ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

dova, ovisi o odluci njezina kolektiva kada, koliko i za što će taj višak uložiti.
Ona ga može uložiti u vlastite investicije ili će ga posuditi drugoj radnoj jedinici
šumsko-privredne organizacije uz dogovorene kamate i rok. Te kamate ići
će u korist fondova a ne u korist osobnih dohodaka radnog kolektiva te radne
jedinice.
U odnosu na stimuliranje svake radne jedinice da što prije završi proizvodnju
i ostvari realizaciju (uključena naplata fakturiranih proizvoda, odnosno
usluga) — najprikladnije je da svaka radna jedinica kalkulira na temelju vlastitog
koeficijenta realizacije! No, pri većem centraliziranju
prodajne službe u centrali, tj. komercijalnom sektoru, šumsko-privredne organizacije
— postoji tendencija da se na sve radne jedinice šumsko-privredne organizacije
koje ostvaruju eksternu realizaciju primijeni jedinstveni za cjelinu
šumsko-privredne organizacije prosječni koeficijent realizacije; ta tendendencija
slabi interes pojedine radne jedinice (revirne radne jedinice, pa i šumarijskog
pogona) za što ažurniju realizaciju! U tom slučaju treba posebnim Pravilnikom
razraditi problematiku ekonomski opravdanog prioriteta dostavljanja
odnosne »dispozicije« za otpremu pojedinim teritorijalnim radnim, jedinicama
koje raspolažu odnosnom gotovom robom. Tada će postati moguće funkcioniranje
centralizirane prodajne službe bez nezadovoljstva radnih kolektiva područnih
radnih jedinica koje vrše obračune dohotka na temelju vlastitog koeficijenta
realizacije!
Koristeći navedeni prvi put raspodjele dohotka između šumsko-privredne
organizacije i njezinih radnih jedinica — ostvaruje se faktično slijedeće:
1) Putem sumarnih kalkulacija navedenih u tač. a., odnosno b. —• radna
jedinica koja posluje u težim uvjetima (diferencijalne rente položaja i plodnosti
malene, nikakve, možda i negativne) dobij a odgovarajuće više jedinične planske
cijene koštanja ili (još bolje) cijene proizvodnje. Obratno pak radna jedinica
koja posluje u lakšim uvjetima (diferencijalne rente položaja i plodnosti veće,
velike) dobija. odgovarajuće manje jedinične planske cijene koštanja, odnosno
(još bolje) cijene proizvodnje. To znači da prva navedena radna jedinica ne
trpi a druga ne uživa zbog prirodnog ili zatečenog položaja i plodnosti (zrelosti i si.)
svojih šuma. U tom pogledu putem planske predraspodjele njihov je financijski
start izjednačen. Bez obzira na prirodne i zatečene uvjete, one imaju jednake
šanse za istim nivoom osobnih dohodaka i odgovarajućih fondova. Ostvarenje
tih elemenata, tj. njihova dohotka, ovisit će dakle isključivo o vještini
i zalaganju njihova radnog kolektiva.
2) Putem sumarnih kalkulacija navedenih u tač. a., odnosno b. — radna
jedinica koja posjeduje viM organski sastav tipičnih sredstava (šumske komunikacije,
oprema i si.) dobija odgovarajuće niže jedinične planske cijene koštanja
ili (još bolje) cijene proizvodnje. Obratno pak radna jedinica koja posjeduje
niži organski sastav tipičnih sredstava dobija odgovarajuće više jedinične
planske cijene koštanja ili (još bolje) cijene proizvodnje. To znači da prva
navedena radna jedinica ne uživa a druga ne trpi zbog različitosti njihova organskog
sastava tipičnih sredstava. I u tom pogledu one su planskom pr e d-
raspodjelom svedene na isti financijski start, pa će ostvarenje njihova
dohotka u istoj mjeri ovisiti o vještini i zalaganju njihovih radnih kolektiva^.
3) Putem utvrđivanja ranije navedenog salda koji nastaje promjenama jediničnih
cijena, tarifa i si. te instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema
438