ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

drvnog prirasta). To, kako vidimo, stimulira radni kolektiv radne jedinice (u originalu
je to predloženo za cjelinu šumsko-privredne organizacije) za što bolje samoupravljanje,
za organiziranje (racionalizaciju) i ovlađivanje mehanizacijom, za trošenje
u biološku reprodukciju drva i za neforsiranje sječa drva iznad ispravnog
šumsko-uređajnog etata (odnosno drvnog prirasta). Posljednje »skretnice« odliva dohotka
u osobne dohotke mogu se lako »ugraditi« i u sistem koji smo naprijed opisali
(uključivši naše prijedloge na str. 442—444 ovog napisa).
Novi prijedlozi koje smo upravo naveli iz naše studije u god. 1963. imaju doduše
stanovite elemente ocijenjivanja bodovanjem, ali su objektivni i korisni (analogno
analitičkoj procjeni radnih mjesta).
Drugi put raspodjele
Drugi put raspodjele dohotka između šumsko-privredne organizacije i
njezinih radnih jedinica primjenjuje se zasad u šumsko-privrednim organizacijama
vrlo rijetko (npr. u Šumskom gospodarstvu — Bjelovar) — uglavnom bez
niza finesa koje smo pri opisu prvog puta naveli. Taj se drugi put sastoji
u ovome:
a) Svaka radna jedinica sastavlja svoj plan raspodjele ukupnog
prihoda, dohotka. Pri tom se taj plan treba temeljiti na planskom obujmu ('količini,
asortimanu, kvalitetama, dinamici tih elemenata) proizvodnje |(odnosno
učinaka, odnosno usluga) i jediničnim planskim (standardnim, normalnim, normativnim,
optimalnim) troškovima poslovanja (svi osim onih karaktera osobnih
dohodaka) koji se temelje na optimalnom (normativnom) trošenju i jediničnim
realnim planskim cijenama te na važećim instrumentima i mjerama privredmo-
-financijskog sistema u zemlji s jedne strane, a na realnim planskim cijenama
proizvoda (odnosno učinaka, odnosno usluga) s druge strane. Prema tome, takav
njezin sumarni financijski plan predstavlja financijski odraz konkretnih normativa
materijala, energije, stranih usluga, amortizacije, kamata i si. u konkretnim
uvjetima po konstantnom planskom nivou cijena naturalnih jedinica troškova
poslovanja s jedne strane i proizvoda (odnosno učinaka, odnosno usluga) s druge
strane.
Do izračunavanja dohotka uopće se ne kalkuliraju planski ukalkulirani
osobni dohoci. Pošto se izračuna njezin dohodak, on se planski dijeli s jedne
strane na ukalkulirane osobne dohotke, a s druge strane na ostatak dohotka
koji predstavlja bruto fondove koji se zasad nalaze u toj radnoj jedinici.
Na temelju detaljnih analiza s jedne strane ukalkuliranih osobnih dohodaka,
a s druge strane navedenih bruto fondova — utvrđuje se koji dio bruto fondova
radne jedinice ostaje njoj, a koji dio ona treba dostaviti cjelini äumsko-prwredne
organizacije, odnosno drugim radnim jedinicama šumsko-privredne organizacije.
Pri tom ukalkulirani osobni dohoci trebaju se gdje god je to moguće temeljiti
na tehničkim radnim normama koje važe za konkretne radne uvjete i na
odnosnim ukalkuliranim satnicama (za rad po vremenu i za rad po radnom
učinku). Te satnice trebaju počivati na nivou onih iz posljednjeg obračunskog
razdoblja, korigiranom u vezi s potrebnim porastom životnog standarda, sa sna^gom
novca u planskom razdoblju, i si.
Pri tom navedeni bruto fondovi obuhvaćaju navedene već razlike ».položaja«,
razlike »plodnosti«, razlike »organskog sastava tipičnih sredstava«, korekture
zbog učešća vlastitih sredstava radne jedinice u podizanju šumskih komunikacija
(koje su upotrebljene i uzrokovale pozitivne razlike »položaja«), ko-
445