01.11.2013 Views

ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Istraživanja smo proveli na području Šumskog gospodarstva Delnice, odnosno<br />

Šumarija Rijeka, Gerovo, Tršće i Prezid koje pripadaju planinskom masivu<br />

Risnjak, te Šumarija Mrkopalj i Fužine koje pripadaju planinskom masivu Velika<br />

Kapela. Osoblje tih šumarija na čelu sa svojim upraviteljima, ukazalo nam<br />

jn veliku pomoć pri organizaciji istraživačkih radova i snimanju podataka.<br />

Svima se pomenutim toplo zahvaljujemo, a tako i šumarskom tehničaru S.<br />

Stifteru, dugogodišnjim šumarskim manipulantima J. Volfu, D. Mamuli, B. Jurkoviću,<br />

V. Turku, S. Zbašniku i D. čadešu na savjesno izvršenom onom dijelu<br />

mjerenja koje smo im povjerili.<br />

Tehnički suradnik Zavoda Jakovac Hranislav izradio je potrebne crteže uz<br />

pomoć aps. šumarstva M. Sarić i pomogao nam pri opremi radnje.<br />

1. CILJ ISTRAŽIVANJA<br />

U Gorskom Kotaru je bukva znatno raširena. Prema Šafaru (16) površina<br />

čistih i pretežno čistih bukovih sastojina na području masiva Risnjaka<br />

zaprema oko 15% od ukupne šumske površine. Taj postotak u području masiva<br />

Velike Kapele iznosi oko 26, a u području masiva Male Kapele čak i 36%. Sto<br />

se ide dalje preko sjevernog prema južnom dijelu Velebita taj postotak raste i on<br />

na tome dijelu Velebita iznosi 73% od ukupne šumovite površine masiva.<br />

Odnos između drvne mase lišćara i četinara na tome području je još nepovoljniji.<br />

Na planinskom masivu Risnjak drvna masa lišćara (uglavnom bukve)<br />

i četinara stoji u odnosu 38:62, a na planinskom masivu Velike Kapele 52:48 (16).<br />

Ovi podaci za čiste i pretežno čiste bukove sastojine u navedenim planinskim<br />

masivima pokazuju da je bukva znatno zastupana u tim područjima te<br />

opravdavaju ova naša istraživanja.<br />

Cilj naših istraživanja bio je da u asocijaciji Fagetum croaticum austräte<br />

Horv. (1937) 1938. s njenim skupovima (subasocijacijama):<br />

a) Skup primorske bukove šume — Fagetum croaticum, seslerietosum<br />

(autumnalis) Horv. 1950;<br />

b) Skup bukovih i bukovo-jelovih šuma s milavom — Fagetum croaticum<br />

calamagrostetosum Horv. 1950.;<br />

c) Skup bukovo-jelovih šuma — Fagetum croaticum abietetosum Horv.;<br />

d) Skup subalpskih šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv.<br />

1938,* subasocijacija Fagetum croaticum allietosum, utvrdimo na bazi šumskouređajnih<br />

debljinskih stepena količinu drvne mase sortimenata eksploatacije šuma<br />

koja se sa sječom i izradom proizvodi.<br />

Ta drvna masa je korisna drvna masa koja je funkcija, kako stanišnih i<br />

gospodarskih prilika, tako i propisa JUS-a za bukvu.<br />

1 Ovo rasčlanjenje uzeli smo prema I. Horvatu (5). Međutim napominjemo da se<br />

u našoj novijoj fitocenoloskoj literaturi javljaju i druga shvaćanja i kritički pogledi<br />

na to rasčlanjenje.<br />

Fukarek P. Stefanović V., Fabijanllć B.: »Zajednica bukve i javora gluvača<br />

(Aceri obtusati — Fagetum) jugozapadna padina Zapadnih Dinarskih planina«.<br />

Mitteilnugen, Ostalpin — Dinarischen Pflanzensocialogischen Arbeitsgemeinschaft.<br />

Heft 7, Trieste <strong>1967</strong>.<br />

457

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!