ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

ela drvnih masa od Šurića može se u prosjeku iskoristiti u šumi prema JTJS-u
iz 1955. godine sa 86,48 % uključujući u iskorišćenu drvnu masu i sječenice
srednjeg promjera od 3—7 cm.
U iskorištenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljene: trupci za furnir sa
6,54%; trupci za ljuštenje s 9,92%; trupci za piljenje — kladarke s 3^06'%;
trupci za piljenje —• I klasa s 4,66%; trupci za piljenje — II klasa s 13,16% i
trupci za piljenje — III klasa s 11,12%. Trupci za pragove zastupljeni su sa
16,36%; rudničko drvo s 4,74%; celulozno drvo s 10,20%, a ogrjev (zavisno
od klasa) sa 17,84 % i sječenice s 2,40 %.
Bukova stabla koja pripadaju toj biljnoj zajednici su u pravilu vrlo kvalitetna.
b) Od bukovih stabala koja pripadaju biljnoj zajednici F. cr. abietetosum
Horv. izrađuju se na ponekim ekspozicijama sortimenti bijele boje »bijela bukovina«,
a u pravilu se izrađuju sortimenti crvene boje »crvena bukovina«, koji
su manje kvalitetni od »bijele bukovine«.
Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku u šumi prema JTJS-u
iz 1955. godine iskoristiti sa 86,79 % (uključujući i sječenice).
U iskorišćenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljeni: trupci za furnir s
3,78% trupci za ljuštenje sa 6,36%; trupci za piljenje — kladarke sa 0,67%;
trupci za piljenje — I klasa s 9,20%; trupci za piljenje — II klasa s 18,12% i
trupci za piljenje — III klasa sa 17,67 %.
Trupci za pragove zastupljeni su s 12,85%; rudničko drvo s 3,199%; celulozno
drvo s 4,14 %, a ogrjev (prema klasama) s 20,89 % i sječenice s 2,33 %.
Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su lošije kvalitete
od bukovih stabala koja su pripadala prethodnoj biljnoj zajednici.
c) Od bukovih stabala koja pripadaju subalpskoj bukovoj šumi (F. cr. allietosum
Horv.) u pravilu se izrađuju sortimenti crveno-crne boje »crveno-crna
bukovina« koji su manje kvalitetni od čiste »crvene«, a napose od »bijele bukovine«.
Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku, prema JTJS-u iz 1955.
godine u šumi iskoristiti sa 84,82 % (uključujući i sječenice od 3—7 cm).
U iskorišćenoj drvnoj masi nema furnirskih trupaca, a niti trupaca za piljenje
— kladarki. Trupci za ljuštenje zastupljeni su s 5,41%; trupci za piljenje
— I klasa s 9,72%; trupci za piljenje — II klasa sa 17,73% i trupci za piljenje —
III klase s 8,91 %.
Trupci za pragove zastupljeni su s 21,24%; rudničko drvo s 2,72%; celulozno
drvo s 3,10%, a ogrjev (prema klasama.) s 28,91% i sječenice s 2,26%.
Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su vrlo loše
kvalitete, daleko lošije od prethodno navedenih zajednica.
d) I na kraju, na temelju provedenih istraživanja u 6 šumarija, 7 gospodarskih
jedinica, 15 odjela s površinom od cea 700 ha, te na 2.499 bukovih stabala
s brutto drvnom masom od 4.437 m 3 — može se računati (sa stanovišta
globala) s postotkom iskorišćenja u šumi (ako je brutto drvna masa ustanovljena
po tabelama Šurića i ako se u iskorišćenju drvnu masu računaju i sječenice)
od cea 86%.
U iskorišćenoj drvnoj masi trupci za furnir mogu se računati s cea 4%;
trupci za ljuštenje s cea 7%; trupci za piljenje — kladarke s cea 1%; trupci
za piljenje — I klase s cea 8%; trupci za piljenje — II klase s cea 17% i
trupci za piljenje — III klase sa cea 17 %.
479