ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

adni kolektiv i ta radna jedinica bila zainteresirana da i u budućnosti što više
ulaže u daljnje otvaranje svojih šuma iz vlastitih sredstava.
Rekapituliramo ukratko u obliku primjera: sve razlike položaja nastale na
komunikacijama zatečenima sa zaslugom, pa i bez zasluge, radnog kolektiva čitave
šumsko-privredne organizacije — ostavljaju se za korištenje cjelini šumsko-privredne
organizacije; sve ostale razlike nastale na komunikacijama zatečenim
ili novopodignutim financijskim žrtvama revirnih radnih jedinićd, npr.
40%, vraćaju se konkretnim revirnim radnim jedinicama. Tačni postotak mogao
bi se utvrditi iz odnosa vlastitih investicionih sredstava te investicionih
sredstava dobijenih bespovratno i beskamatno od društva i od cjeline Šumsko-
-privredne organizacije za podizanje konkretnih šumskih komunikacija. Od vraćenih
razlika (40%), revirne radne jedinice npr. 50% povisile bi svoje osobne
dohotke a 50% uložile u svoje vlastite fondove.
— U odnosu na u tač. 2) na str. 43 ! 8. ovog napisa navedene razlike »organskog
sastava tipičnih sredstava« — ne može se reći da
radna jedinica npr. revira ili transporta, odnosno mehanizacije, odnosno održavanja,
nikada nije zaslužna za svoju veću ili manju opremljenost, za svoj nivo
npr. mehanizacije (kojom je u najmanju ruku trebala — ovladati!). Analogno
onome što smo naveli u prethodnoj stavci, i dio tipičnih sredstava bio je nabavljen
zaslugom čitavog radnog kolektiva cjeline šumsko-privredne organizacije a
dio je bio nabavljen dapače zaslugom radnog kolektiva konkretne radne jedinice
(revira, transporta i si.). Prema tome, u pogledu otvorenosti i opreme (stupnja
mehaniziranosti) opravdano je stimulirati konkretne radne jedinice tako
— da im se vrati dio odnosnih razlika dohotka nastalih zbog njihova organskog
sastava tipičnih sredstava. Ovdje u analogiji bi mogli ukratko rekapitulirati
isti primjer koji smo naveli na koncu prethodne stavke.
To što smo naveli u odnosu na razlike »položaja« i razlike »organskog sastava
tipičnih sredstava« (konkretno — opreme) u uvjetima novog financijsko-
-privrednog sistema Jugoslavije — gdje u pravilu više nema državnih nepovratnih
beskamatnih investicionih sredstava već investiciona sredstva nabavljaju
radne organizacije na vlastiti financijski teret i riziko — začudo koliko nam
je poznato nisu zapazili naši opći ekonomisti... A upravo to
predstavlja naročitu novost kojom se može znatno unaprijediti stimulativnost
raspodjele dohotka između cjeline radne organizacije i njezjinih radnih
jedinica!
— Analogni prijedlog u vezi s razlikama »plodnosti« (vidi tač.
1. na str. 438. i navode na str. 439 i 440 ovog napisa) ne bi bilo opravdano preporučiti,
jer radni kolektiv revirne radne jedinice u kraćim razdobljima, putem bioloških
investicija u proširenu biološku reprodukciju posječenog drva (na panju), nije
u stanju bitno djelovati ni na plodnost staništa ni na plodnost šumskih sastojina
(koja bi se mogla jasno evidentirati). Zbog analognog razloga — uopće nije
moguće, putem poboljšanih financijskih rezultata (dohotka), stimulirati niti
radni kolektiv cjeline šumsko-privredne organizacije na proširenu biološku reprodukciju
posječenog drva (na panju), pa čak ni na jednostavnu biološku reprodukciju
posječenog drva. Zbog toga biološka reprodukcija posječenog drva
treba biti čak zakonodavnim i administrativnim putem naređena šumsko-privrednoj
organizaciji (5). To stoga, jer ona ima, kako je poznato, redovito 40—50
443