ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

More documents

Recommendations

Info

PRILOG SRAŠCIVANJU KORIJENJA I AKUMULACIJE RADIOAKTIVNOG IZOTOPA FOSFORA (P* 2 ) U LISCU, DEBLU I KORIJENU POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) U STADIJU MLADIKA Dr BRANIMIR PRPIĆ (Iz Katedre za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) 1. UVOD I PROBLEMATIKA Fiziološko srašćivanje korijenja jedne vrste šumskog drveća dovodi nas do zaključivanja da je sastojina, grupa ili skupina drveća, koju čini dotična vrsta, niz međusobno povezanih jedinki. Sječa stabla kojega je korijenje sraslo s korijenjem susjednih stabala ima za posljedicu povećanje njihova korijenova siste^ ma, a time, vjerojatno, i povećanje njihova prirasta. Istraživanje srašćivanja korijena drveća kao važne pojave fiziološke koakcije proučavalo je do danas više istraživača. KRAMER i KOZLOWSKI (1960) navode takva istraživanja La RUEA (1936, 1952), KUNZA i RIKERA (1955), BOR- MANA (1957), GARNERA (1958) i BESKARAVAINYA (1958). MAJER (1961) ustanovio je da srašćuje korijenje susjednih stabala obične smrče, sitkanske smrče, obične jele, evropskog ariša, običnog bora, običnog graba, bukve, hrastova, bijele topole i bagrema. JAROSLAVCEV (1961) je utvrdio visok postotak srašćivanja korijenja kod limbe, a PODZOROV (1962) nalazi u mladim kulturama običnog bora neznatan postotak srašćenog korijenja. ZYRJAEV (1963) je proučavao uzajamni odnos vrsta u mješovitim sastojinama pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P :)2 ) i došao do zaključka da postoji premještanje izotopa između susjednih stabalaca iste porodice (Pinaceae), ali različitih rodova (Picea — Larix, Pinus — Larix). To je značajna pojava koja zahtijeva daljnje proučavanje. FENTON (1965) je utvrdio srašćivanje korijenja između susjednih stabala američkog likvidambara. I kod nas se dosta rano upozorilo na pojavu srašćivanja korijenja šumskog drveća (ŠAFAR 1955, 1963, SIMUNOVIĆ 195,8). Sa stanovišta uzgajanja šuma vrijedilo bi utvrditi: —• kod kojih vrsta drveća srašćuje korijenje susjednih stabala; — u kojoj dobi, tj. u kojem razvojnom stadiju sastojine i kod koje gustoće sastojine nastupa spomenuta pojava u većem postotku i Taj je pokus financirao Institut za šumarska istraživanja Šumarskog fakuleta Sveučilišta u Zagrebu. 482
Foto 1. Aplikacija P 32 u stabalce Foto 2. Staklena cjevčica utaknuta zbog dodavanja radioaktivnog izotopa u stabalce poljskog jasena. Eventualni gubitak izotopa spriječen je premazom voska na mjestu uticanja cjevčice u stabalce. Fotografirano neposredno iza aplikacije P 32 . — da li zbog povećanja korijenova sistema stabala, što je rezultat sječe susjednog stabla, dolazi do povećanja prirasta. U našim istraživanjima srašćivanja korijena isikoristili smo radioaktivni izotop fosfora (P 33 ). Svrha pokusa bila je da se utvrdi srašćuje li korijenje susjednih stabala poljskog jasena u prirodnoj sastojini koja je u stadiju mladika.. 483
Page 2 and 3: ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA ŠUMA
Page 4 and 5: se do spoznaje goleme prednosti »l
Page 6 and 7: tama, dinamici tih elemenata) proiz
Page 8 and 9: dova, ovisi o odluci njezina kolekt
Page 10 and 11: odnosno potraživati iz već ranije
Page 12 and 13: — Radna jedinica npr. centrale š
Page 14 and 15: puta veću osovnu drvnu masu od god
Page 16 and 17: ekture zbog učešća vlastitih sre
Page 18 and 19: Sve što smo bili pri opisu prvog p
Page 20 and 21: To što smo naveli u tač. 5. potpu
Page 22 and 23: I. Uvod PRILOG NAČINU DOZNAKE STAB
Page 24 and 25: Kod izbora grupa i skupina za dozna
Page 26 and 27: ISTRAŽIVANJE POSTOTNOG ODNOSA SORT
Page 28 and 29: Nadalje je cilj istraživanja bio d
Page 30 and 31: 2. OPIS OBJEKATA U KOJIMA SU PROVED
Page 32 and 33: Broj stabala po ha iznosi 561, a te
Page 34 and 35: loga odjela je vapnenac. Tlo je ske
Page 36 and 37: Broj bukovih stabala po ha 663, a j
Page 38 and 39: kore na njemu pod kutem od 90° i s
Page 40 and 41: stotke izravnali smo grafičko-rač
Page 42 and 43: Iz tabele 1 vidi se da je s istraž
Page 44 and 45: (F. er. subalpinum Horv.) 1 odjel.
Page 46 and 47: On je najjače izražen kod subalps
Page 48 and 49: Zanimljivo je da postotak učešća
Page 50 and 51: Trupci za pragove mogu se računati
Page 54 and 55: Budući da je fosfor važan biogeni
Page 56 and 57: Uzorci netretiranih stabalaca kao i
Page 58 and 59: 3. Znatno kolebanje akumulacije P 3
Page 60 and 61: 2 2. Applizierung von P 32 und Prob
Page 62 and 63: cfteano Sumac&taß KAKO JE DANAS OR
Page 64: sta. Upotrebljene su uglavnom alpsk
Page 67 and 68: ŠUMARSKI LIST GLASILO SAVEZA INŽE
Page 69 and 70: Šimunović N.: Odlike i primena to
Page 71 and 72: 6. RACIONALIZACIJA U ŠUMARSTVU —
Page 73 and 74: 12. DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ša

ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?