditi veze u isto vrijeme s CQ postajom. 

Nakon što je odrađen prvi množitelj 

multiplier postaja mora ostati na tom 

opsegu najmanje 10 minuta. Ovo pravilo je 

identično s onim za CQ WW DX Contest. 

Korištenje DX Clustera je dozvoljeno. 

- SWL 

Samo skandinavske postaje mogu biti 

slušane. Za njih vrijedi isti način bodovanja 

kao i za predajne postaje. 

Opsezi 

Opsezi od 3.5 - 7 - 14 - 21 - 28 MHz, u 

skladu s IARU preporukama, mogu biti 

korišteni za veze u ovom natjecanju. Dijelovi 

opsega od 3560-3600, 3650-3700, 14060- 

14125 i 14300-14350 kHz bi trebali ostati slobodni 

za postaje koje ne rade u natjecanju. 


Izmjena 

Raport u natjecanju se sastoji od RST i 

rednog broja koji počinje od 001. Ista postaja 

može biti rađena jednom na svakom opsegu. 

Cross-Mode i Cross-Band veze nisu dozvoljene. 

Najmanji sadržaj ispravne veze u natjecanju 

je ispravna pozivna oznaka i ispravan 

raport. 

Bodovanje 

Samo ispravne veze s potpunim poslanim 

i primljenim raportom donose QSO bodove. 

Europske postaje dobivaju jedan (1) QSO bod 

za veze sa skandinavskim postajama na svim 

opsezima. Postaje izvan Europe dobivaju 

jedan (1) QSO bod za veze na opsezima 14, 

21 i 28 MHz i tri (3) boda za veze na 3.5 i 7 

MHz. 

Množitelji 

Množitelj je broj različitih skandinavskih 

pozivnih oblasti (0-9) u svakoj skandinavskoj 

zemlji na svakom opsegu posebno (npr. SI3, 

SK3, SL3, SM3, 7S3 i 8S3 se svi nalaze u 

JEDNOJ oblasti i donose JEDAN (1) množitelj 

na svakom opsegu). Portabl postaje bez broja 

pozivne oblasti automatski dobivaju broj 0 

(npr. G3XYZ/LA se računa kao LA0). OH0 

(Aland Is.) i OJ0 (Market Reef) su posebne 

pozivne oblasti. SJ9 se računa kao oblast br. 

9 u Švedskoj. 

Ukupan rezultat 

Ukupan rezultat se dobiva množenjem 

zbroja QSO bodova sa svih opsega sa zbrojem 

množitelja sa svih opsega. 

Natjecateljski dnevnik 

Potpisani originalni natjecateljski dnevnik 

(ili njegova fotokopija) mora biti dostavljena 

posebno za CW i SSB dio natjecanja. 

Natjecateljski dnevnik mora sadržavati slijedeće 

podatke: datum, UTC vrijeme, opseg, 

pozivnu oznaku rađene postaje, poslani 

raport, primljeni raport, množitelj (samo kada 

je novi) i QSO bodove. 

Dnevnik SWL postaje mora sadržavati: 

datum, UTC vrijeme, opseg, pozivnu oznaku 

slušane skandinavske postaje, vlastiti SWL 

raport, pozivnu oznaku rađene postaje, 

množitelj (samo kada je novi) i QSO bodove. 

Sve kategorije natjecatelja moraju poslati 

zbrojni list koji sadrži slijedeće podatke: 

pozivnu oznaku natjecatelja, kategoriju, ime 

operatora i adresu, kao i sve relevantne 

podatke vezane za obračun rezultata. 

Sve postaje koje su radile 200 ili više veza 

na opsegu moraju dostaviti listu svih rađenih 

pozivnih znakova na tom opsegu (Dupe 

Sheet). 

Eventualne duple veze moraju biti obilježene 

u dnevniku i za njih mora biti obračunato 

nula (0) QSO bodova. 

Organizator toplo preporučuje slanje 

dnevnika u elektronskom obliku, bilo na 3.5" 

1.44 MS-DOS kompatibilnoj disketi, bilo 

putem e-maila. Dokumenti moraju biti u ASCII 

formatu, a organizator prihvaća standardni 

ARRL dnevnik ili N6TR *.DAT file. 

Osnovna pravila: 

Jedna veza u svakoj liniji. Svaka linija 

mora sadržavati slijedeće podatke: Datum, 

UTC vrijeme (puno), opseg, vrstu rada, 

pozivnu oznaku rađene postaje, poslani 

raport (kompletan), primljeni raport (kompletan), 

množitelj i QSO bodove (nula (0) bodova 

za duplu vezu). 

Ako se dnevnik šalje na disketi nije 

neophodno slati papirnati dnevnik, ali je 

obvezno poslati papirnati zbrojni list. Disketa 

mora biti obilježena s pozivnom oznakom, 

imenom natjecanja, kategorijom i datumom 

natjecanja. CW i SSB dnevnik mogu biti 

poslani na istoj disketi. Organizator moli da 

fileovi na disketi budu imenovani kao 

9A7XX.CW ili 9A7XX.SSB ili 9A7XX.SUM. 

Adresa za natjecateljske dnevnike za SAC 

2004: SACCW or SACSSB 

Jan-Eric Rehn, SM3CER 

Lisatĺet 18 

SE-863 32 SUNDSBRUK 

SWEDEN 

E-mail dnevnike pošaljite na: sac@ssa.se 

Izjava 

Svojim potpisom na zbrojnom listu natjecatelj 

potvrđuje da se pridržavao pravila natjecanja 

i propisa koji reguliraju rad radioamaterskih 

postaja u svojoj matičnoj zemlji. 

Adresa 

Organizator natjecanja se svake godine 

mijenja između SSA, NRRL, EDR i SRAL, tim 

redom. Dnevnici moraju biti poslani na adresu 

Contest Managera koja je ranije navedena. 


Dnevnici i zbrojni listovi moraju biti poslani 

na adresu organizatora najkasnije do 31. listopada 

tekuće godine. 

Nagrade 

Prvoplasirane postaje u kategorijama velika 

snaga i mala snaga, u svakoj zemlji, kao i 

svakoj USA pozivnoj oblasti će biti nagrađene 

diplomama. Posebne nagrade se dodjeljuju 

za CW i SSB dio natjecanja. 

Rezultati postaja u QRP kategoriji će biti 

posebno objavljeni. 

SWL postaja s najboljim rezultatom, izvan 

Skandinavije, bit će nagrađena diplomom. 

Ovisno od odziva natjecatelja iz pojedine 

zemlje, Contest Committee može dodijeliti 

dodatne diplome. 


Povreda propisa koji reguliraju rad radioamaterskih 

postaja u matičnoj zemlji natjecatelja, 

nesportsko ponašanje i obračunavanje 

bodova za veze ili množitelje koji ne mogu biti 

provjereni mogu uzrokovati diskvalifikaciju. 

Svaka neobilježena dupla veza koju 

Contest Committee pronađe povlači oduzimanje 

pet (5) veza koje donose isti broj bodova 

kao i sporna veza. Dnevnik koji sadrži više od 

jedan (1) posto neobilježenih duplih veza će 

biti diskvalificiran. 

Odluke koje donese Contest Committee 

su konačne i nepromjenljive. 

Organizatori 

Godina Udruženje Država 

2004. SSA Švedska 

2005. NRRL Norveška 

2006. EDR Danska 

2007. SRAL Finska 

2008. SSA Švedska 

2009. NRRL Norveška 

SAC Contest je direktno podržan u slijedećim 

natjecateljskim programima: 

- NA Logging Program 

- OH2GI-HAM SYSTEM 

- Super-Duper by EI5DI, 

- TR Log. 

25

Rezultati KV natjecanja 

KV 

9A0HQ opet u akciji 

U 

IARU KV natjecanju koje se održava svake godine drugi 

vikend u srpnju postoji kategorija postaja saveza. 

Nacionalni savezi organiziraju rad na 6 opsega CW i SSB 

istovremeno u 24-satnom natjecanju. HRS već peti put sudjeluje 

u ovom natjecanju s pozivnom oznakom 9A0HQ. Radilo se 

na 6 opsega (1.8 - 28 MHz bez WARC opsega), CW i SSB 

vrstama rada. 

Raspored postaja po opsezima bio je slijedeći: 

1.8 MHz - SSB - Varaždin (9A7A), 

1.8 MHz - CW - Kozjača (9A1A), 

3.5 MHz - SSB - Daruvar (9A5Y), 

3.5 MHz - CW - Zagreb (9A1A), 

7 MHz - SSB - Varaždin (9A7A), 

7 MHz - CW - Zagreb (9A1A), 

14 MHz - SSB - Varaždin (9A7A), 

14 MHz - CW - Kozjača (9A1A), 

21 MHz - SSB - Poreč (9A1P), 

21 MHz - CW - Kozjača (9A1A), 

28 MHz - SSB - Korčula (9A1V), 

28 MHz - CW - Daruvar (9A5Y). 

U akciji su sudjelovali slijedeći operatori: 

- 9A7A: Eugen, 9A7V, Robi, 9A4RX, Mark, 9A8A, 

Zvonko, 9A3TR, Nenad, 9A4BT, Sam, 9A3OS, 

Darko, 9A6DM, Krešo, 9A4PA; 

- 9A1A: Zlatko, 9A2EU, Marijo, 9A5MR, Emil, 9A9A, 

Nikola, 9A5W, Braco, 9A7R, Robert, 9A5E, 

Alen, 9A4WW, Igor, 9A2MY; 

- 9A1P: Hrvoje, 9A6XX, Patrik, 9A5AEI, Marijan, 9A2RD, 

Davor 9A6NDX; 

- 9A5Y: Zvonko, 9A3LG, Saša, 9A3NM, Prle, 9A2UK, 

Đuro, 9A1DX; 

- 9A1V: Romildo, 9A4RV, Vedran, 9A4VV, Mate, 9A3PA, 

Damir, 9A3NY. 

U prosječnim propagacijama uz dosta QRN-a na nižim 

opsezima i “short skip” otvaranjima na gornjim opsezima 

ostvaren je dobar rezultat i najvjerojatnije 6. mjesto među HQ 

postajama, a ispred HQ postaja iz YU, S5 i T9. Evo i prikaza 

rezultata po opsezima: 

BAND QSO QSO-bodovi bod/QSO ZONE HQ Postaje 

160 512 866 1.69 12 28 

80 1108 2354 2.12 26 30 

40 2821 6273 2.22 38 39 

20 4504 14656 3.25 46 48 

15 3487 10169 2.92 51 47 

10 2085 4575 2.19 29 34 

Ukupno 14517 38893 2.68 202 226 

Rezultat: 16.646.204 bodova 

Zagrebački dio ekipe 

Varaždinski dio ekipe 

Korčulanski dio ekipe 

Istarski dio ekipe 


KV 

CQ WW DX SSB Contest 2003 

O natjecanju 

Tjednima prije ovog natjecanja opsezi su bili tihi, a prostiranja 

ispod prosječna, čak i loša. Kad je počelo natjecanje 25. 

listopada u 0000 UTC opsezi su eksplodirali aktivnošću, a CQ 

WW DX Contest još je jednom proizveo vlastite propagacije. 

Ovo je najveće svjetsko natjecanje, a organizator je primio 4093 

natjecateljska dnevnika iz 164 DXCC zemlje. 

Naši natjecatelji su poslali samo 17 natjecateljskih dnevnika, 

ali su ipak ostvarili nekoliko plasmana u svjetskom i europskom 

vrhu. Emil, 9A9A, je radio na 21 MHz velikom snagom i osvojio 

je plaketu za prvo mjesto u Europi, kao i ekipa 9A7A u kategoriji 

više operatora, dva odašiljača. Robert, 9A5E, je radio velikom 

snagom na 14 MHz i osvojio drugo mjesto u Europi, kao i Zlatko, 

9A2EU, u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mala snaga. Top 

plasmane u Europi su ostvarili: 9A7ZZ (1.8 MHz, mala snaga - 

3. mjesto), 9A7D (14 MHz, mala snaga - 4. mjesto), 9A4W (21 

MHz, mala snaga - 6. mjesto) i 9A7P (jedan operator, svi opsezi, 

mala snaga - 7. mjesto). 

Čestitke svima na odličnim rezultatima sa željom da ove 

godine bude još bolje. Unatoč vrlo lošoj gospodarskoj situaciji u 

zemlji, naši operatori raspolažu s dosta dobrom opremom i 

antenskim sustavima, tako da se i u narednim WW natjecanjima 

mogu očekivati dobri rezultati 9A postaja i još veća zastupljenost 

na TOP listama ovih natjecanja. 

Popularnost ovog natjecanja raste iz godine u godinu i mnogi 

operatori putuju na udaljene lokacije i rijetke DXCC zemlje samo 

za ovo natjecanje da bi ostvarili što bolje rezultate. Tako su se i 

2003. mogle odraditi slijedeće zanimljive DX postaje: 4W2A, 

4W4W, 5I3A, 5J0X, 5W0UU, 8P1A, 9J2KC, 9M6A, 9M6OO, 

9M8YY, 9N7MV, 9N7ET, 9Y4ZC, AH2R, C5Z, CE0Y/SP9EV, 

CE0Y/SP9PT, CE0Y/SQ9BO, D4B, HC8N, KH0A, KH0AA, 

KH0P, PJ2T, PJ4T, PJ7/AH8DX, PJ7/OK1BNS, PZ5A, TO5A, 

V26DX, V31LZ, V47DM, V47KP, V55V, V63B, V73AZ, VK9XD, 

VP2E, VP9I, YJ0ONM, ZF2AH, ZK1SSB i mnogi drugi. 

Postanite i vi dio velike zabave u CQ WW natjecanjima i 

uključite se u QRM na opsezima … 

HRS-ov KV menadžer za natjecanja, 


EUROPSKI TOP PLASMAN 

Jedan operator, svi opsezi, 

velika snaga: 

1. M6T 5518331 

2. GW4BLE 5356955 

3. ES5TV 5049000 

4. GM7V 4948370 

5. TM2Y 4376532 

6. S57DX 4344600 

Jedan operator, 28 MHz, 

velika snaga: 

1. S58D 1040230 

2. IQ2MG 601809 

3. G0AEV 499446 

4. IK2PTR 487202 

5. LZ1NG 478202 


velika snaga: 

1. 9A9A 1594264 

2. OK1RI 1397964 

3. TM9R 1043784 

4. S57O 855680 

5. S51FB 761442 


velika snaga: 

1. GI0KOW 1266660 

2. 9A5E 1066164 

3. CT8T 922922 

4. SN7Q 898280 

5. M7Z 839160 


velika snaga: 

1. F6CTT 618562 

2. IR7G 554996 

3. OE6Z 535734 

4. YT7A 487736 

5. LX7I 466610 

Jedan operator, 3.7 MHz, 

velika snaga: 

1. YT1AD 230845 

2. SP8BRQ 175616 

3. SN0VC 167292 

4. 4N1A 157183 

5. OH5B 146222 


velika snaga: 

1. S57M 88825 

2. T9/KG6KZK 73632 

3. PA3GCV 62050 

4. IU3X 58900 

5. OZ3SK 51612 


mala snaga: 

1. CQ0T 5291104 

2. 9A2EU 2199724 

3. G4BUO 2050815 

4. I3MLU 1742503 

5. F6DZU 1588074 

6. UA4FER 1476366 

7. 9A7P 1474653 


mala snaga: 

1. EA5AER 379488 

2. CT1EAT 288234 

3. EA2CAR 247929 

4. EA4TV 209088 

5. IT9JOF 136764 


mala snaga: 

1. YZ1AU 637956 

2. HG8I 510300 

3. YU1EA 392751 

4. HA3NU 316096 

5. EA5DF 313608 

6. 9A4W 273222 


mala snaga: 

1. LY9A 417760 

2. IT9STX 375600 

3. 4N1N 373490 

4. 9A7D 350838 

5. DL1LH 325950 


mala snaga: 

1. LY5A 197965 

2. OE5CWL 75144 

3. YT1LT 57267 

4. OL6T 51168 

5. SM6DOI 40514 


mala snaga: 

1. DL3LE 85946 

2. OK1FFU 73416 

3. IR5B 63640 

4. S53F 63360 

5. YZ1SG 61884 


mala snaga: 

1. YT1R 33600 

2. UT3SA 31000 

3. 9A7ZZ 24708 

4. SP4XQN 18354 

5. SQ6A 16500 

QRP, svi opsezi: 

1. F5BEG 924426 

2. UA3BL 448448 

3. DF1DX 400780 

4. OK2PP 350470 

5. IK5RUN 316683 

ASSISTED, svi opsezi: 

1. TM7F 5321810 

2. IT9GSF 4782904 

3. UT7QF 4168026 

4. ON4UN 3804300 

5. LY2FY 3759120 

Više operatora, 

jedan odašiljač: 

1. IR4X 11866656 

2. HG1S 8960680 

3. OK5W 8635320 

4. OM7M 8137620 

5. OE2S 8087625 


dva odašiljača: 

1. 9A7A 12757650 

2. HG6N 11501568 

3. DA0BCC 10940896 

4. RU1A 10925937 

5. MD4K 9976698 


više odašiljača: 

1. OT3A 15855120 

2. DF0HQ 15798744 

3. LZ9W 10184832 

4. RW2F 10120190 

5. HB0/HB9AON 8942519 

Rezultati 9A postaja 

Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC 

9A9A SO21 1594264 3701 39 157 

9A5E SO14 1066164 3279 39 158 

9A6K SO7 301098 1494 30 104 

*9A2EU SOAB 2199724 1793 137 531 

*9A7P SOAB 1474653 2067 87 360 

*9A3ZO SOAB 23331 158 26 75 

*9A2GA SOAB 2176 62 5 29 

*9A5YY SOAB 666 47 13 24 

*9A4W SO21 273222 1328 28 101 

*9A4CD SO21 123240 599 25 79 


Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC 

*9A7D SO14 350838 1644 32 114 

*9A4RV SO14 74970 529 24 81 

*9A3GX SO14 3234 75 7 35 

*9A7ZZ SO18 24708 421 8 50 

9A1CEI (op. 9A5AEI)QRP 9882 101 16 45 

9A0R MS 6599124 4707 155 619 

9A7A M2 12757650 8011 170 680 

Operatori na postajama s više operatora: 

9A7A: 9A7V, 9A8A, 9A2ME, 9A3OS, 9A3TR, 9A4BT, 9A4RX, 

9A6DM; 

9A0R: 9A9R. 

27

KV 

CQ/RJ WW WPX RTTY DX Contest 2004 

O natjecanju 

Ovo je bilo deseto po redu WPX RTTY natjecanje u organi 

zaciji CQ Magazina i New RTTY Journala. Organizatori 

su primili preko 1083 dnevnika, a prostiranja su bila vrlo dobra. 

Zahvaljujući ovakvim prostiranjima postavljeni su brojni rekordi. 

WPX RTTY je, uz CQ WW DX RTTY Contest, jedino RTTY 

natjecanje s preko 1000 zaprimljenih natjecateljskih dnevnika. 

Organizator je zaprimio i 6 dnevnika iz Hrvatske, a dvojica 

naših natjecatelja su ostvarila prva mjesta u svijetu u svojim 

kategorijama i osvojili vrlo lijepe plakete, koje dodjeljuju sponzori 

natjecanja. Robert, 9A5E, bio je 1. u svijetu na 7 MHz, a 

Saša, 9A3NM, koji je radio kao 9A5Y na 3.5 MHz. Braco, 

9A7R, osvojio je drugo mjesto u svijetu na 14 MHz, dok je 

Nikola, 9A5W, četvrti u svijetu na 21 MHz. Ovo natjecanje je 

sve popularnije, a broj sudionika se povećava iz godine u godinu. 

Čestitke svima na izvanrednom uspjehu u ovom natjecanju 

sa željom da se i slijedeće godine ponove isti, ako ne i bolji 

rezultati. 

HRS-ov KV menadžer za natjecanja, 


SVJETSKI TOP PLASMAN 


velika snaga: 

1. P40G 6190514 

2. ZF2NT 2752964 

3. KH7X 2697475 

4. A61AR 2188382 

5. AM1AKS 2155104 


mala snaga: 

1. ZX2B 2978858 

2. CN8KD 2120580 

3. 8P2K 1600030 

4. AA5AU 1497476 

5. ON4ADZ 1495354 

28 MHz: 

1. LU1HF 1928274 

2. LU9EV 484380 

3. LT1D 368820 

21 MHz: 

1. LP0H 1552384 

2. LU1NDC 1227413 

3. AY8A 1033461 

4. 9A5W 912024 

14 MHz: 

1. LV5V 954030 

2. 9A7R 910000 

3. UA1AKC 756704 

7 MHz: 

1. 9A5E 1500096 

2. HG1W 1083320 

3. IK2FIL 892680 

3.5 MHz: 

1. 9A5Y 1141820 

2. S54E 1031466 

3. EO6F 737968 

Više operatora, jedan odašiljač: 

1. IY4W 3545339 

2. HG1S 3345346 

3. RW9C 3262376 

4. IQ9RG 2800950 

5. YZ9A 2651802 

Više operatora, dva odašiljača: 

1. KM4M 5620752 

2. Z37M 4577092 

3. DA0BCC 3792555 

Više operatora, više odašiljača: 

1. RK0AXX 4912355 

2. KA4RRU 3517632 

3. JA6ZPR 1596991 

Rezultati 9A postaja 

Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza QSO bodovi Prefiksi 

*9A3ZI SOAB 1013856 839 2832 358 

9A5W SO21 912024 804 2151 424 

9A7R SO14 910000 816 2000 455 

9A5E SO7 1500096 740 3606 416 

9A5Y (op. 9A3NM) SO3,5 1141820 695 3086 370 

9A3RE SO3,5 140740 225 908 155 


Radioamaterske aktivnosti 

na hrvatskim otocima 

Iako ljeto u radioamaterskom smislu još traje, spomenut ćemo 

neke od “aktivatorskih” aktivnosti na našim otocima koje su 

obilježile protekle mjesece. S obzirom da je i autor ovih redaka 

imao buran “aktivatorski” život, u takvim je uvjetima bilo teško 

prikupljati podatke o svim događanjima. Ipak, pokušajmo 

spomenuti neke od njih, koliko nam to prostor u časopisu 

dozvoljava. 

Napomenimo da je ove godine zamjetna povećana 

aktivnost “aktivatora” iz Mađarske. I još nešto: Tom, 9A2AA, 

posjetio je i “aktivirao” svoj stoti otok! 

- O svibanjskoj četrnaestčlanoj hrvatsko-njemačkoj ekspediciji 

na otočić Pločicu (CI-089, EU-016), koja je radila pod 

oznakom 9A0CI, dovoljno smo rekli u prošlom broju. Samo 

informacija da je QSL menadžer za ovu aktivnost Fredy, 

DE0MST, a QSL-kartice su već poslane. Nemojte se izlagati 

nepotrebnom trošku: nema potrebe da svoje kartice 

uopće šaljete. 

- I dok smo se vraćali s lanterne Pločica, Renny, 9A6R, 

poslao mi je SMS sljedećeg sadržaja: “9A/DG7XO aktivan 

s otoka Pašmana (CI-085, EU-170) na 40 m, SSB. Sezona 

je počela! Ugodna plovidba!”. 

-Mićo, 9A2VQ, Tomo, 

9A4W, Ivan, 9A4LI 

(aka ZS6IL), i Mario, 

9A/N0MX, “aktivirali” 

su 10. lipnja Mrduju, 

CI-232, i Šoltu, CI- 

126. Sastali su se 

kod Miće u Milni i 

krenuli prvo za 

Mrduju, a nakon toga 

za Šoltu. Radili su na Mario, DJ2MX, radio je sa Šolte kao 9A/N0MX 

40 i 20 m s IC-706, 

akumulatorom i dipolskom antenom. 

- Dean, 9A5CY, boravio je s obitelji na istarskom području 

od 10. do 22. srpnja. Radio je uređajem TS140S, vertikalnom 

antenom dugom 7.5 m (s L-filterom i 2 radijala) za 7, 

10, 14 MHz te akumulatorom od 75 Ah. Njegove velike 

“aktivatorske” nakane promijenila je kćerkica Lucija, koja 

se baš tih dana razboljela. Ipak, Dean je “aktivirao” 5 

otoka, a uz podatke navodimo i njegov komentar: 


IOCA 

- otok Sveti Nikola, CI-118 (EU-110), “aktivirao” je 11. 

srpnja u ranim jutarnjim satima održavši više od 100 

QSO, CW i SSB. “Zbog HQ natjecanja temeljio sam 

aktivnost na CW radu (rađene i dvije postaje iz 

Sjeverne Amerike!), a tek zadnjih 10 minuta radio 

sam SSB. Za potencijalne 'aktivatore': na otok se 

može doći brodicom, po voznom redu, za 15 kn”. 

- S otoka Verude, CI-140 (nije IOTA), Dean je radio 

16. srpnja u popodnevnim satima. “Zbog meni 

nerazumljive nezainteresiranosti drugih postaja, 

otok sam napustio sat vremena ranije od planiranoga. 

Ovaj otok koriste Puljani za svoj odmor, a zovu ga još 

i Fratarskim otokom. Brodica vozi svaki puni sat, a 

karta stoji 8 kn!”. 

- “Uprava NP Brijuni baš i ne voli naš hobi (preporuka 

je ne najavljivati im se), pa se na otoku valja kloniti od 

pogleda drugih ljudi. Ipak, iz hladovine šumarka kraj 

hotela može se nesmetano uživati u pile-upu, a da pri 

tome ne ometate nikoga u NP. Karta za četverosatni 

izlet u NP Brijuni je 90 kn (za domaćeg gosta), a brod 

na otok vozi 3 puta dnevno” - kaže Dean. S Velog 

Brijuna, CI-139 (EU-110) za kratko vrijeme, 17. srpnja, 

održao je više od 100 QSO na 20 metara. 

- “Na otok Sv. Katarina, CI-116 (nije IOTA) vozi brodica 

svakih pola sata (cijena: 10 kn), a tu se nalazi hotel 

s prekrasno uređenim okolišem”. Dean je radio 20. 

srpnja 2004. u jutarnjim satima, na 40 i 20 metara. 

“Palo” je i nekoliko DX-ova iz Sjeverne Amerike. 

- Na otoku Sveti Andrija, CI-110 (EU-110) Dean je 

boravio 20. srpnja, oko podneva. “Uvjeti za rad na 

KV-u bili su dosta loši. U jednom momentu, zbog jake 

aurore čak 17 minuta pozivam bez ijednog odaziva. 

Bandovi su pusti. Inače, na otok se dolazi brodicom 

za 20 kn po voznom redu. Na Sv. Andriji je više hotela 

s dotjeranim okolišem i popratnim sadržajem na 

plažama, a taj otok je uskim nasipom povezan s 

Crvenim otokom gdje se nalazi restoran i FFK (izgorio 

prije podosta godina) tako da ta dva otoka ustvari čine 

jednu cjelinu.” - obavještava nas Dean, 9A5CY, u 

svom iscrpnom izvješću. 

- Emir, 9A6AA, radio je s otoka Lošinja i ove godine (od 

5. srpnja do 1. rujna), poglavito na 50 MHz. Uz taj otok 

“aktivirao” je također još neke. Evo kratkog pregleda koji je 

zanimljiv jer je u dva dana, s Ewaldom, 9A5ID, rađeno s 

čak tri IOTA broja (EU-136, EU-170 i EU-016). 

- “Ewaldovom pozivu nisam mogao odoljeti: ideja je bila 

da njegovim zrakoplovom 'skoknemo' od Lošinja, CI-058 

(EU-136), do Hvara, CI-028 (EU-016) 'aktiviramo' ga, drugi 

dan produžimo do Dubrovnika te se popodne vratimo na 

Lošinj. S Lošinja smo poletjeli 16. srpnja. Brzo smo ispod 

vidjeli otoke Ilovik i Silbu, između kojih je IOTA granica 

EU-136 i EU-170. Tu su i otoci Premuda, Ist i Molat. Mnogo 

puta sam tijekom rada na IOCA programu proučavao naše 

zemljovide tako da većinu otoka prepoznajem na temelju 

njihovog položaja i oblika. 

Ispod nas, poslije Dugog 

otoka, rasuli se Kornati ... 

Nakon sat vremena uživanja 

u predivnim prizorima ispod 

nas, sletjeli smo na travnatu 

stazu starogradske 'zračne 

luke' ... Gle iznenađenja: 

osoba zadužena za prihvat 

letjelica je 9A2HC! Pokazalo 

se točnim ono što uporno 

tvrdim. Iako je Milan, 9A4KF, 

često aktivan s Hvara, pa 

IOCA referenca CI-028 nije 

rijetka i Ewald i ja smo Ewald, 9A5ID, na Šilu (CI-359) 

doživjeli pravi pile-up. 

Ograničili smo se samo na 40 i 20 metara, SSB. Ja sam 

već i prije radio s Hvara, a ovo je Ewaldu prvo 'aktiviranje' 

CI-028 pa je zadovoljan. Hvala Milanu na njegovoj ogromnoj 

pomoći. Zadovolji, sljedeći dan poletjeti smo za 

Dubrovnik gdje smo se sreli i s gosparom Lukom, 9A7Z, 

koji nam je također pomogao da ovaj kratak boravak u 

Gradu bude uspješan." 

- “Otočić Šilo, CI-359 (EU-136), nametnuo se sam od sebe. 

Lijepa razglednica koju sam toliko puta držao u ruci, a koja 

iz ptičje perspektive prikazuje otočić s malim svjetionikom 

u morskom plavetnilu, neodoljivo me privlačila”. Ewald i 

Emir “aktivirali” su taj otočić 19. srpnja. Za tu svrhu unajmili 

su brodicu (360 kn) u Malom Lošinju te se nakon sat vremena 

približili Šilu. Zbog izrazito snažnog južnog vjetra 

nisu mogli pristati na mali mol, već su polako uplovili među 

oštre stijene i slike koje su se razvile u obliku potkovice na 

sjevernoj strani otočića. Na kraju, puno zadovoljstvo u 

općoj gužvi u eteru koju su napravi oni koji su ih nestrpljivo 

čekali ... 

- Na Ilovik, CI-029 

(EU-136), Emir i 

Ewald stigli su turističkim 

brodom koji je 

taj dan (20. srpnja) 

prometovao na liniji 

Lošinj-Ilovik-Silba 

(130 kn). “Zamolili 

smo kapetana da na 

otoku ostanemo 

barem 60 minuta 

kako bi ga 'aktivirali', 

što je on obećao. 

Smjestili smo se na 

klupu u lijepom 

parku nedaleko od 

crkvice. Sve je teklo 

rutinski: Ewald je 

postavljao antenu 

Emir, 9A6AA, na Iloviku, CI-029 

na fiberglasni 12- 

metarski štap, a Emir pripremao uređaj i napajanje (akumulator 

75 Ah).“ Radio je samo Emir zato što je Ewald 

prošle godine već bio na Iloviku. 

- Brod je istoga dana (20. srpnja) ubrzo zaplovio u drugu 

IOTA skupinu, EU-170: za otok Silbu, CI-105. Tu su radili 

i Ewald i Emir, a s obzirom da brod ostaje preko 3 sata, 

imali su vremena čak i za “marendu”. Antenski štap i uređaje 

postavili su uz put nedaleko od rive na opće čuđenje 

i znatiželjne komentare brojnih turista. Održano je oko 200 

QSO na 40 i 20 metara. 

- Zlatko, 9A4A, radio je s Paga, CI-082 (EU-170), od veljače 

do rujna, na svim opsezima od 1.8 do 50 MHz, telegrafijom 

i SSB. Radioveze nije ni brojao! 

Pogled na dio skupine EU-170, snimljenu iz Ewaldovog (9A5ID) zrakoplova 


29

IOCA 

- Prije, a i u IOTA natjecanju, s Pašmana, CI-085 (EU-170), 

i ove godine radili su Laci, 9A6NL (aka HA6NL), Zsolt, 

9A/HA6PS, Tibor, 9A/HA6ZV, i Al, 9A/HA7JJS, a uz 

pomoć Branka, 9A2ZD. Inače, Lacija možete svake 

godine naći na “buvljaku” u Friedrichshafenu gdje ima 

štand rabljene opreme. 

- Tibor, 9A/HA3HP, boravio je i ove godina na našim otocima 

od 18. do 28. lipnja. “Aktivirao” je sljedeće otoke: 

- 19. lipnja: Gira (CI-376), Oblik CI-401), Obrovanj 

(CI-402), Šipnata (CI-403), Obun (CI-244), Gangaro 

(CI-517), Kotula V/M (CI-309), Runjava Kotula 

(CI-484) i Žavinac V/M (CI-489); 

- između 21. i 26. lipnja: Molat (CI-069); 

- 27. lipnja: Tun Mali (CI-444), Tun Veli (CI-133), 

Zverinac (CI-150), Bršćak (CI-299), Golac (CI-253) i 

Brguljski (CI-370). 

- Gianfranco, 9A/I6GFX, boravio je s obitelji na otoku Hvaru, 

CI-028 (EU-016), od 5. do 10. srpnja. Planirao je unajmiti 

kuću u Ivan-Dolcu, južno od brda Hum, kako bi lakše 

došao do otoka Šćedra. Po povratku s ljetovanja mogli 

smo pročitati negovu poruku na forumu HRS-ovog weba. 

“... I was looking rent a house in Ivan Dolac on front Scedro 

Island to planning at best the activity from that. The road 

and the house was very bad so I choose to spend my holiday 

in Hvar city. During the week from 5 to 11 July the 

propagation was not good so I have in log only 85 QSO 

(two croatian station). I am sorry for unsuccessful activity 

of Scedro, but hope in next time to active some 'new-one' 

island of your beatiful land ...” Provjerite na njegovom 

webu (www.gianfrancogervasi.it/search.html), možda je 

već stavio neku novu fotografiju snimljenu kod nas. 

Simpatični Feri i njegova Aniko, i ove godine bili su aktivni s naših otoka 

Zapažena je i ovogodišnja Tiborova, HA3HP, aktivnost (otok Golac, CI-253) 

- Tibor je planirao “aktivirati” i Košaru (CI-043), Maslinjak 

(CI-247), Žižanj (CI-152) i Veli Školj (CI-490). Stigao je na 

otok Košaru, ali mu se pokvario ispravljač tako da je za taj 

dan akciju morao obustaviti. 

- Predsjednik Hrvatskog kluba telegrafista i član IOCA 

Grupe, Mladen, 9A3FO, boravio je na otoku Rabu, CI-096, 

s kojega je bio aktivan, naravno, samo telegrafijom, na 7, 

10, 14, 18, 21 i 24 MHz. Od 26. lipnja do 3. srpnja Mladen 

kani sa 100 W i antenom GPM-1500 održati 1000 radiotelegrafskih 

veza. “... Za mene je ekspedicija završena tek 

kad pošaljem svoje QSL-kartice, a njih ću poslati najkasnije 

do 1. kolovoza ...” - poručuje Mladen. 

- Leo, 9A/S50R, najavio mi je radioamatersku aktivnost uz 

svoj drugi hobi, ronjenje. Kanio je posjetiti 10 naših otoka. 

“Radio sam od 4. do 15. lipnja, a onda mi se pokvarila 

postaja zbog lošeg uzemljenja na ogradi gdje sam postavio 

antenu. Napravio sam oko 300 QSO s Visa, CI-142, i 

100 s Budikovca, CI-161 (pored Visa). Ekspediciju ću sigurno 

ponoviti i drugi put 'prići problemu' spremnije. Kao po 

Murphyju sve je išlo naopako! I kabel koji sam uzeo za 

'portabl' bio je neispravan" - javlja mi e-poštom Leo. 

- I ovo ljeto Tom, 9A2AA, pravio je društvo Feriju, 9A/ 

HA5AZZ, i njegovoj xyl Aniko, 9A/HA5TAA, od 19. do 31. 

srpnja. Tomu sam poštom poslao IOCA majice koje su Feri 

i Aniko tražili tijekom našeg susreta u Friedrichshafenu. 

“Bili su sretni k'o mala djeca” - kaže Tom. Aniko je “aktivirala” 

11, a Feri 12 otoka. Evo dijela izvješća kojega mi je 

Feri poslao odmah po povratku u HA: 

9A/ 9A/ 

IOCA otok Datum IOTA 9A2AA HA5TAA HA5AZZ 

1. CI-013 Čiovo 19. 7. not ------- aktivnost aktivnost 

2. CI-509 Rogoznica 20. 7. not ------- aktivnost pomoć 

3. CI-460 Jaz 21. 7. not ------- aktivnost pomoć 

4. CI-188 Lukvenjak 21. 7. not ------- aktivnost pomoć 

5. CI-074 Murter 21. 7. not ------- aktivnost aktivnost 

6. CI-193 Maslinovik 22. 7. EU-016 aktivnost aktivnost aktivnost 

7. CI-187 Lukovnjak 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost 

8. CI-171 Grbavac 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost 

9. CI-219 Svilan 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost 

10. CI-458 Mulo 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost 

11. CI-500 Smokvica 24. 7. EU-170 ------- aktivnost pomoć 

12. CI-222 Tmara 26. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost 

13. CI-002 Arkanđel 27. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost 

14. CI-076 Obonjan 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost 

15. CI-035 Kaprije 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost 

16. CI-148 Zlarin 31. 7. EU-170 ------- aktivnost aktivnost 

Ukupno aktiviranih otoka: 11 12 

Ne znam da li je Tom na otoku Svilanu otvorio šampanjac, 

ali to mu je bio 100 “aktivirani” otok. Obećao je da će 

napisati jedan prilog o “aktiviranju” svojih prvih 100 otoka. 

- S otoka Sv. Nikola, CI-118 (EU-110), pod oznakom 9A0CI, 

i u ovogodišnjem IOTA natjecanju radili su članovi IOCA 

Grupe (QSL via HA3KNA). U 

ekipi su bili 9A6NDX, 9A6AA, 

HA1AG, 9A/HA1TNX, 

9A/HA3NU, 9A/HA3OV i 

HA6OI, koji su pod svojim 

oznakama, uoči natjecanja, 

održali više od 1000 QSO. 

Na žalost, Zolijeva, HA1AG, 

želja da s naših otoka radi kao 

9A0AG, nije ostvariva. 

Zoli, HA1AG i Dave, 9A6NDX 


IOCA 

- I ekipa 9A7T (9A2NO, 9A3SM, 9A5MR, 9A4OP, 9A2EU i 

9A6ARP), radila je u IOTA natjecanju, ali s Korčule, CI-041 

(EU-016). "Evo, 'aktivirao' sam i svoj 5. otok. Nadam se da 

je IOCA diploma tu ..." - javlja mi radosno Mato, 9A3SM, 

pri povratku s ekspedicije. 

-Početkom kolovoza, Laci, HA0HW, i Tomi, HA4DX, bili su 

vrlo aktivni na svim opsezima, CW i SSB, s otoka Krka, 

CI-046 (EU-136). 

- Članovi Europskog centra radioamatera (ECRA) iz Vele 

Luke, 9A1V, (operatori: OM3BH, S59O, 9A4VV, 9A4RV 

i 9A3PA) bili su aktivni 4. kolovoza s otoka Pržnjaka 

(CI-337) i Trstenika (CI-340), oba smještena jugozapadno 

od otoka Korčule (EU-016). Iako ih je potjeralo loše vrijeme, 

uspjeli su održati nekoliko stotina radioveza. QSL via 

9A4RV. 

- Ewald, 9A5ID/p, “aktivirao” je po prvi puta otok Male 

Srakane, CI-062 (EU-136), samo 14. srpnja. 

IOCA diploma 


Ekipa 9A7T/p tijekom IOTA natjecanja 

Potpun popis osvajača IOCA diplome 

objavili smo u našem časopisu broj 91/92. 

Donje liste nose nadnevak 8. kolovoza 2004. 

godine, a nastavci su već objavljenih. 

Lovci 

a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka) 

78. 9A6SUH Slaven Franjić 

b) Zlatna (Gold) IOCA diploma (75 otoka) 

10. 9A2JG Borivoje Djordjević - Koki 

c) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka) 

13. SP5TZC Janusz Paluch 

d) IOCA trofej (Trophy) (200 otoka) 

5. DJ3XG Helm Rudiger - Rug 

Aktivatori 

a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (5 otoka) 

29. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus 

30. 9A3SM Mato Samardžić 

b) Brončana (Bronze) IOCA diploma (10 otoka) 

16. 9A/HA5TZZ Ferenc Ambrus 

17. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus 

- Kao što je i najavio Feco, 9A/HA8KW, radio je s tri od pet 

IOTA skupina koje pripadaju Hrvatskoj: s Raba (CI-096, 

EU-136), Brača (CI-010, EU-016), i Paga (CI-082, EU- 

170). Zapažena je njegova aktivnost na 80, 40, 30, 20 i 15 

metara. 

- Pod oznakom 9A2004YC, tijekom IOTA natjecanja, sa 

Svetoga Andrije bili su aktivni DK1MM, DH2WQ, DK9TN, 

SP5HNK, G0MTN, M0RHI, S56A, S57ONW, OE8CIQ, 

OE8YDQ, 9A5AEI i 9A6XX, koji su sudjelovali na međunarodnom 

susretu mladih radioamatera. QSL via 9A5AEI. 

- Ekipa Radiokluba Zagreb sudjelovala je u IOTA natjecanju 

s otoka Obonjana, CI-076 (EU-170), pod oznakom 9A9Z. 

QSL via 9A1ADE. 

- Grupa operatora iz Češke (OK1ALX, OK1BOA, OK1TNM 

& OK1AXB) radili su 22. srpnja na 40 i 20 metara kao 

9A/homecall s otoka Mrduje, CI-232 (EU-016), uz support 

Miće, 9A2VQ. 

9A1V/p na Malom Pržnjaku, CI-337 

Honor roll lista 

(Nadnevak 20. kolovoza 2004.) 

Ovaj put objavljujemo popis “lovaca” s potvrđenih 200 i više 

otoka, uz napomenu da neki od njih nisu na vrijeme poslali 

svoje aktualne podatke. 

Statistike pokazuju da je do sada “aktivirano” više od 60% 

otoka s IOCA liste. 

Redoslijed “lovaca” prema broju potvrđenih otoka 

Red. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka 

1. 9A2AA Tomislav Dugeč -Tom 318 

2. 9A6R Renko Kirigin - Renny 309 

3. 9A5CY Dean Milde 278 

5. DE0MST Fredy Stippschild 255 

4. 9A3SM Mato Samardžić 251 

6. 9A4SS Stjepan Španić - Steve 232 

7. 9A2NO Davorin Ištvanović - Dino 215 

8. 9A7N Nenad Kosović - Neno 207 

9. 9A1CCY Radioklub “Jan Hus” 204 

10. DJ3XG Rudiger Helm 200 

Redoslijed “aktivatora” prema broju “aktiviranih” otoka 

Red. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka 

1. 9A2AA Tomislav Dugeč - Tom 105 

2. 9A4OP Oto Predanić 50 

3. 9A6AA Emir Mahmutović 46 

4. 9A7N Nenad Kosović - Neno 44 

5. 9A/HA3HP Tibor Csaszar 39 

6. 9A5CY Dean Milde 26 

7. 9A3KB Borislav Santini 25 

8. 9A5ID Ewald Hargarter 24 

9. 9A7Z Luka Tomović 23 

31

IOTA - IOCA 

Kao što znate IOCA i IOTA su dva međusobno prožeta programa 

i to je razlog učestalim kontaktima IOCA menadžera s 

IOTA menadžerom, Rogerom, G3KMA. Upravo zahvaljujući 

tim kontaktima, IOTA checkpointi su dobili naputak glede priznavanja 

pojedinih aktivnost s naših otoka, koji nisu izrijekom 

nabrojani u IOTA direktoriju. Razlog njihovom nenabrajanju je 

čisto tehničke prirode: zauzeli bi previše prostora. Kao što smo 

već pisali, pojam “satelitski” otok, riješio je taj problem. 

Iako Roger ima našu IOCA knjižicu, dogodila su se dva propusta, 

koja zahtijevaju da ih spomenemo: 

Prvi je dosadašnje neuvrštavanja IOTA listu otoka Smokvice 

(CI-500, pored Primoštena). S obzirom da je granica 

između EU-170 i EU-016 paralela 43° 35'N, koja prolazi 

neznatno ispod Primoštena (Smokvica se nalazi sjeverno od 

te paralele), otok će, na našu zamolbu, biti dodan u novi IOTA 

direktorij kao EU-170. Otoci Maslinovik, Lukovnjak i Grbavac, 

smješteni južno od Primoštena, ostaju u EU-016. Roger, 

G3KMA, zamolio je da o tome obavijestimo naše “aktivatore”. 

IOCA 

U svojoj e-pošti od 7. kolovoza 2004., glede ekspedicije 

9A8RR (IOTA natjecanje 2002.) na otok Glavat (CI-448, 

skupina Vrhovnjaci), Roger piše: “We have been rejecting 

these QSLs as the island is not listed in the IOTA Directory as 

qualifying for EU-016”. Problem je u tome što se IOTA checkpointi 

ne bave potanko našim otocima te za njih otok Glavat 

ne postoji (nije posebno naveden u IOTA direktoriju). “It would 

have helped a lot if the operators had printed Vrhovnjaci 

Islands on the card as well and also, of course, checked with 

us that it qualifies (as required by the IOTA Contest rules)” - 

kaže na kraju Roger. Kako bi se priznale aktivnosti s Glavata, 

Rogeru sam, na njegovu zamolbu, poslao fotografiju ovog lijepog 

otoka i njegove lanterne, kao dokaz da je riječ o pravom, 

“prirodnom” otoku. 

I na kraju još ovo: nakon ekspedicije 9A0CI na otoke palagruške 

skupine (Galijula, Vela i Mala Palagruža), u novom 

IOTA direktoriju će pored EU-090 pisati: Palagruža islands. 

HRS-ov menadžer za IOCA 

Emir Mahmutović, 9A6AA 


Mediterranean Islands Award 

(MIA) Contest (Contest delle Isole del Mediterraneo) 

Oni koji prate vijesti na našem webu, 

mogli su zapaziti da je talijanski 

Mediterraneo DX Club početkom ove 

godine pokrenuo zanimljivu otočnu 

diplomu, The Mediterranean Islands 

Award (MIA), koja obuhvaća nekoliko 

nacionalnih otočnih programa (iz dvadeset 

i jednog mediteranskoga entiteta) pa 

tako i naš IOCA-program. Zanimljivo je 

da svaki otok koji vrijedi za neku radioamatersku 

nacionalnu otočnu diplomu, a 

pripada jednoj od IOTA skupina, vrijedi i 

za MIA diplomu. Prema tome kriteriju, na 

popisu su se našli svi hrvatski otoci 

koji istovremeno vrijede za IOCA i IOTA 

program, njih 480. Tako na primjer, naš 

otok Aba Gornja (CI-300) ima oznaku 

MC-001 (MC = Mediterranean Croatia), 

dok zadnji naš otok na MIA popisu (Zvirinovik, 

CI-341) ima oznaku MC-480. Za 

MIA diplomu vrijede sve veze nakon 1. 

siječnja 1997. godine, tj. od utemeljenja 

MDXC, a mogu je osvojiti svi licencirani 

i prijamni radioamateri koji udovolje zadanim 

uvjetima. Postoji nekoliko stupnjeva 

diplome, a potankosti ovog projekta 

pogledajte na njihovom webu (www. 

mdxc.org). Spomenimo samo ovo: da bi 

osvojili temeljnu diplomu, europski, 

dakle i naši operatori, moraju posjedovati 

QSL-kartice za održane veze s 50 

različitih mediteranskih otoka, od kojih 

po jedan mora pripadati Africi i Aziji. 

Lista otoka dostupna je na spomenutoj 

web stranici. Za sljedeće stupnjeve MIA 

diplome potrebno je imati potvrđene 

veze sa 100, 300, 500, odnosno 800 

mediteranskih otoka, uz gore spomenuti 

uvjet (po jedna veza s afričkim i azijskim 

otokom smještenima u Sredozemnome 

moru). 

Ni “aktivatori” nisu zaboravljeni: 

besplatno priznanje dobit će svi oni koji 

dokažu svoju aktivnost s najmanje 10 

MIA otoka. 

Za sada, MIA diploma ima checkpointe 

u 5 zemalja (Rusiji, Belgiji, 

Njemačkoj, SAD-u i Hrvatskoj), a checkpoint 

za našu zemlju je 9A6AA 

(9a6aa@hamradio.hr). 

Ubrzo nakon diplome mediteranskih 

otoka, Mediterraneo DX Club pokrenuo 

je natjecanje Contest delle Isole del Mediterraneo 

s ciljem poticanja radioveza s 

postajama koje su aktivne s otoka uključenih 

u Mediterranean Islands Award 

program. Natjecanje je otvoreno za sve 

licencirane operatore kao i za prijamne 

radioamatere diljem svijeta. Množitelji su 

različite MIA oznake otoka na svakom 

opsegu i svakom vrstom rada. 

Evo najvažnijih odrednica ovog natjecanja 

(hvala Kreši, 9A5K, za pomoć pri 

pojmovnoj raščlambi ovih pravila). 


Od subote, 18. rujna 2004. godine 

(od 1200 UTC) do nedjelje, 19. rujna 

2004. godine (do 1200 UTC). 

Opsezi i vrste rada 

- 80, 40, 20, 15 i 10 metara; 

- CW i SSB. 

Bodovi 

Natjecanje stimulira rad s otoka, pa 

se tako za vezu s postajom smještenom 

na otoku dobiva 5 bodova, za ostale 

veze 1 bod. Isto bodovanje važi i za 

SWL postaje. 

Množitelji 

Množitelji su različite MIA oznake 

otoka na svakom opsegu i svakom 

vrstom rada. Dakle, jedan otok može vrijediti 

dva množitelja na jednom opsegu 

(jednom SSB i jednom CW). 

Kategorije 

Kategorije su određene prema smještaju 

postaja, s time da se razlikuju ekspedicije 

od postaja (operatora) stalno 

nastanjenih na otocima: 

POSTAJE STALNO LOCIRANE NA 

MEDITERANSKIM OTOCIMA 

1. jedan operator svi opsezi, SSB; 

2. jedan operator svi opsezi, CW; 

3. jedan operator svi opsezi, Mixed. 

EKSPEDICIJE NA MEDITERANSKE 

OTOKE 



3. jedan operator svi opsezi, Mixed: 

4. više operatora. 


POSTAJE NA KOPNU 



3. jedan operator svi opsezi, Mixed. 

RS(T) 

Postaje na otocima odašilju RS(T) i 

MIA oznaku otoka, dok postaje na kopnu 

odašilju RS(T) i redni broj veze počevši 

od 001. 

SWL 

U logu trebaju biti upisani slijedeći 

podatci: datum, UTC, opseg, vrsta rada, 

pozivna oznaka slušane postaje, RS(T), 

redni broj veze za postaje na kopnu, 

odnosno MIA oznaka za postaje na 

otocima, pozivna oznaka druge postaje. 

Jedna postaja može se pojaviti samo 

jednom kao postaja koja poziva te 

najviše dva puta kao postaja korespondent 

na istom bandu i istom vrstom rada. 

diplome 

Log 

Dnevnici veza trebaju biti ispunjeni na 

uobičajeni način te trebaju sadržavati slijedeće 

podatke: datum, UTC, opseg, 

vrstu rada, pozivnu oznaku, poslani 

RS(T), primljeni RS(T), redni broj veze 

za stanice na kopnu, odnosno MIA 

oznaku za stanice na otocima, broj 

bodova za vezu i oznaku da li je riječ o 

novom množitelju. 

Dnevnike treba poslati u elektroničkom 

obliku na 3.5" disketi ili e-poštom. 

Dnevnik treba biti u dvije datoteke te ih 

treba nazvati pozivnom oznakom postaje 

i to npr. 9A5K.LOG i 9A5K.SUM, gdje 

je datoteka s oznakom .LOG sam dnevnik 

veza, dok je datoteka s oznakom 

.SUM zbirni list. 

Postaje koje rade s MIA otoka trebaju 

u zbirnom listu naglasiti svoju MIA referencu. 

Zbirni list treba sadržavati 

sljedeće podatke: pozivnu oznaku, kategoriju 

natjecanja, broj važećih veza, broj 

dvostrukih veza, broj bodova i broj 

množitelja, ukupan rezultat te pozivne 

oznake operatora (ako je riječ o kategoriji 

više operatora). 

Rok za slanje dnevnika je mjesec 

dana po održanom natjecanju, a treba ih 

poslati e-poštom na ik8vrn@mdxc.org ili 

poštom na slijedeće adrese: 

Mr. Gianfranco Lai 

Corso Umberto I°, 285/G, 

I - 80034 Marigliano, 

Naples, Italy 

ili Gianfranco, P.O.Box 5, - 80034 

Marigliano, Naples, Italy. 


Svi logovi koji će biti primljeni bit će 

prekontrolirani. Eventualne pronađene 

greške mogu izazvati oduzimanja bodova. 

Za svaku obračunatu dvostruku vezu 

oduzima se deseterostruki broj obračunatih 

bodova. Veliki broj obračunatih 

duplih veza dovodi do diskvalifikacije 

sudionika. 

Sve odluke natjecateljske komisije su 

konačne. 

Dnevnici za kontrolu 

U ovu kategoriju ući će dnevnici gdje 

su operatori to izričito zatražili u zbirnom 

listu, dnevnici koji su poslani bez zbirnog 

lista, konačnog rezultata ili nakon isteka 

roka za slanje, neovisno o postignutom 

rezultatu. 

Nagrade 

Bit će dodijeljene pobjednicima u 

svakoj od kategorija. Jedan od sponzora 

za najbolje plasiranu postaju iz Hrvatske 

je IOCAGrupa (www.inet.hr/9a6aa) 

Na žalost naših “aktivatora”, natjecanje 

se održava u drugoj polovini rujna, 

zato što (kako nam je rečeno u MDXC) 

drugi termin nisu mogli usuglasiti s 

IARU-om. I pored toga smatramo da bi 

ovo natjecanje ubrzo moglo postati vrlo 

popularno i među našim radioamaterima. 

Diplome 

WORKED 9A PREFIXES 

1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez 

2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih 

zemalja svijeta, uključivo i prijemne radio amatere. 

3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon 5. 

srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg. 

4. Diploma se može osvojiti u tri stupnja, a to su: brončani, 

srebrni i zlatni. 

5. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio 

dnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze. 

QSL karte mogu biti zatražene na uvid. 

6. Diploma se osvaja postepeno i za svaki stupanj treba 

priložiti izvod iz radio dnevnika. 

7. Prigodni predmetak, npr. 9A100, 9A80, itd. može 

zamijeniti bilo koji predmetak koji nedostaje i može se 

koristiti samo jednom u bilo kojem stupnju diplome. 

Broj potrebnih QSL karata: 9A1 9A2 9A3 9A4 9A5 9A6 9A7 9A8 9A9 9A0 

Brončana 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 

Srebrna 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 

Zlatna 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 

8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svaki 

daljnji stupanj 20 kuna. 

9. Diploma je dimenzija 210 x 295 mm s naljepnicama za 

svaki stupanj. 

10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga Radioamaterskog 

saveza, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756, 


svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice se prilaže 

aplikaciji. 

11. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svaki 

naredni stupanj US$ 3.00. 

12. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi HRS. 

33

CROATIA COUNTY AWARD 

diplome 

1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez. 


zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere. 

3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon 

5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg. 

4. Cilj diplome je potaknuti aktivnost 9A postaja iz svih 

županija (ukupno 21 županija) Republike Hrvatske, kao i 

sudjelovanje u nacionalnim natjecanjima iz svih dijelova 

Republike Hrvatske. 

5. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije: 

1. zlatna - za 21 različitu potvrđenu županiju, 

2. srebrna - za 15 različitih potvrđenih županija, 

3. brončana - za 10 različitih potvrđenih županija. 

6. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio 

dnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze. 

QSL karte mogu biti zatražene na uvid. 



8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svaki 

daljnji stupanj 20 kuna. 



10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga Radioamaterskog 

Saveza, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756, 

svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice se 

prilaže aplikaciji. 

11. Cijena za strane radioamatere je US$ 10.00 za osnovnu 

diplomu i US$ 5.00 za svaku naljepnicu. 

12. Troškove pakiranja i poštarine diplome plaća HRS. 

13. Popis županija: 

I ZAGREBAČKA 

II KRAPINSKO-ZAGORSKA 

III SISAČKO-MOSLAVAČKA 

IV KARLOVAČKA 

V VARAŽDINSKA 

VI KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 

VII BJELOVARSKO-BILOGORSKA 

VIII PRIMORSKO-GORANSKA 

IX LIČKO-SENJSKA 

X VIROVITIČKO-PODRAVSKA 

XI POŽEŠKO-SLAVONSKA 

XII BRODSKO-POSAVSKA 

XIII ZADARSKA 

XIV OSJEČKO-BARANJSKA 

XV ŠIBENSKO-KNINSKA 

XVI VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 

XVII SPLITSKO-DALMATINSKA 

XVIII ISTARSKA 

XIX DUBROVAČKO-NERETVANSKA 

XX MEĐIMURSKA 

GRAD ZAGREB 

Napomena: Pomoću poštanskog broja mjesta moguće 

je odrediti pripadnost županiji. 

WORKED 9A LOCATORS 

1. Izdavač diplome je Hrvatski Radioamaterski Savez. 


zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere. 

3. Za diplomu vrijede radio veze održane s 9A postajama 

nakon 5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada . 

4. Radio veze preko repetitora se ne priznaju. 

5. Za ovu diplomu vrijede veze na 50 MHz, 70 MHz, 144 

MHz, 432 MHz, 1296 MHz i više. 

6. Cilj diplome je potaknuti rad iz svih QTH Lokatora u 

Republici Hrvatskoj. 

7. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije neovisno o 

opsegu, kao i za jedno frekvencijsko područje. 

1. 90 % mogućih lokatora (od 12 do 14 polja), 

2. 70 % mogućih lokatora (od 7 do 12 polja), 

3. 50 % mogućih lokatora (do 7 polja). 

8. Lokatori u 9A su: JN 76, 86, 

JN 65, 75, 85, 95, 

JN 64, 74, 84, 94, 

JN 73, 83, 

JN 82, 92, 

9. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio dnevnika 

i posjedovati QSL karte za održane radio veze. QSL 

karte mogu biti zatražene na uvid. 





12. Cijena diplome je 30 kn za 3 stupanj, a svaki naredni 

stupanj 20 kuna. 

13. Novac se uplaćuje na račun HRS-a, Zagrebačka banka 

30101-601-16-2500-3222756, svrha doznake “ime 

diplome”, a kopija uplatnice se šalje s izvatkom iz radio 

dnevnika. 

14. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svaki 

naredni stupanj US$ 3.00. 

15. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi HRS. 


UKV 

Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD 

Što su keplerijani? 

Rad preko radioamaterskih satelita 

spada u sam vrh radioamaterstva. 

Od operatora se traži da ima uređaje i 

da posjeduje elementarna znanja iz 

astronomije. Važno je istaknuti poznavanje 

sferne trigonometrije za one koji 

se namjeravaju ozbiljnije baviti satelitima 

i njihovim putanjama. To su veliki 

zahtjevi, no na sreću računalni programi 

obavljaju veliki dio posla umjesto nas. 

Osnovno poznavanje navedenog omogućuje 

nam pokretanje programa i 

unošenje traženih podataka. 

Prije dvadesetak godina preleti 

satelita su se dobivali iz EQX (EQUATOR 

CROSSING). To je bio onaj trenutak 

kada projekciona točka satelita siječe 

zemaljski ekvator i ona je: 

ϕ (fi), λ (lamda) i T gdje je: 

ϕ = geografska širina; 

λ = geografska dužina; 

T = srednje vrijeme GMT 

(GREENWICH MEAN TIME). 

Znamo da je na ekvatoru ϕ = 0°. 

Iz navedenog zaključujemo da je 

EQX određen s λ i GMT. Može se 

dogoditi da je λ = 0° i to onda kada 

EQX siječe ekvator u Greenwichu. Tada 

je EQX određen samo s GMT-om. Iz 

tog EQX izračunali smo subsatelitske 

točke i crtali reperne putanje. Upućujem 

čitatelje na autorov članak “Sovjetski 

radioamaterski sateliti” objavljen u RA 

1983. u broju 1. i 2. gdje su prikazani 

proračuni i reperna putanja u tri točke. 

To je najlakši proračun bez velikih 

matematičkih operacija. 

Ovdje je važno podvući da je koordinata 

ekvator stalna veličina i da ne ovisi 

od našem QTH, ali i to da je λ ovisi 

od našeg QTH. Iz tog razloga proračuni 

vrijede samo za naš QTH. 

Kada je riječ o geografskoj širini i 

dužini, primijećeno je da se u ponekim 

literaturama, a i u razgovoru s radioamaterima, 

upotrebljavaju LATITUDE 

(širina) i LONGITUDE (dužina) da bi se 

izrazili ϕ i λ. To je pogrešno. Latitude i 

longitude su astronomska širina i dužina 

i to su koordinate astronomskog koordinatnog 

sistema EKLIPTIKE. 

Geografska širina nekog grada ili 

točke mjeri se od ekvatora po meridijanu 

do te točke. Latituda se mjeri od 

ekliptike (putanja Zemlje oko Sunca) po 

meridijanu do nekog nebeskog tijela. 

Geografska dužina je luk ekvatora od 

Greenwicha do meridijana neke točke. 

LONGITUDE je dio luka ekliptike od 

PROLJETNE TOČKE do meridijana 

nekog nebeskog tijela. Iz rečenog se 

uočavaju velike razlike tako da ih se ne 


može poistovjećivati. Proračuni EQX 

zavise od promatračevog QTH i to u oba 

koordinatna sistema a to su: 

- Koordinatni sistem HORIZONTA 

s koordinatama: 

V = visina i W = azimut; 

- Koordinatni sistem ekvatora 

s koordinatama: 

δ = deklinacija i S = satni kut. 

Slika 1. - Koordinatni sistem horizonta 

Slika 2. - Koordinatni sistem ekvatora 

Pruženo je dosta prostora našem 

EQX-u da bi radioamateri bolje sagledali 

eru prvih satelita. Programi prvih satelita 

polako odlaze u povijest. Nastupila je 

era keplerijana. Keplerijani su nazivi 

dani skupu koordinata u čast Johan 

Keplera*. 

* Johan Kepler (1571-1650.), tvorac keplerovih 

zakona: 

I. Putanje planeta su elipse u čijem žarištu je 

Sunce. 

II. Radijus vektori u jednakim vremenima 

prelaze jednake površine. 

III. Kvadrati vremena potrebnog za opis elipse 

razmjerni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti 

od Sunca. 

Keplerovi zakoni vrijede za sva nebeska tijela, 

kao i za satelite koji su (umjetna) nebeska tijela. 

Te koordinate ne ovise od promatračevog 

QTH. Odnose se na astronomsku 

koordinatni sistem nebeskog ekvatora. 

Koordinate su: PROLJETNA 

TOČKA I REKTASCENZIJA. 

Pn = P01-N, 

Ps = P01-S, 

Z = Zenit, 

NA = Nadir 

As = V = Visina, 

W = azimut, 

MM1= visinska paralela. 

Sva nebeska tijela koja se 

nalaze na visinskoj paraleli 

imaju istu visinu* 

EN = Horizont koji je stalan i 

meridijan (Z, S, A, NA) koji 

zavisi od promatračevog QTH, 

on je ujedno meridijan azimuta 

(w). Visina može biti pozitivna i 

negativna (od 0-90°). 

Azimut se označava u 

stupnjevima (od 0-360°). 

AB = Deklinacija, 

Z = Zenit, 

NA = Nadir, 

S = Satni kut, 

Pn = P01-N, 

Ps = P01-S 

KK1 = ekvator 

Osnovni krugovi u ovome sistemu 

su: ekvator koji je stalan, 

nebeski meridijan (Pn, B, A, 

Ps) koji je ujedno meridijan 

satnog kuta i koji ovisi od promatračevom 

QTH. 

Deklinacija se označava od 

0°-90° kada je pozitivna i mjeri 

se od ekvatora prema N polu. 

Kada je negativna mjeri se od 

ekvatora prema S polu. 

Satni kut se izražava od 

0-360°. 

KEPLERIJANI SU: 

1. KATALOŠKI BROJ SATELITA 

(CATALOG NUMBER) 

2. SREDNJE VRIJEME 

(EPOCH TIME) 

3. INKLINACIJA 

(INCLINATION) 

4. REKTASCENZIJA 

(RIGHT ASCENSION) 

5. EKSCENTRIČNOST 

(ECCENTRICITY) 

35

6. UGAO PERIGEJA 

(ARGUMENT OF PERIGEE) 

7. ANOMALIJA PERIGEJA 

(MEAN ANOMALY) 

8. BROJ ORBITA 

(MEAN MOTION) 

9. UBRZANJE SATELITA 

(DECAY RATE) 

10. VRIJEME ORBITE OD 

LANSIRANJA DO PERIGEJA 

(EPOCH REVOLUTION) 

11. POLUOS VELIKE OSI 

(SEMI MAJOR AXIS) 

12. SIDERALNO VRIJEME 

(SIDERAL TIME) 

Pojasnimo redom: 

1. Kataloški broj 

Svaki satelit je označen brojem koji 

mu daje NASA. Broj služi za identifikaciju 

satelita. Tako na primjer RS-15 ima 

kataloški broj 99915, Oskar-21 ima broj 

21087, itd. Neki se programi nisu mogli 

pokrenuti bez tog broja, a neki programi 

rade bez njega. 

Poneki BBS-ovi daju svoje brojeve 

koji se razlikuju od NASE. O tome 

moramo voditi računa. Velika količina 

podataka je na BBS-ovima tako da je u 

srpnju 1994. godine s BBS-a (IV4BYK-8) 

“skinuto” 612 dostupnih satelita. Za 

većinu su se mogli dobiti keplerijani i 

kratki tehnički opisi. Od toga broja su 

dvadesetak amaterskih i desetak digitalnih, 

također namijenjeni radioamaterima. 

2. Srednje vrijeme 

To je odgovarajući izraz za svjetsko 

vrijeme, UTC, univerzalno vrijeme i 

srednje vrijeme GMT-a. Kao jedinica za 

mjerenje vremena može se uzeti bilo koji 

događaj koji se ponavlja, na primjer 

rotacija Zemlje, raspadanje atoma, itd. 

Rotacija Zemlje na prvi pogled izgleda 

prihvatljiva, no to kretanje nije jednako 

(drugi Keplerov zakon). 

Razne vrste dana nastaju kada neko 

nebesko tijelo ima dva uzastopna prolaza 

kroz određeni meridijan i njega 

karakterizira vrijeme koje zovemo dan. 

Prema tome koje se nebesko tijelo promatra, 

dan može biti: 

- Zvjezdani dan 

- Sunčev dan 

- Mjesečev dan, itd. 

Svi ti dani međusobno nisu jednaki. 

Međunarodnim sporazumom iz 1925. 

godine uvedeno je srednje vrijeme po 

kojem dan počinje u ponoć. Pravi 

sunčani dan ne može se uzeti kao jedinica 

za mjerenje vremena i kad bi stvorili 

“idealno Sunce”, koje se kreće po ekliptici, 

njegovi dani međusobno ne bi bili 

jednaki zbog nagiba ekliptike prema 

nebeskom ekvatoru (23.5°). Zato je izmišljeno 

srednje Sunce koje se kreće po 

ekvatoru i njegova deklinacija je 0°. 

Zamišljeno srednje Sunce izlazi svaki 

dan na istoku, a zalazi na zapadu. Na taj 

UKV 

način je nastalo srednje vrijeme (srednje 

GMT, građansko, svjetsko vrijeme). 

Srednje vrijeme mjeri se od 00.00 do 

24.00 sata. 

Za prijelaz iz pravog vremena u srednje 

vrijeme i mjesnog pravog vremena 

u mjesno srednje vrijeme (mjesna vremena 

nastaju kada od GMT-a dodamo ili 

oduzmemo λ) služi jednadžba vremena. 

Jednadžba vremena može se definirati 

kao razlika satnih kutova pravog i srednjeg 

Sunca ili kao razlika rektascenzija 

pravog i srednjeg Sunca. 

e = Sp - Ss, 

gdje je: 

Sp = satni kut pravog Sunca 

(prividno Sunce se kreće po 

ekliptici); 

Ss = satni kut srednjeg Sunca 

(zamišljeno Sunce se kreće 

po ekvatoru). 

e = as-ap, 

gdje je: 

as = rektascenzija srednjeg Sunca, 

ap = rektascenzija pravog Sunca, 

ili pomoću vremena: 

e = Tp - Ts, 

gdje je: 

Tp = pravo vrijeme u Greenwichu; 

Ts = srednje vrijeme. 

Podatci se mogu naći u nautičkom 

godišnjaku. 

Tako smo došli do srednjeg vremena 

(epoch time) gdje se srednji sunčev dan 

izražava u danima i dijelovima dana. Na 

primjer: 88273.72659. Prva dva broja 

(88) označavaju godinu, 1988. godina. 

273 označava broj dana u godini, a to je 

29. 9. 1988. godine. 0.72659 su dijelovi 

dana (dan ima 24 sata). Dijelove dana 

treba pomnožiti s 24 pa imamo: 0.72659 

x 24 = 17.43816 sati. Ostatak dijelova 

sata, 0.43916, pomnoži se sa 60 i dobivamo 

26.2896 minuta. Ostatak minuta, 

0.2896, množimo sa 60 i dobivamo 

17.376 sekundi. Konačno, imamo 17 

sati 26 minuta 17.376 sekundi. 

Drugi primjer: 

Epoch time: 04033.85371 

04 = 2004. godina 

33 dan u 2004. godini je 2. veljače 

0.85371 x 24 = 20.48904 sati 

0.48904 x 60 = 29.3424 minuta 

0.3424 x 60 = 20.544 sekundi 

Konačno, srednje vrijeme ili epoch 

time je: 2004. god., 2. 2., 20 sati, 29 min., 

20,544 sekundi. 

Vrijeme se unosi u program kao 

04033.85371 ili 88273.72659. 

3. Inklinacija 

To je kut između ravnine orbite 

satelita i ravnine zemaljskog ekvatora. 

Inklinacija se izražava u stupnjevima i 

njegovim dijelovima. Nikada u minutama 

i sekundama. Na primjer I = 82.546°. 

Na slici 3., 4., 5. i 6. prikazane su 

inklinacije. 

Slika 3. - Ekvatorijalna orbita, I = 0° 

ZE = ekvator 

Slika 4. - I > 0° < 90° 

Slika 5. - I = 90° polarna orbita 

Slika 6. - I = > 0° < 180° 


4. Rektascenzija 

Rektascenzija se označava se malim 

slovom (a), u keplerijanima s (RAAN) ili 

(RA). Da bi jasnije definirali rektascenziju, 

moramo definirati proljetnu točku (γ). 

Sunce na svojoj prividnoj putanji siječe 

nebeski ekvator kada je njegova deklinacija 

0°. 

UKV 

linearni (e) i numerički (ε). Linearni ekscentricitet 

je udaljenost od centra elipse 

do fokusa (žarište). To je najjednostavnije 

objasniti pomoću prvog keplerovog 

zakona koji glasi: “Svojim središtem 

nebeska tijela opisuju oko Sunca eliptične 

putanje u čijem se fokusu nalazi 

Sunce”. 

Pn = P01-N, Ps = P01-S, 

CB = deklinacija, 

= proljetna točka, 

J = =°= = jesenja točka, 

QQ1 = ekliptika, 

KK1 = nebeski ekvator, 

a = rektascenzija, 

360°-a = surektascenzija, 

S = satni kut nebeskoga tijela, 

(B), Pn, B, C, Ps = meridijan satnog 

kuta nebeskoga tijela (B), 

Luk KQ = 23.5° (nagnuće ekliptike 

prema ekvatoru). 

Izražava se u stupnjevima i kao takav se 

unosi u program. Anomalija Perigeja 

nastaje zbog spljoštenosti Zemlje, tako 

da na ekvatoru imamo veću masu. 

Sunce, Mjesec i ostale planete svojim 

masama utiču na njenu rotaciju. 

Zemlja rotacijom nastoji zadržati svoj 

pravac kretanja. Kako je njena os nagnuta 

prema ekliptici za 66.5° onda 

precesira i to se izražava kao kružno 

kretanje osi (znači da i Perigej precesira 

te zato nastaje anomalija Perigeja). 

Kut Perigeja i anomalija prikazani su 

na slici 9. 

Slika 7. 

Sunce za godinu dana dva puta 

siječe nebeski ekvator i to: 

- 21. ožujka, kada je njegova 

deklinacija 0° i 

- 22. prosinca kada je njegova 

deklinacija maksimalno negativna 

(-25.5°). 

21. ožujka sjecište se zove proljetna 

točka i označava se (). Jesenja 

točka označava s (=°=) i ona je 22. 

prosinca. Proljetna točka se još naziva 

Ravnodnevnica ili Ekvinocij i označava 

se u stupnjevima i njegovim dijelovima 

(0° do 360°). Vrlo je važno reći da 

Proljetna točka i njezin satni kut označava 

zvjezdano vrijeme koje se izražava 

od 0 h do 24 h. 

Sada možemo reći da je rektascenzija 

dio luka nebeskog ekvatora od 

Proljetne točke do satnog kruga nekog 

nebeskog tijela u našem slučaju (B). 

Točka C označava sjecište ekvatora i 

satnog meridijana. 

Rektascenzija se broji od 0 ° - 360° i 

to računajući u pravcu koji je suprotan 

kretanju kazaljki na satu. Ona može biti i 

u satima od 0 do 24 h. Odnos 360° - a = 

Surektascenzija (Sideral hour angle). 

Upotrebom surektascenzije mogu se 

dobiti satni kutovi nebeskih tijela. 

S = S + (360° -a), 

gdje je: 

S = satni kut nebeskog tijela, 

S = Satni kut Proljetne točke, 

a = rektascenzija. 

Rektascenzija se unosi u program 

(izražena u stupnjevima). 

5. Ekscentričnost 

Kod elipse, pa tako i kod satelitskih 

putanja postoje dva ekscentriciteta, 


Potrebno vrijeme da planete učine 

cijelu putanju zove se siderična revolucija. 

To preneseno na Zemlju i satelit vidljivo 

je na slici 8. 

A = Apogej (satelit najudaljeniji), 

P = Perigej (satelit najbliži Zemiji), 

AP = velika os orbite, 

A = velika poluos orbite, 

B = mala poluos orbite, 

e = OF = linearni ekscentricitet. 

Slika 8. - Orbita satelita 

Odnos između linearnog ekscentriciteta 

i velike poluosi je brojni numerički 

ekscentricitet (ε); ε = e/a. 

Linearni ekscentricitet može se dobiti 

e = v a2 - b2. Podatci se unose u računalo. 

6. Ugao perigeja 

Ugao Perigeja predstavlja kut na 

orbiti između uzlazne putanje i Perigeja 

u smjeru kretanja satelita do EQX. Taj 

kut se izražava u stupnjevima i njegovim 

dijelovima i kao takav se unosi u program. 

7. Anomalija perigeja 

To je kut u ravni Perigeja na putanji 

satelita u njegovom pravcu kretanja. 

N = Nord, 

A = Apogej, 

M = anomalija Perigeja, 

Q = kut Perigeja, 

WE = Zemaljski ekvator, 

AP = orbita satelita, 

Q = 560° - M. 

Slika 9. - Kut Perigeja i anomalija 

8. Broj orbite 

To je broj koji pokazuje koliko satelit 

ima orbita u jednom danu. Obično je to 

cijeli broj. Dijeljenjem jednog dana s tim 

brojem dobivamo vrijeme orbite. Na 

primjer, za AO -13, MM (mean motion) 

=2.09698 znači u jednom danu ima dvije 

orbite. Kako dan ima 24 h to treba podijeliti 

s brojem orbita. Tako dobijemo vrijeme 

u kojem satelit napravi jednu 

putanju oko Zemlje pa imamo: 

24 : 2.09698 = 11.44503 h. 

Iz vremena orbite vidljivo da je to 

izdužena putanja s visokim apogejom 

(36264.5 km) i malom visinom Perigeja 

(2545.8 km). Takve izdužene eliptične 

putanje nazivaju se “praseća leđa” 

(piggy back). Takvi sateliti imaju radne 

orbite od nekoliko sati. 

S obzirom da je vrijeme orbite 

iskazan u satima, 11.44503 h, potrebno 

ga je radi naše orijentacije pretvoriti u 

minute i sekunda. Tako imamo: 11 h, 

ostatak sata 0.44503 x 60 = 26.7018 

min. Ostatak minuta, 0.7018 x 60, je 

42.108 sekundi. Broj orbita se unosi u 

program, na primjer: 2.09698. 

37

9. Ubrzanje satelita 

To je ubrzanje kada se satelit na svojoj 

putanji približi Zemlji. Ono nastaje 

uslijed Zemljine teže. Izražava se potencijom, 

na primjer: 2E-5 i kao takva se 

unosi u program. Eksponent (E) pomiče 

decimalnu točku u desno ako je pozitivan 

i u lijevo ako je negativan. Znači, 

2E+5 možemo pisati: 2x100000 = 2x10 5 . 

Kada je eksponent negativan 2E - 5 = 

2 x 0.00001 = 2 x 10 -5 = 100000 = 

0.00002. 

Pozitivna potencija povećava brzinu 

satelita, a negativna usporava satelit. 

Važno je podvući da se da se tu radi 

o kutnim brzinama. Objašnjenje ubrzanja 

(decay rate) moguće je objasniti 

pomoću zakona gravitacije: F = G m x 

m1/r 2 gdje je: F= univerzalna gravitaciona 

konstanta, koja iznosi 6.673 x 10 - 

11 Nm 2 / kg 2 . To je sila od dvije mase 

koja svaka ima 1 gram na udaljenosti 1 

centimetar. 

Masa prvog tijela je “m”. Masa drugog 

tijela je “ml”, a “r” udaljenost među tijelima. 

Iz jednadžbe je vidljivo da sa smanjenjem 

kvadrata udaljenosti povećava 

sila, i obratno, s povećanjem kvadrata 

udaljenosti sila se smanjuje. 

U Perigeju je udaljenost najmanja, ali 

je zato brzina satelita najveća. U 

Apogeju je brzina najmanja, a udaljenost 

najveća. Masa Zemlje je 5.967 x 10 24 kg 

i kada znamo masu satelita lako je 

UKV 

izračunati silu privlačenja u Apogeju i 

Perigeju ili bilo kojoj točki putanje. 

Ubrzanje satelita možemo objasniti i 

pomoću drugog keplerovog zakona, 

gdje je brzina planeta veća ukoliko je 

bliže Suncu. Brzine planeta obrnuto su 

proporcionalne udaljenostima od Sunca. 

To se odnosi na Zemlju i satelit. Ovdje je 

dano više prostora ubrzanju satelita iz 

razloga što je to i najteži dio orbite kod 

njezine analize. 

10. Vrijeme revolucije 

Vrijeme revolucije je vrijeme od lansiranja 

do Perigeja i to je nulta orbita, do 

slijedećeg Perigeja je broj 1, odnosno 

prva orbita. Znači da se orbite računaju 

od Perigeja do Perigeja. Kada orbite 

računamo od EQX do EQX tada govorimo 

o nodalnoj orbiti. 

11. Poluos velike osi 

Ovaj podatak se danas sve manje 

koristi i on izražava dužinu orbite u kilometrima. 

Njega koriste stari programi. 

Noviji programi umjesto njega koriste 

vrijeme revolucije (epoch revolution). 

12. Sideralno vrijeme 

To je astronomski izraz kojim se 

izražava vrijeme Greenwichkog meridijana 

i proljetne točke, prvog dana u 

ponoć (2400 sati). Najjednostavnije 

rečeno, proljetna točka ne kulminira u 

isto vrijeme u Greenwichu. Razlog tome 

je precesija ekvinocija i ona iznosi 50.24 

lučke sekunde (50.24''). Sideralno vrijeme 

se dobiva iz nautičkog godišnjaka. 

Stari programi se nisu mogli pokrenuti 

bez sideralnog vremena, dok noviji programi 

ne traže taj podatak. 

Izložena materija je dosta opsežna i 

prilično nepoznata prosječnom radioamateru. 

Prvobitna zamisao je bila objasniti 

keplerijane, matematički ih izraziti i 

povezati, no to bi učinilo članak prevelikim. 

Od toga se odustalo. Dosta prostora 

je ostavljeno našem EQX-u i to ne 

bez razloga, tako da taj pristup polako 

odlazi u povijest. Želim istaknuti da naš 

EQX ništa manje nije bio precizan od 

drugih programa koji su izlazili na 

pritvorena vrata AMSAT-a i NASE. Prije 

svega znali smo održavati EQX, znali 

smo ući u program i ispravljati parametre. 

Profesionalne programe ne znamo 

otvoriti, ne znamo se snaći u velikoj 

količini podataka, pogotovo kada ih ne 

razumijemo, i konačno, ne znamo ih 

ispraviti. Tako se polako pretvaramo u 

“stražare koji čame na bandu”, očekujući 

(i pored moćnih mašina i programa) 

satelit. To je zato jer im ne dajemo 

“svježe” podatke jer ih i nemamo uvijek. 

Keplerijani su za nas novi pristup 

satelitu i njegovim orbitama. Ovo je prvi 

put u povijesti radioamaterizma da 

radioamateri polako gube bitku. 


UKV 

Piše: Branimir Antolić, 9A9B 

EME veze iz Hrvatske 

Ukratko o 9A9B 

Radioamaterstvom se bavim 

još od daleke 1970. 

Licencu posjedujem od 1972. 

godine (YU2RMK, YU2MK, 

9A2MK i konačno 9A9B). Od 

samog početka bavljenja navedenim 

zanimala me elektronika, 

gradnja raznih elektronskih uređaja, 

odnosno antena te održavanje 

radio veza svim mogućim 

tehnikama (upotrebom satelita, 

meteoritskom refleksijom, sporadicima 

i sl.), a kasnije naročito 

primjenom računala (amaterska 

telegrafija, amaterska televizija, 

paket radio, …). U tom smislu, 

jedini do sada iz Republike 

Hrvatske (i šire) imam potvrdu 

(NASA-inu QSL karticu) za 

održanu paket radio vezu sa 

Space Shuttleom (Discovery). 

Ljubav prema radioamaterstvu 

imala je za rezultat i moje profesionalno 

obrazovanje, preko 

srednje elektrotehničke škole pa 

do fakulteta elektrotehnike 

(oboje u Zagrebu), gdje sam diplomirao i kasnije magistrirao 

na smjeru elektronike, odnosno usmjerenju radiokomunikacija. 

Nakon što sam se okušao u gotovo svim radioamaterskim 

tehnikama rada, kao vrhunac svega uslijedio je i interes za 

najzahtjevniji vid komunikacije između radioamatera - za veze 

refleksijom od Mjeseca (EME). Tako je EME danas moj glavni 

i jedini radioamaterski interes. 

EME je, dakle, vrhunac radioamaterske tehnologije, kako 

zbog kompleksnosti tehničkog znanja samog operatora, tako i 

zbog najsofisticiranije radiokomunikacijske opreme. Kako bi 

dočarao duljinu svoga navedenoga EME puta, navest ću 

podatak da sam (pored ostalog) svoj 20 metarski toranj (bez 

pripadajuće elektro/elektroničke opreme) izrađivao više od 3 

godine. Također sam dodatne 3 godine potrošio i za gradnju 

svoga 1 kW linearnog pojačala (2 x 4CX250B). 

Zadnjih 10-ak godina jedini iz Republike Hrvatske aktivno 

sudjelujem u svim svjetskim EME natjecanjima, pa sam tako i 

prvi iz Hrvatske poslao 9A prefiks na Mjesec (kada sam kao 

prvi/jedini sudionik iz Hrvatske radio u svim mogućim EME 

natjecanjima). 

Astronomske činjenice 

- Mjesec je od Zemlje prosječno udaljen oko 384.400 km. 

- Promjer Mjeseca je 3.476 km. 

- Širina Mjeseca na nebu iznosi 0.52 stupnja (od punih 180). 

- Rotacija Mjeseca oko Zemlje traje 27 dana 7 sati i 43 

minute. 

- Ciklus faza Mjeseca traje 29 dana 12 sati i 44 minute. 

Propagacijske činjenice 

- S mojim antenskim sustavom (22 dBi i kutom od 16°/3dB) 

samo 0.1% od ukupne izračene energije pogodi Mjesec 

(99.9% prođe pored Mjeseca i ode u dalje svemir). 

- Mjesec reflektira oko 7% signala. 

- Prosječno gušenje trase Zemlja-Mjesec-Zemlja iznosi 

252.5 dB (pretpostavivši koeficijent refleksije Mjeseca od 

7% i računato za 144 MHz (2m)). 


- Tokom mjeseca gušenje trase 

varira ±1 dB (zbog promjene 

udaljenosti Mjeseca). 

- Ukoliko je prijamni antenski 

sustav linearno polariziran (kao 

moj - horizontalno), zbog zakretanja 

polarizacije u gornjim 

slojevima atmosfere (ionosfere; 

Faraday feding), može biti očekivano 

dodatno gušenje između 

20 do 30 dB. 

- Ispod otprilike 1000 MHz, svemirski 

šum je dominantan faktor 

i ovisan je o dijelu neba (galaksijama) 

koji se promatra. Za 

band 144 MHz iznosi 150 

do 7000°K. Za uspješan EME 

kontakt na 144 MHz temperatura 

šuma neba u smjeru Mjeseca 

ne smije biti veća od 500°K. 

- Od Zemlje do Mjeseca i natrag 

do Zemlje, elektromagnetskom 

valu treba oko 2.52 sekunde 

(za prosječnu udaljenost). 

Kad se sve dosad navedeno 

uzme u obzir, onda se to sve 

Antenski toranj 9A9B može svesti u realne okvire na slijedeći 

način: od 100 KW izračene 

snage iz antene, do Mjeseca stigne 100 W, a od Mjeseca 

prema Zemlji (na put od oko 380.000 km) krene svega 7 W. 

Pitanje 

Nakon svega - da li stvarno vjerujete da je EME radio kontakt 

moguć? 

9A9B ECHO 9/9, 13.3 dB, 9.5.2003. god.: 

Gornja slika potvrđuje da je EME rad moguć. Donji dio slike, 

po principu “vodopada” prikazuje audio spektar u iznad 

navedenom frekvencijskom području. Sa strane se vide dva 

“markera” koji označavaju vremenski protok u trajanju od 10 

sekundi. Signal bliže dnu slike je prije nastao od onoga iznad 

njega. Tamni dijelovi donje slike ukazuju da za to vrijeme nije 

bilo šuma na izlazu iz prijamnika, što dakle znači da je EME 

sustav bio u stanju predaje/emitiranja. Rezultat je kontrolni 

CW signal (u slušalicama/zvučniku), dakle bez šuma i isti je 

vidljiv u horizontalnom centru slike. Navedeni signal se zapravo 

sastoji od 3 točkice, ali je zbog niske rezolucije (da cijeli 

39

UKV 

događaj stane na jednu sliku) isti vidljiv kao jedna crta. Ako 

promatrate najniži srednji signal, kad isti prestaje, isključuje se 

linearno pojačalo i uključuje prijamnik, što ima za posljedicu 

pojavu šuma na NF izlazu. Ubrzo nakon toga, a za oko 2.52 

sekunde od kraja predajnog signala, pojavljuje se i prijamni 

CW signal, što je zapravo reflektirani CW signal s Mjeseca 

(onaj s dna slike). Prijamni signal je pomaknut u lijevo (od 

centralne frekvencije od 800 Hz) za oko 150 Hz, što pokazuje 

da je snimak ovog ECHO signala napravljen dok je Mjesec bio 

negdje na pola puta između zenita (Dopplerov pomak iznosi 

0 Hz) i zalaska Mjeseca (Dopplerov pomak iznosi oko 350 Hz 

/ 144 MHz). Ako sada promatrate signale prema vrhu slike vidi 

se drugi predajni CW signal (3 točkice), pa onda pomaknuti 

prijamni signal (3 točkice), pa opet predajni signal i na kraju 

prijamni. Slika nosi naslov ECHO 9/9, što označuje moj vlastiti 

način ispitivanja trenutnih propagacija (prema samom sebi) 

s emitirana 3 paketa po 3 točkice, što pak znači 9 poslanih 

točkica i “?” primljenih (9/?), a u ovom slučaju 9/9 znači da je 

svih 9 poslanih točkica i primljeno (po mojim kriterijima, dobar 

ECHO je već od 9/nekoliko). Uz to, CW prijamni NF signal je 

bio 13.3 dB iznad šuma, što je odlično (uz opremu koju imam, 

sposoban sam već dekodirati signal koji je 7 do 8 dB iznad 

šuma). 

Što je EME? 

- Specifičan način komunikacije, gdje se Mjesec koristi kao 

reflektor. 

- EME je jedan od najizazovnijih načina komunikacije među 

radioamaterima. 

- Od desetaka MHz do desetaka GHz (najpopularnije 144 

MHz). 

Oprema potrebna za EME 

- Antena: minimalno 4 x yagi s 20 dBi; 

- Predpojačalo: što većeg pojačanja 

sa što manjim šumnim brojem; 

- Izlazna snaga: minimalno 1000 W. 

Tipična tropo stanica može imati EME 

kontakt s Big Gun EME stanicama 

(W5UN, SM5FRH, VE7BQH, KB8RQ, 

...). 

Polarizacija antenskog sustava 

- Tipična je horizontalna. 

- Zbog Faradayeve rotacije, prednost 

ima promjenjiva, horizontalna/vertikalna 

(90°) ili Polarity Diverse 

Switching (45°). 

Ukoliko dolazni signal u odnosu na 

RX antenu ima zakret u polarizaciji od 

45°, to može uzrokovati gušenje dolaznog 

signala za oko 3 dB, odnosno za 

zaokret za 90° gušenje veće od 20 dB. 

Faradayeva rotacija 

- Gušenje dolaznog signala zbog 

zakreta polarizacije: 

Loss (dB) = 20 log (cosα) 

- Spatial Polarization Offset antene u odnosu na Zemljinu 

polarnu os: 

P = ATN 

(sin L * cos E - cos L * cos A * sin E) 

(cos L * sin A) 

gdje su: L - latituda stanice; 

A - azimut antene; 

E - elevacija antene; 

P - kut polarizacije. 

Spatial Polarization Offset (čitaj “razlika”) između bilo koje 

dvije stanice je P1 - P2 (ali unutar -90 do +90 stupnjeva). 

- Faradayeva rotacija je proporcionalna: 

1 / f 2 

- Tipična dnevna vrijednost na 144 MHz je 180° u zenitu i 4 

puta veća na 10 stupnjeva elevacije. 

Kombinacija Spatial Polarization Offseta i 

Faradayeve rotacije 

Spatial Polarization Offset je vezan uz činjenicu prostornog 

smještaja dviju antena i apsolutno se mjeri u odnosu na 

Zemljinu polarnu os. Ispred sebe zamislite loptu koja predstavlja 

Zemlju. U smjeru gledanja ispred lopte zamislite zid koji 

predstavlja Mjesec. Zamislite sada, npr. s lijeve strane lopte 

jednu antenu (na ekvatoru) koja je horizontalno polarizirana 

(apsolutni Spatial Offset je 0°), što znači da su joj elementi 

paralelni s površinom lopte/Zemlje. Zamislite sada drugu antenu 

na vrhu lopte (na sjevernom polu), također horizontalno 

polariziranu (apsolutni Spatial Offset je +90°). Ukoliko obje 

antene emitiraju prema zidu/Mjesecu, elektromagnetski valovi 

koji stižu do Mjeseca su međusobno zakrenuti za 90° (ortogonalni). 

Budući da zid (Mjesec) ne zakreće polarizaciju linearno 

polariziranog signala, znači da će elektromagnetski valovi biti 

reflektirani prema lopti/Zemlji s istom polarizacijom kakvom su 

došli i do zida/Mjeseca. To sada znači da će antena s ekvatora 

primiti svoj signal iste polarizacije kakve je i emitirala, a 

isto vrijedi i za antenu na sjevernom polu, koja će primiti svoj 

vlastiti signal iste polarizacije kakav je i emitirala. Dakle, ukoliko 

isključimo druge faktore, obje EME stanice (antene) bi 

mogle čuti svoj vlastiti echo. Ali što se događa ukoliko stanica 

s ekvatora želi primiti signal stanice s pola? Prijam neće biti 

moguć, budući da je dolazni signal sa stanice s pola zakrenut 

za 90° (ortogonalan) u odnosu na polarizaciju 

antene na ekvatoru. Isto vrijedi i za 

stanicu na sjevernom polu, ukoliko želi 

primiti signal s antene s ekvatora. Budući 

da su u tim slučajevima signali ortogonalni, 

teoretsko gušenje u yagi anteni je 

beskonačno, no zbog nesavršenosti yagi 

antena, gušenje u tim slučajevima u 

praksi iznosi 20 do 30 dB. 

Faradayeva rotacija vezana je uz 

činjenicu da se u gornjim slojevima 

Zemljine atmosfere (ionosfere) nalaze 

slobodni elektroni vezani u spiralne 

strukture (kao spirala na vadičepu). Osi 

spirala su orijentirane prema središtu 

Zemlje. Ukoliko elektromagnetski val 

napušta Zemlju u smjeru svemira, za vrijeme 

prolaska uz navedene spiralne 

strukture iste će utjecati na elektromagnetski 

val na način da, više ili manje, 

zakreću njegovu polarizaciju. Što se 

zapravo događa? Zamislite npr. stanicu 

na ekvatoru (iz gornjeg primjera). Neka je 

npr. u određenom trenutku Faradeyeva 

QSL karta 

rotacija + 45° u smjeru kazaljke na satu. 

To znači da će signal do Mjeseca stići, ne 

više okomit (s naše točke gledišta - iza 

lopte/ Zemlje), nego zakrenut u smjeru kazaljke na satu za + 

45°. Budući da sam već rekao da Mjesec ne zakreće linearno 

polarizirani elektromagnetski val znači da prema Zemlji putuje 

elektromagnetski val iste polarizacije kakve je došao i do 

Mjeseca. Što se sada događa prilikom ponovnog ulaska navedenog 

vala u Zemljinu atmosferu/ionosferu? Ukoliko brzopleto 

razmišljate, imajući na umu promjenu smjera polarizacije 

reflektiranog kružno polariziranog vala nakon refleksije od 

neke ravne površine, npr. Mjeseca (dolazna lijeva polarizacija 

se mijenja u reflektiranu desnu i obrnuto), možete zaključiti da 

će Faraday ponovno zakrenuti dolazni elektromagnetski val u 

smjeru kazaljke na satu i na taj način eliminirati utjecaj 


UKV 

prvotnog zakreta prilikom napuštanja Zemljine atmosfere - 

pogrešno! Faraday se ovdje pobrinuo zakomplicirati stvar na 

način da će doći do dodatnog zakreta faze dolaznog signala, 

ali sada obrnuto od kazaljke na satu. To znači da će ukupni 

zakret polarizacije elektromagnetskog vala stanice s ekvatora 

biti +90°. To pak znači da (eliminirajući ostale faktore). stanica 

s ekvatora u tom slučaju neće moći čuti svoj vlastit echo. 

- Zamislimo sada što se događa s propagacijom u smjeru 

stanica na ekvatoru - Mjesec - stanica na sjevernom polu. 

Prateći gornju analizu možete vidjeti da će dolazni signal 

stanice s ekvatora kod stanice na sjevernom polu biti u 

polarizacijskoj ravnini antene na sjevernom polu, što pak 

znači da (eliminirajući ostale faktore) stanica sa sjevernog 

pola može čuti stanicu s ekvatora. Na taj način je objašnjena 

pojava da bez obzira što EME stanica ne čuje vlastiti 

echo, njezin signal mogu čuti neke druge EME stanice. 

Ako idemo i korak dalje s analizom, iz gore navedenog je 

moguće zaključiti da ukoliko stanica sa sjevernog pola 

emitira prema Mjesecu, a Faradayev zakret i dalje iznosi 

+90° (2 puta po +45°), na antenu stanice s ekvatora isti 

dolazi pomaknut za +180° (Spatial + Faraday), što je 

zapravo 0° pa ispada da se zapravo Faraday pobrinuo 

(“učinio dobro djelo”) da ove dvije promatrane EME stanice 

mogu međusobno uspostaviti kontakt. Ali ...! 

- Konačno, zadnji primjer. Zamislite dvije EME stanice (ako 

niste do sada, sada je vrijeme da uzmete olovku i papir i 

skicirate niže navedeno), stanica “A” neka ima apsolutni 

Spatial Offset od 0° (ekvator), stanica “B2 neka ima apsolutni 

Spatial Offset od +45° (naša geografska širina). Neka 

za obje stanice vrijede npr. isti Faradayevi uvjeti, odnosno 

da je zakret polarizacije izazvan Faradayevim efektom 

+45° (22.5° od Zemlje + 22.5° prilikom povratka vala na 

Zemlju). Zamislimo da stanica “A” kreće s emitiranjem. Do 

stanice “B” val stanice “A” će zbog Faradaya doći zakrenut 

za +45°, ali budući je apsolutni Spatial Offset stanice “B” 

također +45°, ispada da je ponovno Faraday “učinio dobro 

djelo” i omogućio da stanica “B” čuje stanicu “A” bez 

gubitaka zbog efekata zakreta polarizacije! Ali: sada stanica 

“B” emitira prema stanici “A” i što se događa? 

Elektromagnetski val stanice “B” dolazi do stanice “A” 

zakrenut za +45° zbog Faradaya (budući je pretpostavljeno 

da je za vrijeme ove EME veze utjecaj Faradaya i na 

stanicu “A” i na stanicu “B” isti). Međutim, na Faradayev 

zakret treba još dodati i apsolutni Spatial offset stanice “B” 

u iznosu od +45°, što sada daje ukupan zakret polarizacije 

vala od stanice “B” za +90°. To znači da stanica “A” neće 

biti u mogućnosti primiti emitirani signal sa stanice “B”! 

Dakle stanica “B” prima “A” bez gubitaka efekta polarizacije, 

a stanica “A” nije u mogućnosti primiti stanicu “B” zbog 

gubitaka polarizacije u iznosu od 20 do 30 dB (što je ranije 

objašnjeno), a što ne može podnijeti niti najveća Big Gun 

EME stanica. U ovom primjeru govorimo o jednosmjernoj 

propagaciji (One Way Propagation). 

Dakle, gore (jednostavne) navedene analize pokazuju da su 

zbog efekata polarizacije mogući svi mogući slučajevi, od EME 

veza bez dodatnih gubitaka pa do veza koje nije moguće realizirati. 

Budući je Spatial Offset određen i nepromjenjiv za bilo 

koje dvije stanice, a Faraday totalno nepredvidljiv, ukupni efekti 

su takvi da kvalitetu EME veze praktički nije moguće predvidjeti. 

(zaboravite programe s predikcijama, ne jednom mi je 

neki od programa izračunao da je Budget Level ispod praga, a 

ja sam uredno odradio vezu ili čuo vlastiti echo, ali i obrnuto 

kada je program izračunao da imam rezerve u zalihosti signala, 

a vezu nije bilo moguće odraditi ili npr. čuti vlastiti echo). 

Upotreba PC-a 

- PC je neophodan za izračun orbite Mjeseca, bilo u realnom 

vremenu, bilo za izradu ispisa. 

- Danas se sve više koristi i za digitalnu obradu analognog 

signala (DSP filtar). 


- Sve više EME stanica za vrijeme rada koristi Internet 

(reflektor WWW stranice). 

Primjer DOS programa “EME” za praćenje Mjeseca 

Primjer Windows programa “Skymoon” za praćenje Mjeseca 

Primjer programa “Spectran” za DSP obradu NF signala 

Signal u horizontalnoj sredini slike (ispod 800 Hz) je tropo 

signal EME stanice I3DLI. Lijevi signal, pomaknut za oko 180 

Hz od sredine, je EME signal I3DLI. Po Dopplerovom pomaku 

može se zaključiti da je ova snimka nastala kada je Mjesec bio 

negdje na pola puta između zenita i zalaska. Budući su i moja 

i I3DLI antena bile otprilike u smjeru Alpa, od tuda i snažan 

tropo signal. Na slici se vidi i kašnjenje dolaznog signala s 

Mjeseca (oko 2.5 sekundi). 

41

UKV 

9A9B Home page 

Puno opširnije o EME propagacijama, opisu (slikama) moje 

opreme, rezultatima i sl. možete naći na mojoj WEB stranici: 

www.geocities.com/branimir_9a9b/. 

Da o svojoj WEB stranici ne govorim sam, prilažem utisak iz 

moje knjige gostiju, jednog austrijskog radioamatera: 

EME Activity Logger 

Moji EME rezultati 

U gotovo 10 godina aktivnog random EME rada na 

Mjesecu, ostvario sam: 

- preko 500 EME veza, 

- održao vezu sa 125 različitih EME stanica, 

- odradio 27 DXCC zemalja, 

- odradio 17 saveznih SAD država, 

- odradio 18 velikih polja i 

- odradio 87 malih polja QRA lokatora. 

U dva navrata, najrelevantniji američki radioamaterski 

časopis “QST” objavio je reportažu o 9A9B (uključujući 

fotografije). 

PODACI ZA KONTAKT: 

Branimir Antolić, 9A9B 

Phone1: + 385 1 3862169 

Mobile: + 385 91 365 3596 

e-mail: branimir.antolic@etk.ericsson.se 

WEB: www.geocities.com/branimir_9a9b/ 

Rezultati UKV natjecanja 

Proljetni HRS kup 2004. - ISPRAVAK REZULTATA 

A1 - 144 MHz, jedan operator, sve vrste rada 

Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m) 

1. 9A5KK JN86GF 88923 274 DF0TEC/P 796 300 4 X 15 EL. YAGI 270 

2. 9A2KK JN85OV 65890 194 IK1AZV/1 784 300 4 X 17 EL. F9FT 260 

3. 9A4VM JN85FS 60932 184 DF0CI 768 90 8 X 13 EL DL7KM 124 

4. 9A4QV JN75BB 15206 53 DK0TR 698 50 6 EL. DK7ZB 265 

5. 9A6JWF JN75SL 11682 47 OL4A 585 35 9 EL. YAGI 

6. 9A6NKN JN85NK 9260 67 DK0TR 804 25 11 EL. DL6WU 

7. 9A3PX JN75XS 9031 45 OK1KKT 554 180 2 X 11 EL. YAGI 150 

8. 9A5AAS JN75VV 8403 55 DJ7LH/P 505 20 12 EL. YAGI 

9. 9A6KKD JN85NK 6600 58 IK5ZWU 419 10 11 EL. YAGI 

10. 9A3ST JN75BB 4505 21 DG3FK 555 

11. 9A3BT JN95DG 4053 28 OK2BDS 476 20 9 EL YAGI 218 

A2 - 144 MHz, više operatora, sve vrste rada 

Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m) 

1. 9A7S JN85EG 98400 274 DK0BN 828 800 8 X 13 EL. YAGI 406 

2. 9A1C JN75RM 27554 95 OK1MKQ 576 1000 3 X 17 EL. F9FT 318 

3. 9A4U JN85NK 5655 35 DK0TR 804 50 11 EL. F9FT 

A3 - 144 MHz, YL, sve vrste rada 

Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX lokator QRB P/W Antenski sustav Asl (m) 

1. 9A4DI JN75XS 5656 71 9A1RKG JN94KV 248 15 RINGO RANGER 105 

2. 9A3ND JN95FQ 3171 38 9A7IEX JN75UT 214 50 11 EL. DL6WU 94 

3. 9A7GVA JN85NK 1265 19 9A7IEX JN75UT 118 25 9 EL. DL6WU 

Pogreškom su iz rezultata izostavljeni logovi postaja 9A4U, 9A6NKN, 9A7GVA i 9A4DI. Isprika natjecateljima. 

HRS-UKV menadžer 

Željko Dražić-Karalić, 9A4FW 


ARG 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u 

ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004. 

REZULTATI 3.5 MHz 

Individualni rezultati 

Kategorija: M15 

Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team 

1. Denis Sobočan 3 1:14:16 MED 

2. Ivan Perčić, 9A6PPI 3 1:15:50 MED 

3. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:16:08 MED 

4. Deni Baniček 3 1:22:15 PU 

5. Tihomir Despetović 3 1:25:54 NT 

6. Stefan Weidlich 2 1:26:43 PU 



1. Vanja Hećimović 4 1:06:12 KMD 

2. Marko Jelavić 4 1:24:57 KMD 

3. Kristijan Brenko 4 1:29:22 PU 

4. Kristijan Valečić 4 1:35:02 NT 



1. Branimir Vinko 4 1:09:08 MED 

2. Željko Belaj 4 1:20:06 NT 



1. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:15:34 KMD 

2. Branko Vidović 3 1:31:35 NT 

3. Josip Rihtarec, 9A4RJ 3 1:43:38 MED 

4. Michael Weidlich, 9A2VF 3 2:12:33 PU 



1. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:02:50 KMD 

2. Robert Orehoci 5 1:03:35 DX 

3. Mario Lukavečki 5 1:14:19 NT 

4. Miloš Ilić 5 1:29:10 PU 

5. Željko Ilić 5 1:34:09 PU 

6. Alen Šajina 5 1:46:34 PU 

7. Damir Dokladal 5 2:06:30 NT 



1. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:02:02 MED 

2. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:08:32 NTS 

3. Dražen Janžek, 9A3KY 4 1:14:15 MED 

4. Milan Škrobot, 9A2KX 4 1:16:44 DX 

5. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:20:02 DX 

6. Vlado Šćur 4 1:30:06 PU 

7. Marijan Ružić, 9A4DE 4 1:33:08 MED 

8. Branko Kosar 2 1:43:01 NT 

Kategorija: W15 


1. Karolina Gašparović 2 2:13:18 NT 

Kategorija:W19 


1. Tijana Živko 4 1:40:10 PU 

2. Valentina Stankić 3 1:35:24 NT 

3. Kristina Giacometti 3 1:45:45 NT 



1. Željka Krupka 4 1:30:33 NT 

2. Patrizia Blasutti 4 1:33:13 PU 

3. Anamarija Kosar 4 1:35:00 PU 

4. Mirela Kukić 4 2:07:05 PU 

5. Marija Schubert 3 1:28:36 LUD 

Timski rezultati 

Plasman Team Bodovi 

1. RK MEĐIMURJE 75 

1. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 75 

2. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 60 

3. RK ARENA PULA, 9A1ACD 49 

4. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 13 

5. RK NIKOLA TESLA, Sombor 9 

6. RK LUDBREG, 9A1EZA 1 

7. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0 


43

ARG 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u 

ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004. 

REZULTATI 144 MHz 

Individualni rezultati 



1. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:15:35 MED 

2. Denis Sobočan 3 1:15:56 MED 

3. Deni Baniček 3 1:20:58 PU 

4. Stefan Weidlich 3 1:21:05 PU 

5. Ivan Perčić, 9A6PPI 2 1:56:09 MED 

6. Tihomir Despetović 2 2:18:11 NT 



1. Kristijan Valečić 4 2:07:52 NT 

2. Vanja Hećimović 4 2:12:39 KMD 

3. Kristijan Brenko 3 2:03:52 PU 



1. Željko Belaj 4 1:23:57 NT 

2. Branimir Vinko 4 1:34:14 MED 

3. Zvonimir Makovec, 9A4ZM 4 2:05:41 MED 



1. Branko Vidović 3 1:35:00 NT 

2. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:44:21 KMD 

3. Michael Weidlich, 9A2VF 1 1:56:52 PU 



1. Robert Orehoci 5 1:29:06 DX 

2. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:37:15 KMD 

3. Damir Dokladal 5 2:03:54 NT 

4. Miloš Ilić 5 2:08:10 PU 

5. Branko Orehoci 4 2:11:42 DX 

6. Mario Lukavečki 2 1:15:35 NT 



1. Karolina Gašparović 2 1:57:21 NT 



1. Tijana Živko 2 1:35:35 PU 



1. Vlado Šćur 4 1:08:49 PU 

2. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:16:07 MED 

3. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:30:14 NTS 

4. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:32:08 DX 

5. Igor Brenko 4 1:39:15 PU 



1. Patrizia Blasutti 4 1:36:16 PU 

2. Marija Schubert 4 1:45:13 LUD 

3. Željka Krupka 4 1:56:32 NT 

4. Anamarija Kosar 3 1:30:42 PU 

Timski rezultati 

Plasman Team Bodovi 

1. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 78 

2. RK ARENA PULA, 9A1ACD 76 

3. RK MEĐIMURJE 50 

4. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 27 

5. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 21 

6. RK LUDBREG, 9A1EZA 9 

7. RK NIKOLA TESLA, Sombor 5 

8. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0 


Vijesti iz ZRHB 

Piše: Vlado IIičić, 9A5VI 

Zajednica radioamatera Herceg-Bosne: 

jučer, danas, sutra 

(Nakana autora ovih redaka je kroz seriju 

članaka upoznati hrvatske radioamatere 

sa stanjem radioamaterskog pokreta u 

BiH, susjednoj državi, u kojoj žive i Hrvati. 

Nakana je, nadalje, otkloniti neke svjesno 

ili nesvjesno plasirane laži i zablude koje 

se pripisuju radioamaterima okupljenim u 

Zajednici radioamatera Herceg-Bosne, 

jednoj od tri valjano registrirane udruga u 

BiH.) 

Uvod 

Kada se spomene Zajednica radioamatera 

Herceg-Bosne, prosječnom članu 

HRS-a kao da ste spomenuli radioamatersku 

organizaciju nekog dalekog otočja ili 

male afričke zemlje koju ne možeš pronaći 

ni na karti. Žalosno, ali činjenica. A sve što 

se tamo događa je tu, u Vašem susjedstvu 

… Ono malo što se zna je da “tamo u toj 

BiH” još mnogo toga ne “štima”, da je pod 

svojevrsnim protektoratom međunarodne 

zajednice, da je (ne)organizirana kao ni 

jedna poznata država, da je mnogi njeni 

građani osporavaju, iz ovih ili onih razloga, 

da su Hrvati u toj zemlji formalno-pravno 

jedan od tri konstitutivna naroda. Njihova 

stvarna konstitutivnost je daleko od 

sadržaja koji konstitutivnost podrazumijeva, 

a to je stvarna jednakost s druga dva 

naroda. Da bismo Vam ipak malo približili 

situaciju u BiH, gledano iz kuta radioamatera, 

radioamatera koji živi u BiH i nosi se 

s problemima “u realnom vremenu”, vratimo 

se malo u ne tako daleku prošlost, 

prošlost koju ne možemo, a i ne smijemo, 

preskočiti i zaboraviti. 

Radioamaterski pokret u BiH prije 

1991. god. 

Radioamaterski pokret u BiH, odnosno 

Savez radioamatera BiH, kao uostalom u 

cijeloj bivšoj Jugoslaviji, bio je duboko ideologiziran 

i pod dominantnim utjecajem 

JNA. Nije bilo ispita a da član komisije nije 

bio netko iz JNA i MUP-a. U takvoj situaciji 

su postojali klubovi sa skromnom 

tehnikom, na koje se gledalo samo kao na 

jeftin izvor vezista za potrebe JNA. 

Privatnih uređaja gotovo da i nije bilo jer ih 

mnogi nisu mogli legalno nabaviti (stariji, 

sjetite se procedure!). 

Kada govorimo o povijesnim vremenima, 

onda je to svojevrsno razmeđe 

epoha rođenje Isusa Krista. Pa onda govorimo 

o onome prije i poslije Krista, o staroj 

i novoj eri. Svojevrsnim razmeđem radioamaterskih 

epoha izabrah 1991., godinu 

koja i za Hrvatsku, a i za BiH, ima posebno 

značenje. To je godina početka rata. 

Premda je rat praktički počeo, pa i za 

radioamatere, 1991. godine, zaustavljanjem 

tenkova koji su se uputili “oslobađati” 

Hrvatsku, na Pologu nadomak Širokog 

Brijega, službena BiH politika spominje 

neki datum iz 1992., neka događanja koja 

su se zbila u Sarajevu. A u listopadu 1991. 

dogodilo se i Ravno kao kolateralna šteta 

u “oslobađanju” Dubrovnika. A rata u BiH 

nije bilo!? 

Zašto spominjem tenkove, Ravno? 

Zato što su se već tada stvarale političke 

odrednice budućih odnosa u BiH, posebno 

odnosa spram Hrvata BiH. Što se lošeg 

događa Hrvatima u BiH, to je njihov problem, 

to nije problem države BiH. 

Dakle, dolazi 1991. godina, rat počinje, 

Savez radioamatera BiH puca po svim 

“šavovima”: ideološkim, nacionalnim, teritorijalnim 

i Savez praktički nestaje. 

Malobrojni radioamateri Hrvati postaju 

vezističko jezgro budućeg HVO-a, a i 

značajna karika u obrani “hrvatskog Juga” 

(o tome drugom prigodom). 

Rat u Bosni i Hercegovini 

Pratiti odvojeno ratna zbivanja u 

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je 

nemoguće, to je kao razdvajanje tekućina 

u zajedničkoj posudi. Rat na jugu Hrvatske 

u eteru je bio kao na dlanu. Dolazi 1992., 

rat u BiH eskalira. Radioamateri daju puni 

doprinos obrani, a skoro svi radioklubovi 

se angažiraju i na humanitarnom planu. 

Baš taj humanitarni rad je nešto na što 

radioamateri, koji su se kasnije organizirali 

u ZRHB, mogu biti izuzetno ponosni. To su 

odradili vrhunski. U tom svom radu imali su 

i jednu pogodnost: iza njih je bio slobodni 

teritorij Republike Hrvatske, hrvatska 

telekomunikacijska podrška, prozor u svijet. 

A posebno radioamateri, članovi HRS-a 

su nam bili prava, iskrena, logistika na koju 

smo se uvijek mogli osloniti. Hvala im. 

Jedno treba iskreno priznati: svi radioamateri 

u BiH su, bez obzira na podjele koje 

su među njima vladale po raznim osnovama, 

uz iznimke kojih uvijek ima, korektno 

odrađivali svoje obveze na humanitarnom 

planu. Te 1992. “prave” radioamaterske 

veze iz BiH su bile prava rijetkost. 

Ponekad smo se ipak javljali koristeći se 

pozivnom oznakom s prefiksom 4N4. 

Strani radioamateri su s nama rado kontaktirali, 

znali su naše probleme i pomagali 

nam koliko su mogli. 

(nastavlja se) 

Piše: Vlado IIičić, 9A5VI 

11. susreti ZRHB u Risovcu 

Susreti Zajednice Radioamatera Herceg 

Bosne, koji se već tradicionalno 

održavaju početkom kolovoza, ove godine 

su održani u nedjelju, 1. kolovoza na terenima 

Sportsko rekreacijskog centra “Mr. 

Mate Boban” na Risovcu, lokalitetu u 

“u hercegovačkim Alpama”, između planina 

Čvrsnice i Vrana. Prvi Susreti su upriličeni 

1994. godine u jeku rata u Bosni i 

Hercegovini. Dosadašnjih deset Susreta 

održano je u Masnoj Luci koja je tako 

postala kultno mjesto radioamatera 

Herceg-Bosne. U Masnoj Luci je održana i 

prva Skupština ZRHB. 

Susreti su prigoda kojom se na prostorima 

jezera Blidinje okupi mnoštvo radioamatera, 

njihovih gostiju i simpatizera, 


mjesto susreta radioamatera od Dubrovnika, 

Neuma, Ploča, Makarske, Splita, 

Zagreba, Siska, Orašja, srednje Bosne, 

Sarajeva i Zapadne Hercegovine. Susreti 

se službeno održavaju jedan dan, nedjeljom, 

ali u stvarnosti se amateri počinju 

okupljati već u petak u popodnevnim satima. 

Ovogodišnji Susreti su, vjerujem, jedni 

od najskromnijih do sada i po sadržaju i 

po posjećenosti. Bilježimo malu izložbu 

uređaja i antena, literature, pozdravna 

obraćanja rukovodstva ZRHB i HRS-a. 

Razlog toga je možda u natjecateljskom 

terminu, zasićenost Susretima i samim 

sadržajem Susreta ili svega pomalo. No, 

Susreti su održani, tradicija se očuvala. 

Susretima je i ove godine bilo nazočno 

i dosta članova HRS: predsjednik i dopredsjednik 

gosp. Miličić i Botica, gosp. Nikola 

Perčin, gosp. Mikulka i Šimundža članovi 

RK Marjan iz Splita, bivši predsjednik 

HRS-a gosp. Gamilec i mnogi drugi. 

Posebno valja istaknuti značaj otvorenog 

razgovora rukovodstva ZRHB s rukovodstvom 

HRS-a o radioamaterskim problemima 

s posebnim osvrtom na teško stanje 

kroz koji prolaze hrvatski radioamateri u 

BiH. Kako pomoći radioamaterima u ZRHB 

da postanu ravnopravni u BiH, kako preovladati 

teško stanje u kojem se nalaze, 

teme su na koje se tražio odgovor. Plod tih 

dogovora je i ovaj članak u Radio HRS-u, 

članak prvijenac. 

45

DX i QSL info 

Piše: Zlatko Matičić, 9A2EU 

DX i QSL informacije 

3D2 - Fiji - Steve, G0UIH, će biti aktivan 

s Fidžija po sljedećem rasporedu: 

- 29. 11. - 5.12. - Nacula is. 

(OC-156) - 3D2FI, 

- 7. - 11. 12. - Beachcomber is. 

(OC-121) - 3D2FI. QSL via G0UIH. 

3Y0 - otok Petra I. - Velika grupa 

operatora predvođena s K0IR radit će iz 

ove rijetke DXCC zemlje od 21. siječnja 

do 4. veljače kao 3Y0X na svim KV 

opsezima CW, SSB, RTTY i PSK31. 

Očekuju da će biti aktivni 24 sata na dan 

s 4-6 uređaja velike snage istovremeno. 

Troškovi ove ekspedicije 

su veliki 

(oko 300.000 

USD), pa organizator 

moli sve 

zainteresirane da 

pomognu s malim 

financijskim prilogom 

u okviru svojih 

mogućnosti. 

Najnovije informacije 

i vijesti oko 

ove ekspedicije mogu se pronaći na njihovoj 

WEB stranici: www.peterone.com. 

QSL via K4YL (samo direktno). 

7Q - Malawi - Ely, IN3VZE, bit će 

ponovo aktivan iz Malavija kao 7Q7CE 

od 9. do 23. rujna. Radit će SSB na svim 

KV opsezima. QSL via IN3VZE. 

OJ0 - Market Reef - Grupa operatora 

predvođena sa SM3WMV bit će aktivna 

s ovog otoka od 23. do 26. rujna kao 

OJ0YC. Radit će na svim KV opsezima i 

na 6 m i 2 m. Sudjelovat će u SAC SSB 

i CQ WWDX RTTY Contestu. QSL via 

OH6GDX. 

TJ - Kamerun - Grupa njemačkih 

operatora predvođenih s poznatim 

“DX-erom” Sigijem, DL7DF, radit će iz 

Kameruna kao TJ3SP i TJ3FR od 6. 

do 20. listopada. Bit će aktivni na KV 

opsezima od 80-10 metara uključujući 

WARC opsege. Istovremeno će raditi s 4 

postaje velike snage i yagi i vertikalnim 

antenama. 

V6 - Micronesia - W5BOS će raditi 

iz Pulapa (IOTA OC-155) kao V6O od 

18. do 23. listopada. QSL via N6AWD. 

VK - IOTA aktivnost - Johan, 

PA3EXX/VK4WWI, bit će aktivan s 

nekoliko vrlo traženih IOTA u Australiji 

po slijedećem rasporedu: 

- 30./31. 10. - Elcho is. 

(OC-185) - VK4WWI/8, 

- 1./2. 11. - North is. 

(OC-198) - VK4WWI/8, 

- 3./4. 11. - Sweers is. 

(OC-227) - VK4WWI, 

- 8./12. 11. - Marion is. 

(OC-NEW), 

QSL via PA3EXX. 

VK9L - otok Lord Howe - Grupa 

operatora predvođen s VK4FW radit će 

s ovog otoka od 25. rujna do 16. listopada 

na svim KV opsezima i 6 metarskom 

opsegu. Pozivnu oznaku će najaviti 

neposredno pred ekspediciju kao i QSL 

info. 

YV0 - otok Aves - Svoje veze u logu 

ekspedicije YV0D možete pogledati 

na WEB stranici: 

http://www.radioclubvenezolano.org 

QSL via: 

CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER 

4S7PAG F5PAC CO6XN N3ZOM RI0BDI RA3XR V8FDX JM1LJS 

7P8DA K4YL CS7T CT1ILT RI1NU RN1NU VQ9WM WB4NCW 

7P8NK K4YL EJ4F 

EI4GK S79OA RN3OA YE1P YB1TC 

8Q7GA DL3GA EL2DX K8SJP T98LBC DL7AFS YI9KT SP8HKT 

8Q7JF DL7JAN FO5RN F5NQL TA4ZT DK1AR YJ0XX W6YOO 

9N1HA N5VL HE5IBC HB9MM TF8/LX9EG/P LX1NO YV0D KB6NAN 

BI5D 

BA4RD HS0ZCW K4VUD TM4Z F4DXZ Z38Z 

DL7AFS 

C50I 

EA3BT IY6GM I6GFX UE0YAB/P RA0WA ZB2X OH2KI 

C56BT EA3BT MD4K G3NKC UE6WTI/p UA6MF ZC4CW G3AB 

C56WL EA3BT NB6A/KH2 JE1RXJ UU7J/p W1TE ZX35O PT2OP 

CN8YR K4KU OD5RMK I1HJT UW0G US0ZZ ZX5PGA PY5PDC 

Mali HAM oglasi 

U ovoj rubrici možete objaviti svoj 

oglas i to posve besplatno. Jedini 

uvjet je da je sadržaj oglasa HAM 

naravi. Oglase šaljite e-mailom 

na 9a0hrs@hamradio.hr ili se 

osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i 

dogovorite način dostave. 

Dvije uparene 7-elementne “yagice”, 

2C39BA, Radio HRS od broja 14 do 100 

i pasivne elektronske elemente za 

amaterske gradnje, povoljno prodajem. 

Informacije na broj telefona: 

098/9743719. 

Kupujem FT290R i FT790R (verzija 

1), može s baterijama, u ispravnom 

stanju. Molim ponude na: 

zlatko.kovacevic@zg.htnet.hr 


Zagreb Radio Fest 2004. 

Program rada sajma 

Subota, 18. 9. 2004. 

09.00 - početak rada sajma 

10.00 - svečano otvaranje sajma 

10.30 - ARG za slijepe 

12.00 - stručna predavanja 

12.00 - Pravilnik o amaterskim radijskim komunikacijama; Mladen Zadro 

13.00 - 80 godina radioamaterizma u Hrvatskoj; Zvonimir Jakobović, 9A2RQ 

16.00 - Amaterski opseg 70 MHz; Željko Ulip, 9A2EY 

13.00 - ARO - natjecanje u radioamaterskoj orijentaciji 

15.00 - promocija aktivnosti saveza Zagrebačke zajednice tehničke kulture 

17.00 - proglašenje pobjednika natjecanja ARO, podjela nagrada 

18.00 - podjela nagrada Hrvatskoga radioamaterskog saveza 

19.00 - radioamaterska zabava ("hamfest") 

Subota - cjelodnevne aktivnosti 

- QSL biro 

- Promocija 80. godišnjice Radiokluba Zagreb 

- Promocija 10. godišnjice Zagrebačkoga radioamaterskog saveza 

- Promocija diplome "Hrvatski nacionalni parkovi" 

Nedjelja, 19. 9. 2004. 

09.00 - početak rada sajma 

13.00 - završetak rada sajma

Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?