Despotovac -- Turska kompanija Teknotes trebalo da bi u ... - EPS
Despotovac -- Turska kompanija Teknotes trebalo da bi u ... - EPS
Despotovac -- Turska kompanija Teknotes trebalo da bi u ... - EPS
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Naslov:<br />
Datum: 22.4.2013 12:08<br />
Napomena:<br />
Medij: www.b92.net<br />
Link: http://www.b92.net/<strong>bi</strong>z/vesti/sr<strong>bi</strong>ja.php?yyyy=2013&mm=04&dd=22&nav_id=707278<br />
Autori:<br />
Teme:<br />
Beta<br />
Termoelektrane<br />
Turci grade TE kod Despotovca<br />
<strong>Despotovac</strong> -- <strong>Turska</strong> <strong>kompanija</strong> <strong>Teknotes</strong> <strong>trebalo</strong> <strong>da</strong> <strong>bi</strong> u naredne 2,5 godine na području Despotovca<br />
izgradi termoelektranu snage oko 320 megavata.<br />
Foto: ilustracija (sxc.hu)<br />
Ugovor o zajedničkom dugoročnom poslovno-investicionom partnerstvu potpisali su u Resavici predsednik<br />
opštine <strong>Despotovac</strong> Dejan Nenadović i direktor turske kompanije <strong>Teknotes</strong> Oral Bajtok, objavljeno je na<br />
sajtu opštine <strong>Despotovac</strong>.<br />
Kako se navodi, termoelektrana <strong>bi</strong> <strong>trebalo</strong> <strong>da</strong> bude izgradjena na mestu <strong>bi</strong>všeg rudnika "Resava" u Plažanu<br />
kod Despotovca, a prema rečima Nenadovića, turski investitor će uložiti preko 700 miliona dolara.<br />
"Termoelektrana će proizvoditi dva miliona kilovat časova električne energije godišnje, što će ovoj kompaniji<br />
doneti prihod od 100 miliona evra godišnje. Po ugovoru, od ukupnog priho<strong>da</strong> od proizvodnje struje u ovoj<br />
termoelektrani, tri odsto godišnje do<strong>bi</strong>jaće Opština <strong>Despotovac</strong>", rekao je Nenadović.<br />
U projektu izgradnje termolektrane strateški partner turskoj kompaniji <strong>bi</strong>će Javno preduzeće za podzemnu<br />
eksploataciju uglja "Resavica".<br />
Direktor tog preduzeća Vla<strong>da</strong>n Milošević, koji je prosustvovao potpisivanju ugovora, rekao je <strong>da</strong> će se ugalj<br />
iz novog rudnika, koji će uskoro <strong>bi</strong>ti otvoren, isporučivati ovoj termoelektrani.<br />
"Pored plasmana tog uglja u termoelektranu, imaćemo i bližu saradnju i povezivanje sa Elektroprivredom<br />
Sr<strong>bi</strong>je, što ovaj ugovor i podrazumeva", kazao je Milošević.<br />
On je istakao <strong>da</strong> je to partnerstvo <strong>bi</strong>tno za opštinu jer će omogućiti zapošljavanje oko 600 ljudi.<br />
Direktor turskog <strong>Teknotes</strong>a Oral Bajtok je rekao <strong>da</strong> će sama elektrana uposliti oko 400 radnika, dok će<br />
do<strong>da</strong>tnih 200 <strong>bi</strong>ti zaposleno u rudniku mrkog uglja Rembas.<br />
"Prve dve jedinice koje ćemo izgraditi partnerski sa vašim državnim <strong>kompanija</strong>ma imaće snagu od 260 i 320<br />
megavata koje će proizvoditi minimalno dva miliona kilovat časova godišnje", rekao je Bajtok.<br />
On je do<strong>da</strong>o <strong>da</strong> se radi o saradnji koja će trajati bar 30 godina. Potpisivanju ugovora su prisustvovali i<br />
predstavnici Vlade Sr<strong>bi</strong>je.<br />
JP Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je<br />
1 / 6<br />
kliping centar Sr<strong>bi</strong>je<br />
www.ninamedia.rs
Naslov:<br />
Datum: 20.4.2013 08:48<br />
Napomena:<br />
Medij: www.sinteza.net<br />
Link: http://www.sinteza.net/vesti/sr<strong>bi</strong>ja/top_10_srpskih_firmi_u_2012_godini.html<br />
Autori:<br />
Teme:<br />
Sinteza Invest Group,Beta<br />
Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je (<strong>EPS</strong>)<br />
Top 10 srpskih firmi u 2012. godini<br />
Kad <strong>bi</strong> se u ovom trenutku ponovo pravila lista 50 najvećih firmi u Sr<strong>bi</strong>ji, gotovo je izvesno <strong>da</strong> <strong>bi</strong> Naftna<br />
industrija Sr<strong>bi</strong>je zadržala prvo mesto.<br />
Broj gu<strong>bi</strong>taša se nije mnogo povećao, ali mrtvu trku ko će napraviti veći minus u prošloj godini vodila su<br />
javna preduzeća - Sr<strong>bi</strong>jagas, Železnice i <strong>EPS</strong>.<br />
U odnosu na listu najvećih srpskih <strong>kompanija</strong> u 2011. godini, izvesno je <strong>da</strong> <strong>bi</strong> u 2012. smederevska Železara<br />
potonula na toj listi za najmanje 20 pozicija. Iako su gu<strong>bi</strong>ci te kompanije smanjeni skoro pet puta, zbog<br />
višemesečnog zastoja u proizvodnji, prihodi ove kompanije su pali još više - sa 72 milijarde na 21 milijardu<br />
dinara.<br />
Sam vrh liste <strong>bi</strong> verovatno prošao bez većih promena, budući <strong>da</strong> je NIS uvećao prihode za gotovo 40<br />
milijardi dinara, dok su prihodi Telekoma Sr<strong>bi</strong>je na približno istom nivou kao i 2011.<br />
Za zaključke o poslovanju najvećih domaćih privatnih <strong>kompanija</strong> poput Delte, MK Grupe, Victoria Grupe,<br />
Farmakoma MB, MPC-a treba sačekati objavljivanje konsolidovanih finansijskih izveštaja, u koje ulaze i<br />
brojna zavisna preduzeća ovih holdinga.<br />
Generalno, najveće državne kompanije beleže manju profita<strong>bi</strong>lnost, dok su pojedine čak dramatično<br />
povećale gu<strong>bi</strong>tke.<br />
Telekomov profit je prepolovljen sa 22,27 na 11,25 milijardi, dok Pošta beleži do<strong>bi</strong>t za oko 800 miliona<br />
dinara manju nego u 2011.<br />
Još gore rezultate beleže <strong>EPS</strong>, Sr<strong>bi</strong>jagas, Železnice Sr<strong>bi</strong>je i Putevi Sr<strong>bi</strong>je, jer su ova tri preduzeća u prošloj<br />
godini zajedno iskazali gu<strong>bi</strong>tak od skoro 90 milijardi dinara.<br />
Najveći je gu<strong>bi</strong>tak Sr<strong>bi</strong>jagasa, oko 35 milijardi dinara, dok su Železnice, posle prošlogodišnjeg profita koji je<br />
došao kao rezultat otpisa dugova, u 2012. imaju gu<strong>bi</strong>tak od čak 16,6 milijardi.<br />
Meñu privatnim <strong>kompanija</strong>ma je situacija šarenolika. Tarketu iz Bačke Palanke je do<strong>bi</strong>t porasla dva puta, dok<br />
Hemofarm posle gu<strong>bi</strong>taka sa<strong>da</strong> posluje sa profitom.<br />
JP Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je<br />
2 / 6<br />
kliping centar Sr<strong>bi</strong>je<br />
www.ninamedia.rs
Naslov:<br />
Datum: 22.4.2013 16:20<br />
Napomena:<br />
Medij: Tanjug<br />
Link:<br />
Autori: Tanjug<br />
Teme: Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je (<strong>EPS</strong>)<br />
Ponovo pokrenuta proizvodnja u Železari Smederevo<br />
Ponovo pokrenuta proizvodnja u Železari Smederevo<br />
BEOGRAD, 22. aprila (Tanjug) - U Železari Smederevo <strong>da</strong>nas je pokrenuta visoka peć, čime je obnovljena<br />
proizvodnja u tom preduzeću, a tom činu prisustvovao je ministar finansija i privrede Mlañan Dinkić.<br />
Ministar Dinkić izjavio je posle pokretanja proizvodnje <strong>da</strong> će to značiti vraćanje na posao oko 5.300 ljudi koji<br />
će sa<strong>da</strong> moći <strong>da</strong> sigurno hrane svoje porodice.<br />
"Vla<strong>da</strong> je odlučila <strong>da</strong> pomogne Železari Smederevo <strong>da</strong> u ovom teškom periodu ekonomske krize, ka<strong>da</strong><br />
imamo loše stanje u industriji čelika, pokrene proizvodnju", rekao je Dinkić.<br />
On je istakao <strong>da</strong> to nije samo podrška gradu Smederevu već čitavom metalskom kompleksu Sr<strong>bi</strong>je, jer će<br />
više hilja<strong>da</strong> radnih mesta <strong>bi</strong>ti ponovo otvoreno zato što železara ima puno kooperanata.<br />
Prema rečima Dinkića, kompletna proizvodnja je već pro<strong>da</strong>ta, odnosno polovina je već ugovorena i<br />
potpisana, a do kraja meseca to će <strong>bi</strong>ti učinjeno i za preostale količine.<br />
Ministar je naglasio <strong>da</strong> je država sa<strong>da</strong> preuzela <strong>da</strong> vodi železaru, ali <strong>da</strong> ne smatra <strong>da</strong> je to dugoročno<br />
rešenje, već nešto što je <strong>bi</strong>lo iznuñeno, kao i <strong>da</strong> se <strong>da</strong>lje traga za oz<strong>bi</strong>ljnim strateškim partnerima.<br />
"Trenutno pregovaramo sa jednim od najvećih proizvoñača čelika u Evropi i najpre pokušavamo <strong>da</strong> sa njim<br />
napravimo ugovor o dugoročnoj poslovno-tehničkoj saradnji kako <strong>bi</strong> železara mogla <strong>da</strong> do<strong>bi</strong>ja sirovine<br />
neophodne za rad pod povoljnim uslovima, ali smo zainteresovani <strong>da</strong> to preraste u strateško partnerstvo",<br />
rekao je Dinkić.<br />
On je najavio <strong>da</strong> je u planu i dogovor s Fijatom o potpisivanju predugovora za snabdevanje kragujevačje<br />
fabrike automo<strong>bi</strong>la limom za karoserije.<br />
Ministar je napomenuo <strong>da</strong> su gu<strong>bi</strong>ci u železari planirani na nivou do 20 miliona evra, ali <strong>da</strong> to zavisi <strong>da</strong> li će<br />
Sr<strong>bi</strong>jagas i <strong>EPS</strong> ispoštovati dogovor o snabdevanju železare energentima do kraja ove godine po<br />
prošlogodišnjoj ceni, kao što je to učinila i nemačka <strong>kompanija</strong> Meser.<br />
U železari je visoka peć broj 2 pokrenuta posle devet meseci ra<strong>da</strong> u tzv. tihom hodu.<br />
Železara Smederevo je ponovo u vlasništvu države Sr<strong>bi</strong>je od januara 2012, ka<strong>da</strong> je dota<strong>da</strong>šnji vlasnik<br />
američki Ju-Es stil odlučio <strong>da</strong> je pro<strong>da</strong> za je<strong>da</strong>n dolar zbog gu<strong>bi</strong>taka fabrike usled pa<strong>da</strong> cene čelika na<br />
svetskom tržištu zbog ekonomske krize.<br />
Kao odgovor na smanjene tržišne cene čelika i slabu potražnju, najpre je visoka peć 1 (je<strong>da</strong>n) stavljena na<br />
"tih hod" 2011. godine, a kasnije je ugašena, dok je polovinom prošle godine na "tih hod" stavljena i druga<br />
visoka peć.<br />
Tender za pro<strong>da</strong>ju železare, koji je raspisan 18. aprila prošle godine, nije <strong>bi</strong>o uspešan, pošto nijedna od tri<br />
kompanije koje su podnele prijave za učešće - Junajted plzen sa sedištem u Luksemburgu, Donjeck stil grup<br />
iz Ukrajine i Ural majning end metalurdžikal kompani iz Rusije nije dostavila ponudu.<br />
Novi tender za izbor strateškog partnera je objavljen 8. oktobra 2012. godine, a prvi rok za podnošenje<br />
ponu<strong>da</strong> <strong>bi</strong>o je 26. decembar i jedino se prijavio ruski Uralvagonzavod.<br />
Na zahtev "Uralvagonzavo<strong>da</strong>" tender je produžen do 28. februara, ali ta <strong>kompanija</strong> nije dostavila ponudu.<br />
Zatim je krajem februara predstavljen plan za pokretanje proizvodnje u Železari Smederevo uz pomoć<br />
države i povratak na posao oko 5.000 zaposlenih u železari i zapošljavanje oko 250 novih radnika.<br />
Smederevska Železara pod imenom Sartid pro<strong>da</strong>ta je u martu 2003. američkom Ju-Es stilu za 23 miliona<br />
dolara i do početka 2012. godine <strong>bi</strong>la je veliki izvoznik i obuhvatala do 13 odsto ukupnog izvoza Sr<strong>bi</strong>je.<br />
U prvim godinama ta <strong>kompanija</strong> je kontinuirano ulagala u pogone i postrojenja smederevske železare.<br />
JP Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je<br />
4 / 6<br />
kliping centar Sr<strong>bi</strong>je<br />
www.ninamedia.rs
Naslov:<br />
Datum: 22.4.2013 16:20<br />
Napomena:<br />
Medij: Tanjug<br />
Link:<br />
Autori: Tanjug<br />
Teme: Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je (<strong>EPS</strong>)<br />
Ponovo pokrenuta proizvodnja u Železari Smederevo<br />
Posle 18 godina neaktivnosti, u železari je ponovo 2005. godine puštena u rad visoka peć broj 1 u<br />
Smederevu, a iste godine je Agencija za promociju stranih ulaganja i izvoza - SIEPA proglasila Ju es stil<br />
Sr<strong>bi</strong>ja najvećim izvoznikom naše zemlje.<br />
Od 2006. do 2008. proizvodnja se prvi put približila projektovanom kapacitetu železare od 2,2 miliona tona<br />
čelika godišnje, ali on nije dostignut.<br />
Proizvodi kompanije u najboljim godinama ra<strong>da</strong> imali su tržište u oko 60 zemalja sveta, a najbolja godina u<br />
istoriji kompanije <strong>bi</strong>la je 2007, ka<strong>da</strong> je i nedeljnik "Ekonomist" proglasio izvoznikom godine.<br />
Velike investicije u vrednosti od oko 80 miliona dolara usledile su u oblasti zaštite životne sredine u periodu<br />
2008. do 2010. godine.<br />
Kompanija Železara Smederevo ima pogone u selu Radinac u blizini Smedereva, Šapcu i Kučevu, a u<br />
jugoistočnoj Evropi je poznata po proizvodnji čelika, toplo i hladno valjanih proizvo<strong>da</strong> i belog lima.<br />
Čeličana je osnovana 1913. godine, pod imenom SARTID (Srpsko akcionarsko ru<strong>da</strong>rsko topioničarsko<br />
društvo).<br />
JP Elektroprivre<strong>da</strong> Sr<strong>bi</strong>je<br />
5 / 6<br />
kliping centar Sr<strong>bi</strong>je<br />
www.ninamedia.rs