ŠUMARSKI LIST 11-12/1967

ničnim planskim cijenama proizvodnje. To i u tom slučaju osigurava jednaki
nivo ukalkuliranih osobnih dohodaka i isplaćivanje faktičnih osobnih dohodaka
ovisno o vještini i zalaganju radnog kolektiva pojedine radne jedinice.
U odnosu pak na moguću tačnost planiranja u šumarstvu — dajemo
slijedeća objašnjenja:
— Sto se planiranje manje temelji na konkretnim tehničkim radnim normama
i normativima — potrebno je u većoj mjeri osigurati objektiviran
j e financijskih planova radnih jedinica. To objektiviranje trebaju provesti
stručnjaci za organizaciju i tehnologiju te ekonomiku u šumsko-privrednoj organizaciji
— čiji osobni dohoci ne ovise (ili barem izravno ne ovise) o uspjehu
šumskoga gospodarenja, odnosno općenito radne jedinice koje planove objektiviraju.
Za to su najprikladniji — sa stanovišta nezainteresiranosti — stručnjaci
iz štabova šumsko-privredne organizacije, naročito oni iz kontrolne
grupe [1].
— Potrebno je što prije i intenzivnije preči na utvrđivanje tehničkih normi
i normativa u šumarstvu.
— Vrlo je korisno, ma i statističkim metodama, normirati poslove poslovođa
(čuvanje, rukovođenje grupama sjekača, i si.), šumarskih tehničara i inženjera,
te si. — npr. putem utvrđivanja koliko norma-dana (norma-sati) neposrednih
proizvođača njima podređenih otpada na njihov vlastiti norma-dan
(norma-sat) i si. Time se omogućuje i pravilno raspoređivanje tog osoblja u
okviru šumsko-privredne organizacije, objektivnije planiranje režijskih službi,
pa i objektivnija raspodjela osobnih dohodaka na to osoblje. Lijepi primjer
mogućnosti na tom području pruža dosadašnje iskustvo Šumskog gospodarstva
Bjelovar.
— Budući da nije moguće dovoljno tačno u šumarstvu predvidjeti vremenske
neprilike i prilike (poplave, oluje, izuzetno kišnu godinu; ili odlične sanike,
tvrdoću zemljanih putova u sušnim razdobljima; i si.), a od njih u mnogom
ovise ostvareni rezultati — potrebno je predvidjeti i ostvarivati rebalanse
financijskih planova, naročito revirnih radnih jedinica. Oni će u pravilu u dovoljnoj
mjeri omogućiti objektiviranje nivoa vještine i zalagalnja, odnosnih
radnih kolektiva, isključujući utjecaje prirodnih »viših sila« koje nužno još u
šumarstvu imaju veliku ulogu, jer se radovi vrše na otvorenom. S druge strane,
tom prilikom nikako se ne smije previdjeti da je potrebna stanovita inicijativa,
vještina i zalaganje — da se znalački iskoriste određeni izuzetni prirodni uvjelti.
Takvi su npr. dobar sanik, poplava za organiziranje »splavarenja« i si. Objektivna
ocjena dijela dodatnih efekata s time u vezi — treba se priznati odnosnom
radnom kolektivu. Analogno dolazi do potrebe rebalansa i financijskih
planova nabavne i prodajne službe u šumsko-privrednoj organizaciji. Do
toga dolazi zbog nepredvidivih konjunktura i depresija na tržištu. No, i tu se
ne smiju nikako previdjeti dopunski efekti koji se trebaju ubrojiti u zaslugu
radnog kolektiva nabavne, odnosno prodajne službe.
U odnosu na naše navode u prethodnom objavljenom radu (2) — da bi centrala
šumarije (šumarijskog pogona) i proizvodni sektor u centrali šumsko-
—privredne organizacije trebali ostvarivati osobne dohotke ne samo ovisno
o radu u tim j e dinic a ma nego i ovisno o uspjehu šumskoga
gospodarenja u podređenim im revirnim radnim jedinicama — dajemo
slijedeća dopunska objašnjenja:
441