ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

tama, dinamici tih elemenata) proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usJuga)
i jediničnim planskim (standardnim, nprmalnim, normativnim, optimalnim) troškovima
'koji se temelje na optimalnom (normativnom) trošenju i jediničnim
realnim planskim cijenama, tarifama (npr. stavkama ukalkuliranih osobnih
dohodaka) i si. te na važećim instrumentima i mjerama privredno-financijskog
sistema u zemlji. Prema tome, takav njezin sumarni plan predstavlja financijski
odraz konkretnih radnih normi, normativa i si. u konkretnim uvjetima ipo
konstantnom planskom nivou cijena, tarifa i si. — tj. ekonomski optimum u
datim uvjetima. U tom smislu potrebno je što više objektivirati i opće troškove
režije, koji se redovito ne daju kronometrijski normirati po jedinici proizvodnje
(koristeći statisti čko-obračunske prosjeke, analize i si.).
b) Zatim svaka radna jedinica na koncu obračunskog razdoblja sastavlja
sumarnu kalkulaciju cijene koštanja ili još bolje cijene proizvodnje za realizirani
naplaćeni obujam proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usluga) po jediničnim
planskim financijskim normativima cijene koštanja ili još bolje cijene
proizvodnje (po planskim kalkulacijama cijene koštanja, odnosno cijene proizvodnje,
po jedinici proizvoda /navedenim pod. tač. a./) i po planskim instrumentima
i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu
plansko-obračunsku kalkulaciju cijene koštanja, odnosno još bolje cijene
proizvodnje.
c) Zatim pak svaka radna jedinica također na koncu obračunskog razdoblja
sastavlja sumarnu kalkulaciju cijene koštanja za realizirani naplaćeni obujam
proizvodnje (odnosno učinaka ,odncsno usluga) po jediničnim troškovima
koji se temelji na faktičnom (obračunskom) trošenju uz jedinične realne planske
cijene, tarife i si. i na planskim instrumentima i mjerama privredno-financijskog
sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu obračunsku kalkulaciju cijene
koštanja po faktičnom trošenju i planskim jediničnim cijenama, tarifama i si.
U praksi se faktično redovito ne sastavlja sumarna kalkulacija kaikvu smo
naveli u prethodnoj stavci — već se umjesto nje u nekim šumsko-privrednlim
organizacijama utvrđuju izravno salda koja nastaju zbog pozitivnih i negativnih
promjena jediničnih cijena, tarifa i si. i salda koja nastaju zbog pozitivnih i
negativnih promjena instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema u
zemlji — pri faktičnom trošenju za realiziranu naplaćenu proizvodnju (odnqsno
učinke, odnosno usluge).
d) Napokon pak svaka radna jedinica također na koncu obračunskog razdoblja
sastavlja sumarnu kalkulaciju cijene koštanja za realizirani naplaćeni obujam
proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usluga) po jediničnim faktičnim troškovima,
koji se temelje na faktičnom trošenja i faktičnim jedinidnim cijenama,
tarifama i si. i po faktično u razdoblju važećim instrumentima i mjer\ama
privredno-financijskog sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu obračunsku kalkulaciju
cijene koštanja.
e) Koristeći navedene pod tač. b., c i d. sumarne kalkulacije, svaka radna
jedinica na koncu obračunskog razdoblja nadalje utvrđuje za sebe:
— svoj financijski rezultat nastao vještinom i zalaganjem njezina radnog
kolektiva — odbijajući od sumarne kalkulacije navedene u tač. b. sumarnu kalkulaciju
navedenu u tač. c. (obje se temelje na jediničnim planskim cijenama,
tarifama i si. — jedino se prva temelji na planskom trošenju, a druga na faktičnom
trošenju);
436