ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

puta veću osovnu drvnu masu od godišnjeg prinosa, odnosno prirasta, pa joj
je stoga moguće da siječe i realizira drvnu masu dugi niz godina — i onda
kada uopće je ne bi biološki proizvodila na panju!
U takvim uvjetima stalno se u našoj praksi postavlja pitanje: kako stimulirati
radni kolektiv čitave šumsko-privredne organizacije, a posebno konkretne
(revirne) radne jedinice — da ulaže u jednostavnu pa i proširenu biološku feprodukciju
drva? općenito — da ulaže u šumsko-kulturne radove?
To se može osigurati na razne načine, npr. ovako:
Za šumsko-kulturne radove (proširene ili proširene i jednostavne biološke
reprodukcije posječenog drva na panju) utvrdi se jedinična planska cijena proizvodnje
i na nju utvrdi se dodatnih npr. 20 fl o. Ta dodatna financijska
sredstva trebaju kao stimulans ići u korist ukalkulirariih osobnih dohodaka
čitavog radnog kolektiva cjeline šumsko-privredne organizacije za biološki utrošena
sredstva cjeline šumsko-privredne organizacije, odnosno u korist ukalkuliranih
osobnih dohodaka radnog kolektiva konkretne revirne radne jedinice za
biološki utrošena sredstva konkretne revirne radne jedinice. Na temelju kolaudiranih
šumsko-kulturnih radova, sumarnih plansko-obračunskih kalkulacija,
sumarnih obračunskih kalkulacija cijene koštanja po planskim jediničnim cijenama,
tarifama i si. uz faktično trošenje i sumarnih obračunskih kalkulacija
cijena koštanja — utvrde se na str. 437 ovog napisa navedeni financijski rezultati
i salda odnosne šumsko-kulturne djelatnosti. A na temelju plansko-obračunske
kalkulacije cijene proizvodnje kolaudiranih šumsko-kulturnih radova
uvndi se ukupni dodatni iznos (npr. 20%). Taj će se kao stimulans
upravno-proporcionalno u korist ukalkuliranih osobnih dohodaka liadnog kolektiva
(po plansko-obračunskoj kalkulaciji) dodijeliti cjelini äumsko-privredne
organizacije, odnosno konkretnoj revirnoj radnoj jedinici.
— Naprotiv, analogni prijedlog u vezi s razlikama »p 1 o d n o st i«
(vidi tač. 1. na str. 438 i navode na str. 439 ! —440 ovog napisa) koje radni kolektiv
revirne radne jedinice ostvari podizanjem intenzivnih šumskih kultura
i plantaža šumskih vrsta drveća brzog rasta —
opravdano je preporučiti'. To stoga, jer se ovdje radi o kraćim odnosno kratkim
razdobljima u kojima radni kolektiv ulaganjem vlastitih ili posuđenih financijskih
sredstava — dakle na vlastiti financijski teret i riziko — može svojom
umješnošću i zalaganjem ostvariti veće financijske rezultate...
— U dosad navedene novosti, mogli bi se eventualno ugraditi i prijedlozi
koje smo naveli u našoj studiji u god. 1963. [7] :*
Svaka bi radna jedinica na opisani način utvrdila te smanjila odnosno povećala
svoj dohodak. Taj bi se dohodak dijelio na fondove i osobne dohotke, koristeći
podatke njezina financijskog plana kao bazne podatke. Pri tome — što je veći ostvaren
broj radnika veće je od baznog učešće osobnih dohodaka u dohotku (još nešto
veće nužnim planiranjem stanovite stope porasta životnog standarda), a što su veća
sredstva od baznih veće je učešće fondova u dohotku (to je sadržaj pokazatelja za
tzv. uporedni netto produkt). No — priliv u osobne dohotke mijenjao bi se i
upravno-proporcionalno ostvarenom koeficijentu opće organizacije radne jedinice
(prema onom baznom tj. planskom, odnosno prošlogodišnjem uzetom kao baznom).
Taj bi se koeficijent opće organizacije svakog obračunskog razdoblja ocijenio po
predloženoj našoj metodici za utvrđivanje koeficijenta nivoa samoupravljanja, koeficijenta
nivoa organiziranosti i koeficijenta nivoa mehanizacije. Navedeni priliv u
osobne dohotke mijenjao bi se i upravno-proporcionalno ostvarenom koeficijentu
trošenja u biološku proizvodnju drva a obratno-proporcionalno odnosu vrijednosti
sječne drvne mase i vrijednosti etata, tj. sječnog drvnog prinosa (eventualno
444