pdf (297 KB), Hrvatski, Str. 21 - Srce
pdf (297 KB), Hrvatski, Str. 21 - Srce pdf (297 KB), Hrvatski, Str. 21 - Srce
22 Anto Kovačić, Glazba u ranom kršćanstvu Ključne riječi: ranokršćanska glazba, ranokršćansko pjevanje, ranokršćanski oci, jednoglasje, gregorijansko pjevanje, poganska glazba, glazbeni instrumenti Uvod Pojam ranog kršćanstva vremenski nije strogo određen. Obično taj period podrazumijeva prva tri stoljeća poslije Krista, a kao događaj koji označuje kraj razdoblja uzima se Milanski edikt 313. godine, ili prvi ekumenski sabor u Niceji 325. Pitanje glazbe zahtijeva drugačije vremensko razgraničenje, pa se okvirno uzima sredina 5. stoljeća poslije Krista za kraj razdoblja. Tomu je glavni razlog homogenost tog perioda u razvoju kršćanske glazbe: sličnost pitanja i problema zahtijeva isti okvir obrade. Od kraja 5. stoljeća već nastupa vrijeme srednjeg vijeka, koje zahtijeva vlastitu obradu. Značajniji interes za istraživanje ranokršćanske glazbe javlja se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Danas postoji znatna količina opće literature, u kojoj se o tom području nešto govori, dok je broj originalnih istraživanja, koja su dala važan doprinos, razumljivo, znatno manji. 1 Glavnu poteškoću istraživanja glazbe ranoga kršćanstva predstavlja nedostatak glazbenih zapisa – ne možemo predočiti kako su zvučali napjevi koji su se pjevali u to vrijeme u crkvi i izvan nje. Stari Grci imali su vrstu notnog pisma, i čak je sačuvan jedan kršćanski himan sa zapisanom melodijom (pronađen u Oxyrhynchusu u Egiptu), ali iz jednog dokumenta ne možemo izvlačiti nikakve opće zaključke. Drugu veliku poteškoću predstavlja literatura o glazbi – nju čine brojni fragmenti 1 Navest ćemo ovdje nekoliko najvažnijih djela iz ovoga područkja (kronološki od starijih prema novijima), koja predstavljaju polazište za istraživanje. Razumljivo, novija istraživanja imaju veću vrijednost, jer integriraju prethodne spoznaje i donose nove. Posljednja dva autora, Quasten i McKinnon, trenutno su vjerojatno najveći autoriteti u ovom području. – P. Wagner, Einführung in die gregorianischen Melodien: ein Handbuch der Choralwissenschaft, Leipzig, 1895.; – F. Leitner, Der gottesdienstliche Volksgesang im jüdischen und christlichen Altertum, Freiburg im Breisgau, 1906.; – F. J. Dölger, Sol salutis: Gebet und Gesang im christlichen Altertum, Münster, 1920.; – J. Quasten, Musik und Gesang in den Kulten der heidnischen Antike und christlichen Frühzeit, Münster, 1930.; – J. McKinnon, The Church Fathers and Musical Instruments (doktorska disertacija), New York 1965.; – J. McKinnon, Music in Early Christian Literature, Cambridge – New York, 1987. Ovo posljednje djelo je kompilacija fragmenata iz patrističkih djela, u engleskom prijevodu.
Služba Božja 52 (2012.), br. 1, str. 21 - 50 raspršeni posvuda u moru patrističke literature, jer je tipičan govor o glazbi kod crkvenih otaca usputni osvrt unutar sasvim druge teme. Raspršenost fragmenata otežava pronalaženje i sagledavanje cjeline problematike. Istraživanje pitanja ranokršćanske glazbe svoj glavni smisao ima u okviru šireg konteksta koji se tiče razvoja gregorijanskog pjevanja i temeljnih principa razvoja duhovne glazbe uopće u kršćanstvu. Dotjeranost i profiliranost gregorijanskog stila pokazuju da je taj stil izgrađen planirano i svjesno, i da njegova svojstva imaju usku vezu sa kršćanskom teologijom i duhovnošću. Velika briga Crkve oko njegovanja gregorijanskog stila i širenja te vrste pjevanja od 7. do 10. stoljeća ukazuje na vjerojatnost da se ta linija razvoja proteže unatrag do početaka kršćanstva, gdje su određene temeljne osobine gregorijanskog pjevanja (jednoglasje, suzdržanost melodije) i drugih oblika (himana, psalama). Važnost ovog pitanja povećava činjenica uloge gregorijanskog korala u razvoju zapadnoeuropske glazbe: iz korala se razvila polifonija, a iz polifonije dursko-molski tonalitetni sistem i funkcionalna harmonija koji predstavljaju (izuzevši avangardu 20. stoljeća) temeljni okvir glazbenog stvaralaštva sve do danas. Ovaj rad u sažetom obliku prikazuje glavne karakteristike shvaćanja i prakticiranja duhovne i svjetovne glazbe u ranom kršćanstvu. Ranokršćanski pisci u većini se glazbenih pitanja ne razlikuju mnogo u stavovima, pa primjeri iz patrističke literature doneseni u pojedinim tematskim cjelinama predstavljaju model u okviru kojeg postoji još mnogo sličnih primjera koji nisu citirani ili parafrazirani. Glazba U Novom zavjetU Za razliku od Staroga zavjeta u kojemu nekoliko stotina redaka sadržava pojmove vezane za glazbu, u Novom Zavjetu nalazimo vrlo malo informacija koje se tiču glazbe. Evanđelja, Djela apostolska i poslanice tek na nekoliko mjesta spominju pjevanje, dok, izuzev Knjige Otkrivenja, nema spomena o instrumentima i njihovoj upotrebi. Evanđelja izvješćuju da je Isus s učenicima nakon posljednje večere zapjevao hvalospjeve (Mt 26,30; Mk 14,26). Vjerojatno je to bio Halel (Ps 113–118 i 136) koji se po židovskom običaju pjeva na pashalnoj večeri. 23
- Page 1: Sažetak Anto Kovačić GLAZBA U RA
- Page 5 and 6: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 7 and 8: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 9 and 10: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 11 and 12: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 13 and 14: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 15 and 16: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 17 and 18: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 19 and 20: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 21 and 22: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 23 and 24: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 25 and 26: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 27 and 28: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
- Page 29 and 30: Služba Božja 52 (2012.), br. 1, s
Služba Božja 52 (2012.), br. 1, str. <strong>21</strong> - 50<br />
raspršeni posvuda u moru patrističke literature, jer je tipičan<br />
govor o glazbi kod crkvenih otaca usputni osvrt unutar sasvim<br />
druge teme. Raspršenost fragmenata otežava pronalaženje i<br />
sagledavanje cjeline problematike.<br />
Istraživanje pitanja ranokršćanske glazbe svoj glavni smisao<br />
ima u okviru šireg konteksta koji se tiče razvoja gregorijanskog<br />
pjevanja i temeljnih principa razvoja duhovne glazbe uopće<br />
u kršćanstvu. Dotjeranost i profiliranost gregorijanskog<br />
stila pokazuju da je taj stil izgrađen planirano i svjesno, i da<br />
njegova svojstva imaju usku vezu sa kršćanskom teologijom i<br />
duhovnošću. Velika briga Crkve oko njegovanja gregorijanskog<br />
stila i širenja te vrste pjevanja od 7. do 10. stoljeća ukazuje na<br />
vjerojatnost da se ta linija razvoja proteže unatrag do početaka<br />
kršćanstva, gdje su određene temeljne osobine gregorijanskog<br />
pjevanja (jednoglasje, suzdržanost melodije) i drugih oblika<br />
(himana, psalama). Važnost ovog pitanja povećava činjenica<br />
uloge gregorijanskog korala u razvoju zapadnoeuropske glazbe:<br />
iz korala se razvila polifonija, a iz polifonije dursko-molski<br />
tonalitetni sistem i funkcionalna harmonija koji predstavljaju<br />
(izuzevši avangardu 20. stoljeća) temeljni okvir glazbenog<br />
stvaralaštva sve do danas.<br />
Ovaj rad u sažetom obliku prikazuje glavne karakteristike<br />
shvaćanja i prakticiranja duhovne i svjetovne glazbe u ranom<br />
kršćanstvu. Ranokršćanski pisci u većini se glazbenih pitanja ne<br />
razlikuju mnogo u stavovima, pa primjeri iz patrističke literature<br />
doneseni u pojedinim tematskim cjelinama predstavljaju model<br />
u okviru kojeg postoji još mnogo sličnih primjera koji nisu<br />
citirani ili parafrazirani.<br />
Glazba U Novom zavjetU<br />
Za razliku od Staroga zavjeta u kojemu nekoliko stotina<br />
redaka sadržava pojmove vezane za glazbu, u Novom Zavjetu<br />
nalazimo vrlo malo informacija koje se tiču glazbe. Evanđelja,<br />
Djela apostolska i poslanice tek na nekoliko mjesta spominju<br />
pjevanje, dok, izuzev Knjige Otkrivenja, nema spomena o<br />
instrumentima i njihovoj upotrebi. Evanđelja izvješćuju da je<br />
Isus s učenicima nakon posljednje večere zapjevao hvalospjeve<br />
(Mt 26,30; Mk 14,26). Vjerojatno je to bio Halel (Ps 113–118 i<br />
136) koji se po židovskom običaju pjeva na pashalnoj večeri.<br />
23
Change language